Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
(1)
Ako je:
normalni arterijski PCO2 = 40 mmHg i normalna serumska koncentracija bikarbonata = 24 mmol/L, iz jednadbe (1) dobijemo normalnu koncentraciju vodikovih iona od 40 nmol/L.
pH = -log[H+]
(2)
Sadraj
[sakrij]
2.1 Respiracijski kompenzacijski odgovor 2.1.1 Respiracijski odgovor na metaboliku acidozu 2.1.2 Respiracijski odgovor na metaboliku alkalozu o 2.2 Metaboliki kompenzacijski odgovor 2.2.1 Akutni respiracijski poremeaji acidobaznog statusa 2.2.2 Kronini respiracijski poremeaji acido-baznog statusa 3 Algoritam pristupa acido-baznom poremeaju o 3.1 I Odreivanje primarnog acidobaznog poremeaja o 3.2 II Procjena kompenzacijskog odgovora o 3.3 III Evaluacija metabolike acidoze 4 Anionski procijep o 4.1 Odreivanje anionskog procijepa o 4.2 Interpretacija anionskog procijepa o 4.3 Povieni AG 4.3.1 Metabolike acidoze s povienim AG o 4.4 Normalni AG 4.4.1 Metabolike acidoze s normalnim AG o 4.5 Uinak koncetracije albumina na AG o 4.6 Gap/gap 4.6.1 Mijeana metabolika acidoza
o
[uredi]
Promjene u koncentraciji bikarbonata, odnosno PCO2, dovode do promjena u pH. Kada je promjena pH uzrokovana promjenom u parcijalnom tlaku CO2 govorimo o:
respiracijskoj acidozi, ukoliko je PCO2 povien, respiracijskoj alkalozi, ukoliko je PCO2 snien.
Ukoliko bilo koji od tih poremeaja dovede do promjene pH vrijednosti izvan referentnog intervala govorimo o acidemiji odnosno alkalemiji.
[uredi]
koncentracija vodikovih iona u normalnim uvjetima varira samo do 10 nmol/L prema jednadbi (1), to znai da u izvanstaninoj tekuini mora postojati konstantan omjer PCO2 / HCO3ukoliko se jedan od parametara promijeni, mora doi do kompenzacijske promjene u drugom parametru da bi njihov omjer, a time i pH ostao konstantan poetnu promjenu nazivamo primarni acidobazni poremeaj sekundarnu promjenu nazivamo kompenzacijski odgovor o kompenzacijski odgovor nikad nije dovoljno snaan da vrati pH na normalu o on samo ublauje efekte primarnog poremeaja acido-baznog statusa
[uredi]
metabolika acidoza stimulira kemoreceptore u karotidnom tjelecu to dovodi do: o hiperventilacije o snienja PaCO2 (arterijskog PCO2)
Primjer1:
Metabolika acidoza [HCO3-] = 16 mmol/L oekivani PaCO2 = 32 2 mmHg ukoliko izmjereni PaCO2 odgovara oekivanom, o respiracijska kompenzacija je adekvatna i o rije je o kompenziranoj metabolikoj acidozi ukoliko je izmjereni PaCO2 > 34 mmHg o kompenzacija je neadekvatna i o prisutna je respiracijska acidoza uz metaboliku acidozu o to zovemo "primarna metabolika acidoza sa sekundarnom respiracijskom acidozom" ukoliko je izmjereni PaCO2 < 30 mmHg o prisutna je respiracijska alkaloza uz kompenziranu metaboliku acidozu o to zovemo "primarna metabolika acidoza sa sekundarnom respiracijskom alkalozom"
treba usporediti znamenke iza decimalnog zareza u vrijednosti pH s izmjerenom vrijednou PaCO2 neobinom matematikom koincidencijom, oekivani PaCO2 je otprilike jednak vrijednosti tih znamenki npr: ako je pH = 7.23, oekivani PaCO2 je oko 23 mmHg
[uredi]
metabolika alkaloza suprimira receptore karotidnog tjeleca to dovodi do: o smanjenje ventilacije o porast PaCO2 oekivano kompenzatorno povienje PaCO2 raunamo jednadbom:
(4)
Primjer2:
metabolika alkaloza [HCO3-] = 30 mmol/L oekivani PaCO2 = 41 2 mmHg ako izmjereni PaCO2 odgovara oekivanom, o respiracijska kompenzacija je adekvatna i o rije je o kompenziranoj metabolikoj alkalozi ako je izmjereni PaCO2 > 43 mmHg, o kompenzacija je neadekvatna o prisutna je respiracijska acidoza uz metaboliku alkalozu o to zovemo "primarna metabolika alkaloza sa sekundarnom respiracijskom acidozom" ako je izmjereni PaCO2 < 39 mmHg o prisutna je respiracijska alkaloza uz metaboliku alkalozu o to zovemo "primarna metabolika alkaloza sa sekundarnom respiracijskom alkalozom"
[uredi]
odvija se u bubrezima dolazi do promjene u reapsorpciji bikarbonata u proksimalnim tubulima o povienje PaCO2 dovodi do poveanja reapsorpcije bikarbonata i rasta njihove serumske koncentracije o snienje PaCO2 dovodi do smanjenja reapsorpcije bikarbonata i pada njihove serumske koncentracije metabolika kompenzacija je spora o prvi uinci se javljaju 6 - 12 sati nakon nastanka poremeaja o potpuno se razvija za nekoliko dana zbog toga respiracijske poremeaje acidobaznog statusa dijelimo na o akutne - prije poetka metabolike kompenzacije o kronine - uz potpuno razvijenu metaboliku kompenzaciju
prije metabolike kompenzacije za svaki 1 mmHg promjene u PaCO2 dolazi do promjene pH za 0.008 jedinica
pH = 0.008 * PaCO2
(5)
Primjer3:
oekivani pH = 7.24
metabolika kompenzacija je potpuno razvijena za svaki 1 mmHg promjene u PaCO2 dolazi do promjene pH za 0.003 jedinice
pH = 0.003 * PaCO2
(7)
formula za raunanje oekivanog pH kod kroninog (kompenziranog) respiracijskog poremeaja acido-baznog statusa:
Primjer4:
oekivani pH = 7.34
[uredi]
ako su promijenjeni u istom smjeru (oba sniena ili oba poviena), primarni poremeaj je metaboliki o primjer 3. Ako je jedan od parametara normalan (PaCO2 ili pH), a drugi promijenjen, prisutan je mijeani respiracijski i metaboliki poremeaj o pri tome je jedan od poremeaja acidoza, a drugi alkaloza o ako je pH normalan, smjer promjene PaCO2 odreuje vrstu repiracijskog poremeaja o ako je PaCO2 normalan, smjer promjene pH odreuje vrstu metabolikog poremeaja o primjer o kao to je ve reeno, kompenzacijski odgovor nikad nije dovoljno jak da potpuno ispravi primarni poremeaj i vrati pH u normalu ako je pH normalan uz druge znakove ABS poremeaja, govorimo o mijeanom poremeaju
o
[uredi]
nakon to smo utvrdili primarni poremeaj acido-baznog sustava ako je prisutan mijeani poremeaj, idite odmah na korak III cilj je utvrditi je li kompenzacijski odgovor adekvatan i postoji li i dodatni ABS poremeaj uz primarni
1. Ako je primarni poremeaj metaboliki, izraunajte oekivani PaCO2 pomou formule (3) ili (4) o ako izmjereni PaCO2 odgovara oekivanom poremeaj je potpuno kompenziran o ako je izmjereni PaCO2 vei od oekivanog, prisutna je i respiracijska acidoza o ako je izmjereni PaCO2 manji od oekivanog, prisutna je i respiracijska alkaloza o primjer 2. Ako je poremeaj respiracijski, izraunajte oekivani pH pomou formule (6) ili (8) o usporedite izmjereni i oekivani pH o odredite je li rije o akutnom dijelom kompenziranom ili kompenziranom poremeaju 3. Zatim, o kod respiracijske acidoze: ako je izmjereni pH nii od oekivanog za akutnu resp. acidozu prisutna je i metabolika acidoza ako je izmjereni pH vii od oekivanog za kroninu resp. acidozu prisutna je i metabolika alkaloza
kod respiracijske alkaloze: ako je izmjereni pH vii od oekivanog za akutnu resp. alkalozu prisutna je i metabolika alkaloza ako je izmjereni pH nii od oekivanog za kroninu resp. alkalozu prisutna je i metabolika acidoza primjer
[uredi]
u ovom koraku dalje istraujemo metaboliku acidozu koristei anionski procijep i gap/gap omjer anionski procijep moe posluiti u otkrivanju uzroka metabolike acidoze pomou gap/gap omjera moemo dijagnosticirati mijeane metabolike poremeaje
[uredi]
Anionski procijep
anionski procijep, anion gap, AG AG je procijenjeni relativni suviak nemjerljivih aniona koristi se za utvrivanje da li je metabolika acidoza posljedica nagomilavanja nehlapljivih kiselina, (npr. laktine kiseline) ili manjka bikarbonata (npr. kod proljeva)
[uredi]
da bi se ostvarila elektroneutralnost, koncentracija aniona mora biti jednaka koncentraciji kationa to se odnosi na o mjerene ione, Na+, Cl-, bikarbonate o i na ione koje rutinski ne mjerimo (nemjerljivi kationi (NK) i namjerljivi anioni (NA)) svi su ukljueni elektrokemijsku ravnoteu:
razlika NK - NA pokazuje relativni suviak nemjerljivih aniona za taj suviak aniona uglavnom su zasluni albumini normalni raspon vrijednosti za AG je 12 4 mmol/L
normalne vrijednosti ovise o laboratoriju koji vri mjerenja i o tome koje smo sve ione ukljuili u izraun (K+)
[uredi]
s poveanim anionskim procijepom o uzrokovane su suvikom nehlapljivih kiselina u izvanstaninoj tekuini s normalnim anionskim procijepom o rezultat su povienja koncentracije Cl- u izvanstaninoj tekuini
[uredi]
Povieni AG
Kad se pojavi suviak nehlapljive kiseline u izvanstaninoj tekuini:
kiselina disocira na anion i H+ H+ se spaja s bikarbonatom i nastaje H2CO3 poto se na taj nain "troi" bikarbonat o iz jednadbe AG = Na+ - Cl- - HCO3- vidimo da e AG biti povean anioni nastali disocijacijom nehlapljive kiseline su odgovorni za nastali suviak aniona
laktatna acidoza ketoacidoza terminalno bubreno zatajenje o oteeno je izluivanje H+ iona u distalnim tubulima otrovanje metanolom o metabolizira se u mravlju kiselinu otrovanje etilen-glikolom o nastaje oksalatna kiselina otrovanje propilen-glikolom otrovanje salicilatima o stvara se salicilatna kiselina
[uredi]
Normalni AG
Kad je metabolika acidoza uzrokovana gubitkom bikarbonata:
da bi se zadrala elektroneutralnost, o bubrenom regulacijom se zadrava odgovarajua koliina Clpoveanje [Cl-] je proporcionalno smanjenju koncentracije bikarbonata ne dolazi do promjene AG takve acidoze zovemo i hiperkloremijske metabolike acidoze
diareja
o gubitak bikarbonata stolicom infuzije fizioloke otopine o [Cl-] u F.O. iznosi 154 mmol/L o Cl- u izvanstaninoj tekuini je oko 100 mmol/L o infuzije F.O. povisuju koncentraciju Cl- u izvanstaninoj tekuini o dolazi do gubitka bikarbonata da bi se zadrala elektroneutralnost rana bubrena insuficijencija o poveani gubitak bikarbonata urinom bubrena tubularna acidoza acetazolamid o inhibitor karboanhidraze o poveava luenje bikarbonata urinom ureteroenterostomija o poveava se gubitak bikarbonata stolicom
[uredi]
albumin je glavni izvor nemjerljivih aniona 50% snienje koncentracije albumina dovodi do 75% smanjenja anionskog procijepa hipoalbuminemija je izrazito esta kod pacijenata u JIL-u potrebno je korigirati vrijednosti AG kjod hipoalbuminemije
1. metoda korekcije:
nakon toga usporedimo AG izraunat tradicionalnom metodom (formula 10) s oekivanim AG ako je izraunati AG vei od oekivanog AG, razliku moemo pripisati nemjerljivim anionima porijeklom od nehlapljivih kiselina
2. metoda korekcije:
Korigirani AG = izraunati AG + 2.5 * [4.5 - albumin(g/dL)]
[uredi]
Gap/gap
U prisutnosti metabolike acidoze s povienim AG mogue je otkriti prisutnost i dodatnog metabolikog poremeaja:
Potrebno je usporediti povienje AG (razlika izmjerenog i normalnog AG) sa deficitom baza (razlika izmjerene i normalne koncentracije bikarbonata)
kad se poveava koncentracija neke netopljive kiseline u izvanstaninoj tekuini o snienje koncentracije bikarbonata je ekvivalentno porastu AG zbog toga je gap/gap = 1 kod pojave pridruene hiperkloremijske acidoze deficit baza je vei od porasta AG
Dakle,
Dijabetika acidoza prije poetka lijeenja o metabolika acidoza s povienim AG nakon terapije fiziolokom otopinom o smanjuje se AG (sniava se koncentracija ketonskih tijela) o pojavljuje se metabolika acidoza s normalnim AG o sniava se gap/gap ispod 1 bikarbonati su cijelo vrijeme niski pa se moe stei dojam da se ketonska tijela ne uklanjaju o treba gledati gap/gap
ako se u prisustvu metabolike acidoze s visokim AG dodaju alkalije o pad u koncentraciji bikarbonata biti e vei nego porast AG pa je gap/gap > 1
Dakle,
u prisutnosti metabolike acidoze s visokim AG gap/gap omjer > 1 ukazuje na prisutnost metabolike alkaloze metabolika alkaloza je relativno esta u JIL-u zbog o nazogastrine sukcije o upotrebe diuretika
Dobavljeno iz "http://anestezija.org/index.php/Procjena_acido-baznog_statusa"
Pogledi
Osobni alati
Prijavi se
Orijentacija
Trai
Glavna stranica Portal zajednice Aktualno Nedavne promjene Sluajna stranica Pomo
Traka s alatima
to vodi ovamo Povezane stranice Postavi datoteku Posebne stranice Verzija za ispis Trajna poveznica
Datum zadnje promjene na ovoj stranici: 10:25, 16. travnja 2007. Ova stranica je pogledana 5.823 puta. Zatita privatnosti O projektu Anestezija .org Odricanje od odgovornosti