Nastavna Oblast 6 Genocid

Meunarodno krivino
1. Uvod 2. ta je meunarodno krivino pravo? 3. Opta naela 4. Meunarodni krivini sudovi 5. Primjena u domaim pravnim sistemima 6. Genocid 7. Zloini protiv ovjenosti 8. Ratni zloini 9. Oblici krivine odgovornosti:
izvrilatvo i saizvrilatvo
pravo i praksa Materijali za praktinu obuku
Genocid
dio projekta Pravda i ratni zloini koji je finansirala Europska unija Izradio International Criminal Law Services (ICLS)
10. Oblici krivine odgovornosti:

odgovornost nadreenog
11. Odbrana i osnove za iskljuenje odgovornosti 12. Krivini i dokazni postupak 13. Odmjeravanje kazne 14. rtve i svjedoci 15. Saradnja i meusobna pravna pomo
Finansirala Europska unija
Projekat implementirali:
FOUNDATION
NASTAVNA OBLAST 6. GENOCID

Dio OSCE-ODIHR/ICTY/UNICRI projekta Podrka prenoenju znanja i materijala u predmetima ratnih zloina MKSJ-a domadim sudovima International Criminal Law Services (ICLS)
Prikazi i oznake koji su koriteni u ovoj publikaciji kao i prezentacija materijala ne podrazumijeva izraavanje bilo kakvog miljenja u ime Sekretarijata Ujedinjenih nacija, Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju (MKSJ), Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) ili International Criminal Law Services (ICLS) u vezi sa pravnim statusom bilo koje zemlje, teritorije, grada, podruja ili njihovih organa vlasti ili u vezi sa razgranienjem njihovih teritorija, odnosno granica.
Autorska prava ICLS OSCE-ODIHR
ii
SADRAJ 6. Genocid............................................................................................................................ 1 6.1. Uvod za edukatore ........................................................................................................... 1 6.1.1. Opis nastavne oblasti................................................................................................... 1 6.1.2. Ishod nastavne oblasti ................................................................................................. 1 6.2. Definicija krivinog djela genocida .................................................................................... 3 6.2.1. Konvencija o genocidu ................................................................................................. 3 6.2.2. Kljuna razmatranja ..................................................................................................... 4 6.3. Elementi krivinog djela genocida .................................................................................... 5 6.3.1. Posebna namjera (dolus specialis) ............................................................................... 6 6.3.2. Razlika izmeu krivinih djela genocida i zloina protiv ovjenosti ............................ 16 6.3.3. Nepostojanje povezanosti sa oruanim sukobom ili nepostojanje uslova o potrebnoj politici/planu ............................................................................................................. 16 6.3.4. Zabranjena osnovna djela .......................................................................................... 17 6.3.5. Oblici ueda.............................................................................................................. 29 6.3.6. Formalno primanje na znanje injenica o genocidu od strane MKSR .......................... 35 6.3.7. Podizanje optunice za krivino djelo genocid ............................................................ 35 6.3.8. MKS........................................................................................................................... 36 6.4. Regionalno pravo i sudska praksa ................................................................................... 37 6.5. Krivini zakon SFRJ ......................................................................................................... 38 6.5.1. Definicija krivinog djela genocida ............................................................................. 38 6.5.2. Oblici odgovornosti ................................................................................................... 38 6.5.3. Zastara ...................................................................................................................... 39 6.6. BiH ................................................................................................................................. 40 6.6.1. Definicija krivinog djela genocida ............................................................................. 41 6.6.2. Priznavanje obiajnog statusa krivinog djela genocida.............................................. 42 6.6.3. Posebna namjera/dolus specialis ............................................................................... 42 6.6.4. Zabranjena djela ........................................................................................................ 52 6.6.5. Oblici odgovornosti ................................................................................................... 55 6.6.6. Zastara ...................................................................................................................... 58 6.7. Hrvatska ......................................................................................................................... 59 6.7.1. Definicija krivinog djela genocida ............................................................................. 59 6.7.2. Posebna namjera....................................................................................................... 60 6.7.3. Zabranjena djela ........................................................................................................ 63 6.7.4. Oblici odgovornosti ................................................................................................... 65 6.7.5. Umanjivanje, odobravanje ili opravdavanje krivinog djela genocida ......................... 69 6.7.6. Zastara ...................................................................................................................... 69 6.8. Srbija.............................................................................................................................. 70 6.8.1. Definicija krivinog djela genocida ............................................................................. 70 6.8.2. Oblici odgovornosti ................................................................................................... 71 6.8.3. Zastara ...................................................................................................................... 72 6.9. Dodatna literatura .......................................................................................................... 73 6.9.1. Literatura .................................................................................................................. 73 6.9.2. lanci ........................................................................................................................ 73
iii
6.9.3. Izvjetaji .................................................................................................................... 74 6.9.4. Ugovori ...................................................................................................................... 74
iv
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE
ICLS
6.
GENOCID
6.1. UVOD ZA EDUKATORE Predmetni materijal za obuku pripremljen je od strane International Criminal Law Services (ICLS) u okviru projekta OSCE-ODIHR/ICTY/UNICRI, pod nazivom Pravda i ratni zloini, koji finansira Europska unija. Uvodne napomene o nainu koritenja materijala sadrane su u nastavnoj oblasti 1., koja takoer obuhvada i ogledni predmet/studiju sluaja i hipotetike primjere koji se mogu koristiti u nastavi, te i druge korisne dodatke. Materijali su namijenjeni da edukatorima iz oblasti prava u Bosni i Hercegovini (BiH), Hrvatskoj i Srbiji poslue prvenstveno kao izvor i sredstvo za obuku, ali su takoer predvieni za prilagoavanje i upotrebu u drugim pravnim sistemima u regionu. Kad je to bilo potrebno, uvrtena su pitanja za raspravu, sugestije i druge napomene korisne za nastavu. Nadalje, edukatori se podstiu da materijale prilagode potrebama polaznika i konkretnim okolnostima svakog predavanja. Edukatori se takoer podstiu da materijale po potrebi auriraju posebno u pogledu nove sudske prakse ili izmjena i dopuna krivinih zakona u svojim relevantnim pravosudnim sistemima. U svakoj nastavnoj oblasti daje se opti pregled meunarodnog krivinog prava koji je relevantan za predmet same oblasti, nakon ega se prelazi na raspravu o mjerodavnom pravu i sudskoj praksi u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. U materijalima se koristi najrelevantnija i dostupna sudska praksa. Treba napomenuti da u sluajevima u kojima je citirana prvostepena presuda, autori teksta posebno su vodili rauna da osiguraju da je dio na koji se pozivaju potvren u albenom postupku. Edukatorima moe biti od koristi da raspravljaju i o drugim predmetima koji takoer mogu biti relevantni ili ilustrativni za svaku temu, te da polaznike zamole da govore o predmetima sa kojima su se susretali i iskustvima koja su imali. 6.1.1. OPIS NASTAVNE OBLASTI Nastavna oblast obrauje zakonske kriterije i relevantnu sudsku praksu vezano za krivino djelo genocida. S obzirom da ovo krivino djelo u znaajnoj mjeri zaokuplja meunarodnu panju, ova nastavna oblast ima za cilj da predoi nain na koji su meunarodni sudovi procesuirali ovo krivino djelo i nakon toga donosili presude. Takoer, obrauju se pitanja vezana za procesuiranje pomenutog krivinog djela pred domadim sudovima. 6.1.2. ISHOD NASTAVNE OBLASTI Po zavretku ove nastavne oblasti, polaznici bi trebalo da razumiju: Osnovne elemente krivinog djela genocida; Uslov za postojanje posebne namjere (dolus specialis) i potekode pri dokazivanju ovog elementa; Radnje koje predstavljaju krivino djelo genocida; Oblike ueda u krivinom djelu genocida;
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
Nain na koji se krivino djelo genocida moe procesuirati pred domadim sudovima.
Napomene za edukatore: Potrebno je da polaznici budu upoznati s historijatom nastanka Konvencije o genocidu, koja ini osnovu za tumaenje i primjenu elemenata krivinog djela genocida. Usprkos velikom znaaju samog procesuiranja krivinog djela genocida koji se smatra najteim zloinom protiv ovjenosti, tuioci treba da postupaju samo kod onih djela genocida gdje postoji dovoljno dokaza za dokazivanje svakog pojedinanog elementa krivinog djela. Stoga je izuzetnog bitno prenijeti vrlo specifinu prirodu zakonom propisanih elemenata ovog djela. Prilikom procesuiranja krivinog djela genocida, bilo u meunarodnom okruenju ili u okviru domadeg zakonodavstva, potrebno je paljivo sagledati i procijeniti da li dokazi potkrepljuju jedinstvene kriterije za ovo djelo. Krivino djelo zloini protiv ovjenosti moe se procesuirati kada nema dovoljno dokaza za dokazivanje postojanja elemenata krivinog djela genocida, pod uslovom da su ispunjeni kriteriji za dokazivanje tog krivinog djela. Radi postizanja navedenih ciljeva, na poetku vanih odjeljaka nalaze se rubrike naslovljene kao Napomene za edukatore. U napomenama se naglaavanju najvanija pitanja koja edukatori treba da obrade, potom pitanja koja edukatorima mogu posluiti da usmjere polaznike da se fokusiraju na vane aspekte, kao i relevantni dijelovi oglednog predmeta, a koji predstavljaju praktine primjere koji su predmet poduavanja.
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE 6.2. DEFINICIJA KRIVINOG DJELA GENOCIDA
ICLS
Napomene za edukatore: U prvom dijelu navodi se definicija krivinog djela genocida prema meunarodnom pravu. Vano je predoiti izvor definicije s obzirom da ista ini sastavni dio statuta meunarodnih tribunala i nacionalnih zakonodavstava. Kljuna razmatranja koja proistiu iz definicije predoena su tako da polaznike upoznaju s glavnim pitanjima koja de razmatrati u sklopu ove nastavne oblasti.
6.2.1. KONVENCIJA O GENOCIDU Generalna skuptina UN-a opisala je genocid kao poricanje prava na postojanje cijelih grupa stanovnitva, kao to je ubistvo poricanje prava na ivot individualnim ljudskim bidima.1 Prema definiciji iz Konvencije o genocidu, krivino djelo genocida je: injenje zabranjenog djela s namjerom da se uniti, potpuno ili djelimino zatidena grupa, kao takva. Konvencija o genocidu, koju su ratifikovale BiH, Hrvatska i Srbija,2 obavezuje drave da sprijee i kazne poinjenje tog krivinog djela. Kljune odredbe Konvencije, ukljuujudi i definiciju krivinog djela, takoer postoje i kao dio meunarodnog obiajnog prava, a to odraava i sudska praksa Suda BiH.3 Statuti MKSJ-a i MKSR-a doslovno su i u cijelosti preuzeli definiciju krivinog djela iz Konvencije o genocidu.4
1 2
96/1 U.N. DOC.A/RES/96/1 (11.12. 1946. god.). Konvenciju o genocidu je ratifikovala Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija ime su Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija takoer postale potpisnice ove konvencije. Ujedinjene nacije, U.N. Zbornik sporazuma, vidjeti na http://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&mtdsg_no=IV1&chapter=4&lang=en (pregled na dan 13.06.2011.god.). 3 Vidjeti, npr., MKSJ Savjetodavno miljenje o rezervaciji prema Konvenciji o genocidu, i izvjetaj Generalnog sekretara o uspostavljanju MKSJ-a, 03.05.1993.god., S/25704. 4 Rimski statut navodi neto drugaiju definiciju. Vidjeti ispod, odjeljci 6.3.7 i 0.
REZOLUCIJA GENERALNE SKUPTINE UN-A.
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
Definicije krivinog djela genocida iz krivinih zakona BiH, Hrvatske i Srbije takoer su sline onima iz Konvencije o genocidu. Vidjeti odjeljke 6.5.1 (SFRJ), 6.6.1 (BiH), 6.7.1 (Hrvatska), i 6.8.1 (Srbija).
Statut MKSJ-a lan 4. Genocid Genocid predstavlja bilo koje od sljededih djela, poinjeno s namjerom da se u cijelosti ili djelimino uniti neka nacionalna, etnika, rasna ili vjerska grupa kao takva: (a) ubijanje pripadnika te grupe; (b) nanoenje teke tjelesne ili duevne povrede pripadnicima te grupe; (c) smiljeno nametanje pripadnicima te grupe ivotnih uslova koji su sraunati da dovedu do njenog potpunog ili djeliminog fizikog unitenja; (d) nametanje mjera kojima je cilj spreavanje raanja unutar te grupe; (e) prisilno premjetanje djece te grupe u neku drugu grupu. 3. Kanjiva su sljededa djela: (a) genocid; (b) udruivanje radi vrenja genocida; (c) direktno i javno poticanje na vrenje genocida; (d) pokuaj vrenja genocida; (e) sauesnitvo u genocidu.;
6.2.2. KLJUNA RAZMATRANJA U svjetlu date definicije, kljuna razmatranja u procesuiranju krivinog djela genocida ukljuuju sljedede: Bez obzira koliko je krivino djelo teko, ono je vrlo usko definisano, a mnoga masovna ubistva se ne mogu per se smatrati genocidom. Genocid je krivino djelo poinjeno nad grupom, ak i ako su stradali pojedinci. Genocid kao uslov podrazumijeva da se poinilac nalazi u posebnom stepenu uraunljivosti u trenutku poinjenja djela: da ima posebnu namjeru da uniti zatidenu grupu. Radi se o krivinom djelu jus cogens5 a njegova zabrana obaveza je erga omnes koju sve zemlje moraju ispuniti prema meunarodnoj zajednici.6 Naredni dijelovi opisuju razliita zakonska obiljeja krivinog djela genocida.
Predmet o oruanim aktivnostima na teritoriji Konga (DRC protiv Ruande), Nadlenost suda i prihvatanje dokaza, Presuda MKSJ-a od 03.02.2006. god., 64. 6 Rezervacije prema Konvenciji o spreavanju i kanjavanju genocida, Savjetodavno miljenje (1951) MKSJ Rep 15, 23.
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE 6.3. ELEMENTI KRIVINOG DJELA GENOCIDA
ICLS
Napomene za edukatore: Svaku raspravu o genocidu najbolje je zapoeti fokusirajudi se na subjektivni element namjere. U ovom dijelu opisuje se namjera koju je potrebno dokazati da bi neko zabranjeno djelo (opisano dole u odjeljku 0) predstavljalo krivino djelo genocida. U ovom dijelu takoer je obuhvadeno znaenje pojma unitenje grupe i definicija zatidene grupe. Kako je gore navedeno, statuti razliitih meunarodnih i hibridnih sudova, ukljuujudi i MKSJ i MKSR, doslovno su i u cijelosti preuzeli definiciju djela iz Konvencije o genocidu. Za polaznike je korisno da uporede genocidnu namjeru sa namjerom o poinjenju krivinog djela zloina protiv ovjenosti (vidjeti odjeljak 6.3.2). Za polaznike je korisno uporediti na koji nain se krivino djelo genocida razlikuje od drugih krivinih dijela, kao na primjer progona (vidjeti odjeljak 6.3.1.7). U ovom dijelu, potrebno je uzeti u obzir i ogledni predmet, te zajedno sa polaznicima razmotriti da li postoje dokazi o posebnoj namjeri da se poini genocid. Korisno je na poetku ovog dijela postaviti pitanja kako bi za polaznike naglasili najvaniju problematiku i naveli ih da razmisle o mogudim odgovorima. Pitanja mogu obuhvatiti: o Koji je stepen uraunljivosti potreban za izvrenje krivinog djela genocida i kako se on razlikuje od krivinog djela zloini protiv ovjenosti? o Za izvrenje krivinog djela genocida je potrebno da neko ima namjeru da uniti zatidenu grupu. ta podrazumijevamo pod pojmom unititi? o U predmetu MKS-a vezanom za situaciju u Sudanu, predsjednik Al-Bashir teretio se izvrenje krivinog djela genocida na osnovu navodnih izjava u kojima je naveo da ne eli ratne zarobljenike. Da li bi ovakve izjave bile dovoljne za utvrivanje namjere koja je potrebna za poinjenje genocida? Ako ne, koja vrsta izjava bi bila potrebna da bi se dokazala posebna namjera? o Da li unitenje obuhvata i kulturoloko unitenje? o U Kambodi je 1,7 miliona ljudi ubijeno kada su Crveni Kmeri preuzeli vlast. Pretpostavljajudi da je vedinu ubijenih inilo gradsko stanovnitvo, ili da se radilo o obrazovanim ljudima, da li bi se ta grupa ljudi mogla smatrati zatidenom prema Konvenciji o genocidu? o Kojim dokaznim sredstvima se tuilatvo moe koristiti da bi se pokazalo da je dovoljan broj ljudi obuhvaden ciljanom grupom kako bi predstavljali dovoljan dio grupe?
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
Savjet: Jedan od kljunih naina za mogude dokazivanje posebne namjere je pomodu posrednih dokaza (vidjeti odjeljak 6.3.1.5). Jedan od savjeta za edukatore za raspravu sa polaznicima je da se razmotri kako se opta baza zloina i obrazac nezakonitog postupanja mogu upotrijebiti za dokazivanje da je namjera za poinjenje krivinog djela bila unitenje grupe. Na primjer, ako je ciljana grupa, koja je potom likvidirana, obuhvatila sve vojno sposobne mukarce, da li je to dovoljno da se pokae da je postojala namjera da se u potpunosti ili djelimino uniti grupa? Ako ne, koji su dodatni dokazi eventualno potrebni?
6.3.1. POSEBNA NAMJERA (DOLUS SPECIALIS) Poinilac krivinog djela genocida mora: imati namjeru da uniti u potpunosti ili djelimino zatidenu grupu, kao takvu. Taj dolus specialis ili posebna namjera jeste ono to ini krivino djelo genocida drugaijim od ostalih krivinih djela. Posebna namjera je element krivinog djela i zahtijeva da poinilac ima jasnu namjeru o ishodu poinjenog djela za koje se tereti. U sluaju genocida, poinilac mora imati namjeru da de njene ili njegove radnje za rezultat imati unitenje neke zatidene grupe u potpunosti ili djelimino.7
Osnovna djela krivinog djela genocida moraju se poiniti protiv neke osobe zbog njene pripadnosti odreenoj grupi i kao dodatni korak u ostvarivanju sveukupnog cilja unitenja grupe.
Namjera se djelimino odnosi na razlog zbog kojeg je rtva ili vie njih napadnuta. Napad je morao biti usmjeren protiv njih jer su pripadnici zatidene grupe. Stav pretresnog vijeda MKSR-a glasi: [Z]a sva djela koja se procesuiraju po optunici za genocid, ista su se morala poiniti nad jednom osobom ili nad vie nijh jer je ta osoba pripadnik odreene grupe odnosno te osobe su pripadnici odreene grupe, a naroito jer pripadaju toj grupi. Stoga, rtva nije izdvojena zbog svog individualnog identiteta, ved iz razloga to je pripadnik nacionalne, etnike, rasne ili vjerske grupe. Dakle, rtva tog djela pripadnik je date grupe odabrane kao takve, to u konanici znai da je
7
Georges A. N. Rutaganda, predmet br. ICTR-96-3-T, Presuda, 06. 12. 1999. god., 59.
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE rtva krivinog djela genocida sama grupa, a ne samo pojedinac. Poinjenje inkriminiranog djela, dakle, obuhvata i realizaciju skrivenog cilja da se uniti, u potpunosti ili djelimino, grupa kojoj neko lice samo pripada.8
ICLS
Sud BiH prihvata da se krivino djelo genocida razlikuje od drugih krivinih djela po subjektivnom elementu posebne namjere i primjenjuje isti test kao i MKSJ kod utvrivanja namjere na strani optuenog.9 Vidjeti odjeljak 6.6.3. I Vrhovni sud Hrvatske takoer je prihvatio posebnu namjeru, iako je u iznoenju svog stava o posebnoj namjeri sud izostavio dio koji se odnosi na djelimino unitenje neke zatidene grupe.10 Vidjeti odjeljak 6.7.2. Napomena: Rimski statut dozvoljava nii stepen mens rea jer propisuje da komandni kadar moe krivino odgovarati za krivino djelo genocida koji su poinili njihovi podreeni kada komandant nema stvarna saznanja o krivinom djelu.11 Meutim, navedeno tek treba ispitati i primijeniti u sudskoj praksi MKS-a. 6.3.1.1. NAMJERA DA SE UNITI
Genocidna namjera mora postojati u trenutku poinjenja djela, ali se ne mora formirati prije poinjenja djela.12 Posebna namjera za poinjenje krivinog djela genocida nije: jednostavno nanoenje tete grupi ili diskriminacija grupe, niti ak ubistvo po osnovu diskriminacije, ali posebna namjera poinioca mora biti da uniti zatidenu grupu isto kao i pobuda (vidjeti odjeljak ispod 6.3.1.3) namjera da se grupa samo razbije.13 Unititi znai fiziko i bioloko Unititi znai fiziko i bioloko unitenje zatidene grupe. MKSR je zazuzeo sljededi stav: Meunarodno obiajno pravo definiciju genocida ograniava na djela kojima je cilj fiziko ili bioloko unitenje cijele grupe ili njenog dijela. *+.Pothvat usmjeren samo protiv kulturnih ili sociolokih karakteristika ljudske grupe sa
8 9
unitenje zatidene grupe.
Ibid. at 60.Za vie diskusija o zatidenim grupama vidjeti odjeljke 6.3.1.6 i 6.3.1.7. Vidjeti, npr., Sud BiH, Milorad Trbid, predmet br. X-KR-07/386, prvostepena presuda, 16.10. 2009, 192. 10 Vrhovni sud Republike Hrvatske, predmet Mikluevci, predmet br. I Kz 683/09-8, 17.11. 2009, str. 7-8 (dostupno samo na hrvatskom jeziku; citiran nezvanini prevod). 11 Rimski statut, l. 18.;Takoer vidjeti KOMENTARI NA RIMSKI STATUT MEUNARODNOG KRIVINOG SUDA: RAZMATRANJA, LAN PO LAN 109 (Otto Triffterer ed., 1999). 12 Aloys Simba, predmet br. ICTR-01-76-A, drugostepena presuda, 27.11. 2007, 266; vidjeti i Clment Kayishema et al., predmet br. ICTR-95-I-A, drugostepena presuda, 1.6.2001, 91. 13 Milomir Stakid, predmet br. IT-97-24-T, prvostepena presuda, 31.06.2003, 519.
NASTAVNA OBLAST 6. ciljem da se zatru ti elementi, koji toj grupi daju samosvojni identitet razliit od ostatka zajednice, ne bi ulazili u definiciju genocida.14 Metode stvarnog (materijalnog) unitenja neke grupe mogu biti sljedede:
GENOCID
Prisilno preseljenje15 (vidi odjeljak 0); Unitenje istaknutog dijela neke grupe, kao to je njeno vostvo;16 ili Sistematsko unitenje mukih lanova dijela neke grupe, to ima tetne posljedice za fiziki opstanak grupe kao cjeline.17 Sud BiH prihvatio je prisilno preseljenje kao metodu unitenja neke zatidene grupe.18 Vidjeti odjeljak 6.6.4.3. 6.3.1.2. U POTPUNOSTI ILI DJELIMINO
Da bi bio osuen za krivino djelo genocida, poinilac mora imati namjeru da uniti zatidenu grupu u potpunosti ili djelimino. Prema stavu drugostepenog vijeda MKSJ-a, namjera da se uniti grupa je: Namjera unitenja grupe, pa i samo djeliminog, znai tenju da se uniti neki odreeni dio grupe, a ne tek bilo koji skup pripadnika te grupe. Iako poinioci genocida ne moraju da tee unitenju cijele zatidene grupe *+oni dio grupe koji ele da unite moraju smatrati zasebnim entitetom koji mora da se eliminie kao takav.19 Kljuni koncepti koji se odnose na uslov da grupa moe biti unitena u potpunosti ili djelimino obuhvataju: Poinilac ne mora imati namjeru da u potpunosti uniti ciljanu grupu. Djelimino podrazumijeva namjeru da uniti barem znaajni dio grupe.20 Takoer vidjeti odjeljak 6.6.3.2 o diskusiji o faktorima koje je Sud BiH razmatrao radi utvrivanja da li je neki dio grupe znaajan.
14 15
Radislav Krstid, Predmet br. IT-98-33-A, drugostepena presuda, 19.04.2004, 25. Ibid. at 31, 33. 16 Stakid, prvostepena presuda 525. 17 Krstid, drugostepena presuda 28. 18 Sud BiH, Milo Stupar i dr., predmet br. X-KR-05/24, prvostepena presuda, 29.07.2008, str. 56-57 (str. 60-61 BHS; Trbid, prvostepena presuda., 168; Miladin Stevanovid, predmet br.X-KR-05/24-2, prvostepena presuda, 29.07.2008, str. 42 (engleska verzija); Petar Mitrovid, predmet br. X-KR-05/24-1, prvostepena presuda, 29.07.2008, str. 43 (str. 45 BHS); Radomir Vukovid, predmet br. X-KR-06/180-2, prvostepena presuda, 22.04.2010, 547. 19 Radislav Krstid, predmet br. IT-98-33-A, prvostepena presuda, 20.8. 2001, 590; Krstid, drugostepena presuda 19, 22. 20 Kayeshima prvostepena presuda 96; Ignace Bagilishema, predmet br. ICTR-95-1A, prvostepena presuda, 7.06.2001, 64; Laurent Semanza, predmet br. ICTR-97-20-T, prvostepena presuda, 15.05.2003., 316.
ICLS
Iako dio ciljane grupe mora biti znaajan, ne mora initi vaan dio grupe.21 Ne postoji broj rtava koji bi predstavljao prag za utvrivanje genocida.22 Meutim, brojana veliina, odnosno brojnost ciljane grupe moe pomodi pri odreivanju da li se radi o znatnom dijelu grupe kao cjeline.23 Dovoljno je imati namjeru za unitenjem dijela neke grupe. Dio se moe definisati geografski, kao na primjer odreeni identitet smjeten na odreenoj lokaciji. 24 Vano je imati u vidu da zabranjeno genocidno djelo mora biti poinjeno protiv pojedinca zbog njegove pripadnosti odreenoj grupi i to kao korak u postizanju opteg cilja unitenja grupe.25 Kriteriji na osnovu kojeg se tvrdi da je poinilac namjeravao da uniti grupu u potpunosti ili djelimino ne bi trebalo mijeati sa stepenom ueda poinioca pojedinca. 6.3.1.3. POBUDA NASPRAM POSEBNE NAMJERE
Lina pobuda ili motiv poinioca moe biti, na primjer, ostvarivanje line ekonomske koristi ili politike koristi ili nekog oblika modi. Postojanje line pobude ne spreava poinioca da ima i specifinu namjeru da poini genocid.26 injenica da je optueni u ubistvima nalazio zadovoljstvo ni na koji nain ne umanjuje njegovu namjeru da izvri takva ubistva, jer se u ovom sluaju radi o pobudi.27 Slino tome, dokazi da je optueni djelovao radi ostvarenja line koristi, kao to je osveta, materijalna dobit ili uklanjanje poslovnog konkurenta, mogu objasniti pobudu, ali ne iskljuuju postojanje posebne namjere.28 6.3.1.4. POSTOJANJE PLANA ILI POLITIKE KAO DOKAZA O NAMJERI
Postojanje plana ili politike vladajude strukture ne predstavlja obiljeje krivinog djela, ali ako postoji plan ili politika ijom realizacijom bi se promovisala genocidna radnja, tada se moe govoriti o dokazu o genocidnoj namjeri onih koji stoje iza takvog plana ili politike.29 6.3.1.5. KAKO SE DOKAZUJE POSEBNA NAMJERA?
Teko je dokazati element posebne namjere. Direktni dokazi o genocidnoj namjeri esto nisu dostupni.
21 22
Goran Jelisid, predmet br. IT-95-10T, prvostepena presuda, 14.12. 1999, 81 82. Semanza, prvostepena presuda 316; Stakid, drugostepena presuda 522. 23 Krstid, drugostepena presuda 12, 14; Radoslav Branin, presuda br. IT-99-36-T, prvostepena presuda, 1.09. 2004, 702. 24 Krstid, prvostepena presuda 590. 25 Jelisid, prvostepena presuda 66. 26 Goran Jelisid, predmet br. IT-95-10A, drugostepena presuda, 5.07.2001, 49. 27 Ibid. at 71. 28 Kayishema, drugostepena presuda 161. 29 Krstid, drugostepena presuda 225 odnosi se na predmet Jelisid, drugostepena presuda 48. Vidjeti odjeljak 0 za raspravu o kriterijima dokazivanja pri MKS.
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
6.3.1.5.1. IZVOENJE ZAKLJUAKA O POSEBNOJ NAMJERI NA OSNOVU POSREDNIH DOKAZA Posebna namjera obino se izvodi iz posrednih dokaza, ukljuujudi radnje i rijei poinioca, ili iz ponaanja drugih osoba, sve dok to predstavlja jedini logian zakljuak zakljuak izveden iz dokaza u njihovoj ukupnosti.30 U nedostatku priznanja optuenog, zakljuak o njegovoj namjeri moe se,
Tuilatvo mora dokazati van razumne sumnje da je poinilac imao posebnu genocidnu namjeru.
na primjer, izvesti na osnovu: Opteg konteksta poinjenja ostalih kanjivih radnji sistematski usmjerenih protiv iste grupe, bez obzira da li su radnje poinjene od strane istog izvrioca ili drugih poinilaca.31 Drugih faktora kao to su: o obim poinjenih krivinih djela; o njihove opte karakteristike; o poinjenje krivinih djela na odreenom podruju ili zemlji; o injenica da su rtve smiljeno i sistematski postale meta napada zbog svoje pripadnosti odreenoj grupi, dok su pripadnici drugih grupa poteeni;32 o politika doktrina na kojoj se zasnivaju navedene radnje; o ponavljanje destruktivnih i diskriminacijskih radnji; o izvrenje radnji kojima se ugroava osnova postojanja same grupe; ili je poinioci tako smatraju.33 Na osnovu gore navedenog, korisno je za tuioce da pripreme hronologiju navodnih incidenata i poinjenih krivinih djela kako bi raspoznali uobiajene karakteristike i obrasce ponaanja iz kojih se mogu izvesti zakljuci. Takoer je potrebno ispitati ostale pokazatelje, kao to je opis uniforme, starosna dob rtve, vrijeme izvrenja napada, kao i lica koja nisu otedeni.34 Izvedeni zakljuak o namjeri koja je osnova poinjenja krivinog djela genocida moe da odgovara drugim krivinim djelima. Tuilatvo mora dokazati van razumne sumnje da je poinilac posjedovao posebnu genocidnu namjeru a ne namjeru da poini neko drugo krivino djelo.
30
Vidjeti, npr., Ferdinand Nahimana, predmet br. ICTR-96-11, drugostepena presuda, 28.11. 2007, 524; Sylvestre Gacumbitsi, predmet br. ICTR-01-64, drugostepena presuda, 7.07.2006, 40 41; Krstid, drugostepena presuda 34; Georges A. N. Rutaganda, predmet br. ICTR-96-3-A, drugostepena presuda, 26.05.2003, 525; Jelisid, drugostepena presuda 47; Kayishema i Ruzindana, drugostepena presuda 159. 31 Jean-Paul Akayesu, predmet br. ICTR-96-4-T, prvostepena presuda, 2.09. 1998, 523. 32 Ibid. at 523. 33 Seromba, drugostepena presuda 176; Takoer vidjeti Radovan Karadid, predmet br. IT-95-5, Pregled optunica u skladu s Pravilom 61 Pravila postupka i dokaza, 11.07.1996, 95. 34 Na primjer, vidjeti predmet iz Hrvatske Mikluevci, Vrhovni sud Republike Hrvatske, Presuda br. I Kz 683/09-8 od 17.11. 2009, str. 8.
10
ICLS
Posebna namjera se obino izvodi iz posrednih dokaza, kao to su radnje i rijei poinioca, ili na osnovu ponaanja drugih.
Dokazi o posebnoj namjeri ne mogu se lako pronadi. esto se posebna namjera moe posredno izvesti iz dokaza. U predmetu Al Bashir pred MKS-om, sud se vodio nekolikim razliitim tipovima dokaza prilikom ocjenjivanja da li je optueni imao potrebnu genocidnu namjeru, kao dovoljan osnov za pretpretresno vijede da izda nalog za hapenje. Ti dokazi su: Zvanine izjave i javni dokumenti, koji, prema miljenju tuilatva, predstavljaju razumnu osnovu da ukae na postojanje genocidne politike. Priroda i obim nasilnih djela poinjenih nad civilnim stanovnitvom, pripadnicima etnikih grupa. Ovo je pokazano dokazima o nepodnoljivim ivotnim uslovima u prihvatilitima za interno raseljene osobe iz odreenih etnikih grupa, ukljuujudi dokaze iz razliitih meudravnih izvjetaja i izvjetaja nevladinih organizacija kao to su: o Vijede sigurnosti UN-a; o Visoki komesar za ljudska prava UN-a; o Ured za koordinaciju humantiranih poslova UN-a; o UNSCN; o Rezidentni koordinator UN-a; o Meuagencijski izvjetaj o injenicama o nestalim osobama; o Human Rights Watch; o Ljekari bez granica; i o Meunarodna tampa.35 Sud BiH posredno je izveo zakljuak o postojanju genocidne namjere na osnovu indirektnih dokaza. Vidjeti odjeljak 6.6.3.4 vezano za testu koji je Sud BiH primijenio prilikom utvrivanja postojanja genocidne namjere. Sudovi u Hrvatskoj takoer su se oslonili na posredne dokaze kako bi izveli zakljuke o postojanju genocidne namjere, iako jasna primjena testa nije oita iz sudske prakse. Vidjeti odjeljak 6.7.2 za raspravu i poreenje na temu kako su dva suda u Hrvatskoj pristupili dokazivanju posebne namjere. 6.3.1.5.2. NEMOGUDNOST DOKAZIVANJA POSEBNE NAMJERE Ako se posebna namjera ne moe dokazati, mogu postojati alternativni oblici odgovornosti, kao to je pomaganje i podravanje. Na primjer, u predmetu MKSJ-a protiv Krstida, navodi se da su
35
MKS, Pretpretresno vijede, br. ICC-02/05-01/09, Rjeenje o zahtjevu tuilatva za izdavanjem naloga za hapenje Omara Hassana Ahmad Al Bashira, 4.03.2009, 164 189.
11
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
postojale okolnosti gdje je optueni bio svjestan genocidne namjere drugih ali je propustio da poduzme mjere da zaustavi snage pod njegovom komadom da uzmu uede u genocidnim radnjama, a samo njegovo saznanje ne moe posluiti kao osnova za posredno izvoenje zakljuka o posebnoj genocidnoj namjeri:36 Genocid je jedan od najteih zloina poznatih ovjeanstvu i njegova teina ogleda se u strogim uslovima u pogledu posebne namjere. Lice se moe oglasiti krivim za krivino djelo genocida samo kada je ta namjera nedvosmisleno utvrena.37 S obzirom da to nije utvreno, optueni ne moe biti osuen kao glavni poinilac krivinog djela genocida ali moe biti osuen za pomaganje i podravanje genocida.38 Optueni moe takoer biti osuen kao direktni poinilac osnovnog djela ili za poinjenje krivinog djela zloina protiv ovjenosti. Vidjeti odjeljak 6.3.5 o drugim oblicima odgovornosti za genocid, gdje nije potrebna posebna namjera, te odjeljak 6.3.2 o razlikama izmeu krivinog djela genocida i krivinog djela zloini protiv ovjenosti. 6.3.1.5.3. POSEBNA NAMJERA I ODGOVORNOST NADREENOG Pitanje posebne namjere oteava podizanje optunice protiv optuenog za genocid prema doktrini odgovornosti nadreenog. Pitanje je da li je sam nadreeni morao imati genocidu namjeru ili je samo morao znati da njegovi podreeni imaju Pitanje posebne namjere genocidnu namjeru. Sudska praksa MKSJ-a i MKSR-a oteava podizanje optunice ukazuje da nadreeni lino ne treba imati posebnu protiv optuenog za genocid genocidnu namjeru ali da mora znati ili imati razlog da zna 39 prema doktrini odgovornosti da njemu podreeni imaju potrebnu posebnu namjeru. nadreenog. Na primjer, stav pretresnog vijeda MKSR-a je da optueni moe biti odgovoran za genocid prema doktrini odgovornosti nadreenog jer je propustio da sprijei ili kazni poinjenje genocida.40 Stav pretresnog vijeda je: Nadreeni se oglaava krivim ili mu se pripisuje nepohodna mens rea koja je dovoljan uslov za dokazivanje krivine odgovonosti pod uslovom da je: (i) zaista znao, to se utvruje na osnovu neposrednih i posrednih dokaza, da njemu podreena lica namjeravaju poiniti, da ine, ili su poinili krivina djela u suprotnosti sa odredbama Statuta; ili (ii) saznao informacije na osnovu kojih se dalo zakljuiti da postoji opasnost da se poine takva krivina djela, to bi ukazivalo na potrebu za dodatnim istranim radnjama kako bi se ustanovilo da li takva krivina djela samo to
36 37
Krstid, drugostepena presuda 134144. Ibid. 134. 38 Ibid. 134-144. 39 Vidjeti, npr., Krstid, prvostepena presuda 647 52; Branin, prvostepena presuda 719; Vidoje Blagojevid, predmet br. IT-02-60-T, prvostepena presuda, 17.01.2005, 686. 40 Andr Ntagerura, predmet br. MKSR-96-10A, prvostepena presuda, 1.09.2009, 694.
12
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE nisu poinjena, da li je njihovo izvravanje u toku ili su ved poinjena od strane podreenih.41 Vidjeti takoer nastavnu oblast 10. o odgovornosti nadreenog.
ICLS
Krivini zakonik Srbije izriito navodi komandnu odgovornost kao oblik odgovornosti za krivino djelo genocida. Vidjeti paragraf 6.8.2.1. 6.3.1.5.4. DOKAZIVANJE POSEBNE NAMJERE I NAMJERE ZA OSNOVNA ZABRANJENA DJELA Pored dokazivanja posebne genocidne namjere, tuioci moraju takoer dokazati da su optueni bili u odreenom stepenu uraunljivosti da bi poinili osnovna zabranjena djela. Za vie pojedinosti, vidjeti odjeljak 6.3.4. 6.3.1.6. ZATIDENA GRUPA Konvencija o genocidu navodi da zatidena grupa mora biti: Nacionalna; Etnika; Rasna; ili Vjerska grupa, kao takva.
Krivino djelo genocida usmjereno je prema kolektivitetu, a ne pojedincu.
Konvencija ne definie gore navedene grupe. Definicije su proizale iz meunarodne sudske prakse, na koju se oslonio i Sud BiH.42 Nacionalna grupa: skupina ljudi za koju se smatra da dijele istu pravnu vezu po osnovu zajednikog dravljanstva, uz odgovarajuda prava i obaveze.43 Etnika grupa: grupa iji pripadnici dijele zajedniki jezik ili kulturu.44 Rasna grupa: grupa koja se na osnovu nasljeenih fizikih obiljeja esto poistovjeduje s geografskim podrujem, bez obzira na jezike, kulturne, nacionalne ili vjerske faktore.45 Vjerske grupe: grupa iji pripadnici dijele istu vjeru, vjeroispovijest ili nain bogosluenja.46
41 42
Ibid. Vidjeti, fusnotu 172 i popratni tekst. 43 Akayesu, prvostepena presuda 512. 44 Ibid. 513. 45 Ibid. 514. 46 Ibid. 515.
13
NASTAVNA OBLAST 6. Tuilatvo mora dokazati ili da rtva pripada ciljanoj grupi ili da je poinilac bio uvjeren da rtva pripada toj grupi.47
GENOCID Tuilatvo mora dokazati da rtva pripada ciljanoj grupi ili da je poinilac bio uvjeren da rtva pripada toj grupi.
Potrebno je imati na umu da su politike grupe iskljuene iz definicije ciljanih grupa. Ubistvo pripadnika neke politike grupe ne moe se kvalifikovati kao krivino djelo genocida, ali s druge strane moe se kvalifikovati kao krivino djelo zloini protiv ovjenosti, za koji ne vae ista ogranienja kao za krivino djelo genocida. 6.3.1.7. KAO TAKVA Izraz kao takva podvlai da rtva genocida nije pojedinac, ved upravo grupa. Pretrpljena teta nije smrt niti patnja pojedinca, ved fiziko i bioloko unitenje grupe koja se moe identifikovati. MKSR navodi da se pojam tumai tako da zabranjena radnja mora biti poinjena protiv neke osobe na osnovu pripadnosti te osobe nekoj specifinoj grupi, a naroito jer ta osoba pripada datoj grupi, tako da stvarna rtva nije samo osoba ved sama grupa.48 Grupa se ne moe definisati negativno, kao oni koji nisu amerikanci. Kada neko napadne pojedince iz razloga to oni nemaju odreenu nacionalnu, etniku, rasnu ili vjersku osobinu, onda namjera nije da se unite odreene grupe s odreenim identitetom kao takve, nego jednostavno da se unite pojedinci zbog toga to ne posjeduju odreene nacionalne, etnike, rasne ili vjerske osobine.49 Genocid se razlikuje od krivinog djela progona, gdje poinilac bira svoje rtve na osnovu njihove pripadnosti odreenoj zajednici, ali ne nuno i sa namjerom da uniti grupu kao takvu. Dakle, elementi krivinog djela genocida moraju se i dalje razmatrati odvojeno, tj. da li svaka pojedinana grupa, koja ini dio ukupne grupe, sutinski ini pozitivno odreenu ciljanu grupu u smislu Konvencije.50 Krivino djelo genocida se razlikuje od krivinog djela progona, kada poinilac bira svoje rtve na osnovu njihove pripadnosti odreenoj zajednici, ali ne nuno i sa namjerom da uniti grupu kao takvu.51
47
Mikaeli Muhimana, predmet br. ICTR-95-1B, prvostepena presuda, 28.11.2005, 500; Juvnal Kajelijeli, predmet br. ICTR-98-44A, prvostepena presuda, 1.12.2003, 813. 48 Muvunyi, prvostepena presuda 485. 49 Milomir Stakid, predmet br. IT-97-24-A, drugostepena presuda, 31.07.2003., 20. 50 Stakid, drugostepena presuda 27. 51 Jelisid, prvostepena presuda 79.
14
ICLS
6.3.1.7.1. SUDSKA PRAKSA: RAZMATRANJE PITANJA DA LI JE NEKA ODREENA GRUPA ZATIDENA U POJEDINANIM PREDMETIMA Zatidena grupa moda nema jasno definisane okvire, a sudska praksa navodi da je prilikom odreivanja da li neka grupa predstavlja zatidenu grupu potrebno tom pitanju pristupiti na osnovu svakog pojedinanog predmeta u skladu s objektivnim karakteristikama datog socijalnog ili historijskog konteksta, kao i subjektivne percepcije poinilaca.52 Sudska praksa MKSJ-a i MKSR-a prihvata da se percepcija poinilaca krivinih djela moe, u nekim okolnostima, uzeti u obzir kako bi se odredila pripadnost nekoj zatidenoj grupi. 53 Meutim, jedno vijede MKSR-a iznijelo je miljenje da sama subjektivna definicija nije dovoljna da odredi grupu rtava, kako to stoji u Konvenciji o genocidu.54 Zakljuak u drugim presudama MKSR-a takoer glasi da se ciljane grupe ne mogu samo subjektivno definisati.55 Na primjer, stav drugostepenog vijeda u predmetu Nahimana56 je da se etnika grupa Tutsi moe posmatrati kao zatidena grupa; meutim, politiki protivnici plemena Hutu ne predstavljaju nacionalnu, etniku, rasnu niti vjersku grupu prema odredbama Konvencije o genocidu. Dakle, djela poinjena protiv politikih protivnika plemena Hutu ne mogu se posmatrati kao djela genocida, jer su rtve genocida morale biti ciljana grupa zbog svoje pripadnosti zatidenoj grupi. U ovom primjeru, politiki protivnici plemena Hutu eventualno bi se mogli tretirati kao dio etnike grupe Tutsi ako se subjektivno posmatraju kao takvi od strane poinilaca ili rtava; meutim, ovakva injenica morala bi se potkrijepiti dokazima. ak i kada bi poinioci genocida bili ubijeeni da je uklanjanje politikih protivnika plemena Hutu neophodno za uspjenu realizaciju njihovog genocidnog projekta protiv populacije plemena Tutsi, ubistvo politikih protivnika plemena Hutu ne moe predstavljati genocid.57 Pretresno vijede MKSR-a u predmetu Ndindabahizi ocijenilo je da se osoba iji je otac Nijemac, a majka dravljanka Ruande smatra, barem jednim dijelom, pripadnikom etnike grupe Tutsi. Iskazi svjedoka ukazali su da su fizike osobine bile od velikog znaaja, ako ne i odluujude, za odreivanje etnikog identiteta u Ruandi 1994. god.: s obzirom da je rtva imala fiziki izgled jednog Tutsija, smatralo se da je ta osoba Tutsi. Pretresno vijede takoer je cijenilo da je veoma
52 53
Semanza, prvostepena presuda 317. Stakid, drugostepena presuda 25; Muhimana, prvostepena presuda 500; Emmanuel Ndindabahizi, predmet br. ICTR-01-71, prvostepena presuda, 15.07.2004, 468; Sylvestre Gacumbitsi, predmet br. ICTR01-64, prvostepena presuda, 17.06.2004., 255; Kajelijeli, prvostepena presuda 813; Bagilishema, prvostepena presuda 65; Alfred Musema, predmet br.ICTR-96-13, prvostepena presuda, 27.01.2000., 161; Rutaganda, prvostepena presuda 56. 54 Rutaganda, prvostepena presuda 56-7. 55 Musema, prvostepena presuda 162; Takoer vidjeti Semanza, TJ 317; Bagilishema, prvostepena presuda 65. 56 Nahimana, drugostepena presuda 496. 57 Vidjeti Vanessa Thalmann, Predmeti genocida iz Ruande, u THE OXFORD COMPANION TO INTERNATIONAL CRIMINAL JUSTICE 498-505, 500 (Cassese i dr., objava 2009.god.), s napomenom da su u nekim predmetima suda u Ruandi nakon 1994. god., optueni koji su ubili politike protivnike plemena Hutu, naposljetku osueni za genocid.
15
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
malo vjerovatno da bi ta rtva bila meta da je njena ruandanska nacionalnost bila prepoznta kao Hutu ili Twa, a bila je ubijena ubrzo nakon to je optueni izdao nareenje da se ubiju Tutsi.58 6.3.2. RAZLIKA IZMEU OVJENOSTI KRIVINIH DJELA GENOCIDA I ZLOINA PROTIV
Osnovna razlika izmeu krivinog djela genocida i Zloin protiv ovjenosti krivinog djela zloina protiv ovjenosti je podrazumijeva postojanje veze izmeu postojanje posebne genocidne namjere, to iroko rasprostranjenog napada podrazumijeva da navodni poinilac ima namjeru da usmjerenog protiv bilo kojeg civilnog fiziki unititi neku zatidenu grupu. Krivino djelo stanovnitva. Genocid podrazumijeva progona kao zloin protiv ovjenosti, civilnom postojanje posebne genocidne stanovnitvu prua zatitu od diskriminacije a ne namjere. eliminacije. Krivino djelo zloin protiv ovjenosti, za razliku od krivinog djela genocida, podrazumijeva postojanje veze izmeu iroko rasprostranjenog ili sistematskog napada usmjerenog protiv bilo kojeg civilnog stanovnitva.59 6.3.3. NEPOSTOJANJE POVEZANOSTI SA ORUANIM SUKOBOM ILI NEPOSTOJANJE USLOVA O POTREBNOJ P OLITICI/PLANU Prema meunarodnom pravu, genocid se moe poiniti u mirnodopskim ili ratnim uslovima. Dakle, povezanost s oruanim sukobom nije element tog djela. Potvrda ovom nalazi se u miljenju drugostepenog vijeda MKSJ-a, koje glasi da dokaz o postojanju vieg genocidnog plana nije pretpostavka da optueni bude osuen za genocid ili zbog podstrekivanja na poinjenje genocida, kao oblika krivine odgovornosti.60 Postojanje politike ili plana da se poini genocid nije element tog djela.61
58
Ndindabahizi, prvostepena presuda 469 (presuda ukinuta u drugostepenom postupku po drugoj osnovi). 59 Vidjeti takoer MSP, Pretpretresno vijede, predmet br. ICC-02/05-01/09, Rjeenje o zahtjevu Tuilatva za izdavanje naloga za hapenje Omara Hassana Ahmad Al Bashira, 4.03.2009, 190 201, za diskusiju o razlici izmeu zloina protiv ovjenosti i postojanja posebne genocidne namjere kao uslova za krivino djelo genocida. 60 Simon Nchamihigo, predmet br. ICTR-2001-63-A, drugostepena presuda, 18.03.2010, 363. 61 Ibid.;Vidjeti takoer Laurent Semanza, predmet br. ICTR-97-20-A, drugostepena presuda, 20.05.2005, 260; Takoer vidjeti Simba, drugostepena presuda 260.
16
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE 6.3.4. ZABRANJENA OSNOVNA DJELA
ICLS
Napomene za edukatore: Nakon to su se upoznali s posebnom namjerom, polaznici se sada trebaju usredotoiti na osnovna zabranjena djela. U ovom dijelu predstavljen je opis osnovnih krivinih dijela koja mogu predstavljati krivino djelo genocida, kako bi se pojasnila osnova za tumaenje i primjenu elemenata krivinog djela genocida. U ovom dijelu daje se objanjenje da se krivino djelo genocida moe poiniti u vrijeme mira ili rata i da prema stavu MKSJ-u i MKSR-u, nije potreban plan niti politika. Bilo bi korisno zapoeti raspravu s pitanjem zato je to tako. Za polaznike je korisno da prepoznaju kljunu sudsku praksu MKSJ-a i MKSR-a. Za polaznike je korisno da raspravljaju o razlici izmeu mens rea osnovnog djela i posebne namjere potrebne da se dokae poinjenje krivinog djela genocida. Preporuka je da se s polaznicima izvri pregled sudske prakse po predmetima kako bi se ustanovilo da li neka nedozvoljena djela proistiu iz injenica. Korisna pitanja koja bi se mogla postaviti polaznicima u ovom dijelu mogu biti sljededa: o U predmetu o Sudanu pred MKS-om, tuilatvo navodi da onemogudavanje pristupa humanitarnoj pomodi u izbjeglikim kampovima moe predstavljati nametanje uslova ivota grupi s ciljem njenog fizikog unitenja. Da li bi takvi dokazi bili dovoljni da se utvrdi zabranjeno djelo? Na koje jo dokaze bi se moglo osloniti? o Ukoliko je tuilatvo odluilo da se osloni na zabranjena djela, a ne na ubistva, ta tuilatvo tada treba dokazati da bi pokazalo da su poinjena djela dovela ili su mogla dovesti do unitenja te grupe?
Prema meunarodnom krivinom pravu, koje ini sastavni dio zakonodavstva u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, krivino djelo genocida predstavlja svaka od sljededih radnji poinjenih s ciljem da se uniti, u potpunosti ili djelimino, neka nacionalna, etnika, rasna ili vjerska grupa, kao takva: ubijanje pripadnika grupe; nanoenje teke ozljede ili duevne boli pripadnicima grupe; namjerno podvrgavanje grupe ivotnim uvjetima iji je cilj njezino potpuno ili djelomino fiziko unitenje; nametanje mjera s namjerom spreavanja raanja unutar grupe; i prisilno premjetanje djece iz jedne grupe u drugu. Kljuni koncepti koji se odnose na nedozvoljena ili zabranjena djela obuhvataju: Tri nedozvoljena djela zahtijevaju dokaz o ishodu radnji: ubistvo, nanoenje tekih tjelesnih ili duevnih povreda, te prisilno premjetanje djece iz jedne grupe u drugu.
17
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
Dokaz o ovim krivinim djelima za koje se trai ishod radnji takoer zahtijeva dokaze da je sam in bitan uzrok ishoda. 62 Druga dva nedozvoljena djela ne zahtijevaju dokaz o ishodu radnji, ali zahtijevaju dokaz o postojanju umiljaja da se neka skupina podvrgne takvim ivotnim uvjetima kojima je cilj njezino potpuno ili djelomino fiziko unitenje ili nametanje mjera s namjerom spreavanja raanja unutar skupine. Ta zabranjena djela mogu biti djela injenja ili neinjenja. Prisilno izmjetanje samo po sebi ne predstavlja radnju krivinog djela genocida, iako moe biti metod materijalnog unitenja grupe.63 Sud BiH ved je primijenio ovaj princip.64 Svako od navedenih djela detaljno je opisano u nastavku, uz osvrt na sudsku praksu MKSJ-a i MKSR-a kao na smjernice. Napomena: Prema stavu MKS, zabranjena djela moraju biti poinjena u kontekstu oiglednog obrasca slinog ponaanja usmjerenog protiv ciljane nacionalne, etnike, rasne ili vjerske grupe, ili izvrena na nain da mogu dovesti do unitenja grupe.65 Formulacija u kontekstu moe ukljuiti prvobitna djela obrasca ponaanja u nastajanju.66 Meutim, ovo nije kriteriji po meunarodnom pravu, ved samo po Elementima krivinih djela Rimskog statuta. Sud BiH izriito je prihvatio uslov da tuilac, pored posebne namjere potrebne za genocid, mora dokazati postojanje mens rea za uinjenje osnovnog zabranjenog djela.67 Vidjeti odjeljak 6.6.3.5. 6.3.4.1. UBIJANJE PRIPADNIKA GRUPE Pored dokazivanja posebne genocidne namjere, krivina odgovornost za ubistvo pripadnika grupe takoer zahtijeva dokaz da je poinilac sa umiljajem liio ivota pripadnika neke zatidene grupe.68 Ubistvo mora biti poinjeno s namjerom, a ne da budu posljedica nekog sluaja ili nehata. Ubistvo ne mora nuno biti uinjeno s umiljajem.69 Oslanjajudi se na sudsku praksu MKSR-a, Sud BiH je miljenja da i ubistvo samo jedne osobe moe predstavljati djelo genocida.70 Oslanjajudi se na sudsku praksu MKSJ-a, Sud BiH takoer je
62 63
Zejnil Delalid i dr., predmet br IT-96-21-T, prvostepena presdua, 16.11. 1998, 424. Krstid, drugostepena presuda 31, 33. 64 Vidjeti paragraf 6.6.4.3. 65 Elementi bida krivinog djela MKS, l.6(a)-(e). 66 Elementi bida krivinog djela, l. 6. 67 Vidjeti, npr., Stupar i dr. prvostepena presuda od 13.01.2009,p. 56, fn26 (bhs); Mitrovid, prvostepena presuda, str. 45 fn25 (str. 47 fusnota 25 BHS); Trbid, prvostepena presuda., 174, fusnota 93, 194. 68 Semanza, prvostepena presuda, 319.takoer vidjeti Akayesu, prvostepena presuda 588. 69 Stakid, prvostepena presuda 515. 70 Vidjeti, na pr., Stupar i dr., prvostepena presduna, str. 54 (str. 57 bhs) i reference; Mitrovid, prvostepena presuda, str. 45 (str. 48 BHS) i reference; Stevanovid, prvostepena presuda.,str. 44 (str. 41 BHS) i reference; Trbid, prvostepena presuda, 178, 780.
18
ICLS
miljenja da prikrivanje poinjenih ubistava takoer moe initi dio tih nedozvoljenih djela.71 Takoer vidjeti 6.6.4.1. 6.3.4.2. NANOENJE TEKE TJELESNE OZLJEDE ILI DUEVNE POVREDE PRIPADNICIMA GRUPE Teka povreda moe biti fizika ozljeda (fizika povreda) ili duevna povreda (neka mentalna otedenja). Duevne ili fizike povrede ne moraju biti trajne niti nepopravljive.72 Teka duevna povreda tea je od lake povrede ili privremeno umanjene duevne sposobnost.73 Da li je povreda teka utvruje se na osnovu injenica svakog pojedinanog predmeta.74 Nanoenje tjelesne ili duevne povrede pripadnicima neke grupe mora biti ozbiljne prirode zbog koje postoji opasnost od unitenja grupe u potpunosti ili djelimino. MKSR konstatuje da sljededa djela ne predstavljaju teke tjelesne ili duevne povrede:
Nanoenje tjelesne ili duevne povrede pripadnicima neke grupe mora biti ozbiljne prirode zbog koje postoji opasnost od unitenja grupe u potpunosti ili djelimino.
Fiziko slabljenje kao rezultat uskradivanja izbjeglicama hrane sa plantae banana; Zabrana/uskradivanje pristupa slubi bojoj; i Odluke da protjeraju radnike i izbjeglice, to je dovelo do konstantnog stanja uznemirenosti.75 Oslanjajudi se na sudsku praksu MKSJ-a i MKSR-a, Sud BiH nalazi da neovjeno postupanje, muenje, silovanje, seksualno zlostavljanje i deportacija spadaju u djela koja mogu uzrokovati ozbiljne tjelesne ili duevne povrede i mora postojati namjera da se iste nanesu.76 Vidjeti odjeljak 6.6.4.2.
71 72
Trbid, prvostepena presuda., 180. Akayesu, prvostepena presuda 502. 73 Semanza, prvostepena presuda 321. 74 Kayeshima, prvostepena presuda 110. 75 Seromba, drugostepena presuda 46-9 (nejasno obrazloenje prvostepenog vijeda moda je i dovelo do pomentog navoda). 76 Trbid, prvostepena presuda, 183-185 i relevatne reference.
19
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
Napomena: U Rimskom statutu MKS-a, nanoenje teke tjelesne ili duevne povrede moe obuhvatiti, ali nije ogranieno na djela muenja, silovanja, seksualnog zlostavljanja i neovjenog postupanja.77 6.3.4.2.1. DJELA SEKSUALNOG NASILJA, UKLJUUJUDI I SILOVANJE Djela seksualnog nasilja, ukljuujudi i silovanje, mogu predstavljati osnovno krivino djelo genocida. Vana pitanja prilikom razmatranja silovanja i seksualnog nasilja u kontekstu krivinog djela genocida ukljuuju: Silovanje i seksualno nasilje predstavljaju teku tjelesnu i duevnu povredu. Djela seksualnog nasilja, ukljuujudi Silovanje i seksualno nasilje mogu se silovanje, mogu predstavljati osnovno koristiti kao sredstvo za poinjenje krivino djelo genocida. genocida, i ne treba ih shvatati kao djela pojedinih poinilaca. Ukoliko su djela seksualnog nasilja poinjena s ciljem unitenja grupe, tada takva djela predstavljaju osnovna djela genocida. Vezano za namjeru, silovanje ili seksualno nasilje moe biti dokaz namjere da se genocid izvri, zavisno o okolnostimakada poinilac izvri silovanje s uvjerenjem (ili da bude siguran) da se rtva vie nikad nede ponovo udati, ili da de silovanje ostaviti takav uticaj na enu ili grupu da vie ne moe raati. U donjem tekstu nalaze se rasprave o sudskoj praksi MKSJ-a i MKSR-a vezano za silovanje i seksualno nasilje. 6.3.4.2.1.1. SUDSKA PRAKSA MKSR-A Akayesu je bio prvi predmet u kojem je utvreno da silovanje i seksualno nasilje, ako je poinjeno s genocidnom namjerom, moe predstavljati krivino djelo genocid. U skladu s tim, u predmetima Rutaganda, Musema, Gacumbitsi i Muhimana na slian nain je presueno o karakteristikama krivinih djela silovanja i seksualnog nasilja kao o osnovnim radnjama krivinog djela genocida. Nasuprot njima, drugostepena presuda u predmetu Rukundo (u kojoj je odbaen zakljuak pretresnog vijeda da je krivino djelo silovanja bilo obuhvadeno umiljajem optuenog Rukunde, to predstavlja genocidnu radnju) predstavlja primjer situacije gdje drugostepeno vijede nije uvailo stav da seksualno nasilje predstavlja genocid. Kako je gore i navedeno, Akayesu je bio prvi koji je osuen za krivino djelo genocida, djelimino na osnovu optubi za silovanje i seksualno nasilje.78 Proglaen je odgovornim za brojne sluajeve silovanja koji su se desili unutar ili u blizini prostorija mjesnog ureda u Tabi, gdje je bio
77 78
Elementi bida krivinog djela MKS-a, l.6(b). Akayesu prvostepena presuda.
20
ICLS
bourgmestre (gradonaelnik). Kada je rije o silovanju i seksualnom nasilju, vijede podvlai da ta djela: Predstavljaju genocid na isti nain kao i sva druga djela ukoliko su poinjena s posebnom namjerom da uniti, u potpunosti ili djelimino, odreena grupa, koja je kao takva cilj napada. Zaista, silovanje i seksualno nasilje nedvojbeno predstavlja nanoenje tekih tjelesnih i duevnih povreda rtvama, i ak su *+ jedan od najgorih naina nanoenja povreda rtvama s obzirom da on ili ona pretrpi teke tjelesne i duevne povrede. *+ Silovanja su za posljedicu imala fiziko i duevno unitenje ena iz plemena Tutsi, njihovih porodica i zajednica. Seksualno nasilje bilo je sastavni dio procesa unitenja, ija su glavna meta bile ene iz plemena Tutsi, ime su naroito doprinijeli njihovom unitenju i unitenju Tutsija kao grupe u cjelini.79 Kako bi se na posredan nain doao do zakljuka da je Akayesu imao potrebnu genocidu namjeru kada se govori o silovanju, prvostepeno vijede oslonilo se na sljedede injenine okolnosti: Silovanje ena iz plemena Tutsi izvreno je sistematski i poinjeno je nad svima njima i samo nad njima (jedna ena iz tog plemena, iji je suprug bio Hutu, nije silovana jer njeno etniko porijeklo nije bilo poznato). ene iz plemena Tutsi predstavljene su kao seksualni objekti, kao dio propagandne kampanje koja je koritena za mobilizaciju Hutua protiv Tutsija: prije nego to su silovane i ubijene, tri ene bile su prisiljene da skinu odjedu i nareeno im je da tre i izvode vjebe kako bi time bila izloena bedra Tutsi ena; Interahamwe (paravojna formacija Hutua), iji pripadnik je kasnije silovao jednu od tih ena rekao je da vidimo sad kako izgleda vagina Tutsi ene; drugom prilikom, sam Akayesu, kada se obradao pripadnicima Interahamwe-a koji su inili silovanja, rekao je, nemojte se nikad vie pitati kakva je Tutsi ena. Ovakva seksualna prezentacija etnikog identiteta pokazuje da su Tutsi ene bile predmetom seksualnog nasilja jer su bile pripadnice Tutsija. Na taj nain, seksualno nasilje bilo je korak u procesu unitenja Tutsija kao grupe unitenje duha, volje za ivotom, i samog ivota. U vedini sluajeva, ene u Tabi silovane su jo i s namjerom da se potom ubiju: vedina silovanja izvrena je u blizini masovnih grobnica, do kojih su ene odvedene i gdje su kasnije pobijene; seljani i mukarci mogli su odvesti privedene ene iz plemena Tutsi uz obedanje da de biti vradene i kasnije ubijene; nakon ina masovnog silovanja, Akayesu je rekao sutra de sve biti ubijene i tako je i bilo. Djelo silovanja i seksualnog nasilja jasno ukazuje na rijeenost da se prije usmrdivanja Tutsi ene izloe muenju, pa ak i sakadenju. Dakle, namjera je bila u tom procesu unititi Tutsije kao grupu, nanosedi teke i ozbiljne povrede lanovima iste grupe.80
79 80
Ibid., 731. Ibid., 732-733.
21
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
Predmet Rutaganda bio je drugi predmet u kojem je silovanje i seksualno nasilje (koje se desilo kada su Iako djela silovanja i seksualnog izbjeglice prisilno odvoene prema Nyanzi, i tokom nasilja nisu obuhvadena masakra koji je poinjen u Nyanzi) inilo dio presude optunicom, vijede ih je ipak uzelo u zbog poinjenog krivinog djela genocida.81 Iako djela obzir prilikom utvrivanja radnji silovanja i seksualnog nasilja nisu obuhvadena koje ine actus reus genocida. optunicom,82 vijede ih je ipak uzelo u obzir prilikom utvrivanja radnji koje ine actus reus genocida.83 Prilikom utvrivanja da li je Rutaganda imao genocidnu namjeru, vijede je razmatralo sveukupnost osnovnih radnji krivinog djela genocida.84 Vijede nije navelo konkretnu genocidnu namjeru u vezi sa silovanjem niti seksualnim nasiljem. U predmetu Musema, samo jedan sluaj silovanja predstavljao je dio presude za krivino djelo genocida. Radi se o silovanju jedne mlade Tutsi ene imenom Nyiramusugi, tokom napada na brda Muyira.85 Prilikom odluivanja da li je to silovanje bilo obuhvadeno Museminom genocidnom namjerom, vijede je uzelo u obzir injenicu da se nanoenje tekih tjelesnih i duevnih povreda, ukljuujudi silovanje i druge oblike seksualnog nasilja, esto vri uz izgovaranje poniavajudih rijei. Vijede je cijenilo da su takve rijei jasno upudivale da je namjera svake te radnje bila da se Tutsiji unite u potpunosti kao grupa. Konkretno u vezi pomenutog incidenta, vijede je u predmetu Musema kao primjer uzelo njegovu objavu prije nego to je silovao Nyiramusugi: Od danas, Tutsiji vie nemaju ponosa. Poto su djela silovanja i seksualnog nasilja uinjena upravo protiv ena iz plemena Tutsi s predumiljajem i poto su doprinijela njihovom unitenju, a time i unitenju Tutsija kao grupe, to su ta djela sastavni dio plana smiljenog da se Tutsiji unite kao grupa. Ovu tvrdnju potkrijepio je svjedok koji je posvjedoio da je Nyiramusugi, koja je ostavljena da umre nakon to je silovana, zapravo na neki nain ubijena, jer ono to su joj uinili gore je od smrti.86 Meutim, na temelju dodatnih dokaza u drugostepenom postupku, drugostepeno vijede donosi zakljuak da postoji osnovana sumnja da je Musema odgovoran za silovanje Nyiramusugi.87 Meutim, osuujuda presuda za izvrenje krivinog djela genocida je ipak potvrena,88 s obzirom na injenicu da je ista potkrijepljena drugim genocidnim radnjama.
81 82
Rutaganda, prvostepena presuda 300-303, 390. Georges A. N. Rutaganda, predmet. ICTR-96-3-I, Optunica, 15-16 i 15-16 popratni dokumenti. 83 Rutaganda, prvostepena presuda 390, 300-301. 84 Ibid., 397-401. 85 Musema, prvostepena presuda 846-862, 907-908; Alfred Musema, predmet br. ICTR-96-1-I, Optunica, 4.10. 86 Musema, prvostepena presuda 933. 87 Musema, drugostepena presuda 178-194. 88 Ibid., dispozitiv.
22
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE Da bi doao do zakljuka posrednim zakljuivanjem o postojanju genocidne namjere optuenog u vezi sa silovanjima, vijede je razmotrilo Gacumbitsiove radnje i izgovorene rijei (poticanje Hutua da ubiju Tutsije, a naroito njegovo podstrekivanje na silovanje Tutsi ena i djevojaka.
ICLS
Na osnovu presude u predmetu Musema, u predmetu Gacumbitsi prvostepeno vijede presudilo je da se silovanje i seksualno nasilje smatra osnovnim radnjama krivinog djela genocida.89 Optueni se vozio unaokolo i najavljivao megafonom da treba silovati i izloiti seksualnom ponienju ene iz plemena Tutsi (Tutsi djevojke, koje su oduvijek odbijale da spavaju s Hutu mukarcima, treba silovati i treba im staviti palice u genitalije, Tutsi djevojke koje se opiru treba ubiti na svirep nain). Nakon ovakvih rijei, ene su silovane na takav nain, ukljuujudi i stavljanje palica u genitalije rtava, to je u nekim sluajevima za posljedicu imalo smrtni ishod. Vijede nalazi da su takva silovanja nastupila kao direktna posljedica gore izgovorenih rijei.90 Gacumbitsi je oglaen krivim za krivino djelo genocida zbog podstrekivanja na silovanje Tutsi ena i djevojica.91 Da bi do zakljuka doao posrednim zakljuivanjem o postojanju genocidne namjere optuenog u vezi sa silovanjima, vijede je razmotrilo Gacumbitsiove radnje i izgovorene rijei (poticanje Hutua da ubijaju Tutsije), a naroito njegovo podstrekivanje na silovanje Tutsi ena i djevojaka 17. aprila 1994. god.92 U predmetu Muhimana, razliite djela silovanja i seksualnog nasilja takoer su predstavljala dio osuujude presude Muhimani za izvrenje krivinog djela genocida.93 Muhimana je uestvovao u razliitim napadima, kojom prilikom je ubio i nanio teke tjelesne ili duevne povrede pripadnicima Tutsi grupe, ukljuujudi i silovanje vedeg broja Tutsi ena ili ena za koje je vjerovao da pripadaju plemenu Tutsi, kojom prilikom je poticao i druge da siluju ene.94 Prilikom izvoena posrednog zakljuka o genocidnoj namjeri u predmetu Muhimana u vezi sa silovanjima i drugim djelima seksualnog nasilja, pretresno vijede je uzelo u obzir sljedede: Tokom napada, na meti Muhimane nali su se Tutsi civili, tako to je na njih pucao ili ih silovao. Takoer, silovao je i mladu Hutu djevojku, za koju je vjerovao da je Tutsi, ali kasnije joj se izvinio nakon to su ga obavijestili da je pripadnica Hutu grupe; U toku nekih napada i sluajeva silovanja, Muhimana je izriito navodio da njegove rtve pripadaju etnikoj zajednici Tutsi.95 Meutim, osuujuda presuda po predmetu Muhimana za silovanje dvije ene u njegovoj kudi ukinuta je u drugostepenom postupku. Drugostepeno vijede bilo je ubijeeno da su dvije ene zaista silovane u Muhimanavoj kudi, ali vijede se nije uvjerilo da je pretresno vijede postupilo
89 90
Gacumbitsi, prvostepena presuda, 293, 321-333. Ibid. at 198, 200-228. 91 Ibid. at 292-293. 92 Ibid. at 259-260. 93 Muhimana, prvostepena presuda 513, 519, 563. 94 Ibid., 513. 95 Ibid. 517.
23
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
razumno kada je utvrdilo da je Muhimana taj koji je silovao dvije ene, a ne druga osoba koja se nalazila u toj kudi.96 Sluaj najnovijeg datuma u vezi sa seksualnim nasiljem kao krivinim djelom genocida jeste predmet Rukundo. Rukundoa je pretresno vijede osudilo za izvrenje krivinog djela genocida zbog nanoenja tekih tjelesnih i duevnih povreda svjedokinji CCH, mladoj Tutsi eni, kada ju je seksualno napastvovao krajem maja 1994. godine, u bogosloviji Saint Leon Minor.97 Pretresno vijede je posrednim zakljuivanjem dolo do genocidne namjere Rukundoa povodom ovog incidenta, na osnovu sljededeg: opteg konteksta masovnog nasilja nad Tutsijima u prefekturi Gitarami i u Kabgayi; konkretno, Rokundove tvrdnje, iznesene prije incidenta, da kompletna porodica svjedoka CCH mora biti ubijena zbog pomaganja Inyenzijima.98 Razmatrajudi miljenje prvostepenog vijeda, drugostepeno vijede podsjetilo je da, dok neki dokazi koji se odnose na upotrebu pojmova kao to je Inyenzi mogu u nekim okolnostima biti dovoljni da se ustanovi genocidna namjera, zakljuci izvedeni iz posrednih dokaza moraju biti jedini mogudi zakljuci do kojih se moe dodi logikim zakljuivanjem. Drugostepeno vijede, uz izdvojeno miljenje sudije Pocar, takoer smatra da opti kontekst masovnog nasilja, kako navodi pretresno vijede, nije dovoljno da opravda zakljuak o postojanju genocidne namjere kada se govori o ovom dogaaju. Drugostepeno vijede je miljenja da je dato krivino djelo bilo kvalitativno drugaije od drugih osnovnih dijela genocida koje je Rukundo poinio, jer se stie utisak da su poinjeni neplanski i sponatno (kako bi se posredno izveo zakljuak o genocidnoj namjeri za druga djela, prvostepeno vijede se vodilo sistematskim, ponovljenim potragama za Tutsijima na osnovu njihovih linih karata i spiskova i ubijanjima koja su uslijedila ili napadima na neke pojedince). U ovom kontekstu, drugostepeno vijede nalazi da se ova radnja moe shvatiti kao krivino djelo uslovljeno datim okolnostima (ili oportunistiko krivino djelo) koje nije bilo sastavni dio namjere da se poini genocid. Stoga, drugostepeno vijede smatra da Rukundov seksualni napad, koji se odvijao za vrijeme izvrenja krivinog djela genocida, nije nuno dio samog krivinog djela genocida. Prema tome, drugostepeno vijede je miljenja da nije ustanovljeno da je jedini razumni posredno izveden zakljuak, izveden iz dostupnih dokaza, taj da je Rukundao imao genocidnu namjeru u vezi sa seksualnim napadom na svjedokinju CCH. Shodno tome, drugostepeno vijede djelimino je ukinulo osuujudu presudu za
96 97
Mikaeli Muhimana, predmet br. ICTR-95-1-A, drugostepena presuda, 21.05.2007.god., 46-53. Rukundo je doao da ostavi neke stvari u prostoriju, kada se svjedokinja CCH predstavila Rukundu, i pitala ga da li je moe sakriti. Rukundo je odgovorio da je ne moe sakriti, i rekao je da njena cijela porodica mora biti ubijena jer je njen roak Inyenzi. Meutim, svjedokinja CCH mu je pomogla da unese neke stvari u njegovu prostoriju, u nadi da de promijeniti svoje miljenje i pomodi joj. Dok se nalazio u toj prostoriji, Rukundo je zakljuao vrata, a potom je pokuao stupiti u seksualne odnose sa svjedokinjom CCH, ali ona se opirala. Rukundo je potom odustao od pokuaja da stupi u seksualni odnos sa svjedokinjom, ali se trljao o njeno tijelo sve dok nije ejakulirao. Emmanuel Rukundo, predmet br. ICTR-0170-T, prvostepena presuda, 27.02, 2009, 372-373. 98 Ibid. 574-576.
24
ICLS
krivino djelo genocida u predmetu Rukundo zbog nanoenja teke duevne povrede svjedokinji CCH.99 Edukatori ujedno trebaju uputiti polaznike na djelimino izdvojeno miljenje gdje sudija Pocar objanjava zato se ne slae sa obrazloenjem i zakljukom vedine stavova koje je drugostepeno vijede iznijelo kada se radi upravo o ovom pitanju.100 Sudija Pocar smatra da je Rukundov napad na svjedokinju CCH sline teine i da se jasno uklapa u iri kontekst nasilja protiv Tutsija na tom podruju, kao i s obrascem njegovog genocidnog postupanja. Naglasio je da sudska praksa ne zahtijeva (kako je to vedina smatrala) da se krivino djelo uklapa u obrazac istovjetnog protivpravnog postupanja. Prije se zakljuak o genocidnoj namjeri poinioca moe, generalno gledano, izvudi iz drugih protivzakonitih djela sistematski usmjerenih protiv iste grupe.101 Sve u svemu, sudija Pocar iznio je zakljuak da: Rukundo je poznavao rtvu, bio je svjestan da je izbjeglica, i navodio je da treba ubiti cijelu njenu porodicu jer je neko od njenih roaka pomagao Inyenzijima. Ovaj dokaz razumno ukazuje na Rukundovu mens rea, konkretno u kontekstu masovnog nasilja nad Tutsijima u tom podruju kao i na dokaze o njegovoj ulozi u neprekidnim otmicama i ubistvima Tutsija u bogosloviji Saint Leon Minor.102 6.3.4.2.1.2. SUDSKA PRAKSA MKSJ Za razliku od MKSR-a, MKSJ do sada nije donio nijednu osudu za krivino djelo genocida po osnovu seksualnog nasilja. Ovo pitanje javlja se u postupcima koji se trenutno vode pred sudom, naime u predmetima Karadid103 i Mladid104 gdje se silovanje i ostala djela seksualnog nasilja (do kojih je dolo u zatoenikim centrima u brojnim optinama) u optunicama navode kao osnovna djela krivinog djela genocida. Premda nijedno vijede MKSJ-a do sada nije eksplicitno presudilo da se djela silovanja i seksualnog nasilja kvalifikuju kao osnovna djela genocida, sudska praksa MKSJ-a potvruje teoretsku mogudnost ovakvog ishoda.
99
Meutim, premda nijedno vijede MKSJ-a do sada nije eksplicitno presudilo da se djela silovanja i seksualnog nasilja kvalifikuju kao osnovna djela
Ibid. 236-238. Kunarac i dr., drugostepena presuda 153; vidjeti takoer Gacumbitsi, drugostepena presuda 103. 101 Emmanuel Rukundo, predmet br. ICTR-01-70-A, drugostepena presuda, djelimino izdvojeno miljenje sudije Pocar, 20.10. 2010, 10-11. 102 Ibid., Djelimino izdvojeno miljenje sudije Pocar, 12. 103 Radovan Karadid, predmet broj. IT-95-5, Optunica Tuilatva sa obiljeenim izmjenama, 19.10.2009., 40 (b) i (c). 104 Ratko Mladid, premdet br. IT-09-92, Druga izmijenjena optunica Tuilatva, 1.06.2011., 39 (b) i (c).
100
25
NASTAVNA OBLAST 6. genocida, sudska praksa MKSJ-a potvruje teoretsku mogudnost ovakvog ishoda.105
GENOCID
Teoretska mogudnost poinjenja krivinog djela zasnovanog na seksualnom nasilju je takoer nala podrku u obiter dicta (usputne primjedbe) u presudi protiv Furundije: Krivino gonjenje za djelo silovanja kao zloina protiv ovjenosti izriito je predvieno lanom 5. Statuta Meunarodnog suda. Ako su ispunjeni traeni elementi, silovanje moe takoer predstavljati *+ genocid (lan 4. Statuta), i biti procesuirano kao takvo.106 U predmetima koji su uslijedili, poput predmeta Stakid107 i Branin108, pretresno vijede je preciziralo da nanoenje teke tjelesne ozljede ili duevne povrede kao element definicije genocida, podrazumijeva, izmeu ostalog, djela seksualnog nasilja, ukljuujudi i silovanje. U predmetu protiv Krajinika, u optunici se okrivljeni tereti za seksualno nasilje kao osnovno djelo genocida, zbog nanoenja tekih tjelesnih ozljeda ili duevnih povreda, i zbog nametanja pripadnicima te grupe ivotnih uslova sraunatih da dovedu do njihovog fizikog unitenja.109 Meutim, Krajinik u konanici nije oglaen krivim za izvrenje krivinog djela genocida zbog nedovoljno dokaza o genocidnoj namjeri.110 Vidi takoe odjeljke 7.2.2.2.8 (u nastavnoj oblasti 7., Zloini protiv ovjenosti) i 8.4.2.3 (u nastavnoj oblasti 8. o ratnim zloinima) za diskusiju o silovanju kao krivinom djelu zloini protiv ovjenosti ili krivinom djelu ratni zloin. 6.3.4.3. NAMJERNO NAMETANJE IVOTNIH USLOVA SRAUNATIH DA DOVEDU DO NJIHOVOG DJELIMINOG ILI POTPUNOG FIZIKOG UNITENJA Ovo se odnosi na metode unitavanja kojima poinilac pripadnike grupe ne ubija trenutano, no kojima se na kraju eli postidi njihovo fiziko unitenje.111 Takve metode unitenja mogu ukljuivati:
105
Vidi npr., Karadid & Mladid, Pregled optunice u skladu sa pravilom 61 Pravilnika o postupku i dokazima, 11.07. 1996., 62, 64, 94. 106 Anto Furundija, predmet br. IT-95-17/1-T, prvostepena presuda, 10.12.1998,. 172. 107 Stakid, TJ 516. 108 Branin, TJ 690. 109 Krajinik i Plavid, predmet br. IT-00-39 & 40-PT, Izmijenjena konsolidovana optunica 17 (b) i (c); Momilo Krajinik, predmet br. IT-00-39-T, Prvostepena presuda, 27.09. 2006., 859. 110 Vijede je utvrdilo da neka krivina djela, ukljuujudi i neke sluajeve okrutnog ili neovjenog postupanja, ispunjavaju uslov za actus reus genocida. Meutim, Vijede nije zakljuilo da je bilo koje od tih djela poinjeno sa traenom genocidnom namjerom. Utvrujudi mens rea, Vijede je, osim samih djela, razmatralo i okolnosti djela, ukljuujudi rijei poinilaca i drugih osoba na mjestu zloina, te slubene izvjetaje o tim krivinim djelima. Razmotrivi dokaze u cjelini, Vijede ni za jedno djelo nije moglo zakljuiti da je bilo poinjeno sa traenom genocidnom namjerom. Krajinik, prvostepena presuda, 1125, 800, 867, 869. 111 Akayesu, prvostepena presuda 505.
26
ICLS
izgladnjivanje grupe ishranom jedva dovoljnom za preivljavanje; sistematsko istjerivanje iz domova; uskradivanje prava na ljekarsku njegu; stvaranje uslova koji postepeno mogu dovesti do sporog umiranja, kao to su nedostatak odgovarajudeg smjetaja, odjede i higijene ili prekomjerni rad ili fiziko iznurivanje;112 i silovanje.113 Napomena: Konfliktne situacije esto dovode do okolnosti u kojima civilno stanovnitvo nema dovoljno hrane, vode, adekvatan smjetaj niti ljekarsku pomod. Ponekad je teko utvrditi da su ovi uslovi namjerno stvoreni, kako bi se ispunio traeni zakonski standard. Na primjer, jedno vijede MKSR-a utvrdilo je da iako je otedenima uskradivana hrana, voda i adekvatne sanitarne i medicinske prostorije, to nije injeno namjerno, sa ciljem njihovog unitenja, niti je trajalo dovoljno dugo odnosno bilo takvih razmjera da dovede do njihovog unitenja.114 6.3.4.4. MJERE KOJIMA JE CILJ SPREAVANJE RAANJA UNUTAR GRUPE Mjere kojima je cilj spreavanje raanja ukljuuju: Silovanje moe biti namjera koja ima za cilj spreavanje raanja u sluaju kada rtva kasnije odbije da rodi dijete.
silovanje; seksualno sakadenje; vrenje sterilizacije; prisilnu kontracepciju; razdvajanje spolova; zabranu braka; oploivanje ene kako bi se oduzeo identitet grupe; i psihike mjere. MKSR je na primjer zakljuio:
U patrijarhalnim drutvima, gdje se pripadnost grupe odreuje prema identitetu oca, primjer mjere koja ima za cilj spreavanje raanja unutar grupe je sluaj gdje prilikom silovanja, enu iz date grupe namjerno oplodi mukarac koji
112
Ibid. 505-6; Rutaganda, prvostepena presuda 51; Branin, prvostepena presuda 691-692.; MKS, elementi krivinog djela, lan 6(c). 113 Clment Kayishema i dr., predmet br. ICTR-95-I-T, prvostepena presuda (Obrazloenje), 21.05.1999., 114-116. 114 Akayesu, prvostepena presuda 548.
27
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
pripada drugoj grupi, sa namjerom da ona rodi dijete koje sljedstveno tome nede pripadati istoj grupi kao i njegova majka.115 Silovanje moe biti namjera koja ima za cilj spreavanje raanja kada osoba koja je silovana kasnije odbije da rodi dijete, kao to se i na pripadnike grupe putem prijetnji i povreivanja, moe uticati da ne stvaraju potomstvo.116 6.3.4.5. PRISILNO PREMJETANJE DJECE KOJA PRIPADAJU JEDNOJ GRUPI U DRUGU GRUPU Kada je u pitanju ovo zabranjeno djelo, meunarodna sudska praksa je ograniena. Cilj inkriminisanja ovakvih djela je da se sankcionie ne samo direktan in prisilnog fizikog preseljenja, ved i prijetnje i povreivanja koji bi doveli do prisilnog preseljenja djece iz jedne u drugu grupu.117 Vano je uzeti u obzir sljedede stavke: Ovo je jedini actus reus koji ne vodi ka fizikom ili biolokom unitenju, te se stoga razlikuje od ostalih osnovnih zabranjenih djela. Ovo djelo samo po sebi, bez drugih pobrojanih djela, ne vodi ka fizikom ili biolokom unitenju grupe. Drugim rijeima, ne dovodi do eliminisanja grupe. Napomena: Elementi krivinih djela MKS-a predviaju odreene dodatne elemente ovog djela koji se razlikuju od standarda u MKSJ i MKSR: Prema MKS, poinilac mora prisilno premjestiti jednu ili vie osoba. Premda MKS prihvata definiciju prisilnog koja se sastoji od prijetnje silom ili prisilom, poput one izazvane strahom od nasilja, prinudom, zatoenjem, psiholokim ugnjetavanjem ili zloupotrebom ovlasti, a koja se izrie nekoj takvoj osobi ili osobama ili nekoj drugoj osobi, ili iskoritavanjem okruenja u kojem vlada prisila, ini se da zaista mora dodi do preseljenja a ne samo da je mogude da bi dolo - kako bi se dokazalo ovo zabranjeno djelo.118 MKS takoer dodaje da preseljene osobe moraju biti mlae od osamnaest godina, i da je poinilac morao znati da one imaju manje od osamnaest godina.119
115 116
Ibid. 507. Ibid 507-8. 117 Akayesu, prvostepena presuda 509; Kayishema, prvostepena presuda 118; Rutaganda, prvostepena presuda 53. 118 MKS Elementi krivinih djela, lan 6. stav 3. taka 1. 119 MKS Elementi krivinih djela, lan 6. taka e(5)-(6).
28
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE 6.3.5. OBLICI UEDA
ICLS
Napomena za edukatore: Nakon to se polaznici upoznaju sa zakonskim uslovima za postojanje posebne namjere i zabranjenim djelima, potrebno ih je upoznati sa oblicima ueda. Ovaj odjeljak bavi se nainima na koje optueni moe poiniti krivino djelo genocid. Polaznike treba uputiti na sudsku praksu kako bi identifikovali primjenjive oblike ueda koji evidentno proizilaze iz injenica. Pitanja koja bi pokrenula diskusiju mogu biti: o Koja je razlika izmeu glavnog poinioca i sauesnika? Da li se na ta dva sluaja primjenjuju razliite definicije neophodne namjere? o Mogu li se nadreeni teretiti za genocidna djela koja su poinili njihovi potinjeni? Koji dokazi su potrebni kako bi se dokazalo da je pretpostavljeni takoer odgovoran za poinjenje genocida? Polaznike treba podstaknuti da razmotre naine na koje se lica mogu teretiti za izvrenje krivinog djela genocida, a u ovom odjeljku su istaknute neke od kljunih stavki koje treba uzeti u obzir. Savjet: Tuioci mogu teretiti optuenog za vie od jednog oblika ueda, ime tuilatvo dobiva alternativni niz optubi u sluaju da se jedan ili drugi oblik ueda ne moe dokazati. Na primjer, optueni se moe teretiti za izvrenje genocida kao glavni poinilac, kao i za sauesnitvo u genocidu.
lan 3. Konvencije o genocidu zabranjuje sljedede oblike ueda u genocidu i krivino djelo genocida: Genocid; Udruivanje radi vrenja genocida; Direktno i javno podsticanje na vrenje genocida; Pokuaj vrenja genocida; i Sauesnitvo u genocidu.
29
NASTAVNA OBLAST 6. Vode se odreene polemike oko toga da li su sve ovo krivina djela ili oblici krivine odgovornosti ili ueda. 120
GENOCID Optueni ne mora vlastitim rukama poiniti osnovno krivino djelo kako bi bio osuen za izvrenje genocida.
Pored neposrednog izvrenja i naredbe da se izvri genocid, lan 141. KZ SFRJ predviao je i dodatne oblike odgovornosti za krivino djelo genocida, a koji su ukljuivali odgovornost za organizovanje grupe radi izvrenja genocida, pridruivanje takvoj grupi i podstrekavanje na izvrenje genocida. Vidi odjeljak 6.5.1. Ovi oblici odgovornosti takoer su inkriminisani odredbama Krivinog zakona BiH (vidi odjeljak 6.6.5), Kazenog zakona Republike Hrvatske (vidi odjeljak 6.7.4.1.) i Krivinog zakonika Republike Srbije (vidi odjeljak 6.8.2). Krivini zakonik Republike Srbije jedini je zakon u kojem je konkretno inkriminisano i udruivanje radi izvrenja genocida sa drugom osobom. 6.3.5.1. IZVRENJE Izvrenje krivinog djela zahtijeva poinjenje jednog od zabranjenih djela sa traenom posebnom namjerom. Izvrenje krivinog djela genocida nije ogranieno na direktno i fiziko uinjenje; druga djela mogu predstavljati direktno uede u actus reusu tog krivinog djela. Izvrenje krivinog djela genocida nije ogranieno na direktno i fiziko poinjenje; druga djela mogu predstavljati direktno uede u actus reusu tog krivinog djela.
Pitanje da li optueni djeluje vlastitim rukama prilikom ubijanja ljudi nije jedini relevantan kriterij. Na primjer, jedno pretresno vijede MKSR-a dalo je veoma iroko tumaenje pojma poinjenja, nalazedi da je optueni koji je lino i izbliza nadgledao masakr i uestvovao u njemu tako to je razdvajao one koji de biti ubijeni na osnovu nacionalne pripadnosti, osuen za poinjenje genocida, premda on lino nije ubio nijednu osobu.121 6.3.5.2. UDRUIVANJE RADI IZVRENJA GENOCIDA Krivino djelo uzdruivanje radi izvrenja genocida, poput neposrednog i javnog podsticanja na vrenje genocida i pokuaja izvrenja genocida, predstavlja nedovreno krivino djelo u skladu sa konceptom precedentnog prava usvojenim u Konvenciji o genocidu, MKSJ-u i MKSR-u.
120
Vidi, npr., Florian Jessberger, Incitement to Commit Genocide (Poticanje na izvrenje genocida) u THE OXFORD COMPANION TO INTERNATIONAL CRIMINAL JUSTICE str. 373-4 (Cassese i dr.,glavni urednik, 2009.) (u kojem se navodi da je poticanje, za razliku od podstrekavanja, krivino djelo, a ne oblik ueda). 121 Gacumbitsi, prvostepena presuda 59-61. Meutim, irina u tumaenju pojma izvrenja koju je sud utvrdio u predmetu Gacumbitsi ne moe se utvrditi u svakom predmetu. Vidi takoer Seromba, drugostepena presuda 161-2, 171-3.
30
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE Udruivanje radi izvrenja krivinog djela genocida je dogovor izmeu dvije ili vie osoba da poine krivino djelo. Kanjiv je sam in ili postupak planiranja, a ne njegov rezultat.
ICLS
Nedovreno krivino djelo (crime formel u graanskom pravu) ostvaruje se jednostavno upotrebom sredstava ili postupaka sraunatih da proizvedu tetan efekat, neovisno od toga da li de taj efekat biti proizveden. Stoga je nedovrenim krivinim djelom inkriminisano izvrenje odreenih djela koja mogu predstavljati korak u izvrenju drugog krivinog djela, ak i ako to djelo zapravo nije ni poinjeno.122 Shodno tome, udruivanje radi izvrenja krivinog djela je dogovor izmeu dvije ili vie osoba da izvre to krivino djelo.123 Kanjiv je upravo sam in ili postupak udruivanja, a ne njegov rezultat.124 Udruivanje radi izvrenja krivinog djela genocida kanjivo je ak i kada ne da rezultate, to jest, ak i kada krivino djelo u uem smislu, u ovom sluaju genocid, zapravo nije ni izvreno.125 Napomena: lan 25. stav 3. Rimskog statuta definie planiranje kao doprinos izvrenju ili pokuaju izvrenja krivinog djela iza koga stoji grupa lica koja djeluje sa zajednikim ciljem. Ova definicija primjenjuje se kako na genocid tako i na druga krivina djela definisana Rimskim statutom, te se stoga planiranje izvrenja genocida pred MKS-om ne smatra nedovrenim krivinim djelom. Udruivanje radi izvrenja genocida moe se zakljuiti na osnovu koordiniranih radnji osoba koje dijele zajedniki cilj i djeluju unutar ujedinjenog okvira. Udruivanje radi izvrenja genocida je kanjivo ak i ukoliko ono ne da nikakve rezultate.
Ovakav okvir moe predstavljati neka formalna ili neformalna koalicija, sve dok osobe koje djeluju unutar te koalicije svjesne njenog postojanja, svog ueda u njoj i njene uloge u ostvarivanju zajednikog cilja.126 Zakljuak da postoji udruivanje radi izvrenja genocida moe se izvudi na osnovu line saradnje optuenih i interakcije izmeu organizacija pod njihovom kontrolom, ali i na osnovu injenice da optueni prisustvuje i dri govore na sastancima, planira napade usmjerene protiv ciljane grupe, predvodi ih i uestvuje u njima.
122 123
Nahimana, drugostepena presuda 720. Ibid. 894 citiat iz predmeta Musema, prvostepena presuda 191. 124 Musema, prvostepena presuda J 193 (optueni ne moe biti oglaen krivim i za genocid i za planiranje izvrenja genocida); Ferdinand Nahimana, predmet br. ICTR-96-11, prvostepena presuda, 3.12. 2003., 1043 (optueni ne moe biti oglaen krivim i za genocid i za planiranje izvrenja genocida). 125 Musema, prvostepena presuda 194. 126 Vidi Nahimana, prvostepena presuda 1055; Nahimana, drugostepena presuda 897; Elizer Niyitege, predmet br. ICTR-96-14-T, prvostepena presuda, 16.05. 2003, 429.
31
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
Oznake zajedniko ili koordinirano, koje se odnose na radnje poduzete od strane grupe ili osoba, a dokazuju postojanje dogovora, vane su jer te dvije rijei predstavljaju glavni elemenat na osnovu kojeg se udruivanje radi poinjenja djela razlikuje od svjesnog paralelizma tj. slinog ponaanja koje se povezuje sa konceptom krivice zbog pripadnitva grupi.127 Krivini zakonik Srbije jedini je zakon koji konkretno inkriminie dogovaranje sa drugim da se izvri genocid (vidi odjeljak 6.8.2). 6.3.5.3. NEPOSREDNO I JAVNO PODSTICANJE NA IZVRENJE GENOCIDA Neposredno i javno podsticanje na izvrenje genocida sastoji se od: [D]irektnog poticanja jednog poinioca ili vie njih da izvre genocid, bilo putem govora, povika ili prijetnji izreenih na javnim mjestima ili na javnim skupovima, ili putem prodaje ili podjele ili ponude za prodaju i prikazivanje pisanog materijala ili tampane materije, na javnim mjestima ili na javnim skupovima, ili putem javnog izlaganja plakata ili postera, ili putem drugih audio-vizuelnih sredstava komunikacije.128 Nekoliko kljunih pitanja o neposrednom i javnom podsticanju razmatraju se dalje u tekstu, izmeu ostaloga: Podsticanje mora biti i javno i neposredno; Nije potrebno dokazati oekivani rezultat; Mens rea kod podsticanja na izvrenje genocida; i Razlika izmeu podstrekavanja i javnog i direktnog podsticanja. Podsticanje mora biti i javno i neposredno: Neposredno podsticanje na izvrenje genocida podrazumijeva da govor predstavlja direktan poziv na izvrenje genocidnog djela. Neposrednost se mora cijeniti ovisno o okolnostima pojedinanog predmeta kako bi se utvrdilo da li su osobe kojima je poruka namijenjena odmah shvatile implikacije toga to je reeno.129 U nekim kontekstima, potrebno je uzeti u obzir kulturu, ukljuujudi jezike nijanse, kako bi se utvrdilo ta sainjava neposredno i javno podsticanje na izvrenje genocida. Iz ovog razloga, da bi se utvrdila istinska poruka govora, korisno bi bilo ispitati kako je govor shvaden kod publike kojoj je bio namjenjen. Podsticanje moe biti implicitno, a ipak neposredno.
127 128
Nahimana, drugostepena presuda 897. Akayesu, prvostepena presuda 559. 129 Vidi Nahimana, drugostepena presuda 700; Akayesu, prvostepena presuda 557-8;Niyitegeka, prvostepena presuda 431.
32
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE Nije potrebno dokazivati oekivani rezultat:
ICLS
Osoba se moe smatrati odgovornom za neposredno i javno podsticanje na vrenje genocida, ak i kada takvo podsticanje nije dalo rezultate ili pokuaj ostvarivanja rezultata koje je poinilac oekivao. Meutim, kada postoji takva uzrono-posljedina veza izmeu podsticanja i genocidnih djela, to predstavlja dokaz da je cilj podsticanja bio ostvarivanje takvog efekta.130 Mens rea: Mens rea kod podsticanja podrazumijeva da je poinilac namjeravao svojim radnjama stvoriti posebno mentalno stanje potrebno za poinjenje takvog krivinog djela kod osobe koju/osoba koje na taj nain vrbuje.131 Razlika izmeu podstrekavanja i javnog i neposrednog podsticanja: Podstrekavanje je oblik odgovornosti; krivina odgovornost postoji samo ako je podstrekavanje uistinu znaajno doprinijelo krivinom djelu. Suprotno tome, neposredno i javno podsticanje na izvrenje genocida samo po sebi predstavlja krivino djelo i nije neophodno pokazati da je ono zapravo znaajno doprinijelo izvrenju djela genocida. Druga razlika je ta to podsticanje na izvrenje genocida mora biti neposredno i javno, to nije nuno za podstrekavanje.132 6.3.5.4. POKUAJ VRENJA GENOCIDA Krivino djelo pokuaja genocida, poput krivinog djela neposrednog i javnog podsticanja, predstavlja nedovreno krivino djelo.133 Niko se nije teretio za ovo krivino djelo, niti je presueno po takvoj optunici bilo pred MKSJ-om ili MKSR-om. Umjesto optube za pokuaj, poput pokuaja ubistva, moguda su optuenja za alternativna djela poput nasilja protiv ivota ili neovjenih djela.134
130
Akayesu, prvostepena presuda 562; Nahimana, prvostepena presuda 1015, 1029. Granica izmeu pomaganja i podravanja i podsticanja stvarnog genocidnog djela nije jasna. 131 Kajelijeli, prvostepena presuda 854. 132 Nahimana, drugostepena presuda 678-9. 133 Ibid. 720. 134 Vidi Mitar Vasiljevid, predmet br. IT-98-32-T, prvostepena presuda, 29.11. 2002., 114, 239.
33
NASTAVNA OBLAST 6. 6.3.5.5. SAUESNITVO U GENOCIDU Sauesnitvo obuhvata pomaganje i podravanje genocida kao oblik individualne krivine odgovornosti.
GENOCID
Sauesnitvo u genocidu odnosi se na sva ona djela kojima se prua podrka ili ohrabrenje, a koja su znaajno doprinijela izvrenju krivinog djela genocida ili su na njega imala znatan uticaj.135
Praktina podrka moe ukljuivati identifikovanje osoba koje pripadaju grupi koja treba biti ubijena, prevoz rtava do stratita, obezbjeivanje snage, municije i pruanje logistike podrke izvriteljima pogubljenja.136 Lice ne moe na osnovu istih radnji biti osueno i za genocid i za sauesnitvo u genocidu jer ne moe istovremeno biti i glavni poinilac i sauesnik.137 Sud BiH prepoznao je odgovornost pomagaa kao oblik sauesnitva u genocidu, u sluaju kada je optueni znao za genocidnu namjeru poinioca, ali nije i sam imao tu namjeru.138 Vidi odjeljak 6.6.5.3. lan 187. taka b) Kaznenog zakona Republike Hrvatske takoer inkriminie pomaganje u genocidu.139 Vidi odjeljak 6.7.4.3. 6.3.5.5.1. SAUESNITVO MOE OBUHVATATI POMAGANJE I PODRAVANJE GENOCIDA Postoji odreena konfuzija kada je u pitanju razlika izmeu sauesnitva u izvrenju genocida i pomaganja i podravanja genocida, a razlog je dijelom i nejasnoda i dvosmislenost znaenja sauesnitva. albeno vijede MKSJ-a bavilo se odnosom izmeu sauesnitva u genocidu i pomaganja i podravanja genocida kao oblika individualne krivine odgovornosti. albeno vijede zakljuilo je da termini sauesnitvo i sauesnik mogu obuhvatati ponaanje ire od pomaganja i podravanja genocida. Stoga sauesnitvo obuhvata pomaganje i podravanje kao oblik individualne krivine odgovornosti.140 Sauesnitvo obuhvata pomaganje i podravanje genocida kao oblik individualne krivine odgovornosti.
135 136
Semanza, prvostepena presuda 395. Elizaphan Ntakirutimana i dr., predmet br. ICTR-96-10-T i ICTR-96-17-T, prvostepena presuda, 21.02. 2003, 789, 791, 829. 137 Akayesu, prvostepena presuda 532, 700; Musema, prvostepena presuda 175; Nahimana, prvostepena presuda 1056. 138 Stupar i dr., drugostepena presuda od 9.09. 2009. 570-571, 573. 139 Ovaj lan odnosi se ne samo na krivino djelo genocida, ved i na krivina djela poinjena protiv vrijednosti zatidenih meunarodnim pravom na koji se taj KZ poziva.
34
ICLS
albeno vijede u predmetu Krstid zakljuilo je da kada se lice tereti za sauesnitvo u genocidu zbog postupanja koja obuhvata neto vie od pomaganja i podravanja, zahtijeva se iznoenje dokaza da je sauesnik imao posebnu namjeru da uniti zatidenu grupu.141 6.3.6. FORMALNO PRIMANJE NA ZNANJE INJENICA O GENOCIDU OD STRANE MKSR MKSR moe formalno primiti na znanje injenice koje predstavljaju opte znanje u skladu sa Pravilom 94(A) Pravilnika o postupku i dokazima MKSR, to znai da ukoliko je neka injenica okvalifikovana kao injenica koja predstavlja opte znanje Vijede nede traiti dokaz navedene injenice. Opte znanje obuhvata injenice koje opravdano nisu predmet osporavanja, poput opte prihvadenih i univerzalno poznatih injenica, ukljuujudi injenice o historiji ili geografiji ili zakonima prirode.142 injenice koje su formalno primljene na znanje ne zahtijevaju dokaze, ali to ne otklanja npr. potrebu da se optueni povee sa genocidom ili da se dokae njegova posebna namjera143). MKSR sada formalno prihvata sljedede injenice: postojanje Twa, Tutsi i Hutu kao grupa zatidenih Konvencijom o genocidu u periodu izmeu 6. aprila 1994. i 17. Jula 1994. godine, u Ruandi je izvren genocid nad etnikom grupom Tutsi.144 6.3.7. PODIZANJE OPTUNICE ZA KRIVINO DJELO GENOCID Neka od kljunih pitanja koja treba uzeti u obzir prilikom podizanja optunice za genocid: Optueni se moe teretiti za uede u izvrenju genocida po vie od jednog oblika odgovornosti, sve dok se svaki oblik navodne krivine odgovornosti odnosi na razliita
140
Krstid, drugostepena presuda 138-9; Vidi takoe Elizaphan Ntakirutimana i dr., predmet br. ICTR-9610-A and ICTR-96-17-A, drugostepena presuda, 13.12. 2004., 371. 141 Krstid, drugostepena presuda 142; Ali vidi Semanza, prvostepena presuda 394-5 (ne postoji materijalna razlika izmeu sauesnitva u genocidu i ire definicije prilagoene pomaganju i podravanju; mens rea koja se trai za sauesnitvo u izvrenju genocida ista je kao i za pomaganje i podravanje: Optueni je morao djelovati sa namjerom i znanjem da doprinosi krivinom djelu genocida, ukljuujudi i svim njegovim materijalnim elementima.); Musema, prvostepena presuda 183;Akayesu, prvostepena presuda 538-545; Ntakirutimana I dr., drugostepena presuda 364; Krstid, drugostepena presuda 140. 142 Semanza, drugostepena presuda 194. 143 Ibid. at 191-2. 144 Karemera, Odluka albenog vijeda o interlokutornoj albi Tuilatva na odluku o formalnom primanju na znanje , 16.06.2006., 25, 33-38; Semanza, drugostepena presuda 192; Protais Zigiranyirazo, predmet broj. ICTR-01-7-T, prvostepena presuda, 18.12.2008., 10.
35
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
osnovna djela.145 Na primjer, optueni se moe teretiti kao direktni uesnik i kao sauesnik. Etniko idenje moe se procesuirati kao genocid sve dok je mogude pokazati da je kampanja etnikog idenja imala za cilj unitenje grupe. Iako se osnova za krivina djela genocida, ratnih zloina i zloina protiv ovjenosti moe preklapati sa zabranjenim genocidnim djelima, mora se utvrditi postojanje posebnih elemenata genocida da bi se optueni proglasio krivim za izvrenje krivinog djela genocida. Optueni moe biti proglaen krivim za izvrenje krivinog djela genocida, ratnih zloina i zloina protiv ovjenosti, za ista osnovna djela, ali kazna mora odraavati sveukupno ponaanje optuenog.146 Genocid se moe procesuirati prema teoriji odgovornosti za udrueni zloinaki poduhvat (UZP).147 S obzirom da se o obuhvatanju djela posebnom namjerom moe zakljuiti iz posrednih dokaza, optueni se moe teretiti za genocid po UZP sve dok su injenice iz kojih se izvodi zakljuak o stanju svijesti argumentovane .148 Vidi nastavnu oblast 9. za diskusiju o UZP-u. 6.3.8. MKS Kako je navedeno gore u tekstu, MKS je kao svoju definiciju genocida usvojio lan 2. Konvencije o genocidu. Meutim, bitno je istadi da autori Statuta MKS-a nisu odabrali da ukljue odredbe lana 3. Konvencije o genocidu, koji predvia pet radnji ueda. Umjesto toga, oblici ueda za koje postoji individualna krivina odgovornost za ovo djelo isti su kao i oni predvieni za sva ostala djela u skladu sa Statutom MKS i pobrojani su u lanu 25. (Individualna krivina odgovornost) Statuta, ukljuujudi lan 25. stav 3. taka e). tavie, u lanu 33. stav 2. utvreno je da nareenja pretpostavljenih ne mogu predstavljati validnu odbranu okrivljenog kojem se sudi za krivino djelo genocida.
145
Akayesu, prvostepena presuda 532; Jean Kambanda, predmet br.ICTR-97-23-T, prvostepena presuda, 4.09. 1998., 40(4). 146 Zejnil Delalid i dr., predmet br. IT-96-21-A, drugostepena presuda, 20.02. 2001., 412 413; Krstid, drugostepena presuda 216 233. 147 Vidi npr., Radoslav Branin, predmet br.IT-99-36, Odluka po interlokutornoj albi, elbeno vijede, 19.03.2004., 5. 148 Simba, drugostepena presuda 264; Blakid, drugostepena presuda 219.
36
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE 6.4. REGIONALNO PRAVO I SUDSKA PRAKSA
ICLS
Napomena za edukatore: Nastavna oblast sada se fokusira na domade zakonodavstvo BiH, Hrvatske i Srbije. Meutim, prilikom obuke iz ove nastavne oblasti, ne preporuuje se da se o svakom regionalnom zakonodavstvu diskutuje nezavisno od druga dva zakonodavstva. Iz ovog razloga, potrebno je napraviti usporedbu izmeu meunarodnih i najvanijih regionalnih zakona i novih izmjena. Odjeljci koji slijede pruaju osnovu za detaljniju diskusiju o nacionalnim zakonima skupa sa praktiarima koji de ih implementirati u domadim sudovima. Poto je Krivini zakon SFRJ jo uvijek relevantan za krivino djelo genocida, vano je poeti sa odredbama ovog zakona kako bi polaznici diskutovali o relevantnosti i primjenjivosti ovih odredbi. Edukatori treba da imaju na umu na umu da nastavna oblast 5. prua detaljan pregled naina na koji je meunarodno pravo inkorporirano u domade pravo. Stoga se ovaj odjeljak predmetne nastavne oblasti ne bavi tim pitanjima detaljno, i bilo bi korisno kada bi se obuka iz nastavne oblasti 5. provela prije nastavnih oblasti koje se bave materijalnim krivinim djelima. Nakon odjeljka o Krivinom zakonu SFRJ, u posebnim odjeljcima ove oblasti obrauje se mjerodavno pravo u BiH, Hrvatskoj i Srbiji tako da se polaznici iz bilo koje od ovih zemalja mogu fokusirati samo na pravne sisteme svojih zemalja. Najrelevantnija sudska praksa takoer je citirana u sluajevima kada je bila dostupna. Polaznike treba potaknuti da koriste vlastite predmete kako bi diskutovali o primjeni zakona i postupaka o kojima ue. Savjet edukatorima: Jedna od uinkovitih metoda za animiranje polaznika je da se od njih trai da analiziraju jedan od najvanijih predmeta iz sudske prakse svoje zemlje. Neki predmeti citirani su dalje u tekstu, ali i sami polaznici mogu navesti svoje primjere ili edukatori mogu obezbjediti neke druge primjere.
37
NASTAVNA OBLAST 6. 6.5. KRIVINI ZAKON SFRJ
GENOCID
Krivino djelo genocida kanjivo je prema odredbama Krivinog zakona SFRJ.149 U nastavku se navode ove odredbe kako bi se edukatori i polaznici upoznali sa statusom zakona prije nastanka krivinih zakona BiH, Hrvatske i Srbije. Ovi odjeljci pruaju komparativni pregled relevantnih zakonskih odredbi vezanih za krivino djelo genocida, te mogu pruiti osnov za procesuiranje krivinog djela genocida u nekim jurisdikcijama. 6.5.1. DEFINICIJA KRIVINOG DJELA GENOCIDA lan 141. Krivinog zakona SFRJ definie krivino djelo genocida na slian nain kao i MKSJ/MKSR i Konvencija o genocidu. Vidi osjenani tekst u nastavku. 6.5.2. OBLICI ODGOVORNOSTI Pored oblika odgovornosti obuhvadenih lanom 141., odnosno nareivanja i izvrenja, lan 145. inkriminisao je: Organizovanje grupe radi vrenja genocida; Prikljuivanje takvoj grupi; i Pozivanje i podsticanje na izvrenje genocida i ratnih zloina Vidi odjeljak 6.3.5.3 o vezi izmeu podsticanja na izvrenje genocida i javnog podsticanja na izvrenje genocida, u skladu sa pristupom MKSJ-a. Vidi nastavnu oblast 9. za vie informacija o oblicima odgovornosti.
Krivini zakon SFRJ lan 141. Ko u namjeri da potpuno ili djelimino uniti neku nacionalnu, etniku, rasnu ili vjersku grupu naredi da se vre ubistva ili teko povrede tijela ili teko naruavanje fizikog ili duevnog zdravlja lanova grupe, ili prinudno raseljavanje stanovnitva, ili da se grupa stavi u takve ivotne uslove koji dovode do potpunog ili djeliminog istrebljenja grupe, ili da se primjene mjere kojima se spreava raanje izmeu pripadnika grupe, ili da vri prinudno preseljavanje djece u drugu grupu, ili ko u istoj namjeri izvri neko od navedenih djela, kaznide se zatvorom najmanje pet godina ili smrtnom kaznom.
149
Slubeni list SFRJ, br. 44/76, 36/77, 34/84, 74/87, 57/89, 3/90, 38/90.
38
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE 6.5.3. ZASTARA
ICLS
U skladu sa lanom 100. KZ SFRJ, krivino gonjenje i izvrenje kazne ne zastarijeva za krivina djela predviena u lanovima 141. do 145., kao ni za krivina djela za koja po meunarodnim ugovorima ova zastarjelost ne moe da nastupi.
39
NASTAVNA OBLAST 6. 6.6. BIH
GENOCID
Napomena za edukatore: Ovaj odjeljak fokusira se na odredbe o krivinom djelu genocida koje su na snazi u BiH kao i na sudsku praksu Suda BiH. Novija sudska praksa entitetskih sudova po pitanju genocida nije dostupna. Bilo bi korisno za polaznike da uporede zakon i sudsku prasku BiH sa sudskom praksom MKSJ, na primjer, u odnosu na posebnu namjeru i zatidene grupe. Posebna namjera za ovo krivino djelo zahtijeva posebnu panju i diskusiju. Predmet protiv optuenih Stupara i Mitrovida predstavlja koristan primjer koji pokazuje na koji nain se albeno vijede Suda BiH bavilo pitanjem dokazivanja posebne namjere. Zakljuci ovog vijeda detaljno su opisani dalje u tekstu, a polaznici ih mogu uzeti u razmatranje kao ogledni predmet.
Odjeljci koji slijede opisuju nain na koji je krivino djelo genocida definisano odredbama Krivinog zakona BiH150, ukljuujudi osnovna obiljeja i oblike krivine odgovornosti, te odreuje okvire za odmjeravanje kazne za svaki od oblika ueda. Poreenje sa relevantnim odredbama KZ SFRJ ukljueno je tamo gdje je to bilo prikladno. Razmatra se i relevantna sudska praksa Suda BiH. Nije nam bila dostupna novija sudska praksa entitetskih sudova vezana za krivino djelo genocida.
150
Slubeni glasnik BiH, br. 03/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 08/10, preidena verzija, dostupno na www.sudbih.gov.ba.
40
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE 6.6.1. DEFINICIJA KRIVINOG DJELA GENOCIDA
ICLS
lan 171. Krivinog zakona BiH daje definiciju i elemente krivinog djela genocida, ukljuujudi i traenu posebnu namjeru (u cilju da potpuno ili djelimino istrijebi nacionalnu, etniku, rasnu ili vjersku skupinu ljudi) i odgovornost u obliku izdavanja naredbe ili izvrenja krivinog djela. Odredbe KZ BiH definiu krivino djelo genocida na identian nain kao i meunarodno krivino pravo. Stoga de pozivanje na odjeljak 6.2 biti korisno u razmatranju elemenata ovog krivinog djela, posebno u pogledu kriterija za posebnu namjeru.
Krivini zakon BiH lan 171. Ko u cilju da potpuno ili djelimino istrijebi nacionalnu, etniku, rasnu ili vjersku skupinu ljudi naredi uinjenje ili uini koje od ovih djela: a) ubijanje pripadnika skupine ljudi; b) nanoenje teke tjelesne ozljede ili duevne povrede pripadnicima skupine ljudi; c) smiljeno nametanje skupini ljudi ili zajednici takvih ivotnih uvjeta koji bi mogli posljedovati njenim potpunim ili djelominim istrebljenjem; d) uvoenje mjera kojima je cilj sprjeavanje raanja unutar skupine ljudi; e) prisilno preseljenje djece iz te u drugu skupinu ljudi, kaznit de se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
Ova odredba KZ BiH najvedim je dijelom identina lanu 141. KZ SFRJ i lanu 2. Konvencije o spreavanju zloina genocida iz 1948. godine.151 Meutim, lan 141. KZ SFRJ kao nedozvoljeno djelo predvia i prinudno raseljavanje stanovnitva. Ovo bi moglo biti analogno nedozvoljenom djelu sistematskog istjerivanja iz domova koje meunarodni krivini sudovi smatraju metodom smiljenog nametanja uslova ivota sraunatih da dovedu do potpunog ili djeliminog fizikog unitenja zatidene grupe (vidi odjeljak 6.5.1.). Sud BiH nalazi da je za utvrivanje krivinog djela genocida neophodno da se dokazima utvrdi: actus reus djela, koji se sastoji od jednog ili vie djela pobrojanih u lanu 171. *vidi gore oznaeni tekst+;
151
Vidi gore u tekstu 6.4.1.1; vidi takoer Stupar i dr., prvostepena presuda., str. 52 (str. 54 BHS); Trbid, prvostepena presuda, 168; Stevanovid, prvostepena presuda, str. 42, (str. 39 BHS); Mitrovid, prvostepena presuda. str. 43 (str. 45 BHS); Vukovid, prvostepena presuda., 547.
41
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
mens rea djela, koja je opisana kao cilj da se potpuno ili djelimino uniti nacionalna, etnika, rasna ili vjerska grupa kao takva.152 6.6.2. PRIZNAVANJE OBIAJNOG STATUSA KRIVINOG DJELA GENOCIDA Sud BiH zauzeo je stav da premda primjena lana 171. KZ BiH ne mora biti uslovljena obiajnim statusom krivinog djela genocida, nesporno je da meunarodno krivino pravo priznaje genocid kao krivino djelo.153 Sud BiH se u zauzimanju ovog stava oslonio na Savjetodavno miljenje Meunarodnog suda pravde izraenog u Rezervama u pogledu Konvencije o spreavanju i kanjavanju zloina genocida, Izvjetaj generalnog sekretara u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti broj 808, na Rezoluciju Savjeta bezbjednosti broj 827, kao i na sudsku praksu MKSJ i MKSR.154 Pretresno vijede takoer je istaklo: lan 171. KZ BiH, kao i lan 141. KZ SFRJ prije njega, usvojen je kao domadi zakon da bi se ispunila obaveza drave prema Konvenciji o genocidu; SFRJ aktivno je uestvovala u izradi Konvencije o genocidu, i SFRJ je ratifikovala Konvenciju o genocidu 1950. godine.155 Pretresno vijede zakljuilo je da je lan 171. odredba domadeg zakona *+ izvedena iz meunarodnog prava, te stoga sa sobom nosi svoje meunarodno pravno nasljee *i+ meunarodnu sudsku praksu koju primjenjuje kao uvjerljiv autoritet.156 Za vie o ovome, vidjeti relevantne dijelove odjeljaka o domadoj primjeni meunarodnog krivinog prava, nastavna oblast 5. 6.6.3. POSEBNA NAMJERA/DOLUS SPECIALIS Prema stanovitu Suda BiH, meunarodne prakse i sudske prakse, posebna namjera da se u potpunosti ili djelimino uniti zatidena grupa predstavlja karakteristino obiljeje genocida u odnosu na ostala krivina djela. Sud BiH je istakao: Genocid se razlikuje od mnogih drugih krivinih djela po tome to obuhvata *+ posebnu namjeru koja predstavlja obiljeje krivinog djela i kod koje je potrebno
152 153
Trbid, prvostepena presuda, 191. Vidi npr. Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 53 (str. 55 BHS); Mitrovid, prvostepena presuda. str. 44 (str. 46 BHS); Stevanovid, prvostepena presuda, str. 43 (Eng.), str. 40; Trbid, prvostepena presuda 171. 154 Vidi npr. Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 53 (str. 55 BHS); Mitrovid, prvostepena presuda, str. 44 (str. 46-47 BHS) i tamo sadrane reference; Stevanovid, prvostepena presuda, str. 43 (Eng.), str. 40; Trbid, prvostepena presuda 171. 155 Vidi npr. Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 53 (str. 56 BHS); Mitrovid, prvostepena presuda ,str. 44 (str. 47 BHS) i tamo sadrane reference; Stevanovid, prvostepena presuda, str. 43 (Eng.), str. 41; Trbid, prvostepena presuda, 173. 156 Ibid.
42
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE jasno utvrditi da je poinilac htio izvrenje djela za koje se tereti. *+ Lice moe biti osueno za genocid ukoliko je sa specifinom namjerom poinilo jednu od navedenih radnji. Poinilac je odgovoran ukoliko je namjeravao da poinjeno djelo see dalje od njegovog stvarnog izvrenja, radi ostvarenja krajnjeg cilja, a to je je potpuno ili djelimino unitenje skupine kojoj rtve pripadaju.157
ICLS
Oslanjajudi se na meunarodnu praksu i sudsku praksu, Sud BiH definisao je genocidnu namjeru iz lana 171. kao cilj da se potpuno li djelimino uniti nacionalna, etnika, rasna ili vjerska skupina ljudi.158 Genocidna namjera je: 1) cilj da se istrijebi 3) u potpunosti ili djelimino 4) nacionalna, etnika, rasna ili vjerska skupina ljudi.
6.6.3.1. CILJ DA SE UNITI Sud BiH takoer je zakljuio da potpuno ili djelimino unitenje zatidene grupe mora predstavljati namjerni i svjesni cilj osnovnih krivinih djela.159 Pozivajudi se na lan 2. Konvencije o genocidu, sud je nadalje naao da izraz cilj obuhvata namjeru da se uniti grupa kao takva, istakavi da: *N+a osnovu dokaza mora biti utvreno da su propisana djela izvrena protiv rtava zbog njihove pripadnosti zatidenoj grupi, mada nije nuno da su izvrena iskljuivo zbog te pripadnosti.160 Sud BiH smatra da je elemenat unitenja utvren ukoliko je izvrilac namjeravao da postigne fiziko ili bioloko unitenje grupe tj. unitenje njenog materijalnog postojanja.161 Ovakvo unitenje moe se postidi razliitim sredstvima, koja ine nedozvoljena djela pobrojana u lanu 171. KZ BiH i enevske konvencije.162
Unitenje je utvreno ukoliko je izvrilac namjeravao da postigne fiziko ili bioloko unitenje grupe tj. unitenje njenog materijalnog postojanja .
157 158
Trbid, prvostepena presuda, 192, . Vidi npr., Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 56 (str. 59-60 BHS) i reference; Mitrovid, prvostepena presuda, str. 47 (str. 50 BHS) i reference; Trbid, prvostepena presuda, 186. 159 Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 56 (str. 60 BHS); Mitrovid, prvostepena presuda, str. 47 (str. 51 BHS); Trbid, prvostepena presuda, 187; Vidi takoe Vukovid, prvostepena presuda, 568. 160 Ibid. 161 Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 56-57 (str. 60-61 BHS); Mitrovid, prvostepena presuda, str. 48 (str. 51-52 BHS); Trbid, prvostepena presuda, 188; Vidi takoe Vukovid, prvostepena presuda, 569. 162 Ibid.
43
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
Za utvrivanje genocidne namjere nije neophodan dokaz da je grupa zaista unitena.163 Iako stvarno unitenje moe zasigurno obezbijediti dokaze o postojanju genocidne namjere, nije neophodno utvrditi da je poinitelj, sam ili s drugima, uspjeno realizovao svoj cilj da uniti grupu.164 Napomena: Neuspjeni pokuaji genocida ne oslobaaju poinitelje odgovornosti za djela genocida.165 6.6.3.2. U POTPUNOSTI ILI DJELIMINO Kada je u pitanju elemenat u potpunosti ili djelimino, Sud BiH sloio se s obrazloenjem albenog vijeda MKSJ i MKP da se kod namjere da se djelimino uniti neka grupa mora raditi o namjeri da se uniti znatan dio te grupe.166 Posebna namjera da se uniti jedan dio grupe moe se odnositi samo na ogranieno geografsko podruje.167 Faktori koji upuduju na znatan dio grupe obuhvataju: Brojnost; Relativna vedina datog dijela u odnosu na ukupnu veliinu grupe; Znaaj u okviru grupe; Da li dati dio grupe simbolizuje cijelu grupu; Da li je taj dio grupe od sutinskog znaaja za opstanak grupe; i Uvjerenje i predstava izvrilaca o pojmu 'znatni dio grupe'.168 Meutim, Sud BiH takoer je istakao da taj dio grupe objektivno predstavlja znatan dio date grupe.169
U predmetu Milo Stupar i dr., odbrana je tvrdila da grupa muslimana u Kravici ne predstavlja znatan ili bitan dio sveukupne grupe od 40 000 lica mukaraca, ena i djece, koliko je ukupno bilo muslimanskog stanovnitva na podruju opdine Srebrenica prema popisu iz 1991.170 Apelaciono vijede je zakljuilo:
Taj dio predmetne grupe mora objektivno predstavljati znatan dio cijele grupe.
163 164
Mitrovid, prvostepena presuda, str. 96 (str. 114 BHS) i reference. Ibid. 165 Ibid. 166 Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 57 (str. 61 BHS); Mitrovid, prvostepena presuda, str. 48 (str. 52 BHS); Trbid, prvostepena presuda, 189; Vukovid, prvostepena presuda, 556. 167 Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 57 (str. 61 BHS); Mitrovid, prvostepena presuda, str. 48 (str. 52 BHS); Trbid, prvostepena presuda, 189. 168 Ibid. 169 Ibid.
44
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE [E]lement znatnosti, ne odnosi se nuno na kvantitativni aspekt, kako to odbrana tvrdi. *+ Jedan od aspekata koje prvostepena presuda istie je da elemenat znatnosti podrazumijeva: znaajan dio zatidene grupe. Pri tome prvostepeno vijede zakljuuje da bi, u okolnostima koje su vladale u inkriminirano vrijeme, imajudi u vidu ulogu mukaraca, u poreenju sa ulogom ena, unitenje muke populacije imalo vedi utjecaj na unitenje grupe nego ubistvo enskog stanovnitva. Apelaciono vijede je ovakvu argumentaciju nalo osnovanom. 171 6.6.3.3. NACIONALNA, RASNA, ETNIKA, ILI VJERSKA SKUPINA
ICLS
U zatidenu grupu spadaju nacionalne, etnike, rasne ili vjerske grupe. Sud BiH oslonio se na sudsku praksu MKSJ i MKSR kada je zakljuio da se u svakom predmetu ponaosob treba procjenjivati da li se radi o zatidenoj grupi. Sud je naao: Da li se radi o zatidenoj grupi trebalo bi procjenjivati u svakom predmetu ponaosob na osnovu objektivnih karakteristika datog drutvenog i istorijskog konteksta, te na osnovu subjektivne percepcije izvrilaca. Zatidenu grupu mogude je subjektivno identifikovati koristedi kriterijum stigmatiziranja grupe, naroito od strane izvrilaca krivinih djela, na osnovu percepcije njenih nacionalnih, etnikih, rasnih ili vjerskih karakteristika.172 6.6.3.4. KAKO SE DOKAZUJE POSEBNA NAMJERA? Sudsko vijede Suda BiH sloilo se sa nalazima u predmetu Akayesu i drugim predmetima MKSR- a i MKSJ-a, i istaklo da namjera predstavlja subjektivni elemenat koji je vrlo teko utvrditi. Tako se u nedostatku priznanja optuenog, postojanje namjere moe izvesti kao zakljuak: U svakom predmetu ponaosob, na osnovu Odreenog broja injeninih pretpostavki; i Okolnosti koje okruuju radnje optuenog, Na osnovu materijalnih dokaza podnesenih vijedu.173 Opta namjera da se poini jedno od nabrojanih djela, zajedno sa optom svijedu o vjerovatnim posljedicama takvog djela po neposrednu rtvu ili
Genocidna namjera moe se zakljuiti na osnovu injeninih pretpostavki.
170 171
Stupar i dr., drugostepena presuda, 9.09. 2009., 375. Ibid. 376 (tekst naglaen u originalu). 172 Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 57-58 (str. 61-62 BHS); Mitrovid, prvostepena presuda, str. 49 (str. 52-53 BHS); Trbid, prvostepena presuda, 190. 173 Trbid, prvostepena presuda, 193, 197, 201; Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 58 (str. 62 BHS); Vidi takoer Mitrovid, prvostepena presuda, str. 49 (str. 53 BHS).
45
NASTAVNA OBLAST 6. rtve nije dovoljna za utvrivanje krivinog djela genocida.174
GENOCID
ak i pod pretpostavkom da je optueni znao da de posljedica tog djela biti povezana sa genocidnim planom drugih, potrebno je pregledati dokaze kako bi se utvrdilo da je optueni posjedovao namjeru da u potpunosti ili djelimino uniti nacionalnu, etniku, rasnu ili vjersku skupinu.175 Bez obzira na opseg poinjenog krivinog djela, Sud ne moe donijeti osuujudu presudu za krivino djelo genocida ukoliko za to ne postoji dovoljno dokaza, kako je propisano zakonom. 176 6.6.3.4.1. TEST ZA DOKAZIVANJE POSEBNE NAMJERE Kako bi utvrdilo postojanje genocidne namjere, sudsko vijede u predmetu Milorad Trbid koristilo je test koji je osmislilo vijede u predmetu Milo Stupar i dr. (Kravica) i proirilo ga da obuhvati ocijenu dokaza vezanih za:177 Opti kontekst dogaaja u kojima je poinilac djelovao, kao i plan izvrenja krivinog djela; Upoznatost izvrioca sa tim planom; i Posebnu prirodu djela izvrioca ukljuujudi sljedede: o Nema djela koja bi ukazivala da nije postojala genocidna namjera (predmet Kravica, drugostepena presuda); o Jedinstvenost cilja; o Napori da se savlada otpor rtava; o Napori da se savlada otpor drugih poinilaca; o Napori da se sprijei bijeg rtava; o Okrutnost pri progonu rtava; o Kontinuirano uede u samom djelu; o Ponavljanje destruktivnih radnji, tj. vie od jedne radnje ili mjesta; Sama djela (Test iz Kravice): o broj rtava; o koritenje pogrdnih rijei prema lanovima ciljane grupe; o sistematsko i plansko ubijanje; o oruje koje se koristilo i obim tjelesnih ozljeda; o sistematian nain planiranja; o rtve kao predmet napada bez obzira na starosnu dob; o napad na preivjele; i o nain izvrenja i priroda ueda poinilaca.
174 175
Trbid, prvostepena presuda, 194 i tamo sadrane reference. Ibid. 176 Ibid. 177 Ibid. at 202; Stupar i dr., prvostepena presuda., str. 118 et seq. (str. 140 et seq. BHS).
46
ICLS
Sudsko vijede u predmetu Milorad Trbid je utvrdilo da, ukupno gledano, analizom navedenih faktora mogude je van razumne sumnje utvrditi namjeru poinioca, odnosno dodi do dokaza koji bi ublaili i osporili ovakav nalaz.178 6.6.3.4.2. STVARANJE RAZUMNE SUMNJE U POGLEDU POSEBNE NAMJERE Meutim, sud, pored ovih faktora, treba analizirati jo neka pitanja kako bi razmatralo izvrenje i namjeru sa suprotnog aspekta. Ovo ukljuuje i analizu, izmeu ostalog, radnji koje bi mogle izazvati razumnu sumnju u pogledu namjere optuenog. Na primjer, trebalo bi da sud razmotri: Da li se optueni na bilo koji nain suprotstavio planu; Da li je poduzeo bilo kakve smiljene radnje kojima bi se ometalo provoenje plana, odnosno da li je pomogao u neizvrenju istog; Da li je pokuao spasiti ljudski ivot; Da li je pokazao da nije upoznat sa svrhom plana; Da li je pokazao neko kajanje; i Da li je poduzeo odreene radnje u pravcu pomirenja.179 Vijede je takoer istaklo da navedeni faktori nuno ne iskljuuju postojanje potrebne namjere u to vrijeme, ali u svakom sluaju pokredu pitanje izvjesnosti namjere u vrijeme izvrenja krivinog djela.180 tavie, vano je razumjeti da ne postoji samo jedan faktor koji bi bio presudan, niti su svi oni neophodni ili ak relevantni, ved de odluujuda biti upravo ukupnost dokaza. 181 6.6.3.4.3. OGLEDNI PREDMET: NIJE DOVOLJNO POZNAVANJE PLANA ZA IZVRENJE GENOCIDA Pretresno vijede u predmetu Stupar i dr. neke od optuenih proglasilo je krivim zato to su: znali za postojanje genocidnog plana; sa umiljajem uestvovali u ubistvu pripadnika grupe; i dijelili genocidnu namjeru.182 Meutim, apelaciono vijede bilo je miljenja da je prvostepeno vijede, uprkos opravdanom zakljuku da su optueni znali za genocidni plan i posjedovali namjeru da ubiju pripadnike
178 179
Trbid, prvostepena presuda, 202. Ibid. 180 Ibid., naglaeno u tekstu. 181 Ibid. 182 Stupar i dr., drugostepena presuda, od 9.09. 2009., 531-535.
47
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
zatidene grupe, pogrijeilo kada je utvrdilo da su optueni takoer djelovali sa posebnom namjerom da u potpunosti ili djelimino unite nacionalnu, etniku, rasnu ili vjersku skupinu.183 Takva posebna namjera nije dokazana van razumne sumnje na osnovu utvrenog injeninog stanja.184 Apelaciono vijede istie: *Zn+anje optuenih za genocidni plan i za genocidnu namjeru drugog nije dovoljno da bi se isti oglasili krivim za krivino djelo genocid. Donoenje osuujude presude za ovaj najtei zloin protiv cijelog ovjeanstva, zahtijeva dokaz da su optueni i sami dijelili genocidnu namjeru, a ne da su samo znali za takvu namjeru drugih.185 Apelaciono vijede potvrdilo je da su optueni uestvovali u ubistvima poinjenim na izuzetno okrutan i nehuman nain i istaklo je sljedede faktore: Optueni su istrajali u obavljanju zapoetog zadatka; Unaprijed utvreni raspored poslova (ko uva strau, ko puca, kojim redoslijedom, ko donosi punjenja [...].);186 Njihovu posvedenost izvrenju povjerenog zadatka; Broj i starosnu dob rtava; Naoruanje koje je koriteno; i Pogrdne rijei. Apelaciono vijede utvrdilo je da ovi faktori ukazuju prije na zakljuak da su optueni veoma revnosno izvravali svoj zadatak, ali ih ne mogu staviti u istu ravan sa onima koji su protivpravne radnje poduzimali upravo sa ciljem potpunog ili djeliminog istrebljenja zatidene grupe.187 Apelaciono vijede potom je ocijenilo iskaze relevantnih svjedoka: Ovaj svjedok je u svome iskazu rekao da su i po dolasku u Bratunac i prilikom pretresa terena shvatili da de njihov zadatak biti mukarce pobiti, neja odvojiti. Prema iskazu ovog svjedoka neki od pripadnika istog voda su se jo u Srednjem bunili to de biti premjeteni u Bratunac. Svjedok je i sam pomiljao da pobjegne, a kao razlog negodovanja istakao je injenicu da nisu htjeli da se susredu sa ljudima koje poznaju, jer su pretpostavljali da de biti ubijanja. I svjedok S4 i Mitrovid u svojoj izjavi saglasno potvruju da je u veernjim satima toga dana, dolo do smjene, odnosno da je njihov vod zamijenjen, prema
183 184
Ibid. 538. Ibid. 552. 185 Ibid. 548; Vidi takoe Sud BiH, Petar Mitrovid, predmet br. X-KRZ-05/24-1, drugostepena presuda, 7.09. 2009, 239. 186 Stupar i dr., drugostepena presuda od 9.09.2009., 552. 187 Ibid.
48
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE navodima Mitrovida, dobrovoljcima iz Srbije. Ova je injenica vana iz razloga to je u postupku utvreno da su ubijanja zatvorenih Bonjaka u hangaru vrena cijelu nod, to znai da su optueni uestvovali samo u prvom dijelu egzekucije (u trajanju od sat i po), nakon ega su ubijanje preostalih preivjelih nastavila druga lica. Nadalje, svjedok S4 je takoer izjavio da je njihov komandir Trifunovid, prije nego su povueni sa pomenute lokacije, rekao da je strano to se desilo, da je mnogo ljudi izginulo i da de oni na kraju krajeva zbog toga zaglaviti. Svjedok potvruje i da je prisustvovao na sahrani Dragievid Krste, kao i na ruku poslije nje, te navodi da se meu uesnicima ovog dogaaja prialo da je alosno to to se desilo, da se nije trebalo desiti, te da neko za to mora odgovarati. Navedene injenice su prema ocjeni ovog Vijeda bitne prilikom utvrivanja (ne)postojanja genocidne namjere kod optuenog *+.188
ICLS
Apelaciono vijede je takoer naglasilo vanost naela in dubio pro reo i izvelo zakljuak da neke od navedenih injenica (negodovanje prilikom povlaenja u Bratunac, izraavanje zabrinutosti zbog onoga to je i kako je uraeno) dovode u sumnju opravdanost zakljuka prvostepenog vijeda o postojanju traene genocidne namjere kod optuenih.189 Apelaciono vijede u ovom predmetu utvrdilo je da iz izvedenih dokaza i utvrenog injeninog stanja, takvu namjeru na strani optuenih nije bilo mogude utvrditi iskljuujudi svaku razumnu sumnju.190 Apelaciono vijede donijelo je slian zakljuak u pogledu optuenog Petra Mitrovida. Apelaciono vijede se u tom predmetu sloilo sa utvrenjem prvostepenog vijeda da je optueni imao namjeru da ubije pripadnike zatidene grupe i da je optueni znao za postojanje genocidnog plana koji je kasnije izvren.191 Prvostepeno vijede zakljuilo je da je optueni, pored znanja o genocidnom planu i namjeri da ubije pripadnike zatidene grupe, takoer posjedovao i posebnu namjeru da u potpunosti ili djelimino uniti nacionalnu, etniku, rasnu ili vjersku grupu ljudi. Meutim, apelaciono vijede nalo je da ovaj zakljuak nije dokazan van razumne sumnje, na osnovu utvrenih injenica. 192 U prvostepenoj presudi se navodi: Vie od 1000 osoba je pogubljeno u skladitu Kravica; Optueni je uestvovao u tim ubistvima; Znao je da su ljudi na koje puca Bonjaci koji ive u zatidenoj zoni Srebrenica; te
188 189
Ibid. 553-555. Ibid. 555-556, 561; vidi takoer Mitrovid, drugostepena presuda, 246-247. 190 Stupar i dr., drugostepena presuda od 9.09.2009., 562 (Apelaciono vijede je u ovom predmetu optuene proglasilo krivim kao pomagae u genocidu, a ne saizvrioce, vidi dole u tekstu: 6.3.3.2.3.3.). 191 Mitrovid, drugostepena presuda, 228-230, 235. 192 Ibid. 228-230, 235.
49
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
da su izmeu zarobljenika i lica koja su pucala razmjenjivane psovke i uvrede na etnikoj i vjerskoj osnovi.193 Prvostepeno vijede istaklo je: Ubijanje je obavljeno planski. Trojica ukljuujudi optuenog Mitrovida su dobili zadatak da dre strau iza skladita da sprijee rtve da pobjegnu kroz otvore prozora na stranjem zidu. Drugim pripadnicima odreda koji su dopratili kolonu do skladita, nareeno je da formiraju polukrug ispred skladita. Desna strana skladita, gdje je kolona uvedena i koja nije bila obezbjeena, bila je strana u koju su prvo pucali; dok je lijeva strana, koja je bila obezbijeena bila na meti nakon toga. Izmeu masakra na desnoj i masakra na lijevoj strani osobe koje su pucale napravili su pauzu. Nain na koji su pucali takoer je bio organizovan. U prvoj prostoriji, vatru je prvi otvorio vojnik na mitraljezu M84, pucajudi sa strane ulaznog otvora. Nakon njega su otvorili unakrsnu vatru drugi vojnici sa obje strane otvora unutar i preko prostorije gdje su bili ljudi koji su umirali. Vojnici koji su pucali smjenjivali su se na ulazima u prostorije kako bi ponovo napunili oruje. Za punjenje okvira iz dodatnih zaliha municije koje su bile na licu mjesta bila je zaduena jedna osoba. Po zavretku pucnjave, Brano Dinid i bar jo jedan ovjek bacali su rune bombe u prostoriju punu mrtvih ljudi i ljudi na samrti. Rune bombe su bile uzete iz dvije kutije koje su donesene na to mjesto. Nakon pauze tokom koje su se odmarali, prisutni su nastavili ubijanje i otvorili vatru na Bonjake koji su bili zatvoreni na lijevoj strani skladita, po istom redoslijedu i na isti nain. Sve ovo vrijeme optueni Mitrovid sa Medan Branislavom i Jakovljevid Slobodanom su bili na stranjem dijelu skladita osiguravajudi i dalje da nijedan zarobljenik ne izbjegne smrt. Zadatak je izvren na proraunat i temeljit nain. Optueni je zajedno sa ostalim ostao u krugu skladita dok nisu slubeno osloboeni dunosti i zamijenjeni drugom jedinicom koja je poslana u tu svrhu.194 Prvostepeno vijede je utvrdilo: Iz naina i prirode njihovog ueda, oigledno je da je optueni jednostavno namjeravao da se ubiju rtve, i da se istrijebe. Djelo u kojima je optueni uestvovao trajalo oko sat i po i najdestruktivnije je fiziko djelo koje se moe zamisliti, poinjeno i doivljeno iz neposredne blizine sa prizorima i zadahom pokolja i zvucima umiranja. Pripadnici 2. odreda Trifunovid i Radovanovid su stajali na ulazu prostorija i praznili jedan okvir za drugim u osakadena tijela ljudi koji su umirali na gomili na podu. Optueni Mitrovid, te pripadnici 2. odreda Jakovljevid i Medan su stajali na svojim poloajima u blizini otvorenih prozora na
193 194
Ibid. 231 (pozivanje apelacionog vijeda na prvostepenu presudu). Ibid. 232 (pozivanje apelacionog vijeda na prvostepenu presudu).
50
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE drugoj strani prostorija posmatrajudi pokolj, sa pukama spremnim da sprijee svaki pokuaj rtava da pobjegnu. Pripadnik odreda Brano Dinid je bacao rune bombe jednu za drugom iz neposredne blizine na masu ljudskih bida koja umiru. Svi su ustrajali u svom zadatku ukupno oko sat i po, na sistematian i planski nain, a ak su i napravili pauzu nakon prve prostorije, prije nego su sve poeli ponovo kako bi pobili i ljude u drugoj prostoriji. Ustrajavati u unitenju ovih razmjera tako dugi vremenski period pokazuje rijeenost za unitavanje ivota kakva se rijetko.195
ICLS
Apelaciono vijede, meutim, smatra da sve gore navedene injenice i okolnosti ukazuju na to da je zaista postojao genocidni plan da se potpuno ili djelimino istrijebi skupina bonjakog naroda, te da je optueni bio upoznat sa postojanjem navedenog plana. Apelaciono vijede je zakljuilo da: iz dokaza koji su izvedeni na okolnosti njegovog stanja svijesti i psihikog odnosa prema djelu, Apelaciono vijede smatra da iz izvedenih dokaza nije mogude iskljuujudi svaku razumnu sumnju zakljuiti da je optueni posjedovao ili dijelio posebnu namjeru da se potpuno ili djelimino istrijebi zatidena grupa Bonjaka.*+ Meutim, znanje optuenog za genocidni plan i za genocidnu namjeru drugog nije dovoljno da bi se isti oglasio krivim za krivino djelo Genocid. Donoenje osuujude presude za genocid, jednog od najteih zloina protiv cijelog ovjeanstva, zahtijeva dokaz da je optueni i sam dijelio genocidnu namjeru, a ne da je samo znao za takvu namjeru drugih.196 6.6.3.5. DVIJE VRSTE MENS REA Krivino djelo genocida iz lana 171. KZ BiH sadri dvije razliite grupe elemenata: Genocidnu namjeru i prirodu ciljane grupe; i Elemente osnovnih radnji.197 Genocid zahtijeva da se dokau dvije posebne mens reae, mens rea osnovne radnje i genocidna mens rea.
Prvostepeno vijede Suda BiH smatra da premda se osnovne radnje genocida mogu okarakterisati kao actus reus genocida, ove osnovne radnje imaju elemente i actus reus-a i mens rea.198
195 196
Ibid. 234 (pozivanje apelacionog vijeda na prvostepenu presudu). Mitrovid, drugostepena presuda, 228-230, 235, 239; Vidi takoer, Vukovid, prvostepena presuda, 577. 197 Vidi npr., Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 54 (str. 56 BHS); Mitrovid, prvostepena presuda, str. 45 (str. 47 BHS); Trbid, prvostepena presuda, 174.
51
NASTAVNA OBLAST 6. Prema stavovima Suda BiH:
GENOCID
Krivino djelo genocida zahtijeva posebnu analizu optih elemenata tog djela i elemenata osnovnih radnji. Krivino djelo genocida zahtijeva da se dokau dvije posebne mens reae, mens rea osnovne radnje i genocidna mens rea.199 Sud BiH nalazi da nezakonita genocidna djela po svojoj prirodi predstavljaju svjesne, namjerne ili voljne radnje koje poinilac obino ne bi mogao izvriti ukoliko ne zna da je vjerovatno da de one rezultirati odreenim posljedicama.200 Pojedinana osnovna djela ne zahtijevaju umiljaj; jedini preduslov je da se djelo izvri u cilju ostvarenja genocidne namjere, a da bi se djelo okarakterisalo kao genocid, mens rea mora postojati prije poinjenja zabranjenih genocidnih djela.201 6.6.3.6. AKO SE POSEBNA NAMJERA NE MOE DOKAZATI Ako se posebna namjera kao neophodan element krivinog djela genocida ne moe dokazati, optueni moe biti proglaen krivim kao pomaga u genocidu. Ako se posebna namjera kao neophodan elemenat krivinog djela genocida ne moe dokazati, optueni moe biti proglaen krivim kao pomaga u genocidu, u skladu sa lanom 31. KZ BiH,202 a ne kao saizvrilac.203 Vidi odjeljak 6.6.5.3, dalje u tekstu.
6.6.4. ZABRANJENA DJELA Odjeljak koji slijedi obuhvata tumaenje Suda BiH u pogledu zabranjenih genocidnih djela. Predmet razmatranja ogranien je samo na ubijanje pripadnika grupe, nanoenje tekih tjelesnih ozljeda ili duevnih povreda i prisilno preseljenje kao metoda materijalnog unitenja, jer sudska praksa vezano za druga nedozvoljena djela nije bila dostupna. Sud BiH istakao je da se fiziko ili bioloko unitenje zatidene grupe moe ostvariti razliitim metodama koje obuhvataju, ali nisu ograniene na ubijanja, a navedena su u Konvenciji o
198
Vidi, npr., Stupar i dr., prvostepena presuda, sr. 54, fn 26 (str. 56, fn 26 BHS); Mitrovid, prvostepena presuda, str. 45 fn 25 (str. 47 fn 25 BHS); Trbid, prvostepena presuda, 171, fn 93. 199 Vidi, npr., Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 54, fn 26 (str. 56, fn 26 BHS); Mitrovid, prvostepena presuda, str. 45 fn 25 (str. 47 fn 25 BHS); Trbid, prvostepena presuda, 174, fn 93, 194. 200 Trbid, prvostepena presuda, 194. 201 Ibid. 196. 202 KZ BiH, lan 31. 203 Stupar i dr., drugostepena presuda od 9.09.2009. 565; vidi takoe Mitrovid, drugostepena presuda, 256, 261; Trbid, prvostepena presuda, 792; Vukovid, prvostepena presuda, 580-581.
52
ICLS
genocidu i zakonima BiH.204 Sud je takoer naglasio da se ova sredstva mogu primijeniti pojedinano ili u kombinaciji.205 6.6.4.1. UBIJANJE PRIPADNIKA GRUPE U skladu sa lanom 171. taka a) KZ BiH, actus reus krivinog djela genocida ukljuuje ubijanje pripadnika grupe. Sudsko vijede Suda BiH zakljuilo je da ubijanje pripadnika skupine ljudi u najmanju ruku ukljuuje djelo ubistva posebno kvalifikovano domadim zakonom. 206 Konkretno, Sudsko vijede zakljuilo je da lan 171. taka a) zabranjuje lienje druge osobe ivota to je takoer zabranjeno u okviru krivinih djela zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina iz lana 172. stav 1. taka a), 174. taka a) i lana 175. taka a) KZ BiH.207 Prvostepeno vijede Suda BiH utvrdilo je elemente krivinog djela ubistva: Liavanje ivota; i direktna namjera da se lii ivota jer je poinilac bio svjestan svoga ina i elio da se in izvri.208 Kvalifikacija pripadnici skupine ljudi ne podrazumijeva automatski da broj rtava mora biti veliki ili znaajan.209 Oslanjajudi se na sudsku praksu MKSR-a, Sudsko vijede Suda BiH zakljuilo je da teoretski, ubistvo samo jedne rtve i dalje moe predstavljati djelo koje ini actus reus krivinog djela
Kvalifikacija pripadnici skupine ljudi ne podrazumijeva automatski da broj rtava mora biti veliki ili znaajan.
204
Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 56-57 (str. 60-61 BHS); Mitrovid, prvostepena presuda, str. 48 (str. 51-52 BHS); Trbid, prvostepena presuda, 188; Vidi takoe Vukovid, prvostepena presuda, 569. 205 Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 56-57 (str. 60-61 BHS); Mitrovid, prvostepena presuda, str. 48 (str. 51-52 BHS); Trbid, prvostepena presuda, 188; Vidi takoe Vukovid, prvostepena presuda, 569. 206 Vidi npr., Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 54 (str. 56 BHS); Mitrovid, prvostepena presuda, str. 45 (str. 47 BHS); Stevanovid, prvostepena presuda, str. 44 (str. 41; Trbid, prvostepena presuda, 176. 207 Vidi, npr., Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 54 (str. 56-57 BHS); Mitrovid, prvostepena presuda, str. 45 (sr. 47 BHS); Stevanovid, prvostepena presuda, str. 44 (str. 41 BHS); Trbid, prvostepena presuda, 176, 778. 208 Vidi npr., Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 54 (str. 57 BHS); Mitrovid, prvostepena presuda, str. 45 (str. 48 BHS) i tamo sadrane reference; Stevanovid, prvostepena presuda, str. 44 (str. 41 BHS); Trbid, prvostepena presuda, 177, 778. 209 Vidi npr., Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 54 (str. 57 BHS); Mitrovid, prvostepena presuda, str. 45 (p. 48 BHS); Stevanovid, prvostepena presuda, str. 44 (str. 41 BHS); Trbid, prvostepena presuda, 178, 780.
53
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
genocida.210 Prema kvalifikaciji pripadnici skupine ljudi obavezno je da rtve ubijanja zapravo moraju biti pripadnici nacionalne, etnike, rasne ili vjerske grupe koju je izvrilac htio da potpuno ili djelimino istrijebi.211 Prikrivanje ubijanja takoer moe predstavljati dio ovog krivinog djela. Kao to je zakljuilo prvostepeno vijede u predmetu Milorad Trbid, ukop rtava masovnih pogubljenja i ponovni ukop mogu biti sastavni dio ubijanja pripadnika grupe.212 Ovo sudede vijede podralo je utvrenje MKSJ-a da ukop rtava masovnih pogubljenja, neposredno nakon njihovog ubistva, smatra sastavnim dijelom operacije ubijanja.213 Sud je dalje utvrdio da ponovni ukopi takoer ine sastavni dio ubijanja: Vijede *+ naknadne ponovne ukope takoer smatra dijelom operacije ubijanja. U ovom predmetu zaista postoji samo vremenska razlika izmeu ukopa iz jula 1995. godine i ponovnih ukopa septembra 1995. godine; ova djela i namjera se ne razlikuju u ostalim dijelovima.214 6.6.4.2. NANOENJE TEKE TJELESNE OZLJEDE ILI DUEVNE POVREDE PRIPADNICIMA SKUPINE LJUDI U skladu sa lanom 171. taka b) KZ BiH, actus reus genocida obuhvata nanoenje teke tjelesne ozljede ili duevne povrede pripadnicima skupine ljudi. Neovjeno postupanje, muenje, silovanje, seksualno zlostavljanje i deportacija spadaju u djela koja mogu uzrokovati teke tjelesne ozljede ili duevne povrede.
Oslanjajudi se na sudsku praksu MKSJ-a, prvostepeno vijede u predmetu Milorad Trbid utvrdilo je da se pitanje da li je ozljeda koju je poinilac navodno nanio teka treba ocjenjivati posebno u svakom pojedinanom predmetu i sa posebnom panjom koju zasluuju konkretne okolnosti. tavie, vijede je zakljuilo da te ozljede i povrede ne moraju biti trajne ili neizljeive, ali da moraju za posljedicu imati dugotrajno i teko otedenje sposobnosti osobe da vodi normalan i konstruktivan Ukop rtava masovnih pogubljenja neposredno nakon njihovog ubistva ini sastavni dio operacije ubijanja.
210
Vidi npr., Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 54 (str. 57 BHS) i reference; Mitrovid, prvostepena presuda, str. 45 (str. 48 BHS) i reference; Stevanovid, prvostepena presuda, str. 44 (p. 41 BHS) i tamo sadrane reference; Trbid, prvostepena presuda, 178, 780. 211 Vidi npr. Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 54 (str. 57 BHS) i reference; Mitrovid, prvostepena presuda, str. 45 (str. 48 BHS) i reference; Stevanovid, prvostepena presuda, str. 44 (str. 42 BHS) i reference; Trbid, prvostepena presuda, 179, 780. 212 Trbid, prvostepena presuda, 180. 213 Ibid. 214 Ibid.
54
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE ivot.215
ICLS
Pod tjelesnom povredom podrazumijeva se povreda koja ozbiljno ugroava zdravlje, uzrokuje unakaenje ili bilo koju drugu ozbiljnu povredu unutranjih ili vanjskih organa ili ula.216 Pod duevnom povredom podrazumijevaju se ozbiljnija mentalna otedenja koja nisu privremenog karaktera.217 Vijede u tom predmetu takoer se oslonilo na sudsku praksu MKSJ-a i MKSR-a koja je utvrdila da neovjeno postupanje, muenje, silovanje, seksualno zlostavljanje i deportacija spadaju u djela koja mogu uzrokovati ozbiljne tjelesne ili duevne povrede i da mora postojati namjera da se takve povrede i nanesu.218 6.6.4.3. PRISILNO PREMJETANJE Sud BiH takoer je utvrdio, oslanjajudi se na sudsku praksu MKSJ-a, da prisilno preseljenje predstavlja metodu koja uzrokuje fiziko i bioloko unitenje neophodno za dokazivanje da je izvreno krivino djelo genocida. Prisilno preseljenje mora da se vri na takav nain da se grupa vie ne moe obnoviti.219 6.6.5. OBLICI ODGOVORNOSTI Ovaj odjeljak opisuje razliite oblike odgovornosti za krivino djelo genocida predviene odredbama KZ-a BiH. Nema dostupne sudske prakse bosanskohercegovakih sudova koja bi pokazala i na koji nain vijeda tumae ove oblike odgovornosti. Meutim, pozivanje na oblike odgovornosti prema Konvenciji o genocidu i nainu na koje ih tumae meunarodni sudovi mogle bi biti od koristi. Vidi odjeljak 0 za vie informacija o oblicima odgovornosti za krivino djelo genocida prema MKP i nastavnu oblast 9. za vie informacija o oblicima odgovornosti uopte.
Izvrenje, nareivanje, organizovanje/prikljuivanje grupi radi izvrenja krivinog djela genocida, podstrekavanje, planiranje i pomaganje i podravanje krivinog djela genocida su sve kanjivi oblici odgovornosti.
215 216
Ibid. paragraf 787 u prvostepenoj presudi u predmetu Trbid. Ibid. 183. 217 Ibid. 218 Ibid. 219 Stupar i dr., prvostepena presuda, str. 56-57 (str. 60-61 BHS); Mitrovid, prvostepena presuda, str. 48 (str. 51-52 BHS); Trbid, prvostepena presuda, 188; vidi takoer, Vukovid, prvostepena presuda, 569.
55
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
6.6.5.1. ORGANIZOVANJE GRUPE / PRIKLJUIVANJE GRUPI ILI PODSTREKAVANJE /NA IZVRENJE / GENOCIDA Pored nareivanja izvrenja ili izvrenja, sva sljededa djela koja sainjavaju ktivino djela genocida takoer su kanjiva prema lanu 176. KZ BiH: organizovanje grupe ljudi radi poinjenja genocida; postajanje pripadnikom takvih grupa; kao i pozivanje na ili podstrekavanje na izvrenje genocida.220 Ova odredba obuhvata neke od razliitih oblika odgovornosti predvienih u meunarodnom krivinom pravu, ukljuujudi podstrekavanje i udrueni zloinaki poduhvat. Za vie o ovome vidi nastavnu oblast 9., kao i gore navedenu diskusiju u odjeljku 6.4.1.2. Isti lan popisuje niu kaznu ili oslobaanje od kazne za lice koje otkrije grupu prije nego to je u njenom sastavu ili za nju uinio krivino djelo.221 lan 176. skoro je identian lanu 145. KZ SFRJ222(vidi odjeljak 6.5.2). Vidi takoer nastavnu oblast 9. 6.6.5.2. PLANIRANJE, NAREIVANJE, IZVRENJE I POMAGANJE I PODRAVANJE U skladu sa lanom 180., osoba koja planira, naredi, uini ili pomae u planiranju, pripremanju ili uinjenju krivinog djela genocida bide krivino odgovorna za to krivino djelo.223 Premda u KZ SFRJ nije postojala takva konkretna odredba, neki oblici ueda, poput nareivanja i izvrenja, ved su bili sadrani u lanu 141. KZ SFRJ, koji definie krivino djelo genocida (vidi odjeljak 6.5.1.). Ostali oblici ueda, poput planiranja i pomaganja i podravanja bili su sadrani u optim odredbama koje se odnose na saizvrioce i pomagae u krivinom djelu (lanovi 22. do 24. KZ SFRJ). Vidi nastavnu oblast 9. za razmatranje naina na koji su ovi oblici odgovornosti definisani prema meunarodnom krivinom rpavu. 6.6.5.3. ODGOVORNOST POMAGAA Pomaganje kao oblik sauesnitva predstavlja umiljajno podupiranje tueg krivinog djela.224 Odnosno, pomaganje obuhvata radnje kojima se omogudava izvrenje krivinog djela koje ini drugo lice.225
220 221
KZ BiH, lan 176. KZ BiH, lan 176. stav 3. 222 Vidi gore, pod 6.4.1.2. 223 KZ BiH, lan 180. stav 1.
56
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE Apelaciono vijede u predmetu Stupar i dr. zakljuilo je: Ako je lice samo znalo za genocidnu namjeru izvrilaca, a nije i samo imalo takvu namjeru, lice je pomaga u genocidu. S obzirom da su ispunjeni svi bitni elementi krivinog djela Genocid, osim genocidne namjere (kako je to naprijed obrazloeno), Apelaciono vijede smatra da su radnje optuenih predstavljale radnje pomaganja u izvrenju predmetnog krivinog djela.226
ICLS
Apelaciono vijede izvelo je slian zakljuak o odnosu na optuenog Petra Mitrovida, nalazedi da je lice koje ne dijeli namjeru da izvri genocid, ali koje sa umiljajem pomae drugom u poinjenju genocida, pomaga u genocidu.227 6.6.5.4. SLUBENO SVOJSTVO Slubeni poloaj bilo koje osobe, bilo da se radi o efu drave ili vlade, ili o odgovornoj slubenoj osobi vlade, ne oslobaa takvu osobu krivine odgovornosti niti utie na ublaavanje kazne.228 injenica da je neka osoba postupala po nareenju vlade ili neke njoj nadreene osobe, ne oslobaa je krivine odgovornosti, ali moe uticati na ublaavanje kazne ako sud smatra da to interesi pravinosti zahtijevaju.229 injenica da je podreeni poinio krivino djelo genocida ne oslobaa njegovog nadreenog krivine odgovornosti ukoliko je on znao ili mogao znati da se njegov podreeni sprema da izvri takva djela ili je to uinio, a nadreeni je propustio da poduzme nune i razumne mjere da sprijei takva djela ili kazni poinioce. Ukoliko se lice tereti za genocid kao nadreena osoba, u skladu sa lanom 180. stav 2. KZ BiH, sva tri elementa neophodna za odgovornost nadreenog moraju biti dokazana izvan razumne sumnje.230 Vidi nastavnu oblast 10. za vie informacija o odgovornosti nadreenog.
224
Vidi Stupar i dr., drugostepena presuda od 9.09. 2009. 567; vidi Mitrovid, drugostepena presuda, 258; vidi takoer Vukovid, prvostepena presuda, 579. 225 Stupar i dr., drugostepena presuda od 9.09. 2009., 567; vidi takoer Mitrovid, drugostepena presuda, 258. 226 Stupar i dr., drugostepena presuda od 9.09.2009., 570-571, 573. 227 Stupar i dr., drugostepena presuda od 9.09.2009, 261-262, 264. 228 KZ BiH , lan 180. stav 1. 229 KZ BiH , lan 180. stav 3. 230 Milo Stupar, predmet br. X-KRZ-05/24-3, drugostepena presuda, 28.04.2010., 39-40
57
NASTAVNA OBLAST 6. 6.6.6. ZASTARA
GENOCID
Prema lanu 19. KZ BiH, krivino gonjenje i izvrenje kazne ne zastarijeva za krivina djela genocida.231 Ova odredba takoer je slina lanu 100. KZ SFRJ koji predvia neprimjenjivost zastare za krivino djelo genocida (vidi odjeljak 6.5.3.)232
231
KZ BiH, lan 19. (krivina djela za koja ne nastupa zastarjelost): Krivino gonjenje i izvrenje kazne ne zastarijeva za krivina djela genocida, zloina protiv ovjenosti te ratnih zloina, kao ni za krivina djela za koja po meunarodnom pravu zastarjelost ne moe nastupiti. 232 Vidi gore, 6.4.1.3.
58
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE 6.7. HRVATSKA
ICLS
Napomena za edukatore: U narednom dijelu opisuje se nain na koji KZ Republike Hrvatske1 definie krivino djelo genocida, ukljuujudi elemente i oblike odgovornosti, i odreuje kaznene okvire za svaki oblik ueda. Analiza elemenata krivinog djela genocida, onako kako su ih protumaili sudovi u Hrvatskoj u predmetima Koprivna, koji je procesuiran in absentia, i Mikluevci, koji je djelimino suen u in absentia, takoer je navedena dalje u tekstu (analizirani su i drugi predmeti, ali oni nisu obuhvadeni materijalima jer je u vrijeme pisanja jo uvijek voen prvostepeni postupak u ovim predmetima). Ove dvije odluke polaznicima pruaju dobre usporedne ogledne predmete za razmatranje posebne namjere.
6.7.1. DEFINICIJA KRIVINOG DJELA GENOCIDA lan 156. Posebnog dijela KZ Republike Hrvatske233 definie krivino djelo genocida, njegove elemente, oblike ueda u izvrenju krivinog djela, i odreuje kaznu za svaki od oblika ueda. Tekst KZ Republike Hrvatske generalno definie krivino djelo genocida na nain na koji je ono odreeno u meunarodnom krivinom pravu. Stoga je korisno pozvati se na odjeljak 6.2 prilikom razmatranja elemenata ovog krivinog djela, posebno u pogledu kriterija za posebnu namjeru.
lan 156. KZ Republike Hrvatske Tko s ciljem da potpuno ili djelomice uniti neku nacionalnu, etniku, rasnu ili vjersku skupinu zapovijedi da se lanovi skupine ubijaju ili da im se nanose teke tjelesne ozljede ili da im se teko naruava tjelesno ili duevno zdravlje, ili da se puanstvo prisilno raseljava, ili da se skupina stavi u takve ivotne uvjete koji bi doveli do njezina potpuna ili djelomina istrebljenja, ili da se primijene mjere kojima se sprjeava raanje izmeu pripadnika skupine, ili da se vri prisilno preseljavanje djece u drugu skupinu, ili tko s istim ciljem poini neko od navedenih djela, kaznit de se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
233
Kazneni zakon Republike Hrvatske, Narodne novine RH, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 71/06, 110/07, 152/08, preidena verzija, preuzeto sa www.legalis.hr.
59
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
Ova odredba KZ Republike Hrvatske identina je lanu 141. KZ Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).234 6.7.2. POSEBNA NAMJERA Ovaj odjeljak daje dobru usporedbu naina na koje su sudovi u Hrvatskoj pristupili posebnoj namjeri za krivino djelo genocida. Predmet Koprivna je primjer gdje je sud donio osuujudu presudu za krivino djelo genocida, a da nije ni utvrivao posebnu namjeru. Ovaj predmet moe se uporediti sa predmetima krivinog djela genocida pred MKSJ-om gdje se elementi posebne namjere detaljno razmatraju, a polaznici mogu diskutovati o svojim stavovima u pogledu povrnog pristupa sudova. Mikluevci su primjer predmeta u kojem je Vrhovni sud potvrdio presudu kojom su dvojica optuenih osloboena jer nisu posjedovali posebnu genocidnu namjeru. Pretresno vijede takoer je preinailo optubu za krivino djelo genocida u krivino djelo ratnog zloina. Utvrenja i obrazloenje ovog suda treba uporediti sa presudom u predmetu Koprivna. 6.7.2.1. PREDMET KOPRIVNA U predmetu Koprivna,235 prvostepeno vijede izvelo je zakljuak o postojanju plana etnikog idenja iz objektivnih elemenata ponaanja optuenog, na koje se vijede oslonilo u nedostatku direktnih dokaza. Sud je dodao da je bez obzira na dokaze, postojanje takvog plana bilo notorna, opdepoznata injenica.236 Iz ovog zakljuka, vijede je kasnije zakljuilo: Kada je u pitanju njihov subjektivni odnos prema poinjenom djelu, utvreno je da je *optueni+, znajudi za njihove radnje i eledi njihovo izvrenje, djelovao na gore navedeni nain samo zato to su oni imali za cilj da onemogude preivljavanje Hrvata i drugog nesrpskog stanovnitva na okupiranoj teritoriji Republike Hrvatske, u konkretnom sluaju, u selima Sodolovci i Koprivna. Iz gore navedenog proizilazi da su optueni Stojan ivkovid, Milan Miljkovid, Zoran Stojcid i Sredko Radovanovid, ispunili osnovna obiljeja krivinog djela genocid (objektivne i subjektivne prirode), kako je predvieno lanom 119. OKZ RH, u vezi sa lanom 20. OKZ RH, jer su sa namjerom da djelomino istrijebe odreenu etniku skupinu poinili krivino djelo kao saizvrioci *+.237
234 235
Za tekst lana 141. KZ SFRJ vidi gore, pod 6.4.1.1. upanijski sud Republike Hrvatske u Osijeku, Koprivna (Stojan ivkovid i dr.), predmet br. I Kz-865/01-3, prvostepena presudaa, 12.12.1994.; Vrhovni sud Republike Hrvatske, Koprivna (Stojan ivkovid i dr.), predmet br. I Kz-865/01-3, drugostepena presuda, 14.01.2004. 236 ivkovid i dr., prvostepena presuda, str. 9. 237 Ibid. (nezvanini prijevod citata).
60
ICLS
Pretresno vijede odbacilo je argumente odbrane da optueni nisu posjedovali neku posebnu genocidnu namjeru jer su njihova djela izvrena iskljuivo radi sigurnosti navodno ciljane skupine ljudi.238 Ne uputajudi se u obrazlaganje pitanja namjere, vijede je odbacilo ove argumente iz razloga to je opdepoznata injenica da je 3. sijenja 1992. godine nastupilo primirje i da u tom dijelu okupirane teritorije Republike Hrvatske vie nije bilo ratnih operacija (sela Sodolovci i Koprivna).239 albeno vijede se sloilo sa zakljucima pretresnog vijeda i podralo njegov zakljuak da je jedan optueni djelimino znao za postojanje plana etnikog idenja iz razloga to on nije osporavao injenicu da je Pretresno vijede utvrdilo da je postojanje plana bila notorna injenica, a neto to je notorno je neto to je svima dobro poznato. albeno vijede takoer je propustilo da donese bilo kakvo utvrenje po pitanju posebne namjere, ali je svoj zakljuak da je optueni djelovao ne samo sa svijedu, ved i sa voljom za poinjenje djela koja sadre elemente genocida temeljio na injenici da je optueni: Znao za injenicu da je saoptueni bio uhapen ved sedmicu dana i smijenjen sa poloaja jer se nije slagao sa uspostavljanjem logora za Hrvate i Maare; i Raseljavanje nije provedeno kako bi se zatitili Hrvati i Maari jer nisu raseljeni svi civili, a oni koji jesu, raseljeni su bez bezbjednog prevoza i uslova za smjetaj, ved pod prijetnjom oruja, preko minirane teritorije.240 6.7.2.2. PREDMET MIKLUEVCI U predmetu Mikluevci, dravni odvjetnik teretio je optuenog za krivino djelo genocida. U prvoj optunici u predmetu Mikluevci upanijsko dravno odvjetnitvo teretilo je 35 optuenih lica za krivino djelo genocid.241 Optunica je vie puta izmijenjena, ukljuujudi izmjenu od 20.03.2007., kojom je pravna kvalifikacija krivinog djela koje se optuenima stavljalo na teret izmijenjena u krivino djelo ratni zloini protiv civilnog stanovnitva umjesto krivinog djela genocida.242 Optunica je ponovo izmijenjena 13.04.2007. godine, kada je pravna kvalifikacija krivinog djela kojim se optueni terete ponovo vradena u krivino djelo genocida.243 Dana 05.02.2009. godine, Vijede za ratne zloine upanijskog suda u Vukovaru oslobodilo je dvojicu optuenih optubi za krivino djelo genocida, dok su ostali optueni (od kojih je nekima
238 239
Ibid. str. 10. Ibid. 240 Ibid. str. 5-6 (nezvanini prijevod citata). 241 Predmet Mikluevci, optunica upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku br. KT-37/93 od 29.04.1996., dostupna na Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, http://www.centar-zamir.hr/index.php?page=article_sudjenja&trialId=22&article_id=48&lang=en 242 Predmet Mikluevci, optunica upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku br. K-DO-71/01 od 20.03.2007. godine, dostupna na Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, http://www.centar-zamir.hr/index.php?page=article_sudjenja&trialId=22&article_id=48&lang=en 243 Predmet Mikluevci, optunica upanijskog dravnog odvjetnitva u Osijeku br. K-DO-71/01 od 13.04.2007., dostupna na Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, http://www.centar-zamir.hr/index.php?page=article_sudjenja&trialId=22&article_id=48&lang=en
61
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
sueno in absentia) proglaeni krivim za krivino djelo ratni zloini protiv civilnog stanovnitva, iako su se teretili za krivino djelo genocida.244 Vrhovni sud Republike Hrvatske u cijelosti je potvrdio prvostepenu presudu.245 Kada je u pitanju proglaavanje optuenog krivim za izvrenje krivinog djela ratni zloini protiv civilnog stanovnitva, Vrhovni sud je istakao da sud nije bio vezan pravnom kvalifikacijom krivinog djela koje se optuenima stavljalo na teret i da prvostepeni sud nije izaao iz okvira opisa djela za koje se optueni terete.246 Dravni odvjetnik je u albenom postupku tvrdio da je prvostupanjski sud pogreno utvrdio injenino stanje jer je u konkretnom sluaju krivino djelo zadovoljavalo elemente krivinog djela genocida, a ne ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva.247 Vrhovni sud nije se sloio sa dravnim odvjetnikom: *G+enocid se odnosi na svaki zloinaki poduhvat koji ima za cilj, uporabom odreenih sredstava, u cijelosti ili djelomino unititi odreenu grupu ljudi. Pri tome je odluno da djelo ili djela moraju biti usmjerena protiv nacionalne, etnike, rasne ili vjerske grupe. Dakle, poinitelj ovog kaznenog djela bira svoje rtve prvenstveno na osnovu njihove pripadnosti jednoj od taksativno navedenih grupa koju eli unititi. Ciljana je grupa kao takva, a ne pojedini pripadnici te grupe. Naravno, pojedinci su uvijek rtve krivinog djela, ali krajnja rtva krivinog djela genocida je grupa i ona je primaran cilj. Kako unitenje grupe nuno zahtijeva poinjenje zloina protiv njenih lanova, odnosno pojedinaca koji su pripadnici te grupe, onda su postupci protiv pojedinaca sredstvo za ostvarenje primarnog cilja koji je sadran u unitenju nacionalne, etnike, rasne ili vjerske grupe. To je ono to razlikuje genocid od ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva. Premda u oba kaznena djela postoje snano izraeni elementi diskriminacije, od kojih su neki zajedniki, kod zloina protiv ovjenosti poinitelj ini zloine protiv pojedinaca, a njihova pripadnost grupi nije ni odluan ni kvalifikatorni element, kao to je to kod genocida.248
244
Mikluevci case, presuda Vijeda za ratne zloine upanijskog suda u Vukovaru br.K-7/01, dostupna na Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, http://www.centar-zamir.hr/index.php?page=article_sudjenja&trialId=22&article_id=48&lang=en 245 Vrhovni sud Hrvatske,Mikluevci, presuda br. I Kz 683/09-8 od 17.11. 2009., dostupna na Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, http://www.centar-zamir.hr/index.php?page=article_sudjenja&trialId=22&article_id=48&lang=en 246 Mikluevci, predmet br. I Kz 683/09-8, drugostepena presuda, 17.11.2009., str. 4. 247 Ibid. str. 7. 248 Ibid. str. 7-8 (nezvanini prijevod citata na engleski jezik).
62
ICLS
Vrhovni sud je utvrdio da je pravilno utvrenje prvostupanjskog suda kako neovjeno postupanje prema mjetanima Mikluevaca i njihovo prinudno raseljavanje nije uinjeno u cilju da se potpuno ili djelomino uniti nacionalna skupina Rusina.249 Prvostupanjski sud je utvrdio da su mjetani protjerani jer su neki lanovi njihovih obitelji napustili Mikluevce neposredno prije okupacije sela i time izrazili stav da su protiv te vlasti, ili su deklarirali sklonost bitno drugaijoj politikoj opciji.250 Vrhovni sud je zakljuio da se radi o neovjenim postupcima koji su kulminirali raseljavanjem civila protivno pravilima meunarodnog prava, a ne o postupcima kako bi se unitila nacionalna skupina Rusina.251 Nadalje, Vrhovni sud se sloio sa obrazloenjem prvostupanjskog suda da je jedna od injenica koja ide u prilog zakljuku kako se ne radi o krivinom djelu genocida, ta da se meu optuenim nalaze Rusini koji, neovisno o svojoj nacionalnosti, nisu bili protjerani jer su deklarirali sklonost novoj vlasti i zato su obnaali razne funkcije u selu za vrijeme okupacije.252 Nasuprot albenim navodima dravnog odvjetnitva na oslobaajudi dio presude u odnosu na dvojicu optuenih, Vrhovni sud je potvrdio utvrenje prvostupanjskog suda da nisu postojali vrsti, jasni i nesumnjivi pokazatelji da su ova dva optuena lica izvrila krivino djelo genocida.253 6.7.3. ZABRANJENA DJELA U tekstu koji slijedi dat je pregled elemenata krivinog djela genocida, onako kako su ga protumaili sudovi u Hrvatskoj u predmetima Koprivna, procesuiran in absentia, i Mikluevci, djelimino procesuiran in absentia. 6.7.3.1. GENOCID PRISILNIM PRESELJENJEM U predmetu Koprivna,254 koji je procesuiran in absentia, optueni su u skladu sa lanom 119. OKZ HR proglaeni krivim za izvrenje krivinog djela genocida putem prisilnog preseljenja stanovnitva hrvatske i maarske nacionalnosti.255 Pozivajudi se na lan 119. KZ, prvostepeno vijede je istaklo da se acts reus sastoji od povrede ili ugroavanja bio-psiholokog integriteta pripadnika zatidene skupine. ak je i jedno od pobrojanih djela protiv jednog pripadnika skupine bilo dovoljno kako bi se ispunili svi neophodni
249 250
Ibid. str. 8. Ibid. 251 Ibid. 252 Ibid. 253 Ibid. str. 12. 254 ivkovid i dr., prvostepena presuda.; ivkovid i dr., drugostepena presuda. 255 ivkovid i dr., prvostepena presuda, str. 2.
63
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
elementi krivinog djela genocida, pod uslovom da su poinjeni sa namjerom da se u potpunosti ili djelimino uniti zatidena skupina.256 Prvostepeno vijede utvrdilo je da su optueni krivi za izvrenje krivinog djela genocida poinjenjem prinudnog preseljenja 22 Hrvata i Maara.257 albeno vijede oslonilo se na lan 119. OKZ RH i Konvenciju o genocidu, i sloilo se sa nalazima prvostepenog vijeda, te je zakljuilo: [G]enocid obuhvata ne samo djela muenja i psihikog i fizikog zlostavljanja, ved i druga neovjena poniavajuda ponaanja, ukljuujudi zasigurno i progon.258 albeno vijede takoer je zakljuilo da nije vano da svi uesnici u krivinom djelu budu optueni za krivino djelo genocida niti da im se sudi za isto.259 alilac je tvrdio da je u skladu sa lanom 17. Dopunskog protokola (II) enevskim konvencijama, preseljenje stanovnitva sa podruja borbenih dejstava dozvoljeno ukoliko se provodi radi bezbjednosti civilnog stanovnitva.260 U vezi s tim, albeno vijede je istaklo: Pozivanje alioca na lan 17. Dopunskog protokola enevskoj konvenciji od 12. avgusta 1949. vezno za zatitu rtava nemeunarodnih oruanih sukoba (Protokol II) je proizvoljno i izlazi iz okvira izvedenih dokaza, utvrenih odlunih injenica i drugih vanih injenica, imajudi u vidu da Protokol propisuje zabranu premjetanja stanovnitva iz razloga vezanih za sukob, ukoliko to ne zahtijevaju razlozi bezbjednosti tog stanovnitva ili imperativni vojni razlozi, a ukoliko premjetanje mora da se izvri, propisuje se dunost preduzimanja svih mogudih mjera kako bi civilno stanovnitvo moglo biti prihvadeno pod zadovoljavajudim uslovima smjetaja, higijene i zatite zdravlja, bezbjednosti i ishrane, dok stav 2. tog lana predvia zabranu prisiljavanja stanovnitva da napusti svoju teritoriju iz razloga vezanih za sukob. Iz utvrenog injeninog stanja proizilazi da su premjeteni pripadnici hrvatske i maarske nacionalnosti, to je bilo povezano sa optim planom takozvanog etnikog idenja privremeno okupirane teritorije Republike Hrvatske i pripajanjem te teritorije teritoriji takozvanoj Velikoj Srbiji. aliliac je tako zasnovao svoju albu na drugaijem vienju odlunih injenica, nego kako su one utvrene u osporavanoj presudi.261
256 257
Ibid. str. 9. Ibid. 258 ivkovid i dr., drugostepena presuda, str. 5 (nezvanini prijevod citata na engleski jezik). 259 Ibid. 260 Ibid. str 3. 261 ivkovid i dr., drugostepena presuda, str. 4 (nezvanini prijevod citata na engleski jezik).
64
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE 6.7.4. OBLICI ODGOVORNOSTI
ICLS
Kazneni zakon Hrvatske sadri vie odredbi o oblicima odgovornosti za genocid, ukljuujudi organizovanje grupe/prikljuivanje grupi radi izvrenja genocida, podstrekavanje na izvrenje genocida, i pomaganje i podravanje. Ove odredbe sline su odredbama zakona SFRJ i drugih zakona u regionu. KZ Hrvatske takoer sadri i jedinstvenu odredbu o oblicima odgovornosti za krivino djelo genocida, odgovornost pomagaa. KZ Hrvatske predvia zapovjednu odgovornost za izvrenje krivinog djela genocida, a jedan od sudova osvrnuo se na razliku izmeu krivinog djela genocida izvrenog injenjem i proputanjem. 6.7.4.1. ORGANIZOVANJE GRUPE /PRIKLJUIVANJE GRUPI ILI PODSTREKAVANJE NA GENOCID lan 187.262 slian je lanu 145. KZ SFRJ, po tome to inkriminie organizovanje grupe radi izvrenja genocida, postajanje pripadnikom takve grupe i pozivanje na ili podstrekavanje na izvrenje takvog krivinog djela.263 Ova odredba obuhvata neke od razliitih oblika krivine odgovornosti predviene meunarodnim krivinim pravom, ukljuujudi podstrekavanje i eventualno udrueni zloinaki poduhvat. Za vie o ovome, vidi nastavnu oblast 9, kao i gore navedenu diskusiju u odjeljku 6.5.2. 6.7.4.2. POMAGANJE I PODRAVANJE lan 187a.264 KZ Hrvatske inkriminie pomaganje i podravanje genocida. Actus reus obuhvata uklanjanje prepreke, stvaranje plana ili dogovaranje s drugima ili stvaranje uvjeta za izravno poinjenje genocida. Ova djela kanjiva su kaznom zatvora od jedne do pet godina. Ovaj lan takoer inkriminie izravno ili neizravno davanje ili prikupljanje sredstava s namjerom njihovog koritenja za poinjenje genocida. Ovo krivino djelo kanjivo je kaznom zatvora od jedne do pet godina, bez obzira jesu li sredstva zaista iskoritena i da li je izvrenje genocida pokuano. Premda ova konkretna odredba nije bila propisana u KZ SFRJ, ona je bila predviena u optem dijelu KZ SFRJ, naime, u odredbama koje se odnose na pomagaa u krivinom djelu. Na primjer, lan 24. KZ SFRJ propisuje da se pomaganje krivinog djela sastoji od:
262
Ovaj lan odnosi se ne samo na krivino djelo genocida, ved i na druga krivina djela protiv vrijednosti zatidenih meunarodnim pravom na koje se Krivini zakon poziva. 263 Za tekst lana 145. KZ SFRJ vidi gore, pod 6.5.2. 264 Ovaj lan odnosi se ne samo na krivino djelo genocida, ved i na druga krivina djela protiv vrijednosti zatidenih meunarodnim pravom na koje se Krivini zakon poziva.
65
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
Davanja savjeta ili uputstava kako da se izvri krivino djelo; Stavljanja uiniocu na raspolaganje sredstava za izvrenje krivinog djela; Otklanjanja prepreka za izvrenje krivinog djela; i Unaprijed obedanog prikrivanja krivinog djela, uinioca, sredstava kojima je krivino djelo izvreno, tragova krivinog djela ili predmeta pribavljenih izvrenjem krivinog djela. Meutim, ovaj lan ne ograniava oblike pomaganja samo na navedena djela; on samo pobraja neke od najedih primjera.265 Vidi nastavnu oblast 9. za diskusiju o nainu na koji se ovi i drugi slini oblici odgovornosti definiu prema meunarodnom krivinom pravu. 6.7.4.3. ODGOVORNOST POMAGAA lan 187b.266 inkriminie pomagaa u krivinom djelu genocida. Zakon SFRJ je u svom optem dijelu predviao kaznu za prikrivanje postojanja krivinog djela, uinioca, sredstava kojima je krivino djelo izvreno, tragova krivinog djela ili predmeta pribavljenih izvrenjem krivinog djela, u sluaju kada su ove radnje obedane prije izvrenja krivinog djela ili u toku izvrenja krivinog djela.267 Radnje koje su poduzete nakon izvrenja krivinog djela, i bez prethodnog obedanja, moraju biti predviene u posebnom dijelu KZ SFRJ kako bi bile kanjive prema KZ SFRJ, kao to je bio sluaj sa krivinim djelima protiv osnova samoupravnog socijalistikog sistema i sigurnosti SFRJ.268
265 266
Komentar KZ SFRJ, str. 136-137. Ovaj lan odnosi se ne samo na krivino djelo genocida, ved i na druga krivina djela protiv vrijednosti zatidenih meunarodnim pravom na koje se Krivini zakon poziva. 267 Vidi gore, lan 24. KZ SFRJ; Vidi takoer Komentar KZ SFRJ, str. 137. 268 Ibid. str. 137-138.
66
ICLS
Kazneni zakon Hrvatske lan 187.b Tko poinitelja kaznenog djela genocida iz ovoga Zakona sakrije, daje mu hranu, odjedu, novac ili ga na drugi nain zbrinjava da bi oteao njegovo otkrivanje ili uhidenje, kaznit de se kaznom zatvora od est mjeseci do tri godine. Nede se kazniti za kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka osoba kojoj je poinitelj kaznenog djela brani drug, osoba s kojom ivi u izvanbranoj zajednici, roak po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik i njihovi brani drugovi ili osobe s kojima ive u izvanbranoj zajednici, brani drug, osoba s kojom ivi u izvanbranoj zajednici, roak po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik i njihovi brani drugovi ili osobe s kojima ive u izvanbranoj zajednici.
lan 187.b KZ Republike Hrvatske predvia kaznu za ova djela bez prethodnog obedanja poiniocu genocida, po emu se i razlikuje se od propisa KZ SFRJ koji u svom posebnom dijelu nije predviao kaznu za djela vezana za krivino djelo genocida. 6.7.4.4. ODGOVORNOST NADREENOG lan 167.a269predvia odgovornosti nadreenog za, izmeu ostaloga, krivino djelo genocida.270 Za vie o ovome, u odnosu na KZ SFRJ, vidi relevantne dijelove u nastavnoj oblasti 5. o domadoj primjeni meunarodnog krivinog prava i nastavnoj oblasti 10. o odgovornosti nadreenog.
269
Ovaj lan se odnosi ne samo na krivino djelo genocida, ved i na zloine protiv ovjenosti, ratne zloine, agresivni rat i druga krivina djela pobrojana u lanovima 156-167. KZ. 270 Zapovjedna odgovornost - lan 167.a: (1) Za kaznena djela iz lanka 156. 167. ovoga Zakona kaznit de se kao poinitelji vojni zapovjednik ili druga osoba koja stvarno djeluje kao vojni zapovjednik ili nadreena civilna osoba ili druga osoba koja u civilnoj organizaciji ima stvarnu vlast zapovijedanja ili nadzora, ako su znali da podreeni ine ta kaznena djela ili se spremaju poiniti ih, a nisu poduzeli sve razborite mjere. (2) Osobe navedene u stavku 1. ovoga lanka koje su morale znati da se podreeni spremaju poiniti jedno ili vie kaznenih djela iz lanka 156. 167. ovoga Zakona pa zbog proputanja dunog nadzora nisu poduzele sve razborite mjere kojima bi se sprijeilo poinjenje tih kaznenih djela, kaznit de se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Osobe navedene u stavku 1. ovoga lanka koje ne proslijede stvar nadlenim vlastima u cilju provoenja istrage i kaznenog progona nad neposrednim poiniteljima, kaznit de se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
67
NASTAVNA OBLAST 6. 6.7.4.5. GENOCID POINJENJEM I PROPUTANJEM
GENOCID
Genocid se moe izvriti kako aktivnim ponaanjem (poinjenjem) tako i proputanjem da se ispuni dunost da se djeluje (propust).
U predmetu Koprivna, i prvostepeno i albeno vijede je utvrdilo da se genocid moe izvriti kako aktivnim ponaanjem (poinjenjem) tako i proputanjem da se ispuni dunost da se djeluje (propust).
Utvrenja vezana za proputanje slina su odgovornosti nadreenog, premda se nijedan sud nije oslanjao na elemente odgovornosti nadreenog. Vidi nastavnu oblast 10. za vie informacija o odgovornosti nadreenog. Prvostepeno vijede je zakljuilo da se ovo djelo, kao i svako drugo krivino djelo, moe izvriti kako aktivnim ponaanjem (poinjenjem) tako i proputanjem da se preduzme djelo koje je osoba bila duna preduzeti (proputanje).271 Kada su u pitanju dvojica optuenih, prvostepeno vijede je zakljuilo da su oni uestvovali u preseljenju jer su propustili da sprijee takva djela.272 Vijede je izvelo ovaj zakljuak na osnovu civilne i politike funkcije optuenih u Sodolovcu i Koprivnoj.273 U utvrivanju odgovornosti nadreenog vijede se oslonilo samo na de jure funkciju. alioci su u albenom postupku tvrdili da se krivino djelo genocida ne moe izvriti proputanjem. Apelaciono vijede je istaklo da lan 119., kao dio Glave XV Kaznenog zakona krivina djela protiv ovjenosti i meunarodnog pravaima blanketni karakter jer se oslanja na meunarodno pravo, ukljuujudi Rezoluciju Generalne skuptine UN-a o spreavanju i kanjavanju zloina genocida iz 1948. godine.274 albeno vijede je istaklo da lan 3. Konvencije kao kanjiva djela predvia krivino djelo genocida, planiranje izvrenja genocida, direktno i javno podsticanje na izvrenje genocida, pokuaj genocida i sauesnitvo u genocidu, dok lan 4. Konvencije propisuje da de lica koja su poinila genocid biti kanjena, bilo da su dravni rukovodioci, javni slubenici ili privatne osobe.275 Ne dovodedi Konvenciju dalje u vezu sa albenim osnovom, albeno vijede je potom navelo da se u skladu sa lanom 20. KZ krivino djelo moe poiniti saizvrenjem, da je nesporno utvreno da je postojao plan etnikog idenja, da su dvojica optuenih predstavljala via facti najvie organe vojne i civilne vlasti na lokalnom nivou, te da su kao takvi imali ovlast i dunost da rukovode policijom i paravojnim jedinicama na svojoj teritoriji. albeno vijede je zakljuilo da su proputanjem da izvre kontrolu i znajudi za postojanje gore navedenog plana etnikog idenja
271 272
ivkovid i dr., prvostepena presuda.,str. 8. Ibid. 273 Ibid. 274 ivkovid i dr., drugostepena presuda, str. 3-4. 275 Ibid.
68
ICLS
i njegovu svrhu, oni nesumnjivo uestvovali u ostvarenju takvog plana, ime su ispunili sve objektivne i subjektivne elemente krivinog djela genocida propisane lanom 119. OKZ RH.276
Kazneni zakon Hrvatske lan 174. stav 4. Tko s ciljem iz stavka 3. ovoga lanka putem raunalnog sustava rasparava ili na drugi nain uini dostupnim javnosti materijale kojima se porie, znatnije umanjuje, odobrava ili opravdava kazneno djelo genocida ili zloina protiv ovjenosti, kaznit de se kaznom zatvora od est mjeseci do tri godine.
6.7.5. UMANJIVANJE, GENOCIDA
ODOBRAVANJE
I LI
OPRAVDAVANJE
KRIVINOG
DJELA
Premda u KZ SFRJ nije postojala takva konkretna odredba u odnosu na krivino djelo genocida, KZ SFRJ je bio upoznat sa drugim oblicima diskriminacije.277 U okviru te odredbe KZ SFRJ, bila je predviena kazna za svako lice koje na osnovu rase, razlike u boji koe, nacionalnosti i etnikog porijekla kri osnovna ljudska prava priznata od strane meunarodne zajednice.278 tavie, kazna je bila predviena za svako lice koje iri ideje o superiornosti jedne rase nad drugom ili propagira rasnu mrnju ili podstie na rasnu diskriminaciju.279 6.7.6. ZASTARA
U skladu sa lanovima 18.280 i 24.281, primjena krivinog zakonodavstva i izvrenje kazne ne zastarijeva za krivino djelo genocida. Ova odredba je takoer slina lanu 100. KZ SFRJ koji predvia nezastarivost krivinog djela genocida282
276 277
Ibid. KZ SFRJ, lan 154. 278 Ibid., lan 154. stav 1. 279 Ibid., lan 154. stav 3. 280 Ovaj lan ne odnosi se samo na krivino djelo genocida, ved i da druga krivina djela predviena u lanovima 157., 157.a, 158., 159., 160. i druga krivina djela za koja po meunarodnom krivinom pravu ne nastupa zastarjelost. 281 Ovaj lan ne odnosi se samo na krivino djelo genocida, ved i da druga krivina djela predviena u lanovima 157., 157.a, 158., 159., 160., 167.a druga krivina djela za koja po meunarodnom krivinom pravu ne nastupa zastarjelost.
69
NASTAVNA OBLAST 6. 6.8. SRBIJA Napomene za edukatore:
GENOCID
Ovaj odjeljak opisuje krivino djelo genocida u skladu sa definicijom iz Krivinog zakonika Republike Srbije. Pred sudovima u Srbiji do danas nije podignuta nijedna optunica za krivino djelo genocida te stoga ne postoji relevantna sudska praksa iz Srbije u pogledu krivinog djela genocida.
6.8.1. DEFINICIJA KRIVINOG DJELA GENOCIDA Krivini zakonik Republike Srbije u svom posebnom dijelu definie krivino djelo genocida, njegove elemente i odreuje granice zaprijedene kazne.
Krivini zakonik Srbije lan 370. Ko u nameri da potpuno ili delimino uniti neku nacionalnu, etniku, rasnu ili versku grupu kao takvu, naredi da se vre ubistva ili teke povrede tela ili teko naruavanje fizikog ili duevnog zdravlja lanova grupe ili da se grupa stavi u takve ivotne uslove koji dovode do potpunog ili deliminog istrebljenja grupe ili da se primene mere kojima se spreava raanje izmeu pripadnika grupe ili da se vri prinudno preseljavanje dece u drugu grupu ili ko u istoj nameri izvri neko od navedenih dela, kaznide se zatvorom najmanje pet godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.
lan 370. KZ Srbije koji definie krivino djelo genocida u najvedem je dijelu identian lanu 141. Krivinog zakona Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i slian je lanu 2. Konvencije o spreavanju i kanjavanju krivinog djela genocida.283 Meutim, lan 141. KZ SFRJ kao nedozvoljeno djelo obuhvata i prinudno raseljavanje stanovnitva. Ovo bi moglo biti analogno nedozvoljenom djelu sistematskog protjerivanja iz domova koje meunarodni krivini sudovi smatraju metodom smiljenog nametanja uslova ivota sraunatih da dovedu do potpunog ili djeliminog fizikog unitenja zatidene grupe.
282 283
Vidi gore pod 6.4.1.3. Za tekst lana 141. KZ SFRJ vidi gore, pod 6.4.1.1.
70
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE 6.8.2. OBLICI ODGOVORNOSTI lan 375.284takoer inkriminie:
ICLS
Dogovaranje s drugim da se izvri genocid (stav 1.); Organizovanje grupe radi izvrenja genocida kao i postajanje pripadnikom takve grupe (stavovi 2. i 4.); Organizovanje kriminalne grupe radi izvrenja genocida kao i postajanje lanom takve grupe (stavovi 3. i 5.); i pozivanje na ili podstrekavanje na izvrenje genocida (stav 7). Uiniocu djela iz st. 1., 4. i 5. ovog lana koji otkrije dogovor, grupu ili organizovanu kriminalnu grupu prije nego to je u njenom sastavu ili za nju uinio krivino djelo, odnosno uiniocu djela iz stavova 2. i 3. ovog lana koji sprijei izvrenje djela genocida, kazna se moe ublaiti. Ova odredba slina je odredbi KZ SFRJ, naime lanu 145. koji kao kanjivo predvia organizovanje grupe radi izvrenja genocida, postajanje pripadnikom takve grupe i pozivanje na ili podstrekavanje na izvrenje takvog krivinog djela.285 Vidi nastavnu oblast 9. za diskusiju o nainu na koji se ovi i drugi slini oblici odgovornosti definiu i primjenjuju u meunarodnom krivinom pravu. 6.8.2.1. ODGOVORNOST NADREENOG lan 384. propisuje odgovornost nadreenog za, izmeu ostalog, krivino djelo genocida.286 Za vezu izmeu ovog lana i odredbi KZ SFRJ vidi nastavnu oblast 10., kao i relevantne dijelove nastavne oblasti 5. u pogledu domade primjene meunarodnog krivinog prava i odgovornosti nadreenog.
284
Ovaj lan se odnosi ne samo na krivino djelo genocida, ved i na druga krivina djela predviena u lanovima 370. do 374. Krivinog zakona. 285 Za tekst lana 145. KZ SFRJ, vidi gore pod 6.5.2. 286 Nesprijeavanje vrenja krivinih djela protiv ovjenosti i drugih dobara zatidenih meunarodnim pravom lan. 384: (1) Vojni zapovednik ili lice koje faktiki vri ovu funkciju, koje znajudi da snage kojima komanduje ili koje kontrolie pripremaju ili su zapoele vrenje krivinog dela iz l. 370. do 374, lana 376, l. 378. do 381. i lana 383. ovog zakonika ne preduzme mere koje je mogao i bio duan da preduzme za spreavanje izvrenja dela, pa usled toga doe do izvrenja tog dela, kaznide se kaznom propisanom za to krivino delo. (2) Drugi pretpostavljeni koji, znajudi da lica koja su mu potinjena, pripremaju ili su zapoela vrenje krivinih dela iz l. 370. do 374, lana 376, l. 378. do 381. i lana 383. ovog zakonika, u vrenju poslova u kojima im je on pretpostavljeni, ne preduzme mere koje je mogao i bio duan da preduzme za spreavanje izvrenja dela, pa usled toga doe do izvrenja tog dela, kaznide se kaznom propisanom za to krivino delo. (3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac de se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
71
NASTAVNA OBLAST 6. 6.8.3. ZASTARA
GENOCID
U skladu sa lanom 108.287 primjena krivinog zakonodavstva i izvrenje kazne ne zastarijeva za krivino djelo genocida. Ova odredba takoer je slina lanu 100. KZ SFRJ, koji predvia nezastarivost krivinog djela genocida.288
287
Ovaj lan se odnosi ne samo na krivino djelo genocida, ved i na druga krivina djela predviena u lanovima 370. do 375. KZ. 288 Vidi gore pod 6.4.1.3.
72
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE 6.9. DODATNA LITERATURA 6.9.1. LITERATURA
ICLS
Schabas, W., GENOCIDE IN INTERNATIONAL LAW: THE CRIME OF CRIMES (GENOCID U MEONARODNOM PRAVU: ZLOIN SVIH ZLOINA) (drugo izdanje) (Cambridge University Press, 2009.). Mettraux, G., INTERNATIONAL CRIMES AND THE AD HOC TRIBUNALS (MEUNARODNA KRIVINA DJELA I AD HOC SUDOVI) (Oxford University Press, 2005.). Quigley, J., THE GENOCIDE CONVENTION: AN INTERNATIONAL LAW ANALYSIS (KONVENCIJA O GENOCIDU: ANALIZA MEUNARODNOG PRAVA) (Aldershot, 2006.). Sadat, L.N., FORGING A CONVENTION FOR CRIMES AGAINST HUMANITY (RAZVOJ KONVENCIJE O ZLOINIMA PROTIV OVJENOSTI) (Cambridge University Press, 2011.). Shelton, D. (urednik.), THE ENCYCLOPEDIA OF GENOCIDE AND CRIMES AGAINST HUMANITY (Enciklopedija genocida i zloina protiv ovjenosti), tom I III (Farmington Mills, 2005.). Genocid, Ratni zloini, Zloini protiv ovenosti, Human Rights Watch. 6.9.2. LANCI Bajid, M., Procesuiranje ratnih zloina u Hrvatskoj, priredio Steinberg, R. (ed.), PROCJENA NASLJEA MKSJ (Martinus Nijhoff, 2011.). Cassese, A., Genocide in Cassese, A., Gaeta, P., i Jones, J.R.W.D. (urednici) THE ROME STATUTE OF THE INTERNATIONAL CRIMINAL COURT (RIMSKI STATUT MEUNARODNOG KRIVINOG SUDA) str. 335 (Oxford, 2002.). De Roca, I., i Knowlan, M., International Genocide: Three Case Studies / Meunarodni genocide: tri ogledna predmeta, priredili Safferling, C. i Conze, E. (urednici), THE GENOCIDE CONVENTION SIXTY YEARS AFTER ITS ADOPTION / KONVENCIJA O GENOCIDU EST GODINA NAKON USVAJANJA (T.M.C. Asser Press, 2010.). Eboe-osuji, C., Complicity in Genocide versus Aiding and Abetting Genocide: Constructing the Difference in the ICTR and ICTY Statutes / Sauesnitvo u genocidu naspram Pomaganja i podravanja u genocidu: Razlike izmeu statuta MKSR i MKSJ, 3 JOURNAL OF INTERNATIONAL CRIMINAL JUSTICE 1 (Oxford University Press, 2005.). Kre, C. The Crime of Genocide under international Law (Krivino djelo genocida prema meunarodnom pravu), 6 INTERNATIONAL CRIMINAL LAW REVIEW 641 (2001.). Radtke, H., Different Forms of Participation in Genocide / Razliiti oblici ueda u genocidu, priredili Safferling, C. i Conze, E. (urednici), THE GENOCIDE CONVENTION SIXTY YEARS AFTER ITS ADOPTION / KONVENCIJA O GENOCIDU EST GODINA NAKON USVAJANJA (T.M.C. Asser Press, 2010.). Safferling, C., The Special Intent Requirement in the Crime of Genocide / Kriterij posebne namjere za krivino djelo genocida u THE GENOCIDE CONVENTION SIXTY YEARS AFTER ITS ADOPTION / KONVENCIJA O GENOCIDU EST GODINA NAKON USVAJANJA (T.M.C. Asser Press, 2010.). Schuster, M., The Crime of Genocide Applied in Practice / Primjena krivinog djela genocida u praksi priredili Safferling, C. i Conze, E. (urednici), THE GENOCIDE CONVENTION
73
NASTAVNA OBLAST 6.
GENOCID
SIXTY YEARS AFTER ITS ADOPTION / KONVENCIJA O GENOCIDU EST GODINA NAKON USVAJANJA (T.M.C. Asser Press, 2010.). 6.9.3. IZVJETAJI Human Rights Watch, GENOCIDE, WAR CRIMES AND CRIMES AGAINST HUMANITY: TOPICAL DIGEST OF THE CASE LAW OF THE ICTR AND THE ICTY (GENOCID, RATNI ZLOINI I ZLOINI PROTIV OVJENOSTI: SAETAK AKTUELNE SUDSKE PRAKSE MKSR-A I MKSJ-A) (2004.). Dostupno na: http://www.hrw.org/node/12172. Human Rights Watch, GENOCIDE, WAR CRIMES AND CRIMES AGAINST HUMANITY: A DIGEST OF THE CASE LAW OF THE INTERNATIONAL CRIMINAL TRIBUNAL FOR RWANDA (GENOCID, RATNI ZLOINI I ZLOINI PROTIV OVJENOSTI: SAETAK AKTUELNE SUDSKE PRAKSE MEUNARODNOG KRIVINOG SUDA ZA RUANDU) (2010.). Dostupno na: http://www.hrw.org/node/87652. United Nations Department of Peacekeeping Operations (DPKO), REVIEW OF SEXUAL VIOLENCE ELEMENTS OF THE JUDGMENTS OF THE INTERNATIONAL CRIMINAL TRIBUNAL FOR THE FORMER YUGOSLAVIA (ICTY), INTERNATIONAL CRIMINAL TRIBUNAL FOR RWANDA (ICTR) AND THE SPECIAL COURT FOR SIERRA LEONE (SCSL) IN THE LIGHT OF THE SECURITY COUNCIL RESOLUTION 1820 / PREGLED ELEMENATA ZA KRIVINA DJELA SEKSUALNOG NASILJA U PRESUDAMA MKSJ, MKSR I SSSL U SVJETLU REZOLUCIJE VIJEDA SIGURNOSTI BR. 1820 /(Ujedinjene nacije, 2009.), dostupno na: http://www.unrol.org/files/32914_Review%20of%20the%20Sexual%20Violence%20Ele ments%20in%20the%20Light%20of%20the%20SecurityCouncil%20resolution%201820.pdf 6.9.4. UGOVORI Komisija Ujedinjenih Nacija za Ljudska Prava, Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida, usvojena Rezolucijom 260(III), 9. decembra 1948. god, stupila na snagu 12. januara 1951. god. Dostupna na: http://www.hrweb.org/legal/genocide.html.
74

Nastavna Oblast 6 Genocid

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Nastavna Oblast 6 Genocid

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

Meunarodno krivino

pravo i praksa Materijali za praktinu obuku

10. Oblici krivine odgovornosti:

Finansirala Europska unija

NASTAVNA OBLAST 6. GENOCID

Autorska prava ICLS OSCE-ODIHR

6.9.3. Izvjetaji .................................................................................................................... 74 6.9.4. Ugovori ...................................................................................................................... 74

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

REZOLUCIJA GENERALNE SKUPTINE UN-A.

unitenje zatidene grupe.

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

Krivino djelo genocida usmjereno je prema kolektivitetu, a ne pojedincu.

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

Elementi bida krivinog djela MKS-a, l.6(b). Akayesu prvostepena presuda.

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

Ibid., 731. Ibid., 732-733.

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE 6.3.5. OBLICI UEDA

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

NASTAVNA OBLAST 6. 6.5. KRIVINI ZAKON SFRJ

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE 6.5.3. ZASTARA

NASTAVNA OBLAST 6. 6.6. BIH

Genocidna namjera moe se zakljuiti na osnovu injeninih pretpostavki.

NASTAVNA OBLAST 6. rtve nije dovoljna za utvrivanje krivinog djela genocida.174

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

NASTAVNA OBLAST 6. Prema stavovima Suda BiH:

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE ivot.215

NASTAVNA OBLAST 6. 6.6.6. ZASTARA

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE 6.7. HRVATSKA

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE 6.7.4. OBLICI ODGOVORNOSTI

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

NASTAVNA OBLAST 6. 6.7.4.5. GENOCID POINJENJEM I PROPUTANJEM

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

6.7.5. UMANJIVANJE, GENOCIDA

NASTAVNA OBLAST 6. 6.8. SRBIJA Napomene za edukatore:

NASTAVNA OBLAST 6. 6.8.3. ZASTARA

Вам также может понравиться