Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
GRADIVNA
ENERGETSKA
ZATITNA
VITAMINI
Vitamini su esencijelni nutrimenti biljnog porekla ili sintetisani od strane odreenih bakterija gastrointestinalnog trakta. Pojedini vitamini mogu biti sintetisani u organizmu oveka ili odreenih ivotinjskih vrsta. Esencijelne su supstance za oveka.
TA JE VANO?
Opte karakteristike Osobine i stabilnost svakog vitamina U kojim se namirnicama, dijetetskim proizvodima, nalazi vitamin i u kojim koliinama Mogue interakcije odreenog vitamina i lekova
DEFINISANJE VITAMINA
Vitamini su neophodni za normalno funkcionisanje organizma. Potrebni su u veoma malim koliinama. Postoji 13 vitamina Vitamini su supstance organskog porekla. Specifini simptomi ili oboljenja asocirani su sa deficitom pojedinih vitamina.
APSORPCIJA VITAMINA
Vitamini se loe apsorbuju bez prisustva hrane. Pojedini vitamini se u hrani nalaze u obliku koji organizam moe odmah da koristi, dok su pojedini prisutni u inaktivnoj formi i potrebno ih je prevesti u aktivni oblik. To su provitamini ili prekursori.
DEFICIT VITAMINA
KLASINA SIMPTOMATOLOGIJA DEFICITA
SUBKLINIKI DEFICIT (GRANINI DEFICIT-engl. Border line) RANI NEGATATIVNI BALANS NUTRIJENTA (GUBI SE VIE NUTRIJENTA NEGO TO SE APSORBUJE)
STABILNOST VITAMINA
Veoma znaajno pitanje kada se radi o nutritivnoj vrednosti Skladitenje-procesovanje namirnica Mnogobrojni faktori: p, t, ph, vlaga Hidrosolubiilni mnogo osetljiviji
BIOISKORISTLJIVOST VITAMINA
Deo unetog vitamina koji ce se biti apsorbovan i iskorien u organizmu. Apsorpcija vitamina zavisi od dijetarnih faktora, neki mogu delovati promotivno, a neki inhibitorno, ali i od toga da li se nalaze u slobodnom ili vezanom obliku Uneti i apsorbovani vitamin moe biti: 1. iskorien za odreenu funkciju 2. preveden u metaboliki neiskoristljiv oblik 3. deponovan do trenutka kada ce biti potreban
ANTIVITAMINI
VITAMINSKI ANTAGONISTI Prisutni su u hrani ili u organizmu, razaraju, vezuju ili zamenjuju vitamine. Termika obrada hrane smanjuje njihovo toksino dejstvo, ali postoje i sluajevi trovanja ovim, prirodnim toksikantima. Prisutni su u ribama, belancu jajeta, odreenoj vrsti povra.
SINTETSKI VITAMINI
Hemijski su uglavnom slini prirodnim vitaminima. Pojedini, npr. vitamin C i E ekstrahovani iz hrane su hemijski drugaiji od onih koji su dobijeni laboratorijski. Odgovor organizma je isti i na sintetski i na prirodni vitamin.
PSEUDOVITAMINI
Pojedine supstance, iako nisu pravi vitamini, povezane su sa vitaminima u svojim aktivnostima. Ove supstance predstavljaju, takoe, esencijelne nutrijente i grupiu se najee sa vitaminima B kompleksa. To su pseudovitamini: INOZITOL, HOLIN, LIPONSKA KISELINA i PARA AMINO BENZOJEVA KISELINA
PODELA VITAMINA
RDA (Recommended Dietary Allowances) tabele (Nac. Ac. Sci. USA) DRI (Dietary Reference Intake) tabele (Nac. Ac. Sci. USA) vrednosti koje zamenjuju RDA za pojedine nutrimente, specifinije su za vei broj starosnih i populacionih grupa MDR (Minimum Daily Requirements) minimalne dnevne potrebe
HRANA
FUNKCIONALNA HRANA
DIJETETSKA HRANA
DIJETETSKI SUPLEMENTI
EVM je nezavisni ekspertski savetodavni komitet Razmatra relevantne podatke za svaki vitamin i mineralnu materiju i vri procenu rizika unosa ovih nutrimenata, koja je bazirana na tim podacima CILJ: formiranje sigurnog gornjeg nivoa unosa svakog vitamina i minerala.
Guidance level
vodi za procenu koliine vitamina i minerala koja verovatno nee delovati tetno
Za procenu su znaajni i nutritivni i toksikoloki podaci. Procena je uraena za 34 nutrimenta. Posebno je potrebno voditi rauna o veoma osetljivim grupama (deca , trudnice, starije osobe).
1. Svaki vitamin, odnosno mineral mora biti prouavan pojedinano. 2. Ukoliko nema dovoljno validnih rezultata da se formira SUL odreuje se vodi za bezbedno korienje. 3. Preporueni unos (RDA) vitamina i minerala takoe treba uzeti u obzir.
4. Unos vitamina i minerala iz svih izvora mora se uzeti u obzir. 5 Moraju se odrediti studije o proceni rizika prilikom korienja pojedinih vitamina i minerala.
6. Rezultatima dobijenim iz humanih studija treba posvetiti veu panju od rezultata koji su dobijeni na eksperimentalnim ivotinjama. 7. SUL treba izraziti samo kao ukupan unos svakog pojedinog vitamina ili minerala.
Bor
Silicijum
SUL
Bakar Cink
Nikl
Selen
VODI ZA SIGURNO KORIENJE biotin, folna kiselina, B3, B5, B1, B2, B12 , C vitamini A, D, K kalcijum, magnezijum, fosfor i kalijum. hrom, kobalt, jod, mangan , molibden, olovo i gvoe
SUL =
UNOS VITAMINA I MINERALA PUTEM SUPLEMENATA + UNOS VITAMINA I MINERALA KONZUMIRANJEM HRANE I IZ DRUGIH MOGUIH IZVORA
DECA U PERIODU RASTA I RAZVOJA ADOLESCENTI TRUDNICE I DOJILJE MLADE ENE KOJE KORISTE KONTRACEPTIVNA SREDSTVA
PUAI STRIKTNI VEGETERIJANCI OSOBE POSLE OZBILJNIH HIRURKIH INTERVENCIJA OSOBE KOJE BOLUJU OD PRODUENIH INFEKCIJA
Hidroslubilni vitamini
Vitamin C i 8 vitamina B grupe Ne stvaraju depoe u organizmu i lako se izluuju ako se unose u veim koliinama od potrebnih. Vitamin C uestvuje u izgradnji kolagana (proteina koji uestvuje u sastav kostiju, koe, nalazi se u noktima i tetivama), kao i u imunim funkcijama organizma i u proizvodnji tiroksina, hormona bitnog za metabolike funkcije. B vitamini imaju ulogu u izgradnji koenzima, malih molekula koji se kombinuju sa enzimima inei ih aktivnim. Enzimi su bioloki katalizatori, proteini odgovorni za mnogobrojne funkcije u naem organizmu (digestija hrane i sintetisanje novih jedinjenja). B vitamini: riboflavin, tijamin, niacin, pantotenska kiselina i biotin uestvuju u energetskom metabolizmu. Vitamin B6 uestvuje u sintezi novih proteina. Folat i vitamin B12 su vani za deobu elija.
VITAMIN C
Otkriven i izolovan 1932 godine Sintetisan 1934 godine ORGANIZAM OVEKA SADRI OD 2-4 g Prema dnevnim potrebama mogue je ove rezerve troiti u toku tri meseca bez pojave simptoma deficita. Avitaminoza skorbut Ljudu nemaju sposobnost sinteze
Vitamin C
CH2OH H O O
Vitamin C u organizmu prelazi oksidacijom u dehidro-askorbinsku kiselinu, koje takoe pokazuje vitaminsko dejstvo, ali mnogo manje.
Vitamin C
Szent-Gyrgyi I Haworth su dobili Nobelovu nagradu za rad na otkriu vitamina C1937. god..
VITAMIN C
Hemijska struktura ukazuje na slinost sa glukozom Biljke vre konverziju glukoze u vitamin C Fizioloka funkcija ANTIOKSIDANS Jedna od najaktivnijih redukujuih supstanci u organizmu
Poveava apsorpciju neorganski vezanog gvoa, tako to ga helira i potpomae njegovu apsorpciju, jer ga odrava u Fe 2+ Pomae kalcifikaciju i time pravilno formiranje dentina zuba Pomae sintezu neurotransmitera koji prenose impulse izmeu elija Poseban znaaj - sinteza kolagena, hidroksilacija prolina i lizina do hidroksi derivata Kofaktor je 8 enzima kod sisara Znaajan je antioksidans - hvata kiseoninih vrsta u vodenoj sredini citozola elije i ekstracelularne tenosti Bitan je za imuni sistem, u stimulaciji fagocitoze
RDA (mg) 35
45 50
60
+20, +40
DEFICIT VITAMINA C
EKSPERIMENTALNA STUDIJA ukoliko se vitamin C ne unosi: - 29 dana: blaga pojava simptoma - 90 dana: svi simptomi skorbuta, od blagih do izraenih Prevremeno roene bebe imaju jako male rezervepotreban unos oko 100 mg dnevno. MLEKO MAJKE SADRI OKO 35 mg.
SKORBUT
INTERAKCIJE - NASTAVAK
Aspirin - poveava eliminaciju vitamina C Tetraciklini - interferiraju sa aktivnou vitamina C, kod due upotrebe mogu je deficit vitamina C Fenotiazini (leenje razliitih psihoza) - sinergistiko delovanje u leenju izofrenije
VITAMINI B KOMPLEKSA
8 vitamina: tijamin, riboflavin, nijacin, pantotenska kiselina, piridoksin, biotin, folna kiselina i kobalamin 4 pseudovitamina: holin, inozitol, PABA, liponska kiselina Grupiu se pod terminom B kompleksa kao posledica njihovog uobiajenog nalaenja u namirnicama i na osnovu sline funkcionalne uloge.
VITAMINI B KOMPLEKSA
Sadejstvuju u brojnim funkcijama: snabdevanju organizma E, odravanju normalnog sranog rada i elijske deobe, normalne aktivnost nervnog tkiva, metabolizmu UH, proteina i masti. Izvori: kvasac, digerica, inetgralne itarice. Ne stvaraju depoe, pa se redovno moraju uzimati.
KOMPLEKS VITAMINA B
I GRUPA VITAMIN B1 VITAMIN B2 PP, NIJACIN
0,7 1,2
TRUDNOA I LAKTACIJA
FIZIOLOKA FUNKCIJA B1
KOENZIM U METABOLIZMU UGLJENIH HIDRATA, u obliku tiajmin-pirofosfata. Neophodan u oksidativnoj pirogroane kiseline dekarboksilaciji
FIZIOLOKA FUNKCIJA B1
Veliki broj biohemijskih procesa u organizmu: -metabolizam nutrimenata i proizvodnja E -normalana reprodukcija, rast i razvoj -funkcija imunog i nervnog sistema (moralni vitamin) -sinteza acetil-holina -normalan srani rad
DEFICIT B1
Deficit se javlja ili usled nedovoljnog unosa ili usled poveane potronje u tkivima. Hronini alkoholizam, malapsorpcija, muka i povraanje u trudnoi mogu dovesti do deficita B1. Rani znaci deficita: depresija, zamor, pad imuniteta, mentalni poremeaji. AVITAMINOZA-BERIBERI MANIFESTACIJE polineuritis, bol i slabost u miicima, gastrointestinalni problemi, mentalni poremeaji, infarkt miokarda..
ANTIVITAMINI VITAMINA B1
Ove supstance mogu biti polifenoli, enzimi ili aditivi. 1. POLIFENOLI su rasprostranjeni u biljnom svetu. mogu da razaraju tiazolov prsten pri emu nastaje tiamindisulfid koji nema vitaminsko delovanje konzumiranje velikih koliina napitaka kafe, aja, moe dovesti do razaranja znatnih koliina vitamina B1
2. ENZIMI
tiaminaza I tiaminaza II
N H3C N
CH3 CH2CH2OH
tiaminaza I je prisutna u ribama, koljkama, nekim mikroorganizmima, ona prevodi hidroksi-etil tiazolov prsten u tercijerni amin pri emu se gubi vitaminsko delovanje. tiaminaza II je naena u kvascu, bakterijama, gljivama, ona cepa molekul vitamina B1 na metil-piridinski i tiazolov prsten.
NH2 S N+ OH CH3
sulfit
CH3 N
CH3 OH S
INTERAKCIJE B1 SA LEKOVIMA
DIURETICI HENLEOVE PETLJE: Bumetanid, Etakrinska kiselina, Furosemid, Torzemid - koriste se za snienje krvnog pritiska i poboljanje rada srca - kod ovih osoba moze doi do deficita B1. ORALNI KONTRACEPTIVI: Dezogestrel, Etinodiol, Norgestrel - takoe mogu deficit B1.
INTERAKCIJE B1 I LEKOVA
TRICIKLINI ANTIDEPRESIVI: Amitriptilin, Amoksapin,Doksepin, Imipramin, Maprotilin, Trimipramin...
Znaajno poboljanje, posebno kod starijih, depresivnih osoba postie se davanjem oko 10 mg vitamina B1.
TOKSINOST ne ispoljava!!!
Sastavna komponenta flavoproteina to odreuje njegovo uese u respiratornom lancu i energetsku funkciju. Najbogatija tkiva riboflavinom su metaboliki aktivna tkiva. Visoke koncentracije B2 u jetri, bubrezima. U krvotoku cirkulie vezan za proteine.
Flavin-adenin dinukleotid
DEFICIT RIBOFLAVINA
Rani simptomi deficita B2 vezani su za usnu duplju i oi. Dolazi do zapaljenja usana, jezika. Cheliosis je pucanje uglova usta uz pojavu utih krasta i zapaljenja usana. Glossitis podrazumeva upalne promene na jeziku.
TOKSINOST
Ne ispoljava ni u visokim dozama jer se smanjuje njegova apsorpcija.
VITAMIN B3
Zajedniki naziv za nikotin-amid i nikotinsku kiselinu. Triptofan (60 mg) nijacin (1 mg)
triptofan
nijacin
VITAMIN B3-DEFICIT
Pelagra- 3 D sindrom Dijareja, Demencija, Dermatitis Deficit: osobe koje ne unose ni dovoljno proteina, niti nijacina.
POTREBE ZA NIJACINOM
NOVOROENE BEBE 0-6 meseci 6-12 DECA 1-3 godine 7-10 11-14 devojice deaci RDA (mg) 6 8 9 16 15 18
POTREBE ZA NIJACINOM
ADOLESCENTI (15-18 god.) devojke mladii ODRASLI ene 19-22godine 23+ RDA mg 14 18
14 13
POTREBE ZA NIJACINOM
ODRASLI Mukarci 19-22 godine 23-50 50+ TRUDNOA I LAKTACIJA RDA mg 19 18 16 +2;+5mg
Nikotinski flasteri zajedno sa nijacinom mogu uzrokovati pojaano crvenilo i bolove. Oralni kontraceptivi mogu dovesti do blagog deficita nijacina. Nijacin aplikovan zajedno sa tetraciklinima moe pokazati bolju efikasnost leenja. Triciklini antidepresivi deluju sinergistiki sa nijacinom.
IZVORI NIJACINA
II GRUPA B KOMPLEKSA
Kasnije otkriveni koenzimski faktori: VITAMIN B6 PIRIDOKSIN, PIRIDOKSAL, PIRIDOKSAMIN koenzim sa a.k. PANTOTENSKA KISELINA esencijelni deo koenzima A ili aktivnog acetata. BIOTIN, VITAMIN H koenzim u fiksaciji CO2 u energetskom metabolizmu.
VITAMIN B6
Otkriven 1934. izolovan 1938. i sintetisan 1939. Tri oblika: piridoksin, piridoksal i piridoksamin. Nestabilan u alkalnoj sredini, osetljiv prema ultravioletnim zracima i oksidaciji, ali je stabilan pri zagrevanju i kiselinama. Iz organizma se izluuje urinom u obliku piridoksinske kiseline.
CH2OH HO H3C N CH2OH
VITAMIN B6
Koliine ovog vitamina u organizmu su veoma male. Potrebe za B6 se poveavaju sa poveanjem unosa proteina. Povoljan odnos B6 i proteina 0.02mg B6 : 1 g proteina Npr. Ukoliko se konzumira 100g proteina dnevno potrebna koliina B6 je 2 mg.
DNEVNE POTREBE ZA B6
ADOLESCENTI 15-18 god. ODRASLI (19+) ene mukarci TRUDNOA I LAKTACIJA RDA mg 2,0 2,0 2,2 +0,6; +0,5mg
FIZIOLOKE FUNKCIJE B6
UESTVUJE KAO KOENZIM U SLEDEIM REAKCIJAMA:
Transaminacija i deaminacija aminokiselina. Koenzim u reakciji transformisanja triptofana u nijacin. Koenzim u reakciji transformisanja triptofana u serotonin (deficit praen konvulzijama).
FIZIOLOKE FUNKCIJE B6
Uestvuje u produkciji antitela (deficit praen problemima na koi). Uestvuje u formiranju porfirina iz hemoglobina, sintezi elastina. Pomae transformaciju linolne kiseline do arahidonske. Uestvuje u degradaciji glikogena.
DEFICIT B6
Piridoksin u malim koliinama proizvode i intestinalne bakterije. Kod zdravih osoba, koje se pravilno hrane, nema bojazni od hipovitaminoze. Problemi nastaju u sluaju malapsorpcije i dejstva antagonista. Hipertireoidizam, alkoholizam poveavaju potronju B6. Simtomi deficita: promene na koi oko oiju, nosa, usta, glositis, infekcije.
INTERAKCIJE LEKOVA I B6
Antikonvulzivi uglavnom dovode do deficita vitamina B6. S druge strane, uzimanje velikih koliina vitamina B6 poveava metabolizam antikonvulzivnih lekova. Potrebno je da pacijenti koji uzimaju antikonvulzive konsultuju lekara o koliinama B6. Eritromicin, kao antibiotik, tokom due primene, moe ometati apsorpciju vitamina B6.
INTERAKCIJE LEKOVA I B6
Oralni kontraceptivi, konjugovani estrogeni mogu dovesti do deficita B6. Gentamicin dovodi do blagog deficita B6. Hidralazin moe kompleksno da vee B6 (antivitamin) i da izazove deficit. Izoniazid i vitamin B6 su kompetitivni antagonisti. Triciklini antidepresivi i vitamin B6 imaju sinergistiko delovanje.
Meso, jetra, umance jajeta Kvasac, kukuruz, penica TOKSINOST Visoke doze (2000 mg) dovode do oteenja nerava.
PANTOTENSKA KISELINA - B5
PANTOS - grka re, znai svugde Vitamin je iroko rasprostranjen u prirodi. Otkriven 1933., izolovan 1938., a sintetisan 1940. Kada zdrave, odrasle osobe konzumiraju dnevno 5-7 mg pantotenske kiseline, urinom se izluuje 2-7 mg.
H HOOC N O
OH OH
H3C CH3
FIZIOLOKE FUNKCIJE B5
Sastavni deo koenzima A, neophodan u metabolizmu masti, ugljenih hidrata i proteina, doprinosi oslobaanju energije ueem u cilkusu limunskih kiselina, uestvuje u sintezi masnih kiselina, holesterola, formiranju i aktivaciji antitela...
POTREBE ZA B5
Kod zdravih osoba, koje se racionalno hrane, nije poznat deficit. U sluaju odreenih bolesti moe doi do hipovitaminoze koja se manifestuje muninom, intestinalnim problemima, smanjenom otpornou organizma, dermatitisom, grevima (nespecificni simptomi).
INTERAKCIJE B5 I LEKOVA
Pantotenska kiselina moe ometati apsorpciju i aktivnost tetraciklina.
TOKSINOST
U nekim sluajevima dnevni unos izmedju 10 i 20 mg moe da izazove dijareju.
BIOTIN, VITAMIN H
Naziva se i mikromikro nutriment. Izolovan 1935., a sintetisan 1942. FIZIOLOKE FUNKCIJE Kao koenzim uestvuje u oksidaciji masnih kiselina, ugljenih hidrata, deaminaciji aminokiselina. Kao koenzim sa aktivnim acetatom uestvuje u reakcijama transferovanja CO2 sa jednog jedinjenja na drugo.
POTREBE
Dnevne potrebe su od 0,18-0,3 mg.
DEFICIT
Avitaminoza biotina poznata kao bolest sirovog belanca. Simptomi su dermatitis, alopecija, depigmentacija dlaka, opadanje dlaka oko oiju, stav kengura.
moe da izazove
FOLNA KISELINA
Otkrivena, izolovana i sintetisana 1945. god. Postoji u razliitim oblicima ukljuujui folate, folnu kiselinu i folacin. Stabilna je u kiseloj sredini, a veoma osetljiva u alkalnoj i neutralnoj. Apsorbuje se u gornjem delu tankog creva kada se konjugati hidrolizuju.
DNEVNE POTREBE
NOVOROENE BEBE 0-6 meseci 6-12 DECA 1-3 godine 7-10 ODRASLI
FIZIOLOKE FUNKCIJE
Kao koenzim uestvuje transmetilacije). Homocistein metionin Glicin serin u prenoenju ugljenika (reakcije
ANTACIDI mogu da smanje apsorpciju folne kiseline. ANTIKONVULZIVI takoe, smanjuju apsorpciju folne kiseline. ASPIRIN dovodi do poveanog izluivanja folne kiseline urinom. DIURETICI mogu izazvati poveano izluivanja folne kiseline. ERITROMICIN moe da interferira sa apsorpcijom folne kiseline. HIPOHOLESTEROLEMICI-ometaju apsorpciju folne kiseline. IZONIAZID moe da interferira sa aktivnou folne kiseline. METOTREKSAT (koristi se u terapiji razliitih karcinoma) kao STRUKTURNI ANALOG FOLNE KISELINE, blokira enzim koji katalizuje prevoenje folne u folinsku kiselinu.
INTERAKCIJE -NASTAVAK
NESTEROIDNI ANTIINFLAMATORNI LEKOVI, ORALNI KONTRACEPTIVI, mogu dovesti do smanjenog nivoa folne kiseline. SULFONAMIDSKI ANTIBIOTICI, kao strukturni analozi PABA, ometaju sintezu folne kiseline. TETRACIKLINI mogu da interferiraju sa aktivnou folne kiseline.
ANTIEPILEPTICI
Pad nivoa folata 6-24 meseci nakon iniciranja terapije fenitoinom, ali i valproinskom kiselinom 27-91 %. Predloeni mehanizmi: pH teorija Interferencija sa intestinalnom konjugazom Inhibicija preuzimanja folata u tkivu Folat kao kofaktor metabolizma fenitoina
1. 2. 3. 4.
U hrani se moze nai u vezanom i slobodnom obliku. Sadri je lisnato povre, meso...
VITAMIN B12
Izolovan 1948.god, a sintetisan 1973.god Javlja se u obliku: HIDROKSIKOBALAMINA CIJANOKOBALAMINA NITRITOKOBALAMINA TIOCIJANATKOBALMINA Svi oblici su aktivni. Za apsorpciju potrebno je prisustvo intrinsic faktora mukoprotena. -
PSEUDOVITAMINI
Pojedine supstance, iako nisu pravi vitamini, povezane su sa vitaminima u svojim aktivnostima. Ove supstance predstavljaju, takoe, esencijelne nutrijente i grupiu se najee sa vitaminima B kompleksa. To su pseudovitamini. INOZITOL, HOLIN, LIPONSKA KISELINA i PARA AMINO BENZOJEVA KISELINA
HOLIN
Holin i inozitol ine lecitin. Uloga: metabolizam masti, holesterola, sinteza lecitina u jetri.
holin
lecitin
HOLIN
Bitan je za normalno funkcionisanje bubrega i jetre. Izgradnju mijelinske opne, prenoenje nervnih impulsa. Sinteza acetil-holina (neurostransmitera). Deficit: masna infiltracija jetre, srane smetnje, hemoragija bubrega. Izvori: jaja, crveno meso, kavijar, dzigerica, kupus, soja, soivo, pirina. Uobiajeno se unosi od 500 do 900 mg. Toksinost: doze vee od 10 g izazivaju neprijatne efekte.
INOZITOL
Sadejstvuje sa holinom i biotinom Metabolizam masti Dnevne potrebe: unosi se oko 1g dnevno Izvori: iznutrice, citrus polodovi, orasi, pasulj, integralne itarice
ALFA-LIPONSKA KISELINA
Bitan kofaktor u energetskom metabolizmu organizama, od mikroorganizama do oveka. Piruvat - dehidrogenazni kompleks dehidrogenaza -keto kiselina Izvori: meso, krompir, cvekla, argarepa razliitih
PARA-AMINOBENZOJEVA KISELINA
Uestvuje u sintezi folne kiseline Razgradnja i korienje proteina Deficit: iritabilnost, zamor Izvori: digerica, kvasac, penine klice
ta je vano?
Opte karakteristike Osobine i stabilnost svakog vitamina U kojim se namirnicama, dijetetskim proizvodima, nalazi vitamin i u kojim koliinama Mogue interakcije odreenog vitamina i lekova
ta ne sme da se zaboravi?
Da su vitamini esencijelne komponente za organizam oveka, moraju se unositi. Da se mogu unositi hranom, ali i razliitim dijetetskim proizvodima. Da je neophodno voditi rauna o koliinama u kojima se unose u organizam (RDA, DRI, UTL).