Вы находитесь на странице: 1из 42

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

BRANO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Naela branog prava -na kojima se zasniva ureenje braka i branih odnosa, izvedena su iz: 1. naih ustava 2. meunarodnih ugovora I to su: 1. PRAVO NA BRAK (naelo monogamije i heteroseksualnosti i slobodnog stupanja u brak) 2. RAVNOPRAVNOST BRANIH PARTNERA 3. POTOVANJE PRIVATNOG I PORODINOG IVOTA 1. Pravo na brak (i zasnivanje porodice) Se zasniva na naelima monogamije, heteroseksualnosti i slobodnog stupanja u brak To pravo je normirano u Ustavu BiH kao pravo koje uivaju sva lica na teritoriji BiH Prvo na brak, kao jedno od osnovnih ljudskih prava, je u velikom broju meunarodnih ugovora priznato samo u korist: dvije osobe, razliitog spola. U uporednom(komparativnom pravu) je dozvoljeno sklapanje samo monogamnog heteroseksualnog braka. Pravo na brak i zasnivanje porodice se priznaje samo punoljetnim, odnosno brano zrelim mukarcima i enama, zavisno od terminologije koju koristi odreeni meunarodni ugovor. Prema sljedeim ugovorima, pravo na brak se priznaje samo mukarcu i eni. 1. Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda ovo pravo priznaje samo enama i mukarcima u doba brane zrelosti, dok se ureenje vrenja ovog prava se preputa nacionalnim zakonodavstvima. 2. Univerzalna deklaracija o pravima ovjeka i graanina normira da svi punoljetni mukarci i ene bez ikakvih ogranienja u pogledu rase, dravljanstva i vjere, imaju pravo sklopiti brak(i zasnovati porodicu) 3. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima priznaje pravo da stupe u brak(i zasnuju porodicu mukarcu i eni u dobi brane zrelosti. 4. Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije ene normira pravo na sklapanje braka kao jedno od jednakih prava, koja se osiguravaju na osnovi ravnopravnosti mukaraca i ena. 5. Konvencija o saglasnosti za brak, minimalnim godinama za brak i registraciji brakova takoer regulie ovo pravo. Nacionalna prava detaljno reguliu vrenje prava na brak: 1. normirajui uslove za njihovo sklapanje (materijalne i formalne) 2. pridravajui se odgovarajuih standarda i 3. ne vrijeajui sutinu braka Ti uslovi koje normiraju su : bioloke, socijalne i psiholoke prirode. Spolna razliitost se normira kao uslov za punovanost ili uslov za postojanje braka u veini prava. Osobama homoseksualne orjentacije se daju mogunost: - da zasnuju zajednicu ivota kojoj se priznaju dejstva slina dejstvima braka - dok tek u dio zakonodavstava legalizirao istospolne brakove (Holandija, Belgija, panija)

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Iako spolna orjentacija nije zabranjen osnov diskriminacije, kao to je npr. rasa,religija, dravljanstvo i sl., ipak su tumaenja sudskih i politikih institucija nadlenih za praenje ljudskih prava, svojim tumaenjima doprinjele jaanju principa da zloupotrebe i diskriminacija zasnovana na spolnoj orjentaciji vrijeaju meunarodne standarde ljudskih prava. Dakle, polemike se vode oko toga da li spolnu orjentacija treba uvrstiti meu zabranjene osnove diskriminacije, kao npr. rasa i sl. U pravo EU se tek u posljednje vrijeme : -uvrtava spolna orjentacija meu zabranjene osnove diskriminacije, -uvodi se zatita homoseksualnaca i zajednica koje meusobno zasnivaju. Amsterdamski ugovor: -uvrtava spolnu orjentaciju meu zabranjene osnove diskriminacije -normira mogunost poduzimanja mjera potrebnih za borbu protiv diskriminacije zasnovane na spolnoj orjentaciji. Povelja o osnovnim pravima EU pri normiranju prava na brak (prava na sklapanje braka i zasnivanje porodice), ne navodi mukarca i enu kao titulare ovog prava, a ureenje vrenja ovog prava ostavlja nacionalnim zakonodavcima, to se moe tumaiti kao mogunost da naciolna zakonodavstva priznaju pravo na brak i homoseksualcima. Savjet EU i Evropski parlament su u nizu direktiva uvrstili spolnu orjentaciju kao zabranjen osnov diskriminacije. Direktiva o pravu na ponovno spajanje porodice U njoj se normira mogunost, ali ne i obaveza drava lanica da regstrovane partnere tretiraju jednako kao i supruge, dakle brane partnere iz heteroseksualnih brakova. Direktiva o pravu na slobodno kretanje i zadravanje Ukoliko drava lanica u koju se ulazi, registrovanu zajednicu tretira kao ektivalentnu braku, onda se partner iz takve zajednice(registrovane) smatra lanom porodice. Direktive imaju obavezujui karakter, a rezolucije ne, ve karakter preporuke. Evropski parlament je svojim rezolucijama(preporukama) pozvao drave lanice na: - okonanje nejednakog tretmana osoba homoseksualne orjentacije - zatitu homoseksualaca od svih oblika diskriminacije. Rezolucija o jednakosti prava homoseksualaca i lezbijki Evropskoj zajednici U ovoj rezoluciji u, Evropski parlament je pozvao Komisiju evropske zajednice da pripremi nacrt Preporuke o jednakim pravima homoseksualaca, s preporukom: -ukidanja zabrane homoseksualnih brakova ili braku ekvivalentnih zajednica, -priznavanja istih prava partnerima iz registrovanih zajednica koja imaju brani partneri -da se istima ukinu ogranienja u pogledu prava na roditeljstvo, usvajanje i podizanje djece partnera. Rezolucija o potovanju ljudskih prava u EU 1.Ovom rezolucijom Evropski parlament je pozvao drave lanice koje jo uvijek nisu da registrovane zajednice priznaju kao ekvivalent braku, stvljajui amandmane na postojee zakone. 2. Drave lanice koje su to uinile, pozvane su da garantuju istospolnim parovima ista prava koja uivaju tradicionalni parovi i porodice , posebno u oblasti poreskog prava, finansijskog i socijalnog prava.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Rezolucija o situaciji vezanoj za osnovna prava u EU Ovom Rezolucijom je Parlament pozvao drave lanice da nebranim, dakle vanbranim zajednicama, kako heteroseksualnim, tako i istospolnim prizna ista prava koja se primjenjuju na brak, dakle, da im se priznaju ista dejstva. Sud pravde Evropske zajednice favorizira tradicionalnu konstrukciju porodice, ne pruajui zatitu homoseksualcima. Isti zauzima stav da su brak i registrovana zajednica dva razliita zakonska koncepta. Evroski sud za ljudska prava se u svojim odlukama dugo pozivao na lan 12. EKLJP, tumaivi da zabrana sklapanja istospolnih brakova ne znai povredu prava na potovanje porodinog ivota. 1999. godine je sud prvi put utvrdio diskriminaciju vezanu za povredu prava na potovanje porodinog ivota uinjenu biolokom ocu djeteta kojem nakon razvoda braka nije povjereno dijete zbog injenice zajednice ivota sa mukarcem. Ova odluka je znaajna jer je u njoj prvi put Sud postavio princip zabrane diskriminacije na osnovi spolne orjentacije kad se radi o uivanju prava priznatih u EKLJP. U kasnijim odlukama istie kako bi se razlika u tretmanu zasnovana na spolnoj orjentaciji mogla opravdati jedino iz naroito ozbiljnih razloga.1 U posljednjim decenijama 20. stoljea nastala je dilema: da li transeksualci tj.osobe koje su promijenile spol imaju pravo na brak i da li je u tom sluaju ispunjen uslov razliitosti spolova?! Ovo je pitanje razliito rjeeno u razliitim zakonodavstvima, postoje neka koja izriito priznaju sklapanje braka sa transeksualcem i ona gdje se o takvim pitanjima izjanjava sudska praksa. Meutim nepostojanje ovakve odredbe u zakonima pojedinih drava ne znai da ove osobe ne mogu sklopiti brak. Transeksualci ne mogu sklopiti brak jedino ako je nacionalnim pravom brak odreen kao zajednica ivota dviju osoba razliitog biolokog spola. Ako, dakle, spol nije nije definisan kao bioloki, ove osobe e moi sklopiti brak sa osobom suprotnog spola u odnosu na njihov novi(postoperativni) spol, jer e u tom sluaju biti ispunjen uslov razliitosti spolova. Takve osobe se smatraju pripadnikom ranijeg spola sve dok ne izvre izmjene podataka o spolu i imenu u registrima. Izmjena spomenutih podataka jeste pretpostavka za sklapanje ovog braka. Zbog toga je bitno da drava kada dozvoli promjenu spola, propie i mogunost izmjene podataka o spolu i linom imenu. Prvi zahtjevi trnaseksualaca pred Evropskim sudom i Komisijom za ljudska prava su postavljeni nakon odbijanja nadlenih nacionalnih organa da nakon promjene spola u registre izvre upis njihovog novog spola, to je znailo najprije: nepriznavanje njihovog spolnog identiteta, a posljedica toga je bila i nepriznavanje prava na brak. O tim zahtjevima za upis postoperativnog spola Sud je razliito odluivao, zavisno od toga da li drava protiv koje se vodi postupak propisuje mogunost izmjene podataka u registrima. 1. Onda kada nacionalno pravo dozvoljava mogunost izmjene podataka u registrima, tada je Sud utvrivao povredu lana 8. EKLJP, uinjenu odbijanjem nadlenog organa da udovolji zahtjevu za izmjenu potvrde o roenju. 2. Onda kada nacionalno pravo ne predvia ovakvu mogunost, kao u sluaju Ujedinjenog Kraljevstva, Sud je isticao da se transeksualcu ne negira pravo na brak uope, ve samo pravo na brak sa osobom suprotnog spola od njegovog postoperativnog, te zato nije utvrivao povredu prava na potovanje porodinog ivota, niti prava na brak. Kasnije je zatraio od UK da preispita zakonsko rjeenje koje se tie nepromjenjivosti podataka u registrima, da bi kasnije utvrdio da ovo zakonsko rjeenje predstavlja povredu lanova 8. i 12. EKLJP. Stavovi Suda i Komisije u pogledu zahtjeva transeksualaca za priznavanje prava na brak su se razlikovali. Komisija je imala liberalniji stav, koji Sud nije prihvatio. Komisija je dala prednost
Dakle i Evropski sud za ljudska prava je promijenio stav i uvrstio spolnu orjentaciju meu zabranjene osnove diskriminacije, uz odreene iznimke.
1

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
psiholokom i drutvenom spolu nad spolom odreenim po hromosomskim i ljezdanim kriterijima, ocijenivi da fizika sposobnost za zaee i odravanje spolnih odnosa nisu osnovni uslovi za sklapanje braka, niti je prokreacija osnovni cilj braka. Time je Komisija priznala transeksualcu pravo na brak nakon promjene spola. Sud je zauzeo stav o tradicionalnom braku kao osnovu porodice, ali je u pojam porodinog ivota ukljuio faktiku zajednicu ivota transeksualca i njegovog partnera suprotnog spola i njihove djece. Utvrdio je da UK nije uinila povredu lana 8. EKLJP odbijanjem zahtjeva transeksualca za priznavanjem statusa oca djetetu koje je njegova partnerica zaela i rodila vjetakom oplodnjom, objanjavajui svoj stav tim da domae pravo registraciju oca vee za njegov bioloki muki spol. Kasnije je Sud zauzeo stav da iako lan 12. EKLJP upuuje na pravo mukarca i ene da sklope brak, nigdje nije naznaeno da se mora raditi o biolokom spolu. Transeksualcima je priznao pravo na brak u skladu sa relevantnim nacionalnim pravom sa osobom suprotnog spola u odnosu na njihov postoperativni spol. Sud je zauzeo stav da je pravo na penziju rezervisano za osobe u braku u sluaju da je odbijen zahtjev transeksualca za sklapanje braka u zemlji njegovog porijekla, pa je po toj osnovi uskraen prava na penziju. Sud je zakljuio da je samo nacionalni sud ovlaten verifikovati da li u tom sluaju ta osoba moe biti korisnik penzije svog partnera. U dokumentima Evropskog parlamenta i Parlamentarne skuptine Vijea Evrope su postavljeni zahtjevi za: -osiguranjem zatite transeksualaca od diskriminacije i -zatitu njihovog prava na promjenu spola. Naelo slobodnog stupanja u brak Smisao ovog naela je u tome da u brak stupaju samo osobe -koje to ele i -koje slobodno izraze svoju volju Zakonodavac ovo treba normirati kao uslov za punovanost braka, a nadleni organ za sklapanje braka da u svakom konkretnom sluaju sprijei sklapanje braka ukoliko primjeti da se ne radi o slobodnom pristanku za sklapanje brak. Ovo naelo je naglaeno u sljedeim dokumentima: 1.Univerzalna deklaracija o pravima ovjeka 2.Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima 3.Konvenciji o eliminisanju svih oblika diskriminacije nad enama. Slobodno stupanje u brak nije izrito postavljeno kao naelo u PZ-u, ve kao jedan od uslova za punovanost braka, odnosno razlog za ponitenje braka. 2. Naelo ravnopravnosti branih partnera U naem pravu su partneri potpuno ravnopravni, imaju isti poloaj, prava i dunosti. Kako nai ustavi ne normiraju izriito ravnopravnost branih partnera, ve samo opu ravnopravnost, zato se ravnopravnou u oblasti branog prava osigurava primjena ustavnih odredbi o opoj ravnopravnosti.2 Dakle, ovo naelo nije izriito proklamovano u naim ustavima, ve se izvodi iz ope ravnopravnosti, odnosno ravnopravnosti graana(Ustav RS).

tj. osiguranje uivanja prava i sloboda bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi (Ustav BiH), prava svih lica na zabranu diskriminacije (Ustav FBiH)
2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Meutim, u meunarodnim ugovorima, ovo je naelo uglavnom, izriito proklamovano, odnosno zagarantovano je potivanje ovog naela obavezivanjem drava na osiguranje ravnopravnosti. Naelo ravnopravnosti branih partnera je izriito proklamovano u sljedeim meunarodnim ugovorima: 1. Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije ene 2. Meunarodnom paktu o graanskim i politikim slobodama 3. Univerzalna deklaracija o pravima ovjeka 4. Protokol broj 7 EKLJP PZ FBiH ,meu linim pravima i dunostima, izriito normira ravnopravnost branih partnera u braku. PZ RS izriito normira da se brak zasniva na ravnopravnosti branih suprunika. Ovo naelo je u naem pravu realizovano gotovo bez izuzetka, a to je odstupanje od ovog naela kada se radi o zatiti interesa djeteta. 3. Naelo potovanja privatnog i porodinog ivota Ovo naelo proizlazi iz oba naa ustava i EKLJP. Ustav BiH svim licima na teritoriji BiH priznaje pravo na privatni i porodini ivot, kao posebno pravo. Ustav FBiH priznaje pravo na privatnost. EKLJP garantuje svakome pravo na potovanje privatnog i porodinog ivota.(lan 8. stav 1.) Ovo naelo obavezuje nadlene organe, da kada postupaju u postupcima i sporovima u njihovoj nadlenosti, izbjegavaju poduzimanje mjera koje bi znaile mijeanje u privatni i porodini ivot, odnosno njegovo ogranienje i povredu. Mogunost ogranienja ovog prava, odnosno intervencije drave u njegovo vrenje, dozvoljena je samo iz razloga koje se navode u lanu 8., stav 2. EKLJP.

Najei razlozi, u oblasti branog prava, zbog kojih je dozvoljena intervencija su: -da je intervencija u skladu sa zakonom koji to predvia -radi zatite zdravlja ili morala -radi zatite prava ili sloboda drugih. Ovim se razlozima rukovodi Evropski sud pri utvrivanju (ne)dozvoljenosti odreenih intervencija. Pozivajui se na pravo na potovanje pordinog ivota, zatita se moe pruiti kako poligamnim brakovim, tako i vanbranoj zajednici(ukoliko nije izriito normirana u nacionalnom pravu). Meutim, Evropski sud za ljudska prava do sada nije obavezivao drave da vanbranu zajednicu tretiraju jednakom braku, jer se u njima biljei tendencija pojaane zatite braka. Pravi porodini odnos moe postojati jedino izmeu vanbranih partnera i njihove djece. Sud ne utvuje povredu prava na potovanje porodinog ivota zbog nepriznavanja nevjenanom paru status branih partnera. Faktiku zajednicu ivota Sud priznaje i tretira kao porodini ivot ako se utvrde dodatne okolnosti, a to su: 1. stabilnost odnosa (odreeno vrijeme) 2. dostignut dovoljan intenzitet (kohabitacija partnera). Kao porodica utvruje se dugogodinja zajednica ivota (imaju pravo na zatitu iako su njihovi odnosi vanbrani), dok se vanbrani odnos bez zajednice ivota smatra privatnim ivotom partnera.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
POJAM BRAKA PRAVNA PRIRODA BRAKA O pravnoj prirodi braka postoje 2 razliita shvatanja, koncepcije: 1. Brak je ugovor. Javilo se u francuskoj pravnoj teoriji i zakonodavstvu. Posljedica je uenja kole prirodnog prava i prodora individualistikih ideja, koje su insistirale na slobodi ugovaranja. Bio je to odgovor na shvatanje kanonskog prava o braku kao ustanovi boanskog prava, odnosno o braku kao sakramentu. Def. Brak je ugovorni odnos graanskog prava, koji nastaje i prestaje kao i svaki drugi ugovor. 2. Brak je institucija. Javilo se u francuskoj teoriji. Def. Brak je ureen kao drutvena ustanova, kao trajna ivotna zajednica, koja nastaje na nain predvien zakonom. Ova teorija vodi rauna o sadraju braka, o pravima i dunostima branih partnera koja nisu statina, ona su ureena zakonom i nisu predmet ugovaranja. Veliki broj meusobnih obaveza se ne mogu mijenjati sporazumom. Institucionalna priroda braka proizlazi iz imperativnog karaktera branih odnosa. Obje teorije sadre razloge zbog kojih mogu biti prihvaene, ali odvojeno ne mogu dati odgovor o pravnoj prirodi braka. U prilog ugovornoj teoriji ide sljedee: Po nainu nastanka, brak je isti ugovor. Prezentira sline probleme kao i drugi ugovori, npr. u pogledu zakonom predviene forme, kao i drugi ugovori moe biti nevaei ili moe prestati da vai. To je ugovor sui generis, jer je razliit od svakog drugog ugovora graanskog prava. Manjkavosti ugovorne teorije: Subjekti:Brak mogu zakljuiti samo lica razliitog spola. Sadrina je uvijek ista. Predmet su: prvenstveno lini odnosi. Prava iz braka su neprenosiva, ne mogu se prenositi na trea lica. Manjkavost institucionalne teorije: Institucionalna teorija istie imperativni karakter normi koje ureuju brane odnose, u posljednje vrijeme je sve vei broj prava i obaveza koje se mogu mijenjati sporazumom. Ali sadrina braka ipak nije statiana. Brak je brak, po nainu zakljuenja, formalni ugovor sui generis, iji se nastanak i prestanak, kao i sadraj, odnosno prava i obaveze, reguliraju zakonom.

TEORIJSKE DEFINICIJE BRAKA Prema Justinijanu: Brak je veza izmeu mukarca i ene koja predstavlja ivotnu zajednicu. Justinijan definira brak kao neformalnu zajednicu mukarca i ene.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prema Modestinu: Brak je veza izmeu mukarca i ene ujedinjenih za cijeli ivot, ustanova boanskog i ljudskog prava. Ova definicija je mjeavina rimske i kranske doktrine o braku. Definicije nastale u francuskoj pravnoj teoriji su odgovor na uenje kanonskog prava o braku kao sakramentu, gotovo sve naglaavaju ugovorni karakter braka. Prema Planiolu: Brak je sveani ugovor na osnovu koga mukarac i ena osnivaju zajednicu ivota, koju zakon sankcionira, ali koju oni ne mogu raskinuti po sopstvenoj volji. I drugi francuski teoretiari definiraju brak kao ugovor: Brak je sveani ugovor na osnovu koga se mukarac i ena sjedinjuju da bi zajedno ivjeli uz uzajamnu pomo i podrku. Jean Carbonnier naputa klasinu ugovornu teoriju, te iznosi razloge zbog kojih brak nije obian ugovor. Pristankom na brak eli se stvoriti vie od obinog odnosa, njim se stvara 1. porodica 2. zajednica branih partnera i 3. osigurava zakonitost djece. U engleskoj pravnoj teoriji najvie se istie klasina definicija Lorda Penzansea, koju je dao u sluaju Hyde vs. Hyde. On smatra da se brak prema shvatanju kranstva moe definisati kao: Doivotna, dobrovoljna zajednica jednog mukarca i jedne ene, uz iskljuenje svih ostalih. Brak mora postojati kao: 1. dobrovoljna 2. doivotna-kritikuje se kao neprihvatljiv za englesko pravo u kojem je razvod doputen 3. heteroseksualna i 4. monogamna zajednica ivota. Izmeu branih partnera mora postojati dogovor o sklapanju braka. U naoj predratnoj teoriji, bila je prihvaena definicija V. Bakia, tzv. teorija ugovornog statusa. Prema ovoj definiciji brak je: 1. po nainu zasnivanja- ugovor 2. po sadraju-institucija

Def. Brak je : priznata i ureena zajednica jednog mukarca i jedne ene, zakljuen u sveanoj formi, po njihovom slobodnom pristanku, raskidiv samo u sluajevima predvienim zakonom.

ZAKONSKA DEFINICIJA BRAKA PZ definie brak kao: zakonom ureenu zajednicu ivota ene i mukarca. Iz ove definicije proizlaze osnovne karakteristike braka:

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1.) Brak je zakonom ureena zajednica Brak se zasniva na osnovi zakona i ureuje zakonom. Brak moe nastati: a.) samo uz ispunjenje zakonom predvienih uslova b.) na nain predvien zakonom Zakon odreuje: -sadrinu braka, odnosno prava i dunosti branih partnera -nain prestanka braka 2.) Brak zasnivaju 2 lica razliitog spola Razliitost spolova je: - konstitutivna osobina braka - odraava bioloku komponentu braka 3.) Brak je ivotna zajednica ene i mukarca Brak kao ivotna zajednica je takva zajednica u kojoj treba da se ispuni niz zadataka. U braku se zadovoljava itav niz potreba emotivnih, seksualnih, etikih... Kako postoji mnogo prava i dunosti, normirana su samo ona najznaajnija, kako line tako i imovinske prirode. Ostala su ostavljena branim partnerima da se o njima sporazumijevaju. Mnoge je nemogue pravno regulirati.

SKLAPANJE BRAKA Sredinom 20.stoljea priznato je pravo na brak i osnivanje porodice na globalnom nivou. Postalo je sadrajem globalnih, a zatim i regionalnih meunarodnih dokumenata. Opa deklaracija o pravima ovjeka iz 1948. propisuje u lanu 16.: 1. da pravo na zakljuenje braka i osnivanje porodice imaju punoljetni mukarac i ena, bez ikakvih ogranienja u pogledu, rase, vjere ili vjere, te da su ravnopravni prilikom zakljuenja, za vrijeme trajanja i prilikom razvoda braka. 2. brak se moe zakljuiti samo uz slobodan i potpun pristanak osoba koje zakljuuju brak 3. porodica je osnovna i prirodna elija drutva i zato ima pravo na zatitu drutva i drave. Zakonska def. Brak je zakonom ureena zajednica ivota ene i mukarca. Uz to je trajna ivotna zajednica koja se zasniva uz ispunjenje zakonom propisanih uslova i u stogo odreenoj formi. PZ predvia 2 grupe uslova za sklapanje braka: -uvjeti za postojanje braka ili bitni uvjeti; -uvjeti za punovanost braka UVJETI ZA POSTOJANJE BRAKA (bitni uvjeti) To su najosnovnije pretpostavke za nastanak braka kao pravnog odnosa. Ovi uvjeti su normirani u lanu 8. PZ: Brak zakljuuju 2 lica suprotnog spola slobodnim pristankom pred matiarem Da bi brak postojao, u naem pravu moraju biti ispunjeni sljedei uslovi: 1. razliitost spolova 2. pristanak lica koja zakljuuju brak 3. sklapanje braka pred matiarem

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Bez ispunjenja ovih uslova, brak se ne smatra zakljuenim, brak je nepostojei. RAZLIITOST SPOLOVA -izraava bioloku komponentu braka i izraz je davno prihvaenog naela monogamije. Pitanje spolne pripadnosti se moe postaviti samo izuzetno, u sluaju kada doe do medicinske promjene spola ili u sluaju zahtjeva 2 lica istog spola da zakljue brak. Gotovo je nemogue, s obzirom na formalnosti pri zakljuenju braka, prisustvo javnosti, svjedoka i matiara da doe do zakluenja istospolnog braka. To bi se jedino moglo desiti u sluaju zakljuenja braka sa hermafroditom. Sud bi u dokaznom postupku, putem medicinskog vjetaenja morao utvrditi da li se radi o hermafroditu i kojoj vrsti. U medicinskoj literaturi hermafrodit se definira kao osoba koja posjeduje ljezdano i morfoloki, u razliitim kombinacijama, osobine oba spola. Uvjet razliitosti spolova ne bi bio ispunjen samo u sluaju da se radi o pravom hermafroditu, dakle licu koje nije razliitog spola od osobe sa kojom je zakljuilo brak. Pravi hermafrodit podrazumijeva prisutnost spolnih lijezda oba spola. Lani(prividni) hermafrodit podrazumijeva prisustvo spolnih lijezda jednog spola, dok su vanjske genitalije razvijene, u manjoj ili veoj mjeri kao kod suprotnog spola. Dakle, takvo lice ima neke osobine drugog spola, ali njegova spolnost nije ugroena. Tada bi se brak mogao eventualno ponititi zbog zablude o bitnim osobinama branog partnera. PRISTANAK BRANIH PARTNERA Sljedei uvjet za postojanje braka, jeste izjava, odnosno pristanak branih partnera. Potrebno je da pristanak bude dat na nain predvien zakonom. Svaki brani partner, u pravilu, pristanak daje lino. Meutim, izuzetno, onda kada postoje opravdani razlozi, zakon doputa mogunost da jedan brani partner bude zastupan putem punomonika. Izjave mora biti: 1. date izriito (podrazumijeva usmeni pristanak, samo izuzetno pismeno ili konkludentnim radnjama, npr. gluhonijema lica) 2. podudarne (ako jedan da pristanak, drugi ne, nema podudarnosti u njihovim izjavama, niti je ispunjen bitni uvjet za zakljuenje braka) 3. istovjetne po svom sadraju, 4. date istovremeno, odnosno sukcesivno (ne odvojeno, u duem vremenskom periodu) Iz naroito opravdanih razloga, nadleni opinski organ uprave, moe rjeenjem dozvoliti da se brak sklopi ako je prisutan samo jedan brani partner i punomonik drugog. Pitanje postojanja opravdanih razloga cijeni nadleni organ u svakom konkretnom sluaju. To moe biti objektivna sprijeenost jednog od branih partenera da prisustvuje zakljuenju braka, a da pri tome oni ne ele odgoditi zakljuenje braka, iz opravdanih razloga. Punomo mora ispunjavati sljedee uslove: 1. mora biti ovjerena od suda ili notara 2. u njoj moraju biti tano oznaeni : lini podaci davaoca punomoi, punomonika i osobe s kojom davalac punomoi eli zakljuiti brak i datum izdavanja punomoi. Punomo vai 60 dana od dana ovjeravanja i ima karakter privatne, ovjerene isprave.

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zakon ne predvia sankciju u sluaju da punomo ne ispunjava predviene uvjete, ali u teoriji preovladava miljenje da bi brak bio nepostojei ako je zakljuen na osnovi: 1. fasificirane punomoi 2. generalne, a ne specijalne punomoi 3. nakon opoziva punomoi u vrijeme njenog vaenja NADLENOST ZA ZAKLJUENJE BRAKA Izjava branih partnera mora biti data pred matiarem, na nain predvien zakonom. Matiar ima svojstvo dravnog slubenika. Zakon, dakle, normira stvarnu, ali ne i mjesnu nadlenost, tako da brani partneri imaju neogranieno pravo izbora mjesta u kojem e zakljuiti brak. 3 Samo pristanak na zakljuenje braka dat pred matiarem ima karakter bitnog uvjeta. Brani partneri koji nakon zakljuenja braka pred matiarem ele sklopiti brak pred vjerskim slubenikom, duni su istom predati izvod iz matine knjige vjenanih.4 NEPOSTOJEI BRAK Ukoliko prilikom zakljuenja braka nije ispunjen neki od uvjeta za zakljuenje braka, smatrae se da brak nije ni nastao.5 Postupak utvrivanja da brak ne postoji, pokree se tubom. Pravo na tubu pripada: 1. svakom licu koje ima neposredan pravni interes 2. organu starateljstva Nepostojei brak ne proizvodi nikakve pravne posljedice, pa zato: 1. djeca roena u takvom braku imaju status vanbrane, njihovo oinstvo se utvruje na nain predvien zakonom (priznanjem ili odlukom suda. 2. na brane partnere u takvom braku ne odnose se pravne posljedice koje nastaju zakljuenjem braka. UVJETI ZA PUNOVANOST BRAKA Uvjeti za punovanost braka su injenice ili okolnosti koje ometaju zakljuenje punovanog braka. Ovi se uvjeti u pravnoj teoriji nazivaju i branim smetnjama. Te okolnosti su tano odreene zakonom. Postojanje tih okolnosti u trenutku zakljuenja braka, ima za posljedicu njegovu nitavost. Neispunjenje nekih uvjeta za punovanost ima za posljedicu i krivinu sankciju. Nae zakonodavstvo predvia sljedee uvjete, odnosno brane smetnje: 1. ve postojei brak 2. oduzeta poslovna sposobnost ili nesposobnost za rasuivanje 3. srodstvo: krvno srodstvo, srodstvo po usvojenju i srodstvo po tazbini 4. maloljetstvo
3 U RS-u za zakljuenje braka je nadlean opinski organ uprave, dok je funkcionalno nadlean: 1. gradonaelnik grada 2. naelnik opine 3. delegirani odbornik

Mogunost sklapanja vjerskog braka je novina u naem pravu, jer u ranijem zakonu sklapanje istog je bilo zabranjeno. Da bi se izbjegla nezakonita praksa sklapanja vjerskih brakova, uvedena je mogunost sklapanja istog nakon zakljuenja graanskog braka.

U PZ RS neispunjenje nekog od bitnih uvjeta ima za posljedicu nitavost.

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5. nedostatak volje Pravna teorija ove uvjete klasificira po razliitim osnovama: a.) otklonjive i neotklonjive ova podjela je izvrena prema: mogunosti otklanjanja, odnosno dispenzacije odreene smetnje Otklonjive smetnje su one: za koje sud moe dati odobrenje za zakljuenje braka, ali samo u sluajevima predvienim zakonom. Otklonjive smetnje u naem pravu su: 1. maloljetstvo 2. srodstvo po tazbini 3. nesposobnost za rasuivanje. Ostale su neotklonjive i za njih se ne moe dati dispenzacija. b.) trajne i privremene: Trajne mogu prestati samo smru, npr. krvno srodstvo Privremene mogu prestati vremenom. c.) apsolutne i relativne onemoguavaju zakljuenje braka sa bilo kojim licem apsolutne (branost, nesposobnost za rasuivanje, maloljetstvo) onemoguavaju zakljuenje braka samo sa odreenim licem relativne (srodstvo) BRANOST Brak ne moe zakljuiti osoba koja je ve u braku. To je posljedica naela monogamije. Brak se nee ponititi kada je zakljuen u vrijeme trajanja ranijeg braka jednog od branih partnera ako je taj raniji brak u meuvremenu prestao na jedan od naina prestanka braka.

ODUZETA POSLOVNA SPOSOBNOST ILI NESPOSOBNOST ZA RASUIVANJE Brak ne moe zakljuiti osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je nesposobna za rasuivanje. Oduzeta poslovna sposobnost je jedan od razloga zbog kojeg se ne moe zakljuiti punovaan brak. Razlozi za oduzimanje poslovne sposobnosti su u zakonu taksativno nabrojani: 1. duevna bolest 2. zaostali duevni razvoj 3. prekomjerno uivanje alkohola i opojnih droga 4. i drugi razlozi zbog kojih se jedna osoba ne moe brinuti o zatiti svojih prava i interesa. Sud je duan pravomonu odluku o oduzimanju poslovne sposobnosti bez odlaganja dostaviti organu starateljstva. Organ starateljstva e u roku od 30 dana od prijema odluke, staviti pod starateljstvo osobu kojoj je oduzeta poslovna sposobnost. Nesposobnost za rasuivanje je nemogunost adekvatnog toka rasuivanja. Uzroci nesposobnosti za rasuivanje:

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. duevna bolest 2. duevna nerazvijenost 3. i drugi. Duevna bolest je jedan od najeih uzroka nesposobnosti za rasuivanje. Duevna bolest moe biti razliita po svom trajanju i intenzitetu: 1. lake, prolazno stanje, moe svojim manifestacijama ukazivati na bolest, ali ne i na nesposobnost za rasuivanje 2. tea ili teka psihika oboljenja, u tom sluaju se radi oboljenju CNS-a, to oboljenje se manifestuje u psihopatolokim poremeajima veine psihikih funkcija. (manino-depresivna stanja, paranoja, psihoza, sumanuta stanja, izofrenija) Sud u svakom konkretnom sluaju utvruje putem medicinskog vjetaenja da li se radi o nesposobnosti za rasuivanje kao posljedici duevnog oboljenja. Samo tea duevna bolest moe biti razlog za ponitenje braka.- jedna sudska odluka

IZDRAVANJE BRANIH PARTNERA 1. OBAVEZA IZDRAVANJA I NJENA OBILJEJA Obaveza izdravanja branih partnera normirana je u PZ-u, zajedno sa obavezom izdravanja vanbranih partnera, roditelja i djece, ostalih srodnika po krvi, te srodnika po tazbini. Izdravanje lanova porodice i drugih srodnika je njihova dunost i pravo. Ono je izraz porodine solidarnosti i u interesu je drutvene zajednice. Kada se ne moe ostvariti meusobno izdravanje (bilo potpuno, bilo djelimino), tada je dunost drutvene zajednice da pod zakonom odreenim uvjetima obezbijedi sredstva neophodna za izdravanje. Zakonsko izdravanje je pravo i dunost lanova porodice koje zakon obavezuje da obezbijede redovna davanja za podmirenje: a.) egzistencijalnih potreba b.) i drugih potreba licima koja nisu u stanju sama to uiniti. Obaveza davaoca izdravanja zavisi od: a.) njegovih mogunosti i b.) njegovih sposobnosti, tako da davalac izdravanja nee biti u stanju uvijek potpuno izvriti svoju obavezu. I potrebe izdravanog lica (primaoca izdravanja) su razliite od sluaja do sluaja. Obaveza dunika izdravanja e biti manja, ukoliko je povjerilac izdravanja u stanju da bar djelimino snosi trokove svog izdravanja. Zbog mogunosti promjena na strani dunika i povjerioca izdravanja, izdravanje se moe: 1. sniziti 2. poveati i 3. potpuno ukinuti. Obiljeja koja odreuju pravnu prirodu obaveze jesu:

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
da je obaveza izdravanja: 1. zakonska obaveza 2. strogo line prirode 3. ureena imerativnim normama 4. se moe mijenjati pravo na izdravanje je nezastarivo izdravanje se daje za budunost isplaeno izdravanje se ne vraa izdravanje se ne moe plijeniti u postupku prinudnog izvrenja. 1. Zakonska obaveza izdravanja Obaveza izdravanja izmeu navedenih osoba je: a.) ustavnovljena zakonom i b.) ne moe se mijenjati voljom stranaka Izvor ove obaveze je zakon, dakle, ona izvire iz zakona. Zakon normira: 1. lica 2. uvjete pod kojima se moe ostvariti izdravanje 3. da se izdravanje odreuje prema: potrebama izdravanog lica mogunostima davaoca izdravanja. 2. Obaveza izdravanja je strogo linog karaktera Vezana je: a.) aktivno- za linost povjerioca izdravanja b.) pasivno- za linost dunika izdravanja i zbog toga prestaje smru povjerioca ili smru dunika. Neprenosivost prava izdravanja proizlazi iz same svrhe izdravanja, a to je: obezbjeenje sredstava za zadovoljenje egzistencijalnih i drugih potreba izdravanog lica. Zbog toga, primalac izdravanja ne moe svoje pravo prenositi pravnim poslovima inter vivos ili mortis causa. Ovo pravo je nenasljedivo. Naime, ono se momentom smrti povjerioca izdravanja gasi, tako da nakon smrti povjerioca ne pripada njegovim nasljednicima. Meutim, nasljednici bi mogli naslijediti dospjele, a nenaplaene obroke, ako su oni uli u sastav zaostavtine povjerioca izdravanja. 3. Obaveza izdravanja je imperativnog karaktera Prinudni (imperativni) karakter ove obaveze proizlazi iz niza normi koje je reguliraju. Na ovu osobinu obaveze ukazuje niz normativnih rjeenja. 4. Pravo na izdravanje ne zastarijeva U ZOO-u je normirano da pravo izdravanje ne moe zastarjeti, jer ono svoj osnov ima u zakonu. Ova osobina proizlazi iz prirode prava na izdravanje- ono nema isto imovinski karakter. To je lino pravo, imovinskog karaktera. Kao ni ostala lina prava, pravo na izdravanje ne moe zastarjeti. 5. Izdravanje se daje samo za budunost Ova osobina proizlazi iz same svrhe izdravanja.

5. 6. 7. 8.

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Izdravanje se: a.) dosuuje od dana podonoenja tube, b.) moe se traiti samo za budunost.6

6. Isplaeno izdravanje se ne vraa Kada bi bila normirana obaveza vraanja onoga to je primljeno na ime izdravanja, to bi moglo ugroziti materijalni status izdravane osobe. Mogunost da lice koje je primalo izdravanje doe u situaciju da se i samo pojavi sa zahtjevom za vlastitim izdravanjem prema licu koje ga je izdravalo, nipoto ne znai zahtjev za povraanje primljenjog. To lice ostvaruje pravo na izdravanje po drugom osnovu. 7. Visina izdravanja se moe mijenjati Odluujui inioci kod odreivanja visine izdravanja su: 1. potrebe lica koje trai izdravanje 2. mogunosti lica koje izdravanje treba da daje. Ti elementi su podloni promjenama, pa tako jednom utvrena visina doprinosa za izdravanje ne mora biti konana. Visina izdravanja se moe mijenjati u zavisnosti: 1. mogunosti dunika 2. potreba povjerioca Prema tome, povjerilac i dunik izdravanja mogu zahtijevati da se ranije odreena visina izdravanja, prilagodi potrebama povjerioca, odnosno mogunostima dunika. Zavisno od konkretne situacije, izdravanje se moe: a.) poveati b.) smanjiti c.) ukinuti 9. Nemogunost pljenidbe primanja iz zakonskog izdravanja U postupku prinudnog izvrenja, primanja iz zakonskog izdravanja ne mogu biti predmet ovog izvrenja. Ne mogu se plijeniti ni dospjeli, ni ne dospjeli obroci. Izuzeta su od izvrenja primanja na osnovu zakonskog izdravanja, osim ako se ne radi o potraivanju iste vrste. 7 IZDRAVANJE U TOKU BRAKA I NAKON RAZVODA BRAKA Savremena zakonodavstva u skladu sa principom ravnopravnosti branih partnera predviaju obostranu obavezu branih partnera na izdravanje. U naem pravu je obaveza izdravanja branih partnera regulirana propisima imperativne prirode. Brani partneri ne mogu: 1. sporazumno mijenjati ovu obavezu, 2. niti se mogu odrei prava na izdravanje. Brani partneri mogu ugovoriti samo : 1. visinu doprinosa za izdravanje i
Mogunost retroaktivne dodjele izdravanja, dakle dosuenja izdravanja za prolo vrijeme prije postavljanja zahtjeva za dosuenje izdravanja, tetila bi duniku obaveze. 7 Zakon o izvrnom postupku
6

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. nain njegovog davanja. U toku braka, u pravilu, se pitanje izdravanja ne postavlja. U sluajevima kada izostane ispunjenje obaveze izdravanja (uslijed meusobnih nesporazuma, poremeenosti branih odnosa ili faktikog prekida brane zajednice), tada se ono, u pravilu, ostvaruje putem suda ukoliko su ispunjeni zakonom predvieni uvjeti.8 Brani partner koji: 1. a.) nema dovoljno sredstava za ivot ili b.) ih ne moe ostvariti iz svoje imovine, a 2. a.) nesposoban je za rad b.) ili se ne moe zaposliti, ima pravo na izdravanje od svog branog partnera srazmjerno njegovim mogunostima. Ova odredba normira izdravanje branih partnera: 1. u toku braka i 2. nakon razvoda braka. Izdravanje branih partnera je zasnovano na dunosti meusobnog pomaganja branih partnera i predstavlja njen produetak. Ova obaveza je obostrana. Ona postoji: 1. u vrijeme postojanja braka i 2. izmeu bivih branih partnera u korist onoga koji ne moe sam obezbijediti sredstva za egzistenciju. UVJETI ZA OSTVARENJE PRAVA NA IZDRAVANJE Pri normiranju uvjeta za izdravanje branih partnera poslije razvoda braka, zakonodavac je poao od svrhe koja se izdravanjem eli postii, a ta svrha jeste pomo branom partneru koji nije u stanju da se sam izdrava.9 Brani partner, u smislu lana 224., ima pravo na izdravanje od drugog branog partnera, ako: 1. a.) nema dovoljno sredstava za ivot ili b.) ih ne moe ostvariti iz svoje imovine, 2. a.) nesposoban je za rad b.) ili se ne moe zaposliti, 1. Prvi uvjet nemanje dovoljno sredstava za ivot ili nemogunost da ih ostvari iz svoje imovine je alternativno odreen. Izdravanje se moe dosuditi branom partneru i u situaciji: a.) kada ima sredstava za ivot, ali nedovoljno za podmirenje egzistencijalnih potreba b.) kada ima imovinu iz koje iz objektivnih razloga ne moe ostvariti sredstva za ivot. Zadatak suda, kod utvrivanja ovog uvjeta za izdravanje jeste njegovo utvrivanje u sklopu svih okolnosti (zdravstveno stanje osobe, objektivne situacije u drutvu). 2. Drugi uvjet nesposonost za rad ili nemogunost zaposljenja je alternativno odreen. Nesposobnost za rad se obino javlja kao posljedica:
U lanu 224. PZFBiH Dakle, izdravanje nije samo pravni institut, ve je to i funkcija socijalne politike, ija je svrha da se obezbijede lica koja se nalaze u tekoj materijalnoj situaciji.
8 9

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
a.) bolesti b.) tjelesnih nedostataka c.) invaliditeta S obzirom na uzrok, nesposobnost za rad moe biti: a.) privremena 10 b.) trajna c.) djelimina d.) potpuna Nezaposlenim se smatra lice koje se stjecajem okolnosti ne moe zaposliti, dakle pokuava se na sve mogue naine zaposliti, ali u tome ne uspijeva. Ovaj uvjet e biti ispunjen i u situaciji kada brani partner ne trai zaposljenje, ali se stjecajem razliitih objektivnih okolnosti ne bi mogao ni zaposliti iako posla ima (npr. teka bolest, invaliditet optereenost djecom, njihovog loeg zdravstvenog stanja). 11 Ako postoji mogunost zaposlenja, a taj posao ne odgovara struci, kvalifikacijama branog partnera, ne moe se smatrati da ovaj uvjet(nemogunosti zaposlenja) nije ispunjen. 12 3. PZ je odustao od krivice za razvod braka, kao uvjeta od kojeg zavisi pravo na izdravanje. Ovo se ne moe smatrati povredom principa pravinosti, jer je zakonodavac normirao da pravo na izdravanje ne ostvari brani partner: 1. koji se bez ozbiljnog povoda od strane drugog branog partnera grubo i nedolino ponaao u branoj zajednici ili 2. ako bi njegov zahtjev za izdravanje predstavljao oitu nepravdu za drugog branog partnera. Formulacija ove odredbe je veoma elastina. To znai da sud ima iroka ovlatenja, tako da sud moe pravo na izdravanje: a.) uskratiti branom partneru onda kada ponaao grubo i nedolino b.) dosuditi mu ga onda kada mu je potrebno(npr. bolest, starost, podizanje djece) uprkos njegovoj krivici za faktiki prekid brane zajednice ili za razvod braka. 3. Oita nepravda za drugog branog partnera je okolnost koju zakonodavac postavlja alternativno, a uslijed koje sud moe odbiti zahtjeva za izdravanje. Sud moe odbiti zahtjev za izdravanje ako bi njegov zahtjev predstavljao oitu nepravdu za drugog branog partnera. Oita nepravda postoji u sluaju kada: a) faktika zajednica nije ni uspostavljena, b) ili je brak kratko trajao ili c) kada se iz okolnosti sluaja moe zakljuiti da je brak zakljuen s ciljem osiguranja imovinskih koristi. 4. Uvjet koji mora postojati na strani branog partnera, dunika izdravanja: Brani partner ima pravo na izdravanje od svog branog partnera srazmjerno njegovim mogunostima.13

Lice koje je privremeno nesposobno za rad, imae pravo na izdravanje dok nesposobnost traje. Zakon, dakle i normira nemogunost zaposlenja, a ne nezaposlenost. 12 Meutim, ako se radi o izdravanju djece, roditelji moraju iskoristiti sve mogunosti kako bi izdravali svoju djecu. 13 Stvarne materijalne mogunosti.
10 11

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Dakle, pravo branog partnera na izdravanje nije apsolutnog karaktera.14 Zahtjev za izdravanje brani partner moe postaviti do zakljuenja glavne rasprave u postupku za razvod (ili ponitenje) braka. Izuzetno, bivi brani partner moe tubom traiti izdravanje u roku od jedne godine od prestanka braka ako su uvjeti za izdravanje: a.) postojali u vrijeme zakljuenja glavne rasprave u postupku za razvod (ponitenje) b.) i bez prestanka trajali do zakljuenja glavne rasprave u postupku za izdravanje.15 MOGUNOST DOSUENJA IZDRAVANJE NA ODREENO VRIJEME PZ predvia mogunost vremenskog ogranienja trajanja prava na izdravanje. Sud moe odluiti da obaveza izdravanja traje odreeno vrijeme, naroito u sluaju kada je: 1. brak trajao krae vrijeme ili 2. trailac u mogunosti da u dogledno vrijeme na drugi nain obezbijedi sredstva za ivot.16 Zakon u odreenim, odnosno opravdanim sluajevima doputa mogunost produenja obaveze izdravanja.( bolst, starost, ili osoba za koju je prihod od izdravanja jedini prihod). 17 Tuba za produenje izdravanja se moe podnijeti samo do isteka vremena za koje je izdravanje odreeno.18 MOGUNOST ODBIJANJA ZAHTJEVA ZA IZDRAVANJE U smislu lana 227. sud moe odbiti zahtjev za izdravanje ukoliko: 1.) su brani partneri a.) kroz dui period b.) odvojenog ivota c.)potpuno samostalno d.)obezbjeivali sredstva za vlastito izdravanje ili 2.) se utvrdi da brani partner koji zahtijeva izdravanje prestankom braka koji je trajao krae vrijeme, nije doveden u tei materijalni poloaj od onoga u kome se nalazio prilikom stupanja u brak. 1. U prvom sluaju sud moe odbiti zahtjev u sluaju faktikog prekida brane zajednice, odnosno dueg perioda odvojenog ivota u kome su brani partneri samostalno , bez tue pomoi, stjecali sredstva za ivot. Pitanje duine trajanja odvojenog ivota se razliito tumai u odlukama najviih sudova. Nekada su to 3 godine, a nekada do 7-8. 2. U drugom sluaju, sud moe odbiti zahtjev za izdravanje u sluaju kratkog trajanja braka, ali samo pod uvjetom da brani partner koji izdravanje trai : nije doao u tei materijalni poloaj od onoga u kojem se nalazio prije braka.19

14 15

Zavisi od mognosti branog partnera od kojeg se izdravanje trai, on se nee obavezati na utrb vlasitiog izdravanja. l. 225.

l. 228. stav 1. l.228. stav 2. l.228 stav 3. 19 Naputanje posla, graviditet, i izdravanje po drugom osnovu. Ovo rjeenje je u funkciji zatite onog branog partnera koji nema mogunosti za vlastito izdravanje.
16 17 18

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U sluaju ponitenja braka, odnosi branih partnera rjeavaju se analogno kao kod razvoda braka. To se odnosi i na pravo izdravanja. U lanu 226., stav 2 je normirano da sud moe odbiti zahtjev za izdravanje: a.) branog partnera u postupku ponitenja braka, odnosno b.) branog partnera iz ponitenog braka, ako bi ova obaveza predstavljala oitu nepravdu za drugog branog partnera. Zakonodavac je izostavio grubo i nedolino ponaanje branog partnera kao okolnosti zbog kojih sud moe odbiti zahtjev za izdravanje kada je u pitanju izdravanje branih partnera nakon prestanka braka ponitenjem. ODREIVANJE IZDRAVANJA Osnovne pretpostavke za odreivanje izdravanja su normirane u PZ: Izdravanje se odreuje prema potrebama izdravanog lica i mogunostima davaoca izdravanja. Normiran je i nain odreivanja izdravanja. U postupku za izdravanje, sud je duan utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za izdravanje. Prilikom utvrivanja potreba branog partnera koji trai izdravanje, sud e uzeti u obzir njegovo: 1. imovinsko stanje 2. sposobnost za rad 3. mogunost zaposlenja 4. zdravstveno stanje 5. i druge okolnosti od kojih zavisi ocjena njegovih potreba. 1. Utvrivaje imovinskog stanja branog partnera povjerioca je od znaaja za ocjenu da li brani partner sredstva za izdravanje moe ostvariti iz svoje imovine 2. Nesposobnost za rad se uglavnom javlja kao posljedica bolesti, tjelesnih nedostataka ili invaliditeta. 3. Mogunost zaposlenja- cijeni se neto ue nego kada je u pitanju izdravanje djece. Ne moe se smatrati da brani partner ima mogunost zaposlenja ako mu se nudi posao koji ne odgovara njegovim kvalifikacijama. 4. Zdravstveno stanje povjerioca izdravanja odreuje i njegove potrebe. Ne mogu se uporeivati potrebe zdrave i bolesne osobe i to posebno one koja ima potrebu za konstantnim lijeenjem ili ak tuom pomoi. 5. Mogunosti dunika izdravanja: zakon ukazuje na obavezu suda da utvrdi: a.) sva njegova primanja i b.) stvarne mogunosti da stjee poveanu zaradu, ne zanemarujui: a.) njegove potrebe; b.) njegove obaveze po osnovu izdravanja20 U sudskoj praksi su se mogunosti davaoca izdravanja cijenile kroz njegove materijalne mogunosti, koje su dokazivane potvrdom o visini mjesenih prinadlenosti. Meutim zakon obavezuje sud da utvrdi i sve prihode obaveznog lica da stjee poveanu zaradu. Federalni ministar rada i socijalne politike e jednom godinje, najkasnije do 1. marta tekue godine, imajui u vidu trokove ivota objaviti podatke o prosjenim potrebama osobe koja zahtijeva izdravanje. Te podatke e sud uzeti u obzir u postupku izdravanja. 21
Moraju se uzeti u obzir sva primanja po razliitim osnovama: Honorarni i dopunski rad, prihodi od nekretnina, vlasnitva, zanatskog rada. 21 To e biti od koristi sudu pri odreivanju visine doprinosa za izdravanje. Ovi su podaci samo pomono sredstvo sudu, on nije vezan njima.
20

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Obaveza izdravanja se moe odnositi na izdravanje vie lica.(djece, roditelja, brae) Mogue je i suprotno, da je vie lica obavezno izdravati jedno lice(djeca- roditelje). U oba sluaja sud e odrediti visinu alimentacije u odnosu na svako lice posebno. Obaveza izdravanja je podlona izmjenama, jer zavisi od : a.) mogunosti dunika s jedne strane i potreba povjerioca s druge strane. Zainteresovano lice moe traiti da sud: a.) povisi b.) snizi ili c.) ukine ranijom odlukom dosueno izdravanje. Svaka strana moe zahtijevati da se dosuena visina doprinosa prilagodi promijenjenim okolnostima. Pravna priroda pravila o promjeni doprinosa za izdravanje se u teoriji razliito shvata. 1.) neki autori smatraju da se radi o pravilu rebus sic stantibus. Oni smatraju da se visina izdravanja, zbog promijenjenih okolnosti odreuje uz preutnu klauzulu rebus sic stantibus. 2.) Drugi smatraju da pravilo o promjeni visine izdravanja nije jedan od sluajeva primjene pravila rebus sic stantibus. Kod pravila rebus sic stantibus, promijenjene okolnosti jesu rezltat nepredvidivih izvanrednih dogaaja. To kod promjene visine izdravanja nije sluaj. Promijenjene okolnosti su nekada: a.) nune, odnosno b.) unaprijed poznate ve u momentu nastanka obaveze.22 Promjene zbog: a.) vanrednih dogaaja ili b.) oteanih prilika su veoma rijetke, to je kod pravila rebus sic stantibus uvijek sluaj. Zakljuak: Mogunost promjene odluke o izdravanju nije zasnovano na pravilu rebus sic stantibus. Organ starateljstva- pokretanje i voenje parnice Organ starateljstva moe, u svojstvu punomonika, uz predhodnu saglasnost starih i samohranih lica , da u njihovo ime pokrene i vodi parnicu za ostvarivanje prava na izdravanje prema srodnicima, koji su po odredbama zakona duni da ih izdravaju. Naknada trokova- opravdanih (tuba) Zakon predvia mogunost da zainteresovano lice, koje je imalo trokove radi izdravanja nekog lica, tubom trai naknadu tih trokova od lica koja su u smislu zakona duna davati izdravanje.23 Naknada trokova se moe traiti ukoliko su ti trokovi bili opravdani. Privremene mjere radi davanja izdravanja U toku postupka za izdravanje lica izmeu kojih postoji zakonska obaveza izdravanja (osim izdravanja djece), sud na prijedlog lica koje trai izdravanje
22 23

Npr. izdravanje maloljetne djece- ije se potrebe mijenjaju sa godinama starosti. To mogu biti: organi, organizacije ili zajednice ili fizika lica.

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
moe odrediti privremene mjere radi davanja izdravanja. Da bi sud odredio privremene mjere moraju mu se uiniti vjerovatnim injenice od kojih zavisi pravo na izdravanje. Presuda-(dospjeli obroci, budui obroci) Nakon okonanog postupka, sud donosi presudu kojom obavezuje dunika na izdravanje. U presudi se odreuje rok u kojem moraju biti isplaeni dospjeli obroci. U presudi se odreuje vrijeme do kojeg se redovno isplauju budui obroci izdravanja. Ukoliko dunik izdravanja svoju obavezu ne izvrava dobrovoljno, moe se zatraiti prinudno izvrenje. Odbijanje tubenog zahteva Sud e odbiti tuitelja sa tubenim zahtjevom, ukoliko u konkretnom sluaju nisu ispunjeni uvjeti koje Zakon trai na strani povjerioca i dunika izdravanja. Kako bi se obezbijedilo plaanje dosuene alimentacije, predviena je krivinopravna zatita prava na izdravanje. Krivini zakon FBiH previa sankcije za one koji izbjegavaju obavezu izdravanja. injenica neplaanja izdravanja, sama po sebi, ne predstavlja krivino djelo. Krivino djelo postoji tek ukoliko se s umiljajem poduzimaju razne mjere i aktivnosti u cilju izbjegavanja ispunjenja ove obaveze.24 Sancije za izvrenje ovog krivinog djela Predviena sankcije za izvrenje ovog krivinoh djela jesu: a.) kazna zatvora (u trajanju od 3 godine)25 b.) uvjetna osuda Pri izricanju uvjetne osude, sud moe uinitelju odrediti obavezu: a.) urednog plaanja izdravanja, te b.) podmirenja dospjelih obaveza. Ukoliko uinilac ovog krivinog djela ispuni svoju obavezu do okonanja glavnog prestresa, predviena je mogunost da se oslobodi od kazne. Osobu koja je duna davati izdravanje, sud e obavezati na plaanje buduih mjesenih iznosa izdravanja u odreenom iznosu. PRESTANAK IZDRAVANJA Pravo na izdravanje prestaje ako razvedeni brani partner (ili brani partner iz ponitenog braka): 1. zasnuje novi brak 2. zasnuje vanbranu zajednicu (novo rjeenje) 3. postane nedostojan prava na izdravanje ili 4. ako vie ne postoji neki od uvjeta iz lana 224. Stupanjem u novi brak, nastaje pravo meusobnog izdravanja branih partnera, tako da je logino da obaveza branih partnera iz prethodnog braka prestane. Nedostojnost branog partnera je faktiko pitanje. U literaturi se nedostojnim oznaava onaj ko: 1. oteuje interese branog partnera 2. nanosi tetu njegovom zdravlju, imovini i sl. Mora se raditi o ponaanju koje ima kontinuitet.
U sudskom postupku je vano razgraniiti izbjegavanje plaanja od neplaanja izdravanja. Izvrenjem izreene kazne, dovodi se u pitanje interes lica koje ima pravo na izdravanje, jer se mogunosti obaveznog lica smanjuju za vrijeme izdravanja kazne. Time se ne moe postii svrha izdravanja, pa to rjeenje nije praktino.
24 25

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Razlozi zbog kojih se jedan brani partner smatra nedostojnim: 1. voenje neasnog i nemoralnog ivota 2. teki prestupi protiv davaoca izdravanja.

MOGUNOST ODBIJANJA ZAHTJEVA ZA IZDRAVANJE U smislu lana 227. sud moe odbiti zahtjev za izdravanje ukoliko: 1.) su brani partneri a.) kroz dui period b.) odvojenog ivota c.)potpuno samostalno d.)obezbjeivali sredstva za vlastito izdravanje ili 2.) se utvrdi da brani partner koji zahtijeva izdravanje prestankom braka koji je trajao krae vrijeme, nije doveden u tei materijalni poloaj od onoga u kome se nalazio prilikom stupanja u brak. 1. U prvom sluaju sud moe odbiti zahtjev u sluaju faktikog prekida brane zajednice, odnosno dueg perioda odvojenog ivota u kome su brani partneri samostalno , bez tue pomoi, stjecali sredstva za ivot. Pitanje duine trajanja odvojenog ivota se razliito tumai u odlukama najviih sudova. Nekada su to 3 godine, a nekada do 7-8. 2. U drugom sluaju, sud moe odbiti zahtjev za izdravanje u sluaju kratkog trajanja braka, ali samo pod uvjetom da brani partner koji izdravanje trai : nije doao u tei materijalni poloaj od onoga u kojem se nalazio prije braka.26 U sluaju ponitenja braka, odnosi branih partnera rjeavaju se analogno kao kod razvoda braka. To se odnosi i na pravo izdravanja. U lanu 226., stav 2 je normirano da sud moe odbiti zahtjev za izdravanje: a.) branog partnera u postupku ponitenja braka, odnosno b.) branog partnera iz ponitenog braka, ako bi ova obaveza predstavljala oitu nepravdu za drugog branog partnera. Zakonodavac je izostavio grubo i nedolino ponaanje branog partnera kao okolnosti zbog kojih sud moe odbiti zahtjev za izdravanje kada je u pitanju izdravanje branih partnera nakon prestanka braka ponitenjem. ODREIVANJE IZDRAVANJA Osnovne pretpostavke za odreivanje izdravanja su normirane u PZ: Izdravanje se odreuje prema potrebama izdravanog lica i mogunostima davaoca izdravanja. Normiran je i nain odreivanja izdravanja. U postupku za izdravanje, sud je duan utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za izdravanje. Prilikom utvrivanja potreba branog partnera koji trai izdravanje, sud e uzeti u obzir njegovo: 6. imovinsko stanje 7. sposobnost za rad 8. mogunost zaposlenja 9. zdravstveno stanje
Naputanje posla, graviditet, i izdravanje po drugom osnovu. Ovo rjeenje je u funkciji zatite onog branog partnera koji nema mogunosti za vlastito izdravanje.
26

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
10. i druge okolnosti od kojih zavisi ocjena njegovih potreba. 6. Utvrivaje imovinskog stanja branog partnera povjerioca je od znaaja za ocjenu da li brani partner sredstva za izdravanje moe ostvariti iz svoje imovine 7. Nesposobnost za rad se uglavnom javlja kao posljedica bolesti, tjelesnih nedostataka ili invaliditeta. 8. Mogunost zaposlenja- cijeni se neto ue nego kada je u pitanju izdravanje djece. Ne moe se smatrati da brani partner ima mogunost zaposlenja ako mu se nudi posao koji ne odgovara njegovim kvalifikacijama. 9. Zdravstveno stanje povjerioca izdravanja odreuje i njegove potrebe. Ne mogu se uporeivati potrebe zdrave i bolesne osobe i to posebno one koja ima potrebu za konstantnim lijeenjem ili ak tuom pomoi. 10. Mogunosti dunika izdravanja: zakon ukazuje na obavezu suda da utvrdi: c.) sva njegova primanja i d.) stvarne mogunosti da stjee poveanu zaradu, ne zanemarujui: b.) njegove potrebe; b.) njegove obaveze po osnovu izdravanja27 U sudskoj praksi su se mogunosti davaoca izdravanja cijenile kroz njegove materijalne mogunosti, koje su dokazivane potvrdom o visini mjesenih prinadlenosti. Meutim zakon obavezuje sud da utvrdi i sve prihode obaveznog lica da stjee poveanu zaradu. Federalni ministar rada i socijalne politike e jednom godinje, najkasnije do 1. marta tekue godine, imajui u vidu trokove ivota objaviti podatke o prosjenim potrebama osobe koja zahtijeva izdravanje. Te podatke e sud uzeti u obzir u postupku izdravanja. 28 Obaveza izdravanja se moe odnositi na izdravanje vie lica.(djece, roditelja, brae) Mogue je i suprotno, da je vie lica obavezno izdravati jedno lice(djeca- roditelje). U oba sluaja sud e odrediti visinu alimentacije u odnosu na svako lice posebno. Obaveza izdravanja je podlona izmjenama, jer zavisi od : a.) mogunosti dunika s jedne strane i potreba povjerioca s druge strane. Zainteresovano lice moe traiti da sud: d.) povisi e.) snizi ili f.) ukine ranijom odlukom dosueno izdravanje. Svaka strana moe zahtijevati da se dosuena visina doprinosa prilagodi promijenjenim okolnostima. Pravna priroda pravila o promjeni doprinosa za izdravanje se u teoriji razliito shvata. 1.) neki autori smatraju da se radi o pravilu rebus sic stantibus. Oni smatraju da se visina izdravanja, zbog promijenjenih okolnosti odreuje uz preutnu klauzulu rebus sic stantibus. 2.) Drugi smatraju da pravilo o promjeni visine izdravanja nije jedan od sluajeva primjene pravila rebus sic stantibus. Ovdje se radi o promjeni visine izdravanja koja zavisi od mogunosti dunika i potreba povjerioca.?! Kod pravila rebus sic stantibus, promijenjene okolnosti jesu rezltat nepredvidivih izvanrednih dogaaja. To kod promjene visine izdravanja nije sluaj.
Moraju se uzeti u obzir sva primanja po razliitim osnovama: Honorarni i dopunski rad, prihodi od nekretnina, vlasnitva, zanatskog rada. 28 To e biti od koristi sudu pri odreivanju visine doprinosa za izdravanje. Ovi su podaci samo pomono sredstvo sudu, on nije vezan njima.
27

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Promijenjene okolnosti su nekada: c.) nune, odnosno d.) unaprijed poznate ve u momentu nastanka obaveze.29 Promjene zbog: c.) vanrednih dogaaja ili d.) oteanih prilika su veoma rijetke, to je kod pravila rebus sic stantibus uvijek sluaj. Zakljuak: Mogunost promjene odluke o izdravanju nije zasnovano na pravilu rebus sic stantibus. Organ starateljstva- pokretanje i voenje parnice Organ starateljstva moe, u svojstvu punomonika, uz predhodnu saglasnost starih i samohranih lica , da u njihovo ime pokrene i vodi parnicu za ostvarivanje prava na izdravanje prema srodnicima, koji su po odredbama zakona duni da ih izdravaju. Naknada trokova- opravdanih (tuba) Zakon predvia mogunost da zainteresovano lice, koje je imalo trokove radi izdravanja nekog lica, tubom trai naknadu tih trokova od lica koja su u smislu zakona duna davati izdravanje.30 Naknada trokova se moe traiti ukoliko su ti trokovi bili opravdani. Privremene mjere radi davanja izdravanja U toku postupka za izdravanje lica izmeu kojih postoji zakonska obaveza izdravanja (osim izdravanja djece), sud na prijedlog lica koje trai izdravanje moe odrediti privremene mjere radi davanja izdravanja. Da bi sud odredio privremene mjere moraju mu se uiniti vjerovatnim injenice od kojih zavisi pravo na izdravanje. Presuda-(dospjeli obroci, budui obroci) Nakon okonanog postupka, sud donosi presudu kojom obavezuje dunika na izdravanje. U presudi se odreuje rok u kojem moraju biti isplaeni dospjeli obroci. U presudi se odreuje vrijeme do kojeg se redovno isplauju budui obroci izdravanja. Ukoliko dunik izdravanja svoju obavezu ne izvrava dobrovoljno, moe se zatraiti prinudno izvrenje. Odbijanje tubenog zahteva Sud e odbiti tuitelja sa tubenim zahtjevom, ukoliko u konkretnom sluaju nisu ispunjeni uvjeti koje Zakon trai na strani povjerioca i dunika izdravanja. Kako bi se obezbijedilo plaanje dosuene alimentacije, predviena je krivinopravna zatita prava na izdravanje. Krivini zakon FBiH previa sankcije za one koji izbjegavaju obavezu izdravanja. injenica neplaanja izdravanja, sama po sebi, ne predstavlja krivino djelo. Krivino djelo postoji tek ukoliko se s umiljajem poduzimaju razne mjere i aktivnosti u cilju izbjegavanja ispunjenja ove obaveze.31

29

Npr. izdravanje maloljetne djece- ije se potrebe mijenjaju sa godinama starosti.

30 31

To mogu biti: organi, organizacije ili zajednice ili fizika lica. U sudskom postupku je vano razgraniiti izbjegavanje plaanja od neplaanja izdravanja.

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sancije za izvrenje ovog krivinog djela Predviena sankcije za izvrenje ovog krivinoh djela jesu: a.) kazna zatvora (u trajanju od 3 godine)32 b.) uvjetna osuda Pri izricanju uvjetne osude, sud moe uinitelju odrediti obavezu: c.) urednog plaanja izdravanja, te d.) podmirenja dospjelih obaveza. Ukoliko uinilac ovog krivinog djela ispuni svoju obavezu do okonanja glavnog prestresa, predviena je mogunost da se oslobodi od kazne. Osobu koja je duna davati izdravanje, sud e obavezati na plaanje buduih mjesenih iznosa izdravanja u odreenom iznosu. IMOVINSKI ODNOSI BRANIH PARTNERA Imovinski odnosi se inae ureuju propisima graanskog prava. Onda kada su subjekti ovih odnosa: 1. brani i vanbrani partneri 2. roditelji i deca 3. roditelji vanbranog deteta(u sluaju snoenja trokova trudnoe i poroaja vanbranog djeteta), oni su ureeni PZFBiH. Zakonodavac pri ureenju ovih odnosa polazi od opih pravila graanskog prava, ali od njih odstupa, zbog same prirode ovih odnosa. Imovinski odnosi branih partnera se tiu: 1. imovine branih partnera 2. odgovornosti branih partnera za dugove prema 3. osobama. Imovinski odnosi su ureeni PZ, dok se na pitanje vraanja poklona primjenjuju pravila graanskog prava. Imovinske odnose PZFBiH je uredio na 2 naina, ostavljujui branim partnerima mogunost izbora izmeu 2 imovinska reima: 1. zakonskog 2. ugovornog Ako brani partneri ne ele da se na njihove imovinske odnose primjenjuju zakonske odredbe o branoj steevini, u tom sluaju mogu zakljuenjem branog ugovora iskljuiti njihovu primjenu, kojim mogu urediti ove odnose na nain koji njima odgovara. Zakonski ugovorni reim, normiran u PZFBiH e se primjenjivati ukoliko brani partneri nisu imovinske odnose uredili branim ugovorom prije sklapanje braka ili u toku braka. ZAKONSKI IMOVINSKI REIM Zakonodavac je pri ureenju imovinskih odnosa branih partnera poao od naela: 1. porodine solidarnosti i 2. ravnopravnosti branih partnera
32

Izvrenjem izreene kazne, dovodi se u pitanje interes lica koje ima pravo na izdravanje, jer se mogunosti obaveznog lica smanjuju za vrijeme izdravanja kazne. Time se ne moe postii svrha izdravanja, pa to rjeenje nije praktino.

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U okviru zakonskog imovinskog reima postoje: 1. brana steevina 2. posebna imovina. Kriterij za razlikovanje ovih dviju imovina su, u pravilu: 1. porijeklo 2. vrijeme stjecanja prava, odnosno preuzimanje obaveza koje ulaze u njihov sastav. BRANA STEEVINA Pojam brane steevine Brana steevina je: 1. imovina koju su brani partneri stekli radom za vrijeme trajanja brane zajednice 2. prihodi iz te imovine Nastanak brane steevine se vee za postojanje 2 elementa (konstitutivna):

1.

konstitutivi element: radi se o imovini koja se stjee radom oba brana partnera. Taj rad moe biti: a.) zajedniki (zajedno obavljaju isti posao, ista profesija) b.) pojedinaan-odvojen (razliit posao, razliito radno mjesto)

Doprinos branih partnera moe biti: a.) neposredan (obavlja djelatnost koja donosi zaradu) b.) posredan (obavlja rad za koji ne dobija naknadu, ali na taj nain omoguava drugom branom partneru da radi i stjee zaradu) Izuzeci o radu kao nainu stjecanja brane steevine: 1. branu steevinu ine i prihodi iz imovine steene radom, dakle imovine koja ini branu steevinu. Ovi prihodi ulaze u branu steevinu bez obzira da li su steeni radom ili bez rada.33 2. U branu steevinu ulaze pokloni koje su 3. osobe uinile za vrijeme trajanja brane zajednice, bez obzira na to koji ih je brani partner primio. U posebnu imovinu jednog branog patnera e ui pokloni samo onda: a.) kada iz namjene poklona proizlazi ili b.) se iz okolnosti u momentu davanja poklona moe zakljuiti da je poklonodavac elio uiniti poklon samo jednom branom partneru.34 3. U branu steevinu ulazi dobitak od igara na sreu. Zakonodavac je prihvatio ovo rjeenje polazei od naela porodine solidarnosti. 4. U branu steevinu ulaze prihodi od intelektualnog vlasnitva ostvareni za vrijeme trajanja brane zajednice. U intelektualno vlasnitvo ulaze:
33

U branu steevinu e ui : a.) plodovi dobijeni radom branih partnera na poljoprivrednom zemljitu (koje ini branu steevinu) b.) kamate na novac (koji ini branu steevinu) ili zakupnina za kuu(koja ini branu steevinu) dobijeni bez rada branih partnera
34

Nije bitno od ega se poklon sastoji

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. autorska i srodna prava 2. industrijsko vlasnitvo U branu steevinu e ui prihodi od autorskog prava i njima srodnih prava branog partnera: a.) autora u oblasti knjievnosti, nauke i umjetnosti b.) proizvoaa fonograma, radiodifuznih ustanova- proizvoaa emisija c.) proizvoaa videograma d.) proizvoaa baze podataka U branu steevinu e ui i prihodi od industrijskog vlasnitva: 1. patenata 2. robnih i uslunih igova 3. industrijskog dizajna 4. geografske oznake

2.

konstitutivni element brane steevine je vrijeme njenog stjecanja. Ona se stjee tokom trajanja brane zajednice. Dakle, nije dovoljno samo postojanje braka, ve izmeu branih partnera mora postojati zajednica ivota. Ukoliko izmeu branih patnera ne postoji zajednica ivota, imovina steena u to vrijeme nije steevina, ve posebna imovina. Imovina koja bude steena u vrijeme trajanja postupka za ponitenje ili razvod braka, a za koje brani partneri vie ne ostvaruju zajednicu ivota ui e u posebnu imovinu. injenicu da je zajednica ivota prestala prije prestanka braka u sudskom postupku dokazuje onaj brani partner koji to tvrdi. Ukoliko brak bude poniten, imovina steena u toku njegovog postojanja ini branu steevinu. Ukoliko je brak nepostojei, imovina koja se stekne u toku zajednikog ivota nee se smatrati kao steevina, osim ako se na ovaj brak, odnosno imovinu steenu u njemu, mogu primjeniti odredbe o vanbranoj zajednici, odnosno vanbranoj steevini. PRIRODA BRANE STEEVINE Brana steevina je po svojoj prirodi suvlasnitvo. PZ predvia jednake suvlasnike dijelove branih partnera u branoj steevini. Primjena ove pretpostavke o jednakim udjelima se iskljuuje jedino u sluaju zakljuenja branog ugovora, kojim se drugaije odrede udjeli u steevini. Rjeenje o jednakim udjelima branih partnera je novo rjeenje koje se zasniva na naelima: porodine solidarnosti i ravnopravnosti branih partnera. Prema ranijem zakonu je imovina steena u toku brane zajednice smatrana zajednikom vlasnitvom. Razlika izmeu zajednikog vlasnitva i suvlasnitva ogleda se u sljedeem: - kod zajednikog vlasnitva udio zajedniara (branih partnera) u imovini se ne zna, sve dok se ne izvri njena podjela. - kod suvlasnitva je udio branih partnera (idealni dio) unaprijed poznat. Suvlasnitvo, dakle, postoji kada nepodjeljena stvar pripada dvjema ili vie osoba, tako da je dio svake od njih odreen srazmjerno cjelini.

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PZ izriito normira da ako je u zemljine knjige kao vlasnik steevine upisan jedan brani partner, u tom sluaju, drugi brani partner moe zahtijevati ispravku upisa u skladu sa Zakonom o zemljinim knjigama FBiH. PZ RS zadrao je rjeenje iz ranijeg zakona, koje se sastoji u tome da je imovina steena radom ili na drugi nain normiran u zakonu u toku brane zajednice zajednika imovina. Razlika u odnosu na raniji zakon: Svakom od suprunika pripada po jedna polovina zajednike imovine, ali uz mogunost zahtijevanja da se pri podjeli imovine odredio udio vei od polovine. PREDMET BRANE STEEVINE Predmet brane steevine mogu biti: 1. stvarna 2. obligaciona prava Od stvarnih prava u branu steevinu ulaze: a.) pravo vlasnitva na pokretninama i nekretninama b.) pravo slunosti c.) zalono pravo d.) pravo etanog vlasnitva e.) plodovi s brane steevine bez obzira na to da li su nastali radom ili ne f.) polodovi sa posebne imovine koji su rezultat rada oba brana partnera g.) plata, zarada koju za svoj rad dobija brani partner. Od obligacionih prava u branu steevinu ulaze: potraivanja i dugovi nastali u vezi sa branom i porodinom zajednicom i branom steevinom. UPRAVLJANJE I RASPOLAGANJE BRANOM STEEVINOM PZ normira da se na upravljanje branom steevinom primjenjuju norme stvarnog i obligacionog prava, ukoliko njim (ovim zakonom) nije drugaije odreeno. 35 Iako nije izriito normirano, na raspolaganje branom steevinom se takoer primjenjuju odredbe stvarnog i obligacionog prava, ukoliko ovim zakonom nije drugaije odreeno. Poto je PZ lex specialis u odnosu na Zakon o vlasnikopravnim odnosima (ZOVO), samo onda kada u PZ nisu sadrana posebna rjeenja koja se tiu steevine, razliita od onih u ZOVO-u, primjenie se odredbe o suvlasnitvu sadrane u ZOVO-u Jedino odstupanje: u sluaju zakljuenja branog ugovora. Svaki partner, kao suvlasnik, ima pravo stvar, koja je predmet steevine: 1. posjedovati 2. njom se koristi srazmjerno svom dijelu. Ogranienje ovih ovlatenja: Pri posjedovanju i koritenju stvari ne smije povrijediti pravo drugog branog partnera. Upravljanje branom steevinom: Brani partneri imaju pravo upravljati branom steevinom: 1. zajedniki
35

Isto je i U RS.

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. upravljanje povjeriti jednom od njih 3. ili treoj osobi Od sporazuma o upravljanju branom steevinom, mogu odustati, odnosno opredijeliti se za drugu alternativu. Sporazum o upravljanju branom steevinom moe biti: 1. jedna od odredaba branog ugovora 2. zaseban sporazum, onda kada brani partneri nisu zakljuili brani ugovor. Brani 1. 2. 3. partneri se mogu dogovoriti o upravljanju: cjelokupnom imovinom pojednim dijelovima imovine pojedinim stvarima iz ove imovine.

Ovakav posebni sporazum se moe zakljuiti u bilo kojoj formi i u svako doba.36 Jedino ogranienje da se tim odustankom ne prouzrokuje teta: a.) na steevini b.) drugom branom partneru. Trokove koritenja, upravljanja, odravanja stvari iz steevine, kao i ostale terete koji se odnose na stvar, snose brani partenri, kao suvlasnici, srazmjerno veliini svojih dijelova. Onda kada brani partneri ne uspiju postii sporazum o upravljanju i koritenju imovine, mogu se obratiti sudu zahtjevom da u vanparninom postupku odlui o upravljanju i koritenju ili podjeli imovine. Za preduzimanje poslova redovnog upravljanja steevinom, odnosnom stvarima koje su u sastvu steevine, jedan brani partner mora imati saglasnost drugog branog partnera. Ako jedan brani partner ne da saglasnost, a radi se o poslu koji je neohodan za redovno odravanje steevine, drugi brani partner ima pravo zahtijevati da o tome odlui sud. Za preduzimanje poslova koje prelaze okvir redovnog upravljanja37, mora se postii saglasnost oba brana partnera. U sluaju nepostizanja saglasnosti, a kada za preduzimanje postoje naroito opravdani razlozi, jedan brani partner ima pravo zahtijevati da o tome odlui sud. Raspolaganje38 Jedan brani partner moe samostalno raspolagati39 svojim dijelom, bez saglasnosti drugog branog partnera. Brani partner ima pravo pree kupovine, jedino u sluaju donoenja sudske odluke da se podjela stvari vri prodajom, na ta je sud ovlaten u sluaju kada fizika dioba stvari nije mogua ili mogua uz znatno smanjenje vrijednosti stvari.40

36 37

Zakonodavac ne porpisuje formu za ovaj sporazum, ni za njegov raskid. To su: 1. promjena namjene stvari;. 2. otuenje cijele stvari 3. vee popravke ili prepravke koje nisu nune za odravanje stvari; 4. zasnivanje: a.) hipoteke na cijeloj stvari b.) slunost 38 Pod raspolaganjem se podrazumijeva otuenje i optereenje imovine izvan redovnog upravljanja i raspolaganja. 39 U RS ne moe, brani partneri imovinom mogu raspolagati samo sporazumno. 40 PZ ne normira da drugi brani partner u sluaju prodaje idealnog dijela ima pravo pree kupovine.

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PODJELA BRANE STEEVINE U pogledu podjele brane steevine, PZ, normira mogunost podjele: 1. ugovorom branih partnera ili 2. u sudskom postupku Nain podjele se branim ugovorom moe odrediti: 1. ve pri samom sklapanju braka (u ovom sluaju se moe ugovoriti podjela steevine u cjelini) 2. nakon sklapanja braka, odnosno stjecanja brane steevine(u ovom sluaju ugovor se moe odnositi na steevinu u cjelini ili na pojedine stvari ili prava koje u nju ulaze) Podjela brane steevine se moe izvriti: 1. (u sluaju podjele u sudskom postupku) u toku braka i nakon njegovog prestanka 2. (u sluaju zakljuenja branog ugovora) u toku braka, nakon njegovog prestanka, abranim partnerima je takoer ostavljena mogunost da se sporazumiju o momentu podjele. Onda kada nije zakljuen brani ugovor, o podjeli steevine odluuje sud. Sudski postupak se pokree zahtjevom: 1. branih partnera 2. povjerioca branog partnera Odluku o podjeli brane steevine se moe donijeti u: 1. parninom postupku (kada postoji spor o tome da li pojedine stvari ili prava ulaze u branu steevinu ili posebnu imovinu) 2. vanparninom postpku (kada ne postoji spor o tome), Vanparnini postupak zahtjevom pokree brani partner. Parnini postupak mogu pokrenuti: 1. brani partneri 2. povjerilac jednog od branih partnera, kako bi se namirio svoja potraivanja iz djela koji pripadne jednom branom partneru(njegovom duniku), koja su nastala radi ispunjenja obaveza koje je on preuzeo: a.) a.)prije stupanja u brak ili b.) b.)u toku braka radi podmirenja linih potreba. Brana steevina se dijeli na jednake dijelove, ukoliko brani partneri nisu ugovorili drugaije. 41 Nakon to: 1. utvrdi diobnu masu, odnosno koja stvarna i obligaciona ulaze u nju, 2. te od nje odvoji posebnu imovinu, sud pristupa podjeli brane steevine. Pravilo koje je preuzeto iz ranijeg zakona:42 Brani partner s kojim ivi dijete, odnosno koji ostvaruje roditeljsko staranje dobit e pored njegovog dijela i stvari koje su namijenjene neposrednoj upotrebi djeteta. Time se titi interes branog partnera (roditelja), jer bio u protivnom njegov udio u steevini bio umanjen za vrijednost tih stvari.

U PZRS normirano je da svakom branom partneru pripada po jedna polovina zajednike imovine. Ali svaki od branih partnera ima pravo da zahtijeva da mu sud odredi vei dio od polovine, ako dokae da je njegov doprinos u stjecanju zajednike imovine znatno vei od doprinosa drugog branog partnera. 42 RS je zadrao pravila iz ranijeg zakona o dosuivanju i drugih stvari iz zajednike imovine: 1. onih koji slue za obavljanje zanimanja 2. i onih koji slue iskljuivo linoj upotrebi jednog branog suprunika.
41

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Radi zatite interesa djeteta normirana je obaveza ovog roditelja da u sluaju izmjene odluke o staranju o djetetu da ove stvari preda drugom roditelju, odnosno osobi kojoj je bude povjereno uvanje i odgoj djeteta. Brani partneri se mogu postii sporazum ili se sporazumjeti u branom ugovoru o izdvajanju i uraunavanju u njihov dio stvari koje su namijenjene iskljuivo linoj upotrebi jednog branog partnera ili koje slue za obavljanje njegove profesije. Pravila koja su se odnosila na te stvari jesu postojala u ranijem zakonu, ali nisu zadrana u PZFBiH. Predmet brane steevine jesu: 1. stvarna i obligaciona prava 2. potraivanja i dugovanja izmeu branih partnera ili sa treim osobama nastala u vezi sa nastankom, odravanjem i uveanjem vrijednosti brane steevine. Kao predmet brane steevine i ta potraivanja i dugovanja ulaze u diobnu masu. U dio svakog branog partnera e se uraunati i potraivanja i dugovanja. U branu steevinu ulaze: 1. potraivanja i dugovanja prema treim osobama 2. potraivanja i dugovanja koja su nastala izmeu branih partnera meusobno. 43 (Ovo rjeenje nije izriito normirano u PZFBiH), ali proizlazi iz predmeta brane steevine. Bez obzira na to da li se podjela brane steevine vri ugovorom ili sudskom odlukom, ona se moe izvriti odreivanjem dijelova: 1. u itavoj steevini; 2. na pojedinoj stvari (koja ulazi u sastav ili 3. na pravu iz nje. Brani partneri (kao suvlasnici) mogu nain podjele odrediti svojim sporazumom, odnosno branim ugovorom. U sluaju nepostizanja sporazuma, o tome na zahtjev svakog branog partnera odluuje sud. Sud nema slobodu izbora naina podjele, jer ga je zakonodavac u tome ograniio. 1. Uvijek kada je to mogue sud treba izvriti fiziku podjelu stvari. 2. Ako je fizika podjela nemogua (stvar-nedjeljiva) ili je mogua ali uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, u tom sluaju, sud je ovlaten odluiti o podjeli stvari prodajom stvari. 3. Iznos koji se dobije prodajom dijeli se izmeu branih partnera (civilna podjela). U sluaju prodaje stvari, brani partner ima pravo pree kupovine. 4. Ako se imovina ne uspije podijeliti ni prodajom , sud moe stvar dosuditi u vlasnitvo jednom branom partneru, obavezujui ga da drugom branom partneru naknadi prometnu vrijednost stvari, srazmjerno njegovom dijelu. POSEBNA IMOVINA Posebna imovina branog partnera 44 je: ona imovina koju on: 1. ima u momentu sklapanja braka 2. i ona koju za vrijeme trajanja brane zajednice stekne po pravnom osnovu drugaijem od onog kojim se stie brana steevina. Posebnom imovinom se smatra i: (iako to zakon izriito ne normira) Imovina koja pripadne branom partneru nakon podjele brane steevine , bilo da je podjela izvrena u toku trajanja ili nakon prestanka brane zajednice.
Npr. potraivanje naknade tete koju je jedan brani partner priinio na branoj steevini postupajui kao negotiorum gestor (poslovoa bez naloga) 44 U PZRS je pojam posebne imovine skoro identino odreen, ali je u istom zadrano rjeenje ranijeg zakona, prema kojem u posebnu imovinu ene ulazi imovina koja je data kao miraz.
43

31

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U posebnu imovinu ulazi sve ono to je steeno: 1. nasljeivanjem; 2. poklonom namijenjenim jednom branom partneru; 3. novana nagrada; 4. stipendija; 5. potraivanje na ime naknade tete prouzrokovane: a.) na posebnoj imovini ili b.) prema linosti jednog branog partnera. Ako je imovina steena prije braka, irelevantan je nain njenog stjecanja, ona ostaje posebna imovina. Ako je imovina steena u toku trajanja brane zajednice, za utvrivanje da li se radi o branoj steevini ili posebnoj imovini, relevantan je, odluujui je nain njenog stjecanja. Tako e u posebnu imovinu ui samo ono to je steeno po drugaijem pravnom osnovu od onog kojim se stjee brana steevina. U posebnu imovinu e ui, u pravilu, ono to nije steeno radom, jer se brana steevina, u pravilu, stjee radom. Iako nisu steeni radom, u posebnu imovinu nee ui: 1. pokloni uinjeni u korist oba brana partnera; 2. dobitak od igara na sreu; 3. prihodi od intelektualnog vlasnitva ostvareni u toku brane zajednice.

Pokloni treih osoba uinjeni tokom trajanja brane zajednice ui e u posebnu imovinu jednog branog partnera, samo ukoliko to: 1. proizlazi iz namjene poklona ili 2. se iz okolnosti koje postoje u momentu davanja poklona moe zakljuiti da je poklonodavac elio uiniti poklon samo ovom branom partneru. Primjenom vremenskog kriterija (prihvaenog za odreenje pojma brane steevine): Kao posebna imovina se odreuje i imovina steena nakon prestanka brane zajednice, bez obzira na osnov po kojem je steena. Negativna definicija posebne imovine: Imovina koja ne ulazi u branu steevinu. U zakonima entiteta ne postoje posebne odredbe koje se odnose na posebnu imovinu, ve se na nju primjenjuju opa pravila graanskog prava.45 Brani partner, vlasnik te imovine, samostalno raspolae i upravlja tom imovinom. Jedino odstupanje: Obaveza da svojom posebnom imovinom (kao i branom steevinom, odnosno zajednikom imovinom) odgovara za obaveze: 1. preuzete radi podmirenja tekuih potreba brane, odnosno porodine zajednice 2. za koje po zakonu odgovaraju zajedniki oba brana partnera.
46

UGOVORNI IMOVINSKI REIM


Ne podlijee posebnom branom imovinskom reimu. Ukoliko jedan brani partner ulae u nekretninu koja je posebna imovina drugog branog partnera, on nee postati suvlasnik, ve ima samo obligacionopravni zahtjev za rad koji je uloio, prema ZOO.
45 46

32

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U naem pravu postoje 2 imovinska reima: 1. zakonski 2. ugovorni o ijoj primjeni brani partneri odluuju (ne)zakljuenjem branog ugovora. Zakljuenjem branog ugovora brani partneri iskljuuju primjenu zakonskog reima na imovinu: a.) koju budu stjecali u nakon sklapanja braka ili b.) su je ve stekli u braku. Nezakljuenjem branog ugovora brani partneri, (kada to ne ele ili ne mogu postii sporazum) pristaju da se na njihove imovinske odnose primjenjuje brani imovinski reim normiran u PZ. Ureenje imovinskih odnosa se zasniva na naelu porodine solidarnosti, jer se njim postie zatita jednog branog partnera: 1. u odnosu na drugog 2. u odnosu na srodnike drugog branog partnera (osoba s kojim e konkurisati za naslijee u sluaju smrti branog partnera) Branim ugovorom se imovinskopravni odnosi branih partnera mogu urediti: 1. prilikom sklapanja braka i 2. tokom trajanja brane zajednice Dakle, brani ugovor se moe sklopiti: 1. neposredno prije sklapanja braka 2. u toku samog postupka sklapanja braka 3. sve dok postoji brana zajednica Nakon prestanka brane zajednice, ne postoji mogunost ureenja imovinskih odnosa branim ugovorom, jer bi tada zakljuen brani ugovor bio obini ugovor graanskog prava. Ve u momentu podnoenja prijave namjere za zakljuenje braka, matiar upoznaje brane partnere sa mogunostima ureenja imovinskih odnosa, te dejstvima braka imovinske prirode. Zakon ne odreuje predmet branog ugovora. U skladu sa pravilima obligacionog prava (ZOO), brani partneri mogu postii svaki sporazum koji nije protivan prinudnim propisima.47 Jo jedno ogranienje, odreeno je Zakonom o vlasnikopravnim odnosima, a to je da je nitav onaj ugovor kojim se suvlasnik trajno odrie prava na diobu. Dakle, brani partneri se ne mogu u ugovoru trajno odrei prava na podjelu stvari, odnosno steevine. Forma branog ugovora: Brani ugovor je pravni posao kojim brani partneri ureuju svoje imovinske odnose. Spada u grupu formalnih ugovora, jer je za njegovo zakljuenje predviena posebna forma.48 PZ je normirao zakljuenje ugovora u formi notarski obraene isprave.49 Nepotovanje forme je razlog za (ima za posljedicu) ponitenje ugovora.
47

U ugovor mogu unijeti odredbe o tome da : a.) u branu steevinu nee ui sve ono to je zakonom normirano da je sainjava, ve da e ui u posebnu imovinu; b.) mogu odrediti suvlasnike udjele u cjelokupnoj branoj steevini ili nekim njenim dijelovima; c.) mogu postii sporazum o upravljanju i raspolaganju, d.) mogu uspostaviti stvarna prava na branoj steevinirava itd. 48 Posebna forma osigurava: a.) lake dokazivanje njegovog zakljuenja i sadrine b.) doprinosi pravnoj sigurnosti, odnosno zatiti branih partnera i treih osoba. 49 PZ RS normira da se ovaj ugovor sklapa u pismenoj formi, a potpisi suprunika moraju biti ovjereni od sudije ili notara. Dakle, za punovanost ugovora se ne zahtijeva notarski obraena isprava.

33

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ugovorne strane su sami brani, odnosno budui brani partneri, niko osim njih ne moe zakljuiti ovaj ugovor. U ime branog partnera kojem je oduzeta poslovna sposobnost ovaj ugovor e sklopiti njegov staratelj s odobrenjem organa starateljstva, koji e se pri davanju, odnosno uskraivanju odobrenje rukovoditi interesom zastupanog branog partnera. Brani partner kojem je ograniena poslovna sposobnost moe sam zakljuiti brani ugovor. PZ izriito zabranjuje primjenu prava druge drave na imovinskopravne odnose branih partnera. Ova zabrana postoji onda kada su brani partneri domai dravljani. Normirana zabrana ne vai: Onda kada je jedan od branih partnera strani dravljanin, dakle, radi se o braku sa inostranim elementom, u tom sluaju je mogue da se na brani ugovor primjeni strano pravo. UGOVOR O POKLONU IZMEU BRANIH PARTNERA Ugovorom o poklonu jedan brani partner besplatno (bez naknade) prenosi pravo vlasnitva na nekoj stvari ili imovinskom pravu drugom branom partneru, a ovaj drugi to prihvati, odnosno tu stvar ili pravo prima u svoje vlasnitvo. Na ugovor o poklonu e se do donoenja ZOO BiH primjenjivati pravila prihvaena u sudskoj praksi i teoriji, jer vaei ZOO ne ureuje ugovor o poklonu. 50 Brani partneri, prema prihvaenim pravilima, ugovor o poklonu mogu zakljuiti u usmenoj formi, dok u sluaju kada je predmet ugovora nekretnina, obavezna je pisana forma. Meutim, Zakon o notarima zahtijeva notarsku obradu isprave za pravne poslove iji je predmet prijenos ili stjecanje vlasnitva (ili drugih stvarnih prava na nekretninama). 51 Na pitanje vraanja poklona koji su brani partneri dali jedan drugom primjenjuju se pravila obligacionog prava, koja su se ranije primjenjivala samo na poklone koji su oni dobili od treih osoba.52 Na vraanje poklona se primjenjuju pravila o opozivu poklona. 53 Prema tim pravilima razlozi za opoziv su: 1. osiromaenje poklonodavca 2. gruba nezahvalnost poklonoprimca Do opoziva, dakle moe doi: 1. Ako brani partner- poklonodavac- osiromai tako da ne moe: a.) osigurati svoje nuno izdravanje ili b.) ispunjavati zakonsku obavezu izdravanja. 2. Ako brani partner- poklonoprimac- svojim ponaanjem prema: a.) branom partneru- poklonodavcu ili b.) nekoj njemu bliskoj osobi pokae veliku nezahvalnost. Po ovom osnovu, brani partner- poklonodavac ima pravo opozvati poklon ukoliko je njegov brani partner uinio krivino djelo prema njemu. Pravila o opozivu poklona primjenjuju se samo na one poklone koje je brani partner uinio iz svoje posebne imovine.
U prednacrtu ZOO-a sadrane su odredbe o ugovoru o poklonu, koje se ne razlikuju mnogo od ovih pravila, naroito u dijelu o opozivu poklona. 51 Prednacrt ZOO normira da je za punovanost izjave poklonodavca zahtijeva notarska obrada, osim ako je poklon prenesen u imovinu poklonoprimca, dakle ako se radi o pokretnoj stvari, na kojoj se vlasnitvo stjee predajom u posjed. 52 Jer PZFBiH ne regulie pitanje vraanja poklona branih partnera u sluaju ponitenja ili razvoda braka ili utvrenja postojanja osnova za ponitenje ili razvod braka. To pitanje je regulisao raniji zakon. 53 U prednacrtu ZOO BiH opoziv poklona je rijeen na slian nain kao u pravilima koja se sada primjenjuju.
50

34

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ako se poklon eli dati iz brane steevine, o tome se mora sklopiti brani ugovor. Bez branog ugovora, jedan brani partner drugom branom partneru moe pokloniti idealnu polovinu (samo polovinu vrijednosti poklona). samo svoju

U sluaju opoziva poklona, obaveza branog partnera na vraanja poklona, ne zavisi od njegovog ponaanja, osim u sluaju kada je on uinio krivino djelo prema poklonodavcu.

ODGOVORNOST BRANIH PARTENRA ZA OBAVEZE PREMA TREIM OSOBAMA Brani partneri mogu prema treim osobama preuzeti obaveze vezane za: a.) buduu ili b.) ve postojeu branu zajednicu. Njihova odgovornost za obaveze preuzete prema treim osobama u prvom redu zavisi od: vremena njihovog nastanka, od toga da li su preuzete: a.) prije sklapanja braka b.) ili u toku braka Za obaveze nastale prije sklapanja braka: 1. odgovara onaj brani partner koji ih je preuzeo, bez obzira radi ega su one nastale 2. za njih odgovara svojom posebnom imovinom i svojim dijelom u branoj steevini. Zakonodavac priznaje povjeriocu pravo na zahtijev za podjelu brane steevine, kako bi omoguio povjeriocu da se naplati iz dijela branog partnera u branoj steevini. 3. za njih ne odgovara drugi brani partner Ukoliko su obaveze nastale u tku braka, odgovornost za te obaveze zavisi od toga radi ega su preuzete. Za obaveze preuzete za podmirenje linih potreba, odgovara onaj brani partner koji ih je zasnovao. Za obaveze koje je preuzeo jedan brani partner: 1. radi podmirenja tekuih potreba54 brane/ porodine zajednice 2. za obaveze za koje po zakonu odgovaraju zajedniki oba brana partnera odgovaraju brani partneri solidarno,kako: a.) branom steevinom, tako i b.) svojom posebnom imovinom. Obaveze za koje brani partneri odgovaraju zajedniki: 1. za tetu koje drugom prouzrokuje njihovo maloljetno dijete (ZOO) 2. za tetu koju oni zajedno prouzrokuju (ZOO) 3. za potraivanja tree osobe koja je imala trokove radi izdravanja njihove djece PZFBiH 4. i za druge njihove zajednike obaveze koje nastaju po sili zakona (ex lege). 55 PZFBiH U sluaju preuzimanja potreba za podmirenje tekuih potreba brane/porodine zajednice, odgovaraju brani partneri solidarno. Drugi brani partner odgovara za ove obaveze bez obzira na to: a.) ali je znao za njihovo preduzimanje i b.) da li se s tim saglasio.

Prema stavovima sudske prakse i pravne teorije pod tekuim potrebama brane/porodine zajednice smatraju se: -sve neophodne ivotne potrebe jedne porodice, -koje se obnavljaju sedmino, mjeseno ili godinje, -a tiu se ishrane, odjee, obue, stanarine, obrazovanja. Cijeni se u svakom konkretnom sluaju da li se potreba moe tretirati kao tekua ili ne. 55 Npr. poreske obaveze nastale u vezi sa branom steevinom
54

35

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zakonodavac normira da brani partneri solidarno odgovaraju za ove obaveze, kako branom steevinom, tako i posebnom imovinom, ali ne odreuje redoslijed namirenja, ne normira iz koje e se imovine povjerilac prvo naplatiti.
56

VANBRANA ZAJEDNICA Vanbrana zajednica je faktika zajednica ene i mukarca. Razlike izmeu braka i vanbrane zajednice: 1. Brak nastaje uz strogo potovanje uvjeta za postojanje i punovanost, a kada je u pitanju vanbrana zajednica, postojanje tih uvjeta se, u pravilu, ne trai. 2. Nain nastanka Brak nastaje na zakonom predvien nain pred nadlenim organom,a Vanbrana zajednica nastaje saglasnou volja vanbranih partnera, bez potrebe da se potuje bilo kakva forma. 3. Dejstva Neka zakonodavstva potpuno izjednaavaju dejstva braka i vanbrane zajednice. Vei broj zakonodavstava priznaje priznaje vanbranoj zajednici samo imovinska dejstva. 4. Nain prestanka Brak prestaje smru, proglaenjem nestalog branog partnera umrlim, ponitenjem i razvodom, a Vanbrana zajednica, u pravilu, prestaje a.) smru, b.) jednostranim raskidom, c.) sporazumom branih partnera.57 PRAVNO UREENJE VANBRANE ZAJEDNICE U UPOREDNOM PRAVU U uporednom pravu su zastupljena 2 koncepta vanbrane zajednice: 1. statusni Kada je vanbrana zajednica zakonom regulirana tada se radi o statusnom konceptu. U nekim zakonodavstvima se postavljaju uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi se vanbranoj zajednici priznala dejstva identina dejstvima braka. To su, u pravilu: 1. odsustvo branih smetnji i 2. duina trajanja vanbrane zajednice (u nekim zakonodavstvima se trai samo ispunjenje ovog uvjeta). U nekim zakonodavstvima ak nema ni govora o izjednaavanju dejstava vanbrane zajednice sa dejstvima braka. 2. ugovorni Vanbrani partneri su slobodni da zakljue ugovor kojim reguliu imovinske odnose za vrijeme trajanja vanbrane zajednice i u sluaju njenog prestanka. U ovim pravima vanbrana zajednica nije regulirana zakonom, niti su predviene njene pravne posljedice ( ni u sferi imovinskih ni linih prava). VANBRANA ZAJEDNICA U NAEM PRAVU U PERIODU OD 1946. DO 1979. GODINE
U PZ RS je odgovornost suprunika za obaveze prema treim licima slino normirana, osim to je zadrana odredba ranijeg zakona kojom se priznaje pravo na naknadu prema drugom supruniku onda kada je iz dijela jednog branog partnera u zajednikoj imovini ili iz njegove posebne imovine naplaeno vie nego to iznosi njegov dio duga. 57 Ukoliko je njen konstitutivni element registracija, nain prestanka onda nije neformalan. Negdje prestaje i sudskom odlukom ili registracijom izjave.
56

36

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
(Period vaenja saveznog zakonodavstva) Ustav FNRJ iz 1946. godine i Osnovni zakon o braku (1946.) nisu odredili ni: a.) pravni pojam vanbrane zajednice ni b.) njene posljedice. Meutim, uprkos tome, one su bile prisutne u ivotu, ali nisu uivale porodino-pravnu zatitu, pa se zbog toga javljaju zahtjevi za zatitu imovinskih prava branih partnera. Meutim, to se tie tih zahtjeva vanbranih drugova: 1. u okviru porodinog prava nije postojao osnov za udovoljenje tim zahtjevima 2. sudska praksa nije bila blagonaklona prema tim zahtjevima Bio je ope prihvaen: a.) stav o zabranjenosti i nemoralnosti vanbranih odnosa i b.) nemogunosti priznanja pravnih posljedica vanbranim zajednicama Meutim, odbijanje zatite, znailo bi podravanje neravnopravnosti odnosa u jednoj ljudskoj zajednici, to se protivilo naelu ravnopravnosti. Zbog toga je uslijedilo Uputstvo Saveznog vrhovnog suda o nainu rjeavanja sporova u vanbranoj zajednici iz 1954. godine. U smislu ovog Uputstva savezni sud je dopustio primjenu opih pravila imovinskog prava kada su u pitanju imovinskopravni zahtjevi vanbranih partnera, ali im ne moe priznati itav niz prava (pravo na izdravanje, nasljeivanje). Zatita vanbranih partnera se osigurala koritenjem instituta naknade tete i obogaivanjem bez osnova. Zakoni bivih jugoslavenskih republika i pokrajina odredbama porodinog prava su uredili (neka) dejstva vanbrane zajednice ( uglavnom u sferi imovinskih prava i izdravanja). Jedino je slovenako zakonodavstvo dejstva vanbrane zajednice izjednailo sa dejstvima braka. Nakon ustavne reforme i ustavnih amandmana iz 1971. godine, PZ RBiH je pod odreenim uvjetima priznao vanbranoj zajednici neka dejstva. VANBRANA ZAJEDNICA U PORODINOM ZAKONU BiH IZ 1979. Zajednica ivota mukarca i ene koji nisu zakljuili brak izjednaena je sa branom zajednicom u pogledu: 1. prava na izdravanje 2. i drugih imovinskopravnih odnosa pod uvjetima i na nain propisan PZBiH. Osnovni konstitutivni element vanbrane zajednice prema ovom zakonu jeste ivotna zajednica mukarca i ene. Da bi ova zajednica proizvodila dejstva koja su joj zakonom priznata morala je trajati due vrijeme. Due vrijeme je pravni standard ije je znaenje u svakom konkretnom sluaju odreivala sudska praksa. Izdravanje lica iz vanbrane zajednice (uvjeti) Zahtjev za izdravanje se mogao postaviti nakon prestanka brane zajednice, uz ispunjenje opih uvjeta za izdravanje. Tuba za izdravanje se mogla podnijeti u roku od 3 godine od prestanka vanbrane zajednice. to se tie ostalih uvjeta primjenjivale su se odredbe koje reguliu izdravanje branih drugova. Imovinski odnosi vanbranih drugova

37

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zakon je predviao samo mogunost a.) stjecanja i b.) diobe zajednike imovine vanbranih drugova, ali pod uvjetom da je vanbrana zajednica due trajala. U tom sluaju su se primjenjivale odredbe koje se odnose na brane drugove. Zatita linih prava i dunosti vanbranih drugova ovim Zakonom nije bila predviena. VANBRANA ZAJEDNICA U PORODINOM ZAKONU FEDERACIJE BiH58 Pri odreivanju pojma vanbrane zajednice, a.) prihvaen je princip monogamije b.) fiksno je odreeno vrijeme njenog trajanja. Vanbrana zajednica je zajednica ivota ene i mukarca koji nisu u braku ili u vanbranoj zajednici sa drugom osobom i koja je trajala najmanje tri godine ili krae ako je u njoj roeno zajedniko dijete. Zajednica ivota mukarca i ene podrazumijeva: 1. zajedniko stanovanje, 2. meusobno pomaganje i potivanje 3. materijalno pomaganje 4. emotivnu vezu. 59
60

PZRS je preuzeo definiciju vanbrane zajednice iz PZBiH. PRAVA I DUNOSTI VANBRANIH PARTNERA Vanbrana zajednica izjednaena je s brakom u pogledu prava: 1. na meusobno izdravanje 2. na imovinske odnose vanbranih partnera.

Izdravanje vanbranih partnera Vanbrani partner ima pravo na izdravanje od drugog vanbranog partnera ukoliko ispunjava uvjete propisane u lanovima 3. i 224. (l. 230.) Oni se tiu: 1. monogamije 2. trajanja ove zajednice 3. uvjeta propisanih za izdravanje branih partnera. Vanbrani partner ima pravo na izdravanje nakon prestanka vanbrane zajednice (l. 230.) Opi uvjeti za izdravanje vanbranih partnera su identini uvjetima za izdravanje branih partnera, propisani u l. 224. Pored ovih opih uvjeta, za priznanje prava na izdravanje moraju biti uspunjeni i dodatni uvjeti:
Rjeenja PZFBiH u odreenoj mjeri odstupaju od rjeenja PZBiH Meutim ona moe postojati i ako nisu prisutni neki od navedenih atributa. 60 Volja mukarca i ene da: ive zajedno kao mu i ena; se tako ponaaju; izvravaju prava i dunosti koje postoje izmeu branih partnera, ini jednu ivotnu zajednicu vanbranom.
58 59

38

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. vanbrana zajednica mora trajati najmanje 3 godine ili krae ako je u njoj roeno zajedniko dijete. 2. da vanbrani partner nije u u braku ili u drugoj vanbranoj zajednici s drugom osobom. Tuba za izdravanje se mora podnijeti u roku od jedne godine od prestanka vanbrane zajednice.61 Trajanje prava na izdravanje vanbranih partnera se moe ograniiti. Sud moe odluiti da obaveza izdravanja vanbranog partnera traje odreeno vrijeme, naroito: onda kada je trailac izdravanja u mogunosti, da u dogledno vrijeme, na drugi nain osigura sredstva za izdravanje. Sud moe, u opravdanim sluajevima, produiti obavezu izdravanja, ukoliko se tuba za produenje podnese prije isteka vremena za koje je izdravanje odreeno. Sud moe odbiti zahtjev za izdravanje vanbranog partnera: 1. koji se , bez ozbiljnog povoda od strane drugog vanbranog partnera , grubo i nedolino ponaao u vanbranoj zajednici ili 2. ako bi obaveza izdravanja predstavljala oitu nepravdu62. Pravo na izdravanje prestaje ukoliko vanbrani partner: 1. zakljui brak ili 2. drugu vanbranu zajednicu 3. postane nedostojan ovog prava 4. prestane neki od uslova iz l 224. 63 Imovinski odnosi vanbranih partnera Imovina se smatra kao vanbrana steevina ukoliko je steena u vanbranoj zajednici koja ispunjava uvjete iz l. 3. PZ. Nastanak brane steevine se vee za postojanje 2 elementa, za: 1. nain njenog stjecanja 2. vrijeme njenog stjecanja 1. konstitutivni element- rad Vanbrana steevina se stjee samo radom vanbranih partnera.64 2. konstitutivni element- stjecanje imovine u vanbranoj zajednici Samo postojanje vanbrane zajednice nije dovoljno, ve se zahtijeva da je ova zajednica trajala najmanje 3 godine(osim ako je u njoj roeno zajedniko dijete). 65 Ukoliko je vanbrana zajednica: 1. trajala krae od 3 godine (a u njoj nije roeno zajedniko dijete) 66 2. postojala pored druge vanbrane zajednice ili braka, a.) imovina steena u toj vanbranoj zajednici se nee smatrati vanbranom steevinom i b.) imovinski odnosi vanbranih partnera se nee rjeavati primjenom pravila o imovinskim odnosima branih partnera, ve primjenom pravila graanskog prava. Na vanbranu steevinu se primjenjuju sva pravila o branoj steevini.
Obaveza suda je da u postupku utvrivanja pravno relevantnih injenica, sasluanjem stranaka, utvrdi kada je vanbrana zajednica prestala. 62 Pravni standard koji odreuje sud u svakom konkretnom sluaju. 63 PZRS je na identian nain normirao uvjete za izdravanje. 64 Brana steevina se samo, u pravilu, stjee radom, od kojeg postoje izuzeci. 65 Za branu steevinu je dovoljno postojanje brane zajednice, dok je njeno trajanje irelevantno. 66 Samo ukoliko se radi o vanbranoj zajednici u kojoj je roeno vanbrano dijete, imovina steena u njoj e se tretirati kao steevina, bez obzira koliko je dugo trajala.
61

39

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Vanbrana steevina je po svojoj prirodi suvlasnitvo. Udjeli vanbranih partnera u vanbranoj steevini su jednaki, osim ako nisu drugaije ugovorili. Ukoliko je u ZK upisan samo jedan vanbrani partner kao vlasnik, na zahtjev drugog branog partnera e se izvriti ispravka upisa u ZK. Na upravljanje vanbranom steevinom, primjenjuju se odredbe stvarnog i obligacionog prava. Podjela vanbrane steevine se moe izvriti: a.) ugovorom vanbranih partnera b.) odlukom suda na zahtjev vanbranih partnera ili povjerioca jednog od njih. Vanbrani partner s kim ivi dijete, dobie pri podjeli steevine, pored svog dijela, i stvari koje su namijenjene neposrednoj upotrebi djeteta. Pri podjeli prodajom stvari, vanbrani partner ima pravo pree kupovine. Vanbrani partneri mogu sklopiti ugovor kojim ureuju svoje imovinskopravne odnose. Ovaj ugovor se moe oznaiti kao vanbrani ugovor. Vanbrani partneri mogu ovaj ugovor zakljuiti (u formi notarski obraene isprave): a.) prije zasnivanja vanbrane zajednice b.) i tokom trajanja vanbrane zajednice Ugovorne strane su sami vanbrani partneri. U ime vanbranog partnera kojem je oduzeta poslovna sposobnost, ovaj ugovor moe zakljuiti njegov staratelj, ali samo s odobrenjem organa starateljstva. Ne moe se ugovoriti primjena stranog prava na imovinske odnose. Posebna imovina vanbranih partnera je: a.) ona imovina koju vanbrani partneri steknu tokom trajanja vanbrane zajednice, na neki drugi nain osim radom. b.) ona imovina koju je svaki od njih imao u vrijeme nastanka vanbrane zajednice NASILJE U BRAKU I VANBRANOJ ZAJEDNICI Institucionalizovana zatita od nasilja u porodici uspostavlja se: 1. donoenjem posebnog Zakona o zatiti od nasilja u porodici (ZZNP) 2. unoenjem u PZ FBiH odgovarajuih odredaba koje omoguavaju pruanje ove zatite. PZ u osnovnim odredbama, u lanu 4., u porodici zabranjuje nasilniko ponaanje a.) branog partnera i b.) bilo kojeg drugog lana porodice. Odreuje da se pod nasilnikim ponaanjem podrazumijeva: Svako naruavanje: a.) fizikog ili b.) psihikog integriteta u smislu lana 4. Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH. U posebnom dijelu PZ normiran je:

40

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. postupak zatite od nasilnikog ponaanja 2. normirano je da je ovaj postupak hitan i 3. da e se ovaj postupak urediti posebnim Zakonom Federacije. 67 Donoenjem ZZNP normiran je poseban mehanizam zatite: 1. pojam 2. osobe 3. nain zatite prekrajne sanskije za nasilnike. Zatita se ostvaruje prema odredbama Zakona o prekrajima68. Na pruanje zatite obavezni su: 1. policija 2. organ starateljstva 3. opinski sud. 69 Rjeavanje ovih predmeta se zasniva na naelu hitnosti, to znai da su svi navedeni subjekti osigurati hitno rjeevanje ovih predmeta. Svim subjektima zatite osigurava se nesmetan pristup sudu, bez ikakvih trokova. POJAM I OBLICI NASILJA Pojam nasilja Kao nasilje se odreuje: a) bilo koje djelo koje nanosi fiziku, psihiku, seksualnu ili ekonomsku tetu ili patnju, kao i b) prijetnje takvim djelima c) ili proputanje dunog injenja i panje koje ozbiljno sputavanju lanove porodice da uivaju u svojim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti u javnoj ili privatnoj sferi ivota. Dalje su taksativno navedene pojedine radnje nasilja. Radnje nasilja se mogu stvrstati u sljedee grupe ( s obzirom na njihovu pravnu prirodu i posljedice): 1. Fiziko nasilje a.) primjena fizike sile ili psihike prinude na fiziki ili psihiki integritet b.) fiziki napad bez obzira na to da li je nastupila fizika povreda ili ne c.) svako postupanje koje moe prourokovati ili izazvati opasnost da e prouzrokovati fiziku ili psihiku bol, d.) prouzrokovanje straha ili line ugroenosti ili povrede dostojanstva ucjenom ili drugom prinudom 2. Psihiko nasilje a.) primjena psihike prinude na psihiki integritet b.) verbalni napad, psovanje, vrijeanje, nazivanje pogrdnim imenima, te drugi naini grubog uznemiravanja c.) uhoenje i svi slini oblici uznemiravanja 3. Seksualno nasilje
67

U smislu PZFBiH, normirana je samo obaveza policijske uprave da odmah: 1. odstrani i 2. smjesti u odgovarajuu ustanovu osobu koja se: a.) nasilniki ponaa ili b.) od koje prijeti opasnost od nasilnikog ponaanja. 68 Ukoliko ovim zakonom nije drugaije odreeno 69 U ZZNP se normira nadlenost suda za prekraje, ali su ovi sudovi ukinuti. Prema Zakonu o prekrajima, u ovim predmetima e postupati opinski sudovi u kojima je osnovano prekrajno odjeljenje.

41

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
a.) 4. a.) b.) seksualno uznemiravanje i uznemiravanje u skladu sa Zakonom o ravnopr. spolova Ekonomsko nasilje oteenje ili unitenje zajednike imovine ili imovine u posjedu ili pokuaj da se to uini svako postupanje koje moe prouzrokovati ili izazvati opasnost da e prouzrokovati ekonomsku tetu. 5. Drugi oblici nasilja a.) proputanje dune panje, nadzora ili nepruanje pomoi i zatite lanu porodice iako za to postoji obaveza prema zakonu i moralu, to moe imati za posljedicu ili osjeaj fizike, psihike ili ekonomsko-socijalne ugroenosti tog lana porodice. SUBJEKTI PRAVA NA ZATITU OD NASILJA Subjekti prava na zatitu od nasilja: 1. brani i vanbrani partneri 2. bivi brani i vanbrani partneri. Srodnici moraju ivjeti zajedno da bi se smatrali lanovima porodice i uivali zatitu od nasilja u porodici. Brani i vanbrani partneri uivaju ovu zatitu i onda kada je zajednica ivota izmeu njih prestala razvodom i prestankom vanbrane zajednice.

42

WWW.BH-PRAVNICI.COM