Obrazloenje Gundulieve poeme Suze sina razmetnoga Ivan Gunduli dubrovaki je knjievnik koji je pisao tijekom razdoblja hrvatske

barokne knjievnosti. Tijekom ivota proslavio se djelima kao to su ep Osman,pastirska igra Dubravka i religijska poema Suze sina razmetnoga. U ovom eseju namjeravam na temelju ulomka iz navedene poeme obrazloiti motive koji su naveli Gundulia na pisanje poeme. Naime, Gunduli je pisao tijekom razdoblja baroka koje trajalo tijekom 17. stoljea. Tijekom tog razdoblja vladala je reformacija. Dolo je do raskola unutar Crkve iji je poloaj slabio. Putem knjievnosti, kao jednog od najeih ideolokih aparata, Crkva je eljela pojaati svoj poloaj. Gunduli je navedeni teoloki problem pokuao rijeiti putem poeme koju je napisao na temelju parabole u Lukinom evanelju. Poemu je podijelio na tri pjevanja ili plaa: Sagrjeenje, Spoznaja i Skruenje. Svako od tih pjevanja ima alegorijsko znaenje. Sagrjeenje je pokajnikovo sjeanja na grijehe, Spoznaja je grijeh i putovi spasenja od grijeha, a Skruenje je pokajanje i preobraenje i povratak Bogu. Pripovjeda je razmetni sin koji u svom oplakivanju razmilja o razliitim ivotnim problemima meu kojima je pitanje prolaznosti ivota. Koristei se osmerakim sestinama, ( strofa od est stihova gdje svaki stih ima osam slogova), Gunduli putem sina daje svoja stajalita o ivota. Opisujui smrt razliitih kraljevstva koja su postojala kroz povijest (Mru kraljevstva, mru gradovi,/I njih plemstvo trava krije;/ A jer je umrli ivot ovi,/oek u srcu miran nije;/ A svaki dan vidi oito/ Da nije nitar vjekovito) pokazuje kako nita to postoji pa tako i najmonija kraljevstva (navodi i Rimsko carstvo kao primjer), nije vjeno. Sve je prolazno. No, Gunduli smrt dijeli na fiziku i duhovnu. Fizika smrt je smrt tijela. Tijelo nestaje, propada i ostaje zaboravljeno, no dua ne nestaje. Ona nakon smrti ulazi u vjenost. Vjenost koja moe biti vjeno blaenstvo, no isto tako vjene muke. ovjeku je Boga dao slobodnu volju i on ima pravo birati hoe li ivjeti pobonim i moralnim ivotom. Gunduli u stihu :Ufaj/ kaj se/moli/ prosi upozorava ovjeka govorei mu da ivi moralnim i pobonim ivotom, jer e jedino tako dua postii vjeno blaenstvo. I upravo u tom stihu vidimo moralno-didaktiku poruku, no isto tako protureformacijsku poruku. Za razliku od reformacijskih religija koje ue da se ne moe davati oprost grijeha ve da o tome ovisi samo Boja milost, katolika Crkva ui da se moe davati oprost grijeha, da e ovjeku biti oproteno, ako se pokaje. I putem djela ne govori samo da e greniku biti oproteni grijesi koje je napravio nego e mu biti takoer oproteno to se vratio iz protestantizma u naruje katolianstva. No, kao to je protureformacijsko djelovanje obiljeje baroka tako je i kienost. Budui da vlada naglaenost (i prenaglaenost) pjesnikih figura, obinom ovjeku teko je bilo shvatiti Gundulieve stihove. Oni su prepuni antiteza, metafora i eufemizama. Mru kraljevstva, mru gradovi jedan je od primjera eufemizama, a pisac rijeju mru eli ublaenim nainom kazati da su kraljevstva nestala i propala. Takoer i vlada antiteza:Vrijeme hara stanac kami. Samo djelo je jedna velika antiteza. Antiteza grijeh/proienje proima cijelo djelo. Takoer i alegorinost, jer odnos sina i oca moe se gledati kao odnos ovjeka i Boga, ovjeka i Crkve.

Na kraju se moe zakljuiti da je Gunduli bio pravi barokni knjievnik. Koristei se raznim pjesnikim figurama Gunduli je irio protureformacijsku ideju i trudio se rijeiti teoloki problem toga vremena. U Hrvatsku je knjievnost uveo prvu religijsku poemu s monolokim pripovijedanjem i time ne samo da je imao utjecaj na svoje suvremenike ve je imao utjecaja i na kasnije hrvatske knjievnike te je s razlogom svrstan meu najznaajnije knjievnike barokne, ali i hrvatske knjievnosti openito.