Вы находитесь на странице: 1из 40

RASPODJELA SREDSTAVA INTERVJU: EVKO OMERBAI SARAJEVSKA KRVAVA SUZA BITKA ZA SARAJEVO ZA I PROTIV EPSKI JUNAK SUKOB CIVILIZACIJA?

NUNOST I PRIRODA POSLANSTVA

IMPRESUM I SADRAJ SADRAJ


UVODNIK Raspodjela sredstava ............................................... 3
ISSN 1334-5052 PREPORODOV JOURNAL mjesenik KDBH Preporod Izdava: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske PrePoroD GlavnI urednIk: Ismet IsaKovI zamjenIk GlavnoG urednIka: Filip Mursel BegovI redakcIja: amina NaNI Mirza MeI sena KuleNovI edis FelI ajka TIro sreBreNIKovI edina sMajlagI SuradnIcI: avdo HuseINovI (BiH) edin Tule (BiH) Bedrudin Brljavac (BiH) Helena aNuI (rijeka) Faris NaNI (Zagreb) asim aBaravDI (Pula) adreSa: Preporodov journal ulica grada vukovara 235, 10000 Zagreb Telefon/fakS: +385 (0)1 48 33 635 e-maIl: kdbhpreporod@zg.t-com.hr kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr ismet.isakovic@sk.t-com.hr web: www.kdbhpreporod.hr Iro-raun: ZaBa 2360000-1101441490 devIznI raun: sWIFT ZaBaHr 2X: 70300-280-3755185 cIjena: 15 kuna PreTPlaTa: rH 100 HrK godinje BiH 30 KM godinje svijet 20 E godinje TISak: mtg-topgraf d.o.o., velika gorica Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu nuno i stavovi redakcije Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog prorauna republike Hrvatske putem savjeta za nacionalne manjine republike Hrvatske Na NaslovNoj sTraNIcI: kapetanova kula u bihau (foto: nedib vuelj)

BONJACI U HRVATSKOJ Glazba je uitak i lijek ................................................ 4 Poziv na dijalog ......................................................... 6 Spaeni su umom obdareni ........................................ 7 Zato jo nisi feministica? ......................................... 8 Srce od dobrote ....................................................... 9 Islam u Europi ........................................................ 10 Godinja analiza rada .............................................. 12 HRVATSKA Velika poskupljenja .................................................. 13 Provedba Okvirne konvencije .................................... 14 INTERVJU EVKO OMERBAI Politika ugroava moralni integritet .......................... 15 BOSANSKI BAROMETAR Tko brani BiH? ........................................................ 19 Sarajevska krvava suza ........................................... 20 Bitka za Sarajevo ................................................... 22 IZ SVIJETA Za i protiv .............................................................. 24 Diplomatska ofenziva .............................................. 26 KULTURA Mejra na tabutu ..................................................... 29 Kolorit boja ............................................................ 30 Sarajevski sajam .................................................... 31 PRIE IZ BOSNE Epski junak ............................................................ 32 DIJALOG CIVILIZACIJA Sukob civilizacija? ................................................... 34 POVRATAK U BUDUNOST Moralna katarza silovatelja i osmijeh rtve ................ 36 IVJETI ISLAM Nunost i priroda poslanstva ................................... 38

PREPORODOV JOURNAL 140

UVODNIK

Uvodna rije

Raspodjela sredstava
Prije ovogodinje odluke Savjeta za nacionalne manjine RH o raspodjeli sredstava za 2012. godinu bilo je mnogo nervoze i iekivanja s pesimistinim predvianjima. Poetkom godine Savjet je udrugama poslao dopis u kome je navedeno da e akontacije za tekue donacije udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za prva tri mjeseca biti 30% smanjene u odnosu na prolu godinu do donoenja Dravnog prorauna Republike Hrvatske za 2012. godinu, to je praktino prouzrokovalo paralizu rada manjinskih udruga. Za ilustraciju, bonjake asocijacije u RH su tokom sijenja 2012. imale samo jednu manifestaciju, i to otvaranje izlobe o Srebrenikom genocidu u Puli 30. sijenja. I nita vie. S druge strane, u vremenu promijenjenih politikih snaga nakon parlamentarnih izbora u prosincu, poele su i vie-manje otvorene prie o podobnima i nepodobnima elnicima bonjakih udruga vezanima uz BDSH ili SDAH, Nedadovim i emsinim udrugama, to je dodatni moment u unutarbonjakim odnosima. Dugooekivana sjednica Savjeta za nacionalne manjine RH odrana je tek 13. travnja. Razdijeljeno je 41.081,318 milijuna kuna, od ega su bonjakim udrugama, koje uvaju kulturni i nacionalni identitet druge po brojnosti nacionalne manjine u RH, pripala tono 2 milijuna ili 4,87% (isto kao i prole godine). Taj podatak govori da praktino i dalje dobivamo mrvice iz Dravnog prorauna RH. Stara pria odnosa snaga i steenih pozicija izmeu tzv. starih i novih nacionalnih manjina. I u najboljoj godini za nacionalne manjine 2009. svojevrsnom manjinskom El-Doradu kada se dijelilo skoro 44 milijuna kuna, Bonjaci su u odnosu na sadanje stanje dobili samo 107.000 kuna vie. Ubrzo nakon raspodjele financijskih sredstava tadanji premijer Ivo Sanader saopio je hrvatskoj javnosti gorku istinu da smo u recesiji (u banani) i ubrzo dao ostavku. Poela je recesijska pria Ukinuta je stavka reijski trokovi i uspostavljena znatno stroa kontrola troenja dodijeljenih proraunskih sredstava, to su ove godine osjetile tri bonjake udruge: Bonjaka nacionalna zajednica Primorsko-goranske upanije, KUD Bosna Istarske upanije i BKUD Nur Sisak. Kod njih su uoene tehnike pogreke pri izvjetavanju u primjeni Metodologije praenja ostvarivanje programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina, koje se moraju otkloniti u roku od 60 dana. U suprotnom moraju izvriti povrat financijskih sredstava u Dravni proraun. Zbog veih tehnikih pogreki u posebno tekoj situaciji je KUD Bosna, koje je izgubilo pravo na sufinanciranje preko Savjeta za nacionalne manjine u roku od 3 godine. BKUD Nur mora vratiti 25.000 kuna jer su sredstva namijenjena za Ramazanski bajram utroena za proslavu Kurban bajrama, u okviru kojega je na velikom koncertu u Sisku pjevao Halid Beli. Osim toga, BKUD Nur je nagraen smanjenjem dodijeljenih sredstava za 32.000 kuna. elnici ovoga Kulturno-umjetnikog drutva oigledno su pogrijeili jer nisu od Savjeta traili prenamjenu sredstava prvobitno odobrenih za obiljeavanje Ramazanskog bajrama. Prole godine takvu su mogunost iskoristili u SABAH-u i zagrebakom ogranku BNZH. Posebna pria je sluaj primorsko-goranskog ogranak Bonjake nacionalne zajednice. Zbog smanjenja sredstava sa 64.000 na 35.000 kuna, predsjednik udruge Ibrahim Runi je uputio dopis Aleksandru Tolnaueru, predsjedniku Savjeta, u kome se otro obruio na bonjakog saborskog zastupnika Nedada Hodia. Kao razlog Hodieve odmazde naveo je da je u dva prethodna izborna ciklusa bio njegov protukandidat, te da je imao otriji kritiki stav prema nekim njegovim javnim djelatnostima. Optuio je Hodia za privatni rat sredstvima poreznih obveznika, upitavi se ima li Savjet za nacionalne manjine RH interesa da podri i odri klijentelistiki odnos manjinskih udruga i saborskih zastupnika. Pritom je zakljuio da imamo saborskog zastupnika koji trai lojalnost njemu kao osobi, a ne lojalnost volonterskom radu u udruzi koja se bavi pitanjima identiteta. Runi je od Tolnauera zatraio da pokrene postupak ispravljanja nepravde koja je uinjena pri raspodjeli sredstava potpore u 2012. godini i otkloni mogunost 'obrauna' saborskog zastupnika s 'neposlunim' manjinski udrugama. Odgovor predsjednika Savjeta za nacionalne manjine RH bio je brz, argumentiran i otrenjavajui. U njemu je navedeno da je ustanovljeno da nije dostavljena sva potrebna dokumentacija za godinje Izvjee o izvrenju programa i utroku sredstava udruge. Konstatirano je da je udruga, osim iz Dravnog prorauna, ostvarila prihode iz prorauna jedinica lokalne i regionalne samouprave u visini od 74.500 kuna. A zatim slijedi mnogo ozbiljniji dio: Udruga treba dostaviti Financijski plan prihoda i rashoda za 2011. godinu, kao i obrazloenje trokova za 49.900 kuna za naknade volonterima. Dostavljena je pozivnica za izlobu slika, a ostali programi nemaju priloge i dokaze kako je to propisano prema Metodologiji praenja ostvarivanja programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina. Za program kulturne manifestacije 'Sevdalinka kao glazbeni most' nisu opravdana sredstva od 20.000 kuna prema Odluci Savjeta za nacionalne manjine. Udruga treba izvriti povrat sredstava. U nastavku odgovora, predsjednik Savjeta je napomenuo da je dostavljanje dopune godinjeg Izvjea o izvrenju programa i utroku sredstava za 2011. godinu, s preslikama sukladne dokumentacije, uvjet nastavka sufinanciranja programa udruge u narednom razdoblju. Ovogodinjom raspodjelom sredstava u KDBH Preporod moemo biti zadovoljni dobiveno je 715.000 kuna, to je poveanje od 21.000 kuna u odnosu na prolu godinu. Tome treba pribrojiti i 40.000 kuna dodijeljenih kao tzv. pretpostavku za ostvarivanje kulturne autonomije (adaptacija i renoviranje novih prostorija u Ulici grada Vukovara 235). Analizirajui pojedine programe, najvie je profitirao Preporodov Journal poveanje sredstava za treinu ili 45.000 kuna (ukupno 180.000 kuna). Za znatno poveanje sredstava, u tekim recesijskim vremenima, moemo (po)najvie zahvaliti Nedadu Hodiu koji, za razliku od svoga prethodnika u Hrvatskom saboru, ima dijametralno suprotan odnos prema naem asopisu. Znakovito je da se ne radi o nekakvom simbolinom poveanju s ciljem da se zamau oi i kupi vrijeme, ve znatnom, 33,3% veem iznosu koji omoguava mirniji nastavak rada i daljnje podizanje kvalitete Preporodovog Journala. Iako, treba i to naglasiti, cjelokupan iznos nee biti utroen za potrebe asopisa, ve se dobivena sredstva umanjuju za 25% (za reijske trokove ili tzv. hladni pogon Preporoda). Na taj nain umanjena sredstva, uz novce dobivene putem pretplate od nekoliko Vijea bonjake nacionalne manjine i daljnje redakcijsko-tiskarsko-distributivne utede, ipak e biti dovoljna da odrimo glavu iznad vode. Nadamo se da je nakon ovogodinje raspodjele sredstava od strane Savjeta za nacionalne manjine RH financiranje Preporodovog Journala ulo u stabilnije razdoblje, u kome vie nikada nee doi u pitanje opstanak i tiskanje. Takoer, izraavamo nadu da preko ovoga bonjakog aktualno-politikog asopisa vie nikada nitko nee pokazivati svoje politike miie ili, eventualno, raditi proraunske utede. q Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 140

BONJACI U HRVATSKOJ

Dr. Naila Ceribai, znanstvena savjetnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu

Glazba je uitak i lijek


Dok na Institutu za etnologiju i folkloristiku kod zagrebakog Kvaternikova trga ekam upoznati muzikologinju dr. Nailu Ceribai, prisjeam se svojih iskustava tipa glazbene psihologije. Namee mi se okupacijska terapija: nastup pjevake i instrumentalne skupine bolesnika jedne psihijatrijske bolnice uvjebanih od tamonjih glazbenih terapeuta. Uz te terapijske i edukativne uporabe glazbe, preplavljeni smo danas: glazbenim kulisama u duanima i robnim kuama. U restoranima se, valjda, uz glazbu vie pojede. Glazba je u kompleksu ciljanih motivacijskih faktora svake reklame, rekli bismo ciljanog zaglupljivanja. Na radnim se mjestima polijevamo glazbenom relaksacijom. U pitanju je, ipak, sve rafiniraniji potroaki konzumerizam. Na internetu itam: Naila Ceribai je diplomirala 1990. godine, 1993. godine magistrirala na Odsjeku za muzikologiju i glazbenu publicistiku Muzike akademije u Zagrebu. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1998. godine s disertacijom Folklorna glazbena praksa i kulturna politika: Paradigma smotri folklora u Hrvatskoj. Bavila se tradicijskom glazbom istone Hrvatske, problemima etnomuzikoloke glazbene analize, ulogom i funkcijom glazbe u kontekstu rata i politikih promjena, procesima festivalizacije, batinskim programima u sferi javne prakse, rodnim aspektima glazbovanja, glazbenim izriajima manjinskih zajednica te teorijskim i metodolokim pitanjima etnomuzikologije. Organizirala je meunarodne etnomuzikoloke skupove, sudjelovala na brojnim meunarodnim i domaim znanstvenim skupovima. Aktivno kreira programe folklornih manifestacija, poput Meunarodne smotre folklora i Kulturnog stvaralatva nacionalnih manjina, a povremeno sudjeluje na folklornim smotrama kao to su Smotra folklora u Dalmaciji, Brodsko kolo, Vinkovake jeseni i Festival djejeg folklora Hrvatske. Radi u strunim povjerenstvima pri Ministarstvu kulture, u prireivanju TV-emisija. Ureuje asopise Narodna umjetnost i Ethnomusicology.

Dr. Naila Ceribai roditelji utjecali na taj izbor, iako je tata lijepo pjevao, posebno sevdalinke. Vie je utjecala moja prijateljica s kojom sam odlazila na sate klavira. Druenje se uvezalo s glazbom. Paralelno sam polazila Muziku kolu u Osijeku. Takoer i prevodila. Nisam se nikad zamiljala kao pijanistica. Zanimale su me humanistike discipline. Spojila sam znanstveni i glazbeni interes u muzikologiji. Smatram to i danas jednom od boljih ivotnih odluka. Odabrali ste etnoloki smjer koji zbog antropolokih ideja C. Lvy Straussa, potom i B. Malinowskog i drugih, kroi drugaijim smjerom od zapadnjake glazbe. Odsjek muzikologije i glazbene publicistike jo je gotovo neformalan 90-ih; tek nekoliko kolegija iz muzikologije, ali me privlai. Pokojni profesor, akademik Jerko Bezi, zanimljiv i predan predava i knjige s muzikolokim idejama, zaintrigirali su me. injenica da u otkrivati glazbu, uiti o glazbi svijeta, potakla me na izbor dananjeg zanimanja. Radim diplomski rad s polja etnomuzikologije o svadbenim obiajima u Rakovici, selu kod Donjeg Miholjca. Za razliku od npr. amerike etnomuzikologije, u Hrvatskoj nismo u mogunosti putovati i istraivati jako daleko. Zato je to uvijek spoj osobnih kontakata. Drugi razlog je i to to u etnomuzikologiji jest vano ulaenje u zajednicu koju se istrauje i to im potpunije. Insajdersko je to, sustavno, dugotrajno biljeenje, istraivanje promatranog, s razliitih aspekata. I to vie u smislu refleksivnosti, dijalokog uvlaenja vlastitog u istraivano, da bi se lake dekonstruiralo. Potkraj studija sam poela i raditi u Institutu za etnologiju na sreivanju etnomuzikoloke bibliografije, ureivanju etno-grae za dokumentaciju iz arhive Instituta. Kada se otvorilo radno mjesto znanstvenog novaka, zaposlila sam se. Cijeli je moj radni vijek vezan za ovaj Institut za etnologiju i folkloristiku. Profesori etnomuzikologije na Muzikoj akademiji uvijek su i bili znanstvenici s ovog Instituta. Uz Institut sam profesionalno rasla obavljajui svoje zadatke, a i realiziravi svoje interese. Ukupno nas je zaposlenih 35, najmanje je etnomuzikologa, a ostalo su etnolozi i folkloristi,

Meunarodna karijera
Upravo ste se vratili iz Makedonije? Sredinja svjetska etnomuzikoloka organizacija je Meunarodni savjet za tradicijsku glazbu, koji ima svoje konferencije i djeluje kroz studijske grupe, sastaje se svake dvije godine u raznim dijelovima svijeta. U toj sam sekciji aktivna od 1998. godine. U Makedoniji je, u gradiu Berovu kod Skoplja odrana Studijska skupina za glazbu i ples istone Europe. U toj sam meunarodnoj organizaciji u Izvrnom odboru. U tom tijelu nas je desetak etnomuzikologa iz cijelog svijeta. Predsjedavajua sam te Studijske grupe za jugoistonu Europu. Sljedei e se na skup odrati u Srbiji. Zagrepanka ste? Roena sam u Zagrebu 1964. godine. Mama Zlata, djevojaki Guvanj, zavravala je tada studij geografije na PMF-u. Podrijetlom je iz Bosanskog amca. Tata ulaga je studirao ekonomiju i rodom je iz Donjeg Miholjca. Rodila sam im se u vrijeme velike poplave u Zagrebu, tata je iao preko krovova obavjetavati o tome poznate. Vratili su se, po zavretku studija, u Donji Miholjac, dobili su posao. Tamo polazim usmjerenu muziku kolu, svirala sam klavir. Nisu

PREPORODOV JOURNAL 140

BONJACI U HRVATSKOJ
strunjaci koji se bave usmenom knjievnou, kazalitem. Sada sam u zvanju znanstvene savjetnice. Izvanredna sam profesorica na Muzikoj akademiji, na Odsjeku za muzikologiju. Predajem neke dijelove na Etnologiji, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, i to o etnologiji i kulturnoj antropologiji. Mijenja se to kroz godine. Danas je u etnomuzikolokom projektu zadatak provesti studente kroz itavu fazu uvrijeenog etnomuzikolokog posla: osmiljavanje tema, terenski rad, pisanje tekstova. Ili, kolegij Tradicijska glazba u suvremenosti, koji nudi neke teme poput transformacije tradicijske glazbe. Bavili smo se i intelektualnim vlasnitvom, pa batinskim programima. U tijeku je svjetska rasprava oko definiranja i priznavanja nematerijalne kulturne batine. Mislite li na glazbu koju su morali pjevati logorai? Svjedoila sam jednom nastupu mladih glazbenika panjolaca, iza rata, u poruenim gradiima i selima oko Doboja, Tenja, Maglaja. Dirljiv nastup, ostavio je katarzian trag. Padao je ljetni pljusak Radili smo neke ratne koreografije. Pozornost nam je bila usmjerena jedino na politiko, na povijesna dogaanja. Nije bitno to su panjolci pjevali, glazba je potakla u sluateljima duboko ljudsko. Tu dimenziju jo ne znamo dobro artikulirati, izmicala je iz fokusa. Istina, time se bavi glazbena psihologija. Ali ona nema to fino kultivirane, situirane glazbene situacije. Vie radi kroz neke eksperimente koji ovjeka shvaaju i tumae univerzalistiki. S druge strane, mi ih, kada su pojedinani sluajevi, relativistiki definiramo kulturom. Ne dovodim to u pitanje, meutim nedostaje nam upravo emocionalni, afektivni dio. Emocije su kulturno definirane, vaan su dio, upravo pravi pokreta ovjeku. Na terenu e trebati istraiti i to se glazbeno stvaralo u poratnom razdoblju. Kako je to utjecalo na intimu. Morat emo odraditi pametne i vrlo strune pripreme. Nuna je tu etnografija koja uvaava pozicije. U gradovima poput Srebrenice su poubijane cijele obitelji, bilo je silovanja. Mnoge od tih ena su se okrenule religiji, moe se govoriti uvjetno o glazbenom putu. Glazbena tradicija kojom su te ene izale iz ivota mogla bi ih i vratiti ivotu. Kako se izravnije suoiti sa svojom glazbom i proivljenim? Ilahije i kaside neu definirati kao glazbu. One su boanske, dio deiziranog odnosa prema Allahu. Nisu niti import, pjevamo ih dugo. Razgovaramo o glazbi koju definiramo kao svjetovnu, glazbi za veselje, oputanje.

Duhovna bonjaka kultura


Grupa srednjokolaca u Zagrebu svira argiju, nastupa s hrvatskom tradicionalnom, a i novokomponiranom glazbom. Poduava ih Ante Gali, podrijetlom iz upe Foa kod Dervente, svira argije i violine; odlino i pjeva. ivi u Sesvetskom Kraljevcu, a u Kraljevekim Novakima je Ilija Kovaevi, izraiva argija. Bonjaku manjinu posebno ne izdvajam. Struni tim koji priprema Meunarodnu smotru folklora u Zagrebu uvaava sve manjine. Godine 2003. su nacionalne manjine bile i tema. Institut je proveo jedno primijenjeno istraivanje. Govori li se o festivalskoj produkciji, tada mogu potvrditi da bonjaka nacionalna manjina dobro radi, predstavlja se vrijedno blago. Temeljno je da etnomuzikologija ne verificira, ne procjenjuje. Te 2003. godine predstavili smo sevdalinku. Nema sumnje, glazbeno je to mjesto etnike identifikacije. Bilo je vano pokazati i druge batine, dotad nevidljive iroj zajednici, kao sviranje violine i argije. Predstavljena su dva sviraa iz srebrenikog kraja, od prije rata, iz Gunje. Naili smo tada i na sviraa saza koji je ivio u ijanu kraj Pule. Postoji i itav niz folklornih skupina koje su veinom usmjerene na koreografije preuzete od strunjaka ili su novi prikazi bonjake tradicije. Ekonomski moment je bio, a i danas je znaajan. U opem konzumerizmu elimo, istina, svi neko posveeno vrijeme za istu glazbu. Glazba je, kao uostalom i sve isprepletena s kulturom u cjelini, ne moe se oekivati da trini odnosi i tu ne djeluju. Batinici neke tradicije, na alost, poesto od nje najmanje profitiraju. Zarauju vie posrednici, preuzimatelji. Etnomuzikolozi su se tom temom pozabavili u raspravi o intelektualnom vlasnitvu. Otud i temeljna postavka u hrvatskom Zakonu o autorskim pravima, kao i u drugim europskim zakonima, da je tradicijska glazba ope dobro. Preraiva ili skladatelj moe je koristiti u svojim snimkama-zapisima, a nije tako kada se izvodi lokalna batina, za lokalnu publiku. Treba to mijenjati. Folk je i europski trend; postoji li neki europski projekt u kojemu bi i bonjaka nacionalna manjina u RH trebala aplicirati? U procesu smo osmiljavanja takvog projekta sa partnerima iz jo nekoliko zemalja. Ne znam do koje mjere smijem sada o tome. Suradnja je to Hrvatske sa vedskom, Britanijom, a naglasak je u projektu na tome da se na glazbu gleda kao na emotivno podruje. Vie se pozornosti posveuje afektivnom dijelu. Namjeravamo promatrati glazbu u rasponu od nasilja, terora, do uitka. Dio istraivakog tima ii e na teren i u Bosnu, ukljuiti u projekt i rtve nedavnog rata. Na Muzikoj sam akademiji imala studenticu Softi, koja je magistrirala na glazbi Srebrenice prije/za vrijeme i nakon rata. Koritenje glazbe kao lijeka i utjehe, a s druge strane glazbe kao muenja, agresije u ratno doba, dio je planiranog istraivanja koje nam predstoji.

Pomirba glazbom
Je li lake sluati hrvatsku i srpsku glazbu, odrastali smo s njom, za razgovor sa sobom? Mladi to ve ine, a i stariji su esti na koncertima jugo-zvijezda. to se tie Bosne i Hercegovine istraivalo se dosta, snana je bila tendencija da se stave postrance upravo tradicijske glazbe. Bile su komponenta sukoba. Pa, ako hoemo pomirenje, trebamo odbaciti tradicijske glazbe. Kolegica Amerikanka je provela meunarodno istraivanje, promicala lokalne glazbenike iz sfere popularne rock, pop i sline glazbe. S druge strane, potpuno negiranje kulture i tradicije ljudi kojima je namijenjena neka glazbena pomirba krajnje je hegemonijsko. Takvi su projekti rijetki i bez nekog veeg odjeka u javnosti. Ipak, pokazuju da u javnosti da se kroz kulturne srodnosti i brojne primjere interakcije postiu i dobri rezultati. Sevdalinka je pjesma koja je imala i u Banja Luci svoje vrsto uporite i za trajanja rata. Ona jest bosanskohercegovaka pjesma. Takav je i itav niz drugih tradicija, kao kombinacija argije i violine s kojom se identificiraju Hrvati iz Posavine. Kultura je dijeljena u sukobu, mogla bi biti i most pomirenja. Znamo, tradicijska glazba je bila i oruje. Vaan dio konflikta, barbarska praksa. U Makedoniji, u Berovu, izloen je i referat o odnosu Srba i Hrvata preko ojkanja. Ideju glazbene prakse, koja doprinosi pomirenju i pomae u gradnji tolerancije u razliitim etnikim zajednicama koje nose teret ratnih sukoba, ne treba odbacivati. Dobro organizirana profesionalno, ali i kao rekreativka u badminton-klubu na Zagrebakom velesajmu i planinarka, dr. Nailu Ceribai prieljkujemo s novim idejama u naem KDBH Preporodu. q Edina SMAJLAGI

PREPORODOV JOURNAL 140

BONJACI U HRVATSKOJ

Promocija knjige Senada Nania Multimonolog u Zagrebu i Sarajevu

Poziv na dijalog
Tokom travnja 2012. odrane su dvije promocije knjige Multimonolog mr. sc. Senada Nania, predsjednika KDBH Preporod: u Knjinici i itaonici Bogdan Ogrizovi u Zagrebu (2. travnja) i Vijeu Kongresa bonjakih intelektualaca u Sarajevu (21. travnja). Na zagrebakom predstavljanju knjige, pored autora, govorili su Ervin Jahi i Faris Nani, a u Sarajevu im se pridruio i Sead Begovi. Ervin Jahi je istaknuo kako knjiga predstavlja konglomerat raznih tekstova razliitog opsega, razliite pokretake mate koje ispisuje autor kojeg zasigurno odreuje to to je po formalnom obrazovanju filozof i arhitekt, te pripadnik tzv. manjinske zajednice jer je intelektualac uvijek manjina. Autor iz razliitih rakursa, sluei se razliitim razinama tumaenja onoga o emu pie i misli eli govoriti o jednom simptomu kojeg nazivamo identitetom. U pitanju je identitet manjinskog intelektualca, identitet Europljanina koji je islamske provenijencije. Autorova namjera je, zapravo, da pokua pojasniti odnos izmeu islama i Zapada, propitati status muslimana u suvremenom svijetu, meureligijski i meukulturni dijalog. Prema ovim pitanjima se najee odnosimo na razini brbljaonice u kojoj svi odreda strano navijaki zagovaraju neki svoj pogled i svoju ideologiju svijeta, gdje se eli istaknuti kako je dijalog civilizacija, kultura, dijalog uope nemogu. Autor autoironijski u naslovu knjige Multimonolog upuuje na injenicu kako se u suvremenom svijetu ukida pravo na razliku i pod zastavama nekog svog korpusa, mahom veinskog, pokuava biti to glasniji. U prvom ciklusu Multimonologa prisutni su tekstovi, koji su spletom razliitih trenutaka svakodnevnih politikih trauma, odredili autorove tekstove koji kroz esejiziranu formu propituju to se krije iza velikih gromada kamenja drutveno-politike scene. Dok je Jahi govorio o drugom ciklusu tekstova iz knjige, temeljnom kolegiju kojim se Senad Nani bavi, a to je islamsko graditeljstvo, odnosno teorijsko i praktino bavljenje arhitekturom, izrazio je svoje divljenje nainom i poznavanjem zakonitosti klasinog graditeljstva. Ono to je najui dio autorovog interesa je Prirodna filozofija El-Gazzalija, a u tekstovima iz ovog ciklusa, nalaze se vrlo dragocjeni tekstovi o metodologiji hadiskih znanosti, tekstovi o prevoenju asnog Kurana. U etvrtom dijelu knjige autor se kroniarski odnosi na djelatnosti KDBH Preporod, knjievnosti, teatra i slino. Jahi je zakljuio kako u oskudici ozbiljnih knjiga muslimanske perspektive u Hrvatskoj, ova knjiga kao i knjiga Farisa Nania Zapisano ostaje katalogizira neke krucijalne toke suvremenog drutva koje su uputne za politologiju veinskog naroda, ali i za sociologiju. Rije je o vanoj knjizi koja u nedostatku naih institucionalnih artikulacija izvida o stanju izvan publicistikog rjeenja, sama sa sobom, naglas, intelektualno ita znakove u vremenu. Faris Nani, urednik knjige, osvrnuo se na dva aspekta njene analize, istiui kako je autoru blizak filozof Ebu Hamid Muhammed El-Gazzali (1058.-1111.), koji je rekao da ljudsko znanje to je bogatije nuno postaje i sloenije. Ono, zapravo, u jednom trenutku prestaje biti znanje, a postaje ideologija. Razumijevanje svijeta oko nas podrazumijeva postojanje znanja, ali i otvorenosti. ivimo na poetku kraja liberalnog kapitalizma, u doba estetskog kaosa. Arapski sociolog i povjesniar Ibn Haldun (1332.-1406.), uspostavio je osnove teorije radne vrijednosti, kao osnovu svake stvarne ekonomije, odnosno osnovu za rast i razvoj ljudskog drutva, etiri stoljea prije predstavnika liberalne ekonomske misli. Spoznaje iz fizike se reflek-

Promocija u Sarajevu (Senadin Lavi, Sead Begovi, Faris Nani, Senad Nani i Ervin Jahi) tiraju na ekonomske odnose. Ibn Haldun je shvatio da su drutvene zakonitosti podvrgnute istoj vrsti principa kao i prirodne zakonitosti. Autor ove knjige prepoznaje vezu izmeu ekonomskih odnosa i fizikalnih, te upozorava, u jednom od svojih tekstova, da je jedini legitimni prostor profita prirodno onaj koji poveava omjer korisnog rada i uloene energije. Fizikalna veza rada sa silom, masom akceleracije i elementarnim fizikalnim pojmovima moe se matematiki izraziti i odnositi i na osnove ekonomije kao uloenog rada, znanja i vjetina koje stvaraju poveanu vrijednost te je nuno antropina, to znai nije sklona kaosu, kao to su tvrdili oevi neoliberalne ekonomske misli. Citat iz Multimonologa na 19. stranici svjedoi kako je neoliberalni kapitalizam negdje na rubu svoga postojanja. Faris Nani je istaknuo kako je jedna od vrijednosti ove knjige u njenom jeziku te dodao kako autor upozorava na probleme prevoenja svetih tekstova u kojima se itave zajednice upuuju na prihvaanja potpuno pogrenih koncepata u odnosu na ono to stvarna intencija tog teksta jeste. U Arhifaktu autor se bavi teorijskim razmatranjima arhitekture Kabe, mjesta prema kojemu se svi muslimani pri molitvi okreu i prepoznaje Zakon zlatnog reza, kojeg su poznavali klasini mislioci i kroz te spoznaje predlae jedan svoj projekt koji investitor nije usvojio (op.a. idejno rjeenje Islamskog centra u Sisku), a predstavlja sintezu svih tih znanja o ispravnom nainu projektiranja i graenja islamskih bogomolja (damija). Multimonolog je knjiga s mnogo monologa i predstavlja poziv za stvarni dijalog, kulturno i znanstveno proimanje, neto to bismo mogli nazvati interkulturalnou koja dovodi do meusobnog obogaivanja i zajednikog napretka. Autor Senad Nani je rekao kako je Multimonolog nastajao 15 godina. U 90-im godinama prolog stoljea, kada se mnogo toga bitnog nije ni moglo uti, a kamoli rei, u toj zaglunoj buci brojnih monologa, pojednostavljenog vienja svijeta, postojala je snana potreba da se o bitnim stvarima neto kae, makar formalno. U to vrijeme institucije su utjele ili, ee, tek brbljale. Tako je Multimonolog postao prostor pojedinanog vapaja za istinskim dijalogom, argumentima i temama. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI

PREPORODOV JOURNAL 140

BONJACI U HRVATSKOJ

Promocija knjige Konano rjeenje Brace Vukovia

Spaeni su umom obdareni


Svi oni koji vole svoju djecu u ratove, nevolje, u jad uvijek su turali tuu djecu!, komentirao je u ponedjeljak, 2. travnja 2012., na promociji u prostorima Bonjake nacionalne zajednice u Zagrebu, potku svoje drame Konano rjeenje novinar i knjievnik Braco Vukovi. Knjigu sam posvetio svima nama koji inimo etvrti entitet bosanskohercegovakog identiteta, nama koji Bosnu i Hercegovinu jako i bez ostatka ljubimo! Drama Brace Vukovia govori o tekoj temi humanog preseljenja koje je danas poprimilo svakovrsne oblike, uvuklo se u sve pore suvremenog drutva, truje i svaa ljude. Promotori knjige bili su ugledni kritiari Vladimir Viskovi i Boo Rude. Boli li vas ivot?, pita glavni Vukoviev junak u Konanom rjeenju. Kad su oni tako spretni da bi i Boga upregnuli? A oni su: i politika, i dravna birokracija, ali i crkvena birokracija. Kako svatko od nas moe i mora potraiti i pronai rjeenje za jad i uas koji smo preivjeli prije dva desetljea u ratnom divljanju? Na emu se treba temeljiti naa aficiranost da bismo djelovali i mijenjali praksu? Iz povijesti smo mogli nauiti da se ivotinje ne odnose svojstvo je to umnih, Bojih bia. Ljudsko se sebstvo konstituira odnoenjem spram drugoga! A naa autonomnost, odgovornost, nae dostojanstvo, samopotovanje i potovanje drugih potvruju djelovanjem. U svom kratkom dramatinom igrokazu Braco Vukovi finim, ali tekim humorom, naglaava sav besmisao ivljenja ako umjesto nas netko drugi misli. Ako se s nama, kao s igrakama, bez emocija, poigrava i ako nas iskorjenjuje iz identitet koji su oblikovali i nai susjedi i njihove kulture. Bracina drama Konano rjeenje otra je kritika o zaluivanju naroda, otra kritika kovanja rata, smiljanja rata. Njegova je elja osuditi one koji su se, u ime mesijanske uloge i traenja vlastita prevratnikog mjesta u historiji svoga naroda, poigravali njihovom sudbinom. Knjiga aludira na plan eksterminacije idova neposredno prije Drugog svjetskog rata kako bi se konano uredila etnika karta Europe. Otud je smiljen plan humanog preseljenja. Jasno nam je da je to humano preseljenje i kod nas bilo tek prisilno iseljavanje, poesto i stradalniko, da su ak bili fingirani i sukobi kako bi se dokazala nunost preseljavanja, naglasio je leksikograf, urednik i kritiar Velimir Viskovi. Bracina je to i otra kritika svega to je uslijedilo u i nakon Domovinsko-Otadbinskog rata, pa i onog uvjeravanja o potrebi projekta usreivanja cijele nacije kroz perverznost vladanja Hrvatskom putem odabranih 200-tinjak obitelji kojima je time dano pravo postati gospodarima svega. Glavni Vukoviev junak, Bosanac Pejo, Posavljak kojega su humano preselili u kraljevski grad Knin, iskorijenjen iz vlastite sredine postaje duboko nesretan. Dobar dio njegove obitelji je izginuo, ieznuo Braco time nije mislio na nesreu samo Hrvata ve i na Bonjake. Pogotovu na njih. Uostalom, njegov Pejo govori specifinim bosanskim idiomom. ivi je to tokavski govor, a autor ga je vjeto spojio s kajkavskim govorom ostala svoja dva lika, tefekom, pratiteljem vlakova i urom, konobaricom u jednom od zagrebakih bistroa, rekao je Viskovi. U uvodu e Braco Vukovi zapisati: Kada ne misli svojom glavom, ovjek biva udovino zarobljen u posebno psihosomatsko stanje, bez obzira tko ga je zarobio, teokratska ili svjetovna veriga, rekao je Boo Rude i naglasio, U hadisu 132 pie da je spaen i sretan onaj tko je obdaren umom! Na sreu, povijest ljudske misli ima,

Velimir Viskovi, Braco Vukovi, Edina Smajlagi i Boo Rude eto, i drugaijih razmiljanja o ljudskom umu. Rude je istaknuo da je glavni Vukoviev junak, Posavljak Pejo, jedan je od milijuna rtava zarobljenog uma, zarobljenog dvostrukim verigama. Kada kaem svjetovnim, onda mislim na itavu plejadu ovdanjih: i u Srbiji, i u zemlji Bosni, i u Hrvatskoj intelektualaca i akademika, filozofa i visokih prelata, pjesnika i dravnika. Na njihovim bespuima povijesne zbiljnosti i na valu velikih im ideja, a malih naroda u rvnju Domovinsko-Otadbinskog rata nastradale su tisue malih ljudi. Tako i izbjeglica/prognanik Pejo kojega je godine Gospodnje 1995., poslije Oluje preselilo u Spasojevu kuu u Knin. Pejo se na taj nain pridruio koloni od 40 milijuna izbjeglih, prognanih i raseljenih osoba s kraja 20. i poetka 21. stoljea. Toliko ih, naime, krajem prolog tjedna, kao rezultat ratnih sukoba i arita biljei Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeglice i prognanike. U izvjetaju se kae da je to kolona od 40 milijuna beskunika za koje Meunarodna zajednica jo nema konano rjeenje! Bitna je Vukovieva misao i da su na ovim prostorima, u uasnom ratu, mnogi spasili glavu, ali su izgubili obraz! Najalosnije je da oni i danas hoe, a i artikuliraju, neke vane duhovne, kulturne, znanstvene i drutvene procese. Ova kratka Vukovieva drama estoka je krleijanska kritika nae turobne stvarnosti. Literatura i umjetnost ni u svijetu, pa niti u Hrvatskoj, ne mogu rijeiti nae gorue probleme. No, vrijedi ih pokuati transponirati. Braco Vukovi je nesumnjivo u tome uspio. Bosna i bosanstvo jest tuga puna divnih, arobnih niti koje tkaju njeni umjetnici. Svatko tko pokua, bio domai ili stranac, odvajati te niti, unaprijed je osuen na propast, zakljuno je rekao Boo Rude. Zahvalivi se autoru na poruci knjige koja treba dobiti itatelje meu sociolozima i filozofima, prof. emeritus dr. Esad imi je kao pohvalu izrekao sljedee: Nekada jedna dobra misao moe proizvesti pravi poar ideja. I one onda postupno ponu osvajati ljude, ak i one koji su najkrivlji. Svatko od nas jest odgovoran za stanje u kojemu jesmo. Pasivnost se jako skupo plaa. Pa ako je umjetnou mogue rei neto novo i vie nego u znanosti, govoriti se i pisati mora. Umjetnici rijei su duboko privilegirani i vjerujem da e mnogi posegnuti za Vukovievom knjigom. Jer, humano preseljavanje se nastavlja, ono doivljava metamorfozu. Ovo djelo potie na razmiljanje i na akciju! Na kraju predstavljanja svog dramuleta autor Braco Vukovi je bonjakoj publici uzvratio pohvale proitavi Kievievu pjesmu iz zbirke Busenje Bosne, pri emu se sloio s pjesnikovom eljom i vapajem: Vie u ovu kuu osveta ui ne smje!. q Edina SMAJLAGI

PREPORODOV JOURNAL 140

BONJACI U HRVATSKOJ

Promocija knjige Zilke Spahi iljak Propitivanje enskih, feministikih i muslimanskih identiteta (Postsocijalistiki konteksti u BiH i na Kosovu)

Zato jo nisi feministica?


Rubno, kako je to u nas ustaljeno, protekla je uz vaan simpozij Islam u Europi stanje i perspektive, u kongresnoj dvorani Islamskog centra u Zagrebu, ali etiri dana ranije, 17. travnja 2012., jedna iznimno vrijedna promocija knjige-zbornika radova urednice Zilke Spahi iljak. Tema, jo uvijek tabuizirana: Propitivanje enskih, feministikih i muslimanskih identiteta. Ipak, dogodila se zahvaljujui organizatoricama iz Vijea ena Medlisa Islamske zajednice Zagreb i Centra za interdisciplinarne poslijediplomske studije Univerziteta iz Sarajeva. U predstavljanje knjige ukljuile su se promotivnim zagovorom katolika teologinja Rebeka Jadranka Ani iz Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar iz Splita i dvije teologinje istog Instituta iz Zagreba Marija Geiger Zeman i Marija eri. Uvodnik knjizi napisala je ena koja ve vie od etiri desetljea pie o feminizmu na Bliskom Istoku i u zemljama sa veinskim muslimanskim stanovnitvom, prof. Margot Badran. Projekt je podupro Program promocije regionalnih istraivanja iz vicarske i supervizorica prof. Nire Yuval Davis, koja potpisuje i jednu od recenzija. Ocijenivi knjigu Propitivanje enskih, feministikih i muslimanskih identiteta kao istinski maestralnu studiju budui da prua sveobuhvatnu, sloenu analizu rodnih ideja i praksi te feminizama koji im se suprotstavljaju unutar islamskih i sekularnih konteksta, prof. Badran je posebno istakla vjeti preplet historijskog, filozofskog i politikog u tom projektu. Apostrofirala je i kao pogrene, demagoke, petrificirane, nerijetko i demonizirane tvrdnje da je feminizam stran islamu te da je politika i kulturna intruzija stigla sa Zapada. Pitajui se nadalje to je Zapad Bosni i Hercegovini i Kosovu, prof. Badran potvruje ostvarenje cilja studije Zilke Spahi iljak i njenih suradnica/ka da zemljopisno pozicioniranje ena, usprkos pejorativnim konotacijama o feminizmima, znai neto pozitivno te da se ene u Bosni i Hercegovini i na Kosovu sa feminizmom, s ponosom, identificiraju. Druga je stvar, rei e to i autorica projekta, to je sve dodatno optereeno ekonomskom nesigurnou uz rastuu stopu nezaposlenosti, a ime se jo vie ograniavaju prilike za ene. Takoer i da takve nejednakosti u smislu drutvenih i ekonomskih prava s jedne strane, i graanskih i politikih prava s druge, znaajno dovode u pitanje poziciju ene kako u javnoj tako i u privatnoj sferi. Feministiki i religijski identitet jest nepoznanica, literature o toj temi je premalo. Meutim, klasifikacije feminizama u islamu jo s kraja 19. stoljea, dokaz su njihove prisutnosti, a i aktivizma u muslimanskim drutvima. Jo uvijek, istina, jesu obavijeni strahom od stigme i odbacivanja, od nepovjerenja drutava. Otud su muslimanske feministice pod dvostrukom lupom: ne mogu oekivati razumijevanje za iskazivanje svog religijskog identiteta, nose li hidab, a njihovo je okruenje sekularno. Nisu prihvaene ni u religijskom, a niti u sekularnom okruenju. Uz donekle jo uvijek segregirano, nerijetko ispolitizirano, obrazovanje (diferencijalno situirano zapisuje feministica D. Haraway) koje i produbljuje rodnu neravnopravnost, nune su razliite strategije kako bi se umanjio tisuljetni rascjep privatne i javne uloge ene, otklonili stereotipi i predrasude. Uutkane klasnom ravnopravnou ene niti kod nas (u Hrvatskoj, a niti u Bosni i Hercegovini i na Kosovu)

Autorica Zilka Spahi iljak (u sredini) nisu uspjele u socijalizmu otkloniti kalkove o svojoj krhkosti, potrebi za mukim patronatima. Tranzicijsko je razdoblje, koje Zilka Spahi iljak analizira u svojoj studiji, potenciranjem etnonacionalizama, pa i u religijskom diskursu, enu uzdiglo (zapravo vratilo) u ulogu majke, prepozicioniralo je u uvaricu ognjita, privatnog i obiteljskog; opet je javno marginaliziravi. Tom prelokacijom i u vjeru je u taj vaan dio naih identiteta, kao i u preispitivanje feministikog i femininog, dominantno unijelo politiko. Rezultati ove studije upuuju da su muslimanke u postsocijalistikim drutvima istraenih podruja Bosne i Hercegovine i na Kosovu, bez socijalne i ekonomske sigurnosti i nadalje pod utjecajem jakih etnonacionalistikih i religijskih ideologija. U stalnom su traenju kako se u takvim okolnostima pomiriti s nametnutim identitetima i politikim stavovima, kao i kako se javno angairati. Prvo poglavlje knjige Zilke Spahi iljak kratki je historijski pregled razvoja enskih ljudskih prava, dok drugo saima razvoj feministikih ideja u muslimanskim zemljama i prenosi kontinuirane debate o kompatibilnosti islama i feminizama u tri islamske zemlje (Iran, Turska i Egipat). Trei dio knjige prikaz je sociopolitikih i ekonomskih konteksta ispitivanih zemalja, u kome donosi i kratki pregled o enama, njihovu obrazovanju, zapoljavanju, obiteljima, feminizmima i aktivizmima, kao i pozicijama islama u socijalizmu i postsocijalizmu. U etvrtom poglavlju je izloena analiza fokus grupa i intervjua sa enama provedenim kroz 14 sesija (od ega osam u Bosni i Hercegovini u Sarajevu i Mostaru) i 12 intervjua (est na Kosovu). I to sa enama razliite ivotne dobi, razliitih kulturnih navika i ne/prakticiranja vjere i sekularnih (do ateistikih). Peto, zavrno, poglavlje daje ivotne prie istaknutih javnih osoba, poznatih zagovarateljica i podravateljica enskih prava. Knjiga Propitivanje enskih, feministikih i muslimanskih identiteta nije samo doprinos teorijskom ve i metodolokom prouavanju feminizama i sociologije religije, a autorica i sukreatorice knjige su istinske promicateljice tolerancije i zajednikog djelovanja u razliitosti. Ova studijska knjiga ima i zakljuni dio na engleskom jeziku ime je osigurana i globalna recepcija. q Edina SMAJLAGI

PREPORODOV JOURNAL 140

BONJACI U HRVATSKOJ

Promocije knjige I ljubav je na odreeno vrijeme Namika Tarabia

Srce od dobrote
Organizirana kao humanitarni koncert za pomo sinovima koji boluju od cerebralne paralize i autizma, promocija knjige Namika Tarabia I ljubav je na odreeno vrijeme odrana je u srijedu, 18. travnja 2012. u dvorani Bonjake nacionalne zajednice u Zagrebu. Promociju knjige su podrali pjesmom i svirkom pjevai i glazbenici: Donat Orli, Zdenka Ahmetspahi, Edo Pavii, Irena Grden te Kamerni orkestar i zbor Bosana pod ravnanjem prof. Fuada Ahmetspahia. Knjiga I ljubav je na odreeno vrijeme tiskana je krajem 2011. godine u nakladi zagrebakog ogranka BNZH u Zagrebu, a sadri etiri tematske cjeline. Prve tri su ljubavne (raspona od njenih, brinih do estoko erotskih), djeje i duhovne pjesme. etvrta je cjelina obuhvatila pozamaan broj tema, od moralistikih (licemjerje, grabe i pohlepu, indiferentnost na socijalne nepravde), do osobne zauzetosti pjesnika Namika Tarabia nizom profanosti. Recenzenti su knjige renomirani knjievnici, knjievni kritiari i urednici Sead Begovi i Vinja Goljaki. Nismo bili zateeni Namikovim simpatinim samoreklamerstvom (jer to i jest posvema u duhu tekstopisaca), u stilu: Budi prirodniji i bit e zgodniji!. Tako on to ini od kraja 60-ih godina prolog stoljea, od svog dolaska iz rodnog Kladnja u Zagreb. Ugodno su iznenaenje i u ovoj zbirci, koja za razliku od prve knjige Mjeseeve suze nema popratne notne zapise, egzistencijalno-refleksivne poruke, ne i bez folklorne duhovitosti i estradnog arma: Draga, nije sve tako / u ivotu crno / pogledaj kako vani / lijepo pada bijeli snijeg / a mi nemamo jo ni drva. U prvoj Namikovoj knjizi tekstova zabiljeio je o njegovu stilu, u pogovoru, skladatelj Dane Biani: Namik nije teio bogatstvu rjenika, stila i metaforike, toliko prisutne u pravoj poeziji teio je metrici i ritmu prikladnom za popularnu glazbu. To su pjesme trenutka, vremena i prostora u kojem su nastajale. A Sead Begovi potvruje: Poezija mu je poezija trenutka, lako pamtljiva i prijemive emocionalnosti. Interesantno je to s koliko on majstorstva klee formu, s dobro rasporeenom rimom i gotovo u Mateovskim katrenima. Puki, scenski, spontani, a i nomadski (tranzitni) ritam Namikovih pjesama, naravno, ima malo slinosti s dalekim predrenesansnim trubadurstvom, a i onim salonskim, artificijelnim, s biranim rijeima petrarkista i slino. Jer Namik Tarabi tono zna kojoj se publici obraa, za koga pie, koga eli uveseliti svojim rimama i porukama. Iz kojeg verbalnog miljea oblikuje svoje poruku: narodne su to dosjetke, kalamburi, nenametljivi savjeti i mudrosti. On rauna na recepciju prosjene publike, eljne oputanja, derta, ali i pomodarstva. Otud i pomodne rijei: Hej, hej mala miss, miss / daj mi jedan kiss, kiss. Pa duhovitosti: Opija me svojim / koracima dugim / svaki dan se bojim / da ne ode s drugim. Izravnost, neuvijenost u poruci: Pored mene moe lei / duo moja to je sve; Ti se meni jako svia / tvoje usne i frizura. Nema patetike i divinizacije neke Beatriche ili Laure (Blaenke ili Lovorke) distanciranosti od uene djeve. Namikova je draga: Tri sata na telefonu / traevi su tvoje(njene) zvijeri / Ona je tri sata u kupaoni / daj i duu si operi! Naoko tradicionalni mukarac Tarabi e joj doviknuti, a i zamjeriti i to se vani skita, pa jo i neto ita! Prigovarat e: U tvojoj sam stalno mrei / nikad na slobodi. Interesantno je, ipak, da suvremeni Namik Tarabi poesto uzima enski pogled, da se trudi biti angairani tekstopisac. Najizvoenijoj i najbolje prodavanoj pjesmi, a koju je pjevao karizmatini Mio Kova, Namik Tarabi e, najavio je to na tribini u organizaciji BNZH,

Vinja Goljaki, Namik Tarabi, Edina Smajlagi i lanice zbora Bosana uskoro prepjevati tekst za enski glas. Poruka bivem dragom, u Namikovim tekstovima, zna biti energina: Ne elim te ni u prii! Meusobno partnersko brano nerazumijevanje, banalna svakodnevica, rastave, ree i te veeri, naa su stvarnost. A on, Tarabi, pie prema interesima svoje publike, aktualizira svoje rimovane poruke. Tako spominje i horoskopsko itanje ljubavne sudbine, pa i razgovor sa svemircima. Tarabi voli igru rijeima, zrcalo je to i, po njemu, ivota koji je igra ruleta, kocka! U toj se igri ne snalazi ponajbolje: od svojih tekstova, a koji su proslavili poznate nae estradne zvijezde poput spomenutog Mie Kovaa, Duka Lokina, Doa Mariia Makija, Lidije Percan i drugih, on, Namik Tarabi, ba i nije puno dobio. Iako su mu pjesme prevoene i na brojne europske jezike, okretale se i vrte se na tisuama nosaa zvuka, unato toj enormnoj recepciji i popularnosti, zapravo kao tekstopisac i nije novano profitirao budui da se taj dio intelektualnog vlasnitva u Hrvatskoj tek sada zakonski regulira. Ipak, zahvalan i skroman, spomenuo je svoju uspjenu suradnju s pokojnim magom lagerske glazbe pokojnim orem Novkoviem, koji mu je otvorio vrata glazbenog svijeta. Slijedili su ga kompozitori: elo Jusi, Zrinko Tuti, Vanja Lisak, Rajmond Rui, Nikola Garai Zato i danas Namik Tarabi, uzdignute glave, iako je sve, pa eto i ljubav postalo roba i na odreeno vrijeme ide tankom crtom izmeu banalnosti i svog nesumnjivog talenta. Hodi: svojom cestom punom mira dok mu na njoj glazba svira. I trpi. I prata!. A mi, uz puno zahvalnosti pjevamo njegove uspjenice: Tiho, tiho moje srce, Srce ti je kamen, Dal se sjeti nekad mene, Sve su se laste vratile sa juga, Hiljade suza i tako redom I eljno oekujemo i te veeri promovirane, a i nove Namikove tekstove, uglazbljene, a i kao popularne lagere. Te da e, konano, donijeti korist i umirovljeniku Namiku Tarabiu i njegovim sinovima. Osvjeenje na promociji knjige I ljubav je na odreeno vrijeme bile su i nove djeje pjesme. Jednu, pod nazivom Moj tata je davatelj krvi i ovoga je puta otpjevala djevojica Barbara Borovak. Glazbeni dio programa promocije Tarabieve knjige vodila je njegova stalna mentorica i prijateljica, knjievnica Vinja Goljaki, inae urednica novina Zapreiki pigl, a koja je Namiku posvetila i pjesmu Kad se svi punti zbroje. Namikove se knjige I ljubav je na odreeno vrijeme sele u Sarajevo, u Tuzlu q Edina SMAJLAGI

PREPORODOV JOURNAL 140

BONJACI U HRVATSKOJ

Simpozij Islam u Europi stanje i perspektive (Zagreb, 19.-21. travnja 2012.)

Islam u Europi
Islamska zajednica u Hrvatskoj Medlis Islamske zajednice Zagreb, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH prof. dr. Ive Josipovia i uz sponzorstvo Nauno-istraivakog instituta Ibn Sina iz Sarajeva, organizirala je simpozij pod nazivom Islam u Europi stanje i perspektive. Simpozij je odran od 19.-21. travnja 2012. godine u Islamskom centru u Zagrebu, a povodom 25. obljetnice radnog otvorenja Zagrebake damije. Na 18. znanstvenom skupu ovakve vrste od izgradnje damije u Zagrebu, uestvovalo je 29 uglednih znanstvenika, vjerskih slubenika, povjesniara i sveuilinih profesora iz 16 europskih i azijskih zemalja (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Kosovo, Bugarska, Velika Britanija, Njemaka, Danska, Poljska, Albanija, Norveka, Turska i Iran). Organizacijski odbor, na elu s Devadom Joguniem i Gzimom Redepijem, izvanredno je organizirao simpozij, dostigavi visoku meunarodnu razinu.

Muslimanska suvremenost u modernom europskom okviru


U etvrtak, 19. travnja, u okviru uvodne manifestacije simpozija prof. dr. Jrgen Nielsen (Danska), glavni urednik (direktor Centra za europsku islamsku misao i voditelj Islamskih studija na Univerzitetu u Kopenhagenu), i doc. dr. Ahmet Alibai (BiH), lan redakcije, predstavili su Godinjak muslimana u Europi (Yearbook of Muslims in Europe), koji je do sada izaao u tri broja. Pojasnili su da je tokom posljednja dva desetljea u javnosti i meu znanstvenicima porastao znaaj pitanja vezanih uz razvoj muslimanskih zajednica u Europi. Aktualne javne i politike rasprave potiu znanstvenike iz podruja drutvenih i politikih znanosti na provoenje temeljitih istraivanja o tom pitanju. Njihov rad biva suoen s ozbiljnim nedostatkom pouzdanih i aktualnih informacija o stanju muslimana u pojedinim europskim zemljama. Odgovore na jednostavna pitanja kao to su: kako (druge) zemlje rjeavaju pitanje muslimanskih sahrana (denaza)?, koje zemlje imaju islamske kole i kako one funkcioniraju? ili u kojoj mjeri europske zemlje ostavljaju prostor za islamski Obiteljski zakon (ako ga uope ostavljaju)?, nije jednostavno pronai. Situacije se uvelike razlikuje od zemlje do zemlje: promjene su brze i objavljeni rezultati brzo postaju zastarjeli. Godinjak muslimana u Europi prua aurirano godinje stanje muslimana u Europi. Obraujui podruje od 46 zemalja zapadne, srednjoistone i jugoistone Europe, knjiga je podijeljena u tri dijela. Prvi dio obrauje, od zemlje do zemlje, saetak bitnih trenutnih podataka, s osnovnim statistikama i procjenama njihove pouzdanosti, anketama o pravnom statusu i aranmanima, opisima relevantnih organizacija i drugih pojedinosti. Drugi dio donosi analize i istraivake lanke o pitanjima i temama od trenutnog znaaja pisanih od strane eksperata za odreena podruja. Trei dio nudi pregled nedavno objavljenih znaajnih knjiga. Godinjak muslimana u Europi je vaan izvor referenci za vladine i nevladine dunosnike, znanstvenike, novinare i kreatore politike. Sveano otvorenje 18. Meunarodnog znanstvenog skupa Islam u Europi stanje i perspektive odrano je u petak, 20. travUvodna manifestacija simpozija predstavljanje Godinjaka muslimana u Europi nja. Dr. med. Gzim Redepi, predsjednik Izvrnog odbora Medlisa Islamske zajednice Zagreb, u pozdravnom govoru je istaknuo da je izgradnjom Zagrebake damije prije 25 godina, Islamskoj zajednici u Hrvatskoj omoguen izlazak iz anonimnosti te je, kao takva, postala prepoznatljiva i kao mjesto odravanja meunarodnih simpozija povodom obljetnice radnog otvorenja. Redepi se, takoer, osvrnuo na tri vana segmenta za muslimane u RH. Prvo, Hrvatska je demokratska, pravna i socijalna drava, u kojoj su najvie vrednote sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, potovanje prava ovjeka, pluralizam i nepovredivost vlasnitva. RH jami svim nacionalnim manjinama koje ive na njezinu tlu potovanje svih ljudskih i graanskih prava, a osobito slobodu izraavanja i njegovanja nacionalnog jezika i kulture, kao i politikog organiziranja. Drugo, Islamska zajednica u Zagrebu je nastajala i stvarana zbog dva razloga: kako bi okupljala ljude i brinula se o njima i njihovim vjerskim potrebama i interesima. I tree, muslimanima je ostavljeno u amanet, na povjerenje, da poslije Boga, d.., i Poslanika, a.s., najveu poast odaju uiteljima i znanstvenicima. Prisutnima se obratio i Milan Bandi, zagrebaki gradonaelnik, koji je istaknuo da se u Zagrebu ponose na programe i aktivnosti Islamskog centra, pri emu su kroz meureligijsku suradnju, izgradnju demokratskog drutva, meusobno uvaavanje i irenje prostora vjerskih sloboda, izgraeni mostovi suradnje i dosegnut zavidan stupanj meusobnog povjerenja. Zahvaljujui upravo ovakvim simpozijima koji se redaju u Zagrebakoj damiji, naoj sredini su pribliene velike humanistike vrijednosti i ogromni potencijali islamske vjere i arapske kulture. Zagreb i Hrvatska, u svom povijesnom hodu i nacionalnom identitetu, batine svekoliku judeo-kransku i islamsku tradiciju. Tu se susreu, prepliu i nadopunjuju.

10

PREPORODOV JOURNAL 140

BONJACI U HRVATSKOJ
Zato su na ovim prostorima od davnina, a posebno danas, u modernom i suvremenom svijetu, i duhovni pastiri, dakle predstavnici vjerskih zajednica i s druge strane politiki lideri i predstavnici vlasti odgovorno pozvani da zajedniki izgrauju kulturu mira i dijaloga, meusobnog uvaavanja i potovanja. Hrvatska je, u kulturnom i civilizacijskom pogledu, sastavni dio Europe, od sutra, politiki i socijalno, 28. lanica Europske unije, pa sam siguran i uvjeren da i muslimani mogu dati znaajan doprinos suivotu i harmoninom razvoju razliitih kultura i religija u Europi 21. stoljea. Rezultati i promiljanja ovog simpozija, na tom tragu i na tom putu, mogu nam svima koristiti, rekao je gradonaelnik Bandi. Na simpoziju su sagledane i osvijetljene brojne teme koje se tiu stanja islama i stvarnosti muslimana kroz minulo vrijeme i suvremene tokove. Na koji nain je 11. rujna utjecao na stanje islama i poloaj muslimana u Europi? to je smisao i pozadina zakona o zabrani noenja burke i drugih zakona i odluka kojima se ograniavaju vjerska prava muslimana? Do kojeg su stupnja muslimani integrirani u europska drutva i sudjeluju li u politikim, drutvenim i kulturnim tokovima europskih drava? Kako islam oblikuje i usmjerava mlade muslimanske narataje u europskim zemljama? Kakva je demografska, ekonomska, obrazovna i socijalna perspektiva muslimana u Europi 21. stoljea? Kakvi su izgledi suivota i harmoninih odnosa razliitih kultura i religija u europskom duhovnosocijalnom prostoru? Pozvavi ugledne znanstvenike iz najrazliitijih oblasti, organizatori su htjeli pokrenuti kompetentniju i kompleksniju raspravu o zbilji islama i muslimana u dananjoj Europi od one koja je, poesto rukovoena dnevnom medijsko-politikom logikom, nerijetko krivotvorena ili barem redukcionistika. Osim toga, eljelo se omoguiti domaoj javnosti, istraivaima i institucijama da se bolje orijentiraju u sloenoj i nedovoljno istraenoj problematici muslimanske suvremenosti u modernom europskom okviru. Naime, islam je, vie nego ikada dosad, u sreditu pozornosti europske javnosti. O njemu se izriu ocjene, sudovi i procjene, te predstavlja izniman izazov za suvremenu teologiju, filozofiju, sociologiju, politiku i ekonomiju. tovie, ponekad se ini da svi u udu stoje pred njime, nemoni da ga svrstaju u poznate okvire, u neku ideologiju ili partiju, geografski okvir i slino. U recentnim okolnostima nastajanja europskog jedinstva i globalnih odnosa izmeu kultura i civilizacija, islam i muslimani Europe zasigurno imaju veliku i naglaenu ulogu. S vrlo zanimljivim referatima, koji e se uskoro objaviti u Zborniku radova, brojnim sluateljima u Kongresnoj dvorani Hadi Salim abi predstavili su se: doc. dr. Aziz ef. Hasanovi, Hrvatska: Utjecaj islama na oblikovanje Europe; prof. dr. Sead Ali, Hrvatska: Kako postaviti pitanje?; doc. dr. Amir Kari, BiH: Neki aspekti politikog djelovanja muslimana u Europi; prof. Sead Muhamedagi, Hrvatska: Islam u Austriji; prof. dr. Mevlud Dudi, Srbija: Budunost muslimana u Europi, suivot s drugima izazovi i perspektive; muftija evko ef. Omerbai, Hrvatska: Povijesni pregled odnosa europskog kranstva prema Kuranu, islamu i Muhammedu, a.s.; dr. Dilwar Hussain, Velika Britanija: Muslimani u Engleskoj iskustva i problemi integracije; prof. dr. Hassan Rahimpour Azgadi, Iran: Mogui utjecaji islama na oblikovanje mladih narataja muslimana u Europi; prof. dr. Jrgen Nielsen, Danska: Suvremeni kransko-muslimanski dijalog: predstava ili stvarnost?; muftija dr. Nedad ef. Grabus, Slovenija: Islamski kulturni centri i integracijski procesi muslimana u europska drutva; prof. dr. aban Ali Dzgn, Turska: Nain suoavanja sa sukobljenim identitetom: od orijentalizma do antropologije muslimana u Europi; prof. dr. Enes Kari, BiH: Ljudsko lice u islamskim vrelima; prof. dr. Mohammad Ali Barzanooni, BiH: Promiljanje o toleranciji u kulturi islama; prof. dr. erbo Rastoder, Crna Gora: Islam i Islamska zajednica u Crnoj Gori 1878.-2012.; doc. dr. Xhabir Hamiti, Kosovo: Europa i islam: zajednika iskustva i budunost; otac Ivica Todorov, Makedonija: Predodba Svevinjeg u svetim knjigama, Novom i Starom zavjetu i Kuranu: dogmatski komparativni pristupi kao osnova za teoloki dijalog; dr. Aziz Shakir, Bugarska: Glavni temelji negativnog stava i napada na islam i mjesna muslimanska zajednica u postkomunistikoj Bugarskoj (1990.-2012.); prof. dr. Musa Musai, Makedonija: Albanski muslimani i integracija vjere u nacionalni identitet; dr. Armina Omerika, Njemaka: Islam u Njemakoj od marginalizacije do institucionalizacije; prof. dr. Ivan Markei, Hrvatska: Islamizirana Europa ili europeizirani islam; prof. dr. Safet Bektovi, Danska: Izazovi i perspektive europskog islama u svjetlu danskog i bosanskog iskustva; dr. Agata S. Nalborczyk, Poljska: Pravni poloaj i organizacije muslimana u Poljskoj; doc. dr. Devad Hodi, BiH: Islamska teologija u europskom kontekstu obrazovanje imama u Europi; prof. dr. Hans Daiber, Njemaka: Humanizam u islamu. Zajednika poveznica islama i Europe; prof. dr. Ferid Muhi, Makedonija: Kritika analiza kljunih argumenata ekstremnog antiislamizma sluaj Bat Yeor; dr. Olsi Jazexhi, Albanija: Islamska zajednica Albanije u postkomunistikom razdoblju: od arapskog utjecaja do turskog nadzora; mr. Christian Moe, Norveka: Kritika Islamofobije; prof. dr. Hilmo Neimarlija, BiH: Islam u Europi i pitanje Europe; doc. dr. Adnan Jahi, BiH moderator: Rasprava i prihvaanje poruke simpozija. q Ismet ISAKOVI

Poruka uesnika simpozija


Islam i muslimani su neraskidivi dio geografskog, civilizacijskog i duhovnog lica Europe. Tijekom stoljea muslimani su obogaivali europsku civilizaciju i duhovnost na poljima kulture i znanosti, a danas su dio mozaika europske pluralnosti i raznolikosti. Muslimani potiu Europu na pozitivnu unutarnju preobrazbu s ciljem postizanja najviih standarda uvaavanja prava i potreba ljudi i zajednica koji u njoj ive, ali i stvaranja duhovnih i drutvenih pretpostavki za njihovu meusobnu komunikaciju, suradnju i oplemenjivanje. Europa u 21. stoljeu, uza svu njenu heterogenost i raznolikosti u postojeim praksama, ne moe i ne treba biti neosjetljiva prema razliitim oblicima predrasuda i netolerancije u odnosima prema muslimanima i u tretiranju prava europskih muslimanskih zajednica. S druge strane, muslimani mogu i trebaju initi vee napore u iznalaenju odgovarajuih modela prilagodbe i integriranja u europska drutva, europski kulturni prostor te normativne i institucionalne okvire europskih drava. Pritom, to integriranje ne treba biti tek puko prihvaanje vaeih pravnih i drutvenih regula i standarda, ve slojevito i svestrano ukljuivanje u sve tokove i procese, ali i pitanja te izazove europske suvremenosti. Islam, kranstvo i druge religije na tlu Europe predstavljaju nepresuno vrelo afirmacije i razvoja ovjeka kao bia dobrote, ljubavi, stvaralatva i zajednitva. Umjesto razlika, europski vjerski i drutveni prvaci i autoriteti trebali bi poticati njegovanje onih dimenzija identiteta Europljana koje podrazumijevaju univerzalne vrijednosti mira, tolerancije, dobrote i solidarnosti. Dravne ustanove i nevladine organizacije trebaju biti imbenici stvaranja novog ambijenta u kojem e ljudi razlike u identitetima prepoznavati kao poticaj neprekinutoj humanizaciji i obogaivanju. U tom smislu i ovaj na simpozij, uvjereni smo, predstavlja ne samo doprinos navedenim nastojanjima, ve i jasno svjedoanstvo u prilog vanosti dijaloga i uvaavanja drugog i drugaijeg kao temeljnih pretpostavki stabilne i prosperitetne Europe. q

PREPORODOV JOURNAL 140

11

BONJACI U HRVATSKOJ

12. Godinja izvjetajna skuptina Islamske zajednice u Hrvatskoj

Godinja analiza rada


U Kongresnoj dvorani Islamskog centra u Zagrebu, u subotu 28. travnja 2012. godine, odrana je 12. Godinja izvjetajna skuptina Islamske zajednice u Hrvatskoj. Godinjoj skuptini, koja je najvei skup odgovornih u Islamskoj zajednici tokom godine, prisustvovali su predsjednik Sabora, predsjednik i lanovi Meihata, glavni imami i imami, muallimi i muallime, ravnatelj i profesori strunih predmeta Islamske gimnazije, te ravnatelji Doma za stare i nemone iz iroke Rijeke, Zaklade/Vakufa i Centra za certificiranje halal kvalitete. Po posljednji puta u svojstvu predsjednika Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj prisutnima se obratio muftija evko ef. Omerbai. Na poetku izlaganja podsjetio da su izbori za novog predsjednika Meihata zakazani za 9. lipanj 2012. Na snagu su stupile statutarne promjene koje predviaju poveani broj lanova izbornog tijela (ukupno 172 lana), kojeg ine lanovi obaju Sabora (u Hrvatskoj i BiH), predsjednici svih Izvrnih odbora, glavni imami, imami, muallime, muallimi, ravnatelji i lanovi Upravnih odbora ustanova koje su osnovali Sabor i Meihat, profesori i nastavnici strunih predmeta u Islamskoj gimnaziji, te umirovljeni imami i funkcionari. Predsjednik Meihata bira se tajnim glasanjem iz kruga vjerskih slubenika. Govorei o lanstvu i lanarini, muftija Omerbai je rekao da su Medlisi u svojim izvjetajima objavili da su prole godine imali 7.163 lana Islamske zajednice. Meutim, samo 4.227 su podmirili lanarinu, dok 2.936 lanova nisu (1.766 nisu platili lanarinu vie od tri godine). Kao to znate Meihat je uputio pismeni zahtjev svim medlisima da kartone onih lanova koji svoje obaveze nisu izvrili vie od tri godine izdvoji iz kartoteke i vie ih ne prikazuju kao lanove. Naalost, to nije uinjeno. Zato, to trebamo saznati na ovoj Skuptini? Ovo je ako ne najvanije, a ono jedno od najvanijih pitanja jer je konano dolo vrijeme da Islamska zajednica u Hrvatskoj zna tko joj pripada i na koga moe raunati. Na nedavnoj sjednici Rijaseta ovaj raskorak izmeu broja lanova i lanova koji su izvrili obvezu nije promakao panji, rekao je Omerbai. Istaknuo je da je u 2011. godini ak sedam Izvrnih odbora Medlisa poslovalo s gubitkom, a gubici su se namirili iz rezervnih fondova. Omerbai je naglasio da Meihat ima velike izdatke za plae, mirovinsko i zdravstveno osiguranje koji ukupno mjeseno iznose oko 3 milijuna kuna. U nastavku govora iznio je zanimljive statistike podatke. Tako je tokom 2011. godine u Hrvatskoj, prema evidenciji imama, roeno samo 283 muslimanske djece. Pritom su obavljena samo 103 temeljna djeja obreda akike. Tijekom prole 2011 zabiljeeno je da su roditelji samo jednom novoroenom djetetu dali ime Muhammed. Ime naega Poslanika kao da je osueno na odumiranje, a to nije dobro, rekao je Omerbai. Prole godine umrlo je i sa denazom pokopano 288 muslimanki i muslimana (39 umrlih je pokopano bez denaze). U organizaciji Meihata u 2011. godini had je obavilo 48 muslimanki i muslimana. Takoer, vjenala su se 84 muslimanska parova, ali samo njih 51 imali su erijatsko vjenanje. Tokom 2011. godine islamski vjeronauk je odravan u 147 osnovnih i 65 srednjih kola i 86 vjeronaunih grupa. U osnovnim kolama vjeronauk je pohaalo 2.712 vjerouenika, a u srednjim 535, to je ukupno 3.247 uenika i uenica. U mektebima je bilo samo 1.445 vjerouenika. Ovom broju treba dodati 147 polaznika teaja Kur'ana i 124 odraslih polaznika, i tako dolazimo do ukupnog broja vjerouenika 4.963, to je neto manje nego 2010. godine kad ih je bilo 5.039.

Obraanje muftije Omerbaia na Godinjoj izvjetajnoj skuptini (foto Kemal Mujii) Govorei o odnosu Islamske zajednice prema nacionalnim udrugama i politici, muftija evko Omerbai je rekao sljedee: Kao to znate, koncem prole godine bili su opi izbori. Meu kandidatima za zastupnike u Hrvatskom Saboru bio je i glavni imam iz Gunje, Idriz ef. Bei. Po nagovoru nekih imama suglasio sam se s njegovom kandidaturom i mislim da sam pogrijeio. Reakcije naih nacionalnih asocijacija, a posebno politikih, bile su takve da su unijele veliki nemir u odnose s tim asocijacijama. Bili ste svjedoci netolerantnih i vulgarnih napada i na kandidata Beia, ali i na Islamsku zajednicu, pa i na mene osobno. U tim listovima surauju i nai imami. Kad smo tim istim imamima ponudili da osposobimo nau web-stranicu i kroz nju artikuliramo naa stajalita i postavili ih u redakciju, nisu nita uinili, iako im je Islamska zajednica i radno i ivotno mjesto. Imami moraju, ovo posebno naglaavam, uiniti sve na izgradnji i ouvanju Islamske zajednice. Budui Meihat morat e o tom pitanju uiniti vie nego dosadanji. Neki imami flertuju s razbijaima Islamske zajednice. Neizbor Idriza ef. Beia poruka je naroda da ne eli imama-politiara, pa prema tomu tako trebaju i postupiti. Muftija Omerbai je naglasio da Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj ini velike napore kako bi poveao standard imama, pri emu prosjena plaa imama iznosi neto vie od hrvatskog prosjeka (5.705 kuna). Plae imamima i muallimama nisu kasnile ni jedan dan, to na razini Republike Hrvatske nije sluaj. Desetine tisua radnika mjesecima ne primaju plae pa opet dolaze na posao. U posljednjih 10 godina uinjeno je puno na stambenom zbrinjavanju imama. A mi jo uvijek imamo imama koji ne plaaju lanarinu Islamskoj zajednici to je vie nego doista zabrinjavajue, rekao je Omerbai. Na kraju izlaganja, osvrnuo se na obavezne podatke s kojim bi Islamska zajednica morala raspolagati, a kojih nema, ponajvie zahvaljujui neodgovornom odnosu sastavljaa izvjetaja. Tako, na primjer, nema podataka koliko muslimana izdrava zatvorske kazne, kako je rairen alkoholizam meu muslimanima, kakvo je stanje s drogom, ima li i koliko socijalnih sluajeva meu muslimanima, koliko muslimana ne prakticira islam, koliko djece muslimana ne pohaa vjeronauk, koliko ima mjeovitih brakova? Takoer, nema podataka o ekonomskom stanju muslimana, broju mladih koji bi eljeli studirati u inozemstvu, kao i studentima kojima je potrebna stipendija. q Ismet ISAKOVI

12

PREPORODOV JOURNAL 140

hrvatska

Vlada RH prikriva stvarna poskupljenja energenata

Velika poskupljenja
Konano se desilo ono to se dugo najavljivalo, bolje reeno odgaalo. Osim kontinuiranih poskupljenja goriva, krajem travnja 2012. Vlada je donijela i odluke o poskupljenju struje i plina od 1. svibnja. Cijena je plina skoila za 22%, odnosno za 33 kune za kuanstva. Istovremeno e se smanjiti cijena plina za dio industrije, to ukljuuje i kole te bolnice za 6,75%, ime se eljelo poveati konkurentnost hrvatskih proizvoda. Kad je u pitanju rast cijene struje, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir ai je objasnio da se ukupna cijena proizvodnje, prijenosa i distribucije struje za kuanstva poveava za 20% ili 40,24 kune. Poskupljenje struje traio je HEP, a ai je rekao kako su cijene koje imamo nie od cijena plina koje se ugovaraju.

Moglo se i drukije?
Premijer Zoran Milanovi je rekao kako su ovo naalost loe vijesti. Ovo je realnost, na ove stvari ne moemo utjecati, a na nama je da pokrenemo druge mehanizme, zakljuio je. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU, Branko Gri, jedini je kritizirao rastronost HEP-a. Rekao je kako je Hrvatska sada gospodarski na nuli te se nada kako je to posljednja loa vijest. Oekivano je da su graani ogoreni, na takvo neto ne moe ne biti reakcije. HEP dolazi u situaciju da se na raun graana pokuava organizirati, a morao bi se unutar sebe restrukturirati. Ne moe doi do poskupljenja struje, a da se to rasipa neracionalno u samome HEP-u, poruio je Gri. Predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor prosvjedovala je protiv ovakve odluke jer, kae, za tako drastian napad na hrvatske graane, osobito one najsiromanije, nije bilo razloga. Ova poskupljenja dovest e, dodala je, do novog vala poskupljenja u poljoprivredi, Petrokemiji, ali i prehrambenoj industriji. Moglo se i drukije, Vlada je mogla intervenirati a nije, jer im je cilj pokazati kako odlino pune proraun. Naravno da se dravni proraun puni dobro, od poveanja PDV-a i poskupljenja goriva, jer se udara nesmiljeno na poduzetnike, samo je pitanje do kada, zapitala se. Njezin stranaki kolega uro Popija je kazao kako je tragino to Vlada nije podnijela niti kvalitetno obrazloenje za poskupljenja struje i plina: Govoriti da je argument to to nam je struja jeftinija nego u zemljama EU, koga to moe uvjeriti. Po njegovoj e procjeni rauni za plin u zimskim mjesecima biti za 300 kuna vei. Da cijene mogu biti i vee pokazalo se samo nekoliko dana kasnije kada se otkrilo da su u Vladi pred graanima krili i dodatne odluke vezane za struju i plin. Naime, ai je prilikom obrazlaganja poskupljenja zaboravio napomenuti kako je Vlada uvela jo jedan parafiskalni namet za plin u iznosu od 20,63 kune koji e morati plaati sva kuanstva bez obzira na potronju. Na taj nain je plin poskupio vie od 22%, pa e prosjeno rauni stoga biti vii za 33%, a ne 22%, koliko je najavljeno. Isto vrijedi i za struju: prema izraunima Saveza udruge potroaa Hrvatske, raun za struju e biti vii za 60 kuna, dok bi u Dalmaciji i ruralnim podrujima kontinentalne Hrvatske prosjeni rauni za struju mogli biti vii i za 100 kuna. Ne mogavi vie izbjegavati preuivanje, parafiskalne je obaveze za kuanstva potvrdio i ministar financija Slavko Lini koji je

Radimir ai i Zoran Milanovi izjavio kako e nekim graanima rauni za plin porasti i za 100 kuna, no nije htio odgovoriti o uvoenju fiksne naknade od 20 kuna. Mnogi imaju dovoljno dobre plae da mogu platiti realnu cijenu energenata, a socijalni programi moraju biti usmjereni prema onima kojima je nuno potrebna pomo, a ne da je kroz njih dobivaju i oni koji imaju dobre plae, istaknuo je Lini.

Vlada RH u proturjenosti
Dobra je vijest bila da e gorivo pojeftiniti te da se i u narednom razdoblju oekuje pad cijena. No, iako su u Vladi rekli da je poskupljenje struje i plina posljednja loa vijest za graane za due razdoblje, vrlo su brzo mediji iskopali da se, na prijedlog Hrvatskih autocesta, priprema i poskupljenje autoputova. Kao razlog navedeno je da cijene cestarina nisu poveane punih pet godina, a trokovi su rasli, kao i inflacija. Da li e se i koliko poveati cestarine znat e se krajem svibnja do kada HAC mora dostaviti prijedlog restrukturiranja novom ministru mora prometa i infrastrukture Sinii Hajdau Doniu, koji je tu funkciju preuzeo sredinom travnja nakon to je njegov prethodnik Zlatko Komadina zbog zdravstvenih razloga podnio ostavku. Vlada je najavila nove mjere i oko poreza na imovinu kojom e se oporezivati nekretnina koja nije u funkciji. Tako, ukoliko netko ima stan, a ne ivi u njemu, ili poljoprivredno zemljite koje ne koristi, morat e platiti porez. Vlada ovim eli da imovinu stavi u funkciju, tj. da natjera vlasnike da ili izdaju stan te e time platiti porez, ili daju poljoprivredno zemljite u zakup ime e opet dobiti neto putem poreza. Iako se smatra da je ova mjera dobra jer bi se moglo stati koliko-toliko u kraj onima koji izdaju stanove a ne plaaju porez, ini se da e najvie pogoditi banke koje imaju dosta stanova (brojke se kreu i do 15.000) koje su zaplijenile. Sad e morati da ih se rjeavaju na nain da e ih ili iznajmljivati ili morati prodati, zbog ega se oekuje dodatni pad cijena nekretnina, a time i produ(b) ljenje krize u graevinskom i popratnim sektorima. Banke su jednoglasno poruile da su neprodani stanovi preuzeti od graevinaca i graana koji nisu vraali kredite te su im ionako teret. S druge strane, to je u koliziji s vladinim pritiskom na banke da zajedno s dravom ulaze u vlasnitvo tvrtki koje oteano posluju.

PREPORODOV JOURNAL 140

13

hrvatska
S takvom politikom morat e sad jo vie ulaziti u vlasnitva poljoprivrednih zemljita ili tvrtki koje imaju nekretnine i koje e morati staviti u funkciju, inae e platiti porez. Ovim Vlada skae sebi u usta i teko je povjerovati da e banke pristati na pritisak da ulaze u vlasniku strukturu ako e morati plaati porez na imovinu.

Provedba Okvirne konvencije


Poticanje javne rasprave o provedbi Okvirne konvencije za zatitu nacionalnih manjina u Hrvatskoj, kojom se jame prava nacionalnih manjina, bila je tema na seminaru odranom u zagrebakom hotelu Dubrovnik 20. travnja 2012. godine. Sedmi po redu seminar organizirao je Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske i Savjet za nacionalne manjine RH. Seminarom je predsjedavao mr. sc. Branko Soanec, v.d. ravnatelja Ureda za nacionalne manjine Vlade RH, a odvijao se u dva dijela: izvjetajni i radni (radne grupe pripadnika nacionalnih manjina te njihova izvjea). Radne grupe su podnijele izvjee o sudjelovanju nacionalnih manjina u procesu odluivanja, saborskoj zastupljenosti, koritenju steenih prava, lokalnim izborima i izborima upravnih tijela, gdje je zakljueno kako je broj nacionalnih manjina u ovoj strukturi upravljanja nedovoljan. Skrenula se panja da se pri zapoljavanju u tijelima dravne i lokalne samouprave pripadnici nacionalnih manjina mogu pozvati na Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i lanku 22 u kojemu stoji: U popunjavanju mjesta iz stavka 2 i 3 ovog lanka prednost pod istim uvjetima imaju predstavnici nacionalnih manjina. Raspravljalo se i o pitanju obrazovanja i sposobnosti pripadnika nacionalnih manjina u obavljanju odreenih poslova. U okviru radne grupe kulturne autonomije istaknuto je kako se radi o nedovoljnoj i nekvalitetnoj zastupljenosti nacionalnih manjina u medijima te upitnost o profesionalnoj kvalifikaciji, kvaliteti i odrivosti programa te senzibiliziranje javnosti o ovoj temi. U okviru radne grupe koja je razmatrala obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina (ljetne kole te uvoenje jezika nacionalnih manjina u nastavu po modelu A, B i C, kriteriji i udbenici) ovisno o programima koje razmatra Agencija za obrazovanje, nacionalne manjine, bez obzira na broj prijavljenih polaznika, imaju pravo obrazovati se i uiti o kulturi i jeziku nacionalne manjine kojoj pripadaju (model C), ali i organizirati ljetne kole, gdje e biti raspisan natjeaj za ovaj nain obrazovanja od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Jedan od zakljuaka sa sve tri radne skupine bio je kako se mladi trebaju to vie ukljuiti u rad i djelovanje nacionalnih zajednica te ih educirati kako bi mogli u novim uvjetima, ulaskom Hrvatske u EU, aplicirati na natjeaje prema europskim fondovima. Osim Soanca, na seminaru su izlagali i mr. sc. Milena Klajner (lanica Savjetodavnog odbora Vijee Europe za praenje Okvirne konvencije za zatitu nacionalnih manjina), Aleksandar Tolnauer (predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH) te prof. dr. Rainer Hofmann (predsjednik Savjetodavnog odbora Vijea Europe za praenje Okvirne konvencije). Sudjelovali su i zastupnici u Hrvatskom saboru, lanovi Savjeta za nacionalne manjine RH, predstavnici udruga i Vijea nacionalnih manjina, tijela lokalne i regionalne samouprave te dravnih tijela. Podatke o sudjelovanju nacionalnih manjina i participaciji obavljanja dunosti i poslovima dravne, lokalne i regionalne samouprave iznijeli su predstavnici Ministarstva pravosua, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva kulture, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI

MOL ne pita Vladu RH


I na kraju, zanimljivo je bilo pratiti nastavak suenja Ivi Sanaderu. Ono je preobimno da bi moglo stati u nau rubriku, ali vrijedi zabiljeiti vrlo zanimljiva svjedoenja sadanjih hrvatskih lanova Uprave INA-e, Ivana Kreia i Davora Mayera. Oni su sucu Ivanu Turudiu i hrvatskoj javnosti objasnili kako maarski MOL praktino odluuje o sudbini INA-e iako je drava suvlasnik sa 44,84%-tnim udjelom, a MOL 47,26%. Izmjene ugovora iz 2009. nisu doprinijele njenom jaanju, jer je MOL-u pripalo nesrazmjerno puno upravljakih prava u odnosu na vlasniki udio. Ta su prava, kako stoji u optunici, na intervenciju tadanjeg premijera Sanadera prenesena na MOL, a Sanaderu je za to, navodi se, isplaeno 10 milijuna dolara mita. Iako su imenovani i hrvatski lanovi Uprave, ona kao upravljako tijelo nema operativne ovlasti, a istovremeno odgovara za poslovanje, to je isti apsurd. Naime, Upravu izravno vodi njen predsjednik uz Odbor izvrnih direktora, a ne lanova Uprave. Posljedica takvog upravljanja je da se INA razvija kao podrunica MOL-a, a esto se opisuje i kao MOL-ova tvrtka ker, rekao je Krei. Osim za primanje mita, USKOK Sanadera tereti i da je iz INAe, u dogovoru s Maarima, planirao izdvojiti nerentabilno plinsko poslovanje. Krei je pojasnio da je izmjenama dionikog ugovora planirano izdvajanje skladitenja od trgovanja prirodnim plinom. Za trgovanje je osnovana nova tvrtka Prirodni plin. Prvu aktivnost preuzeo je Plinacro, dok izdvajanje trgovine nije realizirano. Tvrtka Prirodni plin i dalje je u sustavu Ine i nije prela u dravno vlasnitvo kako je bilo definirano ugovorom, kazao je Krei. Dodao je i da se plin trebao otkupljivati po trinoj vrijednost i prodavati po cijeni manjoj od trine, dok bi se razlika pokrivala iz dravnog prorauna. U MOL-u su se pitali zato je Krei ekao vie od godinu dana da progovori o tome na koji se nain upravlja INA-om. Tvrde da otkad je u INA-i, nije predloio nikakve promjene vezane uz nain upravljanja, iako je, kau, na raspolaganju imao sve mogunosti i alate da to uini. ak suprotno, izrazio je svoje slaganje glasujui jednako kao i njegove maarske kolege 854 puta. Radi se o 99,54% svih odluka, priopio je MOL, uz napomenu da je Krei svakog mjeseca primao plau i ostale povlastice, a niti u tome nije bilo nikakvog znaka pobune. Zakljuili su da sve to umanjuje vjerodostojnost njegovog coming outa. U MOL-u su na kraju ustvrdili da je INA voena temeljem dogovora s hrvatskom Vladom. Dioniarski ugovor je postavio temelje za novu INA-u kojom se upravlja prema jasnim pravilima, profesionalno i transparentno, a takva INA konano ostvaruje dobit, zakljuili su u MOL-u. q Edis FELI

Povodom lanka u Preporodovom Journalu pod nazivom Od zloina do slobode, autora Bedrudina Brljavca, objavljenom u broju 139 na stranama 19, 20 i 21, izjavljujem da se kao lan redakcije ograujem od autorovih stavova. Gospodin Brljavac nije uzeo u obzir mnoge injenice koje bi, da su navedene, Abdia pokazale u pravom svjetlu. Nije tona tvrdnja da je Fikret Abdi formirao Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu s ciljem da se velikosrpskom agresoru i okupatoru pomogne u unitenju Bosne i Hercegovine i muslimanskog naroda. To je moj stav, stav mnogih ljudi van Velike Kladue i Krajine, kao i u samom Sarajevu koji su upoznati s dubinom ovog problema. Ubijeen sam da e vrijeme pokazati da su tvrdnje o navodnoj veleizdaji Autonomaa bile dio propagande onih koji su htjeli opravdati vlastitu veleizdaju Republike Bosne i Hercegovine. q Edis FELI

14

PREPORODOV JOURNAL 140

intervju

Muftija evko Omerbai, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, govori o odnosu prema islamu i muslimanima u proteklim desetljeima, suradnji s dravnim organima RH, politikom angamanu imama, vehabizmu, revolucionarnim dogaanjima u arapskom svijetu, unutarbonjakim politikim odnosima, izborima za novog predsjednika Meihata

Politika ugroava moralni integritet


Razgovarao: Ismet ISAKOVI
evko ef. Omerbai je roen 9. lipnja 1945. godine u Ustikolini kod Foe. etiri razreda osnovne kole zavrio je u Ustikolini, a zatim 1956. godine upisao osmogodinju Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Po zavretku Medrese radio je kao imam u Rudom i kao glavni imam u Ustikolini. Diplomirao je na Fakultetu za arapski jezik i islamske znanosti Odsjek teologija, grupa misionarstvo i propaganda, na Univerzitetu u Bengaziju u Libiji. Po zavretku fakulteta radio je kao prevoditelj u Hidrogradnji Beograd, koja je izvodila radove u Libiji. 8. svibnja 1975. godine postavljen je na dunost glavnog imama u Zagrebu, a 13 godina kasnije, u rujnu 1988. godine, imenovan je za glavnog imama za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj i Sloveniji sa sjeditem u Zagrebu. Osnivanjem Meihata Islamske zajednice Hrvatske i Slovenije 1990. godine, imenovan je za njegovog prvog predsjednika. Krajem 1994. godine Islamska zajednica u Sloveniji se osamostaljuje. Za predsjednika Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj je izabran 1995. godine, te ponovo 1998. i 2005. godine s mandatom od sedam godina. Krajem 1999. godine od reisu-l-uleme je imenovan, a to je potvrdio Sabor Islamske zajednice u BiH, za zagrebakog muftiju, odnosno muftiju u Islamskoj zajednici u Hrvatskoj. Nositelj je aktivnosti u vie projekata Islamske zajednice. Posebno je zasluan za izgradnju damije u Zagrebu i razvijanje razliitih sadraja i aktivnosti u njoj. Gradei Islamski centar u Zagrebu, muftija Omerbai i njegovi suradnici gradili su u isto vrijeme zagrebaku i Islamsku zajednicu u Hrvatskoj i sebe u njoj. To je zapaeno i vrednovano u domaoj i svjetskoj islamskoj javnosti, pa i ire. Posebno se iskazao na poslovima mualimskog rada i djelovanja, odgajajui i obrazujui mnoge generacije mladih. Profesionalne i drutvene obaveze nisu mu ostavljale puno slobodnog vremena, ali je uspio pisati i objavljivati radove: Islamska itanka, Arapska poetnica, Povijest islama i Vrijeme pravednih kalifa. Nakon dva desetljea istraivako-spisateljskog rada 1999. godine objavio je vrlo zapaeno djelo Islam i muslimani u Hrvatskoj, koje je krajem 2010. godine objavljeno u dopunjenom i znatno proirenom drugom izdanju. Zagrebaki muftija evko Omerbai je dobitnik nekoliko znaajnih priznanja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. 1998. godine Hrvatski helsinki odbor dodijelio mu je Godinju nagradu Maovi Vinceti Nikoli, s obrazloenjem da se radi o onom vjerskom slubeniku koji je svojim angamanom doista nadrastao okvire svoje profesije nastojei vjerske ideje i sadraje doista ivjeti u munim vremenima ovoga rata. 2003. godine, povodom obljetnice Hrvatske akademske udruge Split, dobio je Nagradu Osoba dijaloga osoba godine 2002., koja se dodjeljuje osobama koje na dosljedan i uvjerljiv nain promiu ravnopravan i slobodan dijalog meu lju-

Muftija evko Omerbai dima i kulturama, promiui pritom dostojanstvo i slobodu svake ljudske osobe te njezina neotuiva i graanska prava. 2009. godine dobio je plaketu za poseban doprinos afirmaciji Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, koja se dodjeljuje svrenicima koji su svojim ivotnim djelom posebno doprinijeli afirmaciji Medrese. 2011. godine u Zenici je dobio priznanje i nagradu Muderris Muhamed Seid ef. Serdarevi, koja se jedanput godinje dodjeljuje domaim i stranim fizikim i pravnim licima za doprinos u promicanju i afirmaciji islamskih vrijednosti, te za zasluge i izuzetan doprinos u razvoju naune misli u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini.

Povratak Bonjaka islamu


Prolo je 37 godina od kada ste, 8. svibnja 1975. godine, postavljeni na dunost glavnog imama u Zagrebu. Nalazite se pred odlaskom u mirovinu i vrijeme je da se podvue crta, napravi svojevrsni rezime uinjenog. to smatrate svojim najveim uspjesima? Da li postoji neto to ste eljeli, ali niste uspjeli ostvariti? Doao sam u Zagreb u vrijeme kada je Islamska zajednica bila mala i anonimna. Bila je poznata po nekim incidentima, koji su za ostalu Zajednicu u bivoj dravi bili neprihvatljivi i problematini. S druge strane, ljudi na elu ove Zajednice imali su svoje ideje, ali nisu imali resursa s kojima bi ih ostvarili. U Zagrebu su bile dvije struje koje su se sukobljavale oko naravi Islamske zajednice i zbog toga je bilo teko krenuti naprijed.

PREPORODOV JOURNAL 140

15

intervju
S druge strane, sredinjica u Sarajevu imala je svoje zahtjeve i sve preko toga smatrala je neposluhom, ne uvaavajui prilike, okolnosti i mjesto rada i aktivnosti Zajednice. Zbog toga sam bio dosta sputavan, dok nisam zakljuio da se tako ne moe daleko stii. Moja je vrsta elja bila ojaati i uvrstiti Zajednicu i tako joj dati pravo mjesto u dravi koje zasluuje naa uzviena vjera. Da li sam uspio, nije na meni da ocjenjujem, ali je injenica da Islamska zajednica u Hrvatskoj danas nije kao tada. Za njen napredak nisam samo ja zasluan. Cijeli je niz ljudi uestvovao u tomu. Ja sam ovjek velikih elja i dosta ih je neostvareno. elio sam sa suradnicima osnovati Visoku kolu za arapski jezik i islamske znanosti, ali bez rezultata. elio sam izgraditi Dom za stare i nemone ovdje u Zagrebu, takoer bez uspjeha. Nadam se da e ove obadvije elje ostvariti netko nakon mene. U proteklim desetljeima Islamska zajednica u Hrvatskoj je izrasla u ozbiljnu i uvaavanu instituciju. Kako ocjenjujete suradnju s dravnim organima RH i Katolikom crkvom, te odnos i opu atmosferu prema islamu i muslimanima u Hrvatskoj? Usporedite sadanju situaciju s onom u vrijeme socijalizma, 70-ih i 80-ih godina prolog stoljea. U naporima ostvarenja pravog mjesta Islamske zajednice u Hrvatskoj stajale su brojne prepreke, a najvea je ona da se Zajednica nije mogla pohvaliti krupnijim uspjesima u svom radu. Stoga je bilo nuno uiniti neto krupno za nau vjeru, pa onda oekivati da vas netko uvaava i cijeni. Socijalizam nije drao do religije, a posebno nae. Za tadanje vlasti bili smo sve osim zajednice vrijedne potovanja. Iako smo danas odmakli od tadanjeg poloaja jo uvijek je pred nama puno posla jer Islamska zajednica je ivi organizam koji ne doputa statinost. Svaki musliman, koji se tako osjea, prema standardima islama mora doprinijeti rastu svoje vjere, ali je, meutim, dosta onih koji mu odmau. Po Vaem miljenju, vraaju li se Bonjaci islamu i temeljnim vrijednostima svoje vjere ili su ozbiljno ugroeni sekularizmom i potroakim navikama globaliziranog svijeta? Kako u tom smislu odgajati mlade generacije? Biva radnika klasa i dio intelektualaca i mladih vratili su se vjeri, ali je i dalje dosta intelektualaca koji ne nalaze u vjeri svoju duhovnu snagu. Ono to ohrabruje jeste sve vee pristajanje mladih uz vjeru. Na imamima je da ih podre na tom putu. Mladi, meutim, trae mnogo vie odgovora na brojne njihove dileme. Stariji imami skloni su njihova sve otvorenija pitanja o vjeri prikazati neprihvatljivim, iako islam ne dui vjernika dok mu sve nije jasno. Ja sam u nekoliko navrata na sjednici Rijaseta traio da se obavi reprezentativno istraivanje koliko je Bonjaka-muslimana privreno vjeri. Mi smo to ovdje u Hrvatskoj radili na osnovu lanstva u Islamskoj zajednici. Ako je sudei po tomu, onda je religioznost meu muslimanima u Hrvatskoj dosta velika, vie od 50%. Ve nekoliko godina imami u Hrvatskoj u svojim godinjim izvjeima daju nam podatke nazonosti vjernika na dumama, teravijama, Bajramima i na dnevnim namazima.

Svijest graana o korisnosti Islamske zajednice za hrvatsko drutvo i gospodarstvo nije na zavidnoj razini, kao uostalom kada su u pitanju sve vjerske zajednice i crkve. Dio sekularnog civilnog drutva ima negativno miljenje o vjerskim zajednicama. To su miljenje preuzeli iz socijalizma i stalno trae povratak vjerskih zajednica u privatnost. To najbolje moemo vidjeti na internetskim forumima gdje se komentiraju dogaaji u crkvama i vjerskim zajednicama. to se pak tie drave i njenih organa, situacija je sasvim drukija. Vidjeli ste nedavno izjavu premijera Milanovia kada je rekao da e subvencije crkvama i vjerskim zajednicama ostati dok je on na vlasti, iako su i on i predsjednik drave dr. Josipovi izjavili da su agnostici. Svjesni su uloge vjere u hrvatskom drutvu, ali i njihovog doprinosa razvoju drave. Tu je cijenjen i na doprinos kroz Centar za certificiranje halal proizvoda i uee u pripremi vojnika u mirovnim misijama. Uivate veliki ugled meu hrvatskim stanovnitvom, dobitnik ste nekoliko znaajnih drutvenih priznanja. Bili ste nesporni vjerski, ali i, silom prilika, politiki lider Bonjaka u Hrvatskoj, osoba od koje se najvie trailo miljenje u medijima. Koliko je takav poloaj bio optereenje za Vas? Nije lako predvoditi i predstavljati Bonjake Islam, kao to znate, ima i drutvenu ulogu jer musliman je drutveno bie i bez drutva je nemogue biti pripadnik nae vjere. U tome i jeste razlika islama od drugih. Ja svoj angaman u drutvu ne smatram politikom. Vi dobro znate tko se bavio politikom, i kako su se bavili, i koliko su muslimani imali koristi od te politike. Po islamu politika je briga o interesima ljudi, a ne osobnim interesima. Nije li poraz politike da od 60.000 muslimana imamo toliko malo, skoro neprimjetno, ljudi u dravnoj upravi? S druge strane, i va list i ostala bonjaka glasila optuuju Islamsku zajednicu i njene elnike da se mijeaju u politiku, optuujui ih i svaim etiketirajui.

Politiki angaman imama: muslimani ne prihvaaju imama-politiara


Islamska zajednica je nositelj nekoliko projekata od velike vanosti za Hrvatsku, kao to je npr. halal certificiranje i otvaranje trita za hrvatske proizvode u muslimanskim zemljama, te izobrazba hrvatskih vojnika za mirovnu misiju ISAF u Afganistanu. Koliko je svijest o takvoj ulozi Islamske zajednice prisutna kod hrvatskih graana ili se i ona, slino kao Katolika crkva, vie promatra kroz prizmu potroaa Dravnog prorauna?

16

PREPORODOV JOURNAL 140

intervju
Ako sam se nekada i bavio politikom, bilo je to silom prilika. Moj angaman na poetku stvaranja hrvatske drave bio je silom prilika i u korist muslimana koje sam predstavljao. Jako je teko biti predstavnik Bonjaka jer uvijek sumnjaju u dobre namjere, pa je tako bilo i sa mnom. Kako vidite poloaj Islamske zajednice u Hrvatskoj u odnosu na Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini. Da li je budunost u jo veoj samostalnosti ili u formiranju Islamske zajednice Bonjaka na Balkanu te jo prisnijem vezanju uz Sarajevo? Islamska zajednica u Hrvatskoj je nezavisna i samostalna. Sve svoje poslove i potrebe moe sama obaviti i zadovoljiti. Kadrovske, duhovne, financijske i administrativne poslove obavlja bez pomoi drugih. Ona se vee za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini iz dva razloga. eli sauvati duhovno jedinstvo muslimana na ovom prostoru, potujui instituciju duhovnog vodstva muslimana Balkana i injenice da su Bonjaci ti koji su uspostavili Islamsku zajednicu u Hrvatskoj i to je sainjavaju vie od 85%. Naa Zajednica se u konceptu rada i aktivnosti dosta razlikuje od one u Bosni i Hercegovini i to nam je inilo dosta tekoa kada smo imali zajednike organe. Otkako je 1990. osnovan Meihat naa se Zajednica uveala za 200%. Mi smo do raspada bive drave imali samo jednu djevojku iz Hrvatske koja je zavrila Gazi Husrev-begovu medresu, a sada samo iz Zagreba zavrilo ih je 70, a iz cijele Hrvatske preko 300. Da ne spominjemo druge uspjehe. Mi smo u cijelosti spremni snositi odgovornost razvoja i ouvanja nae uzviene vjere kao samostalna zajednica, ali imamo potrebu i zadau drati se jedinstva zajednice muslimana na ovom podruju. Bonjako-hrvatski odnosi u BiH su narueni, sve vie jaa protubosanska osovina Dodik ovi s ciljem dezintegracije drave. Mogue je i daljnje zaotravanje. Kakvo je Vae miljenje o tom problemu i kako se takva situacija moe reflektirati na poloaj Bonjaka/muslimana u Hrvatskoj? Bez Bonjaka u Bosni i Hercegovini je nemogue rijeiti krizu. Svi to trebaju znati ako ele u miru ivjeti, bez obzira to mislili o njima. Bonjaci, meutim, moraju biti svjesni svoje uloge u dravi Bosni i Hercegovini. Oni moraju u mnotvu politikih koncepcija izabrati onu koja e ih uiniti narodom s kojim se ne treba igrati. to se nas Bonjaka u Hrvatskoj tie, treba nam vrsto uvjerenje da smo to to jesmo. Ne jednom sam se uvjerio da meu nama ima Bonjaka, ali kad su negdje drugdje, onda to nisu. Kako gledate na sve vei politiki angaman imama na junoslavenskim prostorima? Potreba sadanjeg trenutka, nedostatak kvalitetnih politiara ili neto tree? Kakvo je Vae miljenje o politikom angamanu, npr. reisu-l-uleme dr. Mustafe Ceria i muftije Muamera Zukorlia? Pritom ne sumnjamo u njihove asne namjere i iskrenu elju za politikim uspravljanjem bonjakog naroda. Osobno sam protiv bavljenja vjerskih ljudi dnevnom politikom, ali im ne mogu osporiti brigu, koju neki nazivaju politikom, za interese muslimana. Neki su se zbog toga poeli baviti politikom. Dokazano je, meutim, da politika ugroava moralni integritet. Ja sam sve do nedavnih izbora za Sabor Republike Hrvatske bio protiv uea imama u izborima. Na nagovor i pritisak veine imama popustio sam i dopustio glavnom imamu iz Gunje, Idris ef. Beiu, da se kandidira uz napomenu da ne moe u objektima Islamske zajednice voditi kampanju. I tu sam pogrijeio jer se vidjelo da muslimani ne prihvaaju imama-politiara. S druge strane, u nedostatku pravih politikih predstavnika naroda, imami smatraju da bi to bolje i korisnije radili za narod od sadanjih politikih predstavnika. U Bosni i Hercegovini se pokazalo dosta dobar angaman imama i hafiza u politici, ali nakon to su napustili imamski poziv. Mislim da bi takve politiare narod rado prihvatio. Na narod ne zasluuje glumatanje i varanje, on zasluuje veliko potovanje zbog onoga to su sve proli.

Vehabizam i arapsko proljee/sumrak


Tokom rata u BiH dolo je do prakticiranja novih oblika vjerske prakse meu Bonjacima, pojave novih mezheba i tzv. vehabija, koji nekima predstavljaju trn u oku. U svjetlu izvrenog genocida nad Bonjacima i velikih bonjakih/muslimanskih rtava u proteklom ratu, posebno negativno je djelovala izjava i poziv Doris Pack, izvjestiteljice Europskog parlamenta za BiH, da se Islamska zajednica u BiH jasno negativno izrazi o rastu vehabizma. emu vodi potenciranje tzv. vehabija, a time i muslimana, kao velike sigurnosne prijetnje, pri emu se potpuno zanemaruje npr. etniki ravnogorski pokret, ali i druge profaistike organizacije koje djeluju u BiH? Politikim rjenikom reeno, dolazi li do zamjene teza? Na narod je iz socijalizma izaao, to se vjere tie, potpuno nepismen. Ne zaboravite da je procent vjerske nepismenosti kod Bonjaka najvei. Nema ni 10% Bonjaka da znaju uiti Kur'an na arapskom. Kada je poela agresija na Bosnu i Hercegovinu, Bonjaci su kao narod raspameeni, do smrti ugroeni i hvatali su se za svaku slamku koja ih je mogla spasiti. Vapili su za pomoi, a oni koji su im je nudili, pored pomoi nametali su im pravi islam jer ih je ovaj sadanji odveo u propast. Tako su nastajale pristalice stranih islamskih uenja. Za ta neprihvatljiva uenja hvatali su se uglavnom oni koji su moralno, ljudski i pravno posrnuli u bivem reimu. Da bi im prije ponitili nemoralne posljedice prijanjeg ivota okrenuli su se tim uenjima. Zapad je jedva doekao da meu bijelim muslimanima pronae ekstremiste. Kakva su Vaa iskustva s tim problemom u Hrvatskoj? Treba li se Islamska zajednica oitovati o rastu vehabizma, suzbijati ga? emu bi takva, eventualna, praksa vodila? Bilo je pokuaja instaliranja selefija u naoj Zajednici, ali nisu nali skoro nikakvog uporita. Spomenute i sline ideje nalaze mjesto u onim zajednicama u kojima nema vjerske aktivnosti, tamo gdje prije i nakon namaza raspredaju isprazne prie iz kojih se raaju ovakva devijantna miljenja. Diplomirali ste na Fakultetu za arapski jezik i islamske znanosti na Univerzitetu u Bengaziju, u Libiji. Dobar ste poznavatelj situacije u arapskom svijetu, posebice na Bliskom istoku. Neki smatraju da je tzv. arapsko proljee zapravo arapski sumrak, naroito kada se analizira libijski sluaj i situacija u Siriji. Kakvo je Vae miljenje o revolucionarnim gibanjima u arapskom svijetu? Koji su uzroci, a koje mogue posljedice na cijeli ummet? Tko bi na kraju proljea ili sumraka mogao profitirati: islam i muslimani ili njihovi neprijatelji? Realno gledajui Zapad je iskoristio brojne slabosti muslimanskoga svijeta i vratio ga u vrijeme imperijalizma. Okupacija Iraka i Afganistana ne moe se drugaije nazvati. Ta sudbina prijeti i drugim zemljama, na primjer Jemenu. Zapadna briga za Libiju ve je vidljiva, kao i u Egiptu gdje su sve vrijednosti, pa i vjerske, relativizirane. U Egiptu je trenutno nemogue u sigurnosti ivjeti. Ozbiljno se razmilja o odgodi izbora i jedini nain da se vlada tom zemljom je sadanja vojna hunta. Prije nekoliko tjedana u krvavom obraunu u dijelu Kaira, Abasijji, uestvovali su i studenti El-Azhara. Ono to je pozitivno u tim krvavim dogaajima jeste injenica da Zapad ne moe kontrolirati dogaaje unutar arapskog svijeta. To se najbolje vidi na primjeru francuskog

PREPORODOV JOURNAL 140

17

intervju
predsjednika Sarkozya, koji je bio glavni inicijator intervencije NATO-pakta u Libiji, i na kraju je doivio izborni poraz u svojoj zemlji. Ni Saudijska Arabija, najznaajniji saveznik SAD u arapskom svijetu, nije poteena tih nemira. Svaki dan itamo izvjea u kojima kralj smjenjuje za sada uglavnom vjerske ljude s njihovih utjecajnih funkcija. Zapad je bio uvjeren da e s islamom obaviti posao kao sa komunizmom, ne vjerujui da e muslimani, unato svim slabostima, braniti islam svim sredstvima i da e pobjeda biti neizvjesna. Sjeate se kada je bivi generalni tajnik NATO-pakta, Willy Claes, 1988. godine izjavio da e Zapad nakon pobjede komunizma okrenuti se protiv islama jer zapadni svijet snagu crpi u neprijateljima. Taj isti Claes sramno je zavrio na sudu zbog korupcije. Ako mi budemo ekali da prestane korupcija u arapskim i islamskim zemljama, naekat emo se svijetlih dana. Zato imate pravo kada arapsko proljee nazivate arapskim sumrakom. Istina je, meutim, da je do ovih dogaaja dolo zbog nezapamenih krenja ljudskih prava i sloboda i nemogunosti slobodnih izbora vlasti, ali su ti problemi brzo zaboravljeni i sve se pretvorilo u borbu za vlast. U ovakvom rasporedu snaga islam sigurno nee dobiti. Za njegovu pobjedu potrebna su mnogo vea odricanja, a njih nema.

Politiko, civilizacijsko i povijesno bonjatvo


Kako ocjenjujete unutarbonjake odnose u Hrvatskoj? Na emu bi bonjake politike stranke i asocijacije u RH trebale staviti akcent svoga rada? Gdje su osnovne greke? Egoizam i nedostatak jedinstva glavni su nedostaci bonjake politike scene. Ima, meutim, meu bonjakim elnicima asnih izuzetaka koje treba podrati u njihovim naporima. Ponekada mi se ini da nai predstavnici u dravi i drutvu koriste svoje mjesto da promoviraju sebe i svoje ideje, a ne interese naroda koga zastupaju. Po vaem miljenju, kakav bi treba biti cilj i uloga bonjakih glasila u Hrvatskoj, naroito onih koji se bave aktualno-politikim temama? Imali ste nekoliko ozbiljnih primjedbi na lanke objavljene u Preporodovom Journalu. Odgovor na ovo pitanje zadravam dok ne odem sa pozicije muftije. Iz sadanje perspektive i saznanja da su samo 74 glasa dijelila od situacije da bonjaka nacionalna manjina u Hrvatskoj nema svoga saborskog zastupnika, da li je bila dobra inicijativa Islamske zajednice da se na prethodnim parlamentarnim izborima u RH podri kandidatura Idriza Beia, imama iz Gunje? Kako bi se Bonjaci trebali organizirati na izborima 2015. godine? O glavnom imamu iz Gunje, Idris efendiji, rekao sam to mislim. Kao organizatora jako ga cijenim. On je, meutim, narodni tribun i voli politiku, i to ga ini drugaijim od nekih imama. Svijest o predstavljanju naroda u dravnim organima kod nas jo nije sazrela. Nama bonjatvo ne treba samo u politici. Treba i civilizacijsko i povijesno bonjatvo koje nam daje odgovore kakav smo mi to narod, od kuda smo doli, kakvi smo bili, to smo od drugih preuzeli, to smo drugima dali i to nas je uinilo ovakvim kakvi smo danas. Zbog toga to ne znaju puno o svom nacionalnom porijeklu mnogi iz naega naroda odbijaju biti Bonjaci.

broju ljudi potrebne su usluge i pomo ustanove takvog profila. Da li e Islamska zajednica u Hrvatskoj obnoviti rad Merhameta? Ja sam bio protiv toga da Merhamet bude u nadlenosti Islamske zajednice. On jednostavno nema mjesta u strukturi Islamske zajednice. Naa Zajednica ima u svom sustavu ugraen humanitarni rad, koji je kur'anska odrednica i mi humanitarno djelujemo s tih pozicija. Za taj humanitarni rad imamo fondove kao to su zekat, fitre, kurbani, sadaka, vakufi i drugo. Za to sam predloio na posljednjem sastanku koordinacije da Merhamet reaktiviraju bonjake asocijacije. Kakva je situacija s izgradnjom Islamskog centra u Rijeci? Kada je planirano radno i sveano otvorenje? Uskoro je i zavretak radova na izgradnji spomen parka i obiljeja poginulim Bonjacima u Domovinskom ratu u Hrvatskoj, koji se nalazi u neposrednoj blizini Islamskog centra u Zagrebu. Znaajni dogaaji za Bonjake/muslimane u Hrvatskoj, zar ne? Islamski centar u Rijeci za sada je financijski gotov sa 88%. Preostali mali dio bit e gotov do sveanog otvorenja koga oekujemo poetkom listopada ove godine. to se tie Spomen obiljeja poginulim borcima Domovinskog rada iz redova Bonjaka, ono e biti sveano otvoren 30. svibnja. Izbori za predsjednika Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj najavljeni su za 9. lipnja 2012. godine. Po Vaem miljenju, tko su glavni kandidati i to bi trebali biti osnovni zadaci novog elnika Islamske zajednice u Hrvatskoj? Da li e doi do razdvajanja funkcije predsjednika Meihata i zagrebakog muftije? Za sada su kandidati dr. Aziz Hasanovi, hafiz Aziz Alili i glavni imam iz Pule, Esad ef. Jukan. Izabrani predsjednik e predstaviti Meihatu i Saboru program rada, koji e biti usvojen ili vraen na doradu. Ne predvia se razdvajanje funkcije predsjednika Meihata i muftije, a do toga moe doi samo ako izabrani predsjednik i lanovi Meihata zakau u radu. Pravino je da prvi ovjek Islamske zajednice u Hrvatskoj bude i glavno vjersko lice u dravi. Koji su glavni izazovi pred Islamskom zajednicom, te smjer rada i djelovanja sadanje generacije imama kako bi postala/ostala stvarna duhovna snaga naroda? Kakva je Vaa vizija Islamske zajednice u narednih 10 godina? O viziji Islamske zajednice u budunosti morat ete pitati novoizabranog predsjednika Meihata jer je to iskljuivo u njegovoj kompetenciji. On e davati smjernice radu Zajednice. Pred njim su velike ovlasti, ali i odgovornost. On je prvi ovjek Islamske zajednice i treba drati konce u svojim rukama. Mi, vjerski slubenici, imamo obvezu sluati predsjednika i muftiju. q

Nema razdvajanja funkcije predsjednika Meihata i muftije


Muslimansko dobrotvorno drutvo Merhamet, koje je imalo veliku ulogu u ratnim godinama, u meuvremenu se ugasilo. U vrijeme velike ekonomske krize kojoj kao da kraja nema, sve veem

18

PREPORODOV JOURNAL 140

bosanski barometar

Sukobi oko Dravnog prorauna

Tko brani BiH?


Najvanija tema u travnju u BiH bila je Vladino izglasavanje prijedloga Dravnog prorauna za 2012. godinu. Pet stranaka koje ine Vijee ministara BiH (SDP, HDZ, HDZ 1990, SNSD i SDS) izglasale su prijedlog u visini od 1.395 milijardi KM, a protiv je bila jedino SDA. Njezini su se ministri pobunili zbog toga to je za financiranje dravnih institucija predvieno 950 milijuna KM, to je vie za 5% u odnosu na budet iz prole godine, dok je za servisiranje vanjskog duga planirano 444,9 milijuna KM. Takoer, usvojen je prijedlog kojim se budetskim korisnicima i izabranim dunosnicima osnovica za obraun plaa smanjuje za 4,5%. Nakon to prijedlog ministra sigurnosti BiH Sadika Ahmetovia (SDA) da policija bude izuzeta od linearnog smanjenja plaa nije proao jer je pet ministara glasalo protiv, a dva za, ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdija (SDP) predloio je da se od smanjenja izuzmu etiri policijske kategorije od nivoa policajca do starijeg narednika. Njihova primanja su od 980 do 1.130 KM. Za razliku od Ahmetovia, predloio je da se od smanjenja plaa izuzmu i osobe s inom vojnika i vojnika prve klase, ija se primanja kreu od 790 i 815 KM. Takav prijedlog dobio je jednoglasnu podrku, a resorni ministri Ahmetovi i Muhamed Ibrahimovi (SDA) dobili su zaduenja da pripreme odluke kojim bi ove kategorije zaista bila izuzete od kresanja prihoda. Lagumdija je obrazloio da nije problem da se plae smanje, primjerice, generalima koji imaju startna primanja u iznosu od 3.900 KM, jer se na slian nain smanjenjima podvrgavaju i dravni ministri, ali da se ne smiju dozvoliti smanjenja za najslabije plaene policajce i vojnike. Predsjedavajui Vijea ministara, Vjekoslav Bevanda, rekao je da je budet u okvirima Globalnog fiskalnog okvira 2012.-2014. godine, koji je nedavno usvojilo Fiskalno vijee BiH. Sjednica Vijea ministara BiH nije prola bez sarkastinih poruka, pa i politikih prijetnji. Zanimljivo je tako da je Ahmetovi traio vie novca u budetu za posebne istrane radnje, a Lagumdija mu je replicirao te istakao da e moi dobiti novac, ali kada njegovi iz SDA objasne koliko je novca potroeno u istrazi sluaja Reket SDPa, koja, pokazalo se kasnije, nije imala nikakvog osnova. Toliko je potroeno u prislukivanju ljudi iz SDP-a, a sve je to kasnije zavrilo u kanalizaciji. Ne moete uzeti pare, montirati ljudima, a onda da niko ne odgovara kako je potroen novac i koliko je uzeto, komentirao je Lagumdija. Takoer, ministar vanjskih poslova BiH u jednom je trenutku otro kritizirao medijske nastupe zamjenika ministra financija Fuada Kasumovia (SDA), koji je zbog budeta napadao SDP. Na ope iznenaenje, SDA-ovi ministri Sadik Ahmetovi i Muhamed Ibrahimovi su bre-bolje kazali da se ograuju od stavova stranakog kolege. Situacija je do te mjere uzavrela da je elnik SDP-a u jednom trenutku poruio jastrebovima iz SDA da od glasanja za budet u Parlamentu BiH zavisi i budunost koalicije dvije stranke i da e oni koji budu protiv budeta moi sami nastaviti put. Ponovio im je da trebaju imati na umu sudbinu njihovih starih partnera iz Stranke za BiH, koji su zbog glumatanja opozicije u vlasti zavrili na politikom groblju. Bio je to zapravo vrhunac dugotinjajueg sukoba izmeu SDA i SDP-a, pa iako smo u naim ranijim lancima upozoravali na SDA kao najslabiju kariku u koaliciji stranaka Platforme, ini se da je barem u ovom pitanju SDA ostala dosljednija jaanju drave. Za nju je to di-

Vijee ministara BiH rektan atak na dravu BiH i njen euroatlantski put. Predsjednik stranke Sulejman Tihi pojasnio je da e sa ovim zamrznutim fiskalnim okvirom ubrzo biti doveden u pitanje rad dravnih institucija. Kakvu poruku aljemo onima koji se bore protiv korupcije i kriminala u BiH ako im smanjujemo platu. U ovu smo koaliciju uli s velikim oekivanjima i ambicijama koje su bile usmjerene ka dobrobiti BiH. Godinu dana poslije, razoarani smo ponaanjem SDP-a, pojasnio je Tihi. Dodao je da budet BiH danas ne bi mogao biti usvojen da za njega nije glasao jedan Bonjak, Zlatko Lagumdija. Proraun dravnih institucija ini 7,3% ukupne proraunske potronje u BiH i kada bi ga sveli na nulu to je uteda od samo 7,3%. Treba tediti na onih 92,7%, a to su prorauni entiteta i upanija. Na sceni je politika Istone i Zapadne Njemake i iza svega stoji tajni politiki dogovor, boji se Tihi. Najavio je da e predstavnici SDA u Predstavnikom domu, Domu naroda i Predsjednitvu BiH glasati protiv ovakvog budeta te da e pokuati popraviti situaciju amandmanima. Lagumdija je estoko uzvratio na napade rekavi da to to SDP i on rade jeste odbrana institucija BiH. Od toga to oni brane umorili su i drava i narod. Hvala Bogu da vie ne zavise od njih, kazao je ljutito Lagumdija. elnici SDP-a smatraju da je ponueno rjeenje za proraun dravnih institucija za 2012. bolje od privremenog financiranja. Lagumdija je postavio ultimatum koalicijskom partneru SDA: Tri su testa: proraun institucija BiH u Parlamentu BiH, Zakon o oduzimanju opljakane imovine u Federalnom parlamentu i Zakon o koridoru 5c. Ako se ne moemo nai na ta tri kapitalna projekta, onda se razilazimo, rekao je Lagumdija, koji je naiao na otpor i u svojim redovima. Naime, sad ve stari protivnik eljko Komi, lan Predsjednitva BiH, rekao je da proraun nee podrati, kao ni Bakir Izetbegovi (po proceduri prijedlog prorauna mora najprije usvojiti Predsjednitvo BiH). SDA je, usprkos svemu, rekla da nee istupiti iz koalicione vlasti, iako je Lagumdija praktino rekao da to mogu uraditi ako ele. Analitiare u BiH nije iznenadio odgovor iz SDA. Politiki analitiar Ibrahim Prohi smatra da predloeni proraun nije rezultat programskih rjeenja, ve proizvod politikih kalkulacija oko podjele fotelja u institucijama vlasti, pa je jasno zbog ega koalicija puca. To nije zbog ideolokih razlika, ve puca na pitanjima koja se tiu distribucije moi. Dakle, rije je o sukobu interesa, a ne sukobu ideologija, zakljuio je Prohi. q

Edis FELI

PREPORODOV JOURNAL 140

19

bosanski barometar

Balkanski Spartanci u odbrani Sarajeva

Sarajevska krvava suza


Pria o Sarajevu iz 1992. je pria o sakralnoj izlobi patolokih monstruma u ljudskim ljuskama, o pokuaju farbanja multikulturalizma, multietnicizma i multiljublja u nacionalno-ovinistike i faistike boje. Pria o onima koji su neuspjeno pokuali ratnim dejstvima drutveno marginalizirati zbilju. Jer Sarajevo nije mit, ono je realnost koje pumpa srce Bosne i Hercegovine sa krvlju 11.541 nevine rtve, zbilja koja boldira monstrumski akt genocidnog faizma, preskripciranja ljudskih ivota, te seciranje jednog grada u nacionalne torove. No, pria o Sarajevu je i ona o hrabrosti, odvanosti, toleranciji i suivotnoj kulturi. Njeno mjesto je ugravirano na pijadestalu povijesti u sjeanju njenih milih. Za budunost e njeno pismo biti pisano tintom to kola ispod koe, na licima onih koji ive za nju i za one koji su dali svoje ivote. Agresija na Bosnu i Hercegovinu predstavlja nau prolost i sjeanje na 1992. do 1995. predstavlja gorku tabletu koja je nuna, ne da se konstantno vraamo sa mrnjom, ve da se vraamo sa nadom da e graani Sarajeva pronai svoj mir. Da pogledamo u Sarajevo koje i dalje sa svojim stijenama u dolini Miljacke stoji hrabro, veteranski, koje nee pokleknuti jer zna da ivi u srcima onih koji se ponosno nazivaju Bosanci i Hercegovci.

Sarajevska crvena linija je zrani most za podrku stotinama hiljada opkoljenih ljudi u Sarajevu trajao due od Berlinskog zranog mosta. Suada Dilberovi i Olga Sui su prve rtve opsade Sarajeva, a most na kojem su ubijene nosi njihova imena i stih: Kap moje krvi potee, i Bosna ne presui. Svi putevi i izlazi su bili zatvoreni i blokirani. Vie od 400.000 graana se nalo u zatoenitvu u sopstvenim kuama, u svom gradu i u svojoj dravi. Odsjeeni od hrane, vode, osnovnih lijekova i struje, strah je ovladao ovim gradom to mirni muk rastrgae vukovi granata. Za vrijeme opsade, na Sarajevo je prosjeno padalo 329 granata dnevno. Rekord od 3.777 ispaljenih granata uknjien je 22. jula 1993. godine. Granate su napravile ogromnu tetu, a najveu tetu su pretrpjeli civilni, kulturni i vjerski objekti. U tom bezumnom stanju, hiljadama civila su trpjeli gubitke, ranjeni i mrtvi su ogledalo patolokih monstruma koji nisu oklijevali pred svakom moguom prilikom za trganja ljudskih prava od etnikog ienja, silovanja, masovna ubojstva i izgladnjivanja. Kasnije, u junu 1992. ponovo je Sarajevski aerodrom poeo raditi, kao nesvakidanji osjeaj svjeeg povjetarca. Grohotne posljedice su slijedile, vuije oi su sa kukavikih poloaja vrebale rtve servirane na oltaru srama pred cijelim dunjalukom. Preputeni parternzima podzemnih tunela i skladita sjena je postala najbolji prijatelj, a najuticajniji slogan Pazi snajper! na ulicama poznatim kao snajperska staza. U veoma kratko vrijeme gestom detonacija i mortirskih granata, kljuni poloaji, kole i vjerske institucije su postale glavne mete. Tome pripadaju bolnice, novinarske agencije, industrijske zgrade, zgrade vlasti, kasarne i baze Ujedinjenih nacija. Meu vanijim objektima se nalaze zgrada Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine i Vijenica, koja je 25. aprila 1992. godine izgorjela zajedno s mnotvom nenadoknadivih djela historije i kulture. Proskribiranjem ovih institucija dovriti proces genocidacije duhovne i intelektualne batine, izvor jednog od najsvetijih i najuticajnijih duhovno-intelektualnih mijenja u Evropi. Nakon to je povampirena agresorska eta pokuala tenkovima doi do Predsjednitva Bosne i Hercegovine, mladi balkanski Spartanci su za ovakve planove imali izgraen svoj blueprint i svoje ideje. Tako su Sarajevo i Bosnu odbranili kvazi-organizovana bagra sarajevske raje, neki sa Zoljama, drugi i linim tijelom kao pancirom za domovinu.

Sarajevo 1992.-1996.
Zrak se inio gustim svaki dan. Svijetlost Sunca je inilo najbolje to je moglo kako bi razvedrilo ljude koji su sve to tuno gledali. Kad pogledate vani, ne biste znali kako da se osjeate. Lahko je sada posmatrati stvari kako je sve prolo, ali u 1993. niko nije znao, a kasnije ni oekivao kad e opsada prestati. Ja sam uvijek bio iza drugih, moje oi su uvijek bile irom otvorene, iako nikad doista nisam znao u ta tano gledam. Ali oni koji su nas s brda i planina posmatrali, tano su znali u ta gledaju. Gledali su sebe u ogledalo: sebini, prljavi, monstruozni. (anonimni graanin Sarajeva tokom agresije) Paradoksalna realnost postavlja sama sebi mnoga pitanja na koja samo hibridna budunost moe odgovoriti, zato Sarajevo? Zato grad koji je stoljeima gajio mirise tolerancije i suivota, branio interese jedinstvenog predratnog drutva, sainjen od onih koji vole ovaj grad i ovu zemlju. Zato, o zato je ono bila nekakva prijetnja? Zato to je Sarajevo vjeni borac demokratske multikulturalne alternative, antifaizma i antinacionalizma. I zbog toga to nije bilo zato, 1991. pojavi se zato! Kultura sjeanja predstavlja nacionalnu anatomiju pomirene zbilje, od 15-ak minuta praenja kojekakvih programa i em(d)itovanih platformatskih emisija da izraste ivotno stablo povijesne samoprezervacije. Ono na koje svaki ovjek ima pravo, a ako neko misli drugaije, nek postavi upitnik nad mramornim stecima bosanske postojanosti, odgovor nee manjkati. Opsada Sarajeva je bila etverogodinja blokada ovog grada za vrijeme rata u ovoj ljudski ojaenoj zemlji. Opsada je poela zauzimanjem meunarodnog aerodroma u naselju Ilida od strane de facto srpske JNA u noi sa 4. na 5. april 1992. godine, a zavrila se 29. februara 1996. godine. Tog 6. aprila 1992. srpski, agresorski militanti sa Holliday Inna su raspalili vatru po demonstrantima za mir u Sarajevu, pri emu je oko 30 ranjeno, a najmanje estero ubijeno. Ovim je poela jedna od najveih, najkrvolonijih opsada prozvana najgorom u Evropi od Drugog svjetskog rata. Takoer

20

PREPORODOV JOURNAL 140

bosanski barometar
Zraak daha dolazi izgradnjom sarajevskog ratnog tunela u Butmiru: 800 metara dugaak izlaz, ali i ulaz za opskrbu grada hranom, kao zaobilaznica embarga, genocidnog orua meunarodne zajednice. Meu najveim posljedicama stoje Markale, gradska pijaca koja je bila meta za istrebljenje, maksimalna eksploatacija ljudskih resursa, ivota! Granate koje su pogodile Markale uzeli su ivote 68 graana i jo mnotvo fiziki i duhovno ranjenih. Markale su bile i meta drugog masakra 1995., gdje je isisalo neto vie od 40 dua. Nakon ovakvog zlokobnog akta, mediji su prisilili meunarodnu zajednicu da ne smije vie dozvoliti ovakvo pimpovanje bosanskog digniteta do ruba javne globalne prostitucije za ultimativnu cijenu. Samoopravdanje evropskih diplomata jo boli otuene graane Bosne i Hercegovine koji su svjesni da je upozorenje i molba za pomo stigla ve 1992. kad je rahmetli Alija Izetbegovi poruio dravnicima UN-a da nam ubijaju narod u elji istrebljenja. Vae misinterpretacije stiu 11.541 ljudi (samo u Sarajevu) kasno. 29. februara 1996. Vlada BiH proglaava da je opsada prestala, daytonizacija Bosne prelazi povijesnu rijeku modernog grada. Ali oiljci ovog intelektualnog centra i multikuturalne metropole ostaju duboke za daleko umanjenu demografiju. I kako novi milenij sarajevske postdaytonske proze kroji svoje stihove tako se stvaraju pjesme o Sarajevu uz koje nacije, rase i cijeli svijet pjeva.

11.541 crvena stolica u centru Sarajeva Ovaj dan, 6. april ima viestruko znaenje. On simbolizuje 550 godina od roenja grada Sarajeva, 67 godina od osloboenja od faizma i 20 godina od poetka agresije na ovu svetu balkansku tvravu. Sarajevo, a ni Bosnu nisu uspjeli ubiti zlonamjerni zlikovci.

Krvava romansa
Nismo mislili da je mogue kroiti stazama prolosti kao po uarenom uglju, da nas vatreni otrov zmijskih granata nee unititi. Bili smo i bit emo. Onog trena kad su pomislili da je sloboda i ast precrtana niskobudetnim militantnim mutantima, bosanski superheroji pred licem pravde pravdaju naziv povijesnih Spartanaca. Duni smo se sjeati jer ono nas ini postojanim, koraci poginulih ispisali su svoju historiju na ploniku to Sarajevo se zove. Prie o palai i odmetnicima, od Braje i pripitomljenog tenka, pa preko Nusreta iica do Dede i njegove topovske (halske) cijevi, njihovim legendama e biti ispisan zid asti i opstojnosti. Ljubav je tjerala ova uarena srca, njihova neizmjeriva ljubav vea od Shakespearovih poetskih prikaza iste, spram ulicama Sarajeva i njenih zidova. Ultimativna romansa nema cijenu, ona je jaa od dunjaluka i ne posustaje dok se ne nau ljubavnici zajedno. Mezari su ogledalo te vjene veze. Strateka odbrana zgrade Predsjednitva BiH, potjerivanje tenkova runim koktelima i topovima, pad pote komunikacijska tmina, oslobaanje zarobljenika u zgradama, oslobaanje predsjednika jedne suverene drave su samo ozrjaci onog to se desilo u aprilu i maju 1992. Ratni tunel koji je predstavljao zraak svjeeg zraka sad skuplja prainu indolentnosti jer se nema ko sjetiti. Moramo znati da je drava opstala na krilima feniksa bosanskih i njihova uzviena vrijednost je ona kojom se mi peremo i istimo. 20 godina poslije Sarajevo i dalje stoji, ali to nije ono Sarajevo koje je odisalo evropskom metropolom. Izopaenost agresorskog rezona udie prljavu prainu granata koje su padale na nevino stanovnitvo. Iz elija i po sudnicama Mladi i Karadi poput hroninih i kukavikih laova brane prljavi ve od ispiranja. Politiko monopoliziranje rata te manipulisanjem koncepta rtve pojedini domai akteri truju medije povijesnim de facto nebulozama. Zbog toga je nuno sjeati se krucijalnih momenata u historiji nacije, jer narod bez kulture sjeanja ne posjeduje ni historiju, samim tim gubei se u viru povijesne postojanosti i egzistencije. Roeni smo u vremenu krvi, gdje se sudbina hrani krvlju sa ratnikih odora, satkanih od borbe. U vremenu gdje istina lei u dubinama morskih pilja, ispod dalekih pustinjskih stijena i mjestima gdje smrtnicima nije omogueno doi ili nije dozvoljeno. U vremenu smrti, gdje se dug miri krvlju nevinih i zlom kojim e ljudi jednog dana zvati dobrim, gdje se korica hljeba mjeri koricama maa i tueg znoja na njemu. Roeni smo u nonoj mori iz koje smo se otueni trgnuli. q Kemal BALIHODI

Sarajevska crvena linija 11.541


U indeksu grada Sarajeva scensko-muzika manifestacija pod nazivom Sarajevska crvena linija 11.541 ostavlja najjai duevni i intelektualni trag. U scenariju Harisa Paovia, gdje glavni protagonisti uzimaju ulogu imaginarne demografske cjeline naeg naroda, roditelja, prijatelja i komija koji su mogli biti, a nisu. Kraj jarbola tuge krije se spas, iz beznaa izvire kulturna, duhovna i intelektualna renesansa. Duinom 825 redova, 800 metara od centra Sarajeva do Vjene vatre, pa duinom ulice Marala Tita do Ali-paine damije poredane su crvene stolice u znak sjeanja na one koji nisu s nama. Svakako najuticajniji detalj su bile male stolice predstavljajui sarajevsku djecu koja su oigledno bila najvea prijetnja kojekakvoj zabluenoj, izvrenoj i patolokoj ideologiji. Ta eljad su odredba sudbine, duboko zategnut mii u bosanskom organizmu. Naravno u okviru programa su bile izloene plakate dogaaja, slikom za hiljadu rijei. Koncert pred praznim stolicama odrali su ansambl Art Vivo iz Sarajeva koji predvodi Danijel ontar, zatim solisti Ivica ari, Aida orbadi, Ivan i Leo ari, Amir Saraevi, Dragan Pavlovi i Deniza ipa. U programu je uestvovao i hor 750 uenika sarajevskih osnovnih i srednjih kola, kao i poznata bh-solistica na harmonici Merima Kljuo. Mi smo duni prema 11.541 naem ubijenom sugraaninu, ali i prema svjetskoj historiji, evropskoj civilizaciji da opomenemo na najvei zloin poinjen protiv jednog grada nakon 1945. godine. Ovo je najvei pojedinani gubitak u jednom gradu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, rekao je Haris Paovi, reditelj i autor projekta Sarajevska crvena linija, koji dodaje: To, ipak, govori da je neto malo svijet nauio iz te nae patnje. Naravno, mi koji smo iz Sarajeva imamo najveu odgovornost da uvamo sjeanje na taj period, ali isto tako i da poruimo svijetu da mi elimo mir. Da je sve bolje od toga da rijeka krvi protee nekim gradom. A ovim gradom tekla je rijeka krvi i te crvene stolice simboliziraju tu krv. Paovi dalje pojanjava da je umjetnicima koji rade na ovom programu veoma teko, jer su i sami bili u opsadi i sami su svjesni koliko je taj gubitak nenadoknadiv, za sve nas. Nestao je cijeli jedan grad u gradu. I nikad se to ne moe promijeniti. Mi smo tu da naemo formu koja je odgovarajua, dostojanstvena, intimna, jednostavna, da se svi zajedno prisjetimo ljudi koji nisu sa nama.

PREPORODOV JOURNAL 140

21

bosanski barometar

Bonjaci se ne daju pomesti, Bosna i Hercegovina ne moe nestati

Bitka za Sarajevo
S osjeajem dubokog bola, Institut za istraivanje genocida Kanada obnavlja sjeanja i iskazuje osjeanja dubokog potovanja prema rtvama opsade Sarajeva, posebno sarajevskoj djeci. Opsada Sarajeva je sumorni trenutak ovjeanstva, ali i simbol otpora velikosrpskom nacizmu, agresiji, genocidu, ubijanju i opstanku civilizacije, sa jasnom porukom svijetu i zloincima: Bonjaci se ne daju pomesti, Bosna i Hercegovina ne moe nestati. Staviti i drati grad u opsadi, onemoguiti mu normalno snabdijevanje hranom, vodom, energentima, lijekovima i danonono granatama, snajperima i drugim oruima i orujima, te zabranjenim sredstvima i metodama ratovanja, ubijati i ranjavati nezatiene, izgladnjele i iznemogle civile, predstavlja potpuno oigledan i jasan dokaz agresorsko-genocidne namjere, koju je Generalna skuptina Ujedinjenih nacija davno osudila usvajanjem Konvencije o spreavanju i kanjavanju zloina genocida, koja spada u korpus najznaajnijih meunarodnopravnih dokumenata, u tekovine ljudske civilizacije, kao rezultat iskustva meunarodne zajednice iz holokausta i genocida u Drugom svjetskom ratu. koje su bile lojalne Republici Bosni i Hercegovini. Rekord od 3.777 ispaljenih granata je bio uknjien 22. jula 1993. godine. Granate su navele ogromnu tetu, a najveu tetu su primili civilni, kulturni i vjerski objekti. Sarajevo je bilo u opsadi 1.479 dana, najdua opsada glavnog grada u historiji ovjeanstva. Takoer je zrani most za podrku stotini hiljada opkoljenih ljudi trajala due od Berlinskog zranog mosta. 11.541 osoba, od ega 1.601 dijete, poginulo je u Sarajevu tokom opsade. Vie od 50.000 osoba je ranjeno, od kojih je veliki broj ostao invalidima. Potpunim unitenjem Porodilita i Djeije klinike agresor je ispoljio namjeru prekida reprodukcije, obnove ivota, kao simbola nade i vjere u svjetliju perspektivu grada. Unitenje Nacionalne i univerzitetske biblioteke i Orijentalnog instituta je pokuaj zatiranja bonjakih i bosanskohercegovakih korjena i viestoljetne kulture, tradicije i civilizacije. Nastojanje i elja da se brie bonjaka i bosanskohercegovaka prolost i identitet, uklapa se u najmonstruoznije poruke agresije, to je neoboriv dokaz agresorsko-genocidne namjere koja ju je pratila. Hiljade granata nemilosrdno je razaralo i Univerzitet u Sarajevu. Univerzitetski nastavnici, saradnici i studenti su, zajedno sa ostalim civilima i braniocima, izdrali najduu opsadu u historiji ovjeanstva, to ih ini istinskim herojima. Pod granatama i snajperima, u podrumuma, sklonitima i neuslovnim prostorijama odravana je nastava i polagani su ispiti, branjeni su srednjokolski maturski, zatim diplomski, magistarski i doktorski radovi i voene duboke akademske rasprave. Ta normalnost u ludilu dokaz je neunitivosti duha Sarajeva, Bonjaka i Bosne i Hercegovine, moi i snage svih, volje da se podignute glave izae iz kataklizme, da se spasi historijska ideja Bosne i bosanski duh na kojima poiva ujedinjena Europa i svijet. Univerzitetski profesori iz Sarajeva su u stravinim uslovima opsade cijelom svijetu pokazali kako se brani dostojanstvo akademske zajednice, radei sa ljubavlju, pod granatama, uei studente o vrijednostima ovjeanstva i civilizacijskim ciljevima, o antifaizmu i humanizmu, o patriotizmu i solidarnosti. Jedna od tih vrijednosti je i historijska opomena da se taj najtei oblik zloina ne ponovi i da oni koji za ovaj strani zloin trebaju odgovarati, ne ostanu nekanjeni. To je razlog za multietniku, multikulturnu i multireligijsku Bosnu i Hercegovinu, onakvu kakva je uvijek bila, ponos svih nas i

1.479 dana opsade Sarajeva


Opsada Sarajeva je izvrena u ambijentu agresije na nezavisnu, meunarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu, lanicu Ujedinjenih nacija. Ona ve datira s kraja 1991., kada je JNA zauzela sve strateke poloaje u i oko Sarajeva. Grad je nakon toga blokiran, te je sa tih poloaja neprestano granatiran i unitavan, ubijan i ranjavan. Artiljerijski i snajperski napadi vreni su, uglavnom, sa poloaja na brdima iznad i oko Sarajeva, odakle su velikosrpski barbari i zloinci imali jasan, detaljan i sveobuhvatan pregled nad gradom i civilnim stanovnitvom i civilnim objektima u njemu. Velikosrpski agresor i njegovi kolaboracionisti masovno su upotrebljavali protivavionsko naoruanje, rasprskavajuu municiju, dum-dum metke, navoene projektile, avione, modifikovane avio bombe, kao i fosforne bombe, ime su, zapaljeni mnogi civilni objekti u gradu, kao to su: Pota, Orijentalni institut, Narodna i univerzitetska biblioteka, Porodilite, Djeija klinika, Olimpijska dvorana Zetra, hotel Evropa i drugi. Za vrijeme opsade Sarajeva, u prosjeku je dnevno padalo po 329 granata, ubijajui Bonjake, ali i Srbe, Hrvate i ostale manjine

22

PREPORODOV JOURNAL 140

bosanski barometar

istinsko susretite svega to Europu pa i ljudsku civilizaciju uope ini posebnom. Za 1.479 dana opsade, Sarajevo je u oima zloinaca pretvoreno u Luna park smrti, neimatine, oskudice i beznaa. U ubijanju Sarajlija uivali su i dobro se zabavili i brojni dobrovoljci i strani plaenici iz Rusije, Ukrajine, Rumunije, Grke i drugih zemalja. Divljali su Ukrajinci sredinom 1992. na podruju Ilijaa; Rusi u Vogoi, posebno prilikom napada na u, krajem 1992. i poetkom 1993., zatim na Grbavici; Kozaci u napadu na Trebevi, zatim u blizini Vrbanja mosta i na Stupskom brdu. Divljao je i ruski pjesnik Limonov, te Vojislav Kotunica, koji je podrao opsadu Sarajeva, prvo pozirao s kalanjikovim u ruci, a onda na Palama 1994. izjavio: Ovo je primjer kako treba izgledati budua granica Srbije. Ohrabren sam moralom i odlunou naih boraca da ne odstupe.

Znaaj odbrane Sarajeva


Danas smo svjedoci svakodnevnih osporavanja Bosne i Hercegovine i njenog noseeg naroda Bonjaka, negiranja politikopravnog i dravnog kontinuiteta Bonjaka i Bosne i Hercegovine, opstruiranja jaanja drave Bosne i Hercegovine, konstantnog sprovoenja politike secesije, unitavanja i unitenja drave Bosne i Hercegovine, poricanja genocida, kvazi istraivanja i kvazi istraivaa, minimiziranja zloina genocida, nagraivanja zloinaca, manipulisanja rtvama genocida, izjednaavanja agresora i rtve, izjednaavanja rtava genocida i rtava ratnih zloina, drskog i upornog otkrivanja srpske Srebrenice u Sarajevu, te izmiljanja i falsifikovanja historijskih injenica, kao to je, primjera radi, teza da su legalni organi vlasti Republike Bosne i Hercegovine protjerali Srbe sa podruja Sarajeva, ukljuujui i vie od 650 univerzitetskih profesora i asistenata. Apsurdno je i paradoksalno shvatanje o potrebi utnje i zaborava genocida tobonjim shvatanjem kako je i svaka pomisao, a ne pria ili istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava aktivnost kojom se oteava i onemoguava zajedniki ivot u Bosni i Hercegovini, kako nam to, pored ostalih, poruuju neki predstavnici u Kanadi i SAD. S tim u vezi, moramo vas podsjetiti da je i ljudska i Boija pravda i obaveza govoriti istinu, jer ona je samo jedna, a suoavanje sa njom mogu ostvariti samo oni ljudi pojedinci, grupe i kolektiviteti, ija je bitna odlika svijest i savjest, a koja upravo njih razlikuje od ivotinja. To odlikuje Bonjake, odnosno antifaiste i kosmopolite, jer su Bonjaci u najteim uslovima agresije, genocida i barbarske opsade Sarajeva branili najvie

civilizacijske principe i univerzalne moralne vrijednosti. Na to nas obavezuje i dug prema rtvama opsade Sarajeva. To dugujemo ubijenoj djeci Sarajeva i njihovim roditeljima. To dugujemo ubijenim Sarajlijama koji su ubijani i ranjavani zbog vjernosti svom gradu i svojoj domovini. To dugujemo svim rtvama u Bosni i Hercegovini, bez obzira na njihovo porijeklo, ime, ideologiju, politiku, vjeru. Takoer, to dugujemo i antifaizmu koji je viestoljetna tekovina naeg podneblja, a koji je ugraen u temelje Republike Bosne i Hercegovine i savremene Europe. Na kraju krajeva, to dugujemo i milionima rtava holokausta i genocida kojima je krvlju ispisana historija XX stoljea. 20 godina nakon nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine, 20 godina nakon internacionalnog priznanja Republike Bosne i Hercegovine, 20 godina nakon agresije i genocida na Republiku Bosnu i Hercegovinu, 16 godina nakon Daytonskog sporazuma, graani Bosne i Hercegovine ne ive mirno, ne ive kao ljudi, ne znaju ta e biti s njihovom djecom, jer genocid nije prestao. Genocid se nastavlja jer se ljudi i danas sele sa teritorija na kojima ive nacionalisti. Veliku greku pravi meunarodna zajednica koja od poetka insistira na izjednaavanju svih strana u Bosni i Hercegovini. Niko na Zapadu ne misli da je vano isticati kako su obje strane inile zloine tokom Drugog svjetskog rata. Naprotiv, na Nrnberkom procesu bilo je vano osuditi nacistiku agresiju i genocid. Veliku greku pravi i politiki i akademski bonjaki establiment koji pasivno posmatra postdaytonske napade na Bonjake i Bosnu i Hercegovinu. Bitka za Sarajevo, a time i bitka za Bonjake i Bosnu i Hercegovinu je trajala tri i po godine. U njoj su svi graani igrali herojsku ulogu i pokazala da nema sile koja moe pobijediti elju ljudi za slobodom i pravdom. Uporna odbrana Sarajeva uz najvee rtve znaila je ne samo onemoguavanje genocida, kojeg bi Srbi sigurno izvrili da bi od Sarajeva napravili centar srpske Bosne i Hercegovine, nego je imala dalekosene pozitivne uinke budui da je sauvala prirodno, historijsko, ekonomsko, komunikacijsko i kulturno sredite bosanskohercegovake drave, sredite koje je garancija ponovnog budueg ujedinjavanja Republike Bosne i Hercegovine i definitivnog opstanka Bonjaka u njoj.

Napomena:
U izradi ovog teksta koriteni su rezultati nauno-istraivakih projekata Instituta za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Instituta za istraivanje genocida Kanada. U izradi ovog teksta koritene su i Presude Meunarodnog krivinog tribunal za podruje bive Jugoslavije i Meunarodnog suda pravde. q

Emir RAMI

PREPORODOV JOURNAL 140

23

iz svijeta

Kandidatura muftije Muamera Zukorlia za predsjednika Srbije

Za i protiv
Vrlo se esto meu obinim graanima u Bosni i Hercegovini i u regiji zapadnog Balkana, pa i meu samim graanima Bonjacima, mogu uti miljenja i kritike usmjerene protiv vladajueg politikog establimenta, birokratskih struktura, drave i drutva. Iako je znaajan broj usmjerenih kritika opravdan i realan, imajui u vidu haotinu i antagonistinu drutvenu atmosferu, nestabilnu politiku situaciju, nedovoljan ekonomski napredak, visoku korupciju i mnoge druge probleme, ipak je pogubna injenica da veina tih kritikih osvrta i osjeaja nezadovoljstva meu graanima zavri na verbalnoj retorici s vrlo malo konkretnih akcija i sistemski razvijenih inicijativa. tavie, znaajan broj tih graana svoj osjeaj nezadovoljstva i nemira ne materijalizira svojim izlaskom na izbore i uestvovanjem u civilnom sektoru, ve samoizolacijom i apolitinim ponaanjem. Za politiku stabilnost i ekonomski prosperitet drutva uvijek je poeljna konstruktivna i dobronamjerna kritika, ali vrlo je bitno da obini graani pokuaju aktivno uestvovati u rjeavanju problema u svojim drutvenim zajednicama. U tom kontekstu, moda je najbolji primjer nedavni, i za mnoge iznenaujui, korak Muamera ef. Zukorlia, glavnog muftije Islamske zajednice u Srbiji, da se kandiduje za predsjednika Republike Srbije. Kako posmatrati sluaj Zukorlieve kandidature? Da li je njegova kandidatura kompatibilna sa principom sekularne drave, imajui u vidu da trenutno obavlja funkciju vjerskog slubenika? Da li je njegova kandidatura samo obini pokuaj da se doe do svjetovne vlasti ili je rije o sistemskom koraku u smjeru izgradnje jedne nove generacije vizionarskih politiara i javnih linosti meu bonjakom populacijom na Balkanu? Odmah nakon objavljivanja vijesti o kandidaturi muftije Zukorlia za predsjednika Srbije mogla su se uti razna i vrlo esto suprotna miljena. Dok jedni vjeruju da je njegova kandidatura idealan nain da se u pozitivnom smislu iskoriste mogunosti i prostor koje nudi demokratski reim i na taj nain demonstrira odlunost i vizija bonjake politike na Balkanu, s druge strane se mogu uti miljenja da je ovo ipak mijeanje vjere i politike, vulgarizacija vjere i vjerskih propisa, te krenje pravila i normi sekularne drave. Naprimjer, Meihat Islamske zajednice u Srbiji podrao je Zukorlievu kandidaturu. U izjavi je istaknuto da je rije o hrabroj i mudroj odluci i pravom odgovoru na sve izazove sa kojima se suoavaju muslimani i ostali graani u Srbiji, te da je ovo historijska odluka i prilika da se na autentinim duhovno-moralnim vrijednostima ponudi platforma za svijetlu budunost drave i drutva. Meutim, Safet Softi, predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH, izjavio je da postoji odluka da autoriteti i vjerski slubenici ne smiju da promoviu nijednu politiku partiju, niti na bilo koji nain uestvuju u izbornim kampanjama. Softi dalje navodi: Ovdje se radi o presedanu. Muamer Zukorli je na visokoj dunosti unutar Islamske zajednice i na poziciji muftije. Islamska zajednica, suoavajui se s ovim problemom prije deset godina, 2002., usvojila je odluku na sjednici Rijaseta kojom Islamska zajednica ne promovira politike partije, a nosioci vjerskih autoriteta ne mogu obnaati politike funkcije. Takoer, i Meihat Islamske zajednice Sandaka najotrije je osudio Zukorliev postupak jer, prema njima, njegova kandidatura jasno potvruje njegovu misiju koja je godinama cijepala Islamsku zajednicu i drutvo, unosei razdor i nemir meu ljudima.

Muftija Muamer Zukorli

Demokratija izmeu pragmatizma i apolitinosti


Imajui u vidu razliite stavove i poglede, postavlja se pitanje u kojoj mjeri je Zukorlieva kandidatura u suprotnosti sa idejom i modelom sekularne drave? Generalno govorei, sekularizam je pokret koji se zalae se za odvajanje Crkve ili vjere od drave, te slobodu vjere i miljenja. Pretpostavlja se da je izraz sekularizam (secularism) skovao 1846. godine engleski filozof George Jacob Holyoake, koji se otvoreno protivio uspostavljanju dravne religije ili favoriziranju jedne nautrb drugih religijskih zajednica. Pojava ovog modela stavila je velike religijske tradicije pred izazov kako da se prema njemu odrede. Muslimanski autori su nakon dugog odbijanja sekularnog modela drava poeli da mu obraaju panju i u njemu uoavaju do tada neuoene mogunosti. Naime, sekularna drava je jedan od modela ureenja odnosa religijskog i politikog autoriteta. Ovaj model se javlja u modernoj svjetskoj historiji nakon graanskih revolucija. Manifestuje se u razliitim varijantama (SAD, Francuska, Belgija, Turska, itd.) i reflektuje u razliitim teorijskim elaboracijama. Naprimjer, u Francuskoj, od revolucije 1789., modernost je stvarana nasuprot religiji, a u protestanskim zemljama religija je bila neizostavan dio modernosti. Tako je Francuski termin za odnos religije i drave u toj zemlji je laicite to znai da je drava laika (svjetovna), a ne konfesionalna, ali da se potuje sloboda religije ili uvjerenja. U engleskom jeziku koristi se termin secular state (svjetovna drava), gdje je termin secular izveden iz latinskog saeculum to znai ovdje i sada. U SAD ovaj koncept je dobio svoj pravni izvor u Prvom amandmanu na Ustav SAD-a, koji glasi: Kongres nee donijeti nikakav zakon koji bi neku religiju proglasio za zvaninu ili zabranio njeno slobodno vrenje. Ako bi

24

PREPORODOV JOURNAL 140

iz svijeta
ponudili jedan opi koncept sekularne drave moemo navesti definiciju Donalda Eugene Smitha, koji definie sekularnu dravu kao dravu koja garantuje pojedinanu i kolektivnu slobodu religije, odnosi se prema pojedincima kao prema graanima bez obzira na njihovu religiju, nije ustavno povezana ni s kakvom religijom niti nastoji da promovie ili se mijea u religiju. Ako se uzmu u obzir pravila i principi sekularne drave, moe se slobodno kazati da je Zukorlieva kandidatura legitiman i demokratski in jer se kandidirao kao slobodan graanin koji uiva takvo demokratsko pravo prema Ustavu Republike Srbije. Naime, od krucijalne vanosti je da se ima u vidu injenica da in kandidovanja na izborima nije nelegitiman in jer taj postupak podrazumijeva da u sluaju aktivnog politikog angamana odreeni vjerski slubenik prestaje sa profesionalnim angamanom u odreenoj vjerskoj zajednici. U tranzicijskim drutvima vrlo esto se pravi jednostavna greka kada se vjerski slubenici i osobe koje su aktivno angairane unutar vjerskih institucija smatraju kao izolovan i getoiziran svijet koji treba da se posveti izrazito pitanjima duhovne i vjerske prirode. Meutim, mora se imati u vidu da vjerske zajednice, kao bitan akter koji pripada nevladinom sektoru, mogu odigrati vrlo znaajnu i bitnu drutvenu ulogu kroz aktiviranje i pokretanje inicijativa i ideja od ope koristi za drutvo. Isto tako, sekularni model drave koji je utemeljen na odvojenosti vjere od drave omoguava svim svojim graanima i graankama jednake mogunosti da se aktivno angauju u drutvenom i politikom ivotu zajednice. Takoer, politiki aktivizam prijanjih vjerskih slubenika je legitiman pod uslovom da time prestaje njihov aktivan angaman i rad na javnim pozicijama unutar vjerskih zajednica. Jednostavno reeno, ako doktori, ininjeri i ekonomisti mogu biti politiki angaovani, zato to ne bi mogli biti imami i fratri? Demokratski reim otvara jedan irok politiki i drutveni prostor u smislu aktivnog politikog djelovanja za sve graane bez obzira na njihovu nacionalnost, religiju, rasu, profesionalni poziv, politiku orijentaciju, spol, itd. Demokratija predstavlja jedan takav potencijal koji su Bonjaci poeli uoavati i danas imaju svoga kandidata za predsjednika Srbije, zemlje koja je poetkom 90-ih otvoreno pomagala rat i genocid protiv Bonjaka u Bosni i Hercegovini. Drugim rijeima, demokratija je otvorila prostor da jedan bonjaki lider otvoreno pokae hrabrost, odlunost i viziju, te ponudi politika, ekonomska i drutvena rjeenja za probleme sa kojima se suoava srbijansko drutvo. Zukorli je ovim inom na najbolji nain demonstrirao ostalim Bonjacima i pripadnicima ostalih manjinskih zajednica u Srbiji, kako se mogu i trebaju uporno i beskompromisno boriti sa svoja prava kao jednaki graani u demokratskom i slobodnom drutvu. Ako su u vrijeme socijalistikog reima veina graana bili diskriminisani i ogranieno njihovo politiko i drutveno djelovanje, u slobodnoj demokratiji postoji jednaka ansa za pripadnike graana svih nacionalnosti i pripadnike manjinskih grupa. Naime, osim to demokratija oznaava oblik vlasti u kojem sve odluke neke drave donosi direktno ili indirektno veina njezinih graana kroz potene i fer izbore, isto tako demokratija nudi iroku mogunost da graani kroje svoju sudbinu i da uestvuju u kreiranju javnih i drutvenih politika i vanih odluka. Stoga, umjesto pasivnog promatranja ili neefikasne i isprazne retorike o negativnostima i problemima u drutvu i dravi, najidealniji nain je aktivan politiki angaman i konstruktivno drutveno djelovanje kako je to uradio i sam Muamer Zukorli. Isto tako, njegovu kandidaturu za predsjednika Srbije, i pored injenice da je ve unaprijed bilo poznato da nee ostvariti znaajan izborni rezultat, treba posmatrati kroz prizmu demokratije kao mehanizma za pragmatiko i sistemsko djelovanje, umjesto konstantnih apolitinih i pasivnih izljeva bijesa i nezadovoljstva. Namjeru Zukorlievog politikog aktivizma u kontekstu njegove kandidature za predsjednika Srbije treba shvatiti i kao jasan znak i upozorenje Bonjacima, kako u Sandaku tako i u BiH, da sami trebaju poeti traiti rjeenja i moduse za ekonomske, politike i drutvene probleme s kojima se suoavaju bez previe oekivanja i nadanja od strane meunarodne zajednice i stranih faktora. Od dolaska Osmanlija pa sve do odravanja prvih demokratskih izbora nakon raspada bive Jugoslavije, Bonjaci su bili pod direktnom kontrolom drugih donosioca odluka i nisu uivali priliku da direktno odluuju o svojim politikim, ekonomskim i drutvenim prilikama. Meutim, demokratskom tranzicijom kroz koju prolazi itava regija Balkana stekli su se uvjeti i prilike i za Bonjake da direktno i aktivno uestvuju u kreiranju odluka i traenju rjeenja za politike i drutvene probleme. I pored injenice da velike sile, kao to su SAD, EU, Rusija, itd., i dalje igraju znaajnu ulogu u politikim deavanjima na Balkanu, ipak je vrlo bitno da Bonjaci ne ostanu samo pasivni posmatrai politikih procesa i zato se moraju posvetiti rjeavanju svojih problema. U tom kontekstu, kandidatura Muamera Zukorlia za predsjednika Srbije je jasan primjer kako jedan Bonjak ili pripadnik manjinske zajednice ima viziju i odlunost da se na legitiman i demokratski nain bori za svoja i za prava svoga naroda. Okonanjem Hladnog rata krajem 1980-ih postepeno je poeo proces prelaska iz ere tvrde sile, utemeljene na konvencionalnim metodama natjecanja, u eru meke sile, koja se bazira na nevojnim, civilnim i naunim vrijednostima. Stoga, ako Bonjaci ele da ostvare napredak i ojaaju svoj identitet, onda moraju biti aktivni na globalnoj politikoj i ekonomskoj sceni. Zatvaranjem u nacionalna geta i samoizolacijom rezultirali bi ekonomskim nazadovanjem i politikom stagnacijom. Mnogo je vremena i rijei potroeno u raspravama o, po mnogima, kontroverznom koraku muftije Zukorlia, te kompatibilnosti njegove kandidature sa modelom sekularne drave. Odreeni argumenti utemeljeni na predrasudama i uskogrudnim ideolokim stavovima ocijenili su ovakav potez kao nelegitiman i protivan principu sekularne drave. I pored injenice da je jedan od principa sekularnog modela drave ideja odvajanja Crkve ili vjere od drave, ipak se mora imati u vidu injenica da se Muamer Zukorli kandidirao kao bilo koji drugi slobodan graanin na to ima pravo prema Ustavu Srbije. Meutim, u sluaju njegovog izbora morao bi odluiti da li da okona svoj aktivni vjerski angaman ili da nastavi aktivno da se bavi politikim ivotom. Takoer, iz Izborne komisije Srbije reeno je da po zakonu kandidaturu moe da podnese onaj ko prikupi 10.000 potpisa, ima dravljanstvo Srbije i prebivalite na podruju Srbije. Ukoliko su ova tri uslova ispunjena, za kandidaturu nema ogranienja. Jednostavno reeno, demokratski izbori daju priliku svakom graaninu drave da se ukljui u politiki ivot i od krucijalne vanosti je posmatrati demokratski reim kao mehanizam putem kojeg je mogue na pragmatian nain ostvariti i zatititi svoja demokratska prava i slobode. Mnogo bitnije od pitanja sekularne drave, kandidatura Muamera Zukorlia za predsjednika Srbije na jasan nain demonstrira odlunost i viziju jednog bonjakog lidera koji ne eli da bude pasivni posmatra javnih deavanja oko sebe i stoga se aktivno ukljuuje u politiki ivot. Ako danas elimo da doprinesemo drutvenom prosperitetu, politikoj stabilnosti i ekonomskom progresu naeg drutva, onda se moramo na neki nain angairati i pokrenuti konkretne akcije. q Bedrudin BRLJAVAC

PREPORODOV JOURNAL 140

25

iz svijeta

Svjetska krizna arita: Iran Sirija Afganistan

Diplomatska ofenziva
IRAN: Pregovori u Istanbulu i ratne pripreme
Zbog najave EU embarga na uvoz nafte, koji stupa na snagu u srpnju 2012., Iran nastavlja sa svojim akcijama kontra embarga. 10./11. travnja 2012. je objavljeno da se prekida izvoz nafte prema Grkoj, panjolskoj i Njemakoj, a najavljen je i prekid isporuke Italiji. Tokom oujka obustavljene su isporuke iranske nafte Velikoj Britaniji i Francuskoj. Podsjetimo, Iran je lan OPEC-a i proizvodi 3,5 milijuna barela nafte na dan, od ega 2,5 milijuna barela izvozi. Meunarodna agencija za nuklearnu tehnologiju priopila je da se nada da e sankcije smanjiti izvoz iranske nafte za milijun barela dnevno, odnosno za 40% poevi od sredine godine kada Europska unija uvede sankcije na iransku naftu. Ameriki list The New York Times u analizi rigoroznih ekonomskih/financijskih sankcija Iranu istie kako su one doslovno izbacile Iransku centralnu banku iz globalne financijske i komunikacijske mree. Ekonomski pritisak na Iran rezultirao je snanim padom vrijednosti domae valute, iranskog riala, prema amerikom dolaru. Zbog toga je dolo do naglog poskupljenja svih uvoznih proizvoda. Morate znati da e iranska nacija biti vrsta u obrani svojih temeljnih prava i ni pod najsnanijim pritiskom nee popustiti. Preporuujem svim neprijateljima Irana i arogantnim silama sa Zapada da promijene svoje ponaanje prema ovoj naciji. Mi im poruujemo da smo kadri bez izvoza nafte izdrati dvije do tri godine, ali nikada se neemo odrei prava da raspolaemo s nuklearnom tehnologijom, izjavio je iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedad, govorei o sankcijama SAD i Europske unije. 10. travnja Iransko ministarstvo tajnih slubi priopilo je da je u zemlji otkrivena teroristika grupa usko povezana sa Izraelom. Nekoliko lanova ove grupe je uhapeno, a za ostalima se traga. Ministarstvo je potvrdilo kako se trenutno u pritvori nalazi 15 osoba iranskog i stranog dravljanstva koje se povezuje s izraelskim atentatorskim mreama. Ministarstvo tvrdi kako izraelski Mossad upravlja pijunskom bazom koja se nalazi u jednoj nije specificirano kojoj susjednoj dravi. U izjavi Ministarstva za obavjetajne poslove Irana takoer stoji kako je skupina planirala atentat na jednog iranskog strunjaka i na dravna postrojenja. 14. travnja 2012. u Istanbulu je odran sastanak izmeu Irana i skupine P5+1, koju ine pet stalnih lanica Vijea sigurnosti UN-a (SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska) i Njemaka. Sudionici sastanka raspravljali su o iranskom nuklearnom programu, po prvi put nakon 15 mjeseci. Dogovoren je novi sastanak u Bagdadu za 23. svibnja 2012. Obje strane su rekle kako su zadovoljne ostvarenim napretkom. Vjerujemo da su razgovori u Istanbulu bili pozitivan prvi korak, da je postojalo konstruktivno ozraje, da su Iranci sjeli za stol i sudjelovali u raspravi o svom nuklearnom programu, rekao je Ben Rhodes, zamjenik amerikog savjetnika za nacionalnu sigurnost, dodavi da je sporazum oko ponovnog sastanka iduega mjeseca u Bagdadu bio dodatni pozitivan znak. Ostale zemlje sudionice pregovora takoer su ih ocijenile konstruktivnima. Slinog miljenja bio je i Ali Akbar Saleh, iranski ministar vanjskih poslova: Ako Zapad eli poduzeti mjere za izgradnju povjerenja, trebao bi poeti na podruju sankcija jer bi takvo djelovanje moglo ubrzati postupak postizanja rjeenja pregovorima. Pokae li se dobra volja,

Amerika bespilotna letjelica RQ-170 Sentinel u iranskim rukama moemo taj postupak proi vrlo lako, a mi smo spremni vrlo brzo i jednostavno rijeiti sva pitanja, ak i na bagdadskom sastanku. Dok traju pregovori o iranskom nuklearnom programu, iranske obrambene snage i dalje se pripremaju na sve mogue scenarije. Admiral iranske mornarice, Mohammad Reza Abbasian, rekao je kako je iranska mornarica na najviem stupnju pripravnosti. Iransko ministarstvo obrane izdalo je povodom Dana vojske proglas u kojem stoji kako je Iranska vojska spremna zadati razarajui i nezamislivi udarac agresoru. Povodom Dana vojske iranski vrhovni voa, ajatolah Hamnei, odrao je govor studentima na teheranskom Vojnom fakultetu. Iran nije drava koja bi mirna sjedila i promatrala prijetnje koje stiu od krhkih materijalistikih sila, koje upravo sada izjedaju crvi iznutra. Svatko tko pokua invaziju na Islamsku Republiku Iran ili samo pomisli na to mora biti spreman na udarce eljeznih aka nae vojske, Revolucionarne garde, Basij snaga (volonteri) i cijele iranske nacije. Iran e odgovoriti svom snagom na svaku agresiju, ak i prijetnju, na nain da emo unititi agresora iznutra, rekao je ajatolah Hamnei. Iranski dunosnici potvrdili su sredinom travnja kako su uspjeno dekodirali podatke iz zarobljene amerike bespilotne letjelice RQ-170 Sentinel. Iranski strunjaci navode kako su izvukli tajne podatke o operacijama i misijama koje su bile pohranjene u unutarnjoj memoriji letjelice. Postojala je velika koliina podataka, no uspjeli smo sve dekodirati i izvui iz memorije ukljuujui protokole, popravke i vrijeme letova kao to su detalji popravka 2010. ili pak detalji operacije protiv Osama bin Ladena u Pakistanu, rekao je general Amir Ali Hadizadeh, zapovjednik zrakoplovnih snaga Iranske revolucionarne garde. Podsjetimo, 4. prosinca 2011. iranska vojna elektronika jedinica je objavila kako su uspjeno prizemljili najmoderniju ameriku bespilotnu letjelicu RQ-170 Sentinel, koja je u iranski zrani prostor ula iz pravca susjednog Afganistana. 28. travnja ameriki list The Washington Post je objavio da je SAD prebacio vei broj tzv. nevidljivih (stealth) vojnih zrakoplova, najnovije pete generacije, u zranu bazu negdje na prostoru jugozapadne Azije (op.a. Bliski istok). Vojni dunosnici nisu eljeli rei gdje su se tono zaputili zrakoplovi tipa F-22 Raptor, ali je poznato kako je Amerika vojska mobilizirala veu snagu na prostoru Perzijskog zaljeva u sluaju mogue konfrontacije s Iranom. Jedan od glasnogovornika amerikih zranih snaga, Phil Ventura, opisao je prebacivanje zrakoplova kao regularni raspored iji je cilj po-

26

PREPORODOV JOURNAL 140

iz svijeta
jaati vojne odnose izmeu drugih zemalja partnera, ali i osnaiti regionalnu sigurnost i taktiku spremnost. List Aviation Week navodi, na temelju vlastitih izvora unutar Amerike vojske, kako e nevidljivi F-22 Raptori biti smjeteni u bazi Al-Dhafra, blizu Abu Dabija, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ovo je nastavak jaanja amerike vojne mou u regiji. Tokom oujka, nakon to je Iran zaprijetio da e zatvoriti Hormuki tjesnac, Amerika vojska je u Perzijski zaljev dovela dodatne F-15 zrakoplove, nove tragae za mine i dodatna etiri CH-53 Sea Stallion helikoptera, koji takoer imaju ugraene posebne ureaje za detekciju mina.

SIRIJA: Mirovni plan Kofija Annana


Druga konferencija Prijatelji Sirije odrana je 1. travnja 2012. u Istanbulu, u prisutnosti predstavnika 70-ak zemalja. Konferencija je ostala, kao to se i oekivalo, u okvirima financijske i moralne potpore rtvama sukoba u Siriji i Sirijskom nacionalnom vijeu (SNC), kojoj je, kao krovnoj organizaciji, priznat legitimitet da predstavlja sve Sirijce. Prijatelji Sirije nastavit e raditi na dodatnim mjerama radi zatite sirijskog naroda kojem se priznaje pravo na legitimne korake da se zatiti, navodi se u priopenju. Vijee sigurnosti UN-a bi i dalje trebalo igrati odluujuu ulogu u traenju naina za okonanje sukoba. Burhan Galiun, ef SNC-a, pozvao je konferenciju da naorua pobunjenike Sirijske oslobodilake vojske, a za tu ideju se posebno zalau Katar i Saudijska Arabija, iji je ministar vanjskih poslova, princ Saud al-Faisal, ponovio poziv da se naorua sirijska oporba kazavi kako je to dunost. Hillary Clinton, amerika dravna tajnica, rekla je da su SAD dosad dostavile komunikacijsku opremu sirijskoj oporbi, dok je William Hague, britanski ministar vanjskih poslova, najavio da e Velika Britanija iduih dana udvostruiti pomo protivnicima reima Bashara al-Assada. Nekoliko arapskih zemalja (najmanje tri Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati), zajedno sa SAD-om, obeale su kako e izdvojiti 100 milijuna USD kako bi direktno financirale komunikacijsku opremu, ali i plae za sirijske pobunjenike koji se bore protiv aktualne vlasti. Opozicijski SNC je najavio kako e od sada pobunjenici biti plaeni za borbu protiv sirijske vlade. Novac e se takoer izdvajati i za svakog vojnika koji odlui dezertirati iz Sirijske vojske. Od ideje o otvorenom naoruavanju sirijske oporbe oito su odustali i Amerikanci i njihovi saveznici, kada je postalo izvjesno da strana vojna intervencija u Siriji nije mogua kao u libijskom sluaju. Rusija je osudila pokuaj Zapada i pojedinih arapskih zemalja da donose vlastite ultimatume i umjetne rokove po pitanju okonanja aktualne krize u Siriji, istaknuvi kako o uspjenosti mirovnog plana Kofija Annana nee odluivati tzv. Prijatelji Sirije. Kofi Annan ima mandat od generalnog tajnika UN-a i od Vijea sigurnosti UNa. Vijee sigurnosti e prosuditi tko mora implementirati toke plana i kako. Ultimatumi i umjetni rokovi ne mogu pomoi u ovoj situaciji. Mi nastojimo biti prijatelji svih Sirijaca, a ne samo odreenog segmenta sirijskog naroda, rekao je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova. Takoer je istaknuo kako Rusija nije prisustvovala konferenciji Prijatelji Sirije zbog toga to predstavnici vlasti Bashara al-Assada nisu pozvani. Aleksandar Lukaevi, glasnogovornik ruskog Ministarstvo vanjskih poslova, rekao je kako konferencija nema za cilj rjeavanje sirijske krize, ve eli pripremiti tlo za potencijalnu intervenciju. Slubeni sirijski mediji kritizirali su summit Prijatelji Sirije i nazvali je tribinom neprijatelja Sirije. Slubeni Damask je izjavio kako su sve vojne operacije zaustavljene u jutarnjim satima 12. travnja, ali njihovi vojnici e ostati na oprezu zbog suoavanja s moguim prijetnjama krenja primirja, te

Kofi Annan, mirovni izaslanik UN-a i general Robert Mood, zapovjednik UNSMIS-a e zadrati pravo na odgovor proporcionalno svim napadima. Isto tako iz pobunjenikih redova izjasnili su se da e uzvratiti na bilo koje provokacije od strane Assadovih snaga. 14. travnja u Vijeu sigurnosti UN-a izglasana je Rezolucija o Siriji kojom se odobrava dolazak promatrake misije u zemlju. Promatraka misija, od nekih 30ak nenaoruanih promatraa, imati e zadatak nadzirati provoenje prekida vatre u skladu s Kofi Annanovim planom od est toaka. Novu rezoluciji su prihvatile sve lanice Vijea sigurnosti. Rusija, koja je prethodno uloila veto na nekoliko rezolucija, izrazila je zadovoljstvo novim tekstom. Ruski ambasador pri UN-u, Vitaly urkin, potvrdio je kako je ovo plod zajednikog rada u Vijeu sigurnosti i pritom naveo kako je Rusija od poetka podravala Kofi Annanov plan: Rezolucija je uravnoteena i sada polako poinje predstavljati stvarnost. 28. travnja generalni tajnik UN-a, Ban Ki-moon, objavio je kako imenuje 54-godinjeg norvekog generala Roberta Mooda za glavnog vojnog promatraa UN-ove nadzorne misije u Siriji (UNSMIS). General Mood od 2011. radi u slubi nadzora norvekih oruanih snaga. Prethodno je bio ef UNTSO-a za Bliski istok, a od 1989.-1990. sluio je u norvekom bataljunu UNIFIL-a u Libanonu. Diplomirao je vojne studije na amerikom univerzitetu Marine Corps University, a dodatno obrazovanje stekao je na NATO fakultetu u Rimu. Prema najnovijoj UN rezoluciji, Vijee sigurnosti odluilo je uspostaviti inicijalni period od 90 dana u kojem bi promatrai UNSMIS-a trebali dostii brojku od oko 300 nenaoruanih vojnih promatraa ukljuujui civilne komponente po potrebi misije i u svrhu ispunjenja mandata. Implementacija Kofi Annanovog mirovnog plana donekle je stabilizirala stanje u zemlji, no s obje strane dolaze informacije o sporadinim sukobima. Sirijske vlasti napominju da se na terenu nalaze strane teroristike organizacije iji je cilj potkopati mirovni proces. Teroristiki napadi se intenziviraju kako se pribliava datum prvih viestranakih parlamentarnih izbora u Siriji (7. svibnja). Tako je, izmeu ostalih, 29. travnja u Damasku u samoubilakom bombakom napadu, za koji je odgovornost preuzela grupa pod nazivom Al-Nusra front, ubijeno 11 ljudi. Dan kasnije tri eksplozije pogodile su Idlib, u kojima je ubijeno preko 20 ljudi. Rusija je estoko kritizirala naoruanu opoziciju u Siriji zbog teroristikih napada i kampanje ubijanja civila, unato injenici da je na snazi UN-primirje. Glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova, Aleksandar Lukaevi, takoer je jo jednom pozvao vlasti u Damasku da u potpunosti prihvate dunosti mirovnog plana na kojeg su se obvezali. No, postoji i druga strana u Siriji. Opozicijske skupine doslovno su pokrenule masovni teror u zemlji. Ubijanje to vie civila i unitavanje civilne infrastrukture podsjea na dogaanja koja smo vidjeli u Iraku, Jordanu i na drugim mjestima na kojima operira al-Qaeda i njene skupine, navodi Lukaevi. Nakon zadnjeg teroristikog napada u Damasku, rusko ministarstvo vanjskih poslova zauzelo je jo vr-

PREPORODOV JOURNAL 140

27

iz svijeta
i stav u osudi naoruanih terorista unutar Sirije. Uvjereni smo kako teroristikim operacijama unutar Sirije treba stati na kraj. Moskva odluno osuuje ove barbarske inove - to su pokuaji nepomirljive opozicije da povea tenzije i nasilje u zemlji. Cilj je sasvim jasan: unititi pokuaj mirne rezolucije na temelju Annanovog plana koji se poeo implementirati. Svi unutarnji i vanjski igrai moraju prestati s potporom ovim naoruanim skupinama, stoji u izvjetaju ruskog ministarstva vanjskih poslova. U tom kontekstu znakovita je informacija da je krajem travnja ispred obale libanonske luke Tripoli zaustavljen brod Lutfallah II, koji je plovio pod zastavom Sierra Leonea. Na njemu su pronaena poiljka oruja iz Libije, iz Bengazija tri velika kontejnera puna oruja namijenjena Slobodnoj sirijskoj vojsci. Sudei prema stanju na terenu, Assad je s vojskom od 300.000 vojnika uglavnom skrio otpor pobunjenika. Slobodna sirijska vojska koja, prema analitiarima, ima maksimalno 30.000 slabo naoruanih vojnika, ograniila se uglavnom na gerilski nain ratovanja brzim udarima i premjetanjem snaga. No, nakon pada Homsa i slamanja otpora i u drugim gradovima, mali su izgledi da vojne pobunjenike jedinice imaju izgleda u borbi protiv Assadovih oklopnih divizija i odlino naoruanog pjeatva. Annanov plan u est toaka nametnuo je stroge okvire pridravanja prekida vatre i pobunjenicima koji se u takvim okolnostima i bez ozbiljne strane pomoi u oruju ne mogu pregrupirati za nove vojne akcije. Meutim, oekuje se da e se manje pobunjenike vojne jedinice odrati, to bi sirijskoj oporbi jamilo kakvu takvu poziciju u pregovorima o buduem politikom ustroju zemlje. Annanov plan koji su podrale i Rusija i Kina nesumnjivo je, barem zasad, osigurao Assadu relativno komotnu pregovaraku poziciju i zajamio mu, uz neke manje politike ustupke, ostanak na vlasti.

Fotografija iz LA Timesa ameriki vojnici poziraju s raskomadanim tijelima Afganistanaca Ameriki padobranci, pripadnici 82. zrane divizije, okirali su javnost i digli na noge Ameriku vojsku nakon to je ameriki list Los Angeles Times sredinom travnja objavio fotografije na kojima se tokom dunosti trijumfalno slikaju sa osakaenim dijelovima tijela navodnih afganistanskih bombaa samoubojica. Prizori vojnika koji se smjekaju drei ljudske noge snimljeni su u provinciji Zabol u veljai 2010. godine. Mini foto-sesion uprilien je za vrijeme vojnog zadatka koji je zahtijevao provjeru izvjetaja kojeg su prethodno nainili pripadnici Afganistanske vojske. On je ukljuivao pregled dijelova tijela navodnih bombaa samoubojica, kao i pokuaj identifikacije njihovih ostataka. Nekoliko mjeseci kasnije, isti vod dobio je slian zadatak, pa su tada nastale nove fotografije na kojima mladii u dobrom raspoloenju poziraju kraj odrubljene glave. Na drugoj pokazuju srednji prst, a na treoj jedan od njih neometano ita Lovca na zombije. Nakon to je jedan od padobranaca dostavio fotografije novinama, Amerika vojska je pokrenula internu istragu te priopila kako je oigledno rije o grubom krenju vojnih standarda. Objavljeno je i kako je veina vojnika na fotografijama identificirana, ali njihova imena nisu objavljena. Povodom najnovijeg incidenta oglasila se i Bijela kua. Ameriki predsjednik Barack Obama zatraio da se odgovorni za ovo zlodjelo kazne, dok je glasnogovornik Jay Carney izrazio nezadovoljstvo odlukom urednika da neugodne prizore objave u javnosti. Otro osuujemo ove fotografije i ova djela, koji ni na koji nain ne predstavljaju vrijednosti koje su u osnovi nae misije u Afganistanu, rekao je Andres Fogh Rasumssen, glavni tajnik NATO-a. Ovaj skandal samo nastavlja niz incidenata koji su posljednjih mjeseci dodatno naruili nimalo idiline odnose izmeu Afganistana i SAD-a, koji je najavio povlaenje svojih trupa do kraja 2014. godine. I pored toga, 22. travnja, nakon viemjesenih pregovora, SAD i Afganistan su potpisali strateko-partnerski ugovor. Ameriki list The New York Times prenosi kako e se prema novom ugovoru amerika potpora Afganistanu nastaviti jo 10 godina nakon to amerike vojne trupe prema aktualnom planu 2014. formalno napuste Afganistan. Tekst cijelog ugovora nije objavljen u javnosti, ali se spekulira da su pojaane tenzije proteklih mjeseci svakako utjecale na konani tekst. Dokument koji je finaliziran danas garantira sigurnost Afganistanu, regiji i cijelom svijetu. Takoer, to je dokument za razvoj cijele regije, stoji u slubenoj izjavi predsjednikog ureda Hamida Karzaia. Ameriki ambasador u Afganistanu, Ryan C. Crocker, rekao je kako novi ugovor znai da e SAD dugotrajno pomagati Afganistanu ostvariti ujedinjenu, demokratsku, stabilnu i sigurnu dravu. Pregovori oko konanog teksta su dugo trajali i u nekoliko navrata je izgledalo da bi mogli propasti, ponajvie zbog utjecaja dva snana susjeda, Irana i Pakistana, koji ne ele dugotrajnu ameriku prisutnost u regiji. q Pripremio: Ismet ISAKOVI

AFGANISTAN: Talibanska ofenziva i strateko-partnerski ugovor


47 osoba je poginulo (36 talibana, osam pripadnika afganistanskih snaga sigurnosti i troje civila), dok je ranjeno 40-ak pripadnika afganistanskih snaga sigurnosti, kao i 25 civila, u usklaenim talibanskim napadima 15. i 16. travnja 2012. na Kabul i u jo nekoliko afganistanskih pokrajina, ponajvie u Paktiji i Logaru. Najei napadi zabiljeeni su na dio Kabula gdje se nalazi zgrada gradskog parlamenta, veleposlanstva zapadnih zemalja (Njemake, Velike Britanije i SAD) i glavni stoer NATO-a. Glasnogovornik ISAF-a je rekao kako je dolo do napada na sedam lokacija irom Kabula. Zabihullah Mudahid, talibanski glasnogovornik, izjavio je da su napadi izvedeni u znak odmazde zbog spaljivanja Kurana u NATO-bazi u Bagramu, ubojstva 16 afganistanskih civila u pokrajini Kandahar i video-snimka koji prikazuje kako ameriki vojnici uriniraju po tijelima mrtvih talibana. Talibani navode kako su pokrenuli i veliki napad protiv utvrene predsjednike palae predsjednika Hamida Karzaia i kako su suprotstavljene strane pretrpjele velike gubitke. Talibanski glasnogovornik je rekao kako se radi o velikoj proljetnoj ofenzivi, koja je planirana mjesecima. S druge strane, NATO je najjai napad talibana na Kabul u posljednjih 10 godina predstavio kao uspjeh svojih snaga. Neobino sam ponosan kako su brzo reagirale afganistanske snage sigurnosti na napade u Kabulu, rekao je ameriki general John Allen, glavni zapovjednik ISAF-a, dok je Oana Lungescu, glasnogovornica NATO-a, izjavila kako su reakcije na napade pokazale da su afganistanske snage profesionalne i vrlo angairane. Meutim, diplomati NATO-a, koji ele ostati neimenovani, ne dijele optimizam kada je rije o spremnosti i sposobnostima afganistanskih snaga sigurnosti, jer su najnovije borbe na koncu okonane tek intervencijom amerikih borbenih helikoptera.

28

PREPORODOV JOURNAL 140

kultura

Pria o sevdalinkama: pjesma s kojom se 1993. u Gornjem Vakufu ginulo

Mejra na tabutu
Dola voda, od brijega do brijega, pronijela Mejru na tabutu, pronijela Mejru na tabutu. Hajde Mejro s nama veerati. Veerajte, mene ne ekajte, veerajte, mene ne ekajte. Mene eka gotova veera, u dennetu meu hurijama, u dennetu meu hurijama. Selam ete mojoj staroj majci, neka klanja pet vakat namaza, neka klanja pet vakat namaza, neka posti mjesec ramazana, neka Mejri namijeni kurbana, neka Mejri namijeni kurbana. setak verzija te pjesme. esto sam, izvodei Mejru na tabutu, vidio suze u oima gledalaca. Pitao sam se: da li ale Mejru ili sami sebe nas? Danas, kada je stasala naa Armija RBiH, znam da treba aliti Mejru. Mi smo se uz Allahovu pomo odbranili, napisao je rahmetli Omer Pobri, negdje pred kraj agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Stari zapisi kau da je pjesma Mejra na tabutu nastala u Graanici. Umrla je mlada djevojka i nakon ikindije ukopana u mezarju pored puta, nedaleko od potoka koji protie kroz ariju. Odmah poslije denaze, pala je velika kia. Od kie nastala poplava i Mejrin tabut izrovila. Tabut je zavrio u oblinjem potoku, koji ga je nosio prem oblinjoj rijeci Sprei. I tako, dogaaj je odredio pjesmu. Narodni pjesnik je istog dana ispjevao, opisujui kako voda nosi Mejru na tabutu. Analizom stihova hajde Mejro s nama veerati, veerajte mene ne ekajte narodni pjesnik je kazao da je Mejra do no prije veerala i da joj veera vie ne treba. S druge strane, stihovima mene eka gotova veera u denetu meu hurijama, narodni pjesnik opisuje Mejru kao mladu bezgrenu djevojku koja nije imala vremena da se nakupi grijeha i da joj je kao takvoj dennet obean. Ova pjesma je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu postala simbol moralnog otpora. Branioci BiH su esto, od Buima do Gorada, od Mostara do Srebrenice, od Gradaca do Teoaka, kad bi neprijatelj prijetio da slomi njihov otpor, kolektivno je pjevali. Znalo se desiti da po nekoliko stotina bosanskih vojnika dok ginu, kad ostaju bez municije, jedni druge bodre tako to jedan zapone, a svi ostali nastave pjevati Mejru na tabutu. Ostae, bezbeli da e ostati upamena i arhivirana pria iz Gornjeg Vakufa. HV i HVO januara 1993. izvode silovite udare na gradsko jezgro Gornjeg Vakufa, koju brane borci Armije RBIH. Dvoboj je poeo tano 11. januara 1993. u 17 i 11 minuta. Strano izgleda. Zemlja se trese od silnih detonacija. Ranjenih ima sve vie i vie. Tako prolaze ratni dani do 18. januara. Kada HV i HVO kreu svom silinom da zauzmu gradsko gnijezdo Gornjeg Vakufa. Silovito tuku, ali otpor je ilav. Borbe ne prestaju, ta-vie se pojaavaju. Najee bitke se vode oko Releja. Branioci uspijevaju zadrati poloaj, a HV i HVO koji je brojniji u ljudstvu i tehnici iz minute u minut pojaavaju napade. Relej je vrlo vaan. Ukoliko ga branioci izgube, doi e u nezgodan poloaj. Branioci su uspjeli odbiti napad na Relej, ali jo uvijek se vode estoke borbe. Tenkovi HVO-a su sve blie Releju. Branioci alju pojaanje. Na Releju prava drama. Uestvuje nekoliko hiljada vojnika na obje strane. A prostor je vrlo mali. HVO i HV preuzimaju inicijativu na pojedinim mjestima. Ima dosta poginulih. Pada mrak, a borbe ne prestaju. Ko je na Releju?, pitaju u Gornjem Vakufu. Odgovor: Moda nema niko. Moramo se vratiti na Relej!, govore branioci. Moramo se vratiti, znate li ta to znai to. Mrak je odavno ve pao, a sa Releja se uje pjesma Evo Jure i Bobana. Brani se druga vana kota, brdo Kr. Ali sa toga brda, kad je najtee i najee bilo, ula se i druga pjesma. Branioci kada dobijaju pomo u ljudstvu uju u daljini Dola voda od brijega do brijega, pronijela Mejru na tabutu. Onda oni odgovaraju istom pjesmom. Svi sa suzama u oima. Pjevali su je sve dok je i jedan bio iv, a izginula je cijela smjena. Ovo brdo voli ovu pjesmu. Rat je proao. Gornji Vakuf pamti mnogo zla, ali pamti i pjesmu s kojom se ginulo i koja ih je odrala, sevdalinku Mejra na tabutu. q Avdo HUSEINOVI

Omer Pobri

Iako je stara vie od jednog stoljea, sevdalinka Mejra na tabutu je tek 1990. godine postala poznata iroj javnosti. Naime, tada je rahmetli Omer Pobri odluio da je aranerski obradi i javno prezentuje. Pjesmu Mejra na tabutu prvi put sam uo od Avdage Vrabca, sazlije, u sazlijskoj verziji. Po Avdaginom kazivanju, pjesmu su ranije izvodili lanovi izvorne grupe Kalesijska trojka u tradicionalnoj varijanti autohtone izvorne muzike BiH. Pjesma me je tekstualno izuzetno dojmila. Mogao sam, u mati, filmski zamisliti i vidjeti kompletnu traginost te situacije. Razmiljao sam: da li je Mejra na tabutu u vodi od brijega do brijega rezultat prirodne katastrofe, poplave ili je voda od brijega do brijega metafora zla koje nam ciklino prave prve komije. Nae komije vole od mutnih dubina bosanskih rijeka praviti grobnice naim majkama, sestrama i naoj nejai. Narodni pjesnik, dodajui Mejri u vodi tabut, kao simbol vjerske pripadnosti, generalno je opisao stanje bosanskih muslimana. Pjesma je to tekstom i melodijom opisala, jer sevdalinka, ustvari, slika ivot: tugu, stradanje, tragedije, radost i sve ono to kompleksnim ini ovo nae jednostavno bitisanje na dunjaluku. Zato je Mejra na tabutu? Zato, recimo, nije Jovanka u vodi? Zato to je Mejra u toj pjesmi personifikacija svih muslimana kojima je na ovim prostorima sve tjenje ivjeti i uvati svoju vjeru, kulturu i posebnost. I zato to mi od rijeka nikada nismo pravili grobnice, jer mi nau borbu za opstanak vodimo viteki, potujui pravila vjere kojoj pripadamo. Hajde Mejro s nama veerati. / Veerajte, mene ne ekajte, mene eka gotova veera / u dennetu, meu hurijama. Mejra je, vjerovatno, bogobojazno ivjela, a nepravdom izgubivi ivot oekuje pomo i spas od Allaha, d.., nadajui se da e joj Allah, d.., podariti dennet, zato samosvjesno odgovara i poruujui majci, poruuje svima nama: Selam ete mojoj staroj majci / neka klanja pet vakat namaza neka posti mjesec ramazana / neka Mejri namjeni kurbana. Pjesmu Mejra na tabutu obradio sam i aranmanski prilagodio dananjem vaktu. Pjesmu je promovisala sjajna Zehra Deovi 1990. godine u Zetri na Veeri ilahija, kasida i sevdalinki. Od tada ta varijanta putuje Bosnom i svijetom do naih dua. Do sada je snimljeno dvade-

PREPORODOV JOURNAL 140

29

kultura

Ambijentalna izloba Izeta uzela Multiplikacijski stroj (Zagreb, 12.-24. travnja 2012.)

Kolorit boja
U studiju Moderne galerije Josip Rai u Zagrebu, 12. travnja 2012. godine otvorena je izloba Izeta uzela pod nazivom Multiplikacijski stroj. Izet uzel (1941.) zavrio je kolu za primijenjenu umjetnost u Sarajevu, a Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio je suradnik majstorske radionice Antuna Augustinia i jedan od pokretaa grupe Biafra. Posjetitelji su uzelove radove mogli razgledati do 24. travnja 2012. godine.

Ekspresionistiko-angairani pristup prema svijetu


Na izlobi su vrlo afirmativno govorili pjesnik i recitator Goran Matovi, povjesniari umjetnosti Sanda Bajzek Sanaev i eljko Marciu, kustos Moderne galerije Josip Rai, koji su se osvrnuli na ranije umjetnikovo stvaralatvo, gdje je istaknuto kako novo uzelovo stvaralatvo nosi u sebi ekspresionistiko-angairani pristup prema svijetu, te predstavlja prirodni slijed prethodnog umjetnikovog stvaralatva. Posjetitelji su mogli uivati u koloritu boja, s nebeskog beskrajnog svoda prelivenih na umjetnikova platna, onda kad se u praskozorju ukae buktinja novog dana ili kad se nadviju tmurni oblaci nad ivot zelenih padina i beskrajnih brzaka planinske rijeke koji pjevaju alopojku i ljubiastim obrisima usnulog i zaboravljenog djetinjastva skinu plaviastu koprenu zaborava. A onda se usnuli tonovi zelenog, poprskani jednom zlatnom sunanom zrakom koja nagovjetava novo bolje jutro od onog koje je bilo pokoeno plahovitim pljuskom proljetnim, razliju u beskraj asocijativnih traenja sebe u nekoj drugoj rijeci vremena. Snani zamasi kista pokrenue maginu mo i boje se razlie po streim granama, teinom ih povijajui. Pa nastave put vertikalama alosnih vrba, raskono ih okitivi plaviastim, i smaragdnim slapovima, stvorivi psihodelinu zavjetrinu, namijenjenu samo najveima. (Stella Dobrina) Klokoti modrozelenog buka i uspavani vrbici tek probueni prvim cvrkutom u zoru, nagovjetavaju bjeliasti slap ivota ija se pauinasta nit sjedinjuje s nebeskim beskrajem. uzelove slike kao i Makovi kameni spavai svjedoe o neprolaznosti ljudskog duha koji se uahuri u kamenu, koloritu slike, toplini rije, boji glasa, uspavanom taktu... i bivaju zvonkim ehom u vremenu nestajanja kad se uini da vie nieg nema i ne moe biti osim tutnja i praska oholih konjanika koji u prah sve pretvaraju. Na duvaru jedne poruene kue, onda kad je Neovjek gospodario ivotima drugih ljudi i usnulih travki uz ravnicu, ukaza se, Bojom dobrotom, jedna aura i bi svjedokom turobnog vremena. Za svagda se taj neponovljivi obris ubiljei u beskraj umjetnikove due, a on ga kroz svoju imaginaciju dariva ovima danas i onima koji e tek doi. Negdje strahovito zatutnja. Pored mene se pone uruavati. I sve se srui, samo osta komadi zida (duvara) optoen tamnom aurom, iaran sjenkama djetinjstva. (Izet uzel) Na djelu je beskrajna umjetnikova humanost koja ubiljei strane namjere crnih konjanika, ali i nagovjetaj oprosta, nikad zaborava. Na dobitku u ma kojem vremenu je onaj koji u sebi nosi optimizam i vjeru u ovjekove dobre namjere da materiji podari dio sebe, oblikujui je u beskrajne obrise ljudske duhovnosti.

Izloba slika Izeta uzela u studiju Moderne galerije Josip Rai u Zagrebu Autorica izlobe Stella Dobrina u Katalogu izlobe je istaknula kako je multiplikacijski stroj simbol angairane kritike umjetnika uzela koji revoltirano prigovara erupciji globalnog nasrtanja na tisuljetno kulturno nasljee i gubitak istinskih vrijednosti. Humanim optimizmom i vjerom u trajnost stvaranja, istrgnut iz traginih reminiscencija i surove svakodnevice, uzel pronalazi novi balans u povratku harmoniji s prirodom, biljeenju pulsiranja ivota, u tenjama za isticanjem kulturnog naslijea i buenja novog Proljea. Naslovi uzelovih slika: Kameni spavai, Tamna aura zida-duvara, Okovano Sunce, Susreti na uu, Slapovi ivotnosti, ivot imele i Prvi cvrkut su samo neki od naslova koji uokviruju asocijacije. One bi poletjele i vie s potezima sazvuja tankih vertikala, proirile se uz snopove rasprenih dijagonala, poletjele u ritmu usklaenog kolorita i izvan promiljene igre, povedene rukom umjetnika, sofisticiranog znalca koji osjea kada treba rapsodiju zaustaviti. Sredinja os izlobe bila je ambijentalna instalacija eljeznog okvira konstrukcije skulpturnih asocijacija unutar kojeg su leerno prislonjena slikarska platna. Ovakva postavka izaziva aluziju na stroj za izbacivanje gotovih proizvoda kojim je ponuena i akcija razlistavanja kroz stroj provuenih slika, kako je postavku iitala Dobrina. Interaktivnost izmeu autorskog dijela i zainteresiranog promatraa ostvaruje se slobodnom odlukom ovjeka da kontaktira s umjetnou. Stella Dobrina je upozorila na devalvaciju podvoenja pojma umjetnikih vrijednosti, jeftino ispraznih dosjetki lake kategorije do ispoljavanja morbidne zabrinjavajue bolesne degutantnosti koja granii s patologijom ljudskog duha odraz su vremena u kojemu postojimo, istaknuvi kako bizarna prodaja kia po cestama i trgovinama za vjenu uspomenu omalovaavaju ljudsku duhovnost. Ali, prihvatiti suvremena zbivanja, znai prihvatiti ivot. Tijekom svih razdoblja svijet je i ranije bio, manje ili vie, kaotian. Stoga danas okrenuti se kritinosti i selektiranju vrijednosti vanije je no ikada. U kontekstu iznesenog, Dobrina postavlja pitanje: Trebaju li nam jo uvijek Umjetnike akademije? q Ajka TIRO SREBRENIKOVI

30

PREPORODOV JOURNAL 140

kultura

24. Meunarodni sajam knjige i uila u Sarajevu (18.-23. travnja 2012.)

Sarajevski sajam
24. Meunarodni sajam knjige i uila i 12. Bijenale knjige odran je u Sarajevu od 18. do 23. travnja 2012. u organizaciji KJP Centar Skenderija, TDK ahinpai i Udruenja izdavaa i knjiara BiH. Ovogodinji sajam je odran pod motom Kua knjige, na manjem izlobenom prostoru u dvorani Mirza Delibai i prostorima kojima je okruena, poto je sajamska Ledena dvorana trenutno neupotrebljiva zbog tekog oteenja krova. Svaka bosanska i hercegovaka kua trebala bi biti kua knjige. Naalost, knjievni, prevodilaki, izdavaki, knjiarski i kritiarski posao je potcijenjen. No i to e se promijeniti, kao to se promijenilo u dvije posljednje dekade 19. stoljea, u pozlaenom dobu, kada je izgledalo isto tako da je pohlepa pobijedila ljudskost. Mi koji tujemo knjigu, koji se divimo knjizi, koji ivimo od knjige, moramo se za to boriti, rekao je prof. dr. Zvonimir Radeljkovi, predsjednik PEN centra Bosne i Hercegovine otvarajui 24. Meunarodni sajam knjige i uila. Na sveanosti otvorenja Ibrahim Spahi, predsjednik Udruenja izdavaa i knjiara BiH, podsjetio da se ove godine u svijetu slavi 200. godinjicu od roenja Charlesa Dickensa. U isto vrijeme kada se odrava 24. Meunarodni sajam knjige i uila u Sarajevu, izdavai se okupljaju na Svjetskom kongresu izdavaa u Cape Townu. U sreditu interesiranja savremenog izdavatva i danas je kao i uvijek pitanje ostvarivanja autorskih prava i prava izdavaa. I zato, kada se ovogodinji Sajam zavrava, na Dan autorskih prava i na dan kada je Kulturni forum BiH 23. april proglasio Danom kulture BiH, suorganizatori Sajma e dodijeliti priznanja za najbolja ostvarenja u svim oblastima stvaralatva. Izdavaka industrija i trite knjige suoeni su sa izazovima novih tehnologija i potrebom za novom komunikacijom u globalnim okvirima, zbog ega je i pitanje jezika i pisma i promocija autora od prvorazrednog znaaja. Tome je posveen i ovaj 24. Sarajevski sajam knjige i uila, rekao je Spahi. Naglasio da su organizatori, usprkos elementarnoj nesrei i stradanju dosadanje sajamske dvorane, uinili sve da i ovogodinji Sarajevski sajam bude organiziran na najbolji mogui nain. Na ovogodinjem Sarajevskom sajmu knjige i uila preko 200 izlagaa iz 15 zemalja izloilo je vie od 100.000 naslova. Sajam je posjetilo oko 100.000 ljudi, od kojih skoro dvije treine u organiziranim posjetama s besplatnim ulaznicama. U Bosanskoj kui odrano je 107 promocija i predstavljeno 145 novih izdanja, a publika se mogla susresti s autorima, urednicima, kritiarima, meu kojima su bili romanopisci, pjesnici, prozaisti, esejisti, glumci, ekonomisti, sociolozi, univerzitetski profesori i akademici. Svoje mjesto meu izlagaima naao je i KDBH Preporod, ije su se knjige i asopisi mogli vidjeti na tandu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH (Sektor za iseljenitvo), koje dugi niz godina pomae autore i izdavae iz bosansko-hercegovake dijaspore. Promocija izdavako-informativne djelatnosti KDBH Preporod odrana je u subotu, 21. travnja u Bosanskoj kui dvorane Mirza Delibai. Predstavljene su knjige Multimonolog Senada Nania, Kad zora razrjeuje strah Filipa Mursela Begovia, Vrtoglavica due Esada Jogia i Ramazanske veeri Branislava Nuia, te asopisi Behar i Preporodov Journal. Osim toga, isti dan u veernjim satima, u organizaciji BZK Preporod iz Sarajeva, u prostorijama Vijea Kongresa bonjakih intelektualaca odrana je promocija Multimonologa Senada Nania.

KDBH Preporod na Sarajevskom sajmu (Ismet Isakovi, Sead Begovi, Filip Mursel Begovi, Senad Nani i Ervin Jahi) Posljednjeg dana 24. Meunarodnog sajma knjige i uila dodijeljene su nagrade u 15 kategorija i urueno sedam specijalnih priznanja. Izdvajamo neke od znaajnijih. Nagradu za ivotno djelo u knjievnosti dobila je knjievnica Valerija krinjar Tvrz, koja je objavila 20-ak knjiga, ali su posebnu misiju imala njena djela pisana za djecu. Njeno stvaralatvo je neraskidivo vezano za Bosnu i Hercegovinu. Nagradu za najbolji izdavaki poduhvat godine dobili su izdavaka kua Rabic Sarajevo za djelo itati Bosnu i Hercegovinu autora Ludvika Kube, iji je urednik Muhamed Zlatan Hrenovica i Javno preduzee Slubeni glasnik za Sveske (1 i 2) Leonarda da Vincija, iji je urednik Jovica Ain. Nagradu za najbolji prijevod dobili su Goran Sari i Maja Weikert za prijevod djela Geerta Maka U Evropi: Putovanje dvadesetim vijekom u izdanju Buybooka. Najbolji asopis je Znakovi vremena u izdanju Nauno-istraivakog instituta Ibn Sina iz Sarajeva. Nagradu za najbolji tand dobio je tand Izdavake kue Buybook. Nagradu za najbolju promociju djela na sajmu dobili su Zalihica za promociju djela VAR autora Sae Stojanovia, Knjievna zaklada Fra Grgo Marti za promociju knjiga nagraenih knjievnom nagradom Fra Grga marti za 2011. godinu, TDK ahinpai za promociju Ja mahalua 3 Indire Kuuk Sorgu i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH za promociju knjiga autora iz dijaspore. Dobitnici specijalnih priznanja su Snjeana Vasilj i suradnici za Arheoloki vodi Hercegovine, urednik Jasmin Brankovi; Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Samir Fazli i ZORO Sarajevo za doprinos knjiarstvu; Emir Isovi za Geografsku kartu BiH; tamparija Makarije Beograd i Nova knjiga Podgorica za Sabrana djela Ive Andria u godini Andria; Fondacija Kemal Bakari za izvanrednu organizaciju Meunarodnog susreta slavista bibliotekara; Kemal Kozari i Nikola Fabris dobili su specijalna priznanja za djelo Monetarno kreditna politika iz oblasti ekonomije u izdanju tamparije Fojnica; Trisar Inn za doprinos Sajmu knjige u oblasti uila; V.B.Z. za regionalnu suradnju i promociju autora iz regije; Univerzitet u Sarajevu za organiziran nastup na Sajmu i El Kalem za izdavatvo koje potie bolju suradnju meu religijama. Organizatori su najavili da e se 25. Sarajevski sajam knjige i uila i 13. Bijenale knjige odrati od 17. do 22. travnja 2013. godine. Prema najavama, bit e jo bogatiji i atraktivniji, na veem prostoru i s veim brojem izlagaa. Jubilarni 25. Sarajevski sajam imat e zemlju specijalnog gosta, posebne programe za djecu i mlade, te niz drugih programskih iznenaenja. q Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 140

31

prie iz bosne

Narodni heroji iz Bosne i Hercegovine: Safet Zajko tijelo se dva dana krilo u damiji da borci ne saznaju da je poginuo

Epski junak
Do agresije na Bosnu i Hercegovinu, Safet Zajko je radio kao bravar u sarajevskom preduzeu vojne opreme Zrak. U martu 1991. godine u Zraku je proizvodnja snajpera poveana sa 200 na 2.000 komada, a pred agresiju iz kruga tvornice otueni su svi topovi. Sav novac iz Zraka pokrao je i odnio u Beograd direktor Radoslav Andi, koji je otuda poruio Safetu: I Zrak i zrak iznad njega su srpska zemlja. Safet Zajko roen je 1959. godine u Gaoiima kod Rudog. Poslije zavrene osnovne kole u Zabrnici kod Priboja, predao je molbu da se upie u Policijsku kolu na Vracama u Sarajevu. Odbijen je jer je imao jedan pokvaren zub. U Sarajevo je doao 1974. godine. Tokom vojnog roka zavrio je kolu rezervnih oficira u Bilei. U januaru 1991. godine, kao pripadnik Patriotske lige BiH, Safet Zajko je ve imao sam svoju operativnu grupu, a 5. aprila 1992., prvog dana agresije, zarobio je 15 etnika. Vie od mjesec dana pripremao je blokadu kasarne JNA Jusuf Donli, dok nije osloboena pred kraj maja 1992. godine. Zajkini borci, koje su inili stanovnici Bua Potoka, Boljakova Potoka, Sokolja i Brijea brda, 8. juna 1992. izveli su prvu veliku akciju na ui i zauzeli prve znaajne kote. Poslije ove prve, uvene bitke, slijedit e decembarska niska velikih bitaka i velikih pobjeda na ui za Vis, Kotu 850 i Golo brdo.

Safet Zajko (1959. - 1993.) U decembru 1992. u je za Sarajlije, koji do agresije nisu ni znali da ono postoji, postala najznaajnije i najslavnije brdo na svijetu. Nakon to je osloboeno, na ovo brdo je svakog dana odlazilo na stotine Sarajlija i Sarajki po drva. u je bila obrasla umom i tako je tokom ratnih zima spasila graane Sarajeva od smrzavanja. Kad Enver i ja pogledamo odavde, sa ui, sve ovo to su nai borci zajedno sa zdruenim vogoanskim odredima oslobodili, ini nam se da smo dvostruko uveali slobodnu sarajevsku teritoriju, rekao je Safet Zajko ratnom reporteru efki Hodiu, kada su doekivali Novu 1993. godinu meu Zajkinim borcima na legendarnom brdu u. Prva ratna godina bila je godina njihovih velikih pobjeda. Obojica, i Zajko i ehovi, su ve bili slavni, legendarni komandanti. I to za samo osam mjeseci borbe. Naravno, oni e bitke na ui nastaviti i kasnije, sve do 17. juna 1993. kada je poginuo Zajko i 27. jula iste godine, kada je poginuo ehovi. 7. januara 1993. borci Safeta Zajke u munjevitoj akciji zauzimaju dio Zabra, rodnog sela Momila Krajinika. Borba je trajala svega 15-ak minuta. 27. januara odbijen je jo jedan teak napad na Sokolje, tei i ei od onog decembarskog. Vitezovi Safeta Zajke su ve su osvojili Depo u Baiima, kada je neprijatelj krenuo u kontranapad na Sokolje, naselje koje se nalazilo u neprijateljskoj potkovici. Na desetine najteih artiljerijskih oruja drali su ovo malo podruje pod vatrom sa Otesa, Baia, kasarni Rajlovac i Butile, Reljeva, Paljeva i kasarne Semizovac. Posebno je bilo izraajno snajperskog djelovanje sa desetine gnijezda iz kruga kasarne Rajlovac. Sokoljem se ni ptica nije mogla kretati. Komandir ete Omer Dolovi je bio jedan od Zajkinih vitezova koji je tog 27. januara poginuo spaavajui Sokolje. Taj dan herojski je poginuo i Vlajko Bandi, Srbin sa Sokolja, koji je ostao da brani svoje Sarajevo. Borba sa srpskim specijalcima i stranim plaenicima za vraanje izgubljenih poloaja vodila se tog dana skoro do ponoi. Neprijatelj je uao duboko u Sokolje, ali nadljudskim naporima pod komandom Safeta Isovia, Sokolje je po drugi put spaeno. etnici su na Sokolje estoko napali jo jednom, 18. marta 1993. godine, kada su ponovo doivjeli teak poraz. Nakon ovog poraza od boraca pod komandom Safeta Zajke, nikad vie nisu skupili hrabrosti da krenu u osvajanje Sokolja.

Borbe na brdu u
Prvi dan decembra 1992. doekan je strahovitim neprijateljskim napadom tenkovima i transporterima iz pravca Rajlovca i Zabra na Sokolje. Nakon poetnog iznenaenja, hrabri vitezovi Safeta Zajke uspijevaju zaustaviti neprijateljski napad. Neprijatelj je prilikom ofanzive na Sokolje u toku jednog dana ispalio oko 10.000 granata. U rejonu Izvora etnici su prodrli u slobodnu teritoriju 700 metara. Napali su s boka od Mijatovia strane Muharemovia kua i pokuali odsjei Sokolje. Bacaju i otrove CS, koje vjetar vraa na njih i stvara im velike neprilike. Maestralni protivoklopnjak Samir Petrovi Petra, neutralisao je jedan neprijateljski tenk. Inae, Petra je tokom cijelog rata imao samo jednu elju: da uniti tenk koji je u Nedariima vozio njegov otac Ljubomir, koji se nalazio na neprijateljskoj strani. Zajkini borci uspijevaju vratiti izgubljene poloaje. Bila je to velika pobjeda boraca Druge motorizovane brigade. Prilikom ovog srpskog napada uestvovala je i jedna jedinica rumunjskih plaenika. Kada su 1. decembra etnici estoko krenuli na Sokolje i uspjeli da pomjere poloaje branilaca Sarajeva, Safet Zajko je Motorolom pozvao Smaju ikala i rekao mu: Smajo, pade grad ako ne zaustavimo etnike na Sokolju! Ali, tada je Smajo i kobno ranjen. Iako je bio atletski graen, karatista sa crnim pojasom, rane koje je zadobio prvog dana decembra na Sokolju nadjaale su tog junaka iz Buljakovog potoka. Umro je 8. decembra 1992. godine. Nije primio Zlatnog ljiljana jer mu je denaza bila dva dana ranije na ehidskom mezarju Kovai. U isto vrijeme dok se vodila presudna bitka za Kotu 850, 8. decembra 1992., gazije Safeta Zajke osvajaju Smiljevie i Vis. U borbama za Vis odmah na poetku poginuo je aban Digal. U presudnim momentima borbe za Vis, poginuo je jo jedan neustraivi Zajkin ratnik Feriz Tumbul. Meu prvima na Vis se popeo i efket Muminovi, koji e nekoliko minuta kasnije poginuti traei od svojih drugova da krenu dalje na Vogou.

32

PREPORODOV JOURNAL 140

prie iz bosne

Pogibija na Mijatovia strani


Onda je doao 12. juni 1993. godine. Ratni reporter efko Hodi je u blizini prve linije pratio tok bitke za Mijatovia kosu. Bila je to velika bitka na ui. Gorio je front dug 20-ak kilometara. etnikim napadima su odolijevali junaci Druge viteke Safeta Zajke i Prve slavne Envera ehovia. Pratio sam tu bitku na spoju izmeu ovih brigada, sa prve linije fronta, odakle je komandovao jo jedan junak Zahir Panjeta, komandant ehovievog prvog bataljona. Bitka je poela tano u pet popodne. Preko veze koju je odravao aban Panjeta ubrzo smo saznali da su Zajkini borci oslobodili Mijatovia stranu i dio Zabra. Sluali smo komande tih slavnih komandanata Safeta Zajke i Envera Sehovia. Bilo je neto udno u njima. Nije bilo one radosti svojstvene za obojicu, pogotovo poslije tako sjajnih uspjeha kao to je oslobaanje tvrave koja se zove Mijatovia strana, pa jo i dijela Zabra. I pored velike pobjede, nije bilo dotada prepoznatljivog slavlja. Pred pono vratili smo se u ehovievu komandu, gdje su ve stigli Mustafa Hajrulahovi Talijan, Vahid Karaveli, Alija Ismet, Enver ehovi, Ibro Dervievi... Svi su utjeli. Bili su tuni. Poginuo je Safet Isovi, rekao je plano general Karaveli. Zajko je Safeta Isovia vie puta isticao kao duu Druge viteke i ovjeka koji je presudno uticao na ishode bitaka, sjea se efko Hodi. Safet Zajko je teko primio smrt svog odanog i sposobnog saborca Safeta Isovia. Kau da ga nikad niko prije toga, nije vidio takvog tunog, oajnog i izgubljenog. Isovi mu je bio desna ruka. Imali su neogranieno povjerenje jedan u drugog. Neki od njegovih saradnika su primjetili njegovo udno ponaanje koje nije slutilo na dobro. Kau da od tog dana, pa do pogibije, jednostavno nije skidao izme. Sjeam se da je samo utio, gledao u zid i govorio: Poginuo je moj brat!, kae Hidajeta, supruga Safeta Zajke. Pet dana nakon pogibije svog odanog saradnika Safeta Isovia, na Mijatovia strani gine Safet Zajko. Smrt je teka, ali je asno poginuti za Bosnu, izjavio je jednom prilikom. Zajko je oekivao smrt. Iao je na izvianje zajedno sa oficirima Asimom Dambasoviem, Ibrom Dervieviem i Alijom Ismetom. Namalo prije tog kobnog rova na Mijatovia strani, sa svojim saradnicima se odmorio kod jedne naputene kue, gdje su se osvjeili tek prispjelim jagodama. Jedan njegov saborac je nabrao kesu jagoda da Zajko u povratku ponese kerkama. Zajko je sa pomenutim oficirima doao do najisturenijeg rova na Mijatovia strani koji je pet dana ranije osloboen. Otili su ak u etniku dubinu u izvianje i vratili se shvativi da nemaju dovoljno oruja i da mogu biti uhvaeni ivi. Zavrili su izvianje i krenuli nazad. Ali, Zajku je pozvala smrt i on je rekao Asimu Dambasoviu da se vrate na osmatranicu da jo neto vide. Dok je dvogledom ponovo osmatrao teren, rafal ga je pokosio... Sve je utihnulo. Kako kazati borcima da je poginuo komandant, da je poginuo Zajko, kako e reagovati? Dva dana njegovo tijelo se uvalo u damiji, borcima se nije smjelo kazati. Denaza je obavljena polutajno, u haremu Ali-paine damije u ranim jutarnjim satima.

Alija Izetbegovi, Safet Zajko i Enver ehovi Za vrijeme rata ivio je za svoje borce. esto je rahmetli komandant Zajko znao doi u gluho doba noi tranejama i iznenaditi borce, s njima popriati kao sa najroenijima. Nije se smjelo desiti da se nekom borcu rodi dijete, a da on ne sazna i da ispred komande ne uputi pomo u onom malom omjeru hrane koje smo imali. Jednom se prikrao jednom naem rovu i sluao kako se jedan borac ali da je dobio dijete, ali da je rat, da nema ni hrane, ni pelena, niega. Zajko je doao u komandu i naredio nam da se snaemo i da se tom borcu da pomo. Borac je bio izgubljen kad smo mu donijeli mlijeka u prahu, pelena i nekih drugih potreptina. esto se deavalo da on od drugih sazna da neki borac ima problem i da se ukljui u njegovo rjeavanje, a da taj borac i ne zna za to, do onog momenta dok mu se taj problem ne rijei. Kada je jednom od boraca na Sokolju izgorjela kua, vidjevi ga kako bespomono plae drei djecu u naruju, Zajko ga je primio kod sebe da ivi sa njegovom porodicom u porodinoj kui u Buljakovom potoku. Rahmetli Zajko i ehovi su se idealno slagali, jer su bili potpuno razliiti. Zajko je tipian primjer komandanta, bolje rei epskog junaka, koji je iznikao iz naroda, dok je ehovi legendarni komandanta, koji je izrastao iz reda kolovanih oficira. Ponekad bi ih od premora hvatao san u hodu. Kada su Safet Zajko, Enver ehovi, Nedad Ajnadi i Osman Damalija otili u posjetu ranjenom Ismetu Hadiu u bolnicu Koevo, Zajko je od premora izgubio svijest. Kad su ga ljekari vratili u ivot, rekao je: Kako sam slatko spavao. I otiao na u. Njihove jedinice bile su komije na terenu, a i njihove komande, ba komijske, udaljene jedna od druge stotinjak metara. Zato su i njih dvojica svakog dana bili zajedno. Takoer su redovno odlazili na sastanke i kod predsjednika Izetbegovia. Matali su da deblokiraju Sarajevo preko Vogoanske petlje, pa da onda krenu prema Drini... U mojoj jedinici svi su prekaljeni borci. Ponekad zbunjujemo etnike, pa za Alijine bojovnike kau: Eno ih niu iz zemlje. A boraca sve je vie, i niu iz zemlje, i sve su hrabriji. Potuju samo kad im ja uspravno komandujem, prema etnicima okrenut, glasno i jasno: Vojsko naprijed, Presjeci po lijevom krilu, Prenesi po dubini, lijevo 100! ehide ne smijemo zaboraviti. Teko me je pogodilo kad sam vidio selo Ahatovie kako gori, a mi bespomoni. Zato valja etnike goniti do Sudnjeg dana. Ratovati treba dok naim unucima vie ne bude trebalo rata. Ako tako ne bude, bit e sve uzaludno, govorio je Safet 1992. godine. General Safet Zajko je dobitnik Zlatnog ljiljana, a posthumno je odlikovan Zlatnim grbom sa srebrenim maevima i ordenom Heroja narodnooslobodilakog rata. Duda, Safetova majka, danas ivi u Sarajevu. etiri sina vie nisu uz svoju majku, ostala je i bez mua Salke, kojem je srce prepuklo od boli. Ona jo uvijek odolijeva svim udarima ivota, iako svakim danom sve tee. q Avdo HUSEINOVI

Majka bez etiri sina


Safetu Zajki su etnici 28. jula 1992. u istom danu ubili tri brata. U rodnom selu Gaoii kod Rudog ubijeni su Halil (26) i Sulejman (19). Ubio ih je kuni prijatelj, uitelj Vasilije Vaso Krsti. Istog dana na Stjenicama kod Rogatice ubijen je i trei Safetov brat, Munir (22). Safet je bio etvrti sin Salke i Dude Zajko koji je poginuo u ovom ratu. Protiv zla biti borac, to je bila njegova ivotna uloga. Nakon to su im etnici u okolini Rudog ubili dvojicu sinova, Salko i Duda su izbjegli. U Novom Pazaru e preko Radija BiH saznati da je njihov Safet postao slavni bosanski komandant. U izbjeglitvu u Turskoj uli su i informaciju da je Safet Zajko, narodni heroj bosanski i njihov sin, poginuo u odbrani Sarajeva.

PREPORODOV JOURNAL 140

33

DIJALOG CIVILIZACIJA

Islam: sigurnosna prijetnja i opasnost po identitet i kulturoloke vrijednosti Zapada?

Sukob civilizacija?
Intenzivirani globalizacijski procesi su zasigurno doprinijeli i obimnijem upoznavanju i susretanju razliitih svjetonazora, kultura, religija, nacija, itd. Meutim, moe zvuati vrlo paradoksalno, ali u svijetu jo uvijek postoje vrlo izraeni antagonizmi, tenzije, predrasude i nepovjerenje meu pripadnicima razliitih religija i nacija. Naprimjer, posljednjih nekoliko godina na globalnom nivou prisutan je trend islamofobije, a posebno u SAD i zemljama Zapadne Evrope. Islamofobija je neologizam nastao u Velikoj Britaniji kasnih 80-ih godina. Doslovno znai neosnovan strah od islama i muslimana. Tako znaajan broj graana u SAD i Zapadnoj Evropi percipira pripadnike islamske vjeroispovijesti kao ozbiljnu sigurnosnu i kulturoloku prijetnju. Drugim rijeima, zapadno drutvo je u veoma znaajnoj mjeri proeto otvorenim neprijateljstvom prema pripadnicima islamske vjeroispovijesti i takav antagonistiki odnos prema muslimanima u zapadnim zemljama dosee ak i razmjere rasizma, diskriminacije i marginalizacije. Imajui u vidu injenicu da prema najnovijim statistikim podacima, objavljenim u Evropi, danas na ovom kontinentu ivi blizu 40 miliona muslimana, dok je u SAD-u broj muslimana porastao na 2,6 miliona u 2010. u odnosu na 1 milion u 2000. godini, vrlo je bitno da se tematizira i rasvijetli obim problematike islamofobije u zapadnim drutvima.

Anders Breivik neki rasistiki i islamofobini mediji su ekspresno pokuali javno mnijenje ubijediti da su muslimani izvrioci napada. Meutim, vrlo brzo se pokazalo da je njihova ocjena zasnovana na predrasudama jer je teroristiki napad organizovao kranski fundamentalista. Takoer, Mirnes Kova, strunjak za islam i Evropu, napominje da kada svjetski mediji govore o Breiviku, uglavnom ga spominju kao radikalnog desniara, masovnog ubicu, paranoinog izofreniara, militantnog zanesenjaka, itd... Ono to nedostaje u tom spisku karakterizacija Breivika, opravdano ili ne, jeste da se rijetko ko usuuje ovog fanatika okarakterisati kao kranskog teroristu. I pored injenice da je terorista Anders Breivik pojedinac koji je poinio straan zloin vjerujui da je tako uinio dobro i sveto djelo za kransku religiju, evropsko drutvo i zapadnu civilizaciju, ipak se mora napomenuti da je Breivik dio tog zapadnog drutva u kojem je pronaao nekoliko inspiracija meu ekstremnim desniarima za svoj teroristiki in, kao to su Geert Wilders, Li Millard, Radovan Karadi, Heniz Christian Strache i mnogi drugi koje spominje u svome manifestu na 1.500 stranica. Isto tako u manifestu opisuje s kim je i gdje kontaktirao, kakve je organizacije i kojeg opsega formirao, te na kraju, koliko one imaju potencijala da naine tetu i haos u Evropi! Tako sve vie postaje jasnije da su evropski desniari antisemitizam i mrnju prema idovima zamijenili islamofobijom i stigmatizacijom muslimana u evropskim drutvima. Naime, dananji oblici rasprostranjene islamofobije u zapadnim drutvima u velikoj mjeri imaju slinosti sa drutvenim i politikim kontekstom u zapadnoj Evropi i tadanjom popularnosti desniarskih struja i Hitlerove Nacionalsocijalistike njemake radnike stranke, koji su stvorili antagonistiku atmosferu prema idovima koja ja na kraju rezultirala holokaustom u kojem je ubijeno oko est milijuna idova i Roma. Iako zasigurno postoje glasovi razuma i tolerancije meu graanima nemuslimanima u zapadnim drutvima, posljednjih ne-

Sluaj Breivik i islamofobija u zapadnim drutvima


Moda je najbolja ilustracija rasprostranjenosti islamofobije i ksenofobije nedavni sluaj Breivik u Norvekoj. Naime, 22. jula 2011. godine Anders Behring Breivik je usmrtio 69 ljudi na otoku Utoyi u Norvekoj na kojem se odravao skup mladih pripadnika norveke vladajue Laburistike stranke, nakon to je u etvrti Osla u kojoj se nalaze institucije Vlade ostavio bombu u kombiju u ijoj je eksploziji poginulo osam ljudi. Masovnom ubojici iz Norveke suenje je poelo 16. aprila 2012. godine i prema optunici mogao bi dobiti 21 godinu zatvora ili preventivnog zadravanja, uz mogunost obnavljanja kazne sve dok se zatvorenik smatra opasnim, dok ga od krivine odgovornosti moe spasiti boravak u psihijatrijskoj ustanovi. U toku svoga suenja nekoliko puta je izjavio da je teroristiki in poinio kako bi Evropu spasio od procesa islamizacije. Takoer, Breivik je na Sudu u Oslu izjavio da je lan organizacije Vitezovi hrama, pritom naglasivi da je htio stvoriti kransku verziju Al-Qaide u evropskim zemljama! Breiviku stiu pisma podrke sa svih strana svijeta. Psihijatar Terje Torrissen kae da su pisma pisana istim jezikom i terminologijom kakvu koristi Breivik, te da se u njima navodi inspiraciju uzimaju od njega. Iako je Breivik samo sluaj pojedinca koji zagovara ideju krstakog rata protiv islama, namee se pitanje koliko je ovaj teroristiki in refleksija zapadnog svijeta u kontekstu interakcije i odnosa prema muslimanima? U kojoj mjeri je danas prisutna islamofobija u zapadnim drutvima, a posebno u Evropi? Islamofobina propaganda zapadnih vlada i pronacionalistikih medija vrlo esto je za svaki teroristiki akt prvo muslimane predstavljala kao egzekutore. I kod sluaja teroristikog napada u Norvekoj

34

PREPORODOV JOURNAL 140

DIJALOG CIVILIZACIJA
koliko decenija primjetan je rast antiislamskih tendencija to se najjasnije oituje i na primjeru konstantnog rasta popularnosti ekstremnih desniarskih politikih opcija, posebno u zemljama zapadne Evrope. Naime, ekstremna nacionalistika desnica postoji svuda u Evropi od Italije, preko Austrije, Francuske i Maarske do skandinavskih zemalja. Naime, u prethodnim godinama ekstremni populizam ekspanziju je doivio na talasu problema s visokom nezaposlenou, financijskih kriza i intenzivnim prilivom imigranata na evropski kontinent. Desniarske politike partije protive se slobodama kretanja u EU, trae strou zakonsku regulativu za imigrante, posebno su osjetljivi na muslimansku populaciju i esto to pokazuju traenjem zabrane i sankcioniranjem noenja nikaba i izgradnje damija i munara. Tako su u Finskoj stranka Pravi Finci na posljednjim izborima zabiljeili veliki uspjeh osvojivi 20% glasova. I u vedskoj, tradicionalno demokratskoj zemlji s visokim brojem doseljenika i stranaca, desni populisti pod imenom Demokrati vedske prvi put su uspjeli ui u dravni parlament. U Belgiji desnoekstremistika i rasistika flamanska regionalna stranka Vlaams Belang ve 20-ak godina spada u tri najuspjenije politike stranke. Austrijska Slobodarska stranka Jrga Haidera (FP) je 2000. godine ak bila dio vladajue koalicije s konzervativnom Austrijskom narodnom strankom (VP). Stranka za slobodu (PVV) u Nizozemskoj, na elu s Geert Wildersom, osvojila je 17% glasova i u Evropskom parlamentu e imati etiri predstavnika. I na kraju, nedavni rezultat u prvom krugu predsjednikih izbora u Francuskoj i uspjeh koji je ostvarila ekstremna desnica i kandidatkinja Nacionalnog fronta Marine Le Pen, koja je u prvom krugu izbora izbila na tree mjesto s 18,01% osvojenih glasova, eksplicite potvruju rastuu tendenciju ksenofobije i islamofobije zabiljeenu u nekoliko evropskih zemalja. Islamofobine i ksenofobine tendencije rasprostranjene su na i globalnom nivou jer se vrlo esto deavaju verbalni i fiziki napadi na strance, a posebno na pripadnike islamske vjeroispovijesti. Naprimjer, u martu 2012. godine 16 osoba je ubijeno kada je jedan ameriki vojnik izaao iz svoje baze i otvorio vatru na civile u pokrajini Kandaharu na jugu Afganistana. Meu rtvama je bilo devetero djece i tri ene. Ovaj gnusni napad uslijedio je samo nekoliko sedmica nakon sukoba Afganistanaca i meunarodnih snaga izazvanih spaljivanjem Kurana, nakon ega je poginulo vie od 30 osoba. Naime, u februaru 2012. godine vojnici SAD-a u vojnoj bazi NATO-a u Bagramu, nedaleko od Kabula, zapalili su nekoliko premijeraka Kurana to je izazvalo otru reakciju muslimana i proteste u svijetu. Iako je ameriki ministar odbrane Leon Paneta u pokuaju ublaavanja posljedica incidenta objavio pismo izvinjenja zbog neodgovarajueg tretmana svete islamske knjige, ipak je od krucijalne vanosti zagonetka koji su drutveni i politiki razlozi doprinijeli stvaranju takve islamofobine klime meu amerikim vojnicima koji su poinili ovaj in bogohuljenja. Svaka javno izreena rije i djelo u velikoj mjeri stvaraju uslove i paradigmu za budue norme i drutveni angaman. Tako su i sami inovi spaljivanja Kurana u SAD-u uvelike stvorili klimu za islamofobine tendencije. Naime, u martu 2011., kao i u aprilu 2012. godine pastor Terry Jones je uestvovao u spaljivanju Kurana sa direktnim prijenosom koji se mogao gledati na internetu. Iako se prema lanu 19. u Deklaraciji ljudskih prava UN-a navodi da svako ima pravo na slobodu miljenja i izraavanja, ipak ovakvi inovi javnog vrijeanja svetosti drugih religija trebaju biti adekvatno sankcionisani ili osueni. Jer svaki javni nastup i javna rije mogu imati mo efekta leptira proizvodei strane posljedice u budunosti. Iako je od krucijalne vanosti za objektivan pristup rjeavanju odreenog drutvenog, politikog ili ekonomskog problema izbjei opasnost generalizacije i konanog zakljuka koji se temelji na predrasudama, ipak je potrebno napomenuti da je u ovom sluaju trend islamofobije konstantno u porastu irom svijeta. Poveani trend islamofobije nakon 2001. godine u svijetu pripisuje se teroristikim napadima na SAD 11. septembra, kao i brzorastuem broju muslimanske populacije u zapadnom svijetu, a posebno u Zapadnoj Evropi. Takoer, u maju 2002. godine Evropski monitoring centar za rasizam i ksenofobiju (EUMC) objavio je izvjetaj pod naslovom Saeti izvjetaj o islamofobiji u EU poslije 11. septembra 2001., koji na jasan nain prikazuje poveanje incidenata i uvreda povezanih sa islamofobijom u zemljama Evropske unije. Naprimjer, prema istraivanju koje je uradio Economist/YouGov, meu simpatizerima politikih opcija u SAD-u samo 25,0% demokrata, 8,3% republikanaca i 25,5% nezavisnih imaju pozitivno miljenje o islamu. Meutim, prema istome istraivanju 45,0% demokrata, 80,1% republikanaca i 56,4% nezavisnih imaju negativno miljenje o islamu. Isto tako, prema jednoj studiji 58% Nijemaca podrava prijedlog da se uskrate vjerske slobode za muslimane. Nadalje, 37% Nijemaca osjea da bi Njemaka bila bolja drava bez islama. Takoer, u jednom novijem istraivanju, izmeu 34 i 37% Francuza, Holanana, Portugalaca i Danaca izjavljuju da imaju negativno miljenje o muslimanima, dok u Njemakoj ta brojka iznosi 59%. Ovo su vrlo ozbiljne brojke koje bi morale pokrenuti javnost na Zapadu da inicira zdrave ideje integracije muslimana i svih stranaca u zapadna drutva. Jasno je da su narastajui trendovi imigracije stranaca u zapadna drutva, kao i ekonomska i financijska kriza na globalnom nivou, u znaajnom obimu utjecali na rast islamofobinih i ksenofobinih tendencija u SAD-u i zemljama Zapadne Evrope. Tako je u velikom broju zapadnih zemalja islam vrlo esto percipiran kao sigurnosna prijetnja i kao opasnost po identitet i kulturoloke vrijednosti zapadnih drutava. Takoer, konstantno raste broj i popularnost ekstremnih anti-imigracionih i anti-islamskih politikih partija koje svoju platformu baziraju na strahu od islama ili islamizacije Zapada, krstakim pohodima, te diskriminacijskim i rasistikim idejama. Posljednjih decenija odreeni intelektualci, kao to su Bernard Lewis i Samuel P. Huntington, politiari Geert Wilders, Marine Le Pen i drugi, otvoreno podravaju argument gdje se islam posmatra samo kao jedna istonjaka religija koja je opasna po zapadnu civilizaciju i njenu kulturu. Takvi rasistiki i islamofobini argumenti i izjave u javnom prostoru doprinijeli su intenziviranju antagonizama i tenzija izmeu islama i Zapada, te stvorili uslove za raanje i djelovanje krstaa poput Breivika i amerikih vojnika u Afganistanu koji ubijaju nevine civile. Drugim rijeima, kao to je to genijalno zakljuio i Edward Said u svojoj knjizi Orijentalizam (1978.), evrocentrini univerzalizam koji pretpostavlja superiornost onog to se smatra Evropom i evropskim nainom ivota i inferiornost svih onih koji se u odnosu na to javljaju kao drugi, proizveo je neprijatelje otvorene, demokratske i multikulturalne Evrope i svijeta. Stoga, ako elimo izbjei opasnu mogunost sukoba civilizacija, poznata teorija koju je popularizirao Samuel P. Huntington kako e civilizacijski identitet biti glavni uzrok podjela u svijetu nakon Hladnog rata, onda je vrlo bitno traiti stabilne integracijske i pacifistike moduse u kontekstu svakodnevnih susreta razliitih religija, nacija i svjetonazora. Prije svega potrebna je nova paradigma. U suprotnom sluaju, bilo bi katastrofalno ako bi muslimani poeli gajiti zapadofobiju! q Bedrudin BRLJAVAC

PREPORODOV JOURNAL 140

35

povratak u budunost

Islamska psihologija

Moralna katarza silovatelja i osmijeh rtve


Najbolji nain da ustanovimo karakter odreenih mukaraca je kroz njihov odnos prema enama. Odnos mukog roda prema enama je lakmus-papir na kojem iitavamo njihov odgoj, karakterne osobine, prepoznajemo edukatore, odsustvo empatije, uvaavanje neverbalnih poruka, psihopatoloku historiju, itd. U srednjovjekovnoj Evropi silovanje je bila potpuno legalna metoda disciplinovanja onih ena prije vjeanja i lomae koje su se usudile, na razliite naine, napustiti drutvenu marginu. Taj srednjovjekovni duh svakih est minuta ulazi meu sjevernoamerike mukarce jer statistike ukazuju da je svakih est minuta po jedna ena brutalno silovana u SAD-u. Silovanje kao forma napada, gdje individua prisiljava drugu na seksualni odnos, nije samo jedan od naina na koji neuspjeni mukarci dolaze do eljenih partnerica, nego je to bolestan nain potvrivanja vlastite dominacije u jednom agresivnom ritualu u kojem silovatelj poprima sve fizioloke karakteristike ubice jer in silovanja lii na ubijanje tokom kojeg ubica ignorira sve svoje zdrave instinkte. Tokom pomenutog ubijanja, silovatelja preplavljuje ugodan osjeaj moi poto stie privid da vlastitim rukama raspolae tuim ivotom, i to kroz uzimanje due, nasilnu penetraciju u tui tjelesni entitet i prenos svojih gena na nove generacije. Kada Gospodar svjetova kae: ... neka spuste haljine svoje niza se. Tako e se najlake prepoznati, pa nee napastvovane biti... (el-Ahzab, 59) time ne istie zavodljivost enskog bia koliko istie postojanje mukaraca slabog karaktera koji trae kakavtakav opravdavajui povod za seksualno napastvovanje. Milostivi Stvoritelj uvijek pravovremeno alje upozoravajua saoptenja za svoja (enska) stvorenja, koja se kroz odgovarajui bonton odijevanja i meuspolnog komuniciranja mogu zatiti od pomenutih nasrtaja. Meutim, ta uraditi kada silovanje postane smiljena ratna strategija nad odreenim narodom i kako se nositi sa posljedicama iste?

Silovanje kao oruje za masovno unitenje


Sistematsko silovanje Bonjakinja u minuloj agresiji od strane agresora srpske nacionalnosti koji su po instrukcijama vlastitog ratno-politikog vrha silovali enske lanove porodice pred zavezanim mukim lanovima (otac, mu, brat, sin, itd.), upuuje na jasan zakljuak da ti zloini nisu raeni iz seksualne potrebe, nego u sklopu proraunatog politikog plana za unitenje dostojanstva i cijele psihe svih lanova jedne bonjake porodice ili jednog muslimanskog drutva. Ovim proraunatim zloinom nije samo nanesena teta njegovim najslabijim lanovima, nego je svjesno poljuljana cijela duhovna arhitektura suptilnih osjeaja i povjerenja koji povezuju pripadnike unutar jedne porodice. lanovima porodice, koji su morali bespomono gledati zloince na svojom enskom eljadi, ponos je smrskan u paramparad i ,bez obzira na vrijeme koje protee od vremena uinjenog zloina, svaki put

kad se pogledaju osjete ponovno uruavanje i propadanje u ambis bez dna koje moe jedino zaustaviti odgovarajua (pravna) odmazda. Meutim, ukoliko odgovarajua pravna odmazda izostane, u smislu da zloinci dobiju svu teritoriju koju su tuom krvlju uprljali, a izbjegnu najobiniju novanu odtetu te uz to budu nagraeni (viznim) povlasticama unutar veih meunarodnih subjekata koji su preutno kumovali pomenutim zloinima, imamo nove turbulencije unutar svijesti rtve koja jo nije stigla preraditi vlastito iskustvo genocida. Govorei o genocidu, pokoljima, silovanjima ena od malenih djevojica do oronulih nena, Bonjaci ve 14 godina obiljeavaju, naprimjer, dan stradanja Srebrenice, prezentujui na raznim skupovima slike i prie koje bude najgore uspomene i emocije. Meutim, sve te gorke uspomene i emocije ostaju neobraene u grlu ili samo pretoene u pokoji jecaj, suzu ili suhu kletvu. Naravno da glavnu krivicu zbog upadanja u zamku kolektivnog emocionalnog mazohizma nakon agresije snose isti oni vjersko-politiki autoriteti koji su doekali posljednju agresiju na vlastiti narod nespremno poput, naprimjer, radnike klase koja ne ita ni dnevnu tampu, a kamoli da ima uvid u mjesta na kojima se donose izvrno-zakonodavne odluke. Ti isti i danas tvrde da vole svoj narod i da ga izvode na sveopti boljitak.

36

PREPORODOV JOURNAL 140

POVRATAK U BUDUNOST

Genocid u laboratoriji emocionalne alhemije


Ukoliko se iskustvo genocida sa svim bolnim slikama, ranama na srcima i kolektivnom emocionalnom gorinom, ponienou, bijesom, neosveenim ubijenim itd., tretira samo kroz godinja obiljeavanja najkrvavijih dana genocida bez obrade svega pomenutog i pretvaranje pomenutih slika i emocija u jasne ciljeve i razvojne planove Bonjaci podsjeaju na uredno poredane kokoi koje sjede ispred mikrovalne pei te pasivno i dotueno posmatraju kako cvri pile na vatri. Dobar primjer ispravne obrade gorkih emocija probuenih od strane ljubomorne brae koja su se okomila na najslabijeg brata je primjer Jusufa, a.s., koji je te emocije iskoristio kao vjetar u jedra tokom napredovanja do najveih drutvenih pozicija. Nakon to je preivio bacanje u bunar, nije krenuo da im vrati istom mjerom edan njihove krvi, ali je razvio fenomenalan viedecenijski razvojni plan te doveo svoju kriminogenu brau u stanje ekonomskog ropstva nakon kojeg su doivjeli i vrlo jasnu moralnu katarzu. Kao to Kur'an ukazuje na postojanje potencijalnih seksualnih napasnika propisujui enama jasne preventivne mjere (el-Ahzab, 59), isto tako Kur'an ne isputa iz vida iroku lepezu potencijalnih zloinaca razliitih profila, nudei jasan program pravovremene kolektivne samozatite: A vama je u odmazdi ivot, o posjednici razuma, da biste se vi zatitili (el-Bekare, 179 Prijevod M. Mlive) Prethodni ajet istie da svijest o eventualnoj odmazdi pasivizira potencijalnog zloinca u njegovom monstruoznom naumu te tako i potencijalni zloinac i potencijalna rtva ostaju u ivotu. Drugim rijeima, ukoliko neki narod nema naviku da zahtijeva odmazdu (milom ili silom) za svoje rtve, tih rtava kao i njihovih delata e kroz generacije biti jo vie, i u tome je smrt za odreeni narod odnosno njegovo teritorijalno-populacijsko smanjivanje do nestanka. Bonjaki narod je s obzirom na svoje iskustvo kontinuiranih genocida jedan od najboljih primjera koji potvruju prethodnu injenicu. U prethodnom ajetu Gospodar svjetova se obraa posjednicima razuma originalnim izrazom ja uli-l-elbab. Bosanski prijevod posjednici razuma isuvie je krt s obzirom na bogatstvo znaenja koju nosi ta sintagma jer kroz originalni arapski izraz ja uli-l-elbab, Stvoritelj u biti poziva pojedince zavidne intelektualne i emocionalne zrelosti, sa izuzetno izraenim osjeajem za nijanse pravinosti, da promiljaju prihvatljive koncepte odmazde ije e teorijsko-praktino postojanje sluiti kao tit u odnosu na zle duhove odreenog mjesta i vremena koji jedva ekaju da prevladaju ljudskim biima, a u naem sluaju susjednim narodima. U dananjem jo uvijek pred-politikom bonjakom drutvu, jueranji agresor uspijeva izvriti institucionalnu odmazdu nad vlastitom rtvom na primjeru Ilije Juriia zato to umjesto vjersko-politikih autoriteta koji osmiljavaju programe zatite naroda od buduih vojno-politikih najezdi, savremenog ekonomskog ropstva i drugih ponienja, imamo politike lidere koji djeluju i izgledaju kao diznijevi likovi koji su zalutali u neki western, i vjerske lidere koji patetinim bosanskim dovama rjeavaju sve probleme svijeta od erektivne disfunkcije do globalnog zagrijavanja. Govorei o pojedincima zavidne intelektualne zrelosti, zanimljivo se osvrnuti na genocid koji se desio u Ruandi i pravovremenu reakciju pomenutih pojedinaca. Genocid Tutsija u Ruandi 1994. nije zaustavljen od strane meunarodne zajednice (niti je ikoga bilo briga), ve od strane odlino organizirane, obuene i disciplinirane armije, kreirane i razvijane u tajnosti tokom 80-tih od strane pojedinaca iz ugandanske Tutsi dijaspore. Dakle, itavu deceniju

prije samog genocida. Nakon izvojevane pobjede na bojnom polju, nova vlada Ruande voena bivim generalima je poduzela strateke korake kako se genocid ne bi ponovio u skoranjoj budunosti. Neki od poduzetih koraka ukljuuju reformu kolskog sistema (instistiranje na zajednikom, ruandanskom, identitetu), masovne programe memorijalizacije genocida, muzeje, fokus na ekonomski razvoj, lokalni sudski sistem koji za cilj ima primjereno kanjavanje i reedukaciju svakog izvritelja genocida (ne samo planera), te vojno gonjenje ljudi odgovornih za genocid koji su utoite nali u susjednom Kongu (od 1994. Ruanda je izvrila dvije-tri invazije na Kongo upravo sa ovim ciljem).

Zakljuak
Razvoj strategije mentalnog i fizikog silovanja cijelih naroda radi ostvarenja politikih ciljeva ne poinje u umovima silovatelja, ve u glavama uglaenih akademika/uticajnih persona koji obino prou neprimjeeni, a koji programiraju eljene strukture elija unutar kolektivnog mozga. ta je potrebno da se desi pa da moralnu katarzu doivi silovatelj inspirator i izvritelj koji, kako navodi Jovan Cviji u Antologiji srpske knjievnosti, smatra da pogubiti mnogo Turaka znai ne samo osvetiti svoje pretke, ve i ublaiti njihove bolove koje i on osjea? Kako se zatiti od zlih duhova naroda koji i danas osjea rane kosovskih junaka te na toj guslarsko-knjievnim vizualizacijama oivljenoj emotivnoj boli gradi svoj krvavi odnos prema svojim komijama muslimanima? ta moe vratiti osmijeh na lice desetina hiljada silovanih djevojica, djevojki, majki, supruga i nena koje kriju injenicu da su silovane jer se boje da e ih tom stravinom slikom oamariti i vlastiti ukuani, naprimjer, u obinoj porodinoj svai? Kvalitetan nastavak ivota pomenutih ena je imperativ uprkos izumiteljima projekta kojeg su bile rtve i svaki njihov naredni uspjeh na porodinom i drutvenom planu najvei je nacionalni interes jer uruava zloinaku arhitekturu genocidnog projekta koji nije uspio ubiti njihov duh. Usvajanje ispravnih naina razmiljanja, izlaganje zvuku i znaenjima Kur'ana, izotravanje ula, kreativna zanimanja, druenje sa rijetkim slobodnim pojedincima dananjice koji ne robuju pogrenim ideologijama niti predrasudama i boravak u nepatvorenoj prirodi, iju duu osjeamo u treperavom uboru planinskog potoka, u kronji stogodinjeg drveta, u rascvjetavanju cvjetova, lepetu krila agilnih ptica neki su od naina efikasnog osnaenja vlastitog duha. Meutim, gdje su nam ulu-l-elbab? q Edin TULE

PREPORODOV JOURNAL 140

37

ivjeti islam

Islamske teme: Poslanik islama Muhammed, a.s. (IV)

Nunost i priroda poslanstva


Granice ovjekove spoznaje
Povijesno iskustvo ljudske vrste govori nam da su ovjekove spoznajne mogunosti goleme. O spoznaji moemo govoriti iz razliitih aspekta i iz razliitih kutova interesa. Na spoznaju drugaije gleda filozof a drugaije religiozna osoba, drugaije zemljoradnik a drugaije astronaut. Svatko od njih samostalno i uroenim kognitivnim aparatima, a na temelju istraivanja i iskustva, dolazi do razliitih spoznaja o svijetu i pojavama oko sebe. O nekima pojavama precizno, a o nekima manje pouzdano ovjek donosi zakljuke, definira ih i pokuava ih iskoristiti za vlastiti napredak, za vlastite interese. Spoznajom, odnosno tehnolokim otkriima temeljenim na matematici, fizici, biologiji, kemiji i drugim, kako prirodnim tako i tehnikim znanostima, ovjek je ostvario do sada nevien tehnoloki napredak i poboljao kvalitetu vlastita ivota. Za primjer, uz pomo medicine jako uspjeno lijei odreene bolesti koje su prije stotinjak godina odnosile milijune ivota, bre i lake prelazi velike udaljenosti, najobiniju informaciju rijeju i slikom moe jednim klikom podijeliti s cijelim svijetom, ali je, jednako tako, u stanju, zahvaljujui upravo tehnolokom napretku, u trenutku unititi jedini planet na kojem moe ivjeti i produavati vlastitu vrstu. To su blagodati i apsurdi spoznaje i razvoja znanosti. Zajedniko im je da se temelje na fizikom, pojavnom svijetu, njegovim procesima, prirodnim pojavama i tehnikim otkriima. Strunjaci iz razliitih oblasti znanosti upoznaju ljude sa svim pojavama i procesima u svemiru, kao i nainima i granicama njihova koritenja. Jer fiziki, pojavni svijet, doista ima svoje granice kao i sam ljudski um. O metafizikim ili onostranim pojavama ovjek na temelju vlastitog razuma i kognitivnog aparata ne moe sa sigurnou doi do tonih i opeprihvaenih injenica, kao to ne moe predvidjeti budunost niti moe regulirati prirodne pojave poput izmjene noi i dana, smjera puhanja vjetrova ili izazivanja kie i slino. Ve smo kazali da ovjek duu, koju ne moe porei jer mu tijelo odrava na ivotu, ne moe staviti pod mikroskop niti raditi eksperimente na njoj, za razliku od tijela koje se sastoji od fizikih elemenata: kostiju, mesa, krvi, koe, ivaca, osjetila... Isto tako, ako svoje iskustvo temelji samo na fizikom svijetu, nikada nee otkriti to slijedi nakon smrti, nakon to dua napusti tijelo. O spoznaji duhovne, onostrane naravi, znanstvenici, bilo filozofi bilo prirodnjaci, nikada nee doi do tonih rezultata. Netko bi mogao kazati kako to i nije predmet njihova istraivanja i bio bi u pravu. No nikada ne moemo zanemariti injenicu da je ovjek bie satkano od dvije komponente: materijalne, fizike, opipljive, koju spoznajemo kroz pet nam darovanih ula, i one duhovne, neuhvatljive, a opet sveprisutne i oivotvorujue.1

Spoznaja o transcendentnom
Islam, kao vjera, kao svojevrsni svjetonazor, uspostavlja idealnu ravnoteu i podjednako naglaava obje ovjekove komponente.

Spoznaju, koja se temelji na materijalnim dokazima i pokazateljima, preputa znanstvenicima i znanosti koju posebno naglaava emu ide u prilog i prva kuranska Objava dostavljena Poslaniku Muhammedu, a.s.: itaj, u ime Gospodara tvoga, koji stvara, stvara ovjeka od ugruka! itaj, plemenit je Gospodar tvoj, koji pouava peru, koji ovjeka pouava onome to ne zna. (El-Alek, 1-5) pritom cijenei znanstvena otkria, jer znanje je temelj za vjerovanje. Izvantjelesnu, duhovnu dimenziju, koja se odnosi na duu i konani status u vjenosti, meutim, preputa od Allaha, d.., odabranim pojedincima, najboljim plodovima ljudske vrste asnim Poslanicima. Upravo su Poslanici, neka je na njih Allahov mir i blagoslov, donosili uenja o onostranom/transcendentnom, ovjeku nevidljivom svijetu. Naravno, o tome su znali samo onoliko koliko im je Allah, d.., objavio. Vjera u nevidljivo, naim ulima neuhvatljivo, sami je temelj vjere islama. Ona je poetak i kraj, izvorite i utoite islamskog koncepta ivota. Kuran nevidljivo ovjekovu oku i nespoznatljivo njegovu razumu i ulima opisuje rijeju gajb. O gajbu, a u to spada uenje o Allahu Uzvienom i njegovim imenima i svojstvima, dui, melekima, smrti, proivljenju, vjenosti, Dennetu i Dehennemu, nagradi i kazni, neizbjenoj i konanoj Pravdi, ui nas sveta Objava, a dodatna pojanjenja nude sami poslanici. Njihovi uzoriti ivoti, njihova uenja i njihovi sljedbenici, argumenti su da postoji spoznaja i o onostranom/transcendentnom svijetu koji izmie ovjekovim fizikim ulima, a bez kojeg ovjek ne moe doi do konanog odgovora o smislu svoje prolazne egzistencije na ovome svijetu. Bez poznavanja uenja o gajbu i vjerovanja u gajb, ovjek nikada ne moe dokuiti krajnji smisao svoga ivota. Povijest biljei da se vie sjeamo silnika nego dobrih ljudi svoga vremena i da silnici esto izmaknu ruci pravde, a slabi i nemoni trpe i pate.2 U gajb, meutim, spada uenje i o Buduemu svijetu, kada e silnici odgovarati pred svojim Stvoriteljem, a pravda biti u potpunosti

38

PREPORODOV JOURNAL 140

ivjeti islam
zadovoljena. Znanje o gajbu Poslanici dobivaju izravno od Allaha, d.. Takvo se znanje ne moe postii ni promiljanjem, ni pokusima, ni svemirskom tehnologijom. Jedan od razloga slanja Poslanika, promatrano na makrorazini, bilo je irenje znanja o gajbu meu ljudima. Na mikroplanu, pak, poslanici su donijeli ljudima i najsitnije detalje o ureenju ovozemaljskoga ivota, da bi bili u stanju odgovoriti izazovima namjesnitva na Zemlji, kao Allahova, d.., dara, ali i velike odgovornosti. Zato nitko ne moe biti vjernik dok ne povjeruje u Allahove, d.., poslanike.

Muslimani vjeruju u sve Allahove poslanike


Vjera u nevidljivo (gajb) i Vjerovanje u Allahove poslanike (ve rusulihi) predstavlja same temelje vjere islama. Pravi i istinski sljedbenik islama moe biti samo onaj koji vjeruje u sve Allahove poslanike, kao to vjeruje u Allahova posljednjeg Poslanika Muhammeda, a.s. Priznajui sve ranije poslanike i potvrujui njihov dolazak i misiju razliitim argumentima, Kuran predstavlja vrst dokaz istinitosti i povijesnog znaenja Muhammedova, a.s., poslanstva. Da je dunost Muhammeda, a.s., i njegovih sljedbenika da vjeruju u sve poslanike koji su mu prethodili, govori sljedei ajet: Poslanik (Muhammed) vjeruje u ono to mu se objavljuje od Gospodara njegova, i vjernici svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i knjige Njegove, i poslanike Njegove: Mi ne izdvajamo nijednog od poslanika Njegovih. I oni govore: ujemo i pokoravamo se; oprosti nam, Gospodaru na; tebi emo se vratiti. (El-Bekara, 285) Kuran imenom spominje 25 poslanika, a iz hadisa Muhammeda, a.s., znamo da ih je bilo puno vie. Kuran za Poslanike koristi izraze Resul i Nebijj3, a koristi i druge nazive kao to su ahid (svjedok), mubeir (obveseljiva), nezir (opominja), vekil (zastupnik, odvjetnik), a za najodabranije i posebna imena kao ummet (narod) za Ibrahima, a.s., ili rahmeten lil alemin (Milost svjetovima) za Muhammeda, a.s. Mnoge poslanike Kuran ne spominje, ali Allah, delle anuhu, ukazuje na njih obraajui se Muhammedu, a.s.: I poslanicima o kojima smo ti prije kazivali i poslanicima o kojima ti nismo kazivali... (En-Nisa: 164)4

misli i najuzvienijeg humanizma. Oni bijahu pravi ivotni uitelji. A svi, od prvoga, Adema, do posljednjega, Muhammeda, neka im je Allahov mir i blagoslov, nauavae da je samo Allah, d.., Bog i da drugog boanstva osim Njega nema. Nauavae da je On Izvor ivota i da valja stati pred Njega i poloiti raun za ovozemaljski ivot. Samo su Poslanici mjerodavni govoriti o Bogu. Samo su oni posjedovali izvorno znanje o Stvoritelju svjetova i o Izvoru i smislovima ivota. Izvor njihova poslanika znanja bila je Objava (Vahj), izravna veza s Tvorcem svjetova, dodue ostvarena preko posrednika meleka/anela Dibrila/Gabrijela, a.s.5 Upravo putem Objave, kao Allahova vjena govora, odnosno poslanike ivotne prakse, doznali smo na koji nain oboavati Allaha, kako Ga opisivati, kako Mu se obraati, to nam je doputeno a to zabranjeno, kako trebamo urediti meuljudske odnose na svim razinama, od obiteljskih do dravnikih, pa ak i odnos prema neprijateljima i slino. Zato je dunost svakoga ovjeka, mukarca i ene, da povjeruju u Poslanstvo Poslanika, u njegovu svetu misiju, da ga slijedi i voli vie nego same sebe, jer slijediti Poslanika znai biti na putu spasa.6 (Nastavlja se)
Biljeke
1 S islamske toke gledita, svako znanstveno otkrie novi je dokaz o postojanju Allaha, d.. Zbog toga se znanstvenici smatraju nasljednicima Allahovih poslanika, naravno oni koji vjeruju u Allaha, d.., a Kuran u brojnim stavcima naglaava nunost promatranja prirode i prirodnih procesa kao jasnih pokazatelja Allahove Moi, Mudrosti i Sveprisutnosti. O odnosu vjere i razuma pisali su brojni muslimanski uenjaci. Poznate su nam rasprave ponajveih islamskih umova, primjerice Ebu Hamida el-Gazzalija i Ibn Ruda (Avicene) o toj temi i kapitalna djela koja su ostavili za sobom. Za na pregled preporuujem: Muhammed Abduhu, Risala et-tewhid rasprava o islamskom monoteizmu, El-Kalem, Sarajevo, 1989. 2 Argumenti onih koji ne vjeruju u Boga je postojanje nepravde, nasilja i mrnje meu ljudima. Ako postoji Bog, zato doputa nasilje, ratove, mrnju, nepravdu, este su primjedbe ateista. Ve smo pojasnili da je ovjek, promatrano iz islamske perspektive, halifa i da mu je preputena Zemlja na povjerenje; da moe initi dobro ali i zlo, da moe vjerovati u Boga ali Ga i negirati. Obdaren razumom i potpomognut Objavom, ovjek na Sudnjem danu nee imati opravdanja radi nevjerovanja i injenja zla bilo koje vrste na Zemlji. A najvei su silnici oni koji negiraju svoga Stvoritelja i polaganje rauna. Oni su silnici prema sebi i prema ostalim ljudima. Islam se suprotstavlja silnicima, onima koji remete prirodni red uspostavljen od Gospodara svjetova i predan u emanet ovjeku koji bi putem Objave i prakse asnoga Poslanika trebao odravati taj red. 3 Resuli su oni Poslanici koji su dobili pisanu Objavu kao Ibrahim, Davud, Musa, Isa i Muhammed, a.s., a nebijji su poslanici koji su slijedili drugog Poslanika u svome vremenu, kao Lut/Lot Ibrahima, a.s., ili u kasnijim vremenima. Resul je bio nosilac Knjige i vjerozakona koji mu je objavljen, dok je Nebijj sljedbenik prethodnog Poslanika. Iz toga slijedi da je svaki Resul ujedno i Nebijj, dok svaki Nebijj nije Resul. 4 Poslanici spomenuti u Kuranu su: Adem, Idris, Nuh, Hud, Salih, Ibrahim, Lut, Ismail, Ishak, Jakub, Jusuf, Ejub, uajb, Musa, Harun, Junus, Davud, Sulejman, Ilijas, Eljeseu, Zekerijah, Jahja, Isa, Zul-kifl i Muhammed, neka im je svima mir i blagoslov. Prema hadisu Muhammeda, a.s., Poslanika je bilo 124.000. 5 Samo su dvojica Poslanika razgovarali s Allahom, d.., bez posrednika: Musa, a.s., na Sinaju i Muhammed, a.s., na Miradu, nonom uznesenju. 6 Vidjeti: Ebul Ala El-Mewdudi, Ka razumijevanju islama, Ilmija, Sarajevo, 1997., str. 27-34.

Uloga Poslanika
Iako ovjek, na temelju svoga razuma, promiljanja i zakljuivanja, moe doi do spoznaje postojanja Apsolutne, Mudre i Sveprisutne Sile Allaha, d.., bez objavljenog znanja (Allahovih Objava) ovjek ne moe znati na koji nain se odnositi prema Tvorcu univerzuma, koje i kakve su njegove obveze a kakva prava kod njegova Stvoritelja, kako ga moliti, kako dozivati, to je doputeno a to zabranjeno. Stoga je Poslanik, odabrani ovjek, morao biti univerzalni primjer za vjerovanje, ali i za djelovanje, za svako mjesto i svako vrijeme, svim ljudima. Jer, Allah Uzvieni ne ostavi ovjeka preputenog samome sebi i njegovim razumskim mogunostima. On, Uzvieni, iz Milosti Svoje prema ovjeku, odabirao je najuzoritije pojedince meu ljudima, koji svoje misli i svoj ivot posvetie dobru i napretku svih ljudi, i povjeri im svetu Objavu te ih obveza da ju prenesu svakom ovjeku. Zauzvrat traie samo jedno: da ih se slijedi i da im se vjeruje u onome to su propovijedali. Nikakve koristi, ni poasti, ni novce, ni vlast nisu traili ni oekivali od svojih sljedbenika. Njih nisu oaravala ovozemaljska uivanja, iako su ivjeli sasvim uobiajenim ivotima: enili se, imali djecu, doivljavali pobjede i poraze. Ni njihova djela ni njihove rijei nisu bile inspirirane osobnim interesima. Trpjeli su za dobro drugih i nikada nisu doputali da drugi trpe radi njih. Njihovi ivoti su primjer iskrenosti, iste prirode, izvanredne

PREPORODOV JOURNAL 140

39

Biha
FOTO: NEDIB VUELJ