DRUGI SVJETSKI RAT

Glavnim uzrocima Drugog svjetskog rata smatraju se Njemaka invazija Poljske, te Japanski napadi na Kinu('37), britanske i nizozemske kolonije('41) i SAD(7.12.'41.) - uzrok 2. svjetskog rata: hitlerova politika teritorijalnog irenja njemake i neodlunost europskih zemalja ( velike britanije i francuske ) da odgovore na hitlerova osvajanja,a povod: napad njemake na poljski grad gdansk ( ili danzig ) -Njemaka, Italija i Japan su se u 19. stoljeu relativno kasno profilirale kao moderne industrijske drave, te su bitno zaostajale u stvaranju
kolonijalnih carstava u odnosu na Veliku Britaniju i Francusku. Njemaka je u prvom svjetskom ratu poraena, te je temeljem Versailleskog mirovnog ugovora ostala bez kolonija te tako dovedena u jo inferiorniji poloaj. Italija i Japan, iako na pobjednikoj strani, bili su bitno razoarani ratnim plijenom.

NJEMAKA Hitlerov NSDAP na vlast u njemakoj stigao je demokratskim putem. Popularnost stranke porasla je zbog njezinih odluka o prekidu potovanja Versajskog ugovora koji je ograniio njemake moi, o poticanju anti-komunizma, te zbog obeanja o stabilizaciji i ekonomskoj obnovi. Sve to poticalo je na narod da razmisli o njemakom identitetu i superiornosti, to je bio jedan od glavnih motiva za poetak rata, jer su nacisti traili prikljuenje zemalja za koje su tvrdili da pripadaju Njemakoj. U Njemakoj Weimarskoj republici ekonomska je kriza izazvala rekordnu nezaposlenost i naglo siromaenje, produbila sveope nezadovoljstvo odredbama Versajskog mira koji se smatrao nepravednim te izazvala politiku nestabilnost i trajnu krizu koju postojei demokratski poredak nije bio u stanju rijeiti. Obeavajui rjeenje tih problema, na vlast dola Nacionalsocijalistika stranka Adolfa Hitlera te uspostavila nacistiki reim. Temelj nacistike ideologije predstavljala je rasistika zamisao u irenju njemakog ivotnog prostora (lebensraum) na istok, na raun slavenskih naroda. Na krai rok se ta ideologija manifestirala kao proklamirani cilj okupljanja svih zemalja gdje ivi njemaka manjina u jedinstvenu dravu - Veliku Njemaku. Nacistika vlada je postepeno jednostrano odbacila odredbe versajskog ugovora te zapoela s ponovnim naoruavanjem u svrhu postizanja tih ciljeva oruanim putem. ITALIJA Italija, u kojoj je na vlasti bio faistiki reim Benita Mussolinija, takoer je bila bitno pogoena velikom ekonomskom krizom, koja je pokazala nedostatak vlastitih resursa. Mussolini je doao do zakljuka da e ti problemi biti rijeeni irenjem Italije na Balkan, Mediteran i Bliski istok, to je bilo proklamirano kao slubena politika pod geslom obnove Rimskog Carstva. Ta je politika dovela Italiju i direktan sukob s bivim saveznicima Britanijom i Francuskom, te pribliila Hitlerovoj Njemakoj. SSSR U to vrijeme je SSSR pod vlau Staljina bio uglavnom netaknut ekonomskom krizom, ali i preozaokupljen unutranjim problemima, prvenstveno kolektivizacijom zemlje - koja je dovela do masovne gladi i velikih demografskih gubitaka i industrijalizacijom, koja je pak SSSR uinila velikom silom i u rekordno kratkom roku stvorila uvjete za transformaciju Crvene armije u veliku i modernu oruanu silu. SSSR je nakon decenija diplomatske izolacije nastojao poboljati odnose sa zapadnim silama, strahujui da bi se na temelju iskustava graanskog rata mogla stvoriti velika koalicija s ciljem njegovog unitenja. SSSR je nastojao strah zapadnih drava od irenja boljevizma na zapad umanjiti predstavljajui se kao prirodni ideoloki saveznik u borbi protiv faistikih drava. U tu svrhu je preko Komunistike internacionale promovirana politika Narodnog fronta, koja je za posljedicu imala stvaranje lijeve vlade u Francuskoj, ali i izbijanje graanskog rata u panjolskoj.

POETAK

Novoizabrani njemaki kancelar Adolf Hitler bio je velik protivnik Versajskog ugovora. Nije elio da se tako velika nacija kao Njemaka ograniuje u bilo kojem pogledu.Dolazi do zbliavanja Hitlerovog i Mussolinijeva reima te se stvara 1936. osovina Rim-Berlin. Stvara se Antikominterna pakt 25.11.1936. (Trea internacionala - totalitarizam) (Antikominternski pakt je pakt izmeu
nacistike Njemake i militaristikog Japana. Pakt je bio, kako mu ime kae, protiv Kominterne (Komunistike internacionale) i Sovjetskog Saveza. Ovaj pakt izazvao je nezadovoljstvo u SSSR-u jer su Njemaka i Sovjetski Savez bili u prijateljskim odonosima.),koji su sklopile

Njemaka i Japan a pristupila mu je i Italija.Tako se stvara osovina Rim-Berlin-Tokio. Antikominterni pristupaju i ostale drave kao Maarska,NDH,Austrija,Finska,Bugarska, Slovaka i Rumunjska.Zatim,Njemaka i Italija potpisuju elini pakt 1939. i obvezuju se na pomo u sluaju rata a 1940. sklopljen je Trojni pakt izmeu Njemake,Italije i Japana s ciljem stvaranja i podravana novog svjetskog poretka.

TALIJANI Italija, u kojoj je na vlasti bio faistiki reim Benita Mussolinija, takoer je bila bitno pogoena velikom
ekonomskom krizom, koja je pokazala nedostatak vlastitih resursa. Mussolini je doao do zakljuka da e ti problemi biti rijeeni irenjem Italije na Balkan i Afriku, to je bilo proklamirano kao slubena politika pod geslom obnove Rimskog Carstva. Ta je politika dovela Italiju u direktan sukob s bivim saveznicima Britanijom i Francuskom, te pribliila Hitlerovoj Njemakoj.Veina afrikih drava je bila pod vlau kolonijalnih sila,a za borbu s njima Italija nije bila spremna pa kree na Etiopiju koja je nezavisna. 1935. ETIOPIJA pristup Etiopiji bio je mogu jer su imali susjedne posjede u Somaliji.Nakon ta su je osvojili izlaze iz Lige naroda,normalno,jer su prikrili sve njene odredbe onog svjetskog poretka nakon Versajskog dogovora i tili su se dalje irit. 1939.ALBANIJA Albanija je poetna toka talijanskog utjecaja na Sredozemlju.U Albaniji kralj Ahmet Zogu abdicira i predaje vlast talijanskom kralju Vittoriu Emanuelu III.

NIJEMCI Hitler eli pripojenje njemakog naroda matici zemlji,posebno u ekoj i Poljskoj.
AUSTRIJA jo 1934. Hitler je inicirao dravni udar u Austriji,tijekom kojeg je ubijen austrijiski kancelar Engelbert Dollfus.Ta pobuna je ipak uguena,a Njemaka se nije usudila napasti Austriju.Nakon sporazuma s Italijom,koja je Austriju smatrala svojim interesnim podrujem,Njemaka je dobila mogunost intervencije.U Austriji zbog jaanja nacistikog pokreta dolazi do ostavke tadanjeg kancelara te dolazi novi kancelar Arthur Seyss-Inquart(sajs-inkvart)-voa austrijiskih nacista.Na njegov poziv 13.3.1938. njemake trupe prelaze granicu i dolazi do pripojenja Austrije Njemakoj tkz. Anschluss.

EHOSLOVAKA - to je bilo uspjeno pa Hitler ide dalje,i eli osvojiti ehoslovaku tj. Sudete gdje je ivio velik broj Njemaca.Ali zbog zajednitva s Francuskom i SSSR-om on se odluio na diplomatsku akciju. 28.9.1938. potpisan je Munchenski sporazum kojim je Njemakoj priznato pravo na Sudete. eka bez Sudeta i Moravska inile su eko-moravski protektorat.Francuska i Britanija su mislile da je Hitler sada zadovoljan ali on tada kree u osvajanje cijelog teritorija ehoslovake.Sljedee godine i ostatak eke te Moravska pripojeni su Njemakoj, a slovaki dio postao je Slovaka Republika, njemaka satelitska drava.
POLJSKA Hitler je traio od Poljske da dobrovoljno pristane na pripajanje Slobodnog Grada Gdanjska i ustupanje ekstrateritorijalnog podruja za izgradnju eljeznike pruge i autoceste Nacistikoj Njemakoj.Poljska to nije htjela a Francuska i Velika Britanija su joj zajamile nepovredivost granica.Tada Hitler sklapa dogovor sa SSSR-om 1939. Pakt RibbetropMolotovpredstavljen kao sporazum o meusobnom nenapadanju ali je to zapravo znailo zajedniki napad na Poljsku. Hitler se tako osigurao od istodobnog napada na dvije fronte.Smatrao je da poljski saveznici nee uspjeti reagirati ako rat bude kratak i on poinje planiranje munjevitog rata,Blitzkriega koji je to sve na kraju ostvareno.Na kraju je prema dogovoru Hitlera i Staljina kad je Njemaka napala Poljsku Staljin poslao svoju vojsku pa su zajedno podijelili poljski teritorij.

JAPAN

Japansko Carstvo za vrijeme 1930-ih bilo je pod veinskim utjecajem militarizma japanskih vojnih i mornarikih zapovjednika koji su eljeli da Japan postane svjetska kolonijalna sila. Japan je kao zemlja bez vlastitih izvora mnogih vanih resursa, bio snano pogoen ekonomskom krizom. Kao posljedica toga, u japanskim vladajuim krugovima je poeo bujati militarizam, odnosno uvjerenje da Japan moe osigurati prosperitet jedino na raun susjednih azijskih drava, odnosno europskih kolonijalnih posjeda. Godine 1931. Japanci su izveli invaziju kineske provincije Mandurije te u njoj uspostavili marionetsku vlast na elu s bivim kineskim carem. Mnogi japanski, a i drugi povjesniari smatraju upravo taj dogaaj stvarnim poetkom drugog svjetskog rata. Zapadne sile, iscrpljene i prezaokupljene ekonomskom krizom, na njega nisu reagirale (politika poputanja) te tako stvorile presedan koji e koristiti druge drave. Japanske invazije nastavile su se njihovim ulaskom u Kinu 1937..Zbog toga se Japan izravno sukobio sa zapadnim silama i SSSR-om koje su podupirale Kuomintang tj. komunistike snage Mao Zedonga. Za vrijeme invazije pomo Kini slale su SAD i Velika Britanija, to je na kraju prisililo Japan ili na odustajanje od osvajanja Kine ili na pronalaenje novih resursa. Japan se tada suoio sa problemima povlaenja iz Kine, razvijanja vlastitih resursa, potpisivanja sporazuma, kupovanja resursa negdje drugdje ili ulaska u rat da bi dobio ono to mu je potrebno. Japan se od svega toga odluio za rat, pod velikim utjecajem Hitlerove Njemake, i poeo planove za rat. Japan se iri i na podruja europskih kolonija jer su bile izolirane od europske vlasti.Prvo osvajaju Indokinu.Tada Japan pristupa Trojnom paktu 1940. i potpisuje Pakt o neutralnosti sa SSSR-om sve to je diplomatski osmiljeno da bi se Japan proirio na jugoistok Azije.Tada 1941. zauzima junu Indoneziju pa kree prema Maleziji,Singapuru i Nizozemskoj Indiji.Prodiranjem na ta podruja Japan se sukobljava sa SAD-om.Na elo japanske vlade dolazi Hideki Tojo i onda dolazi do neuspjelih pregovora o japanskom povlaenju iz Kine i Indokine.To rezultira odlukom o napadanju amerike pomorske baze Pearl Harbor na Havajima 1.12.1941. Napad je izveden 7.12.1941. i tako SAD ulazi u rat.

- POLITIKA POPUTANJA izostanak reakcije zapadnih sila na krenje Versajskog ugovora i teritorijalna osvajanja Njemake,Italija i Japana tj. stav da e se raznim ustupcima uspjeti sprijeiti nastajanje ratnog sukoba.Upravo takva politika dala je Hitleru snagu,mogunost i uvjerenje da nastavi sa svojim teritorijalnim pretenzijama i vojnim djelovanjima.

1.rujna 1939. Njemaka napada Poljsku,Blitzkrieg,to oznaava poetak Drugog svjetskog rata.
To je bio brzi,munjeviti rat a i SSSR se morao uplest zbog sporazuma Ribbentrop-Molotov.tim sporazumom je SSSR pripojio podruja izgubljena u Prvom svjetskom ratu i za vrijeme graanskog rata u Rusiji. Kapitulacija Poljske nikad nije potpisana,a njezina vlada je djelovala u izbjeglitvu. Ovaj napad na Poljsku ukazao je zapadnim vladama na na neuspjeh politike poputanja pa Velika Britanija i Francuska 3. rujna.1939. objavljuju rat Njemakoj.Ukljuuje se Kanada,Australija i Novi Zeland-svjetski znaaj.

- '40
-Estonija,Letonija i Litva su prisiljene potpisati sporazum kojim SSSR-u doputaju formiranje vojnih baza na svom teritoriju -zatim SSSR napada Finsku koje nije potisala prethodni sporazum i koja je odbila predati Karelijsku prevlaku,vanu za udaljavanjem linija neprijateljske ofenzive na Lenjingrad.Sovjeti bombardiraju Helsinki ali Finci su opaki i na domaem terenu,napadaju u malim grupama na skijama a tenkove unitavaju pomou Molotovljevih koktela.Ipak,Finci su na kraju poraeni,dolazi do kapitulacije 1940.,a SSSR dobiva traena podruja. -1940.SSSR osvaja Besarabiju(Moldavija i Ukrajina),Rumunjsku,Maarsku i Bugarsku -Njemaka osvaja Dansku 1940,i gotovo istodobno napada Norveku.Napada njih jer se boji britanske pomorske blokade kod vedske koja bi onemoguila opskrbu rudama. Norveka-u napadu na Norveku Nijemci su imali podrku pete kolonije, tj. pronjemaki orjentiranih sljedbenika

politiara Vidkunga Quislinga,koji je krae vrijeme bio predsjednik marionetske norveke vlade.Nakon osvajanja Norveke Hitler se kree zapadnom bojitu. -Smijeni rat- dok je Poljska bila izloena agresiji Treeg Reicha i kasnije SSSR-a, na zapadu su Francuska i Velika Britanija navijestile rat nacistikoj Njemakoj. To Poljskoj uope nije pomoglo jer su obje drave ekali da Nijemci prvi napadnu.Uzdu francusko.njemake granice bile su stvorene dvije linije,odnosno sustavi utvrda.Na francuskoj strani to je bila Maginotova linija od Basela do Ardena dok je na njemakoj strani to bila Seigfridova linija Na francuskoj strani je bilo angairano skoro pola francuskih borbenih snaga a na granici s Belgijom dosta manje,dakle ona je bila manje uvana.Zbog pasivnosti nazvan smijenim ratom. -Njemaka napada neutralnu Nizozemsku 10.5.1940,Luksemburg i Belgiju.15.5.1940.kapitulira Nizozemska, 28.5.1940. Belgija. Luksemburg se predao bez otpora.

OSVAJANJE FRANCUSKE ('40)

Kao to se bilo i oekivalo, Nijemci su odluili zaobii Maginotovu liniju i Francusku napasti preko teritorija neutralne Belgije. Zbog toga su saveznici odmah poslali svoje najbolje i najbrojnije snage u dubinu belgijskog teritorija da ih tamo zaustave.Ono to se nije oekivalo bilo je da e Nijemci zajedno s Belgijom napasti Nizozemsku koja je odmah kapitulirala, odnosno da e glavni udar biti kroz umovite Ardene za koje se dralo da su neprohodni za tenkove i druga vozila.Francuske su snage bile potpuno iznenaen i nisu bile u stanju pruiti adekvatan otpor.Nijemci su brzo izbili do rijeka Aisne(en) i Somme(som) i doli do obale La Manchea u Abbevilleu.Unato pomoi britanaca,njemci su napredovali i doli do Dunkerequea gdje su britanske i francuske snage bile evakuirane.A 14.6.1940. nijemci su osvojili Pariz. 22.6.1940. je potpisano primirje kojim je Francuska podijeljena na sjeverni dio pod njemakom okupacijom, i juni dio kojim je upravljala vlada Henrija Petaina u Vichyju, tzv. Vichyjevsku Francusku.General Charles de Gaulle u Londonu je osnovao pokret Slobodna Francuska te pozvao sve Francuze na otpor okupatoru.

MORSKI LAV
Ponesen uspjehom Hitler je smatrao da Britanija nee pruiti znaajan otpor.Poraz Britanije omoguio bi mu nastavak ekspanzije na istok.Kao cilj je imao snano bombardiranje i unitavanje britanskih vojnih,inustrijskih i radarskih postrojenja.Bio je uvjeren u snagu njemakog ratnog zrakoplovstva(Luftwaffe) i naredio je bombardiranje ali dolo je do otpora Kraljevskog zrakoplovstva RAF-a (Royal Air Force) i nadmoi njihovih zrakoplova Hurricane i Spitfire u odnosu na njemake.Britanski radari su unaprijed slali poruke o njemakim napadima to je uvelike pomoglo.Tada su Nijemci krenuli bombardirati britanske gradove ali nisu uspili.Razoreni su Coventry i Birminghaim,i London je napadan. -u j-i dijelu europe vojne operaciju su provodile talijanske snage.1940. Italija napada Grku kojoj pomau britanci na Kreti. Grka zapoine protuofenzivu i tako dolazo do osloboenja gotovo cijelog teritorija Grke,a grke postrojbe prodiru i u Albaniju.Mussolini zove Hitlera u pomo.Hitler istodobno napada Jugoslaviju i Grku.

OPERACIJA KATAPULT
Ma koliko se francuski admiralitet i vlada zaklinjali da francuski ratni brodovi nikada nee pasti u ruke neprijatelja, Britanci, a naroito Winston Churchill , nisu htjeli ni najmanje riskirati. London je stoga odluio da se, to je mogue bre pripremi i izvede operacija "Katapult". Ova operacija podrazumijevala je zarobljavanje ili unitenje francuskih ratnih brodova.Na kraju Gibraltar,Malta,Kreta i Cipar dolaze pod nadzor VB.

RAT ZA RUSIJU ( u knjizi ostalo)

Operacija Barbarossa naziv je za njemaku invaziju Sovjetskog Saveza 22.6.1941. godine. Sovjetske su divizije u poetku padale jedna za drugom to je dovelo do skorog kolapsa SSSR-a. Njemaka ofenziva ila je u tri smjera: jedan prema Lenjingradu, drugi prema Moskvi, a trei prema Staljingradu. Moskva, Lenjingrad i Staljingrad izdrali su napade. Najsudbonosnija bitka za SSSR bila je bitka za Staljingrad - vano vorite za

jugoistonu Rusiju s naftnim nalazitima. Zahvaljujui otporu sovjetskih vojnika, Nijemci su bili suzbijeni. Srea na frontu preokrenula se u korist Sovjeta poetkom 1943. godine kada su se Nijemci poeli povlaiti prema Njemakoj to je znailo propast monog Wehrmachta.

AFRIKO BOJITE
- njemaka je gubila i rat u sjevernoj africi, koji je poeo 1940. njemakim napadom na britanske postrojbe u egiptu. - u listopadu 1942., nakon poraza njemakog afrikog korpusa kod el alameina i dolaska velikog broja amerikih vojnika, nijemci su bili prisiljeni povui se iz sjeverne afrike. - stjecanjem nadzora u sjevernoj africi, zapadni su saveznici stekli uporita za iskrcavanje u.Saveznici su se iskrcali na siciliji i nastavili prodor prema sjeveru, nakon ega je musolini svrgnut s vlasti, a nova je talijanska vlada pod podpredsjednikom marala pietra badoglia 8. 9. 1943. potpisala kapitulaciju italije