Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
Zakonik je objavljen u "Slubenom listu RCG", br. 70/2003, 13/2004, 47/2006 i "Slubenom listu CG", br. 40/2008 i 25/2010.
OPTI DIO GLAVA PRVA OSNOVNE ODREDBE Osnov i granice krivinopravne prinude
lan 1 Zatita ovjeka i drugih osnovnih drutvenih vrijednosti predstavlja osnov i granice za odreivanje krivinih djela, propisivanje krivinih sankcija i njihovu primjenu, u mjeri u kojoj je to nuno za suzbijanje tih djela.
(3) Neinjenjem moe biti uinjeno i krivino djelo koje zakonom nije odreeno kao neinjenje, ako je uinilac proputanjem dunog injenja ostvario obiljeja krivinog djela.
Nuna odbrana
lan 10 (1) Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u nunoj odbrani. (2) Nuna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da uinilac od svog dobra ili dobra drugoga odbije istovremen ili neposredno predstojei protivpravan napad. (3) Uinilac koji je prekoraio granice nune odbrane moe se blae kazniti, a ako je prekoraenje uinio usljed jake razdraenosti ili prepasti izazvane napadom, moe se i osloboditi od kazne.
Krajnja nuda
lan 11 (1) Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u krajnjoj nudi. (2) Krajnja nuda postoji kad je djelo uinjeno radi toga da uinilac otkloni od svog dobra ili dobra drugoga istovremenu ili neposredno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pri tom uinjeno zlo nije vee od zla koje je prijetilo. (3) Uinilac koji je sam izazvao opasnost, ali iz nehata ili je prekoraio granice krajnje nude, moe se blae kazniti, a ako je prekoraenje uinjeno pod naroito olakavajuim okolnostima, moe se i osloboditi od kazne. (4) Nema krajnje nude ako je uinilac bio duan da se izlae opasnosti koja je prijetila.
Sila i prijetnja
lan 12 (1) Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno pod dejstvom apsolutne sile. (2) Ako je djelo uinjeno da bi uinilac od svog dobra ili dobra drugoga otklonio opasnost koja je nastala usljed sile koja nije apsolutna ili prijetnje, na uinioca e se primijeniti odredbe lana 11 ovog zakonika, uzimajui silu ili prijetnju kao neskrivljenu opasnost. (3) Ako je krivino djelo uinjeno pod dejstvom sile ili prijetnje, a nijesu ispunjeni uslovi iz st. 1 ili 2 ovog lana, uinilac se moe blae kazniti, a ako je djelo uinjeno pod naroito olakavajuim okolnostima, moe se i osloboditi od kazne.
(4) U sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana, ako se lice prema kojem je primijenjena sila ili prijetnja ne smatra izvriocem krivinog djela, kao izvrilac krivinog djela smatrae se lice koje je primijenilo silu ili prijetnju.
Krivica
lan 13 (1) Kriv je za krivino djelo uinilac koji je uraunljiv i koji je postupao sa umiljajem, a bio je svjestan ili je bio duan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno. (2) Za krivino djelo uinjeno iz nehata uinilac moe biti kriv samo kad to zakon odreuje.
Uraunljivost
lan 14 (1) Nije uraunljiv uinilac koji u vrijeme izvrenja protivpravnog djela odreenog u zakonu kao krivino djelo nije mogao da shvati znaaj svog djela ili nije mogao da upravlja svojim postupcima usljed duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti, zaostalog duevnog razvoja ili druge tee duevne poremeenosti (neuraunljivost). (2) Uinilac krivinog djela ija je sposobnost da shvati znaaj svog djela ili sposobnost da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena usljed nekog stanja iz stava 1 ovog lana (bitno smanjena uraunljivost) moe se blae kazniti. (3) Krivica uinioca krivinog djela koji se upotrebom alkohola, droga ili na drugi nain doveo u stanje u kojem nije mogao da shvati znaaj svog djela ili da upravlja svojim postupcima utvruje se prema vremenu neposredno prije dovoenja u takvo stanje. (4) Uiniocu koji je pod okolnostima iz stava 3 ovog lana uinio krivino djelo u stanju bitno smanjene uraunljivosti ne moe se ublaiti kazna.
Umiljaj
lan 15 Krivino djelo je uinjeno sa umiljajem kad je uinilac bio svjestan svog djela i htio njegovo izvrenje ili kad je uinilac bio svjestan da moe uiniti djelo pa je na to pristao.
Nehat
lan 16 Krivino djelo je uinjeno iz nehata kad je uinilac bio svjestan da svojom radnjom moe uiniti djelo, ali je olako drao da do toga nee doi ili da e to moi sprijeiti ili kad nije bio svjestan da svojom radnjom moe uiniti djelo iako je prema okolnostima pod kojima je ono uinjeno i prema svojim linim svojstvima bio duan i mogao biti svjestan te mogunosti.
Stvarna zabluda
lan 18 (1) Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u neotklonjivoj stvarnoj zabludi. (2) Neotklonjiva stvarna zabluda postoji ako uinilac nije bio duan i nije mogao da izbjegne zabludu u pogledu neke stvarne okolnosti koja predstavlja obiljeje krivinog djela ili u pogledu neke stvarne okolnosti koja bi, da je zaista postojala, inila djelo dozvoljenim. (3) Ako je uinilac bio u stvarnoj zabludi usljed nehata, postojae krivino djelo uinjeno iz nehata kad je to propisano zakonom.
Pravna zabluda
lan 19 (1) Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u neotklonjivoj pravnoj zabludi. (2) Neotklonjiva pravna zabluda postoji ako uinilac nije bio duan i nije mogao da zna da je djelo koje je uinio zabranjeno. (3) Uiniocu koji nije znao da je djelo zabranjeno, ali je to bio duan i mogao da zna, kazna se moe ublaiti.
Nepodoban pokuaj
lan 21 Uinilac koji pokua da izvri krivino djelo nepodobnim sredstvom ili prema nepodobnom predmetu moe se osloboditi od kazne.
Dobrovoljni odustanak
lan 22 (1) Uinilac koji je pokuao izvrenje krivinog djela, ali je dobrovoljno odustao od njegovog izvrenja, moe se osloboditi od kazne. (2) U sluaju dobrovoljnog odustanka, uinilac e se kazniti za one radnje koje ine neko drugo samostalno krivino djelo, koje nije obuhvaeno krivinim djelom od ijeg izvrenja je uinilac odustao.
Podstrekavanje
lan 24 (1) Ko drugog sa umiljajem podstrekne da uini krivino djelo, kaznie se kao da ga je sam izvrio. (2) Ko drugog sa umiljajem podstrekava na izvrenje krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna, a djelo ne bude ni pokuano, kaznie se kao za pokuaj krivinog djela.
Pomaganje
lan 25 (1) Ko drugom sa umiljajem pomogne u izvrenju krivinog djela, kaznie se kao da ga je sam izvrio, a moe se i blae kazniti. (2) Kao pomaganje u izvrenju krivinog djela smatra se naroito: davanje savjeta ili uputstava kako da se izvri krivino djelo, stavljanje uiniocu na raspolaganje sredstava za izvrenje krivinog djela, stvaranje uslova ili otklanjanje prepreka za izvrenje krivinog djela, kao i unaprijed obeano prikrivanje krivinog djela, uinioca, sredstava kojima je krivino djelo izvreno, tragova krivinog djela ili predmeta pribavljenih krivinim djelom.
2) proizvoa - za krivino djelo uinjeno putem kompakt diska, gramofonske ploe, magnetofonske trake i drugih auditivnih sredstava, filma za javno i privatno prikazivanje, dijapozitiva, videosredstava ili slinih sredstava namijenjenih irem krugu lica. (2) Ako je izdava, tampar ili proizvoa pravno lice ili dravni organ, odgovorno je lice koje odgovara za izdavanje, tampanje ili proizvodnju.
Primjenjivanje odredaba iz l. 28 i 29
lan 30 Odredbe o odgovornosti lica iz l. 28 i 29 ovog zakonika primjenjuju se samo, ako se ta lica po optim odredbama ovog zakonika ne mogu smatrati uiniocem krivinog djela.
Vrste kazni
lan 33 Uiniocu krivinog djela mogu se izrei sljedee kazne: 1) zatvor od etrdeset godina; 2) kazna zatvora; 3) novana kazna; 4) rad u javnom interesu.
2) licu kojem je u vrijeme izvrenja krivinog djela uraunljivost bila bitno smanjena (lan 14 stav 2); 3) za pokuaj krivinog djela.
Kazna zatvora
lan 36 (1) Kazna zatvora ne moe biti kraa od trideset dana niti dua od dvadeset godina. (2) Kazna zatvora iz stava 1 ovog lana izrie se na pune godine i mjesece, a do est mjeseci i na dane.
Uslovni otpust
lan 37 (1) Osueni koji je izdrao dvije treine, a izuzetno polovinu kazne zatvora ili kazne zatvora od etrdeset godina moe se uslovno otpustiti sa izdravanja kazne, ako se u toku izdravanja kazne tako popravio da se moe sa osnovom oekivati da e se na slobodi dobro vladati, a naroito da do isteka vremena za koje je izreena kazna ne uini novo krivino djelo. Pri ocjeni da li e se osueni uslovno otpustiti uzee se u obzir njegovo vladanje za vrijeme izdravanja kazne, izvravanje radnih obaveza, s obzirom na njegovu radnu sposobnost, kao i druge okolnosti koje pokazuju da je postignuta svrha kanjavanja. (2) U odluci o uslovnom otpustu moe se odrediti da je osueni duan da ispuni obavezu utvrenu zakonom. (3) U sluaju iz stava 1 ovog lana, ako uslovni otpust ne bude opozvan, smatra se da je osueni izdrao kaznu.
Novana kazna
lan 39 (1) Novana kazna ne moe biti manja od dvije stotine eura. Novana kazna ne moe biti vea od dvadeset hiljada eura, a za krivina djela uinjena iz koristoljublja vea od sto hiljada eura. (2) Novana kazna kao glavna kazna izrie se u sljedeim iznosima: 1) do dvije hiljade eura za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora do tri mjeseca;
2) od etiri stotine do etiri hiljade eura za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora do est mjeseci; 3) od est stotina do osam hiljada eura za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora do jedne godine; 4) od osam stotina do esnaest hiljada eura za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora do dvije godine; 5) najmanje hiljadu i dvije stotine eura za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora do etiri godine; 6) najmanje hiljadu i dvije stotine eura za krivina djela za koja je kao jedina kazna propisana novana kazna. (3) Za krivina djela uinjena iz koristoljublja novana kazna kao sporedna kazna moe se izrei i kad nije propisana zakonom ili kad je zakonom propisano da e se uinilac kazniti kaznom zatvora ili novanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora. (4) Ako sud utvrdi novanu kaznu kao glavnu kaznu, a utvrdi i novanu kaznu kao sporednu kaznu, izrei e jednu novanu kaznu po pravilima iz lana 48 ovog zakonika. (5) U presudi se odreuje rok plaanja novane kazne koji ne moe biti krai od petnaest dana niti dui od tri mjeseca. U opravdanim sluajevima sud moe dozvoliti da osueni plati novanu kaznu u ratama, s tim da rok isplate ne moe biti dui od jedne godine. (6) Ako osueni ne plati novanu kaznu u odreenom roku, sud e novanu kaznu zamijeniti kaznom zatvora, tako to e za svakih zapoetih dvadeset pet eura novane kazne odrediti jedan dan kazne zatvora, s tim da kazna zatvora ne moe biti dua od est mjeseci, a ako je izreena novana kazna u iznosu veem od devet hiljada, kazna zatvora ne moe biti dua od jedne godine. (7) Neplaena novana kazna koja ne prelazi iznos od dvije hiljade eura, moe se, umjesto kaznom zatvora, zamijeniti kaznom rada u javnom interesu uz saglasnost osuenog lica, tako to e se za svakih zapoetih dvadeset pet eura novane kazne odrediti osam asova rada u javnom interesu, s tim da rad u javnom interesu ne moe biti dui od tristaezdeset asova. (8) Ako osueni plati samo dio novane kazne, sud e ostatak kazne srazmjerno zamijeniti kaznom zatvora, a ako osueni isplati ostatak novane kazne, izvrenje kazne zatvora e obustaviti. (9) Poslije smrti osuenog novana kazna nee se izvriti.
(7) Odredbe lana 39 st. 3 do 9 ovog zakonika primjenjuju se u sluaju kada se novana kazna izrie u skladu sa odredbama ovog lana.
2. Odmjeravanje kazne
Opta pravila o odmjeravanju kazne
lan 42 (1) Sud e uiniocu krivinog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to djelo, imajui u vidu svrhu kanjavanja i uzimajui u obzir sve okolnosti koje utiu da kazna bude manja ili vea (olakavajue i oteavajue okolnosti), a naroito: stepen krivice, pobude iz kojih je djelo uinjeno, jainu ugroavanja ili povrede zatienog dobra, okolnosti pod kojima je djelo uinjeno, raniji ivot uinioca, njegove line prilike, njegovo dranje poslije uinjenog krivinog djela, a naroito njegov odnos prema rtvi krivinog djela kao i druge okolnosti koje se odnose na linost uinioca. (2) Pri odmjeravanju novane kazne sud e posebno uzeti u obzir i imovno stanje uinioca. (3) Okolnost koja je obiljeje krivinog djela ne moe se uzeti u obzir i kao oteavajua, odnosno olakavajua okolnost, izuzev ako prelazi mjeru koja je potrebna za postojanje krivinog djela ili odreenog oblika krivinog djela ili ako postoje dvije ili vie ovakvih okolnosti, pa je samo jedna dovoljna za postojanje teeg, odnosno lakeg oblika krivinog djela.
Povrat
lan 43 Kad sud odmjerava kaznu uiniocu za krivino djelo koje je uinio poslije izdrane, oprotene ili zastarjele kazne ili osloboenja od kazne, po proteku roka za opozivanje uslovne osude ili poslije izreene sudske opomene, moe tu okolnost uzeti kao oteavajuu, cijenei pri tom naroito teinu ranije uinjenog krivinog djela, da li je ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, da li su oba djela uinjena iz istih pobuda, okolnosti pod kojima su djela uinjena i koliko je vremena proteklo od ranije osude, odnosno od izreene, oprotene ili zastarjele kazne, osloboenja od kazne, od proteka roka za opozivanje ranije uslovne osude ili od izreene sudske opomene.
Viestruki povrat
lan 44 (1) Za krivino djelo uinjeno sa umiljajem za koje je propisana kazna zatvora sud moe izrei strou kaznu od propisane, pod sljedeim uslovima:
1) ako je uinilac ranije bio dva ili vie puta osuivan za krivina djela sa umiljajem na kaznu zatvora od najmanje jednu godinu i pokazuje sklonost za vrenje krivinih djela; 2) ako od dana otputanja uinioca sa izdravanja ranije izreene kazne do izvrenja novog krivinog djela nije proteklo pet godina. (2) Stroa kazna ne smije prei dvostruku mjeru propisane kazne ni dvadeset godina zatvora. (3) Pri ocjeni da li e izrei kaznu strou od propisane sud e naroito uzeti u obzir broj ranijih osuda, srodnost uinjenih krivinih djela, pobude iz kojih su uinjena, okolnosti pod kojim su uinjena, kao i potrebu da se radi ostvarivanja svrhe kanjavanja izrekne takva kazna.
Ublaavanje kazne
lan 45 Sud moe uiniocu krivinog djela izrei kaznu ispod granice propisane zakonom ili blau vrstu kazne, kad: 1) zakon predvia da se uinilac moe blae kazniti; 2) zakon predvia da se uinilac moe osloboditi od kazne, a sud ga ne oslobodi od kazne; 3) utvrdi da postoje naroito olakavajue okolnosti i ocijeni da se i sa ublaenom kaznom moe postii svrha kanjavanja.
Osloboenje od kazne
lan 47 (1) Sud moe osloboditi od kazne uinioca krivinog djela samo kad to zakon izriito predvia. (2) Sud moe osloboditi od kazne i uinioca krivinog djela uinjenog iz nehata kad posljedice djela tako teko pogaaju uinioca da izricanje kazne u takvom sluaju oigledno ne bi odgovaralo svrsi kanjavanja. (3) Sud moe osloboditi od kazne i uinioca krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora do pet godina, ako poslije izvrenog krivinog djela, a prije nego to je saznao da je otkriven, otkloni posljedice djela ili nadoknadi tetu prouzrokovanu krivinim djelom.
(1) Ako je uinilac jednom radnjom ili sa vie radnji uinio vie krivinih djela za koja mu se istovremeno sudi, sud e prethodno utvrditi kazne za svako od tih djela, pa e za sva ta djela izrei jedinstvenu kaznu. (2) Jedinstvenu kaznu sud e izrei po sljedeim pravilima: 1) ako je za neko od krivinih djela u sticaju utvrdio kaznu zatvora od etrdeset godina izrei e samo tu kaznu; 2) ako je za krivina djela u sticaju utvrdio kazne zatvora, povisie najteu utvrenu kaznu, s tim da jedinstvena kazna ne smije dostii zbir utvrenih kazni, niti prei dvadeset godina zatvora; 3) ako su za sva krivina djela u sticaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna ne moe biti vea od deset godina zatvora; 4) ako je za krivino djelo u sticaju utvrdio samo novane kazne, izrei e jednu novanu kaznu u visini zbira utvrenih kazni, s tim da ona ne smije prei dvadeset hiljada eura, odnosno sto hiljada eura kada su jedno ili vie krivinih djela izvreni iz koristoljublja, a ako je utvrdio samo novane kazne u dnevnim iznosima ona ne smije prei iznos od tri stotine ezdeset hiljada eura; 5) ako je za krivina djela u sticaju utvrdio samo kazne rada u javnom interesu, izrei e jednu kaznu rada u javnom interesu u visini zbira utvrenih asova rada, s tim da ona ne smije prei dvije stotine etrdeset asova, a vrijeme u kojem se rad mora obaviti ne smije biti due od est mjeseci 6) ako je za neka krivina djela u sticaju utvrdio kazne zatvora, a za druga djela novane kazne, izrei e jednu kaznu zatvora i jednu novanu kaznu po odredbama ta. 2 do 4 ovog stava. (3) Novanu kaznu kao sporednu kaznu sud e izrei ako je utvrena makar i za jedno krivino djelo u sticaju, a ako je utvrdio vie novanih kazni, izrei e jednu novanu kaznu po odredbi stava 2 taka 4 ovog lana. (4) Ako je sud za krivina djela u sticaju utvrdio kazne zatvora i maloljetnikog zatvora, izrei e kaznu zatvora kao jedinstvenu kaznu primjenom pravila predvienih u stavu 2 taka 2 ovog lana.
kazne zatvora ili maloljetnikog zatvora, sud e izrei jedinstvenu kaznu za sva krivina djela primjenom odredaba lana 48 ovog zakonika, uzimajui ranije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Kazna ili dio kazne koju je osueni izdrao uraunae se u izreenu kaznu zatvora. (2) Za krivino djelo uinjeno u toku izdravanja kazne zatvora ili maloljetnikog zatvora sud e uiniocu izrei kaznu, nezavisno od ranije izreene kazne, ako se primjenom odredaba lana 48 ovog zakonika, s obzirom na teinu krivinog djela i neizdrani dio ranije izreene kazne, ne bi mogla ostvariti svrha kanjavanja. (3) Osueni koji za vrijeme izdravanja kazne zatvora ili maloljetnikog zatvora uini krivino djelo za koje zakon propisuje novanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine, kaznie se disciplinski.
GLAVA ETVRTA MJERE UPOZORENJA 1. Uslovna osuda i sudska opomena Svrha uslovne osude i sudske opomene
lan 52 (1) Mjere upozorenja su: uslovna osuda i sudska opomena. (2) U okviru opte svrhe krivinih sankcija (lan 4 stav 2), svrha uslovne osude i sudske opomene je da se prema uiniocu koji je kriv ne primijeni kazna za laka krivina djela, kad to nije nuno radi krivinopravne zatite i kad se moe oekivati da e upozorenje uz prijetnju kazne (uslovna osuda) ili samo upozorenje (sudska opomena) dovoljno uticati na uinioca da vie ne vri krivina djela.
Uslovna osuda
lan 53 (1) Uslovnom osudom sud uiniocu krivinog djela utvruje kaznu i istovremeno odreuje da se ona nee izvriti, ako osueni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne moe biti krae od jedne niti due od pet godina (vrijeme provjeravanja) ne uini novo krivino djelo. (2) Sud moe u uslovnoj osudi odrediti da e se kazna izvriti i ako osueni u odreenom roku ne vrati imovinsku korist pribavljenu izvrenjem krivinog djela, ne naknadi tetu koju je prouzrokovao krivinim djelom ili ne ispuni druge obaveze predviene u krivinopravnim odredbama. Rok za ispunjenje tih obaveza utvruje sud u okviru odreenog vremena provjeravanja. (3) Mjere bezbjednosti, izreene uz uslovnu osudu, izvravaju se.
lan 54 (1) Uslovna osuda se moe izrei kad je uiniocu utvrena kazna zatvora u trajanju do dvije godine. (2) Za krivina djela za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju od deset godina ili tea kazna ne moe se izrei uslovna osuda. (3) Uslovna osuda se ne moe izrei ako nije proteklo vie od pet godina od pravosnanosti osude kojom je uiniocu izreena kazna za umiljajno krivino djelo. Uslovna osuda se ne moe izrei uiniocu kome su ve izreene dvije uslovne osude. (4) Pri odluivanju da li e izrei uslovnu osudu sud e, vodei rauna o svrsi uslovne osude, posebno uzeti u obzir linost uinioca, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje poslije izvrenog krivinog djela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je djelo uinjeno. (5) Ako je uiniocu utvrena i kazna zatvora i novana kazna, uslovna osuda moe se izrei samo za kaznu zatvora.
okolnosti koje se odnose na linost uinioca, a od znaaja su za izbor mjera zatitnog nadzora i njihovo trajanje.
Sudska opomena
lan 65 (1) Sudska opomena moe se izrei za krivina djela za koja je propisan zatvor do jedne godine ili novana kazna, a uinjena su pod takvim olakavajuim okolnostima koje ih ine naroito lakim. (2) Za odreena krivina djela i pod uslovima predvienim zakonom sudska opomena moe se izrei i kad je propisan zatvor do tri godine. (3) Sudsku opomenu sud moe izrei za vie krivinih djela uinjenih u sticaju, ako za svako od tih djela postoje uslovi iz st. 1 i 2 ovog lana. (4) Pri odluivanju da li e izrei sudsku opomenu sud e, vodei rauna o svrsi sudske opomene, posebno uzeti u obzir linost uinioca, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje poslije izvrenja krivinog djela, a naroito njegov odnos prema rtvi krivinog djela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je djelo uinjeno. (5) Sudska opomena ne moe se izrei vojnim licima za krivina djela protiv Vojske Crne Gore.
lan 68 (1) Sud moe uiniocu krivinog djela izrei jednu ili vie mjera bezbjednosti kad postoje uslovi za njihovo izricanje predvieni ovim zakonikom. (2) Obavezno psihijatrijsko lijeenje i uvanje u zdravstvenoj ustanovi i obavezno psihijatrijsko lijeenje na slobodi neuraunljivom uiniocu izriu se samostalno. Uz ove mjere mogu se izrei zabrana vrenja poziva, djelatnosti i dunosti, zabrana upravljanja motornim vozilom i oduzimanje predmeta. (3) Mjere iz stava 2 ovog lana mogu se izrei uiniocu krivinog djela ija je uraunljivost bitno smanjena, ako mu je izreena kazna ili uslovna osuda. (4) Obavezno lijeenje narkomana, obavezno lijeenje alkoholiara, zabrana vrenja poziva, djelatnosti i dunosti, zabrana upravljanja motornim vozilom, oduzimanje predmeta i javno objavljivanje presude mogu se izrei ako je uiniocu izreena kazna, uslovna osuda, sudska opomena ili je uinilac osloboen od kazne. (5) Protjerivanje stranca iz zemlje moe se izrei ako je uiniocu izreena kazna ili uslovna osuda. (6) Za krivina djela u sticaju mjera bezbjednosti e se izrei ako je utvrena za jedno od krivinih djela u sticaju.
(4) Obavezno psihijatrijsko lijeenje na slobodi moe se povremeno sprovoditi i u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi, ako je to potrebno radi uspjenijeg lijeenja, s tim da povremeno lijeenje u ustanovi ne moe neprekidno trajati due od petnaest dana, niti ukupno due od dva mjeseca. (5) Obavezno psihijatrijsko lijeenje na slobodi traje dok postoji potreba lijeenja, ali ne due od tri godine. (6) Ako se u sluaju iz st. 1 do 3 ovog lana uinilac ne podvrgne lijeenju na slobodi ili ga samovoljno napusti ili i pored lijeenja nastupi opasnost da ponovo uini protivpravno djelo predvieno u zakonu kao krivino djelo, tako da je potrebno njegovo lijeenje i uvanje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi, sud moe izrei obavezno psihijatrijsko lijeenje i uvanje u takvoj ustanovi.
vrijeme provedeno u zatvoru, odnosno u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je izvrena mjera bezbjednosti ne uraunava u vrijeme trajanja ove mjere. (3) Ako izrekne uslovnu osudu, sud moe odrediti da e se ta osuda opozvati, ako uinilac prekri zabranu vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti.
Oduzimanje predmeta
lan 75 (1) Predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvrenje krivinog djela ili koji su nastali izvrenjem krivinog djela mogu se oduzeti, ako su svojina uinioca. (2) Predmeti iz stava 1 ovog lana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina uinioca, ako to zahtijevaju razlozi bezbjednosti ljudi ili imovine ili razlozi morala ili kada i dalje postoji opasnost da e biti upotrijebljeni za izvrenje krivinog djela, a time se ne dira u pravo treih lica na naknadu tete od uinioca. (3) Zakonom se moe odrediti obavezno oduzimanje predmeta i uslovi za njihovo oduzimanje. (4) Zakonom se moe odrediti obavezno unitavanje oduzetih predmeta.
lan 77 (1) Pri osudi za krivino djelo uinjeno putem medija ili za krivino djelo koje je prouzrokovalo opasnost za ivot ili zdravlje ljudi a objavljivanje presude bi doprinijelo da se otkloni ili umanji ta opasnost sud moe odluiti da se o troku osuenog istim putem ili na drugi odgovarajui nain objavi sudska presuda u cjelini ili u izvodu. (2) Zakonom se moe odrediti obavezno objavljivanje presude. U tom sluaju sud e odluiti putem kojeg medija e se presuda objaviti i da li e se objaviti u cjelini ili u izvodu. (3) Javno objavljivanje presude izvrie se najkasnije u roku od trideset dana od dana pravosnanosti presude.
1. Osnovne odredbe
Vaenje posebnih krivinopravnih odredaba za maloljetnike
lan 79 (1) Prema maloljetnim uiniocima krivinih djela primjenjuju se odredbe ove glave, a ostale odredbe ovog zakonika ukoliko u ovoj glavi nije drukije propisano. (2) Posebne odredbe koje vae za maloljetne uinioce krivinih djela primjenjuju se pod uslovima predvienim odredbama ove glave i na punoljetna lica kad im se sudi za krivina djela koja su uinila kao maloljetnici, a izuzetno i na lica koja su uinila krivino djelo kao mlaa punoljetna lica.
Vaspitni nalozi
lan 80a (1) Prema maloljetnom uiniocu krivinog djela moe se izrei jedan ili vie vaspitnih naloga za krivino djelo za koje je propisana novana kazna ili kazna zatvora do pet godina. (2) Vaspitni nalog prema maloljetniku moe izrei sud po sopstvenoj procjeni ili na predlog nadlenog dravnog tuioca. (3) Uslovi za primjenu vaspitnog naloga su: priznanje krivinog djela od strane maloljetnika i njegov odnos prema krivinom djelu i oteenom.
razvoj maloljetnika i jaanje njegove line odgovornosti kako ubudue ne bi inio krivina djela.
2. Vaspitne mjere
Vrste vaspitnih mjera
lan 83
Maloljetnom uiniocu krivinih djela mogu se izrei ove vaspitne mjere: 1) disciplinske mjere: ukor i upuivanje u vaspitni centar za maloljetnike; 2) mjere pojaanog nadzora: pojaan nadzor od strane roditelja, usvojioca ili staraoca; pojaan nadzor od strane organa starateljstva i pojaan nadzor uz dnevni boravak u odgovarajuoj ustanovi za vaspitavanje maloljetnika; 3) zavodske mjere: upuivanje u vaspitnu ustanovu; upuivanje u vaspitno-popravni dom i upuivanje u posebnu ustanovu za lijeenje i osposobljavanje.
Ukor
lan 86 (1) Ukor se izrie ako je dovoljno da se maloljetnik zbog uinjenog krivinog djela samo prekori. (2) Pri izricanju ukora sud e ukazati maloljetniku na tetnost njegovog postupka i predoie mu mogunost izricanja tee sankcije ako ponovo uini krivino djelo
(2) Ova mjera traje od est mjeseci do dvije godine, s tim da sud naknadno odluuje o njenom prestanku. (3) Kad sud izrekne mjeru iz stava 1 ovog lana dae roditeljima, usvojiocu ili staraocu potrebna uputstva i naloiti im odreene dunosti koje treba da preduzmu za vaspitanje maloljetnika, za njegovo lijeenje i za otklanjanje tetnih uticaja na njega. (4) Pri izricanju mjere iz stava 1 ovog lana sud e odrediti da organ starateljstva provjerava njeno izvrenje i ukazuje pomo roditeljima, usvojiocu ili staraocu.
(2) Sud moe maloljetniku kao posebnu obavezu odrediti i da bez naknade obavlja humanitarne, kulturne, ekoloke i druge poslove od javnog interesa. Rad na ovim poslovima traje trideset asova u toku jednog mjeseca i odreuje se da moe biti obavljen za vrijeme koje ne moe biti krae od mjesec dana niti due od etiri mjeseca. Prilikom odreivanja ove obaveze sud e voditi rauna da se ne ometa kolovanje ili zaposlenje. (3) Roditelj, usvojilac ili staralac maloljetnika kojem je odreena jedna ili vie obaveza iz stava 1 ovog lana duan je da u sluaju promjene ili dueg naputanja boravita ili prebivalita o tome blagovremeno obavijesti organ starateljstva. (4) Obaveze iz st. 1 i 2 ovog lana traju najdue dok traje izreena vaspitna mjera, s tim da sud moe zamijeniti ili ukinuti obaveze koje je odredio. (5) Pri odreivanju obaveza iz stava 1 ovog lana sud e posebno ukazati maloljetniku i njegovim roditeljima, usvojiocu, odnosno staraocu da se, u sluaju neispunjenja ovih obaveza, izreena mjera pojaanog nadzora moe zamijeniti drugom vaspitnom mjerom.
lijeenje i osposobljavanje moe obezbijediti lijeenje i uvanje i time postii svrha te mjere bezbjednosti. (3) Ako je mjera iz stava 1 ovog lana izreena umjesto upuivanja u vaspitnu ustanovu ili upuivanja u vaspitno-popravni dom, maloljetnik ostaje u posebnoj ustanovi za lijeenje i osposobljavanje najdue tri godine. Ako je ova mjera izreena umjesto mjere bezbjednosti maloljetnik ostaje u posebnoj ustanovi dok je to potrebno, a kad navri dvadeset tri godine izvrenje mjere se nastavlja u ustanovi u kojoj se izvrava mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u psihijatrijskoj ustanovi. (4) Kad maloljetnik navri osamnaest godina sud obavezno ispituje potrebu njegovog daljeg zadravanja u ovoj ustanovi.
(1) Podaci o izreenim vaspitnim mjerama mogu se dati samo sudu, dravnom tuiocu, organu starateljstva i ustanovi koja se bavi zatitom maloljetnika, i to samo ako uinilac nije navrio dvadeset jednu godinu. (2) Podaci o izreenim vaspitnim mjerama dae se organima iz stava 1 ovog lana i posle navrene dvadeset prve godine uinioca, ako se odnose na krivina djela za koja je predviena kazna preko pet godina zatvora.
3. Maloljetniki zatvor
Kanjavanje starijih maloljetnika
lan 100 Kazniti se moe samo stariji maloljetnik koji je uinio krivino djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora preko pet godina, ako zbog visokog stepena krivice uinioca i teine krivinog djela ne bi bilo opravdano izrei vaspitnu mjeru.
Maloljetniki zatvor
lan 101 (1) Maloljetniki zatvor ne moe biti krai od est mjeseci niti dui od osam godina. Izuzetno, za krivina djela za koja je kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od deset godina moe se izrei maloljetniki zatvor u trajanju do deset godina. (2) Maloljetniki zatvor se izrie na pune godine i mjesece. (3) Maloljetniki zatvor stariji maloljetnici izdravaju u posebnim kazneno-popravnim domovima u kojima mogu ostati do navrene dvadeset tree godine. Ako do tada ne budu izdrali kaznu, uputie se u kazneno-popravnu ustanovu u kojoj punoljetna lica izdravaju kaznu zatvora. Izuzetno, u kazneno-popravnom domu za maloljetnike moe ostati lice koje je navrilo dvadeset tri godine, ako je to potrebno radi zavretka njegovog kolovanja ili strunog osposobljavanja, ali ne due od navrenih dvadeset pet godina.
(2) Ako sud nae da bi za neko krivino djelo u sticaju trebalo starijeg maloljetnika kazniti, a da bi za druga krivina djela trebalo izrei vaspitne mjere, za sva djela u sticaju izrei e samo kaznu maloljetnikog zatvora. (3) Sud e na nain iz st. 1 ili 2 ovog lana postupiti i u sluaju ako se posle izreene kazne utvrdi da je osueni, prije ili poslije njenog izricanja, uinio jo neko krivino djelo.
(2) Punoljetnom licu koje u vremenu suenja nije navrilo dvadeset jednu godinu moe se suditi za krivina djela koja je uinilo kao mlai maloljetnik samo ako je za krivino djelo propisana kazna zatvora tea od pet godina. Ovakvom licu sud moe izrei samo mjeru pojaanog nadzora od strane organa starateljstva ili odgovarajuu zavodsku vaspitnu mjeru. Pri ocjeni koju e od ovih mjera izrei sud e uzeti u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito teinu uinjenog djela, vrijeme koje je proteklo od njegovog izvrenja, vladanje uinioca, kao i svrhu ove vaspitne mjere. (3) Punoljetnom licu za krivino djelo koje je izvrilo kao stariji maloljetnik moe se izrei samo mjera pojaanog nadzora od strane organa starateljstva ili odgovarajua zavodska vaspitna mjera, a pod uslovima iz lana 100 ovog zakonika i kazna maloljetnikog zatvora. Pri ocjeni koju e od ovih sankcija izrei sud e uzeti u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito teinu uinjenog djela, vrijeme koje je proteklo od njegovog izvrenja, vladanje uinioca, kao i svrhu koju treba postii ovim sankcijama. (4) Izuzetno od odredbe stava 3 ovog lana, punoljetnom licu koje je u vrijeme suenja navrilo dvadeset jednu godinu sud moe, umjesto maloljetnikog zatvora, izrei zatvor ije se trajanje odreuje u granicama kako je to predvieno l. 101 i 104 ovog zakonika. Kazna zatvora izreena u ovom sluaju ima, u pogledu rehabilitacije i pravnih posljedica osude, isto pravno dejstvo kao i kazna maloljetnikog zatvora.
(4) Imovinska korist oduzee se ukoliko je steena u periodu prije i/ili poslije izvrenja krivinog djela iz stava 3 ovog lana do pravosnanosti presude, kada sud utvrdi da vremenski kontekst u kojem je steena imovinska korist i druge okolnosti konkretnog sluaja opravdavaju oduzimanje imovinske koristi." (5) Imovinska korist pribavljena krivinim djelom oduzee se i od lica na koje je prenesena bez naknade ili od lica koje je znalo da je imovinska korist pribavljena krivinim djelom ili je to moglo i bilo duno da zna. (6) Ako je krivinim djelom pribavljena imovinska korist za drugog ta korist e se oduzeti.
Zatita oteenog
lan 114 (1) Ako je u krivinom postupku usvojen imovinskopravni zahtjev oteenog, sud e izrei oduzimanje imovinske koristi samo ukoliko ona prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev oteenog u tom iznosu. (2) Oteeni koji je u krivinom postupku u pogledu svakog imovinskopravnog zahtjeva upuen na parnicu moe traiti da se namiri iz oduzete imovinske koristi, ako pokrene parnicu u roku od est mjeseci od dana pravosnanosti odluke kojom je upuen na parnicu i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnanosti odluke kojom je usvojen njegov imovinskopravni zahtjev zatrai namirenje iz oduzete imovinske koristi. (3) Oteeni koji u krivinom postupku nije podnio imovinskopravni zahtjev moe zahtijevati namirenje iz oduzete imovinske koristi, ako je radi utvrivanja svog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za presudu kojom je izreeno oduzimanje imovinske koristi, a najdalje u roku od tri godine od dana pravosnanosti odluke o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnanosti odluke kojom je usvojen njegov imovinskopravni zahtjev zatrai namirenje iz oduzete imovinske koristi.
GLAVA DEVETA REHABILITACIJA, PRESTANAK PRAVNIH POSLJEDICA OSUDE I DAVANJE PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE Opti pojam rehabilitacije
lan 118 (1) Rehabilitacijom se brie osuda i prestaju sve njene pravne posljedice, a osueni se smatra neosuivanim. (2) Rehabilitacija nastaje ili na osnovu samog zakona (zakonska rehabilitacija) ili po molbi osuenog lica na osnovu sudske odluke (sudska rehabilitacija). (3) Rehabilitacijom se ne dira u prava treih lica koja se zasnivaju na osudi.
Zakonska rehabilitacija
lan 119 (1) Zakonska rehabilitacija se daje samo licima koja prije osude na koju se odnosi rehabilitacija nijesu bila osuivana ili koja su se po zakonu smatrala neosuivanim. (2) Zakonska rehabilitacija nastaje, ako: 1) lice koje je oglaeno krivim, a osloboeno od kazne ili kojem je izreena sudska opomena, u roku od godinu dana od pravosnanosti presude, ne uini novo krivino djelo; 2) lice kojem je izreena uslovna osuda, u vrijeme provjeravanja i u roku od godinu dana po isteku roka provjeravanja, ne uini novo krivino djelo; 3) lice koje je osueno na novanu kaznu, kaznu rada u javnom interesu ili kaznu zatvora do est mjeseci, u roku od tri godine od dana kad je ta kazna izvrena, zastarjela ili oprotena, ne uini novo krivino djelo; 4) lice koje je osueno na kaznu zatvora preko est mjeseci do jedne godine, u roku od pet godina od dana kad je ta kazna izvrena, zastarjela ili oprotena, ne uini novo krivino djelo. (3) Zakonska rehabilitacija ne nastaje ako sporedna kazna jo nije izvrena ili ako jo traju mjere bezbjednosti.
Sudska rehabilitacija
lan 120 (1) Sudska rehabilitacija moe se dati licu koje je osueno na kaznu zatvora preko jedne do dvije godine, ako u roku od pet godina od dana kad je ta kazna izdrana, zastarjela ili oprotena ne uini novo krivino djelo. (2) Licu koje je osueno na kaznu zatvora preko dvije do tri godine sudska rehabilitacija moe se dati ako u roku od osam godina od dana kad je ta kazna izdrana, zastarjela ili oprotena ne uini novo krivino djelo. (3) U sluaju iz st. 1 i 2 ovog lana sud e dati rehabilitaciju ako nae da je osueno lice svojim vladanjem zasluilo rehabilitaciju i ako je, prema svojim mogunostima,
naknadilo tetu prouzrokovanu krivinim djelom, pri emu je sud duan da uzme u obzir i sve druge okolnosti od znaaja za davanje rehabilitacije, a posebno prirodu i znaaj djela. (4) Sudska rehabilitacija ne moe se dati ako sporedna kazna jo nije izvrena ili ako jo traju mjere bezbjednosti.
1) dvadeset pet godina od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora od etrdeset godina; 2) dvadeset godina od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko petnaest godina; 3) petnaest godina od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko deset godina; 4) deset godina od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko pet godina; 5) pet godina od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko tri godine; 6) tri godine od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko jedne godine; 7) dvije godine od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora do jedne godine ili novana kazna. (2) Ako je za krivino djelo propisano vie kazni, zastarjelost se odreuje prema najteoj propisanoj kazni.
(3) Zastarjelost izvrenja mjera bezbjednosti zabrane vrenja poziva, djelatnosti i dunosti, zabrane upravljanja motornim vozilom i protjerivanja stranca iz zemlje nastaje kad protekne vrijeme za koje su te mjere izreene. (4) Izvrenje mjere bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi ne zastarijeva, ali ako je od pravosnanosti presude kojom je mjera bezbjednosti izreena proteklo vie od pet godina, a izvrenje nije zapoeto, sud e ispitati da li je izvrenje ove mjere jo uvijek potrebno.
Pomilovanje
lan 131 (1) Pomilovanjem se poimenino odreenom licu daje osloboenje od krivinog gonjenja ili potpuno ili djelimino osloboenje od izvrenja kazne, zamjenjuje se izreena kazna blaom kaznom ili uslovnom osudom, daje se rehabilitacija, odreuje krae trajanje odreene pravne posljedice osude ili se ukidaju pojedine ili sve pravne posljedice osude.
(2) Pomilovanjem se moe ukinuti ili odrediti krae trajanje mjere bezbjednosti zabrana vrenja poziva, djelatnosti i dunosti, zabrana upravljanja motornim vozilom i protjerivanje stranca iz zemlje.
GLAVA DVANAESTA VAENJE KRIVINOG ZAKONODAVSTVA CRNE GORE Vremensko vaenje krivinog zakonodavstva
lan 133 (1) Na uinioca krivinog djela primjenjuje se zakon koji je vaio u vrijeme izvrenja krivinog djela. (2) Ako se u toku izvrenja krivinog djela izmijeni zakon, primjenjivae se zakon koji je vaio u vrijeme dovrenja djela. (3) Ako je poslije izvrenja krivinog djela izmijenjen zakon, jednom ili vie puta, primijenie se zakon koji je najblai za uinioca. (4) Na uinioca krivinog djela koje je odreeno zakonom sa odreenim vremenskim trajanjem primjenjuje se taj zakon, bez obzira na to kad mu se sudi, ako tim zakonom nije drukije odreeno. (5) Mjere bezbjednosti i vaspitne mjere propisane novim zakonom mogu se primijeniti na uinioca, ako nijesu za njega nepovoljnije od onih koje su se mogle primijeniti prema zakonu koji je vaio u vrijeme izvrenja djela.
Vaenje krivinog zakonodavstva Crne Gore za uinioce odreenih krivinih djela izvrenih u inostranstvu
lan 135 Krivino zakonodavstvo Crne Gore vai za svakog ko u inostranstvu uini krivino djelo iz l. 357 do 369, l. 371 do 374 i l. 447 do 449 ovog zakonika ili iz lana 258 ovog zakonika, ako se falsifikovanje odnosi na novac koji je u vrijeme izvrenja krivinog djela bio zakonsko sredstvo plaanja u Crnoj Gori.
Vaenje krivinog zakonodavstva Crne Gore za dravljanina Crne Gore koji uini krivino djelo u inostranstvu
lan 136 (1) Krivino zakonodavstvo Crne Gore vai za dravljanina Crne Gore i kad u inostranstvu uini koje drugo krivino djelo, osim krivinih djela navedenih u lanu 135 ovog zakonika, ako se zatekne na teritoriji Crne Gore ili joj bude izruen. (2) Pod uslovima iz stava 1 ovog lana krivino zakonodavstvo Crne Gore vai i za uinioca koji je postao dravljanin Crne Gore poslije izvrenja krivinog djela.
Vaenje krivinog zakonodavstva Crne Gore za stranca koji uini krivino djelo u inostranstvu
lan 137 (1) Krivino zakonodavstvo Crne Gore vai i za stranca koji van teritorije Crne Gore uini prema njoj ili njenom dravljaninu krivino djelo i kad nijesu u pitanju krivina djela navedena u lanu 135 ovog zakonika, ako se zatekne na teritoriji Crne Gore ili joj bude izruen. (2) Krivino zakonodavstvo Crne Gore vai i za stranca koji prema stranoj dravi ili prema strancu uini u inostranstvu krivino djelo za koje se po zakonu zemlje u kojoj je uinjeno moe izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna, ako se zatekne na teritoriji Crne Gore, a ne bude izruen stranoj dravi. Ako ovim zakonikom nije drukije odreeno, sud u takvom sluaju ne moe izrei teu kaznu od one koja je propisana zakonom zemlje u kojoj je krivino djelo uinjeno.
lan 142 (1) Pod teritorijom Crne Gore podrazumijevaju se suvozemna teritorija, obalno more i vodene povrine unutar njenih granica, kao i vazduni prostor nad njima. (2) Pod krivinim zakonodavstvom Crne Gore podrazumijevaju se ovaj zakonik kao i sve krivinopravne odredbe sadrane u drugim zakonima Crne Gore. (3) Slubenim licem smatra se: 1) lice koje u dravnom organu vri slubene dunosti; 2) izabrano, imenovano ili postavljeno lice u dravnom organu, organu lokalne samouprave ili lice koje stalno ili povremeno vri slubene dunosti ili slubene funkcije u tim organima; 3) lice u ustanovi, privrednom drutvu ili drugom subjektu, kojem je povjereno vrenje javnih ovlaenja, koje odluuje o pravima, obavezama ili interesima fizikih ili pravnih lica ili o javnom interesu; 4) i drugo lice koje obavlja slubene dunosti na osnovu zakona, propisa donijetih na osnovu zakona, ugovora ili arbitranog sporazuma, kao i lice kojem je faktiki povjereno vrenje pojedinih slubenih dunosti ili poslova; 5) vojno lice izuzev kad su u pitanju odredbe Glave trideset este ovog zakonika. 5a) lice koje u stranoj dravi obavlja zakonodavnu, izvrnu, sudsku ili drugu javnu funkciju za stranu dravu, lice koje obavlja slubenu dunost u meunarodnoj javnoj organizaciji i lice koje obavlja sudsku, tuilaku ili neku drugu funkciju u meunarodnom sudu. (4) Odgovornim licem smatra se vlasnik privrednog drutva ili drugog subjekta ili lice u privrednom drutvu, ustanovi ili drugom subjektu kojem je, s obzirom na njegovu funkciju, uloena sredstva ili na osnovu ovlaenja, povjeren odreeni krug poslova u upravljanju imovinom, proizvodnji ili drugoj djelatnosti ili u vrenju nadzora nad njima ili mu je faktiki povjereno obavljanje pojedinih poslova. Odgovornim licem smatra se i slubeno lice kad su u pitanju krivina djela kod kojih je kao izvrilac oznaeno odgovorno lice, a u ovom zakoniku nijesu predviena u glavi o krivinim djelima protiv slubene dunosti, odnosno kao krivina djela slubenog lica. (5) Vojnim licem smatra se: profesionalno vojno lice (vojnik po ugovoru, podoficir, podoficir po ugovoru, oficir i oficir po ugovoru), lice u rezervnom sastavu (rezervni vojnik, rezervni podoficir i rezervni oficir), civilno lice koje vri odreenu vojnu dunost i lice koje za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja podlijee vojnoj obavezi. (6) Kad je kao izvrilac odreenih krivinih djela oznaeno slubeno lice, odgovorno lice ili vojno lice, lica navedena u st. 3,4 i 5 ovog lana mogu biti izvrioci tih djela, ako iz obiljeja pojedinog djela ili iz pojedinog propisa ne proizilazi da izvrilac moe biti samo neko od tih lica. (7) Djetetom se smatra lice koje nije navrilo etrnaest godina. (8) Maloljetnikom se smatra lice koje je navrilo etrnaest godina, a nije navrilo osamnaest godina. (9) Maloljetnim licem smatra se lice koje nije navrilo osamnaest godina. (10) Uiniocem se smatraju izvrilac, saizvrilac, podstreka i pomaga. (11) Silom se smatra i primjena hipnoze ili omamljujuih sredstava, s ciljem da se neko protiv svoje volje dovede u nesvjesno stanje ili onesposobi za otpor. (12) Izborima se smatraju izbori za Skuptinu Crne Gore, Predsjednika Crne Gore, organe lokalne samouprave i drugi izbori koji se raspisuju i vre na osnovu Ustava i zakona. (13) Referendumom se smatra izjanjavanje graana na kojem se odluuje o pitanjima za koja je to utvreno Ustavom ili zakonom. (14) Opojnim drogama smatraju se supstance i preparati koji su propisima zasnovanim na zakonu proglaeni za opojne droge. (15) Pokretnom stvari se smatra i svaka proizvedena ili sakupljena energija za davanje svjetlosti, toplote ili kretanja, telefonski impuls, kao i raunarski podatak i raunarski program.
(16) Raunarskim sistemom smatra se svaki ureaj ili grupa meusobno povezanih ili uslovljenih ureaja, od kojih jedan ili vie njih, u zavisnosti od programa, vri automatsku obradu podataka. (17) Raunarskim podatkom smatra se svako izlaganje injenica, podataka ili koncepata u obliku koji je pogodan za obradu u raunarskom sistemu, ukljuujui tu i programe pomou kojih raunarski sistem vri svoje funkcije. (18) Raunarskim programom smatra se skup ureenih raunarskih podataka na osnovu kojih raunarski sistem vri svoje funkcije. (19) Raunarski virus je raunarski program koji ugroava ili mijenja funkcije raunarskog sistema i mijenja, ugroava ili neovlaeno koristi raunarske podatke. (20) Podacima o raunarskom saobraaju smatraju se svi raunarski podaci koje generiu raunarski sistemi, koji ine lanac komunikacije izmeu dva raunarska sistema koji komuniciraju ukljuujui i njih same. (21) Zatienim prirodnim dobrom smatra se i dobro koje po propisima o zatiti prirodnih dobara uiva prethodnu zatitu. (22) Kulturnim dobrom smatra se i dobro koje po propisima o zatiti kulturnog dobra uiva prethodnu zatitu, dio kulturnog dobra i zatiena okolina nepokretnog kulturnog dobra. (23) Novac je metalni i papirni novac ili novac izraen od nekog drugog materijala koji je na osnovu zakona u opticaju u Crnoj Gori ili u stranoj dravi. (24) Znacima za vrijednost smatraju se i strani znaci za vrijednost. (25) Motornim vozilom smatra se svako saobraajno sredstvo na motorni pogon u suvozemnom, vodenom i vazdunom saobraaju. (26) Ispravom se smatra svaki predmet koji je podoban ili odreen da slui kao dokaz kakve injenice koja ima znaaj za pravne odnose, kao i raunarski podatak. (27) Spis, pismo, poiljka i dokument mogu biti i u elektronskom obliku. (28) Porodicom ili porodinom zajednicom smatraju se i bivi brani drugovi, krvni srodnici i srodnici iz potpunog usvojenja u pravoj liniji bez ogranienja, a u pobonoj liniji zakljuno sa etvrtim stepenom, srodnici iz nepotpunog usvojenja, tazbinski srodnici zakljuno sa drugim stepenom, lica koja ive u istom porodinom domainstvu i lica koja imaju zajedniko dijete ili je dijete na putu da bude roeno iako nikad nisu ivjela u istom porodinom domainstvu. (29) Izraz "nee se kazniti" znai da u tom sluaju nema krivinog djela. (30) Kad je radnja krivinog djela odreena trajnim glagolom smatra se da je djelo uinjeno, ako je radnja izvrena jednom ili vie puta.
POSEBNI DIO GLAVA ETRNAESTA KRIVINA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA Ubistvo
lan 143 Ko drugog lii ivota, kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.
Teko ubistvo
lan 144 Zatvorom najmanje deset godina ili kaznom zatvora od etrdeset godina kaznie se: 1) ko drugog lii ivota na svirep ili podmukao nain; 2) ko drugog lii ivota pri bezobzirnom nasilnikom ponaanju; 3) ko drugog lii ivota i pri tom sa umiljajem dovede u opasnost ivot jo nekog lica; 4) ko drugog lii ivota iz koristoljublja, radi izvrenja ili prikrivanja drugog krivinog djela, iz bezobzirne osvete ili iz drugih niskih pobuda; 5) ko lii ivota slubeno ili vojno lice pri vrenju ili u vezi sa vrenjem slubene dunosti;
6) ko lii ivota dijete ili bremenitu enu; 7) ko lii ivota lana svoje porodice ili porodine zajednice kojeg je prethodno zlostavljao; 8) ko sa umiljajem lii ivota vie lica, a ne radi se o ubistvu na mah, ubistvu djeteta pri poroaju ili lienju ivota iz samilosti.
Ubistvo na mah
lan 145 Ko drugog lii ivota na mah doveden bez svoje krivice u jaku razdraenost napadom, zlostavljanjem ili tekim vrijeanjem od strane ubijenog, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1 i 2 ovog lana nastupila smrt, teko naruavanje zdravlja ili druga teka tjelesna povreda ene nad kojom je vren prekid trudnoe, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1 ovog lana zatvorom od est mjeseci do est godina, a za djelo iz stava 2 ovog lana zatvorom od dvije do dvanaest godina.
Uestvovanje u tui
lan 153 Ko uestvuje u tui u kojoj je neko lien ivota ili je drugom nanesena teka tjelesna povreda, kaznie se za samo uestvovanje zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
Izlaganje opasnosti
lan 155 (1) Ko drugo lice ostavi bez pomoi u stanju ili prilikama opasnim za ivot ili zdravlje koje je sam prouzrokovao, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (2) Ako je usljed djela iz stava 1 ovog lana nastupilo teko naruenje zdravlja ili druga teka tjelesna povreda ostavljenog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina. (3) Ako je usljed djela iz stava 1 ovog lana nastupila smrt ostavljenog lica,
Nepruanje pomoi
lan 157 (1) Ko ne prui pomo licu koje se nalazi u neposrednoj opasnosti za ivot iako je to mogao uiniti bez opasnosti za sebe ili drugog, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je usljed nepruanja pomoi nastupilo teko naruenje zdravlja ili druga teka tjelesna povreda lica koje se nalazilo u neposrednoj opasnosti za ivot, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (3) Ako je usljed nepruanja pomoi nastupila smrt lica koje se nalazilo u neposrednoj opasnosti za ivot, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
GLAVA PETNAESTA KRIVINA DJELA PROTIV SLOBODA I PRAVA OVJEKA I GRAANINA Povreda prava upotrebe jezika i pisma
lan 158 Ko suprotno propisima o upotrebi jezika i pisma naroda ili pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica koji ive u Crnoj Gori uskrati ili ogranii graaninu da pri ostvarivanju svojih prava ili pri obraanju organima ili organizacijama upotrijebi jezik ili pismo kojim se slui, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
Povreda ravnopravnosti
lan 159 (1) Ko zbog nacionalne ili etnike pripadnosti, pripadnosti rasi ili vjeroispovijesti ili zbog odsustva te pripadnosti ili zbog razlika u pogledu politikog ili drugog ubjeenja, pola, jezika, obrazovanja, drutvenog poloaja, socijalnog porijekla, imovnog stanja ili nekog drugog linog svojstva, drugome uskrati ili ogranii ljudska prava i slobode utvrena Ustavom, zakonima ili drugim propisima ili optim aktima ili potvrenim meunarodnim ugovorima ili mu na osnovu ove razlike daje povlastice ili pogodnosti, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ako je djelo iz stava 1 ovog lana uinjeno zbog mrnje prema pripadniku grupe odreene na osnovu rase, boje koe, religije, porijekla, dravne ili nacionalne pripadnosti, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. (3) Ako djelo iz stava 2 ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Kaznom iz stava 1 ovog lana kaznie se i ko prinuava drugog da se izjanjava o svojoj nacionalnoj ili etnikoj pripadnosti. (3) Ako djelo iz st. 1 i 2 ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube, kaznie se zatvorom do tri godine.
Otmica
lan 164 (1) Ko silom, prijetnjom, obmanom ili na drugi nain odvede ili zadri neko lice u namjeri da od njega ili drugog lica iznudi novac ili kakvu drugu imovinsku korist ili da njega ili koga drugog prinudi da neto uini, ne uini ili trpi, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (2) Ko radi ostvarenja cilja otmice prijeti ubistvom ili tekom tjelesnom povredom otetom licu, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina. (3) Ako je oteto lice zadrano due od deset dana ili je prema njemu postupano na svirep nain ili mu je teko narueno zdravlje ili su nastupile druge teke posljedice ili ko djelo iz stava 1 ovog lana uini prema maloljetnom licu, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2 i 3 ovog lana nastupila smrt otetog lica ili je djelo izvreno od strane vie lica na organizovan nain, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
Prinuda
lan 165 (1) Ko drugog silom ili prijetnjom prinudi da neto uini ili ne uini ili trpi, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (2) Ko djelo iz stava 1 ovog lana uini na svirep nain ili prijetnjom ubistvom ili tekom tjelesnom povredom ili otmicom, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je usljed djela iz st. 1 i 2 ovog lana nastupila teka tjelesna povreda ili druge teke posljedice, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ako je usljed djela iz st. 1 i 2 ovog lana nastupila smrt prinuenog lica ili je djelo izvreno od strane vie lica na organizovan nain, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina.
Iznuivanje iskaza
lan 166 (1) Slubeno lice koje u vrenju slube upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedoputeno sredstvo ili nedoputen nain u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vjetaka ili drugog lica, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. (2) Ako je iznuivanje iskaza ili izjave praeno tekim nasiljem ili ako su usljed iznuenog iskaza nastupile naroito teke posljedice za okrivljenog u krivinom postupku, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.
Zlostavljanje
lan 166a (1) Ko zlostavlja drugog ili prema njemu postupa na nain kojim se vrijea ljudsko dostojanstvo, kaznie se zatvorom do jedne godine. (2) Ako djelo iz stava 1 ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
Muenje
lan 167 (1) Ko drugom nanese veliki bol ili teke patnje, bilo da su tjelesne ili duevne, sa ciljem da od njega ili treeg lica dobije priznanje ili drugo obavjetenje, ili da ga nezakonito kazni ili da ga zastrai, ili da na njega izvri pritisak, ili da zastrai ili izvri pritisak na neko tree lice, ili iz nekog drugog razloga koji se zasniva na diskriminaciji, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako djelo iz stava 1 ovog lana izvri slubeno lice u vrenju slube ili je djelo izvreno uz njegov izriiti ili preutni pristanak ili ako je slubeno lice podstrekavalo drugo lice na izvrenje djela iz stava 1 ovog lana, kaznie se za djelo iz stava 1 ovog lana zatvorom od jedne do osam godina.
Ugroavanje sigurnosti
lan 168 (1) Ko ugrozi sigurnost nekog lica prijetnjom da e napasti na ivot ili tijelo tog lica ili njemu bliskog lica, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ko djelo iz stava 1 ovog lana uini prema vie lica ili ako je djelo izazvalo uznemirenost graana ili druge teke posljedice,
Protivzakonito pretresanje
lan 170 Slubeno lice koje u vrenju slube protivzakonito vri pretresanje stana, prostorija ili lica, kaznie se zatvorom do tri godine.
Neovlaeno fotografisanje
lan 174 (1) Ko neovlaeno naini fotografski, filmski, video ili drugi snimak nekog lica i time osjetno zadre u njegov lini ivot ili ko takav snimak preda ili pokazuje treem licu ili mu na drugi nain omogui da se sa njim upozna, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako djelo iz stava 1 ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube, kaznie se zatvorom do tri godine.
GLAVA ESNAESTA KRIVINA DJELA PROTIV IZBORNIH PRAVA Povreda prava kandidovanja
lan 184 Ko krenjem zakona ili na drugi protivpravan nain sprijei ili ometa kandidovanje na izborima, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(5) Ko poslije obavljenih izbora ili na referendumu, pozove glasaa na odgovornost u vezi sa glasanjem ili zahtijeva od njega da kae kako je glasao ili zato je glasao ili nije glasao, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako djelo iz stava 1 ovog lana uini lan birakog odbora ili drugo lice u vrenju dunosti u vezi sa glasanjem, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
Kleveta
lan 196 (1) Ko za drugog iznosi ili pronosi togod neistinito to moe koditi njegovoj asti ili ugledu, kaznie se novanom kaznom od tri hiljade do deset hiljada eura. (2) Ako je djelo iz stava 1 ovog lana uinjeno putem medija ili slinih sredstava ili na javnom skupu, uinilac e se kazniti novanom kaznom od pet hiljada do etrnaest hiljada eura. (3) Ako je ono to se neistinito iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do tekih posljedica za oteenog, uinilac e se kazniti novanom kaznom najmanje osam hiljada eura. (4) Ako okrivljeni dokae da je imao osnovanog razloga da povjeruje u istinitost onoga to je iznosio ili pronosio nee se kazniti za klevetu, ali se moe kazniti za uvredu (lan 195), ako su ostvareni uslovi za postojanje tog djela. (5) Nee se kazniti za klevetu novinar ili urednik koji je postupao sa dunom profesionalnom panjom.
(1) Ko iznosi ili pronosi togod iz linog ili porodinog ivota nekog lica to moe koditi njegovoj asti ili ugledu, kaznie se novanom kaznom od tri hiljade do deset hiljada eura. (2) Ako je djelo iz stava 1 ovog lana uinjeno putem medija ili slinih sredstava ili na javnom skupu, uinilac e se kazniti novanom kaznom od pet hiljada do etrnaest hiljada eura. (3) Ako je ono to se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do tekih posljedica za oteenog, uinilac e se kazniti novanom kaznom najmanje osam hiljada eura. (4) Za iznoenje ili pronoenje linih ili porodinih prilika koje je uinjeno u vrenju slubene dunosti, novinarskog poziva, odbrani nekog prava ili pri zatiti opravdanih interesa, uinilac se nee kazniti, ako dokae istinitost svog tvrenja ili ako dokae da je imao osnovanog razloga da povjeruje u istinitost onog to je iznosio ili pronosio. (5) Istinitost ili neistinitost onog to se iznosi ili pronosi iz linog ili porodinog ivota nekog lica ne moe se dokazati, osim u sluajevima iz stava 4 ovog lana.
lan 203 (1) Pri osudi za djela iz l. 195 do 200 ovog zakonika uinjena putem medija, sud e izrei mjeru bezbjednosti javnog objavljivanja presude (lan 77). Ukoliko se radi o krivinom djelu iz l. 195 do 197 ovog zakonika za izricanje ove mjere potrebna je saglasnost lica prema kome je djelo izvreno. (2) Sud e osloboditi od kazne uinioca krivinog djela iz l. 195 do 197 ovog zakonika i izrei mjeru bezbjednosti javnog objavljivanja presude ako ocijeni da je za postizanje opte svrhe krivinih sankcija dovoljno izricanje te mjere. (3) U sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana presuda e se objaviti u istom mediju na istoj strani tampe, odnosno u istoj emisiji elektronskog medija u kojoj je objavljena informacija u kojoj su ostvarena obiljeja krivinog djela ili u glavnim informativnim emisijama. Sud moe odluiti da se presuda objavi i u drugim medijima. (4) Sud e odrediti da li e se objaviti presuda u cjelini ili u izvodu. (5) Ukoliko se vri objavljivanje izvoda, on mora sadrati obavjetenje o donoenju presude sa izrekom i dijelom obrazloenja presude po odluci suda.
Obljuba sa djetetom
lan 206 (1) Ko izvri obljubu ili sa njom izjednaen in sa djetetom, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Ako je usljed djela iz stava 1 ovog lana nastupila teka tjelesna povreda djeteta prema kojem je djelo izvreno ili je djelo izvreno od strane vie lica ili je djelo imalo za posljedicu trudnou, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina. (3) Ako je usljed djela iz st. 1 i 2 ovog lana nastupila smrt djeteta, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do osamnaest godina. (4) Nee se kazniti za djelo iz stava 1 ovog lana uinilac, ako izmeu njega i djeteta ne postoji znaajnija razlika u njihovoj duevnoj i tjelesnoj zrelosti.
lan 216 (1) Punoljetno lice koje ivi u vanbranoj zajednici sa maloljetnikom, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (2) Kaznom iz stava 1 ovog lana kaznie se i roditelj, usvojilac ili staralac koji maloljetniku omogui da ivi u vanbranoj zajednici sa drugim licem ili ga na to navede. (3) Ako je djelo iz stava 2 ovog lana uinjeno iz koristoljublja, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina. (4) Ako se brak zakljui, gonjenje se nee preduzeti, a ako je preduzeto, obustavie se.
(2) Ako je pri izvrenju djela iz stava 1 ovog lana korieno oruje, opasno orue ili drugo sredstvo podobno da tijelo teko povrijedi ili zdravlje teko narui, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (3) Ako je usljed djela iz st. 1 i 2 ovog lana nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruavanje zdravlja ili su uinjena prema maloljetnom licu, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina. (4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2 i 3 ovog lana nastupila smrt lana porodice ili porodine zajednice, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do dvanaest godina. (5) Ko prekri mjere zatite od nasilja u porodici koje mu je sud ili drugi dravni organ odredio na osnovu zakona, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci.
Nedavanje izdravanja
lan 221 (1) Ko ne daje izdravanje za lice koje je po zakonu duan da izdrava, a ta dunost je utvrena izvrnom sudskom odlukom ili izvrnim poravnanjem pred sudom ili drugim nadlenim organom, u iznosu i na nain kako je to odlukom odnosno poravnanjem utvreno, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Nee se kazniti uinilac djela iz stava 1 ovog lana, ako iz opravdanih razloga nije davao izdravanje. (3) Ako su usljed djela iz stava 1 ovog lana nastupile teke posljedice za izdravano lice, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (4) Ako izrekne uslovnu osudu, sud moe odrediti obavezu uiniocu da izmiri dospjele obaveze i da uredno daje izdravanje.
Rodoskrvnjenje
lan 223 Punoljetno lice koje izvri obljubu ili sa njom izjednaen polni in sa maloljetnim srodnikom po krvi u pravoj liniji ili sa maloljetnim bratom, odnosno sestrom, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
GLAVA DVADESETA KRIVINA DJELA PROTIV PRAVA IZ RADA Povreda prava iz rada
lan 224 Ko se svjesno ne pridrava zakona ili drugih propisa, kolektivnih ugovora i drugih optih akata o pravima iz rada i o posebnoj zatiti na radu omladine, ena i invalida i time drugom uskrati ili ogranii pravo koje mu pripada, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine.
lan 232 (1) Lice odgovorno za preduzimanje mjera zatite na radu koje se svjesno ne pridrava zakona ili drugih propisa ili optih akata o mjerama zatite na radu usljed ega moe nastupiti opasnost za ivot ili zdravlje zaposlenih, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako izrekne uslovnu osudu, sud moe odrediti obavezu uiniocu da u odreenom roku postupi po propisima o mjerama zatite na radu.
GLAVA DVADESET PRVA KRIVINA DJELA PROTIV INTELEKTUALNE SVOJINE Povreda moralnih prava autora i interpretatora
lan 233 (1) Ko pod svojim imenom ili imenom drugog u cjelini ili djelimino objavi, stavi u promet primjerke tueg autorskog djela ili interpretacije ili na drugi nain javno saopti tue autorsko djelo ili interpretaciju, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ko bez dozvole autora izmijeni ili preradi tue autorsko djelo ili izmijeni tuu snimljenu interpretaciju, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (3) Ko stavlja u promet primjerke tueg autorskog djela ili interpretacije na nain kojim se vrijea ast ili ugled autora ili izvoaa, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. (4) Predmeti izvrenja krivinog djela i predmeti koji su bili upotrijebljeni ili namijenjeni za izvrenje krivinog djela iz st. 1 do 3 ovog lana oduzee se, a predmeti izvrenja krivinog djela e se unititi. (5) Gonjenje za djelo iz stava 3 ovog lana preduzima se po privatnoj tubi.
Neovlaeno zaobilaenje mjera zatite namijenjenih sprjeavanju povreda autorskog i srodnih prava i informacija o pravu
lan 235 (1) Ko proizvede, uveze, stavi u promet, proda, da u zakup, reklamira u cilju prodaje ili davanja u zakup ili dri u komercijalne svrhe ureaje ili sredstva ija je osnovna ili pretena namjena uklanjanje, zaobilaenje ili osujeivanje tehnolokih mjera namijenjenih sprjeavanju povreda autorskog i srodnog prava ili ko takve ureaje ili sredstva koristi u cilju povreda autorskog ili srodnog prava, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Predmeti izvrenja krivinog djela i predmeti koji su bili upotrijebljeni ili namijenjeni za izvrenje krivinog djela iz stava 1 ovog lana oduzee se, a predmeti izvrenja krivinog djela e se unititi.
Teka kraa
lan 240 (1) Uinilac djela krae (lan 239) kaznie se zatvorom od jedne do osam godina, ako je kraa izvrena: 1) obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormana ili drugih zatvorenih prostora ili drugim savlaivanjem veih prepreka; 2) od strane vie lica koja su se udruila radi vrenja kraa; 3) na naroito opasan ili naroito drzak nain; 4) od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oruje ili opasno orue radi napada ili odbrane; 5) za vrijeme poara, poplave, zemljotresa ili drugog udesa; 6) iskoriavanjem bespomonosti ili drugog tekog stanja nekog lica; (2) Kaznom iz stava 1 ovog lana kaznie se i uinilac djela krae ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od tri hiljade eura ili ukradena stvar predstavlja kulturno ili prirodno dobro. (3) Ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od trideset hiljada eura, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.
Razbojnika kraa
lan 241 (1) Ko je na djelu krae zateen, pa u namjeri da ukradenu stvar zadri, upotrijebi silu protiv nekog lica ili prijetnju da e neposredno napasti na ivot ili tijelo, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (2) Ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od tri hiljade eura, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina. (3) Ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od trideset hiljada eura, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina. (4) Ako je djelo iz st. 1 do 3 ovog lana uinjeno od strane grupe ili je nekom licu sa umiljajem nanesena teka tjelesna povreda, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. (5) Ako je pri izvrenju djela iz st. 1 do 3 ovog lana neko lice sa umiljajem lieno ivota, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili kaznom zatvora od etrdeset godina. (6) Ako vrijednost ukradenih stvari iz stava 1 ovog lana ne prelazi iznos od sto pedeset eura, a uinilac je iao za tim da pribavi malu imovinsku korist, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine. (7) Za pokuaj djela iz stava 6 ovog lana kaznie se.
Razbojnitvo
lan 242 (1) Ko upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da e neposredno napasti na ivot ili tijelo oduzme tuu pokretnu stvar u namjeri da njenim prisvajanjem sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina. (2) Ako vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od tri hiljade eura, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina. (3) Ako vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od trideset hiljada eura, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. (4) Ako je djelo iz st. 1 do 3 ovog lana uinjeno od strane grupe ili je nekom licu sa umiljajem nanesena teka tjelesna povreda, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. (5) Ako je pri izvrenju djela iz st. 1 do 3 ovog lana neko lice sa umiljajem lieno ivota,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili kaznom zatvora od etrdeset godina. (6) Ako vrijednost ukradenih stvari iz stava 1 ovog lana ne prelazi iznos od sto pedeset eura, a uinilac je iao za tim da pribavi malu imovinsku korist, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine. (7) Za pokuaj djela iz stava 6 ovog lana kaznie se.
Utaja
lan 243 (1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, prisvoji tuu pokretnu stvar koja mu je povjerena, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako vrijednost utajenih stvari prelazi iznos od tri hiljade eura, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do est godina. (3) Ako vrijednost utajenih stvari prelazi iznos od trideset hiljada eura ili utajena stvar predstavlja kulturno dobro, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ko tuu pokretnu stvar koju je naao ili do koje je sluajno doao protivpravno prisvoji u namjeri da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (5) Za djela iz st. 1 i 4 ovog lana, ako su utajene stvari u privatnoj svojini, gonjenje se preduzima po privatnoj tubi.
Prevara
lan 244 (1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist dovede koga lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica u zabludu ili ga odrava u zabludi i time ga navede da ovaj na tetu svoje ili tue imovine neto uini ili ne uini, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ko djelo iz stava 1 ovog lana uini samo u namjeri da drugog oteti, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. (3) Ako je djelom iz st. 1 i 2 ovog lana pribavljena imovinska korist ili je nanijeta teta u iznosu koji prelazi tri hiljade eura, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ako je djelom iz st. 1 i 2 ovog lana pribavljena imovinska korist ili je nanijeta teta u iznosu koji prelazi trideset hiljada eura, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.
(2) Kraa, utaja i prevara smatraju se sitnom, ako vrijednost ukradene ili utajene stvari, odnosno teta prouzrokovana prevarom ne prelazi iznos od sto pedeset eura, a uinilac je iao za tim da pribavi malu imovinsku korist, odnosno da prouzrokuje malu tetu. (3) Za djelo iz stava 1 ovog lana, ako je izvreno na tetu imovine graana, gonjenje se preduzima po privatnoj tubi.
Oduzimanje vozila
lan 248 (1) Ko protivpravno oduzme tue motorno vozilo u namjeri da ga upotrijebi za vonju, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je uinilac djela iz stava 1 ovog lana na oduzetom vozilu iz nehata prouzrokovao tetu koja prelazi iznos od hiljadu eura ili omogui da to drugi uini, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (3) Za pokuaj djela iz stava 1 ovog lana kaznie se.
Zloupotreba povjerenja
lan 249 (1) Ko zastupajui imovinske interese nekog lica ili starajui se o njegovoj imovini zloupotrijebi data mu ovlaenja u namjeri da time sebi ili drugom pribavi imovinsku korist ili da oteti lice ije imovinske interese zastupa ili o ijoj se imovini stara, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ako je djelom iz stava 1 ovog lana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana teta u iznosu koji prelazi tri hiljade eura, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do est godina. (3) Ako je djelom iz stava 1 ovog lana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana teta u iznosu koji prelazi trideset hiljada eura, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ako djelo iz st. 1 do 3 ovog lana uini staralac ili advokat, kaznie se za djelo iz stava 1 zatvorom od est mjeseci do pet godina, za djelo iz stava 2 zatvorom od jedne do osam godina, a za djelo iz stava 3 zatvorom od dvije do deset godina.
Iznuda
lan 250 (1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, silom ili prijetnjom prinudi drugog da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (2) Ako je djelom iz stava 1 ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura, uinilac e se kazniti od dvije do deset godina. (3) Ako je djelom iz stava 1 ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi trideset hiljada eura,
uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina. (4) Ko se bavi vrenjem djela iz st. 1 do 3 ovog lana ili je djelo izvreno od strane vie lica na organizovan nain, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina.
Ucjena
lan 251 (1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist zaprijeti drugom da e protiv njega ili njemu bliskog lica otkriti neto to bi njihovoj asti ili ugledu kodilo i time ga prinudi da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. (2) Ako je djelom iz stava 1 ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako je djelom iz stava 1 ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi trideset hiljada eura, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina. (4) Ko se bavi vrenjem djela iz st. 1 do 3 ovog lana ili je djelo izvreno od strane vie lica na organizovan nain, kaznie se zatvorom od dvije do dvanaest godina.
Zelenatvo
lan 252 (1) Ko za davanje novca ili drugih potronih stvari na zajam nekom licu primi ili ugovori za sebe ili drugog nesrazmjernu imovinsku korist, iskoriavajui teko imovinsko stanje, teke prilike, nudu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuivanje oteenog, kaznie se zatvorom do tri godine i novanom kaznom. (2) Ako su usljed djela iz stava 1 ovog lana nastupile teke posljedice za oteenog ili je uinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina i novanom kaznom. (3) Ako je djelom iz stava 1 ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi trideset hiljada eura, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
(2) Ko otui kulturno dobro koje je bez dozvole nadlenog organa iznio iz Crne Gore, kaznie se zatvorom do pet godina. (3) Ko se bavi vrenjem djela iz st. 1 i 2 ovog lana ili je djelo izvreno od strane vie lica na organizovan nain, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom. (4) Za pokuaj djela iz stava 1 ovog lana kaznie se.
Prikrivanje
lan 256 (1) Ko stvar za koju zna da je pribavljena krivinim djelom ili ono to je za nju dobijeno prodajom ili zamjenom prikriva, protura, kupuje, prima u zalogu ili na drugi nain pribavlja, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine, s tim da kazna ne moe biti vea od kazne propisane za djelo kojim je stvar pribavljena. (2) Ko djelo iz stava 1 ovog lana uini, a mogao je i bio duan da zna da je stvar pribavljena krivinim djelom, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (3) Ako se uinilac bavi vrenjem krivinog djela iz stava 1 ovog lana ili je djelo izvreno od strane vie lica na organizovan nain ili vrijednost prikrivanih stvari prelazi iznos od trideset hiljada eura, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
srodniku po krvi u pravoj liniji, bratu ili sestri, usvojiocu ili usvojeniku ili drugim licima sa kojima uinilac ivi u zajednikom domainstvu, gonjenje se preduzima po privatnoj tubi.
GLAVA DVADESET TREA KRIVINA DJELA PROTIV PLATNOG PROMETA I PRIVREDNOG POSLOVANJA Falsifikovanje novca
lan 258 (1) Ko napravi laan novac u namjeri da ga stavi u opticaj kao pravi ili ko u istoj namjeri preinai pravi novac, kaznie se zatvorom od dvije do dvanaest godina. (2) Ko pribavlja, dri ili prenosi laan novac u namjeri da ga stavi u opticaj kao pravi ili ko laan novac stavlja u opticaj, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina. (3) Ako je djelom iz st. 1 i 2 ovog lana napravljen, preinaen, stavljen u promet ili pribavljen laan novac u iznosu koji prelazi petnaest hiljada eura, odnosno odgovarajui iznos u stranom novcu, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. (4) Ko laan novac koji je primio kao pravi, pa saznavi da je laan, stavi u opticaj ili ko zna da je nainjen laan novac ili da je laan novac stavljen u opticaj, pa to ne prijavi, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (5) Laan novac oduzee se. (6) Lanim novcem, u smislu ovog krivinog djela, smatra se i novac izraen na nain i od materijala kao pravi novac, suprotno propisima kojima se ureuje izrada novca.
(3) Ako je uinilac djela iz stava 1 ovog lana pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ako je uinilac djela iz stava 1 ovog lana pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu koji prelazi trideset hiljada eura, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina. (5) Kaznom iz st. 1 do 4 ovog lana kaznie se i uinilac koji to djelo uini neovlaenom upotrebom tue kartice.
(4) Ako je djelom iz st. 1 i 2 ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi trideset hiljada eura, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.
Krijumarenje
lan 265 (1) Ko se bavi prenoenjem robe preko carinske linije izbjegavajui mjere carinskog nadzora ili ko izbjegavajui mjere carinskog nadzora prenese robu preko carinske linije naoruan, u grupi ili uz upotrebu sile ili prijetnje, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina i novanom kaznom. (2) Ko prenese preko carinske linije, izbjegavajui mjere carinskog nadzora, veu koliinu oruja ili municije ili oruje ije dranje je graanima zabranjeno ili drugu robu ija je proizvodnja ili promet ogranien ili zabranjen, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom. (3) Ko se bavi prodajom, rasturanjem ili prikrivanjem neocarinjene robe ili organizuje mreu preprodavaca ili posrednika za rasturanje takve robe, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom. (4) Roba koja je predmet djela iz st. 1 i 2 ovog lana oduzee se. (5) Prevozno sredstvo ija su tajna ili skrovita mjesta iskoriena za prenos robe koja je predmet djela iz stava 1 ovog lana ili koje je namijenjeno za izvrenje tih krivinih djela moe se oduzeti ako je vlasnik ili korisnik vozila to znao ili je mogao i bio duan da zna i ako vrijednost robe koja je predmet krivinog djela prelazi jednu treinu vrijednosti prevoznog sredstva u vrijeme izvrenja krivinog djela.
(1) Odgovorno lice u banci, privrednom drutvu ili drugom subjektu privrednog poslovanja koji izdaje hartije od vrijednosti, koje dozvoli izdavanje hartija od vrijednosti, iako je znalo ili je moglo i bilo duno da zna za nemogunost izvrenja obaveza izdavaoca koje proizlaze iz emisije, pod uslovima, u roku i na nain utvren zakonom ili odlukom o emisiji, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Slubeno lice koje odobri izdavanje hartija od vrijednosti iako je znalo ili je moglo i bilo duno da zna za nemogunost izvrenja obaveza koje proizlaze iz emisije pod uslovima, u roku i na nain utvren zakonom ili odlukom o emisiji, kaznie se zatvorom do jedne godine. (3) Odgovorno lice u banci koje odobri garanciju po odreenoj emisiji hartija od vrijednosti iako je znalo ili je moglo i bilo duno da zna za nemogunost izvrenja garancijom preuzete obaveze banke, pod uslovima, u roku i na nain predvien zakonom ili garancijom, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci.
Pranje novca
lan 268 (1) Ko izvri konverziju ili prenos novca ili druge imovine sa znanjem da su pribavljeni kriminalnom djelatnou, u namjeri da se prikrije ili lano prikae porijeklo novca ili druge imovine, ili ko stekne, dri ili koristi novac ili drugu imovinu sa znanjem u trenutku prijema da potiu od krivinog djela, ili ko prikrije ili lano prikae injenice o prirodi, porijeklu, mjestu deponovanja, kretanja, raspolaganja ili vlasnitva novca ili druge imovine za koje zna da su pribavljeni krivinim djelom, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stava 1 ovog lana kaznie se izvrilac djela iz stava 1 ovog lana ako je istovremeno i izvrilac ili sauesnik u krivinom djelu kojim je pribavljen novac ili imovina iz stava 1 ovog lana. kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako iznos novca ili vrijednost imovine iz st. 1 i 2 ovog lana prelaze etrdeset hiljada eura, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina (4) Ako djelo iz st. 1 i 2 ovog lana izvri vie lica koja su se udruila za vrenje takvih djela, kaznie se zatvorom od tri do dvanaest godina. (5) Ko uini djelo iz st. 1 i 2 ovog lana, a mogao je i bio duan da zna da novac ili imovina predstavljaju prihod pribavljen kriminalnom djelatnou, kaznie se zatvorom do tri godine (6) Novac i imovina iz st. 1, 2 i 3 ovog lana oduzee se.
monopolistikog sporazuma izazove poremeaj na tritu ili taj subjekat dovede u povlaen poloaj u odnosu na druge, tako da ostvari imovinsku korist za taj subjekt ili za drugi subjekt ili nanese tetu drugim subjektima privrednog poslovanja, potroaima ili korisnicima usluga, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
Prouzrokovanje steaja
lan 273 (1) Odgovorno lice u privrednom drutvu ili u drugom subjektu privrednog poslovanja, koje neracionalnim troenjem sredstava ili njihovim otuenjem u bescijenje, prekomjernim zaduivanjem, preuzimanjem nesrazmjernih obaveza, lakomislenim zakljuivanjem ugovora sa licima nesposobnim za plaanje, proputanjem blagovremenog ostvarivanja potraivanja, unitenjem ili prikrivanjem imovine ili drugim radnjama koje nijesu u skladu sa savjesnim poslovanjem prouzrokuje steaj i time drugog oteti, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je djelo iz stava 1 ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako su usljed djela iz stava 1 ovog lana nastupile teke posljedice za povjerioca, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.
Oteenje povjerioca
lan 275 (1) Odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom subjektu privrednog poslovanja, koji znajui da je taj subjekt postao nesposoban za plaanje, isplatom duga ili na drugi nain namjerno stavi povjerioca u povoljniji poloaj i time znatno oteti drugog povjerioca, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (2) Odgovorno lice iz stava 1 ovog lana ili preduzetnik, koji znajui da je taj subjekt postao nesposoban za plaanje, a u namjeri da izigra ili oteti povjerioca prizna neistinito potraivanje, sastavi lani ugovor ili nekom drugom prevarnom radnjom oteti povjerioca, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. (3) Ako je djelom iz st. 1 i 2 ovog lana povjeriocu prouzrokovana teta koja prelazi iznos od etrdeset hiljada eura ili ako je prema oteenom zbog toga dolo do pokretanja postupka prinudnog poravnanja ili steaja, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
lan 276b (1) Ko da, ponudi ili obea poklon ili drugu protivpravnu imovinsku korist odgovornom licu u privrednom drutvu ili drugom subjektu privrednog poslovanja da zakljui ugovor ili postigne poslovni dogovor ili prui uslugu na tetu njegovog privrednog drutva ili drugog lica, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (2) Uinilac djela iz stava 1 ovog lana koji je poklon ili drugu protivpravnu korist dao na zahtjev odgovornog lica, a djelo je prijavio prije nego to je saznao da je ono otkriveno, moe se osloboditi od kazne. (3) Primljeni poklon i protivpravna korist oduzee se.
Laan bilans
lan 278 Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili drugom nanese kakvu tetu, saini u privrednom drutvu ili drugom subjektu privrednog poslovanja laan bilans kojim se utvruje dobit ili gubitak tog subjekta ili kojim se utvruje udio svakog lana drutva u dobiti ili gubitku, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
Zloupotreba procjene
lan 279 (1) Ovlaeni procjenjiva koji prilikom procjene imovine privrednog drutva ili drugog subjekta privrednog poslovanja zloupotrijebi svoje ovlaenje i time sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili drugom nanese kakvu tetu, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. (2) Ako je djelom iz stava 1 ovog lana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana teta koja prelazi iznos od tri hiljade eura, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako je djelom iz stava 1 ovog lana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana teta koja prelazi iznos od trideset hiljada eura, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.
Nedozvoljena proizvodnja
lan 283 (1) Ko neovlaeno proizvodi ili prerauje robu za iju je proizvodnju ili preraivanje potrebno odobrenje nadlenog organa, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ko proizvodi ili prerauje robu ija je proizvodnja ili preraivanje zabranjeno, kaznie se zatvorom do tri godine. (3) Roba i sredstva za proizvodnju ili preraivanje oduzee se.
Nedozvoljena trgovina
lan 284 (1) Ko nemajui ovlaenje za trgovinu, u svrhu prodaje nabavi robu ili druge predmete opte upotrebe u vrijednosti koja prelazi iznos od tri hiljade eura ili ko se neovlaeno i u veem obimu bavi trgovinom ili posredovanjem u trgovini ili zastupanjem organizacija u unutranjem ili spoljnotrgovinskom prometu roba i usluga, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ko se bavi prodajom robe iju je proizvodnju neovlaeno organizovao, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (3) Kaznom iz stava 2 ovog lana kaznie se i ko neovlaeno prodaje, kupuje ili vri razmjenu robe ili predmeta iji je promet zabranjen ili ogranien. (4) Ako je uinilac djela iz st. 1 do 3 ovog lana organizovao mreu preprodavaca ili posrednika ili je postigao imovinsku korist koja prelazi iznos od tri hiljade eura, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (5) Ako je uinilac djela iz st. 1 i 3 ovog lana postigao imovinsku korist koja prelazi iznos od trideset hiljada eura, kaznie se zatvorom od jedne do est godina. (6) Roba i predmeti nedozvoljene trgovine oduzee se.
Obmanjivanje kupaca
lan 285 Ko u namjeri obmanjivanja kupaca stavlja u promet proizvode sa oznakom u koju su unijeti podaci koji ne odgovaraju sadrini, vrsti, porijeklu ili kvalitetu proizvoda ili stavlja u promet proizvode koji po svojoj koliini ili kvalitetu ne odgovaraju onome to se redovno pretpostavlja kod takvih proizvoda ili stavlja u promet proizvode bez oznake o sadrini, vrsti, porijeklu ili kvalitetu proizvoda kad je ovakva oznaka propisana ili se pri stavljanju u promet proizvoda slui oigledno lanom reklamom,
GLAVA DVADESET ETVRTA KRIVINA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI Nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti
lan 287 Ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se odreuju mjere za suzbijanje ili sprjeavanje opasne zarazne bolesti, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
lan 292 (1) LJekar koji protivno svojoj dunosti odbije da ukae ljekarsku pomo licu kojem je takva pomo potrebna, a koje se nalazi u neposrednoj opasnosti za ivot ili opasnosti nastupanja teke tjelesne povrede ili tekog naruavanja zdravlja, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako usljed djela iz stava 1 ovog lana lice kojem nije ukazana ljekarska pomo bude teko tjelesno povrijeeno ili mu zdravlje bude teko narueno, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do etiri godine. (3) Ako je usljed djela iz stava 1 ovog lana nastupila smrt lica kome nije ukazana ljekarska pomo, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Nadriljekarstvo
lan 293 Ko se bez odgovarajue strune spreme bavi lijeenjem ili pruanjem drugih medicinskih usluga, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine.
(1) Ko proizvodi radi prodaje, prodaje ili stavlja u promet ivotne namirnice, jelo ili pie ili druge proizvode kodljive za zdravlje ljudi, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (2) Ko proizvode iz stava 1 ovog lana stavlja u promet bez izvrenog pregleda od strane ovlaenog lica, kad je taj pregled propisima predvien, kaznie se zatvorom do tri godine. (3) Ako je djelo iz st. 1 i 2 ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (4) Predmeti iz st. 1 i 2 ovog lana oduzee se.
GLAVA DVADESET PETA KRIVINA DJELA PROTIV IVOTNE SREDINE I UREENJA PROSTORA Zagaenje ivotne sredine
lan 303 (1) Ko krei propise o zatiti, ouvanju i unapreenju ivotne sredine zagauje vazduh, vodu ili zemljite u veoj mjeri ili na irem prostoru, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ako je djelo iz stava 1 ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (3) Ako je usljed djela iz stava 1 ovog lana dolo do unitenja ili oteenja ivotinjskog ili biljnog svijeta velikih razmjera ili do zagaenja ivotne sredine u toj mjeri da su za njegovo otklanjanje potrebni due vrijeme ili veliki trokovi, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ako je usljed djela iz stava 2 ovog lana dolo do unitenja ili oteenja ivotinjskog ili biljnog svijeta velikih razmjera ili do zagaenja ivotne sredine u toj mjeri da su za njegovo otklanjanje potrebni due vrijeme ili veliki trokovi, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina.
(5) Ako izrekne uslovnu osudu za djela iz st. 1 i 4 ovog lana, sud moe odrediti obavezu uiniocu da u odreenom roku preduzme odreene propisane mjere zatite, ouvanja i unapreenja ivotne sredine.
Protivpravna izgradnja i stavljanje u pogon objekata i postrojenja koja zagauju ivotnu sredinu
lan 305 (1) Slubeno ili odgovorno lice koje protivno propisima o zatiti, ouvanju i unapreenju ivotne sredine dozvoli izgradnju, stavljanje u pogon ili upotrebu objekata ili postrojenja ili primjenu tehnologije kojima se u veoj mjeri ili na irem prostoru zagauje ivotna sredina, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je usljed djela iz stava 1 ovog lana dolo do unitenja ivotinjskog ili biljnog svijeta velikih razmjera ili do zagaenja ivotne sredine u toj mjeri da su za njegovo otklanjanje potrebni due vrijeme ili veliki trokovi, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako izrekne uslovnu osudu za djela iz st. 1 i 2 ovog lana, sud moe odrediti obavezu uiniocu da u odreenom roku preduzme odreene propisane mjere zatite, ouvanja i unapreenja ivotne sredine.
(4) Ako je usljed djela iz stava 2 ovog lana dolo do zagaenja vazduha, vode ili zemljita u veoj mjeri ili na irem prostoru, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine. (5) Ako je usljed djela iz st. 1 i 3 ovog lana dolo do unitenja ili oteenja ivotinjskog ili biljnog svijeta velikih razmjera ili do zagaenja ivotne sredine u toj mjeri da su za njegovo otklanjanje potrebni due vrijeme ili veliki trokovi, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (6) Ako je usljed djela iz st. 2 i 4 ovog lana dolo do unitenja ili oteenja ivotinjskog ili biljnog svijeta velikih razmjera ili do zagaenja ivotne sredine u toj mjeri da su za njegovo otklanjanje potrebni due vrijeme ili veliki trokovi, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina. (7) Ako izrekne uslovnu osudu za djela iz st. 1 do 6 ovog lana, sud moe odrediti obavezu uiniocu da u odreenom roku preduzme odreene propisane mjere zatite, ouvanja i unapreenja ivotne sredine.
Unitenje biljaka
lan 308 (1) Ko krei propise unitava ili oteuje biljke u veoj mjeri ili na irem prostoru, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je djelo iz stava 1 ovog lana uinjeno prema posebno zatienim biljnim vrstama, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je djelo iz stava 1 ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. (4) Ako je djelo iz stava 2 ovog lana uinjeno iz nehata,
(4) Ako je djelo iz st. 1 do 3 ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (5) Ko protivno propisima prikriva postojanje zarazne bolesti kod ivotinja ili ne prijavi javnoj veterinarskoj slubi, veterinaru koji obavlja privatnu praksu ili organu nadlenom za poslove veterinarstva, da postoje znaci koji ukazuju na to da takva bolest postoji, pa usljed toga nastupi irenje zarazne bolesti ili uginue ivotinja ili druga znatna teta ija vrijednost prelazi iznos od tri hiljade eura, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
Nadriveterinarstvo
lan 320 Ko se bez odgovarajue strune spreme uz naknadu bavi lijeenjem ivotinja ili pruanjem drugih veterinarskih usluga, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci.
Pustoenje uma
lan 323 (1) Ko protivno propisima ili naredbama nadlenih organa vri sjeu ili krenje ume, ili ko oteuje stabla ili na drugi nain pustoi ume ili obori jedno ili vie stabala u parku, drvoredu ili na drugom mjestu gdje sjea nije dozvoljena,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ko djelo iz stava 1 ovog lana izvri u zatitnoj umi, nacionalnom parku ili u drugoj umi sa posebnom namjenom, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
umska kraa
lan 324 (1) Ko radi krae obori u umi, parku ili drvoredu jedno ili vie stabala, a koliina oborenog drveta je vea od jednog kubnog metra, kaznie se novanom kaznom i zatvorom do jedne godine. (2) Ako je djelo iz stava 1 ovog lana uinjeno u namjeri da se oboreno drvo proda, ili ako je koliina oborenog drveta vea od pet kubnih metara ili ako je djelo izvreno u zatitnoj umi, nacionalnom parku ili drugoj umi sa posebnom namjenom, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novanom kaznom. (3) Za pokuaj djela iz st. 1 i 2 ovog lana kaznie se.
Nezakonit lov
lan 325 (1) Ko lovi divlja za vrijeme lovostaja ili na podruju gdje je lov zabranjen, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. (2) Ko neovlaeno lovi na tuem lovitu i ubije ili rani divlja ili je uhvati ivu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (3) Ako je djelo iz stava 2 ovog lana uinjeno u odnosu na krupnu divlja, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (4) Ko lovi divlja iji je lov zabranjen ili ko lovi bez posebne dozvole odreenu vrstu divljai za iji je lov potrebna takva dozvola ili ko lovi na nain ili sredstvima kojima se divlja masovno unitava, kaznie se zatvorom do tri godine. (5) Ulovljena divlja i sredstva za lov oduzee se.
Nezakonit ribolov
lan 326 (1) Ko lovi ribu ili druge vodene ivotinje za vrijeme lovostaja ili u vodama u kojima je lov zabranjen, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. (2) Ko lovi ribu ili druge vodene ivotinje eksplozivom, elektrinom strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili na nain tetan za razmnoavanje tih ivotinja ili kojim se te ivotinje masovno unitavaju, kaznie se zatvorom do tri godine. (3) Kaznom iz stava 2 ovog lana kaznie se i ko lovi ribu ili druge vodene ivotinje vee bioloke vrijednosti ili u veoj koliini ili pri lovu uniti veu koliinu riba ili drugih vodenih ivotinja. (4) Ulov i sredstva za ribolov oduzee se.
putnu) prikljui gradilite, objekat u izgradnji ili graevinski objekat za koji nije izdata graevinska dozvola, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
GLAVA DVADESET ESTA KRIVINA DJELA PROTIV OPTE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE Izazivanje opte opasnosti
lan 327 (1) Ko poarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim gasom, radioaktivnim ili drugim jonizujuim zraenjem, elektrinom energijom, motornom silom ili kakvom drugom opteopasnom radnjom ili opteopasnim sredstvom izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu ija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stava 1 ovog lana kaznie se slubeno ili odgovorno lice koje ne postavi propisane ureaje za zatitu od poara, poplave, eksplozije, otrova ili otrovnog gasa, radioaktivnih ili drugih jonizujuih zraenja, elektrine energije ili drugih opasnih sredstava ili ove ureaje ne odrava u ispravnom stanju ili ih u sluaju potrebe ne stavi u dejstvo ili uopte ne postupa po propisima ili tehnikim pravilima o mjerama zatite i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu ija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura. (3) Ako su djela iz st. 1 i 2 ovog lana uinjena na mjestu gdje je okupljen vei broj ljudi, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do est godina. (4) Ako je djelo iz st. 1, 2 i 3 ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
(4) Ako izrekne uslovnu osudu za djelo iz stava 2 ovog lana, sud moe odrediti obavezu uiniocu da u odreenom roku obezbijedi postavljanje, odravanje ili korienje zatitnih ureaja.
Neotklanjanje opasnosti
lan 334 (1) Ko ne prijavi nadlenom organu, odnosno drugom nadlenom subjektu da postoji poar, poplava, eksplozija, saobraajna nezgoda ili neka druga opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili imovinu ija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura ili ne preduzme mjere da se ta opasnost otkloni, iako je to mogao da uini bez opasnosti za sebe ili drugog, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ko sprijei drugog u preduzimanju mjera za otklanjanje poara, poplave, eksplozije, saobraajne nezgode ili druge opasnosti za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu ija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura, kaznie se zatvorom do tri godine.
GLAVA DVADESET SEDMA KRIVINA DJELA PROTIV BEZBJEDNOSTI JAVNOG SAOBRAAJA Ugroavanje javnog saobraaja
lan 339 (1) Uesnik u saobraaju na putevima koji se ne pridrava saobraajnih propisa i time tako ugrozi saobraaj da dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu ija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura, pa usljed toga kod drugog nastupi laka tjelesna povreda ili drugom prouzrokuje imovinsku tetu koja prelazi iznos od tri hiljade eura, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ko se ne pridrava saobraajnih propisa i time ugrozi eljezniki, brodski, autobuski saobraaj ili saobraaj iarom tako da dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu ija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura, kaznie se zatvorom od est mjeseci do est godina. (3) Ako je djelo iz st. 1 i 2 ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako je usljed djela iz stava 1 ovog lana nastupila teka tjelesna povreda nekog lica ili prouzrokovana teta koja prelazi iznos od etrdeset hiljada eura, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina. (3) Ako je usljed djela iz stava 1 ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
Nepruanje pomoi brodu ili drugom plovnom objektu i licima u opasnosti na moru i unutranjim vodama
lan 344 (1) Zapovjednik broda, amca ili drugog plovnog objekta koji uestvuje u plovidbi, lice koje ga zamjenjuje ili lice koje samo upravlja nekim od navedenih plovnih objekata, koji protivno propisima ne preduzme spasavanje na moru ili unutranjim vodama broda, amca ili drugog plovnog objekta, lica ili stvari koji su u opasnosti, ako je bez opasnosti za svoj brod, amac ili drugi plovni objekat mogao da preduzme spasavanje, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (2) Lice iz stava 1 ovog lana koje protivno propisima ne ukloni sa plovnog puta na unutranjim vodama plovni objekat sa kojim se sudario plovni objekat kojim ono zapovijeda ili upravlja, a moglo je to da uini bez opasnosti za taj plovni objekat, kaznie se zatvorom do tri godine.
Piratstvo
lan 345 (1) lan posade ili putnik privatnog broda ili privatnog vazduhoplova koji na otvorenom moru ili na mjestu koje ne potpada pod vlast nijedne drave uini nasilje ili razbojnitvo prema licima na drugom brodu ili vazduhoplovu ili zadri, oduzme, oteti ili uniti drugi brod ili vazduhoplov ili dobra koja se nalaze na njima ili prouzrokuje tetu koja prelazi iznos od etrdeset hiljada eura, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina. (2) Ako je usljed djela iz stava 1 ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. (3) Ako djelo iz st. 1 i 2 ovog lana uini lan posade ili putnik ratnog ili drugog dravnog broda ili ratnog ili drugog dravnog vazduhoplova ija se posada pobunila i preuzela kontrolu nad brodom ili vazduhoplovom, kaznie se kaznom predvienom za to djelo.
vonjom, koje nesavjesnim vrenjem svoje dunosti izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu ija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice koje izda nalog za vonju ili dopusti vonju, iako zna da voza zbog umora, uticaja alkohola ili drugih razloga nije u stanju da bezbjedno upravlja vozilom ili da vozilo nije ispravno i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu ija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura. (3) Ako je djelo iz stava 1 ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
GLAVA DVADESET OSMA KRIVINA DJELA PROTIV BEZBJEDNOSTI RAUNARSKIH PODATAKA Oteenje raunarskih podataka i programa
lan 349 (1) Ko neovlaeno izbrie, izmijeni, oteti, prikrije ili na drugi nain uini neupotrebljivim raunarski podatak ili program, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je djelom iz stava 1 ovog lana prouzrokovana teta u iznosu koji prelazi tri hiljade eura, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (3) Ako je djelom iz stava 1 ovog lana prouzrokovana teta u iznosu koji prelazi trideset hiljada eura, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
(4) Ureaji i sredstva kojima je uinjeno krivino djelo iz st. 1, 2 i 3 ovog lana, ako su u svojini uinioca, oduzee se.
Raunarska prevara
lan 352 (1) Ko unese, izmijeni, izbrie, propusti unoenje tanog podatka ili na drugi nain prikrije ili lano prikae raunarski podatak ili izvri bilo kakvo ometanje rada raunarskog sistema i time utie na rezultat elektronske obrade, prenosa podataka i funkcionisanja raunarskog sistema u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist i time drugom prouzrokuje imovinsku tetu, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je djelom iz stava 1 ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od tri hiljade eura, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina. (3) Ako je djelom iz stava 1 ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od trideset hiljada eura, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina. (4) Ko djelo iz stava 1 ovog lana uini samo u namjeri da drugog oteti, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine.
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (5) Ako su usljed djela iz stava 4 ovog lana nastupile teke posljedice za drugog, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina.
GLAVA DVADESET DEVETA KRIVINA DJELA PROTIV USTAVNOG UREENJA I BEZBJEDNOSTI CRNE GORE Ugroavanje nezavisnosti
lan 357 Ko na protivustavan nain pokua da dovede Crnu Goru u poloaj potinjenosti ili zavisnosti prema nekoj drugoj dravi, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina.
Ko silom ili prijetnjom upotrebe sile pokua da svrgne neki od najviih dravnih organa Crne Gore ili predstavnika tih organa, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
Oruana pobuna
lan 364 (1) Ko uestvuje u oruanoj pobuni koja je upravljena na ugroavanje ustavnog ureenja, bezbjednosti ili teritorijalne cjeline Crne Gore, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina. (2) Organizator ili kolovoa pobune, kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.
Terorizam
lan 365 - brisan -
Diverzija
lan 366 Ko u namjeri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbjednosti Crne Gore ruenjem, paljenjem ili na drugi nain uniti ili oteti industrijski, poljoprivredni ili drugi privredni objekat, saobraajno sredstvo, ureaj ili postrojenje, ureaj sistema veze, ureaj javne upotrebe za vodu, toplotu, gas ili energiju, branu, skladite, zgradu ili kakav drugi objekat koji ima vei znaaj za bezbjednost ili snabdijevanje graana ili za privredu ili za funkcionisanje javnih slubi, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina.
Sabotaa
lan 367 Ko u namjeri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbjednosti Crne Gore na prikriven, podmukao ili drugi slian nain u vrenju svoje slubene dunosti ili radne obaveze prouzrokuje tetu koja prelazi iznos od petnaest hiljada eura za dravni organ ili organizaciju u kojoj radi ili za drugi dravni organ ili drugu organizaciju, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina.
pijunaa
lan 368 (1) Ko tajne podatke ili dokumente saopti, preda ili uini dostupnim stranoj dravi, stranoj organizaciji ili licu koje im slui, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina. (2) Ko za stranu dravu ili organizaciju stvara obavjetajnu slubu u Crnoj Gori ili njom rukovodi, kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina. (3) Ko stupi u stranu obavjetajnu slubu, prikuplja za nju podatke ili na drugi nain pomae njen rad, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina. (4) Ko pribavlja tajne podatke ili dokumente u namjeri da ih saopti ili preda stranoj dravi, stranoj organizaciji ili licu koje im slui, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (5) Ako su usljed djela iz st. 1 i 2 ovog lana nastupile teke posljedice za bezbjednost, ekonomsku ili vojnu mo zemlje, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina. (6) Tajnim podatkom smatra se podatak koji je oznaen sa jednim od sljedeih stepena tajnosti: "strogo tajno", "tajno", "povjerljivo", "interno", a ije bi odavanje prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje tetne posljedice po bezbjednost, odbranu ili politike ili ekonomske interese Crne Gore.
(4) Ko djelo iz st. 1 do 3 ovog lana vri zloupotrebom poloaja ili ako je usljed tih djela dolo do nereda, nasilja ili drugih tekih posljedica za zajedniki ivot naroda, nacionalnih manjina ili etinih grupa koje ive u Crnoj Gori, kaznie se za djelo iz stava 1 ovog lana zatvorom od jedne do osam godina, a za djelo iz st. 2 i 3 zatvorom od dvije do deset godina.
GLAVA TRIDESETA
KRIVINA DJELA PROTIV DRAVNIH ORGANA Sprjeavanje slubenog lica u vrenju slubene radnje
lan 375 (1) Ko silom ili prijetnjom da e neposredno upotrijebiti silu sprijei slubeno lice u vrenju slubene radnje koju preduzima u okviru svojih ovlaenja ili ga na isti nain prinudi na vrenje slubene radnje, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (2) Ako prilikom izvrenja djela iz stava 1 ovog lana uinilac uvrijedi ili zlostavi slubeno lice ili mu nanese laku tjelesnu povredu ili prijeti upotrebom oruja, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (3) Ko djelo iz st. 1 i 2 ovog lana uini prema sudiji ili dravnom tuiocu pri vrenju njihove sudijske, odnosno tuilake dunosti ili slubenom licu u vrenju poslova javne ili dravne bezbjednosti ili dunosti uvanja javnog reda i mira, sprjeavanja ili otkrivanja krivinog djela, hvatanja uinioca krivinog djela ili uvanja lica lienog slobode, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (4) Za pokuaj djela iz st. 1 i 2 ovog lana kaznie se. (5) Ako je uinilac djela iz st. 1 do 3 ovog lana bio izazvan nezakonitim ili grubim postupanjem slubenog lica, moe se osloboditi od kazne.
Pozivanje na otpor
lan 378 (1) Ko druge poziva na otpor ili na neposlunost prema zakonitim odlukama ili mjerama dravnih organa ili prema slubenom licu u vrenju slubene radnje, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ako je usljed djela iz stava 1 ovog lana dolo do nesprovoenja ili znatnog oteavanja sprovoenja zakonite odluke ili mjere dravnih organa, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina.
(1) Ko se ne udalji iz grupe ljudi koju je ovlaeno slubeno ili ovlaeno vojno lice pozvalo da se razie u prilikama kad je javni red ugroen, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri mjeseca. (2) Kolovoa grupe koji izvri djelo iz stava 1 ovog lana, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine.
Lano predstavljanje
lan 383 (1) Ko se u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu tetu, lano predstavlja kao slubeno ili vojno lice ili neovlaeno nosi kakve znake slubenog ili vojnog lica, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Kaznom iz stava 1 ovog lana kaznie se i ko izvri kakvu radnju koju je ovlaeno da izvri samo odreeno slubeno ili vojno lice.
Samovlae
lan 384 (1) Ko samovlasno pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. (2) Ako je djelo iz stava 1 ovog lana uinjeno upotrebom sile ili prijetnje, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (3) Ako je djelo iz stava 1 ovog lana uinjeno prijetnjom, ubistvom ili tekom tjelesnom povredom, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina. (4) Ko djelo iz st. 1 do 3 ovog lana uini za drugog, kaznie se kaznom propisanom za to djelo. (5) Ako je djelo iz stava 1 i stava 4 u vezi sa stavom 1 ovog lana uinjeno na tetu graana, gonjenje se preduzima po privatnoj tubi.
GLAVA TRIDESET PRVA KRIVINA DJELA PROTIV PRAVOSUA Neprijavljivanje pripremanja krivinog djela
lan 385 (1) Ko zna da se priprema izvrenje krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei pet godina zatvora ili tea kazna, pa u vremenu kad je jo bilo mogue sprijeiti njegovo izvrenje to ne prijavi, a djelo bude pokuano ili izvreno, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako nije prijavljeno pripremanje krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora od etrdeset godina, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (3) Za djelo iz stava 1 ovog lana nee se kazniti lice kojem je uinilac brani drug, lice sa kojim uinilac ivi u trajnoj vanbranoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i brani drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih ivi u trajnoj vanbranoj zajednici.
Lano prijavljivanje
lan 388 (1) Ko prijavi odreeno lice da je uinilo krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, a zna da to lice nije uinilac tog djela, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1 ovog lana kaznie se i ko podmetanjem tragova krivinog djela ili na drugi nain izazove pokretanje krivinog postupka zbog krivinog djela za koje se goni po slubenoj dunosti protiv lica za koje zna da nije uinilac tog djela. (3) Ko sam sebe prijavi da je uinio krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, iako zna da ga nije uinio, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (4) Kaznom iz stava 3 ovog lana kaznie se i ko prijavi da je uinjeno krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, iako zna da to djelo nije uinjeno.
Sprjeavanje dokazivanja
lan 390 (1) Ko svjedoku ili vjetaku ili drugom uesniku pred sudom ili drugim dravnim organom uini, ponudi ili obea poklon ili drugu korist ili prema njemu primijeni silu ili prijetnju u namjeri da to lice davanjem lanog iskaza ili nedavanjem iskaza utie na ishod postupka, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina (2) Ko u namjeri da sprijei ili otea dokazivanje sakrije, uniti, oteti ili djelimino ili potpuno uini neupotrebljivom tuu ispravu ili druge predmete koji slue za dokazivanje, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (3) Kaznom iz stava 2 ovog lana kaznie se i ko ukloni, uniti, pokvari, pomjeri ili premjesti kakav granini kamen, zemljomjerski znak ili uopte kakav znak o svojini na nepokretnosti ili o pravu na upotrebu vode ili ko u istoj namjeri ovakav znak lano postavi.
(4) Ako su usljed djela iz stava 3 ovog lana nastupile teke posljedice po zatieno lice ili je krivini postupak bio onemoguen ili u znatnoj mjeri otean, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina.
Nadripisarstvo
lan 397 Ko se bez odgovarajue strune spreme uz naknadu bavi pruanjem pravne pomoi, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine.
GLAVA TRIDESET DRUGA KRIVINA DJELA PROTIV JAVNOG REDA I MIRA Izazivanje panike i nereda
lan 398
(1) Ko iznoenjem ili pronoenjem lanih vijesti ili tvrenja izazove paniku, ili tee naruavanje javnog reda ili mira ili osujeti ili znaajnije omete sprovoenje odluka i mjera dravnih organa ili organizacija koje vre javna ovlaenja, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je djelo iz stava 1 ovog lana uinjeno putem medija ili drugih sredstava javnog obavjetavanja ili slinih sredstava ili na javnom skupu, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
Nasilniko ponaanje
lan 399 Ko grubim vrijeanjem ili zlostavljanjem drugog, vrenjem nasilja prema drugom, izazivanjem tue ili drskim ili bezobzirnim ponaanjem ugrozi spokojstvo graana ili remeti javni red i mir, ukoliko je to izvreno u grupi ili je nekom licu nanesena laka tjelesna povreda ili je dolo do tekog poniavanja graana, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
Kriminalno udruivanje
lan 401 (1) Ko organizuje grupu ili drugo udruenje koja ima za cilj vrenje krivinih djela za koje se moe izrei kazna zatvora od jedne godine ili tea kazna, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ako se djelo iz stava 1 ovog lana odnosi na udruenje koje ima za cilj vrenje krivinih djela za koja se moe izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna, organizator udruenja e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a pripadnik udruenja zatvorom do dvije godine. (3) Ako se djelo iz stava 1 ovog lana odnosi na udruenje koje ima za cilj vrenje krivinih djela za koja se moe izrei kazna zatvora od petnaest godina, organizator udruenja e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina, a pripadnik udruenja zatvorom do tri godine. (4) Ako se djelo iz stava 1 ovog lana odnosi na udruenje koje ima za cilj vrenje krivinih djela za koja se moe izrei kazna zatvora od dvadeset godina ili kazna zatvora od etrdeset godina, organizator udruenja e se kazniti zatvorom najmanje deset ili kaznom zatvora od trideset godina, a pripadnik udruenja zatvorom od est mjeseci do pet godina. (5) Organizator udruenja iz st. 1 do 4 ovog lana koji otkrivanjem udruenja ili na drugi nain sprijei izvrenje krivinih djela radi ijeg vrenja je udruenje organizovano, kaznie se zatvorom do tri godine, a moe se i osloboditi od kazne. (6) Pripadnik udruenja iz st. 2, 3 i 4 ovog lana koji otkrije udruenje ili doprinese njegovom otkrivanju moe se osloboditi od kazne. (7) Organizator i pripadnik udruenja koji uini krivino djelo u sastavu udruenja kaznie se i za to krivino djelo.
(3) Organizator kriminalne organizacije koji otkrivanjem kriminalne organizacije ili na drugi nain sprijei izvrenje krivinih djela radi kojih je organizacija stvorena, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine, a moe se i osloboditi od kazne. (4) Pripadnik kriminalne organizacije koji otkrije kriminalnu organizaciju ili doprinese njenom otkrivanju, kaznie se zatvorom do jedne godine, a moe se i osloboditi od kazne. (5) Organizator i pripadnik kriminalne organizacije koji uini krivino djelo u sastavu kriminalne organizacije, kaznie se i za to krivino djelo. (6) Kriminalnom organizacijom iz stava 1 ovog lana smatra se organizacija koju ine tri ili vie lica iji je cilj vrenje krivinih djela za koja se po zakonu moe izrei kazna zatvora od etiri godine ili tea kazna, radi sticanja nezakonite dobiti ili moi, ukoliko su ispunjena najmanje tri od sljedeih uslova: 1) da je svaki lan kriminalne organizacije imao unaprijed odreeni ili oigledno odredivi zadatak ili ulogu; 2) da je djelovanje kriminalne organizacije planirano na due vrijeme ili za neogranieni vremenski period; 3) da se djelovanje kriminalne organizacije zasniva na primjeni odreenih pravila unutranje kontrole i discipline lanova; 4) da se djelovanje kriminalne organizacije planira i sprovodi u meunarodnim razmjerama; 5) da se u djelovanju kriminalne organizacije primjenjuje nasilje ili zastraivanje ili da postoji spremnost za njihovu primjenu; 6) da se u djelovanju kriminalne organizacije koriste privredne ili poslovne strukture; 7) da se u djelovanju kriminalne organizacije koristi pranje novca ili nezakonito steene dobiti ili 8) da postoji uticaj kriminalne organizacije ili njenog dijela na politiku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu, izvrnu ili sudsku vlast ili na druge vane drutvene ili ekonomske inioce.
(1) Ko uestvuje u grupi ljudi koja zajednikim djelovanjem lii ivota neko lice ili mu nanese teku tjelesnu povrednu, izvri paljevinu, oteti imovinu ija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura ili uini drugo krivino djelo za koje se moe izrei pet godina zatvora ili tea kazna ili koja pokua da izvri neko od tih djela, kaznie se za samo uestvovanje zatvorom od tri mjeseca do pet godina. (2) Kolovoa grupe koja izvri djelo iz stava 1 ovog lana, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
Povreda lea
lan 410 Ko neovlaeno iskopa, odnese, sakrije ili uniti le, dio lea ili pepeo ili druge posmrtne ostatke mrtvog, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
Povreda groba
lan 411 (1) Ko neovlaeno prekopa, razrui, oteti ili grubo povrijedi grob ili drugo mjesto u kojem se umrli sahranjuje, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Kaznom iz stava 1 ovog lana kaznie se i ko neovlaeno uniti, oteti ili ukloni ili grubo povrijedi spomenik ili drugo spomen-obiljeje umrlom licu. (3) Ako su djelom iz st. 1 i 2 ovog lana ostvarena obiljeja nekog teeg krivinog djela, uinilac e se kazniti za to djelo.
GLAVA TRIDESET TREA KRIVINA DJELA PROTIV PRAVNOG SAOBRAAJA Falsifikovanje isprave
lan 412 (1) Ko napravi lanu ili izda neistinitu ispravu ili preinai pravu ispravu u namjeri da se takva isprava upotrijebi kao prava ili ko takvu lanu ili neistinitu ispravu upotrijebi kao pravu ili je nabavi radi upotrebe, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ako je djelo iz stava 1 ovog lana uinjeno u pogledu javne isprave, testamenta, mjenice, eka, javne ili slubene knjige ili druge knjige koja se mora voditi na osnovu zakona, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina. (3) Za pokuaj djela iz stava 1 ovog lana kaznie se.
ispravu, knjigu ili spis sa neistinitom sadrinom ili koje svojim potpisom, odnosno slubenim peatom omogui pravljenje slubene isprave, knjige ili spisa sa neistinitom sadrinom, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. (2) Kaznom iz stava 1 ovog lana kaznie se i slubeno lice koje neistinitu slubenu ispravu, knjigu ili spis upotrijebi u slubi kao da su istiniti, ili koje slubenu ispravu, knjigu ili spis uniti, prikrije, u veoj mjeri oteti ili na drugi nain uini neupotrebljivom. (3) Odgovorno lice u privrednom drutvu, ustanovi ili drugom subjektu koje uini djelo iz st. 1 i 2 ovog lana kaznie se kaznom propisanom za to djelo.
GLAVA TRIDESET ETVRTA KRIVINA DJELA PROTIV SLUBENE DUNOSTI Zloupotreba slubenog poloaja
lan 416 (1) Slubeno lice koje protivpravnim iskoriavanjem svog slubenog poloaja ili ovlaenja, prekoraenjem granica svog slubenog ovlaenja ili nevrenjem svoje slubene dunosti pribavi sebi ili drugom korist, drugom nanese tetu ili tee povrijedi prava drugog, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je izvrenjem djela iz stava 1 ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu preko tri hiljade eura, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako vrijednost pribavljene imovinske koristi prelazi iznos od trideset hiljada eura, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.
Prevara u slubi
lan 419 (1) Slubeno lice koje u vrenju slube u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist podnoenjem lanih obrauna ili na drugi nain dovede u zabludu ovlaeno lice da izvri nezakonitu isplatu, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je djelom iz stava 1 ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako je djelom iz stava 1 ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi trideset hiljada eura, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.
Pronevjera
lan 420 (1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist prisvoji novac, hartije od vrijednosti ili druge pokretne stvari koje su mu povjerene u slubi ili na radu u dravnom organu, privrednom drutvu, ustanovi ili drugom subjektu ili radnji, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je djelom iz stava 1 ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako je djelom iz stava 1 ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi trideset hiljada eura, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.
Posluga
lan 421 Ko se neovlaeno poslui novcem, hartijom od vrijednosti ili drugim pokretnim stvarima koje su mu povjerene u slubi ili na radu u dravnom organu, privrednom drutvu, ustanovi ili drugom subjektu ili radnji ili ove stvari drugom neovlaeno da na poslugu, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
Protivzakoniti uticaj
lan 422 (1) Ko zahtijeva ili primi nagradu ili drugu imovinsku korist ili prihvati obeanje nagrade ili druge koristi za sebe ili drugog da korienjem svog slubenog ili drutvenog poloaja ili uticaja posreduje da se izvri ili ne izvri neka slubena radnja, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (2) Ko koristei svoj slubeni ili drutveni poloaj ili uticaj posreduje da se izvri slubena radnja koja se ne bi smjela izvriti ili da se ne izvri slubena radnja koja bi se morala izvriti, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je za posredovanje iz stava 2 ovog lana primljena nagrada ili druga korist, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (4) Nagrada i imovinska korist oduzee se.
lan 422a (1) Ko slubenom ili drugom licu da, ponudi ili obea nagradu ili kakvu drugu korist da korienjem svog slubenog ili drutvenog poloaja ili uticaja posreduje da se izvri ili ne izvri neka slubena radnja, kaznie se zatvorom do dvije godine. (2) Ko slubenom ili drugom licu da, ponudi ili obea nagradu ili drugu korist da korienjem svog slubenog ili drutvenog poloaja ili uticaja posreduje da se izvri slubena radnja koja se ne bi smjela izvriti ili da se ne izvri slubena radnja koja bi se morala izvriti, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (3) Uinilac djela iz st. 1 i 2 ovog lana koji je prijavio djelo prije nego to je saznao da je ono otkriveno moe se osloboditi od kazne. (4) Nagrada i imovinska korist oduzee se.
Primanje mita
lan 423 (1) Slubeno lice koje zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist ili koje prihvati obeanje poklona ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog slubenog ovlaenja izvri slubenu radnju koju ne bi smjelo izvriti ili da ne izvri slubenu radnju koju bi moralo izvriti, kaznie se zatvorom od dvije do dvanaest godina. (2) Slubeno lice koje zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist ili koje prihvati obeanje poklona ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog slubenog ovlaenja izvri slubenu radnju koju bi moralo izvriti ili da ne izvri slubenu radnju koju ne bi smjelo izvriti, kaznie se zatvorom od dvije do osam godina. (3) Slubeno lice koje izvri djelo iz st. 1 ili 2 ovog lana u vezi sa otkrivanjem krivinog djela, pokretanjem ili voenjem krivinog postupka, izricanjem ili izvrenjem krivine sankcije, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina. (4) Slubeno lice koje poslije izvrenja, odnosno neizvrenja slubene radnje, navedene u st. 1, 2 i 3 ovog lana, a u vezi s njom, zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (5) Strano slubeno lice koje uini djelo iz st. 1, 2, 3 i 4 ovog lana, kaznie se kaznom propisanom za to djelo. (6) Odgovorno lice u privrednom drutvu, ustanovi ili drugom subjektu koje uini djelo iz st. 1, 2 i 4 ovog lana, kaznie se kaznom propisanom za to djelo. (7) Primljeni poklon i imovinska korist oduzee se.
Davanje mita
lan 424 (1) Ko slubenom licu da, ponudi ili obea poklon ili drugu korist da u okviru svog slubenog ovlaenja izvri slubenu radnju koju ne bi smjelo izvriti ili da ne izvri slubenu radnju koju bi moralo izvriti ili ko posreduje pri ovakvom podmiivanju slubenog lica, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ko slubenom licu da, ponudi ili obea poklon ili drugu korist da u okviru svog slubenog ovlaenja izvri slubenu radnju koju bi moralo izvriti ili da ne izvri slubenu radnju koju ne bi smjelo izvriti ili ko posreduje pri ovakvom podmiivanju slubenog lica, kaznie se zatvorom do tri godine. (3) Odredbe st. 1 i 2 ovog lana primjenjuje se i kada je mito dato, ponueno ili obeano stranom slubenom licu. (4) Uinilac djela iz st. 1, 2 i 3 ovog lana koji je prijavio djelo prije nego to je saznao da je ono otkriveno moe se osloboditi od kazne.
(5) Odredbe st. 1, 2 i 4 ovog lana primjenjuju se i kad je mito dato, ponueno ili obeano odgovornom licu u privrednom drutvu, ustanovi ili drugom subjektu.
GLAVA TRIDESET PETA KRIVINA DJELA PROTIV OVJENOSTI I DRUGIH DOBARA ZATIENIH MEUNARODNIM PRAVOM Genocid
lan 426 Ko u namjeri da potpuno ili djelimino uniti neku nacionalnu, etniku, rasnu ili vjersku grupu naredi da se vre ubistva ili teke povrede tijela ili teko naruavanje fizikog ili duevnog zdravlja lanova grupe ili da se grupa stavi u takve ivotne uslove koji dovode do potpunog ili djeliminog istrebljenja grupe ili da se primijene mjere kojima se sprjeava raanje izmeu pripadnika grupe ili da se vri prinudno preseljavanje djece u drugu grupu ili ko u istoj namjeri izvri neko od navedenih djela, kaznie se zatvorom najmanje osam godina ili kaznom zatvora od etrdeset godina.
stanovnitva; protivpravno oduzimanje, prisvajanje ili unitavanje imovine stanovnitva u velikim razmjerama koje nije opravdano vojnim potrebama; uzimanje protivpravne i nesrazmjerno velike kontribucije i rekvizicije; smanjenje vrijednosti domaeg novca ili protivpravno izdavanje novca ili ko izvri neko od navedenih djela, kaznie se zatvorom najmanje pet godina. (2) Kaznom iz stava 1 ovog lana kaznie se i ko, krei pravila meunarodnog prava za vrijeme rata, oruanog sukoba ili okupacije, naredi: da se izvri napad na objekte posebno zatiene meunarodnim pravom i objekte i postrojenja sa opasnom snagom kao to su brane, nasipi i nuklearne elektrane; da se gaaju civilni objekti koji su pod posebnom zatitom meunarodnog prava, nebranjena mjesta i demilitarizovane zone; dugotrajno i velikih razmjera oteenje ivotne sredine koje moe da teti zdravlju ili opstanku stanovnitva ili ko izvri neko od navedenih djela. (3) Ko za vrijeme rata, oruanog sukoba ili okupacije naredi da se prema civilnom stanovnitvu vre ubistva ili ko takvo djelo izvri, kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili kaznom zatvora od etrdeset godina. (4) Ko, krei pravila meunarodnog prava za vrijeme rata, oruanog sukoba ili okupacije, kao okupator, naredi ili izvri preseljenje djelova svog civilnog stanovnitva na okupiranu teritoriju, kaznie se zatvorom najmanje pet godina. (5) Ko prijeti izvrenjem jednog ili vie djela iz st. 1 i 2 ovog lana, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina. (3) Ko postane pripadnik grupe iz stava 1 ovog lana, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (4) Uinilac djela iz st. 1 i 3 ovog lana koji otkrije dogovor ili grupu prije nego to je u njenom sastavu ili za nju uinio krivino djelo, odnosno uinilac djela iz stava 2 ovog lana, koji sprijei izvrenje djela iz stava 1 ovog lana moe se blae kazniti. (5) Ko poziva ili podstie na izvrenje krivinih djela iz l. 426 do 430 ovog zakonika, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina.
(3) Ako vrijednost stvari iz stava 1 ovog lana prelazi iznos od trideset hiljada eura, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.
Povreda parlamentara
lan 436 Ko krei pravila meunarodnog prava za vrijeme rata ili oruanog sukoba vrijea, zlostavlja ili zadri parlamentara ili njegovu pratnju ili im sprijei povratak ili na drugi nain povrijedi njihovu neprikosnovenost ili naredi da se takva djela vre, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
Nepreduzimanje mjera za sprjeavanje vrenja krivinih djela protiv ovjenosti i drugih dobara zatienih meunarodnim pravom
lan 440 (1) Vojni zapovjednik ili lice koje faktiki vri ovu funkciju ili pretpostavljeno civilno lice, koje znajui da snage kojima komanduje ili koje kontrolie pripremaju ili su zapoele vrenje krivinog djela iz l. 426 do 430, lana 432, l. 434 do 437 i lana 439 ovog zakonika ne preduzme neophodne mjere koje je mogao i bio duan da preduzme za sprjeavanje izvrenja djela, pa usljed toga doe do izvrenja tog djela, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina. (2) Ako je djelo iz stava 1 ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ko djelo iz stava 1 ovog lana uini u zoni ratnih operacija, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
Agresivan rat
lan 442 (1) Ko poziva ili podstie na agresivan rat, kaznie se zatvorom od dvije do dvanaest godina. (2) Ko naredi voenje agresivnog rata, kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili kaznom zatvora od etrdeset godina.
Trgovina ljudima
lan 444 (1) Ko silom ili prijetnjom, dovoenjem u zabludu ili odravanjem u zabludi, zloupotrebom ovlaenja, povjerenja, odnosa zavisnosti, tekih prilika drugog, zadravanjem linih isprava ili davanjem ili primanjem novca ili druge koristi, radi dobijanja saglasnosti od lica koje ima kontrolu nad drugim licem: vrbuje, prevozi, prebacuje, predaje, prodaje, kupuje, posreduje u prodaji, sakriva ili dri drugo lice, a u cilju eksploatacije njegovog rada, prinudnog rada, dovoenja u poloaj sluge, vrenja kriminalne djelatnosti, prostitucije ili druge vrste seksualne eksploatacije, prosjaenja, upotrebe u pornografske svrhe, radi oduzimanja dijela tijela za presaivanje ili radi korienja u oruanim sukobima, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina. (2) Smatra se da je djelo iz stava 1 ovog lana uinjeno prema maloljetnom licu i kada uinilac nije upotrijebio silu, prijetnju ili neki drugi od navedenih naina izvrenja. (3) Ako je djelo iz stava 1 ovog lana uinjeno prema maloljetnom licu, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje tri godine. (4) Ako je usljed djela iz st. 1 do 3 ovog lana nastupila teka tjelesna povreda nekog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do dvanaest godina. (5) Ako je usljed djela iz st. 1 i 3 ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina. (6) Ko se bavi vrenjem krivinog djela iz st. 1 do 3 ovog lana ili je djelo izvreno na organizovan nain od strane vie lica, kaznie se zatvorom najmanje deset godina. (7) Ko koristi usluge lica za koje zna da je prema njemu uinjeno djelo iz stava 1 ovog lana, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (8) Ako je djelo iz stava 7 ovog lana uinjeno prema maloljetnom licu, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
(1) Ko oduzme lice koje nije navrilo etrnaest godina radi njegovog usvojenja protivno vaeim propisima ili ko usvoji takvo lice ili posreduje u takvom usvojenju ili ko u tom cilju kupi, proda ili preda drugo lice koje nije navrilo etrnaest godina ili ga prevozi, obezbjeuje mu smjetaj ili ga prikriva, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina. (2) Ko se bavi vrenjem djelatnosti iz stava 1 ovog lana ili je djelo izvreno na organizovan nain od strane vie lica, kaznie se zatvorom najmanje tri godine.
Terorizam
lan 447 (1) Ko u namjeri da ozbiljno zastrai graane ili da prinudi Crnu Goru, stranu dravu ili meunarodnu organizaciju da to uini ili ne uini, ili da ozbiljno ugrozi ili povrijedi osnovne ustavne, politike, ekonomske ili drutvene strukture Crne Gore, strane drave ili meunarodne organizacije, uini jedno od sljedeih djela: 1) napad na ivot, tijelo ili slobodu drugoga, 2) otmicu ili uzimanje talaca, 3) unitenje dravnih ili javnih objekata, saobraajnih sistema, infrastrukture ukljuujui i informacijske sisteme, nepokretne platforme u epikontinentalnom pojasu, opteg dobra ili privatne imovine koje moe da ugrozi ivote ljudi ili da prouzrokuje znatnu tetu za privredu, 4) otmicu vazduhoplova, broda, sredstva javnog prevoza ili prevoza robe koja moe da ugrozi ivot ljudi, 5) izrada, posjedovanje, nabavljanje, prevoz, snabdijevanje ili upotreba oruja, eksploziva, nuklearnog ili radioaktivnog materijala ili ureaja, nuklearnog, biolokog ili hemijskog oruja, 6) istraivanje i razvoj nuklearnog, biolokog ili hemijskog oruja, 7) isputanje opasnih materija ili prouzrokovanje poara, eksplozije ili poplave ili preduzimanje druge opteopasne radnje koja moe da ugrozi ivot ljudi, 8) ometanje ili obustava snabdijevanja vodom, elektrinom energijom ili drugim energentom koje moe da ugrozi ivot ljudi, kaznie se zatvorom najmanje pet godina. (2) Ko prijeti izvrenjem krivinog djela iz stava 1 ovoga lana, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je usljed djela iz stava 1 ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica ili su prouzrokovana velika razaranja, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina. (4) Ako je pri izvrenju djela iz stava 1 ovog lana uinilac sa umiljajem liio ivota jedno ili vie lica, kaznie se zatvorom najmanje dvanaest godina ili zatvorom od etrdeset godina.
Ko javno poziva ili na drugi nain podstie na vrenje krivinog djela iz lana 447 ovog zakonika, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
(4) Ako je prilikom izvrenja djela iz st. 1 i 2 ovog lana uinilac neko lice sa umiljajem liio ivota, kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od etrdeset godina. (5) Ko ugrozi sigurnost lica iz stava 1 ovog lana ozbiljnom prijetnjom da e napasti njega, njegove slubene prostorije, privatan stan ili prevozno sredstvo, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
Finansiranje terorizma
lan 449 (1) Ko na bilo koji nain obezbjeuje ili prikuplja novac, hartije od vrijednosti, druga sredstva ili imovinu ija je namjena da se u cjelosti ili djelimino koriste za finansiranje vrenja krivinih djela iz l. 447, 447a, 4476, 447c, 447d i 448 ovog zakonika, ili za finansiranje organizacija koje za cilj imaju vrenje tih djela, ili pripadnika tih organizacija, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina. (2) Sredstva iz stava 1 ovog lana oduzee se.
Teroristiko udruivanje
lan 449a (1) Ako se dva ili vie lica udrue na due vrijeme radi vrenja krivinih djela iz l. 447, 448 i 449 ovog zakonika, kaznie se kaznom propisanom za djelo za ije vrenje je udruenje organizovano. (2) Uinilac djela iz stava 1 ovog lana koji otkrivanjem udruenja ili na drugi nain sprijei izvrenje krivinih djela iz stava 1 ovog lana, ili koji doprinese njegovom otkrivanju, kaznie se zatvorom do tri godine, a moe se i osloboditi od kazne.
GLAVA TRIDESET ESTA KRIVINA DJELA PROTIV VOJSKE CRNE GORE Izbjegavanje vojne obaveze
lan 450 (1) Ko se, bez opravdanog razloga, za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja ne odazove pozivu za izvrenje vojne obaveze, obaveze sluenja vojnog roka ili obaveze lica u rezervnom sastavu ili izbjegava prijem poziva za izvrenje te obaveze, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ko se krije da bi izbjegao vojnu obavezu iz stava 1 ovog lana, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (3) Ko napusti zemlju ili ostane u inostranstvu da bi izbjegao izvrenje vojne obaveze iz stava 1 ovog lana, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ko poziva ili podstie vie lica na izvrenje djela iz st. 1 do 3 ovog lana, kaznie se za djelo iz stava 1 zatvorom do tri godine, a za djelo iz st. 2 i 3 zatvorom od dvije do dvanaest godina. (5) Uinilac djela iz st. 1 do 3 ovog lana koji se dobrovoljno prijavi nadlenom dravnom organu moe se osloboditi od kazne.
Ko protivno zakonom utvrenoj obavezi, bez opravdanog razloga, za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, ne izvri radnu obavezu, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
Protivljenje pretpostavljenom
lan 457 (1) Vojno lice koje se zajedno sa drugim vojnim licima usprotivi nareenju pretpostavljenog u vezi sa slubom u Vojsci i nee da ga izvri ili odbije da vri svoju dunost, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (2) Ako je djelo iz stava 1 ovog lana izvreno organizovano, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina. (3) Ako je djelo iz st. 1 i 2 ovog lana izvreno upotrebom oruja, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (4) Vojno lice koje pri izvrenju djela iz st. 1 do 3 ovog lana lii ivota drugog iz nehata, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina. (5) Organizator i kolovoa djela iz stava 2 ovog lana, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina. (6) - brisan (7) Vojni starjeina koji, u okviru svoje nadlenosti, u sluaju djela iz st. 1 do 4 ovog lana ne preduzme propisane, nareene ili oigledno potrebne mjere da se uspostavi red, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina.
(4) Ako su djela iz st. 1 do 3 ovog lana uinjena iz nehata, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1 novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine, za djelo iz stava 2 zatvorom do tri godine, za djelo iz stava 3 zatvorom od jedne do osam godina.
uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine, a ako je nastupila posljedica iz stava 3 ovog lana, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
opasno orue radi napada ili odbrane ili za vrijeme poara, poplave, zemljotresa ili drugog udesa, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina. (3) Ako vrijednost stvari iz stava 1 ovog lana prelazi iznos od trideset hiljada eura, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina.
Kanjavanje za krivina djela koja su izvrena za vrijeme ratnog stanja, oruanog sukoba i vanrednog stanja
lan 473 (1) Za krivino djelo iz l. 450 stav 1, 455 st. 1 i 2, 456 st. 1 i 3, 457 st. 1 i 7, 458, 459, 460 st. 1 i 2, 462 stav 1, 463 st. 1 i 4, 465, 466 st. 1 i 4, 467 st. 1, 2 i 5, 468 st. 1, 2, 4 i 5, 469 i 470 stav 1 ovog zakonika, ako je izvreno za vrijeme ratnog stanja, oruanog sukoba ili vanrednog stanja, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina. (2) Za krivino djelo iz l. 450 st. 2 do 4, 455 stav 2, 456 stav 2, 460 st. 3 i 4, 462 stav 2, 463 stav 2, 466 st. 2 i 5, 467 stav 3, 468 stav 3, 470 st. 2 i 3 ovog zakonika, ako je izvreno za vrijeme ratnog stanja, oruanog sukoba ili vanrednog stanja, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. (3) Za krivino djelo iz l. 463 stav 3 i 466 stav 3 ovog zakonika, ako je izvreno za vrijeme ratnog stanja, oruanog sukoba ili vanrednog stanja, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
kaznie se zatvorom od jedne do est godina. (4) Ako su djela iz stava 1 ovog lana uinjena iz nehata, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (5) Ako je djelo iz st. 1 i 2 ovog lana imalo za posljedicu smrt jednog ili vie lica ili je izazvalo opasnost za ivot ljudi ili je praeno tekim nasiljima ili velikim razaranjima ili je dovelo do ugroavanja bezbjednosti, ekonomske ili vojne snage zemlje, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
Pomaganje neprijatelju
lan 479 (1) Graanin Crne Gore koji za vrijeme rata ili oruanog sukoba pomae neprijatelju u sprovoenju rekvizicije, oduzimanju hrane ili drugih dobara ili u sprovoenju kakvih prinudnih mjera prema stanovnitvu, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina. (2) Kaznom iz stava 1 ovog lana kaznie se i graanin Crne Gore koji za vrijeme rata politiki ili privredno sarauje sa neprijateljem. (3) Ako je djelo iz st. 1 i 2 ovog lana imalo za posljedicu smrt jednog ili vie lica ili je izazvalo opasnost za ivot ljudi ili je praeno tekim nasiljima ili velikim razaranjima ili je dovelo do ugroavanja bezbjednosti ekonomske ili vojne snage zemlje, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
(2) Kaznom iz stava 1 ovog lana kaznie se i vojno lice koje za vrijeme borbe ili neposredno pred borbu samovoljno ili na prevaran nain napusti svoju dunost. (3) Ako su usljed djela iz st. 1 i 2 ovog lana nastupile teke posljedice, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
(1) Vojno lice koje za vrijeme ratnog stanja, oruanog sukoba ili vanrednog stanja ne izvijesti pretpostavljenog, vieg ili vojnu komandu o dogaaju koji oigledno zahtijeva neodlono preduzimanje vojnih mjera, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ako su usljed djela iz stava 1 ovog lana nastupile teke posljedice, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.