LIKOVNA KULTURA

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

L I K O V NA K U LT U RA ETVRTI RAZRED

Cilj i zadaci Cilj vaspitno-obrazovnog rada u nastavi likovne kulture jeste da se podstie i razvija uenikovo stvaralako miljenje i delovanje u skladu sa demokratskim opredeljenjem drutva i karakterom ovog nastavnog predmeta. Zadaci: nastava likovne kulture ima zadatak da razvija sposobnost uenika za opaanje oblika, veliina, svetlina, boja, poloaja oblika u prirodi; da razvija pamenje, povezivanje opaenih informacija, to ini osnovu za uvoenje u vizuelno miljenje; stvaranje uslova za razumevanje prirodnih zakonitosti i drutvenih pojava; stvarati uslove da uenici na svakom asu u procesu realizacije sadraja koriste tehnike i sredstva likovno-vizuelnog izraavanja; razvijanje sposobnosti za prepoznavanje tradicionalne, moderne, savremene umetnosti; razvijati uenikove potencijale u oblasti likovnosti i vizuelnosti, te mu pomagati u samostalnom izraavanju korienjem primerenih tehnika i sredstava; razvijati ljubav prema vrednostima izraenim u delima svih oblika umetnosti; da stvara interesovanje i potrebu za poseivanje izlobi, galerija, muzeja i uvanje kulturnih dobara; da osetljivost za likovne i vizuelne vrednosti koju stiu u nastavi, uenici primenjuju u radu i ivotu; razvijati senzibilitet za lepo pisanje; razvijati motorike sposobnosti uenika.

ETVRTI RAZRED Operativni zadaci Uenici treba da: razlikuju i povezuju dvodimenzionalne i trodimenzionalne oblike, grade iskustva i kriterijume prema zahtevima programa, likovnih umetnosti i likovnih pojava u ivotu, usvoje znanja o boji, likovnim tehnikama i kreativno praktino rade sa odnosima boja, usklade likovni rad sa drugim medijima (zvukom, pokretom, literarnim izrazom i scenskim ambijentima), prepoznaju likovne tehnike.

LIKOVNA KULTURA
SADRAJI PROGRAMA

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

I KOLA, FROTA, DEKOLA I ASAMBLA (povrinski i trodimenzionalni kola) (6+4) 1. 2. 3. 4. Kola (dvodimenzionalni povrinski kola) Frota (povrinske igre) Dekola (naslojavanje, docrtavanje, doslikavanje...) Asambla (trodimenzionalni kola, instalacije, proireni mediji...) Pojmovi: kola, frota, dekola, asambla

II VEZIV ANJE OBLIKA U TRODIMENZIONALNOM PROSTORU I U RA VNI (6+4) Komponovanje apstraktnih oblika u prostoru prema poloenoj, kosoj ili uspravnoj liniji Organizacija bojenih oblika u odnosu na ravan u prostoru Organizacija trodimenzionalnih oblika u prostoru i na ravni Pojmovi: akvarel, pastel, tempera III SLIKARSKI MATERIJALI I TEHNIKE (6+4) Karakteristike akvarel tehnike Karakteristike pastelnih boja i kreda u boji (suvi pastel i votani pastel) Karakteristike tempera boja Pojmovi: materijali i tehnike IV OSNOVNE I IZVEDENE BOJE (6+4) Crvena + uta = narandasta Crvena + plava = ljubiasta uta + plava = zelena Pojmovi: osnovne boje, izvedene boje

V LINIJA, POVRINA, VOLUMEN, BOJA, PROSTOR (16+8) 1. 2. 3. 4. 5. Linija prostor Povrina prostor Volumen prostor Boja prostor Linija, povrina, volumen, boja prostor

Pojmovi: volumen

LIKOVNA KULTURA
VI AMBIJENT SCENSKI PROSTOR (6+4) 1. 2. 3. 4. 5. 6. Idejna reenja za izradu maski Izrada maski Izrada scene

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Predlog za koreogra?ju, muziku, kostim Izrada scene Realizacija po grupama ili u celini

Pojmovi: ambijent i scenski prostor

NAIN OSTV ARIV ANJA PROGRAMA I Kola, frota, dekola i asambla Imajui u vidu nastavu likovne kulture u celini i savremeni pristup medijima pod nazivom proireni mediji, smatra se da je ova celina najprimerenija za uvoenje uenika u nova iskustva. Kada se prie realizaciji sadraja kolaa, odmah se misli na ve postojee izvesno iskustvo uenika o kolau, s tim to se najee vodi rauna o primerenosti zahteva uzrasnim mogunostima uenika pa su se u praksi najee traila reenja po logici aljivog kolaa. To znai da su preuzimani razliiti oblici kojima su stvarani neki novi oblici po linom nahoenju svakog uenika. Praksa je pokazala da se u takvim situacijama esto dobijaju duhovita reenja. Takvo iskustvo je primereno za uenike, stoga se poinje od povrinskog kolaa. U daljem radu takvi kolai mogu da budu izvanredan materijal za odlepljivanje, ponovno lepljenje, docrtavanje, doslikavanje, te se od uenika trai izvesna doza upornosti to je mogue na tom uzrastu. To je istovremeno ansa za uenike da naprave neko novo reenjem a i da se sam voditelj nastavnog procesa pripremi za procenu novonastalih ostvarenja. Takvi radovi mogu da budu podvedeni pod naziv dekolaa. Da bi uenici sainili frota mogu se koristiti prirodni i vetaki oblici kao podloga preko koje e uenici stavljati tanji papir i potom sa olovkama koje u sebi imaju meki gra?tni uloak prevlaiti preko papira da bi se odtampali najvii delovi (reljefnost struktura materijala koji se nalazi ispod papira). Kada se radi o asamblau, misli se na povezivanje trodimenzionalnih oblika u nove za uenike smisaone celine. Bez obzira na vetake ili prirodne oblike koje uenici ugrauju u svoj rad, potrebno je da nastavnik ogranii broj materijala iste vrste da bi uenici lake doli do svojih smisaonih reenja. Ovakva celina programa je u tesnoj vezi sa proirenim medijima u savremenoj umetnosti. To e biti ujedno i prilika za prepoznavanje savremene umetnosti u muzejima i galerijama. Samim tim, namee se obaveza nastavniku da uenike povremeno vodi na izlobe koje se nalaze u njihovom neposrednom okruenju. II Razumevanje trodimenzionalnih oblika i rad na njima Ova celina je logian nastavak prethodne celine programa o asamblau, sa drugom sistematizacijom, kada se moe poeti s radom polazei od apstraktnih oblika nekog predmeta. Zapravo, misli se na ne?gurativne oblike koji se u daljem radu mogu suprotstaviti ?gurativnim oblicima. Pre svega se misli na oblike koje moemo prepoznati u prirodi ili na oblike koje je ovek stvorio a ne prepoznajemo ih u prirodi. Na primer, oblik olje, prepoznajemo prema karakteristinim linijama. Ako bismo izbri -

LIKOVNA KULTURA

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

sali linije drke i karakteristinu liniju koja ini oblik olje, dobiemo ne?gurativan oblik apstraktni oblik. Takav pristup se moe nainiti u svim situacijama kada se crtaju ili slikaju mimetiki oblici. Na samom poetku realizacije ove celine, uenici mogu da crtaju sa olovkama, sa oznakom B, radi lakeg intervenisanja u procesu rada. Potom mogu da koriste i slikarske tehnike, ali najprimereniji je trodimenzionalni rad. Ne treba zaobii klasine materijale kao to je glina, ali su posebno zahvalni vetaki materijali kao to su delovi dejih igraaka, koji mogu da saine neki novi oblik u skladu sa njihovom matom. III Slikarski materijali i tehnike Kako su uenici do 4. razreda, pa i u 4. razredu, koristili tempere kao slikarski materijal, smatra se da je od posebne vano da naue koje su karakteristike akvarela, tempere ili gvaa. Akvarel tehniku karakterie lazurni nain slikanja, to znai da se vie koristi voda sa blagim toniranjem boje, a slika deluje svee bez crne i bele boje. Tempera je pokrivajua boja, nanosi se vie u vidu paste, to znai da takva slika podnosi naslojavanje, za razliku od akvarela koji podrazumeva al-prima rad, to podrazumeva dobro promiljanje koja e boja da se stavi na koju povrinu. U temperi se moe vie puta nanositi boja preko iste povrine. Uz dodatke bele pokrivajue boje i meanje drugih boja s belom, dobija se gva tehnika. Smatra se da s ovim znanjima uenik kasnije moe uspeno da prati nastavu likovne kulture.

IV Osnovne i izvedene boje Uenici su do sada koristili sve boje bez poznavanja karakteristika boja, ve su slikali prema svom oseaju, uz pomo mate, uglavnom po logici apercepcije. U ovoj celini bi trebalo da dobiju elementarna znanja o osnovnim i izvedenim bojama, to znai da e meanjem ute i crvene dobiti narandastu, da e meanjem plave i crvene dobiti ljubiastu kao izvedenu, i napokon meanjem ute i plave da e dobiti izvedenu zelenu. Posle tih iskustava uenici mogu uraditi i neke vebe po percepciji ili apercepciji koristei i osnovne i izvedene boje. V Linija, povrina, volumen, boja, prostor U okviru ove celine rauna se na povezivanje uenikovih iskustava o linijama, povrinama i volumenu u odreenom prostoru. U takvom procesu bie od izuzetne vanosti da uenici rade po percepciji, posmatrajui pre svega prirodne oblike i boje. U ovoj celini programa uenici razredne nastave prvi put osmiljenije treba da rade po percepciji. Na nastavniku je da pronae manje prirodne oblike, ime e uputiti uenike da sami otkrivaju bogatstvo prirode, pronalaze prirodne oblike, da vre analizu kada e moi u svim tehnikama da izraze ta oseaju dok posmatraju neki prirodni oblik. Najprimerenije je da svako dete ima svoj model koji e posmatrati, ime se postie izbegavanje akademske postavke mrtvih priroda. Pored crtanja i slikanja, preporuuje se i rad u glini koja je najzahvalnija za razvoj motorike, a u funkciji je opaanja i prenoenja nemimetikog prenoenja posmatranog prirodnog oblika. VI Ambijent scenski prostor Ako se poe od injenice da svi ivimo u nekom ambijentu, posebno je vano da se sa uenicima

LIKOVNA KULTURA

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

razgovara o karakteristikama pojedinih ambijenata. Ambijent uionice, ambijent kuhinje, ambijent ulice, ambijent autobuske stanice, igralita... Dakle, u celini gledano, svaki ambijent je karakteristian po neemu, na nastavniku je da zajedno sa uenicima izvue posebne detalje o nekom prepoznatljivom ambijentu. U duhu takvog zahteva, uenici mogu da rade scenu, maske, kostim, da se opredele za muziku, ali je najvanije da se ceo proces odvija kroz igru. U toj igri uenici e doi do saznanja o iskustvima civilizacije, to se moe pronai u literaturi, a samim tim i povezivanje ovakvog sadraja sa drugim oblastima, posebno sa knjievnou, muzikom kulturom, pozoritem...

LIKOVNA KULTURA

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

SEPTEMBAR 1., 2. as NASTAVNA CELINA: I. KOLA, FROTA, DEKOLA I ASAMBLA NASTAVNI SADRAJ: KOLA TEMA: Ilustrovanje pesme SUPER RODE MEDIJ: Slikanje TEHNIKA: Kola 3., 4. as NASTAVNA CELINA: I. KOLA, FROTA, DEKOLA I ASAMBLA NASTAVNI SADRAJ: DEKOLA TEMA: To sam ja na drugi nain MEDIJ: Slikanje TEHNIKA: Dekola 5., 6. as NASTAVNA CELINA: I. KOLA, FROTA, DEKOLA I ASAMBLA NASTAVNI SADRAJ: FROTA TEMA: Slobodna tema MEDIJ: Slikanje TEHNIKA: Frota 7., 8. as NASTAVNA CELINA: I. KOLA, FROTA, DEKOLA I ASAMBLA NASTAVNI SADRAJ: ASAMBLA TEMA: Slobodna tema MEDIJ: Graenje oblika TEHNIKA: Asambla ili pakovanje OKTOBAR 9., 10. as NASTAVNA CELINA: I. KOLA, FROTA, DEKOLA I ASAMBLA NASTAVNI SADRAJ: VEBE - PAKOVANJE TEMA: Slobodna tema MEDIJ: Vajanje TEHNIKA: Po izboru 11., 12. as NASTAVNA CELINA: II. VEZIVANJE OBLIKA U TRODIMENZIONALNOM PROSTORU I U RAVNI NASTAVNI SADRAJ: POVRINSKO PROSTORNO TEMA: Portret - Autoportret MEDIJ: Vajanje TEHNIKA: glina ili plastelin 13., 14. as NASTAVNA CELINA: II. VEZIVANJE OBLIKA U TRODIMENZIONALNOM PROSTORU I U RAVNI NASTAVNI SADRAJ: KOMPONOVANJE APSTRAKTNIH OBLIKA U PROSTORU PREMA POLOENOJ, KOSOJ ILI USPRAVNOJ LINIJI TEMA: Kompozicija geometrijskih oblika MEDIJ: Slikanje TEHNIKA: Tempere ili gva

LIKOVNA KULTURA

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

15., 16. as NASTAVNA CELINA: II. VEZIVANJE OBLIKA U TRODIMENZIONALNOM PROSTORU I U RAVNI NASTAVNI SADRAJ: VEZIVANJE OBLIKA U RAVNI OBLO-ROGLJASTO TEMA: IZLOMLJENE I LUNE FORME MEDIJ: Crtanje TEHNIKA: razni crtaki materijali NOVEMBAR 17., 18. as NASTAVNA CELINA: II. VEZIVANJE OBLIKA U TRODIMENZIONALNOM PROSTORU I U RAVNI NASTAVNI SADRAJ: ORGANIZACIJA TRODIMENZIONALNIH OBLIKA U PROSTORU I NA RAVNI TEMA: OMILJENA IVOTINJA MEDIJ: Vajanje TEHNIKA: ica 19., 20 as NASTAVNA CELINA: II. VEZIVANJE OBLIKA U TRODIMENZIONALNOM PROSTORU I U RAVNI NASTAVNI SADRAJ: ORGANIZACIJA TRODIMENZIONALNIH OBLIKA U PROSTORU I NA RAVNI TEMA: GRAD KNEZA LAZARA MEDIJ: Vajanje TEHNIKA: papirplastika (graenje od papirnatih kutija, itd.) 21., 22. as NASTAVNA CELINA: SLIKARSKI MATERIJALI I TEHNIKE NASTAVNI SADRAJ: KARAKTERISTIKE PASTEL TEHNIKE TEMA: MRTVA PRIRODA SA VOEM MEDIJ: Slikanje TEHNIKA: pastel suvi (ili krede u boji)i votani 23., 24. as NASTAVNA CELINA: SLIKARSKI MATERIJALI I TEHNIKE NASTAVNI SADRAJ: KARAKTERISTIKE AKVAREL TEHNIKE TEMA: MORSKO DNO; AKVARIJUM; TMURNO NEBO PRED OLUJU MEDIJ: Slikanje TEHNIKA: Akvarel DECEMBAR 25., 26. as NASTAVNA CELINA: SLIKARSKI MATERIJALI I TEHNIKE NASTAVNI SADRAJ: KARAKTERISTIKE TEMPERA TEHNIKE TEMA: SLOBODNA TEMA; ILUSTROVANJE MUZIKE KOMPOZICIJE MEDIJ: Slikanje TEHNIKA: tempere 27., 28. as NASTAVNA CELINA: SLIKARSKI MATERIJALI I TEHNIKE

LIKOVNA KULTURA
NASTAVNI SADRAJ: VEBE TEMA: SLIKAMO NA KAMENU MEDIJ: Slikanje TEHNIKA: tempere

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

29., 30. as NASTAVNA CELINA: SLIKARSKI MATERIJALI I TEHNIKE NASTAVNI SADRAJ: VEBE TEMA: ESTITKA ZA NOVU GODINU; SLOBODNA TEMA MEDIJ: Slikanje TEHNIKA: grata JANUAR 31., 32. as NASTAVNA CELINA: OSNOVNE I IZVEDENE BOJE NASTAVNI SADRAJ: CRVENA + UTA = NARANDASTA TEMA: MRTVA PRIRODA SA POVREM MEDIJ: Slikanje TEHNIKA: tempere 33., 34. as NASTAVNA CELINA: OSNOVNE I IZVEDENE BOJE NASTAVNI SADRAJ: UTA + PLAVA = ZELENA TEMA: APSTRAKTNA KOMPOZICIJA; UMA MEDIJ: Slikanje TEHNIKA: tempere FEBRUAR 35., 36. as NASTAVNA CELINA: OSNOVNE I IZVEDENE BOJE NASTAVNI SADRAJ: CRVENA + PLAVA = LJUBIASTA TEMA: ZALAZAK SUNCA MEDIJ: Slikanje TEHNIKA: akvarel, ili pastel 37., 38. as NASTAVNA CELINA: OSNOVNE I IZVEDENE BOJE NASTAVNI SADRAJ: TOPLO-HLADNO TEMA: MEDIJ: Slikanje TEHNIKA: tempere 39., 40. as NASTAVNA CELINA: OSNOVNE I IZVEDENE BOJE NASTAVNI SADRAJ: KONTRAST BOJA TEMA: ANALIZIRAMO UMETNIKA DELA MEDIJ: Estetska analiza TEHNIKA: 41., 42. as NASTAVNA CELINA: LINIJA, POVRINA, VOLUMEN, BOJA, PROSTOR NASTAVNI SADRAJ: OBLICI I MATERIJALI

LIKOVNA KULTURA

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

TEMA: KOMPOZICIJA RAZLIITIH MATERIJALA MEDIJ: Crtanje TEHNIKA: tu i pero MART 43., 44. as NASTAVNA CELINA: LINIJA, POVRINA, VOLUMEN, BOJA, PROSTOR NASTAVNI SADRAJ: POVRINA PROSTOR TEMA: KORA DRVETA MEDIJ: Crtanje TEHNIKA: lavirani tu 45., 46. as NASTAVNA CELINA: LINIJA, POVRINA, VOLUMEN, BOJA, PROSTOR NASTAVNI SADRAJ: BOJA PROSTOR (TEKSTURA) TEMA: PRIRODNI OBLIK MEDIJ: Slikanje TEHNIKA: slikarska tehnika po izboru 47., 48. as NASTAVNA CELINA: LINIJA, POVRINA, VOLUMEN, BOJA, PROSTOR NASTAVNI SADRAJ: POVRINA PROSTOR TEMA: SUSRET SA MATISOM MEDIJ: Slikanje TEHNIKA: gva 49., 50. as NASTAVNA CELINA: LINIJA, POVRINA, VOLUMEN, BOJA, PROSTOR NASTAVNI SADRAJ: LINIJA PROSTOR- VOLUMEN TEMA: MOBILI - POKRETNE SKULPTURE MEDIJ: Vajanje TEHNIKA: razliiti materijali 51., 52. as NASTAVNA CELINA: LINIJA, POVRINA, VOLUMEN, BOJA, PROSTOR NASTAVNI SADRAJ: VOLUMEN PROSTOR TEMA: GULIVER MEDIJ: TEHNIKA: kartonplastika APRIL 53., 54. as NASTAVNA CELINA: LINIJA, POVRINA, VOLUMEN, BOJA, PROSTOR NASTAVNI SADRAJ: VOLUMEN PROSTOR TEMA: KARTONSKA AMBALAA MEDIJ: Vajanje TEHNIKA: glinamol 55.,56. as NASTAVNA CELINA: LINIJA, POVRINA, VOLUMEN, BOJA, PROSTOR NASTAVNI SADRAJ: VOLUMEN PROSTOR

LIKOVNA KULTURA
TEMA: JEZGRO ORAHA; IARKA MEDIJ: Vajanje TEHNIKA: glina

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

57., 58. as NASTAVNA CELINA: LINIJA, POVRINA, VOLUMEN, BOJA, PROSTOR NASTAVNI SADRAJ: VOLUMEN PROSTOR TEMA: RELJEF ZA MOJU SOBU MEDIJ: Vajanje TEHNIKA: razliiti materijali MAJ 59., 60. as NASTAVNA CELINA: LINIJA, POVRINA, VOLUMEN, BOJA, PROSTOR NASTAVNI SADRAJ: TEMA: KOMPOZICIJA STRUKTURE MEDIJ: Crtanje TEHNIKA: olovka 61., 62. as NASTAVNA CELINA: LINIJA, POVRINA, VOLUMEN, BOJA, PROSTOR NASTAVNI SADRAJ: BOJA PROSTOR TEMA: MAGRITOVI PROSTORI MEDIJ: Estetska analiza, Slikanje TEHNIKA: / 63., 64. as NASTAVNA CELINA: LINIJA, POVRINA, VOLUMEN, BOJA, PROSTOR NASTAVNI SADRAJ: BOJA PROSTOR TEMA: UMETNICI STVARAJU IVOT MEDIJ: Estetska analiza TEHNIKA: / 65., 66. as NASTAVNA CELINA: AMBIJENT SCENSKI PROSTOR Napomena: Nastavna celina je zamiljena kao realizacija jednog igrokaza sa lutkama od ideje, predlog za koreografiju, muziku, kostim, izradu lutki, scenografije. Realizacija po grupama, korelacija sa drugim oblastima, posebno sa knjievnou, muzikom kulturom, pozoritem... NASTAVNI SADRAJ: AMBIJENT TEMA: RAZLIITI AMBIJENTI MEDIJ: Crtanje TEHNIKA: tu i pero 67.,68. as NASTAVNA CELINA: AMBIJENT SCENSKI PROSTOR NASTAVNI SADRAJ: MASKA TEMA: POZORINA MASKA MEDIJ: Slikanje TEHNIKA: po izboru JUNI 69., 70. as

10

LIKOVNA KULTURA

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

NASTAVNA CELINA: AMBIJENT SCENSKI PROSTOR NASTAVNI SADRAJ: LUTKARSKO POZORITE TEMA: IZRADA LUTKI ZA PREDSTAVU MEDIJ: KOMBINOVANI TEHNIKA: kombinovani - razliiti materijali 71., 72. as TEHNIKA: razliiti materijali NASTAVNA CELINA: AMBIJENT SCENSKI PROSTOR NASTAVNI SADRAJ: IZRADA SCENE TEMA: IZRADA SCENE MEDIJ: Slikanje TEHNIKA: tempere 73., 74. as NASTAVNA CELINA: AMBIJENT SCENSKI PROSTOR NASTAVNI SADRAJ: TEMA: IZVOENJE PREDSTAVE PEPELJUGA MEDIJ: / TEHNIKA: /

11