Rb/Sr metoda datiranja 1. Geokemija rubidija i stroncija Rb je alkalni metal, pripada I A grupi zajedno s Li, Na, K, Ce i Fr.

Ionski radijus rubidija (1,48) slian je ionskom radijusu kalija (1,33) te se ta dva elementa izomorfno zamjenjuju u K-mineralima npr. tinjcima (muskovit, biotit, flogopit, lepidolit), Kfeldspatima (ortoklas, mikroklin), mineralima glina itd. Rb ima 2 izotopa:
87 37 85 37 87 37

Rb i

Rb
87 38

Rb je radioaktivan i raspadom daje

87 37

Sr

87 Rb 38 Sr + + + Q

Sr je zemnoalkalni element, pripada II A grupi zajedno s Be, Mg, Ca, Ba i Ra. Ionski radijus stroncija (1,13) malo je vei od ionskog radijusa kalcija (0,99) te se s njim izomorfno zamjenjuje u Ca-mineralima (plagioklasi, apatit, Ca-karbonat). Sr ima 4 izotopa:
88 38 87 38 86 38 84 38

Sr ,

Sr ,

Sr i

Sr

2. Datiranje minerala iz magmatskih stijena

87

Sr je radiogen (nastao raspadom 87Rb), a njegova koliina u analiziranoj stijeni iznosi

87
87 87 87

Sr=87Sr0+87Rb(e t-1)

Sr - ukupan broj 87Sr izotopa danas Sr0 broj 87Sr izotopa ugraenih pri formiranju stijene Rb - broj 87Rb izotopa danas

konstanta radioaktivnog raspada t vrijeme proteklo od nastanka minerala

86

Gore navedena jednadba moe se podijeliti sa

87

Sr budui da je taj izotop stabilan te

nije produkt radioaktivnog raspada nijednog elementa. Dakle: Sr/86Sr=(87Sr/86Sr)0+(87Rb/86Sr)(e t-1) Ova jednadba temelj je datiranja (odreivanja starosti) Rb-Sr metodom. Mineral koji se datira mora biti zatvoren sustav za Rb i Sr. To znai da od trenutka kristalizacije Rb i Sr nisu ulazili ili izlazili iz minerala, snienje koncentracije Rb tj. poveanje koncentracije Sr rezultat su radioaktivnog raspada Rb u Sr.

Da bi se gore navedena jednadba mogla koristiti za odreivanje starosti (t) potrebno je izmjeriti koncentraciju Rb, Sr te omjer
87

Sr/86Sr. Koncentracija Rb i Sr uglavnom se

odreuje XRF-om, a 87Sr/86Sr se odreuje na masenom spektrometru. Takoer potrebno je odrediti i (87Sr/86Sr)0. Taj omjer odreuje se iz minerala koji nemaju K (pa zbog toga nemaju ni
87

Rb ijim raspadom nastaje

87

Sr, odnosno u njima je poetni

87

Sr/86Sr omjer

zadran iz vremena kristalizacije). Kada iz jednadbe 87Sr/86Sr=(87Sr/86Sr)0+(87Rb/86Sr)(e t-1) izrazimo vrijeme (t) to glasi: t=2,303/log{[(87Sr/86Sr)-(87Sr/86Sr)0]/(87Rb/86Sr)+1} (modelna starost)

magmatske stijene granitnog sastava sadre tinjce i K-feldspate koji mogu biti datirani ovom metodom. U idealnom sluaju svi K-minerali daju jednaki starost, koja ujedno odgovara starosti same stijene. Za takve podatke kaemo da su konkordantni. Naalost, ei je sluaj da su starosti minerala iz jedne stijene diskordantni (razliiti). To je posljedica gubitka ili dodatka
87

Sr zbog zagrijavanja stijene tijekom regionalnog ili

kontaktnog metamorfizma. U takovom sluaju stijena se takoer moe datirati. 3. Datiranje magmatskih stijena Zbog frakcione kristalizacije magme i izdvajanja minerala iz preostale tekuine nastaju komagmatske stijene razliitog kemijskog sastava. Ukoliko Sr u takvoj magmi ostaje izotopno homogen (87Sr/86Sr=konst.) tijekom hlaenja, moemo pretpostaviti da razliite stijene nastale iz iste magme imaju isti (87Sr/86Sr)0. Takoer, moemo pretpostaviti da je period kristalizacije bio kratak tj. da su sve stijene nastale u isto vrijeme. U tom sluaju jednadba 87Sr/86Sr=(87Sr/86Sr)0+(87Rb/86Sr)(e t-1) moe se izraziti kao jednadba pravca y=b+ax Svi minerali iz iste stijene padati e na isti pravac te imati koordinate y=87Sr/86Sr i x=87Rb/86Sr. Takav pravac zove se izokrona budui da sve toke pravca imaju istu starost (t) te isti odsjeak na y-osi tj. b=(87Sr/86Sr)0. Nagib pravca (a) povezan je sa starosti stijene preko izraza a=e t-1. Evolucija Sr u 4 magmatske stijene nastale kristalizaciojom iz iste magme. Tijekom kristalizacije sve 4 stijene su leale istom pravcu, paralelnom s x-osi. Nagib tog pravca je 0 budui da sve stijene imaju isti
87

Sr/86Sr. Nakon hlaenja

stijena one postaju zatvoren sustav za Rb i Sr te se u njima mijenja 87Sr/86Sr omjer s obzirom na koliinu Rb koju sadre.

Izokrona konstruirana na osnovu datiranja cijele stijene (whole-rock) te podataka datiranja plagioklasa separiranih iz te stijene. Starost je odreena na 1843 133Ma. 4. Datiranje metamorfnih stijena Tijekom metamorfizma stijene postaju subjekt fizikih i kemijskih promjena u kojima se mijenja njihov mineraloki i kemijski sastav. Pri tome se naruava i odnos radioaktivnih izotopa i njihovih keri-izotopa tj. naruava se omjer Rb/Sr. Pri datiranju metamorfnih stijena Rb/Sr metodom
87

Sr smatra se mobilnom komponentom, dok se ukupne

koncentracije Rb i Sr u stijeni uzimaju za konstantne vrijednosti. Budui da je e t = 1 + t +

( t ) 2 (t ) 3 + + ... ukoliko je mali broj (=1,3910-11 god-1) 2! 3!

tada je e t = 1 + t tj. 87Sr/86Sr=(87Sr/86Sr)0+(87Rb/86Sr)(e t-1) moe se jednostavnije pisati kao

87 87

Sr/86Sr=(87Sr/86Sr)0+(87Rb/86Sr)e t. Ovako napiana jednadba ima na x-osi vrijeme

87

(t), a na y-osi

Sr/86Sr te je veoma korisna u opisivanju vremenske ovisnosti omjera Dijagram opisuje razvoj Sr u 4 stijene s razliitim
87

Sr/86Sr u kalijskim mineralima. Rb/86Sr omjerom. Sve 4 stijene nastale su prije

87

800Ma iz magme s istim (87Sr/86Sr)0 od 0,704. Stijene s veim Rb/86Sr omjerom (tj. s veim
87

udjelom K) imaju jae nagnute linije u dijagramu. Nasuprot tome, stijena bez K ima osi. Dakle u takvoj stijeni odgovara (87Sr/86Sr)0.
87

Rb/86Sr=0 te

linija koja opisuje razvoj Sr u njoj je paralelna s xSr/86Sr je konstantan i

Dijagram minerali

prikazuje su

razvoj

Sr

tijekom trenutka

metamorizma. Prije ti godina stijena i njeni formirani.

87

Od

kristalizacije minerala tj. stijene zapoinje razvoj radiogenog Sr u mineralima i

87

stijeni. Minerali bogatiji na K imaju jae nagnute linije tj. u njima omjer Sr/86Sr raste bre nego u mineralima s manjom koncentracijom K. Kada se temperatura stijene povea zbog metamorfnih uvjeta K-minerali gube sav radiogeni
87 87

Sr te njihov

87

Sr/86Sr omjer naglo pada na vrijednost

Sr/86Sr omjera itave stijene (whole rock). S druge strane, kod minerala siromanih na

K dolazi do obogaenja na 87Sr. Dakle zbog metamorfoze, dolazi do homogenizacije Sr u stijeni. Nakon hlaenja stijene ona ponovo postaje zatvoren sustav te se u mineralima i samoj stijeni ponovo iz
87

Rb stvara radiogeni
87

87

Sr.

87

Sr/86Sr omjer stijene (whole rock) u

trenutku metamorfoze odgovara poetnom Taj (87Sr/86Sr)m vei je od (87Sr/86Sr)0.

Sr/86Sr omjeru za datiranje metamorfizma.

Slika

ilustrira

utjecaj

termalne

metamorfoze na stijenu i minerale koji je formiraju. R1, R2 i R3 oznaavaju stijene (rocks), iz a M2 su minerali Stijene i separirani stijene R2.

minerali u trenutku kristalizacije lee na izokroni iji je nagib 0 tj. paralelna je s osi-x. poveava udio
87

Nakon

hlaenja

stijene

ona

postaje zatvoren sustav za Rb i Sr te se Sr zbog raspada

87

Rb. Kada nastupe uvjeti termalne metamorfoze,

stijena ostaje zatvoren sustav za Rb i Sr, ali minerali koji je tvore gube ili dobivaju Sr tj. dolazi do homogenizacije Sr na vrijednost Sr u stijeni (R2). Stijena nastavlja svoj razvoj prema izokroni koja pokazuje starost kristalizacije (ti). Minerali, s druge strane, nastavljaju vlastiti razvoj prema izokroni koja pokazuje starost metamorfizma (tm).

Stijenska izokrona presijeca y-os u vrijednosti (87Sr/86Sr)i, a mineralna izokrona u vrijednosti (87Sr/86Sr)m. Dakle ako analiziramo set stijena one e nam dati pravu starost kristalizacije, a ukoliko analiziramo set minerala oni e nam dati starost metamorizma.

Granitni kompleks na Carn Chuinneag (sjeverna kotska visoravan) dobar je primjer magmatskih stijena zahvaenih regionalnim metamorfizmom. Na slici a) prikazana je izokrona konstruirana na temelju upuuju podataka na za 4 stijene koje od starost kristalizacije

56010Ma. Na slici b) konstruirana je izokrona na temelju podataka za minerale odreena je starost metamorfizma na 4125Ma.