August eona boravio je na seoskom imanju svog prijatelja, gdje se upoznao s mladom udovicom s kojom se uputa u razgovor o knjievnosti:

mlada udovica mu govori da rado ita no preteito na njemakom i francuskom jeziku jer je hrvatska literatura monotona. August joj ispria priu o svom prijatelju iz studentskih dana - prijanu Lovri. Lovro je roen u mnogobrojnoj siromanoj obitelji, ali se ved rano istaknuo svojom inteligencijom i puno obedavao. Siromanom je djeaku vrhunac ivotnog uspjeha, bez obzira na elje i darovitost, bilo svedenstvo. Duhovnost i uenost crne halje respektirali su Lovrini roditelji, gledajudi u njoj prije svega mogudnost da njihovo dijete proivi ivot manje tegoban od njih. Lovro je uio dobro, ali je njegova nemirna priroda teko podnosila stroge zakone svedenikog liceja. Lovro se osjedao zarobljen i sputavan, ali to je nestalo kad je susreo Malvinu. Na Lovrinu ljubav odgovorila je blagim prijekorom iako ga je voljela, ali to nije mogla priznati jer je on bio svedenik. Oaj koji je Lovro proivio dovodi ga do spoznaje da je bolje da bude dobar svjetovnjak nego lo svedenik. Tako se Lovro vrada kudi, razoaravi svoje roditelje: otac ga tjera da se zaposli kao privatni uitelj grofova sina. Posao mu nalazi kanonik. Lovro se dobro slagao s grofom i intenzivno uio. Na jednoj zabavi susrede Malvinu, sada udatu, ona mu priznaje ljubav no on ju odbija. Nakon zavretka s pouavanjem mladog grofa Lovro je elio nastaviti svoje kolovanje no nije dobio stipendiju, te slomljen brojnim porazima oboli. Lovrin je otac slomljen sinovljevom boli odluio zaloiti sve to su imali da bi platio sinu kolovanje. Tako se Lovro nalazi na studiju jezikoslovlja. Rado je uio jer je gorio od elje za znanjem. U to vrijeme je u stanu sa enoom i igecom, i kad mu se konano ivot sredio otac mu zapada u dugove. Jedino rjeenje za Lovru je enidba bogatom djevojkom. Tako upoznaje Minku, stariju djevojku ija je sumnjiva ljepota i jo sumnjivija materijalna situacija samo za trenutak zaslijepila Lovru. Na nagovor enoe u razgovoru s bududim tastom doznaje da ona nema novca. Tada prekida zaruke. Ipak, u jednom asu se inilo da se i Lovri osmjehnula sreda - na studij je doao neuki svedenik iz Dalmacije koji doznavi za Lovrine probleme ispria priu o lijepoj i bogatoj nasljednici koja nema nikoga. Zajedno otputuju na more gdje je Lovro i upoznao Aneliju o kojoj mu je svedenik govorio. Lovro je konano upoznao enu svog ivota i zaljubio se u nju, kao i ona u njega. Njezin stric doznaje da je Lovro siromah i da se eli oeniti Anelijom zbog njezinog novca te zabranjuje vjenanje. Lovro je istinski volio Aneliju, no znao je da u to nikoga vie ne moe uvjeriti. Dolazi kod Anelije govoredi joj da ne moe vie tako, te si oduzima ivot prerezavi si grkljan britvom. Tako se daroviti seoski mladid pretvara u oajnog, ogorenjem otrovanom ovjeka. _____________________________________________ Slikar hrvatske drutvene stvarnost U historikom romanu mora analogijom izmeu prolosti i sadanjosti narod dovest do spoznaje samog sebe. - August enoa (Vijenac, 1874.) Prikazujudi prijelomna razdoblja u naoj povijesti, enoa je obuhvatio itav niz dogaaja, od ivota plemstva do malih graanskih obitelji, od velikih ratnikih podviga do unih rasprava u Hrvatskom saboru,

sve do intimnih porodinih slika i ugoaja, obuhvativi time sve aspekte drutvenog ivota u Hrvata. Vjetom fabulom uspio je stvoriti mostove izmeu prolosti i sadanjosti, budedi time svijest naroda i prikazujudi mu njegovu pravu drutvenu zbilju. Slijededi geslo iliraca Prosvjetom ka znanju enoa je traio ba takve motive koji de zaintrigirati tadanje drutvo a i istovremeno prenosedi svoje poruke njima. Svojim motivima i vjetim pisanjem enoa je stvorio po prvi put u povijesti hrvatske knjievnosti italaku publiku, obiljeivi tako itavo stoljede. Utjecaj sredine na pojedinca U svojoj pripovijest Prijan Lovro enoa nam daje portret traginog junaka Lovre ija je sudbina odreena sumornodu sredine u kojoj se taj junak krede. U njoj enoa raspravlja o odnosu drutva i pojedinca odnosno utjecaju drutva na pojedinca. Lovro je osoba iznimnih intelektualnih sposobnosti ali zbog njegova podrijetla drutvo ga odbacuje uzrokujudi time njegovu propast. Njegovim prvim dolaskom u grad otvaraju mu se novi vidici i on zaeli uzeti komadid slasti to ju je zamiljao u gradskome ivotu: Kad je Lovro vidio velike kude, silu ljudi, visoke tornjeve, kad su mu po prvi put zagrmile velike orgulje, razigra mu se mlado srce preko reda. Ali tek to je vidio vanjskoga svijeta stadoe ga kidati od njega ( arkomu srcu mladida bijae svijet preuzan, prezalo ono proletjeti preko svijeta, vie svijeta, a ovamo ustadoe kidat ga od svijeta, zatvorit ga u sebe). Nemirna dua ne moe nadi utjehu u zatvoru drutvene konvencije ved trai slobodan prostor u razvoju vlastitog intelekta. Zbog takvih tenji ovjek u tadanjem drutvu biva proganjan i njegova je sudbina samo niz sankcija uvjetovanih drutvenim okolnostima ( vaa rtva nije nita drugo nego obina posljedica naih drutvenih okolnosti). Drutvo uvjetuje razvoj ovjeka, ne pita za njegovo znanje i kvalitete ved gleda njegovo porijeklo (Svijet obino ne sudi mladida po duevnim vrlinama, ved po kolskim svjedodbama ili kasnije po vedem ili manjem zvanju. esto se ljudi klanjaju plitkoj glavi jer je uvrtena u red javnog zvanja, esto rugaju se umniku jer je nita, jer ne spada u koju od drutvenih kasta). Stvaranje italake publike enoa u svojim djelima vodi dvije fabule, jednu ljubavnu a drugu temeljenu na povijesnoj grai. Dok je ljubavnu fabulu pisao romantiarski, drugu je vodio iznimno realistiki prenosedi svoje poruke itaocu. Taj izbor dvostruke fabule upotrijebljen je zato da bi se stvorila italaka publika na hrvatskom jeziku. Do tada su itatelji bili zatrpani gomilom jeftinih romana jednakog zapleta, i sve se vie poeli okretati stranoj knjievnosti zaboravljajudi svoju. Te je ideje enoa prikazao na samom poetku Prijana Lovre dobivi time izliku da prikae jo jedan drutveni problem. Realizam Realizam je razdoblje u knjievnosti koje traje od 1830. do 1870. U tom razdoblju dolazi do naglog uzdizanja graanskog drutva, stvaranja sve vedih klasnih razlika izmeu onih koji imaju i onih koji

nemaju. Javlja se bijeda i ideje o utopistikom drutvu jednakih. Znanost se postavlja kao temelj ljudskog ivota i odbacuje se mistika i religija. Knjievnici se kritiki odnose na drutvo iznosedi u svojim djelima sve aspekte tadanjeg drutva. Afirmiraju roman kao knjievnu vrstu i stvaraju tzv. tipove junaka koji nose osobine odreene skupine ljudi. Preteda realizma enoino razdoblje nazivamo protorealizmom koje prethodi realizmu u Hrvatskoj. enoa je u svojim djelima uspio iznijeti na vidjelo probleme tadanjeg drutva i potaknuti nacionalnu svijest. U svojim djelima enoa je najavio realizam koji stie u Hrvatsku na izmaku snaga europskog realizma. _________________________________________________

AUGUST ENOA: PRIJAN LOVRO

Biljeke o piscu: August enoa roen je u Zagrebu 14. IX. 1838. Osnovnu je kolu polazio u Zagrebu, gimnaziju u Peuhu i Zagrebu, a pravne je nauke zavrio u Pragu i Zagrebu. Iz Praga je preao u Be gdije je ureivao asopis Glasonoa. 1866. g. vratio se u Zagreb i uao u redakciju Pozora (kasnije Obzora), zatim je bio gradski biljenik Zagreba i umjetniki ravnatelj zagrebakog kazalita. 1870. bio je dramaturg kazalita a 1873. postao je gradski senator. Umro je 13. XII. 1881. u 43. godini ivota. Godine 1871. tampao je svoj prvi veliki historijski roman iz prolosti Zagreba - Zlatarevo zlato, zatim je napisao vedi broj pripovijesti: Prijan Lovro, Mladi Gospodin Ilijina oporuka Vladimir, Branka i dr., zatim tri historijska romana: uvaj se senjske ruke, Seljaka bunai Diogenes, roman iz suvremenog ivota Prosjak Luka, dok povijesni roman Kletva koji je izlazio u Narodnim novinama 1880/1881. nije zavren, jer ga je zatekla prerana smrt. Grau za svoja mnogobrojna knjievna djela crpio je iz hrvatske prolosti i sadanjosti, a pisao je mnogo i neumorno u elji da svojiim knjievnim radom poradi na politikom, kulturnom i prosvjetnom podizanju naroda. U svojim lanicama Nae knjievnosti rekao je na jednom mjestu ovo: Zato piemo? Da si ovaj ili onaj italac ne znajudi ta da pametno radi prikrati vrijeme? U tom sluaju ne bi novele vie vrijedile od one brojanice, koje turin od duga asa broji. Mi hodemo da dignemo narod da ga osvijestimo, da mane prolosti popravimo, da budemo u njem smisao za sve to je lijepo, dobro i plemenito. Biljeke o djelu: Djelo je posve realistino. enoa u ovoj pripovijetci kritizira ondanje drutvo, ondanje pisce. To prikazuje kroz razgovor njega i crne udovice koja je iskazala svoje misli o hrvatskoj knjievnosti i koja govori: enska dud je strasna, fantazija bujna, misao iva i brza kao ptica.

A kakvu hranu davaju nai novelisti toj nestanoj ptici koja lepra od mjesta do mjesta, koja, vjene promjene eljna, nikad ne miruje? Vazd jedno te isto. Dvoje mladih se zavoli, al im se namedu kojekakve vrlo obine prepone kojih vrlo obinim nainom uklone, pa budu, hvala budi bogu, svoji. K tomu malo sunca, mjeseca cvijeda, suza i pripovijest je svrena. Ona kae da rijetko kojem piscu ue u galavu da se ta junakinja li junak otrovaju, probodu maem i umru: Samo katkad ue kojem piscu u glavu, te junak ili junakinja moraju se otrovati, probosti, pae umrijeti od suhe bolesti ! Vjena idila, vjena monotonija. Nato se ona pita jesu li pisci kadri u malen okvir naslikati velike divske slike, mogu li nai pisci stvoriti velikog junaka: Jesu li pisci kadri naslikati u malenu okviru velika divske slike, moe li u naih okolnosti postati kakav zanimljiv junak romanu? Nato joj enoa odgovara da junaka ne treba stvarati nego da je dovojlno okrenuti se oko sebe da bi se nalo junaka, tj. moe se ga nadi u svakodnevnom ivotu. Rekao joj je i to da upravo zato to smo mali narod koji je imao tolike borbe upravo mi moemo napisati najljepe romane: Upravo okvir nae malenosti koja sapinje esto smjelu duu i arko srce, rodi tolike borbe, tolike sukobe da de duu silno potresti, i povijest ljudskog srca u nas toli razlika, toli ivada naim piscima ne treba nego prepisati je pa su napisali najljepi roman. Kratki sadraj: U pripovijesti prijan Lovro enoa je opisao tragian udes mladog uitelja, njegovog prijatelja Lovre. Lovro je sin iz slabo imudne slovenske obitelji. Roditelji su eljeli da im se bar jedno dijete digne na imudan poloaj, a poto je Lovro bio od malih nogu jako inteligentan i eljan znanja roditelj su odluili da on bude svedenik. Lovro je poeo uiti za svedenika, ali on se zaljubio i shvatio da kao svedenik nede modi nikad imati voljenu osobu pokraj sebe i on je odustao od svedenikih studija. Taj je dogaaj jako povrijedio njegovu obitelj, jer je njegova majka samo eljela da ga vidi u odori svedenika. Kad je odluio odustati od svedenikog reda pozvao ga je predsjednik k sebi da ui njegova sina i Lovro pristane. Neko je vrijeme on tako uio njegova sina, ali njemu je bilo neugodno da je on na teret tuoj obitelji i on je odluio da okua sredu tako da se upie u orijentalnu akademiju. Grof mu je pomagao da dospije u orijentalnu akademiju putem veza, ali nije bilo uspjeha jer je bilo jako puno kandidata i Lovro nije uspio. Nakon toga Lovro odlui pisati molbu u ministarstvo da postane uitelj, ali i tu je bio razoaran jer ga nisu ga primili. Kada je njegov otac proitao to pismo on je odluio da de Lovri pomodi i da de mu dati sav novac samo da ostvari svoje elje i da otie u Be. Neko vrijeme otac mu je slao novac ali je nakon toga zapao u velike dugove i nije mogao potpomagati Lovri, i jedan od aka mu je savjetovao da ide u Hrvatsku raditi kao uitelj a Lovro to prihvat. Nakon zavrenog tredeg teaja sveuilita Lovro odlui otidi u Zlatni Prag. Lovro je u Pragu upoznao djevojku po imenu Minka, kroz razgovor je doznao da je ona bogata a to je upravo njemu trebalo, bogata djevojka koja de izbaviti

njegove roditelje iz dugova. I on je imao na umu da se oeni tom djevojkom sve dok mu enoa nije otvorio oi i rekao da je to stara usidjelica koja nede donijeti miraz udajom jer njen otac ima jo estero djece na koje treba podijeliti svoje bogatstvo. Poslije tog saznanja Lovro je odustao od nje. Nakon zavrenih svih ispita Lovro je ekao samo da mu dodjele mjesto u jednoj od hrvatskih gimnazija. I dok su jednog dana Lovro i enoa bili u jednoj kavani prie im jedan debeli ovjek kojega su trebali poduiti, on je savjetovao Lovri nakon to je uo njegovu priu da trai bogatu djevojku da se oeni, i on mu savjetova neka ide u Split jer on pozna jednu mladu djevojku koja ivi sa stricem a bogata je. I tako Lovro otie u Split i tamo upzna tu djevojku po imenu Anelika u koju se on i zaljubio, a nije bio samo novac u interesu. Anelika se zaljubila u njega i odluili su tu vezu okruniti brakom. U meuvremenu njen je stric doznao da je Lovro potekao iz siromane obitelji i zabranio Aneliki vjenanje s Lovrom. Kad je Lovro to doznao on se ubio u stanu u kojem je ivio tako da si je britvom prerezao grkljan. I tako zavrava ivotna pria mladog, inteligentnog, uenog ovjeka koji je imao znanja za velike uspjehe ali nije imao ono najvanije - novac. I sad nakon tog proitanog djela postavljam si pitanje da li je bolje biti glup i bogat ili pametan i siromaan!? Analiza likova: Prijan Lovro Po naglasku sudedi bijae pohrvadeni slovenac. Bio je ovjek srednjeg stasa, koast, irokih plediju. Glava neobino velika naliila posve kugli; elo mu bilo iroko, visoko, red bi uglasto, lice osuho, blijedo, u srijedi iroko, zdola posve iljasto, nos fin, usne tanke, stisnute, bridi slabi, kosa crna i glatka, duga, pravilno u dvoje razdjeljena, a oi male, tamne, mirkave, al i vrlo acave. (str. 12.) Govorio je sprvine polagano, sveano, kratko poput epigrama, al i apodiktiki, prepliudi govor franceskim dosjetkami. Bio je pod silu miran, al neobini sjaj njegova oka odavao je da je ovjek strastven. Kad bi zapodjela ivahna prepirka o kakvoj neznatnoj stvarci a toga je bilo zaonda dosta utio Lovro marmorkom te bi samo potkraj govora ironikom izrekom izvrnuo cijelu raspravu na alu. Po prvom razgovoru razabrah da je Lovro vanredno darovit ovjek, da mnogo, veoma mnogo znade. Kraj svih tih vrlina ne bijae mi Lovrin prvipojav prijazan. Neto me odbijalo od njega. (str. 13.) Malvina: U vlastelina bila ljepuna jedinica, crnooka i zlatokosa, bujna i vesela, a pametna, vanreda pametna. Umjela ona vie jezika, umjela crtati, udarati u glasovir i vie toga. Osobito rado govorila je franceski, pa je francesku knjigu i dobro poznavala. I Lovro bijee tom jeziku vrlo vjet. Nije dakle ni udo da se mladi svetac i crnooka, plavka mnogo me sobom avrljali o cvijedu, o suncu, o glazbi, o Berangeru i o kojeemu. Mladica bijee iva, vrlo iva. (str. 18.)

Opis Minke kakvu je vidio Lovro: Na prvi mah smetoh se poneto. Nisam znao da l je mlada, da l prizrela djevojka. Bijae visoka, tanka, gipka, blijeana lica, krasna profila, tamne kose u uvojke spletene i tamnih arkih oiju. Iza irokih rukava tamne svilene haljine virile bijele drobne ruke a nad elom treptila zvijezda od bruene ocjeli. Uprla bje glavuo ruku, da joj je mjeseina padala na sjajnu kosu i iskrami se preljevala u tamnih oih. Ljepa je, miljah u prvi mah. (str. 47.) Istiniti opis Malvine: Mjeseina pokaza mi cijelo joj lice. Zadrhtah. To ne bijahu cvatudi obrazi mladosti. Od nosnica prema kraju usnica pruile se dvije crte, svjedoice zrelijih ljeta, usnice bijahu vehle, pod oima si vidio nagrepanu koicu; cijelo lice bijae osuho, uvehlo. Ne, to nije rascvala ruica - to je usidjelica koja doziva u pomod mjeseinu da joj pozati uvehlo lice. Minka prepa se mog pogleda i okom joj sinu iskrica demonske ljutine, al ubrzo zapita me smijeedi se: - ta ste zamukli? - Al Minkin posmjeh ne bijae smijeak anela od esnaest godina. Dojam o djelu: Meni se djelo svidjelo pogotovo zato jer su takve stvari jo i danas aktualne. Ako je osoba iz slabostojede obitelji onda je jako mala vjerojatnost da de dodi na poloaj o kojem mata tj. biti ugledan u drutvu i imati mod. Isto tako svia mi se to kako je pisac dokazao da nai pisci nisu bezvrijedni i da mi ne moramo izmiljati junake i uvrtavati ih u nepostojede vrijeme i mjesto, nego je dovoljno da prelistamo nau povijest i dobili smo junake koje ne treba da opisujemo onakvi kakvi nisu nego istinit izgled i istinite osobine. Tim djelom enoa daje kritiku svog vremena koje je i danas prisutno. On potie hrvate da ponu itati vlastito bogatstvo i da se ne trebaju sramiti onog to jesu i glumiti ono to nisu itajudi izriito stranu literaturu.

________________________________________________________

August enoa Prijan Lovro

Biljeka o piscu: August enoa roen je u Zagrebu 14. IX. 1838. Osnovnu je kolu polazio u Zagrebu, gimnaziju u Peuhu i Zagrebu , a pravne je nauke zavrio u Pragu i Zagrebu. Iz Praga je preao u Be gdije je ureivao asopis Glasonoa. 1866. g. vratio se u Zagreb i uo u redakciju Pozora(kasnije Obzora), zatim je bio gradski biljenik Zagreba i umjetniki ravnatelj zagrebakog kazalita 1870 bio je dramaturg kazalita a 1873. postao je gradski senator. Umro je 13. XII. 1881 u etrdesettredoj

godini ivota. Godine1871 tampao je svoj prvi veliki historijski roman iz prolosti Zagreba, Zlatarevo zlato zatim je napisao vedi broj pripovjesti Prijan Lovro, Mladi Gospodin Ilijina oporuka Vladimir, Branka i dr. zatim tri historijska romana: uvaj se senjske ruke, Seljaka bunai Diogenes roman iz suvremenog ivota Prosjak Lukadok povijesni roman Kletvakoji je izlazio u Narodnim novinama 1880/1881 nije zavren, jer ga je zatekla prerana smrt. Grau za svoja mnogobrojna knjievna djela crpio je enoa iz hrvatske prolosti i sadanjosti , a pisao je mnogo i neumorno u elji da svojiim knjievnim radom poradi na politikom , kulturnom i prosvjetnom podizanju naroda. U svojim lanicama Nae knjievnosti rekao je enoa na jednom mjestu ovo :Zato piemo? Da si ovaj ili onaj italac ne znajudi ta da pametno radi prikrati vrijeme ? u tom sluaju ne bi novele vie vrijedile od one brojanice, koje Turin od duga asa broji. Mi hodemo da dignemo narod da ga osvijestimo, da mane prolosti popravimo, da budemo u njem smisao za sve to je lijepo, dobro i plemenito. Podatke pronala u A:enoa Seljaka buna (str. 5-6 )

Biljeka o djelu : Djelo je posve realistino . enoa u ovoj pripovijetci kritizira ondanje drutvo , ondanje pisce . To prikazuje kroz razgovor njega i crne udovice koja je iskazala svoje misli o Hrvatskoj knjievnosti i koja govori kako jednoj enskoj osobi ija dud je strasna, fantazija bujna , misao iva nije dovoljno dvoje mladih koje se zavoli onda malo prepreka koje jednostavno prijeu , k tome malo sunca, mjeseca, suza i pripovijest je zavrena. enska dud je strasna, fantazija bujna , misao iva i brza kao ptica. A kakvu hranu davaju nai novelisti toj nestanoj ptici koja lepra od mjesta do mjesta, koja, vjene promjene eljna, nikad ne miruje? Vazd jedno te isto. Dvoje mladih se zavoli , al im se namedu kojekakve kojekakve vrlo obine prepone kojih vrlo obinim nainom uklone , pa budu , hvala budi bogu , svoji. K tomu malo sunca, mjeseca cvijeda , suza i pripovijestje svrena Ona kae da rijetko kojem piscu ue u galavu da se ta junakinja li junak otrovaju probodu maem i umru : Samo katkad ue kojem piscuu glavu , te junak ili junakinja moraju se otrovati , probosti, pae umrijeti od suhe bolesti ! Vjena idila , vjena monotonija. Nato se ona pita jesu li pisci kadri u malen okvir naslikati velike divske slike , mogu li nai pisci stvoriti velikog junaka: Jesu li pisci kadri naslikati u malenu okviru velika divske slike , moe li u naih okolnosti postati kakav zanimljiv junak romanu ? Nato joj enoa odgovara da junaka ne treba stvarati ,nego da je dovojlno okrenuti se oko sebe da bi se nalo junaka tj. moe se ga nadi u svakodnevnom ivotu. Rekao joj je i to da upravo zato to smo mali narod koji je imao tolike borbe upravo mi moemo napisati najljepe romane :Upravo okvir nae malenosti koja sapinje esto smjelu duu i arko srce, rodi tolike borbe, tolike sukoba da de duu silno potresti , i povijest ljudskog srca u nas toli razlika, toli ivada naim piscima ne treba nego prepisati je pa su napisali najljepi roman. Opis likova : Opis prijan Lovre:

Po naglasku sudedi bijae pohrvadeni Slovenac. Bio ovjek srednjeg stasa, koast , irokih plediju. Glava neobino velika naliila posve kuglji; elo mu bilo iroko, visoko, red bi uglasto, lice osuho, blijedo , u srijedi iroko, zdola posve iljasto , nos fin , usne tanke, stisnute , bridi slabi , kosa crna i glatka, duga, pravilno u dvoje razdjeljena ,a oi male , tamne , mirkave, al i vrlo acave.(str. 12)

Govorio je sprvine polagano, sveano, kratko poput epigrama , al i apodiktiki , prepliudi govor franceskim dosjetkami. Bio je pod silu miran ,al neobini sjaj njegova oka odavao je da je ovjek strastven. Kad bi zapodjela ivahna prepirka o kakvoj neznatnoj stvarci a tog a je bilo zaonda dosta utio Lovro marmorkom te bi samo potkraj govora ironikom izrekom izvrnuo cijelu raspravu na alu. Po prvom razgovoru razabrah da je Lovro vanredno darovit ovjek , da mnogo, veoma mnogo znade. Kraj svih tih vrlina ne bijae mi Lovrin prvipojav prijazan. Neto me odbijalo od njega (str. 13) Opis Malvine: U vlastelina bila ljepuna jedinica , crnooka i zlatokosa , bujna i vesela, a pametna, vanreda pametna. Umjela ona vie jezika, umjela crtati , udarati u glasovir i vie toga. Osobito rado govorila je franceski, pa je francesku knjigu i dobro poznavala. I Lovro bijee tom jeziku vrlo vjet. Nije dakle ni udo da se mladi svetac i crnooka, plavka mnogo me sobom avrljali o cvijedu , o suncu , o glazbi , o Berangeru i o kojeemu. Mladica bijee iva, vrlo iva. Dosjetljivost i otroumlje mililo se Malvini tako bijae joj imenad sve ino. (str. 18) Opis Minke kakvu je vidio Lovro : Na prvi mah smetoh se poneto . Nisam znao da l je mlada , da l prizrela djevojka. Bijae visoka, tanka, gipka , blijeana lica, krasna profila , tamne kose u uvojke spletene i tamnih arkih oiju. Iza irokih rukava tamne svilene haljine virile bijele drobne ruke a nad elom treptila zvijezda od bruene ocjeli. Uprla bje glavuo ruku, da joj je mjeseina padala na sjajnu kosu i iskrami se preljevala u tamnih oih. Ljepa je, miljah u prvi mah. (str. 47) Istiniti opis Malvine: Mjeseina pokaza mi cijelo joj lice. Zadrhtah. To ne bijahu cvatudi obrazi mladosti. Od nosnica prema kraju usnica pruile se dvije crte, svjedoice zrelijih ljeta, usnice bijahu vehle, pod oima si vidio nagrepanu koicu ; cijelo lice bijae osuho, uvehlo. Ne , to nije rascvala ruica to je usidjelica koja doziva u pomod mjeseinu da joj pozati uvehlo lice. Minka prepa se mog pogleda i okom joj sinu iskrica demonske ljutine, al ubrzo zapita me smijeedi se : ta ste zamukli ? Al Minkin posmjeh ne bijae smijeak anela od esnaest godina. Moje miljenje o djelu : Meni se djelo svidjelo pogotovo zato jer takeve stvari jo su i danas aktualne . Ako je osoba iz slabo stojede obitelji onda je jako mala vjerojatnost da de dod na poloaj o kojem mata tj. biti ugledan u drutvu i imati mod. Isto tako svia mi se to kako je pisac dokazao da nai pisci nisu bezvrijedni , i da mi ne moramo izmiljati junake i uvrtavati ih u nepostojede vrijeme i mjesto , nego je dovoljno da prelistamo nau povijest i dobili smo junake koje ne treba da opisujemo onakvi kakvi nisu nego istinit izgled istinite osobine. Tim djelom enoa daje kritiku svog vremena koje je i danas prisutno. On potie Hrvate da ponu itati vlastito bogatstvo i da se ne trebaju sramiti onog to jesu i glumiti ono to nisu itajudi izriito strane literature.

Sadraj: U pripovijesti prijan Lovro opisao je enoa tragian udes mladog uitelja, njegovog prijaltelja Lovre. Lovro je sin iz slabo imudne Slovenske obitelji. Roditelji su eljeli da im se bar jedno djete digne na imudan poloaj, a poto je Lovro bio od malih nogu jako inteligentan i eljan znanja roditelj su odluili da on bude svedenik. Lovro je poeo uiti za svedenika , ali on se zaljubio i shvatio da kao svedenik ned modi nikad imati voljenu osobu pokraj sebe i on je odustao od svedenikih studija. Taj je dogaaj jako povrijedio njegovu obitelj, jer je njegova majka samo eljela da ga vidi u odori svedenika. Kad je odluio odustati od svedenikog reda pozvao ga je predsjednik k sebi da ui njegova sina i Lovro pristane.

Neko je vrijeme on tako uio njegova sina ,ali njemu je bilo neugodno da je on na teret tuoj obitelji i on je odluio da okua sredu tako da se upie u orijentalnu akademiju. Grof mu je pomagao da dospije u orijentalnu akademiju putem veza, ali nije bilo uspjeha jer je bilo jako puno kandidata i Lovro nije uspio. Nakon toga Lovro odlui pisati molbu u ministarstvo da postane uitelj , ali i tu je bio razoaran nisu ga primili. Kada je njegov otac proitao to pismo on je odluio da de Lovri pomodi i da de mu dati sav novac samo da ostvari svoje elje i da otie u Be. Neko vrijeme otac mu je slao novac ali je nakon toga zapao u velike dugove i nije mogao potpomagati Lovri, i jedan od aka mu je savjetovao da ide u Hrvatsku raditi kao uitelj i Lovro to prihvat. Nako zavrenog tredeg teaja sveuilita Lovro odlui otidi u Zlatni Prag. Lovro je u Pragu upoznao djevojku po imenu Minka , kroz razgovor je doznao da je ona bogata a to je upravo njemu trebalo, bogata djevojka koja de izbaviti njegove roditelje iz dugova. I on je imao na umu da se oeni tom djevojkom sve dok mu enoa nije otvorio oi i rekao da je to stara usidjelica koja nede donjeti miraz udajom jer njen otac ima jo estero djecena koje treba podjeliti svoje bogatstvo. Nakon ntog saznanja Lovro je odustao od nje. Nakon zavrenih svih ispita Lovro je ekao samo da mu dodjele mjesto na jednoj od hrvatskih gimnazija. I dok su jednog dana Lovro i enoa bili u jednoj kavani prie im jedan debeli ovjek kojega su trebali poduiti , on je savjetovao Lovri nakon to je uo njegovu priu da trai bogatu djevojku da se oeni, i on mu savjetova neka ide u Split jer da on pozna jednu mladu djevojku koja ivi sa stricem a bogata je. I tako Lovro otie u Split i tamo upzna tu djevojku po imenu Anelika u koju se on i zaljubio, a nije bio samo interes, novac. Anelika se zaljubila u njega i odluili su tu vezu okruniti brakom. U meuvremenu njen je stric doznao da je Lovro potekao iz siromane obitelji i zabranio Aneliki vjenanje s Lovrom. Kad je Lovro to doznao on se ubio u stanu u kojem je ivio tako da si je britvom prerezao grkljan. I tako zavrava ivotna pria mladog, inteligentnog, uenog ovjeka koji je imao znanja za velike uspjehe ali nije imao ono najvanije novac. I sad nakon tog proitanog djela postavljam si pitanje jeli bolje biti glup i bogat ili pametan i siromaan!?