HRVATSKA POLITIKA TIJEKOM PRVOG SVJETSKOG RATA

1913. OKUPLJANJE EMIGRANATA Meu mnogim politiarima Hrvatima, Slovencima i Srbima bila je rairena misao o jugoslavenskoj zajednici. Rat izmeu Austro-Ugarske i Srbije koji e izbiti izazvat e progone i hapenja javnih djelatnika i politiara takve orijentacije. Stoga su se potkraj 1913. na sastanku u Splitu dogovorili da e u sluaju izbijanja rata napustiti Monarhiju ne samo iz straha od progona, nego da bi pokrenuli politiku akciju i vodili borbu za osloboenje Hrvata, Slovenaca i Srba od austrougarske vlasti i njihovo ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom. Sastanku su bili prisutni: - dr. Ante Trumbi (prvak Hrvatske stranke prava iz Dalmacije) - dr. Jozo Smodlaka (prvak Napredne stranke Dalmacije) - dr. Nikola Stojanovi i Atanasije ola (srpski politiari iz Bosne i Hercegovine) - u Sarajevu je izvren atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda - poetak Prvog svjetskog rata 28.07.1914. Nakon izbijanja prvog svjetskog rata Trumbi je pobjegao u Italiju (neutralna tada), Stojanovi je pobjegao u Srbiju, a ola i Smodlaka su uhapeni i nisu uspjeli pobjei. Zemlju je napustio Frano Supilo koji je djelovao u Rijeci, braa Gazzari iz ibenika, Hinko Hinkovi iz Zagreba, Mie Mii iz Dubrovnika. Emigranti su se okupili u Veneciji, odakle su otili u Firenzu, a odande u Rim, gdje je ve bio kipar Ivan Metrovi. Talijanski tisak pie o neosloboenim teritorijima u Dalmaciji u duhu tajnih pregovora Antante s Italijom, te se emigranti odluuju potkraj 1914. na prvi diplomatski korak emigracije: Trumbi, Supilo i Metrovi su posjetili britanskog, francuskog i ruskog ambasadora u Rimu s ciljem: objasniti Antanti da je istona obala Jadrana slavenskog karaktera kako bi sprijeili njeno dodjeljivanje Italiji. Isto tako su iznjeli i elju Hrvata, Slovenaca i Srba u A-U M da se oslobode tue vlasti i ujedine s Srbijom i Crnom Gorom. Ambasadori su bili rezervirani. Emigranti su odluili osnovati odbor emigranata iz Austro-Ugarske Monarhije koji bi poradio na stvaranju jugoslavenske drave, to je podupirala i srpska vlada (Nikola Pai kao predsjednik). Narodna skuptina Srbije je u Niu donjela Deklaraciju o ratnim ciljevima Srbije u kojoj se kae da je Srbija za osloboenje i ujedinjenje sve nae neslobodne brae Srba, Hrvata i Slovenaca to je protumaeno kako je slubena Srbija usvojila stav emigranata LONDONSKI UGOVOR 26.04.1915. Dok su emigranti radili na osnivanju Jugoslavenskog odbora, Italija je sklopila s Antantom Londonski ugovor 26. travnja 1915. kojim je Antanta Italiji obeala za uslugu stupanja u rat na strani Antante: Istru, ido slovenskih zemalja, sjevernu Dalmaciju sa Zadrom i ibenikom, sve otoke i u Albaniji luku Valonu i otok Sassano. Ugovor je sadravao i odredbe o teritorijima koji bi pripali Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori (obala juno od Neretve pripala bi S i CG), ali je iskljuivao ujedinjenje Hrvata, Srba i Slovenaca u jednu zajedniku dravu.

1914.

1915.

OSNIVANJE JUGOSLAVENSKOG ODBORA Stav hrvatskih emigranata: - ideja ujedinjavanja junoslavenskih zemalja A-U M s Kraljevinom Srbijom za hrvatske emigrante ima smisla samo ako u njoj budu sve hrvatske zemlje i one uz istonu jadransku obalu te nova drava treba biti brana protiv talijanskih, ali i njemakih aspiracija. Stav srpske vlade: - istupanje emigranata iz A-U je korisno za Srbiju, stoga se Pai sastao s nekoliko srpskih politiara (i Nikola Stojanovi prisutan) i napravio plan djelovanja emigracije o kojem bi se jo trebalo dogovoriti s Supilom i Trumbiem. Prema prijedlogu odbor bi bio nezavisna organizacija koja bi suraivala sa srpskom vladom preko srpskih diplomatskih predstavnitava i djelovala u sporazmu sa srpskom vladom i njezinom politikom, a javno bi istupao u ime Srba, Hrvata i Slovenaca iz A-U M. Drava za koju bi se odbor zalagao treba izrasti iz Srbije i u njoj bi se ti svi narodi stopili u jedan jedinstven narod (Trumbi shvatio da Srbija na ujedinjenje gleda kao na oslobaanje zapadnih krajeva odnosno na osvajanje novih podruja) Odgovor Trumbia na srpski prijedlog: 1. nije jo vrijeme za osnivanje odbora, jer nisu iz Monarhije jo doli predstavnici iz Banovinske Hrvatske, Istre i Slovenije 2. rat jo nije doao do te faze da je raspad Monarhije realan 3. Srbija na ujedinjenje gleda kao na oslobaanje zapadnih krajeva odnosno na osvajanje novih podruja No ubrzo je Trumbi morao promijeniti miljenje: 1. jer je saznao da u Beu razmiljaju o preureenju Monarhije na trijalistikom principu 2. Narodna skuptina Srbije je u Niu donjela Deklaraciju o ratnim ciljevima Srbije u kojoj se kae da je Srbija za osloboenje i ujedinjenje sve nae neslobodne brae Srba, Hrvata i Slovenaca to je protumaeno kako je slubena Srbija usvojila stav emigranata 3. Londonski ugovor izmeu Italije i Antante JUGOSLAVENSKI ODBOR 30.04.1915. U Parizu u hotelu Madisson osnovan je 30.04.1915. Jugoslavenski odbor, na elo kojeg je izabran dr. Ante Trumbi. Jugoslavenski odbor predstvalja jugoslavenske zemlje u Austro-ugarskoj Monarhiji i cilj mu je osloboenje tih zemalja od Austro-Ugarske i ujedinjenje s Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom. Sjedite odbora e biti u Londonu. Kao preduvjet cilj JO je ruenje i rasformiranje Austro-ugarske da bi se narodima dala mogunost ukljuivanja u novu dravu. Stoga je za djelovanje JO vano: 1. stav saveznika prema Austro-Ugarskoj Monarhiji 2. stav Srbije prema ujedninjenju 3. Londonski ugovor i talijanske aspiracije Greyev nacrt o kompenzacijama Srbiji Vojni poraz Srbije i povlaenje srpske vojske preko Albanije na Krf STAV SAVEZNIKA PREMA AUSTRO-UGARSKOJ MONARHIJI Sve do ljeta 1918. saveznici nisu planirali razbijanje Austro-Ugarske nego samo njezino teritorijalno smanjenje. 1. Velika Britanija: - vodi politiku ravnotee sila niti jedna sila ne smije nadvisiti i ugroziti ostale, a tako ni GB. U tom smislu najopasnija je Njemaka. Rat koji je zapoela trena zaustaviti uspon Njemake. Britanije ne eli raspad A-U nego joj namjenjuje ulogu drave koja e odravati ravnoteu s Njemakom i biti brana njemakom prodoru u Podunavlje i prema jugoistoku 2. Francuska: - Njemaka joj je najopasniji protivnik eli je to vie oslabiti i teritorijalno smanjiti da bi sprijeila njen ponovni uspon. A-U je u tom kontekstu potrebna zbog ravnotee snaga 3. Rusija: - iako joj je A-U glavni suparnik na Balkanu i Rusija je eli odrati ali kako preureenu trojnu Monarhiju, sastavljenu od Kraljevine eke, Kraljevine Ugarske i Carevine Austrije, ali iz koje bi bila izdvojena Bosna i Hercegovina i Dalmacija koje bi ile Srbiji 4. Italija: - je za teritorijalno smanjenje prema Londonskom ugovoru 5. SAD: - u rat stupile poetkom travnja 1917. i nisu za ruenje A-U. Predsjednik Wilson prema programu 14.toaka ne predvia za A-U rasformiranje nego autonomiju za potlaene narode i njihov daljnji autonomni razvoj u okviru Monarhije. Srbija i Crna Gora se trebaju ponovo uspostaviti i Srbija treba dobiti izlaz na more.

Jugoslavenski odbor morao raditi na uvjeravanju saveznika o potrebi ruenja Austro-Ugarske Monarhije. Stav saveznika se promijenio u ljeto 1918. nakon izbijanja ruske oktobarske revolucije, jer je nezadovoljstvo potlaenih naroda A-U M bilo isto tako pogodno tlo za izbijanje revolucije, te su saveznici ili za zadovoljenjem nacionalnih tenji: 1. kako bi umanjili opasnost od izbijanja revolucije 2. te novonastale drave od Baltika do Jadranskog i Egejskog mora bi bile brana irenju boljevizma u Evropu (francuski sanitarni kordon). STAV SRBIJE PREMA UJEDINJENJU Vlast u Srbiji je imala Radikalna stranka na elu s Nikolom Paiem koja je vodila politiku etapnog ujedinjenja srpskog naroda s konanim ciljem stvaranja Velike Srbije. To dokazuje protestiranje protiv aneksije BIH koju je Srbija smatrala svojim podrujem ekspanzije kao i balkanski ratovi u koje je Srbija ulazila da bi se proirila na Makedoniju i dobila izlaz na more u Albaniji (sprijeila A-U i Italija podravanjem nezavisnoti Albanije). I druge srpske stranke su podupirale tu politiku (Napredna stranka i Samostalna radikalna stranka). Jugoslavensku ideju o ujedinjenju moe se pratiti tek nakon majskog prevrata 1903. Boa Markovi je tada osnovao list Slavenski jug koji je poeo propagirati ideju o stvaranju jugoslavenske drave, a prema toj politiciSrbija bi imala ulogu ujedinitelja i stupa oko kojeg bi se okupljale jugoslavenske drave time bi se svi Srbi okupili u jednoj dravi. Tu je koncepciju podravala i tajna organizacija Ujedinjenje ili smrt ili Crna ruka. Srpska vlada je u vrijeme izbijanja rata imala prioritet obranu zemlje i nezavisnosti Srbije i nije pomiljala na iru akciju. No kad su sile Antante poele pregovarati s Rumunjskom, Bugarskom i Grkom o teritorijalnim naknadama za ulazak u rat protiv centralnih sila srpska vlada je napravila konkretni program stvaranja Velike Srbije: 1. rjeenje je tzv. Veliko rjeenje ujedinjenje Hrvata, Srba i Slovenaca u jednu jugoslavensku dravu pod srpskim vodstvom, to bi Srbima osiguralo dominaciju. Ostali jugoslavenski narodi ne bi trebali biti samostalni initelji pri ujedinjenju jer bi to zapravo bilo prikljuenje (Nika deklaracija i Paiev prijedlog osnivanja i rada odbora) 2. rjeenje je tzv. Malo rjeenje ujedinjenje samo srpskog naroda i stvaranje Velike Srbije od Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Dalmacije, Slavonije i Vojvodine SUPILO I JUGOSLAVENSKI ODBOR Supilo (u JO zaduen za kontakte sa saveznikim vladama i diplomatima) je shvatio na razgovorima s Nikolom Paiem u Niu u sijenju 1915. prave namjere Srbije. Doznao je i za pregovore Antante s Srbijom i tzv. Greyev nacrt prema kojem je Srbiji obeano: BIH, Slavonija, Baka, jadranska obala od rta Ploe do juno od Cavtata, a Hrvatska je tretirana kao kompenzacijsko podruje. Saveznici i slubeno predali Srbiji 16.08.1915. izjavu o kompenzacijama Srbiji kojoj je osnova Greyev nacrt, a predvia i ustupanje dijelova Makedonije Bugarskoj. Potkraj rujna Supilo je samoinicijativno uputio britanskom ministru vanjskih poslova Greyu promemoriju u kojoj objanjava: - potrebu stvaranja jugoslavenske drave kao najboljeg rjeenja za Srbe, Hrvate i Slovence - o ulozi Hrvatske kao vodee meu Junim Slavenima u Monarhiji i o ulozi Srbije kao vodee meu Junim Slavenima izvan Monarhije koje su prema tome ravnopravne i Srbija mora odbaciti elju da bude hegemon u toj zajednici, koja se moda nee ostvariti ba zbog takve srpske politike i politike kompenzacija - ako ne doe do stvaranja jugoslavenske drave, predvia stvaranje hrvatske drave, kojoj osim njenih povijesnih, pripadaju i teritoriji koji bi se za nju izjasnili plebiscitom Britanska diplomacija je Supilovu promemoriju shvatila kao stav JO, na to su Trumbi i ostali reagirali protiv Supila da poduzima akcije bez konzultiranja sa JO i da vodi hrvatsku separatistiku politiku. Potkraj 1915. srpska vlada i dvor nakon sloma sele na Krf. Glavni sukob izmeu Jugoslavenskog odbora i srpske vlade je bio na pitanju unutarnjeg ureenja budue zajednike drave. Razmimoilaenja u gleditima na to: 1. Pai - ne prihvaa Hrvatsku kao ravnopravnog partnera, nego ta nova drava bi bila proirena Srbija - Supilo je glavni protivnik tome i treba smanjiti njegov utjecaj 2. Supilo: - pitanje ujedinjenja treba rjeiti prije ulaska u zajedniku dravu, jer vidi opasnost od Srbije za Hrvatsku

3. Ostatak odbora: - ne treba pokretati pitanje ureenja budue drave, sve dok Srbija jo nije potpuno prihvatila ni njezino osnivanje, iako oni trae potovanje hrvatske autonomije, ne trae jo o tome razgovore prirotet je pridobiti Srbiju za stvaranje zajednike drave, koja je jedini izlaz za budunost junoslavenskih naroda u Monarhiji - slovenski predstvanici zamjeraju Supilu to slovensko pitanje ukljuuje u hrvatsko i to Hrvati govore u ime Slovenaca to za njih znai negiranje Slovenaca kao treeg ravnopravnog initelja u procesu ujedinjavanja Razmimoilaenja u gleditima unutar Jugoslavenskog odbora i razmimoilaenja izmeu JO i srpske vlade trebalo je raspraviti na plenumu sazvanom u Parizu za 16. veljae 1916. na tom plenumu je trebalo postaviti osnovnu koncepciju budue politike JO. 1. Supilo: - zamjerio otvoreno srpskoj vladi to pristaje na kompenzacije i tako Hrvatsku dovodi u opasnost podjele - otvoreno joj dao do znanja da ukoliko ne prihvate ujedinjenje na ravnopravnoj osnovi Hrvatska e povesti akciju za osnivanje posebne hrvatske drave - nezadovoljan to je plenum odbacio njegovu koncepciju hrvatskog pitanja kao alternativnog jugoslavenskom pitanju - primarno je potrebno rjeiti pitanje poloaja Hrvatske prije konstituiranja drave (u tome se raziao s Trumbiem) - predlae Trumbiu osnivanje Hrvatskog odbora odnosno preimenovanje Jugoslavenskog odbora u Hrvatski, to je Trumbi ocijenio kao izazivanje Srbije i pogodnost Italiji 2. Srpski i slovenski lanovi su otro protiv Supila 3. Trumbi - nastoji skrenuti raspravu na osudu stava srpske vlade o etapnom ujedinjavanju, istiui kako je ujedinjenje osnovni problem jugoslavenskih naroda (tako je i navedeno u rezoluciji od 24.02.1916.), a ne samo Srbije - primarno je pridobiti Srbiju za stvaranje drave Neslaganje izmeu Supila i Jugoslavenskog odbora je zavrilo povlaenjem Supila iz odbora 5.6.1916., zbog odnosa srpske vlade prema ujedinjenju (Pai je izjavio u tal.novinama da bi radije htio manje teritorija od A-U nego odstupiti Makedoniju i priznao je tal.prevlast na Jadranu). No Supilo je i dalje zagovornik stvaranja jugoslavenske drave. SVIBANJSKA DEKLARACIJA Izbijanjem rata politiki ivot u Monarhiji je zamro, stranke su prestale djelovati, a novine prestale izlaziti, Hrvatski sabor se rijetko sastajao. Vodea Hrvatsko-srpska koalicija se drala pasivno, mada su njezini vodei ljudi bili jugoslavenske orijentacije. Za Jugoslavenski odbor je kljuno bilo pitanje je li JO svojim programom legitiman predstavnik junoslavenskih naroda u Monarhiji te je s tim ciljem poduzimao korake. Pitanje buduega junoslavenskog ujedinjenja bilo je i predmetom dogovora politiara koji nisu bili u emigraciji i njihovo djelovanje nije ilo u prilog JO: 1. adresa novom caru i kralju Karlu VI - Hrvatski sabor veinom glasova Koalicije i unionista donosi adresu u kojoj se izjanjavaju za ostanak u Monarhiji uz ujedinjenje hrvatskog naroda u okviru Monarhije i ugarsko-hrvatske zajednice 2. Svibanjska deklaracija - sazvano je Carevinsko vijee (parlament austrijskog dijela Monarhije) u Beu u kojem su bili i narodni zastupnici iz Slovenije, Istre, Dalmacije i iz austrijskog dijela Monarhije. Ti zastupnici su dan uoi zasjedanja Vijea osnovali zajedniki Jugoslavenski klub na elu kojeg je dr. Anton Koroec, a potpredsjednik je dr. Matko Laginja. Jugoslavenski klub je na zasjedanju Carevinskog vijea 30.05.1917. preko Koroeca dao tzv. Svibanjsku deklaraciju u kojoj se zastupnici junoslavenskih zemalja u austrijskoj polovici Monarhije izjanjavaju za ostanak Junih Slavena u Monarhiji odnosno ujedinjenje svih Slovenaca, Hrvata i Srba u jedno dravno tijelo pod Habsburkom dinastijom. - smatra se da je takvu izjavu potakao sam dvor jer su sline deklaracije nicale u ekim, poljskim i ukrajinskim delegacijama - dvor je time htio ojaati svoju pozicju za pregovore o miru s Antantom nakon to preuredi dravu u modernu, demokratsku i vienacionalnu dravu KRFSKA DEKLARACIJA Namjeru Paia da ipak razgovara s Jugoslavenskim odborom potakla je nepovoljna situacija za Srbiju: 1. februarska revolucija uklonila je s vlasti ruskog cara koji je bio podrka Srbiji 2. sredite svjetske diplomacije je London gdje sjedi Jugoslavenski odbor

3. ulazak SAD u rat nisu potpisnice Londonskog ugovora koji daje Srbiji juni Jadran 4. solunska fronta neizvjesna moda izgube 5. gubljenje ugleda srpske dinastije zbog solunskog procesa kojim se sudilo Crnoj ruci i Apis pogubljen zbog majskog prevrata 6. Svibanjska deklaracija 7. tenja A-U da sklopi s Antantom separatni mir Trumbiev pristanak na pregovore s Paiem uvjetovalo je: 1. JO je nekompetentno tijelo bez sigurne podrke u zemlji 2. strah od nagodne talijanske i srpske vlade to bi onemoguilo pojavu jugoslavenske drave 3. elio iznjeti namjere o osnivanju zajednike drave pred Evropu 4. sada kada inicijativa za razgovore dolazi od strane Srbije hoe razgovarati o pitanju unutarnjeg ureenja budue drave Konferencija na Krfu odrana je od 15.06 do 20.07.1917. s ciljem dogovora o stvaranju zajednike drave. Tekst dogovora su potpisali Ante Trumbi i Nikola Pai. To nije dravnopravni akt jer ga nisu potpisale dvije drave, nego je to zajednika izjava kojom se dogovara stvaranje zajednike drave. Naziv drave: Pai: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca nee Jugoslavija jer je to umjetno ime i izgubilo bi se ime naroda Srba Trumbi: Jugoslavija Dogovoreno: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca Ureenje zajednike drave: Pai: centralistiki model koji bi omoguio velikosrpsku hegemoniju (monarhija i da vladar bude srpski kralj) Trumbi: federalistiki model autonomija za pojedine dijelove (Hrvatska ne moe imati manje nego je imala u A-U), no Pai kae da Srbi ne bi pristali da ive u jednoj dravi a da se ne ujedine, traei ukidanje svih autonomija Dogovoreno: da se o ureenju budue drave odlui na Ustavotvornoj skuptini nakon ujedinjenja i to kvalificarnom veinom (znai 2/3), a ne i 1%

SLOM AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE I ULAZAK HRVATSKE U NOVU DRAVU

PROCES NACIONALNE KONCENTRACIJE Stanje u Austro-ugarskoj Monarhiji krajem 1917. i poetkom 1918.: - slom u ratu se blii, vojska bjei u umu (tzv. zeleni kadar), pobune vojske i mornarice - bijeda stanovnitva - vlast ne moe upravljati zemljom - politike stranke pojaavaju aktivnost i daju izjave i poruke: ujedinjenje i stvaranje zajednike drave Hrvata, Slovenaca i Srba u Monarhiji za takav cilj potrebno je povezati sve stranke i grupe i snage opredijeljene za taj cilj Zagreb je sredite nacionalne koncentracije ili nacionalnog okupljanja (jer jedino Hrvatska od svih junoslavenskih zemalja ima legitimno predstavniko tijelo Hrvatski sabor) Hrvatski sabor sastav i razliitost stavova na procese nacionalne koncentracije: 1. veinu ima Hrvatsko-srpska koalicija vodi oportunistiku politiku: ne zamjeriti se Beu ili Peti i uvati postojee dualistiko stanje 2. Starevieva stranka prava izrazito protuaustrijski stav, priznaje srpsku nacionalnost i zalae se za zajedniko istupanje Hrvata i Srba na elu su nacionalne koncentracije (pridruili su im se disidenti iz Hrvatsko-srpske koalicije Sran Budisavljevi i Valerijan Pribievi, a kasnije i Ivan Lorkovi i Djuro urmin) 3. Hrvatska puka seljaka stranka na elu s Stjepanom Radiem zastupa austroslavizam odnosno pretvaranje Habsburke monarhije u Podunavsku konfederaciju u kojoj bi Juni Slaveni, okupljeni oko Hrvatske, predstavljali jednu od 5 jedinica. No Radi je pristao na suradnju sa Starevievom strankom prava 4. Hrvatska stranka prava frankovci proaustrijska, surauje usko s Radiem, ne priznaju Srbe (nakon Radieva zaokreta oni ne sudjeluju u procesu nacionalne koncentracije) Veze politiara u zemlji i emigracije su slabe. Starevieva stranka prava je preuzela inicijativu nacionalne koncentracije: - s tim ciljem je i Fran Barac boravio u vicarskoj Lausanni na razgovorima s Trumbiem, koji je savjetovao da stranke u zemlji podupru Krfsku deklaraciju, a to znai stvaranje zajednike drave sa Srbijom izvan Monarhije - s tim ciljem su starevianci uspostavili kontakte s Jugoslavenskim klubom i predsjednikom Antonom Korocem te se na tim razgovorima iskristalizirala vrsta zajednika ideja o odcjepljenju od Habsburke Monarhije ZAGREBAKA REZOLUCIJA Organizirana akcija politikog okupljanja je tekla ovako: 1. sastanak Slovenske ljudske stranke u Mariboru u sijenju 1918.: - izrazili zahtjev za ujedinjenjem svih dijelova jedinstvenog naroda Slovenaca, Hrvata i Srba u nezavisnu slobodnu dravu - predlau povezivanje svih stranaka kojima je to cilj - treba oformiti Jugoslavensko narodno vijee 2. sastanak Slovenske narodne napredne stranke u veljai 1918. podrala zahtjeve sastanka u Mariboru 3. sastanak Starevieve stranke prava (dr. Ante Paveli) i Slovenske ljudske stranke (dr. Anton Koroec): - dogovoreno je da se treba odrati sastanak svih stranaka i politikih grupa iz junoslavenskih zemalja Monarhije 4. sastanak stranaka odran je 2. i 3. oujka 1918. u Zagrebu - prisustvovali predstavnici slovenskih stranaka, hrvatskih i srpskih stranaka iz BiH, predstvanici svih politikih grupa Dalmacije, Istre i Meimurja, ali najbrojniji Starevianci, koji su glavna jezgra okupljanja - na sastanku su se suprotstavljala dva gledita: 1. ujedinjenje Slovenaca, Hrvata i Srba mora biti izvan Monarhije 2. do kraja rata i pobjede Antante ne treba odbaciti Svibanjsku deklaraciju, jer u vrijeme dok rat traje, otvoreno istupati protiv habsburkog okvira moglo bi izazvati represiju - na kraju su donesena dva dokumenta:

1. izjava za javnost tzv. Zagrebaka rezolucija: potrbeno je koncentrirati sve politike stranke i snage koje stoje na principu narodnog samoodreenja i narodnog jedinstva i koje zahtjevaju narodnu nezavisnost i na demokratskim temeljima ureenu dravu Slovenaca, Hrvata i Srba (ne spominju se Habsburzi, kao ni teritorij, ali ni ujedinjenje sa Srbijom). No, nespominjanje okvira Habsburke monarhije znailo je pribliavanje konceptu Krfske deklaracije 2. interna rezolucija: sadri naela nacionalne koncentracije: - stvaranje jugoslavenske drave, nezavisne i slobodne, na teritoriju na kojem ivi na jedinstveni narod - drava mora biti temeljena na naelu graanske slobode i demokratske samouprave, na naelu pravne i socijalne jednakosti - na buduem kongresu mira narod Slovenaca, Hrvata i Srba mora imati svog predstavnika - jedan ui odbor treba pripremiti sve za stvaranje narodnih organizacija koje e proglasiti u ime svog naroda stapanje u Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba Hrvatsko-srpska koalicija nije sudjelovala na zagrebakom sastanku radi popularizacije jugoslavenske ideje pokrenut je list Glas Slovenaca, Hrvata i Srba koji je poeo izlaziti 1.I.1918. i bio je podvrgnut strogoj cenzuri, ali je dao znaajan doprinos nacionalnoj koncentraciji i jugoslavenskom programu

ZAOKRET STJEPANA RADIA posljedica zagrebakog sastanka je odlazak politiara sa slavenskog juga sredinom travnja 1918. u Prag na veliki manifestacijski zbor kojeg je organizirao eki narodni savez, a predstavnici junoslavenskih zemalja iz Austro-ugarske su dolaskom trebali izraziti solidarnost s ekim narodom u delegaciji su bili Ante Paveli, Anton Koroec i pridruio im se i Stjepan Radi S. Radi je u Pragu izveo veliki politiki zaokret: prekinuo suradnju s frankovcima, napustio austroslavizam i postao zagovornik jugoslavenskog ujedinjenja

NARODNO VIJEE SLOVENACA, HRVATA I SRBA Kako su se stranke i sloile u internoj rezoluciji pri Zagrebakom sastanku u oujku 1918. usljedilo je osnivanje prvih organizacija s programom jugoslavenskog ujedinjenja: 1. osnovana je Narodna organizacija za Dalmaciju koja prihvaa program narodnog jedinstva i bit e dio Narodnog vijea Slovenaca, Hrvata i Srba, a sada joj je zadatak okupiti sve snage u dalmaciji koje su isto za to 2. osnovana Narodna organizacija za Hrvatsko primorje i Istru 3. u Zagrebu dranje Hrvatsko-srpske koalicije usporava osnivanje takve organizacije 4. u Ljubljani je osnovan Narodni svet kao najvia politika organizacija slovenskih zemalja, Gorike i Trsta, koji je isto trebao biti dio Narodnog vijea Slovenaca, Hrvata i Srba 5. u Zagrebu osnivaki sastanak Narodnog vijea Slovenaca, Hrvata i Srba 5. i 6.10.1918. - vijee ima Plenum, Sredinji odbor i Predsjednitvo - predsjednik Narodnog vijea je dr. Anton Koroec, prvi potpredsjednik je dr. Ante Paveli, a za drugog potpredsjednika ostavljeno je mjesto za Hrvatsko-srpsku koaliciju (koja jo nije odluila sudjelovati, i s kojom je Narodno vijee pregovaralo) - kada je Hrv-srp koalicija pristupila Narodnom vijeu Svetozar Pribievi je postao drugi potpredsjednik - na Pribieviev prijedlog sazvan je Hrvatski sabor da bi donio odluku o raskidu Hrvatsko-ugarske nagodbe Hrvatski sabor se sastao 29.10.1918. na povijesnoj sjednici i donio zakljuak o raskidanju svih dravnopravnih veza hrvatskih zemalja sa Austro-ugarskom i o proglaenju Dalmacije, Hrvatske i Slavonije s Rijekom nezavisnom dravom, koja s ostalim junoslavenskim zemljama koje su do tada bile pod Austro-ugarskom vlau stupa u zajedniku Dravu Slovenaca, Hrvata i Srba na elu s Narodnim vijeem. DRAVA SLOVENACA, HRVATA I SRBA nastala slomom Austro-ugarske, a obuhvaa Hrvatsku, Slavoniju, Vojvodinu, Bosnu i Hercegovinu, slovenske zemlje (Kranjsku, Goriku, Koruku, tajersku i Gradiku) Trst, Istru, Dalmaciju, Rijeku na elu drave je Predsjednitvo Narodnog vijea u Zagrebu i ima najviu vlast (onakvu kakvu je do tada imala kruna), predsjednik je Anton Koroec, prvi potpredsjednik Ante Paveli, a drugi Svetozar Pribievi u nadlenosti Narodnog vijea su i vanjski polsovi: pregovori, sklapanje meudravnih ugovora... novooformljene pokrajinske vlade u Zagrebu, Sarajevu, Ljubljani i Splitu su podreene Narodnom vijeu

31.10.1918. Narodno vijee je obavjestilo britansku, ameriku, francusku, talijansku i srpsku vladu o Dravi koja je nastala i o njenoj namjeri da se udrui s Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom, kao i da Jugoslavenski odbor ima ovlatenje zastupati novu dravu u inozemstvu u Predsjednitvu je ubrzo glavna linost postao S. Pribievi koji je svoju mo i utjecaj koristio i pri sastavljanju nove vlade (nije dao Radiu resor narodnog gospodarstva) Pribievi je preuzeo i uspostavljanje veza s Kraljevinom Srbijom, regentom Aleksandrom i Vrhovnom komandom vojske: u Beograd je upuena delegacija (Lazo Popovi, Dragutin Perko i Valerijan Pribievi) koja se trebala dogovoriti o smjernicama politike za stvaranje drave. Valerijan Pribievi je imenovan za konzularnog agenta i ostao je u Beogradu da bude stalna i povjerljiva veza sa srpskom vladom, a kao svog stalnog izaslanika pri Predsjednitvu Narodnog vijea Kraljevina Srbija je uputila potpukovnika Duana T. Simovia, koji je Pribieviu u Zagrebu bio direktna veza u novostvorenoj dravi je bila teka situacija: zeleni kadar radi nerede, vojska se povlai uz pljake i incidente, povratnici s ruskog bojita...zato vlada Naorodnog vijea trai od Kraljevine Srbije da poalje u Dravu SHS jednu diviziju vojske no srpska vrhovna komanda je postala jedan bataljun

ENEVSKA KONFERENCIJA od 6.11. 9.11.1918. u enevi su se sastali predstavnici Narodnog vijea dr. Anton Koroec, dr. Melko ingrija i Gregor erjav, predstvanik Jugoslavenskog odbora Ante Trumbi i predstavnik vlade Kraljevine Srbije Nikola Pai nakon prvih razgovora nisu se mogli dogovoriti o konkretnim modalitetima ujedinjenja, a i saveznici su traili da se stvori jedna drava i fronta napokon je Pai pristao uputiti saveznikim vladama notu u kojoj priznaje Narodno vijee kao zakonitu vladu Drave SHS na teritoriju bive A-U Monarhije rezultat konferencije je dokument: enevska deklaracija, koju se potpisale dvije drave Kraljevina Srbija (Pai) i Drava SHS (Koroec) i Jugoslavenski odbor (Trumbi) (znai dva suvereniteta). U deklaraciji se utvruje ujedinjenje odnosno stvaranje nove drave, jedinstvene jugoslavenske drave (autonomne jedinice = vie federalistiki princip nego centralistiki) novu dravu e predstavljati zajedniko ministarstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Svaka od drava e i dalje obavljati svoje unutarnje poslove kao i do tada na svom teritoriju, sve dok Ustavotvorna skuptina izabrana opim, jednakim, neposrednim i tajnim glasanjem, ne donese ustav koji e propisati konani ustroj drave zajednika vlada e voditi vanjske poslove i pripreme za Konferenciju mira , vojne poslove i sigurnost, promet i zajednike financije oko sastava te zajednike vlade je bilo isto pregovora Trumbi je traio da u njoj ne budu predsjednici stranaka, odbora i vijea, te je dogovorena polovica vlade nakon potpisivanja deklaracije Pai je shvatio da e Srbi biti izjednaeni s ostalim narodima, da se autonomizmom eli sauvati povijesna individualnost pojedinih zemalja, da je dvojstvo suvereniteta prepreka srpskoj hegemoniji kao cilju kako je imao dobre informacije iz Zagreba od Simovia Pai je zano da se veina Narodnog vijea slae s principom nacionalnog i dravnog unitarizma (Pribievi), te je ocijenio kako bi se bilo s njima lake dogovoriti Pai je stoga 12.11.1918. svoj potpis opozvao s obrazloenjem kako ga je odbio kralj i vlada na Krfu, te je teite rada na stvaranju zajednike drave preneseno u zemlju

PRIPREME ZA UJEDINJENJE NAPUTAK 23.11.1918. sastao se Sredinji odbor Narodnog vijea da raspravi zahtjev dalmatinskog i bosanskog sabora o neodlonom ujedinjenju dalmatinski politiar dr. Jozo Smodlaka je predloio (to je i usvojeno) da se odabere delegacija od 28 ljudi koja e poi u Beograd i tamo sa srpskom vladom i predstavnicima svih stranaka sprovesti organizaciju cijele drave. Delegacija e dobiti i pismenu uputu ili Naputak protiv tog zakljuka je glasao samo Stjepan Radi izrekavi prije toga govor upozorenja (ne srljajte kao guske u maglu) traei da se ne zakljuuje dogovor o ujedinjenju prije nego se utvrdi poloaj Hrvatske u novoj dravi Svetozar Pribievi je forsirao odlazak u Beograd odluka o danu i satu odlaska je donesena na sjednici Sredinjeg odbora kasno naveer kada je veina vijenika napustila sabornicu, a ostali su samo pribievievi ljudi odlueno je da se putuje 27.11. u 9 sati ujutro posebnim vlakom izabrane delegate su obavijestili po kuama o putu

Vojvodina - potkraj studenog je dolo i do promjena u poloaju Vojvodine - kao junoslavenska zemlja iz ugarskog dijela Monarhije Vojvodina je ula u sastav Drave SHS u

poetku su tijesno suraivali Hrvati i Srbi na tom podruju u toku ratnih operacija u prvoj polovici studenog je srpska vojska prela Dunav i zaposjela Vojvodinu i cijeli teritorij do markacijske linije Antante tada su se politike snage Vojvodine podijelile u dva tabora: 1. Hrvati i dio Srba za to da se ujednjenje provede u suradnji s Narodnim vijeem u Zagrebu 2. veina Srba za izravno ujedinjenje sa Srbijom (imaju podrku Paia i Pribievia) Velika narodna skuptina u Novom Sadu 25.11.1918. donosi zakljuak da se Vojvodina odmah (ne ekajui odluku Narodnog vijea u Zagrebu) ujedini direktno s Kraljevinom Srbijom

Crna Gora - Crnu Goru je poetkom 1916. zaposjela austrougarska vojska, a kralj Nikola i crnogorska vlada su napustili zemlju i otili u Francusku, gdje su postojala dva gledita na poslijeratnu budunost Crne Gore: 1. hitno i neodlono pripojenje Srbiji prosrpska struja (bjelai) 2. uspostavu Crne Gore kao samostalne drave, koja e u ujedinjenoj dravi sauvati individualnost (federalisti zelenai) - potkraj listopada 1918. srpska vojska je ula na teritorij Crne Gore - Velika narodna skuptina Crne Gore u Podgorici 26.11.1918. je donjela zakljuak o detronizaciji crnogorske dinastije i pripojenju Crne Gore Srbiji PRVOPROSINAKI AKT po dolasku delegacije Narodnog vijea u Beograd Pribievi se sastao s regentom Aleksandrom, koji mu je rekao da eli da se razgovori o ceremoniji ujedinjenja ubrzaju, to je Pribievi prihvatio i vrio pritisak na ostale kandidate kada je delegacija iz Zagreba pripremala Adresu koju e prilikom ujedinjenja proitati Aleksandru, htjela je naglasiti potivanje dravnopravnih individualiteta s njihovim granicama i autonomnim pravima s naznakama odnosa pokrajina prema dravnim vlastima to je Pribievi odluno pobijao i traio da se to odgodi za kasnije, jer bi takva rasprava odlagala ujedinjenje tako je delegacija Narodnog vijea na elu koje su Paveli i Pribievi dana 1.12.1918. dala molbu regentu Aleksandru da udrui Dravu Slovenaca, Hrvata i Srba sa Kraljevinom Srbijom u jedinstveno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca tim aktom Hrvatska je izgubila povijesni identitet dan kasnije je dano priopenje za javnost kojim se objavljuje prestanak funkcije Narodnog vijea kao suverene vlasti Drave SHS

PRVE GODINE POSTOJANJA KRALJEVINE SHS (od 1918. do 1921.)

FORMIRANJE PRVE VLADE KRALJEVINE SRBA, HRVATA I SLOVENACA FUNKCIJA Predsjednik vlade PRIJEDLOG Davidovi: Radikali Narodno vijee Odlueno jednoglasno: Regent: Odlueno jednoglasno: Proti Smodlaka POJANJENJE I ODLUKA neka bude nestranaki ovjek Nikola Pai Nikola Pai regent odbio Paia, te je predsjednik Stojan Proti dr. Anton Koroec predlae biveg poslanika Srbije u Rimu Mihajla Ristia koji je kao neutralna linost prihvatljiv i za radikale i za srpsku opoziciju Ante Trumbi, jer najbolje poznaje prilike Istre i Dalmacije koje treba braniti od Italije, to ne odgovara Protiu, jer Trumbi se ne slae s Paiem, pa kako e raditi skupa u vladi dr. Ante Trumbi Marko Trifkovi Svetozar Pribievi, jer dobro poznaje prilike u zemljama koje su bile pod austrougarskom vlau, a gdje ima i elemenata koji nisu oduevljeni narodnim jedintsvom, a i mora kontrolirati hrvatskog bana, to ne moe raditi netko ne poznaje prilike u Hrvatskoj dr. Svetozar Pribievi (ali unutarnje poslove na teritoriju Srbije obavlja Marko Trifkovi kao ministar pravde) Nikola Pai

Potpredsjednik vlade Ministar poslova vanjskih

Ministar poslova

unutarnjih

Odlueno jednoglasno: srpska opozicija Narodno vijee

Odlueno jednoglasno: Ostala ministarstva Delegacija za Mirovnu konferenciju u Parizu Odlueno lako

regent Aleksandar je trebao potpisati listu vlade, ali je odbio Nikolu Paia kao predsjednika jer je uvlaio njegovo ime oko opoziva enevske deklaracije vlada je provodila politiku centralizacije (posebno Pribievi) pomou dekreta i odluka traio ostavke pokrajinskih vlada, koje vie nisu odgovorne predstavnikim tijelima nego direktno vladi u Beogradu smanjen je broj odjela zemaljske vlade Slavonije sa 11 na tri: unutarnje poslove, pravosue i bogotovlje, ukinuta cijela uprava u Vojvodini, ban smijenjen i postavljen ban dr. Ivan Paleek (Pribieviev ovjek) koji je odmah rekao da e raditi po uputama vlade u Beogradu te banska vlada vie nije autonomna promjene su se obavljale bez ikakvog predstvanikog tijela (iako je dogovoreno da e se sastati Dravno vijee) putem naredbi, te se na bive austrougarsko podruje proteu odredbe ustava Kraljevine Srbije

RAZGRANIENJE S ITALIJOM STRANE PRIJEDLOZI I ODLUKE

Mirovna konferencija u Versaju 1919. treba rjeiti Jadransko pitanje pitanje zapadne granice Kraljevine SHS Italija zauzela vojnim snagama Istru, dio Dalmacije do rta Planke, vei dio otoka nastojei ostvariti odredbe Londonskog ugovora 1915. i trai i Rijeku nakon Wilsonovog memoranduma napustila konferenciju Gabriele DAnnunzio (pjesnik) 12.09.1919. na elu legionara koji zauzimaju Rijeku i prikljuuju je Italiji (politika svrenog ina)

10

Francuska i Velika Britanija SAD - Wilson

Konferencija zakljuila:

vezane su Londonskim ugovorom trebaju ga potovati savjetuju Paiu i Trumbiu sporazum s Italijom - SAD ne priznaje tajne dogovore niti Londonski ugovor - Wlison dao memorandum u kojem se na sjeveru Italiji priznaje liniju Londonskog ugovora Brenner, a na istoku bi ta linija ila zapadnije, tokom Rae ravno prema sjeveru, pri emu bi sredinja i zapadna Istra pripale Italiji, a Rijeka pripada K SHS - Wilson nepopustljiv Italiji, ali napustio konferenciju (poraz na izborima) nije utvrena granica, a dvije drave to trebaju dogovoriti u direktnim pregovorima

Rapall 8. 13.11.1920. pregovori izmeu Kraljevine SHS i Italije = 13.11.1920. Rapallski ugovor Francuska i Velika Britanija upozorenje jugoslavenskoj delegaciji prije pregovora da e, ukoliko do dogovora ne doe, dati odrijeene ruke Italiji da raspolae teritorijem prema Londonskom ugovoru Italija dobila ugovorom: dobila i vie nego je prije traila: Istra, Snjenik i Idrija, otoci Cres, Loinj, Lastovo, Palagrua, te grad Zadar, a Rijeka je proglaena slobodnom dravom u granicama kotara Rijeke Antihabsburka konvencija takoer potpisana, kojom se drave obvezuju da e bdjeti nad pridravanjem odredaba mirovnih ugovora i da e sprijeiti povratak habsburke dinastije na prijestolje Austrije i Maarske Italija nakon ugovora: trebala se povui iz tree zone (Korule, Mljeta, Hvara i Visa, te zalea Zadra) NEKA OBILJEJA POLITIKOG I GOSPODARSKOG STANJA NOVE DRAVE KRALJEVSTVO SRBA, HRVATA I SLOVENACA Ratifikacija akta ujedinjenja Narodno vijee Pribievi tvrdio da je ratifikacija prvoprosinakog akta nepotrebna Hrvatski sabor se nikada nije sastao izmeu dva rata ratificirala taj akt 29.12.1918.

Povrina i broj stanovnika: Nacionalni sastav Dravno ureenje Ustav Privremeni parlement

Gospodarstvo Privredna struktura Posjedovni odnosi u agraru

Industrija

srpska Narodna skuptina 249 000 km/2 i 12 milijuna stanovnika vienacionalna drava u kojoj su nacionalni problemi postali glavni problem zbog hegemonije najbrojnije nacije Srba monarhija na elu s dinastijom Karaorevia bez ustava dvije godine, a za to vrijeme Pribievi provodi centralizaciju uprave nema ustava, nema ni izabranog parlamenta, te je sastavljen privremni parlament Privremeno narodno predstavnitvo (nije izabrano ve dekretom utvreno). PNP ima 296 lanova, a jedan poslanik na 42 000 stanovnika. U njemu Radi odbio sudjelovati. Glavni zadatak PNP-a je pripremanje izbora za Ustvaotvornu skuptinu, donjeti izborni zakon, utvrditi izborni sustav, veliinu izbornih okruga, nain postavljanja kandidatskih lista... Slovenija i Hrvatska najrazvijeniji dio nove drave agrarna zemlja - 80% seljaci (svugdje prevladavaju seljaci osim u Sloveniji i dijelovima Hrvatske) s zaostalim nainom obrade i primitivnim agrotehnikim sredstvima BiH i Makedonija tragovi feudalnih odnosa Vojvodina i Slavonija veleposjed s najamnom radnom snagom Dalmacija kolonatski zakupniki sustav Srbija i Crna Gora sitni seljaki posjed u vlasnitvu seljaka poeci zanatstva, u dravi u cjelini prevladava sitni obrt s malim brojem radne snage struktura industrije nepovoljna: prevladava laka, a teke je malo sjeverna Hrvatska vodea u kemijskoj industriji, preradi metala, proizvodnji elektrine energije, drvnoj i koarskoj industriji Slovenija vodea u tekstilnoj industriji, metalurgiji i industriji papira Vojvodina vodea u prehrambenoj industriji

11

POLITIKO-STRANAKO ORGANIZIRANJE U KRALJEVINI SHS 1. Politike stranke u Hrvatskoj - imaju obiljeja nacionalnih stranaka, anticentralistike, za obranu povijesne individualnosti Hrvatske, nacionalno pitanje je glavno u programima iako ima i rjeenja za socijalna i ekonomska pitanja - iako je u programima tih stranaka vaan poloaj Hrvatske u novoj dravi u formiranju stranaka ulogu ima i struktura tadanjeg drutva: - graanstvo - seljatvo ukidanjem izbornog cenzusa postalo masovno birako tijelo (4/5 ukupnog stanovnitva) - radnitvo 1. HRVATSKA REPUBLIKANSKA SELJAKA STRANKA (HRSS) 2. HRVATSKA ZAJEDNICA 3. HRVATSKA PUKA STRANKA 4. HRVATSKA STRANKA PRAVA 5. SAMOSTALNA DEMOKRATSKA STRANKA 2. Politike stranke na jugoslavenskom prostoru - opejugoslavenske sa sjeditima van Hrvatske, zastupaju centralistiku i unitaristiku koncepciju - cilj im je programom obuhvatiti cijelo dravno podruje ali ni jedna nije postala opejugosalavenska - razlikuju se po nacionalnoj osnovi koju zastupaju, vjerskoj zajednici i socijalnim razlikama - preteno su to nacionalne stranke s naglaenom vjerskom orijentacijom 1. NARODNA RADIKALNA STRANKA 2. SAMOSTALNA RADIKALNA STRANKA 3. DEMOKRATSKA STRANKA 4. SLOVENSKA LJUDSKA STRANKA 5. JUGOSLAVENSKA MUSLIMANSKA ORGANIZACIJA 6. ZEMLJORADNIKA STRANKA 7. KOMUNISTIKA PARTIJA JUGOSLAVIJE

12

HRVATSKA REPUBLIKANSKA SELJAKA STRANKA (HRSS) osnovana 1904./5. od brae Antuna i Stjepana Radia kao stranka kojoj je program hrvatsko seljatvo uiniti temeljem politike aktivnosti i glavnim nositeljem nacionalne borbe rjeenje hrvatskog nacionalnog pitanja predvia u dvije faze: 1. ojaati snagu i ulogu hrvatskog seljatva u okviru postojeeg dualizma 2. na temelju hrvatskog dravnog prava utvrditi novi poloaj Hrvatske u okviru Monarhije pretvaranjem u federativnu slavensku dravnu zajednicu (austroslavizam) u proljee 1918. Radi je napravio politiki zaokret napustivi koncepciju austroslavizma i prihvatio jugoslavizam u novu Dravu SHS je ula kao Hrvatska puka seljaka stranka, a do tada je u Saboru imala tri zastupnika i nije bila znaajnija politika snaga zbog toga to seljatvo nije imalo birako pravo (imovinski cenzus) aktivno sudjeluje u radu Narodnog vijea SHS, ali se ne slae s nainom ujedinjenja bez prethodnog utvrivanja poloaja Hrvatske ne prihvaa prvoprosinaki akt ujedinjenja, odbacuje monarhiju nakon stvaranja Kraljevine SHS - promjena programa uvjetuje je i preimenovanje stranke u Hrvatska republikanska seljaka stranka (HRSS) iji je program hrvatska neutralna seljaka mirotvorna republika (politiki sustav u kojem vlast dre izabrani predstvanici naroda, a prva osoba nije monarh nego predsjednik ili premijer) u granicama novopriznate Kraljevine SHS na izborima za Ustavotvornu skuptinu 1920. dobila je 50 poslanikih mjesta, ali je apstinirala od sudjelovanja u radu ustavni projekt HRSS = federalistiki (federacija je drava sastavljena od autonomnih jedinica ili federalnih drava, koje su dio svojih suverenih - zakonodavnih i izvrnih - prava prenjele na sredinju vlast ili federativnu vladu, a dio zadrale za sebe) ureena drava s elementima konfederacije (konfederacija je savez suverenih drava koje su sio svojeg suvereniteta prenjele na zajednika tijela, npr. vanjske poslove, vojsku i carinu, ali su zadrale visok stupanj samostalnosti, nrp. prosvjetu, financije i kulturu vei nego kod federacije) pruajui otpor centralizmu i dajui u svom stranakom programu prednost nacionalnom programu (odnosno borbi hrvatskog naroda za politiku i gospodarsku ravnopravnost) nad socijalnim programom poboljanja gospodarskog poloaja seljaka kao preteitih biraa, stranka je okupljala i dio hrvatskog graanstva i pretvarala se u pokret 1920. 1923. 1925. 1927. 230 000 glasova 473 000 glasova 532 000 glasova 367 570 glasova 50 poslanikih mandata 69 mandata 67 mandata 63 mandata

Izbori:

U borbi protiv centralizma primjenjuje razliitu taktiku: - apstinencija od rada Ustavotvorne i kasnije Narodne skuptine - apeli velikim silama i javnom mnijenju - agitacija u masama - povezivanje s drugim hrvatskim strankama (Hrvatski blok = HZ + HSP + HRSS) - osobni kontakti predsjednika stranke s drugim dravnicima - 1924. ulanjivanje u Seljaku internacionalu Politiki zaokret u oujku 1925. - nakon to je uvidio da apstinencija ne pomae protiv srpske hegemonije, niti se ne moe oekivati pomo velikih sila, te nakon to je optuen za komunizam i stavljen pod udar Obznane zbog ulanjivanja stranke u Seljaku internacionalu Stjepan Radi priznaje monarhiju i centralistiki Vidovdanski ustav iz zatvora, a vodstvo mijenja ime stranke u Hrvatska seljaka stranka (HSS) - u ljeto 19125. sklapa sporazum s radikalima i ulazi u vladu kao ministar prosvjete, no kako ne moe mijenjati nita u sustavu uprave i unutarnjem ureenju drave, HSS raskida sporazum i poetkom 1927. prelazi u opoziciju

13

HRVATSKA ZAJEDNICA do izbora za Ustavotvornu skuptinu 1920. smatrala se predstvanikom Hrvatske i Hrvata, odnosno glavnom hrvatskom strankom koja je kao takva ulazila i u privremnu vladu 1920. nastala udruivanjem dvije predratne stranke: 1. Starevieve stranke prava glavni pokreta akcije nacionalnog okupljanja u cilju stvaranja jugoslavenske drave - na elu je dr. Ante Paveli, te dr. Mate Drinkovi, dr. Matko Laginja - smatra stvaranje j. drave krajnjim ciljem svoje stranke i trebala se raspustiti nakon ratifikacije prvoprosinakog akta u Hrvatskom saboru (to je sprijeio Pribievi) - to je uzrokovalo povezivanje sa Naprednom demokratskom strankom dr. Ivana Lorkovia u Narodni klub u okviru Privremenog narodnog predstavnitva, a kasnije zbog istih stavova o centralizaciji i brisanju povijesnih individualnosti se udruila s tom strankom u Hrvatsku zajednicu 2. Napredne demokratske stranke - na elu je dr. Ivan Lorkovi 3. grupe Hrvatsko kolo iz Osijeka u poetku stvaranja drave prije izbora 1920. su za unitarizam i monarhiju kao Hrvatska zajednica je izala na izbore 1920. kada se pokazalo da je najjaa hrvatska stranka HRSS u Ustavotvornoj skuptini su za federalizam napustili Skuptinu udruili se s HRSS u Hrvatski blok, kada potpuno prihvaaju Radievu politiku republikanizma i ustraju na njoj i kada je Radi naputa, te postaju otri kritiari Radia 1924. Hrvatskoj zajednici se pridruio dr. Ante Trumbi (dotada van stranaka) 1926. su se povezali s disidentima HRSS-a i raspustili svoju stranku i osnovali novu Hrvatsku federalistiku seljaku stranku, koja program temelji na nepriznavanju Vidovdanskog ustava i centralistikog ureenja drave

HRVATSKA PUKA STRANKA okuplja sitno graanstvo i klerikale u program unosi kranska naela kao osnovu javnog ivota, zalae se za posebnost hrvatske nacije prihvaa jugoslavensku zajednicu, iako je protiv centralizma, sudjeluje u radu Ustavotvorne skuptine i zahtjeva reviziju ustava i zalae se za autonomiju opina i kotareva povezuje se sa Slovenskom ljudskom strankom (isto klerikali) Radieva stranka ih potpuno potisnula sa politike scene

HRVATSKA STRANKA PRAVA korijen joj je predratna Frankova stranka iako je za jugoslavensku dravu, ne slae se s nainom ujedinjenja i zahtjeva samostalnu hrvatsku dravu po naelu samoodreenja naroda s pozivom na hrvatsko dravno pravo na elu joj je dr. Vladimir Prebeg, a kasnije dr. Ante Paveli (poglavnik) surauje s HRSS i HZ u Hrvatskom bloku protiv velikosrpske dominacije i centralisistike politike unato svom programu odvajanja iz jugoslavenske drave surauje s srpskim radikalima traei rjeenje hrvatskog pitanja ta akcija je prekinuta sporazumom Radi-Pai nakon rasputanja Hrvatske zajednice 1926. i osnivanja HFSS HSP surauje s njima, te formira Hrvatski blok, koji je na izborima 1927. dobio samo dva mandata, a ta dva poslanika su nakon atentata na Radia stupili u Seljako-demokratsku koaliciju 1928.

14

DEMOKRATSKA STRANKA osnovana u Sarajevu 1919. ideolog i osniva Pribievi, koji je htio prije izbora za Ustavotvornu skuptinu osnovati jedinstvenu jugoslavensku stranku koja e zastupati unitarnu dravu s jedinstvenom centralistiki organiziranom upravom na cijelom dravnom teritoriju dok su sve ostale stranke regionalne na elu joj je bio Ljubo Davidovi, kojeg je Pribievi namjerno postavio za predsjednika, jer je mislio da e Davidovi kao Srbijanac privui vie Srba iz Srbije u stranku, nego Pribievi kao preanski Srbin (preanski krajevi su oni koji su bili pod austro-ugarskom vlau) Davidovi je bio skloniji umjerenijem centralizmu, te se kasnije pokuao povezati s Radiem na ublaavanju centralizma, to je uzrokovalo raskol stranke 1924. i nastanak SDS (jer je Pribievi htio ostvariti svoj program bez obzira na primjenu i najdrastinijih sredstava) DS je ostala srpska stranka, ali ne toliko radikalna

SAMOSTALNA DEMOKRATSKA STRANKA (SDS) politiki predstvanik Srba u Hrvatskoj na elu je Svetozar Pribievi zastupa unitarizam i centralizam nastala iz Demokratske stranke, kojoj je zapravo ideolog i osniva Pribievi, a na elu joj je bio Ljubo Davidovi, koji se pokuao povezati s Radiem na ublaavanju centralizma, to je uzrokovalo raskol stranke i nastanak SDS iako je SDS u naelnoj suprotnosti s Radikalnom velikosrpskom strankom, s njom surauje i stvara Nacionalni blok, koji je 1924/25. formirao 4 vlade tzv. vlade P-P, Pai-Pribievi zajedniko NRS i SDS je centralistiki sustav utemeljen Vidovdanskim ustavom: Pribievi je smatrao da e centralizam izbrisati nacionalne posebnosti i stvoriti jugoslavensku naciju, dok je Paiu centralizam sluio za ostvarenje velikosrpske dominacije Nacionalnom bloku se suprotstavio snaan Opozicijski blok od Demokratske stranke, Slovenske ljudske stranke, Jugoslavenske muslimanske organizacije, a trebao se prikljuiti i HRSS kad je Pai vidio da ne moe pomou Pribievia suzbiti utjecaj Radia, pokuao se s njim dogovoriti, to je i uspjelo u ljeto 1925., kada je Pribievi odbaen Pribievi (predstavlja vei dio srpskog stanovnitva u Hrvatskoj) tada odlazi u opoziciju i spoznaje da je centralizam kojeg je uporno branio zapravo omoguavao velikosrpsku dominaciju pomou hrvatskih Srba te Pribievi osuuje velikosrpstvo i pribliava se Stjepanu Radiu

NARODNA RADIKALNA STRANKA ili RADIKALNA STRANKA (RS) ishodite joj je djelovanje socijalistikog ideologa Svetozara Markovia osnovao ju je 1881. Adam Bogosavljevi, a glavni ideolog joj je Pera Todorovi (obojica sljedbenici Markovia) od 1903. do 1914. stalno na vlasti, surauje s dvorom na elu joj je Nikola Pai do 1926. kada umire, a vodstvo preuzima Aca Stanojevi 1909. raskol u stranci izdvaja se Samostalna radikalna stranka na elu s Ljubom Davidoviem oslonac joj je srpsko seljatvo, dok orijentaciju i taktiku vode graanski intelektualci program joj je proirena Srbija glavni nositelj velikosrpskog hegemonizma dominantan poloaj u dravi osigurala si je Vidovdanskim ustavom, kada je preuzela komandne pozicije u novoj dravi zbog veliine dravnog prostora i stranake raznolikosti nije mogua relativna veina (a onda i stvaranje jednostranake vlade), te RS mora koalirati no uvijek zardava kljune resore u Hrvatskoj RS ima uporite u Kninskoj okolici i Kninu, te u junodalmatinskim Srbima

15

SLOVENSKA LJUDSKA STRANKA (SLS) vodea u Sloveniji, osnovana 1892. kao Katolika narodna stranka, a 1905. je primenovana u Slovenska ljudska stranka program: rjeenje slovenskog pitanja unutar Monarhije 1918. - ukljueni u proces nacionalne koncentracije predsjednik dr. Anton Koroec nakon uspostave Kraljevine SHS prihvaa novu dinastiju i zalae se za reviziju Vidodanskog ustava i autonomiju Slovenije anticentralistika, naputa Ustavotvornu skuptinu iako ima autonomistiki program sudjeluje u vladama i ak formira Jugoslavensku radikalnu zajednicu s dijelom Radikalne stranke i bosansko-hercegovakim muslimanima

JUGOSLAVENSKA MUSLIMANSKA ORGANIZACIJA (JMO) stranka bosansko-hercegovakim muslimana (koji nisu priznati kao nacija) agresivni srpski nacionalizam posebno ugroava muslimane u istonoj Bosni, te ih Pribievi i brani da bi se obranili osnivaju stranku JMO 1919. u Sarajevu, na elu joj je dr. Mehmed Spaho program: autonomija pokrajina u okviru jugoslavenske drave s pokrajinskim saborima i njima odgovornim vladama stranka utemeljena na vjerskoj opredjeljenosti zahtjeva osiguranje vjerskih prava muslimana

KOMUNISTIKA PARTIJA JUGOSLAVIJE opejugoslavenska, osnovana u Beogradu 1919. kao Socijalistika Radnika Partija Jugoslavije, a 1920. na kongresu u Vukovaru mijenja ime u KPJ program: ruenje kapitalistikog poretka i stvaranje Sovjetske Republike Jugoslavije zastupa unitarizam odnosno za jedinstven jugoslavenski narod, a 1924. prihvaa vienacionalnost K SHS i trai odcjepljenje po principu prava na samoodreenje naroda organizira trajkove, sindikate, atentate, teroristike akcije... 1920 Obznanom zabranjena, a 1921. Zakonom o zatiti drave vri se kanjavanje za komunistiku djelatnost od 1928. na elu joj je Josip Broz Tito, koji uspjeva likvidirati partijske frakcije i uspostaviti jedinstvo Partije uz podrku Kominterne a znaajan je i Andrija Hebrang

16

Hrvatski blok VIDOVDANSKI USTAV Ustavotvorna skuptina i pripremanje ustava Privremeno narodno predstavnitvo je donjelo izborni zakon koji je utvrdio: 1. tajno, ope (ene, vojnici, policija i suci nemaju pravo glasa) i neposredno pravo glasa 2. estomjeseni domicil pravo glasa imaju oni koji borave na nekom mjestu 6 mjeseci 3. na svakoj izbornoj listi mora biti po jedan kvalificirani kandidat (sa fakultetom) 4. veliina kotareva: ne manje od 30 000, ali ni vei od 45 000 omoguilo stvaranje vie kotareva u Srbiji gdje ima manje stanovnitva, a time i vie predstavnika 5. ustav se mora donjeti za dvije godine u protivnom kralj e raspustiti skuptinu i raspisati nove izbore izbori su raspisani za 28. studenoga 1920. Kandidatske liste je postavilo 22 stranke, na glasanje je izalo 65% stanovnitva (od 2,5 mil), a rezultati su ovakvi: 1. Demokratska stranka 92 2. Radikalna stranka 91 3. KP J 58 - Obznanom istjerana 4. HRSS 50 - apstinirala 5. Zemljoradnika stranka 30 6. Slovenska ljudska stranka 27 napustila skuptinu 7. JMO 24 8. HSP 2 - apstinirala 9. HZ - napustila 10. H puka stranka 1 - napustila 11. Demijet 12. Slovenska kmetijska stranka 10 419 poslanika (za izglasavanje treba 211 glasova) Ustavotvorna skuptina je poela s radom 12. prosinca 1920. prijedloge sa nacrtima ustava su dale sve stranke, ali se raspravljalo samo o onom radikalnodemokratske vlade koji predlae centralistiki sustav Hrvatska zajednica: federacija HRSS: Hrvatska kao neutralna seljaka republika s punim suverenitetom ula bi s drugim drava u konfederaciju Jugoslaviju pred glasanje radikalno-demokratska stranka je morala potkupiti druge stranke da bi dobila natpolovinu veinu (ne dvotreinsku kvalificiranu veinu), te je potkupila: 1. JMO vlada obeala da e novoformirane oblasti u BIH biti unutar granica BIH 2. Demijet stranka turskih veleposjednika vlada obeala da nee pri provoenju agrarne reforme dirati njihove posjede 3. Slovenska kmetijska stranka Bogumila Vonjaka vada ga imenovala poslanikom Kraljevine SHS u Pragu izglasavanje je bilo 28.06.1921. na dan Sv.Vida - za ustav je glasalo 223 poslanika, a protiv 35 uz onih odsutnih 161 (znai 196 ne prihvaa, a 223 da)

Obiljeja Vidovdanskog ustava Nacionalni sastav: kompromis: - nacionalno unitarna drava s nacionalnim posebnostima (jer je RS za nacionalne posebnosti uz srpsku dominaciju, a DS za nacionalni unitarizam) - narod je troimen, odnosno troplemen, a grb se zove srpsko-hrvatsko-slovenski grb Dravno i unutarnje ureenje Kraljevine SHS: - ustavna (jer ima ustav kao temeljni zakon drave) parlamentarna (jer ima parlament kao predstvaniko tijelo) monarhija (jer joj je na elu kralj i dinastija Karaorevia po naelu primogeniture) - centralistiko na jedinstvenom teritoriju ukinute su povijesne pokrajine i uspostavljene oblasti - oblasti se formiraju na prirodnim, socijalnim i ekonomskim principima i ne smiju imati vie od 800 00 stanovnika Podjela vlasti: 1. vrhovni organi su kralj, vlada i Narodna skuptina 2. Zakonodavnu vlast ima kralj i Narodna skuptina (zakoni koje Skuptina donese stupaju na snagu kad ih kralj potpie)

17

3. Upravnu vlast ima kralj preko ministarstava i vlade koju stvara skuptinska veina, a kralj je mora potvrditi 4. Sudsku vlast imaju sudovi, koji su nezavisni, ali sude u ime kralja - u lipnju 1922. kralj je donio Zakon o podjeli drave na oblasti 33 oblasti - Hrvatska je podijeljena na 6 oblasti: 1. Srijemska oblast - Vukovar 2. Osjeka oblast - Osijek 3. Zagrebaka oblast - Zagreb 4. Primorsko-krajika oblast - Karlovac 5. Splitska oblast Split (pripojen joj je otok Krk koji je dotad u sastavu Istre, a ne Dalmacije) 6. Dubrovaka oblast Dubrovnik (izuzeta je Boka kotorska i sve jugoistono, te je pripojeno Zetskoj oblasti odnosno Crnoj Gori) - Meimurje, Kastav i Boka su uzeti Hrvatskoj

18

HRVATSKA POLITIKA U BORBI PROTIV CENTRALIZMA (od 1921. do 1929.)

OKUPLJANJE HRVATSKE OPORBE U HRVATSKI BLOK (STJEPAN RADI DO 1925.) Radi nastoji nakon izlaska iz Ustavotvorne skuptine okupiti sve politike snage koje su protiv nametnutog centralizma, te s tim ciljem formira sa Hrvatskom zajednicom i Hrvatskom strankom prava Hrvatski blok u ime kojeg istupa Stjepan Radi, a u predsjednitvu su i dr. Mate Drinkovi i dr. Mirko Kouti politiki iskazi: 1. spomenica ili memorandum Hrvatskog bloka javnom mnijenju civiliziranog svijeta poetkom 1922. o poloaju Hrvatske u meunarodno priznatoj dravi, o nametanju centralizma i ustava... 2. sastanci s stranim dravnicima i dopisi ministrima vanjskih poslova - ierinu, Lloyde Goergeu i Drutvu naroda 3. pregovori sa srpskim politiarima (emu se otro suprostavljala HSP te ju je Radi izbacio iz HB 1922.)

FEDERALISTIKI BLOK i MARKOV PROTOKOL pred izbore 1923. za Narodnu skuptinu HRSS ide sam na izbore, a HZ ga podupire i ne postavlja svoju kandidatsku listu HRSS na izborima 1923. dobiva 69 mandata i 474 000 glasova izjanjava se da hoe trajni sporazum sa srpskim narodom s ciljem ostvarivanja republikanskih tenji hrvatskog naroda unutar granica Kraljevine SHS nakon izbora 9123. udruuje se u Federalistiki blok: 1. HRSS 2. Slovenska ljudska stranka Antona Koroeca slovenski klerikalci 3. JMO Mehmeda Spahe - bosanski muslimani trae reviziju ustava da bi se obranili od ekonomskog eksploatiranja od strane Beograda ako Radi doe u Skuptinu sa svojim blokom, RS nee imati veinu te dolazi do dogovora izmeu Paia i Radia koji se naziva Markov protokol jer ga je u ime RS-a u Zagrebu potpisao Marko urii prema protokolu: radikali su se obavezali da nee provesti najavljenu podjelu zemlje na oblasti prema ustavu, koja ukida pokrajinsku upravu i dijeli Hrvatsku - zauzvrat Radi e nastaviti s apstinencijom, a time e Radikalna stranka osigurati homogenu radikalsku vladu i mjesto predsjednika Narodne skuptine za radikalnu stranku (u sluaju krize vlade predsjednik je savjetnik kralja)

RADI U INOZEMSTVU I PRIMJENA OBZNANE NAD HRSS-om 1923. je Radi otputovao u London odakle je vodio stranku u veljai 1924. Pai je ipak poeo primjenjivati novu administrativnu podjelu protivno Markovom protokolu, te Radi daje punomo da se poslanici upute u Narodnu skuptinu, to je izazvalo ostavku vlade ali tada je dolo i do konanog raskola izmeu Pribievia i Davidovia, te Pribievi sa 14 poslanika naputa Demokratsku stranku i formira Samostalnu demokratsku stranku, te spaava Paia i formira vladu tzv. P-P vladu Radi na povratku iz Londona odlazi u Moskvu gdje ga ierin nagovorio da ulani HRSS u Seljaku internacionalu (iako e stranka ostati vjerna svom programu i taktici) - to je trebao biti taktini potez dobivanja podrke u inozemstvu, to bi trebalo prisiliti Beograd na poputanje i sporazum u zemlji je dolo do smjene vlade pai-Pribievieve vladom Opozicijskog bloka na elu s Ljubom Davidoviem u koju je ula Demokratska stranka, Slovenska ljudska stranka i JMO, a oekivalo se da e i HRSS pristupiti no kralj nije dao dok se HRSS ne odrekne dijela svog programa, to je HRSS odbio i Davidovi je morao podnjeti ostavku vlade novu vladu ponovo formira Pai-Pribievi, ali s izbornim mandatom odnosno da pripremi nove skuptinske izbore ta vlada je donjela odluku da se Obznana i Zakon o zatiti drave primjeni i na HRSS zbog stupanja u Seljaku internacionalu, te da se zabrani stranka, zborovi, list, konferencije, uhapsi vodstvo stranke... Stjepan Radi je uhapen 6.1.1925.

RADIEV POLITIKI ZAOKRET I SPORAZUM S RADIKALIMA

19

novi izbori su raspisani za 25.02.1925. vlada je dopustila da HRSS ipak pristupi izborima Radi rukovodi strankom iz zatvora stranka dobila 532 800 glasova i 67 mandata te kralj Aleksandar se odluuje sklopiti sporazum s Radiem Radi je preko svog neaka Pavla Radia 27.03.1925. u govoru u Narodnoj skuptini rekao da on i njegova stranka priznaju Vidovdanski ustav i dinastiju Karaorevia (time su morali iz naziva izbaciti republikanska i postaju HSS), te da su spremni na suradnju sa srpskim narodom na sreivanju drave u srpnju 1925. su nakon niza posjeta i pregovora zavreni dogovori izmeu HRSS i RS Aktom o sporazumu Narodne radikalne stranke i Hrvatske seljake stranke tako je formirana vlada Narodnog sporazuma u kojoj je HSS dobila 4 resora, a Radi postao ministar prosvjete

SELJAKO-DEMOKRATSKA KOALICIJA na sporazum s Radiem radikali su gledali kao na taktiku smirivanja hrvatske opzicije i nisu se previe trudili izvriti obeano u isto vrijeme dolazilo je u RS-u do previranja diskreditiranje Paia zbog malverzacija i korupcije sina Rade zbog ega je Pai morao odstupiti i vladu je preuzeo voditi Radikal Nikola Uzunovi (R-R radikalsko-radieva vlada) koalicija HSS RS je slubeno raskinuta 1.02.1927. Radi je pokuao s pozicija vlasti suzbiti srpsku hegemoniju i iznuditi promjene no kako nije uspio vratio se u opoziciju tako su se u opoziciji nali Radi i Pribievi (ve shvatio prave ciljeve Radikalne stranke velikosrpstvo) suoeni sa zajednikim neprijateljem: Radikalnom strankom prvo je suradnja izmeu HSS i SDS-a ostvarena u Oblasnoj skuptini Primorsko-krajike oblasti Radikali su pokuali protiv ovakove opozicije nai saveznika, ali nije im uspjelo, te su nagovorili Aleksandra da raspie izbore za 11.09.1927. na tim izborima HSS je podbacio preimenovan je u Narodna seljaka stranka i dobio je 367 570 glasova i 63 mandata, to je bila posljedica sporazuma s radikalima vladu su formirali: Davidovieva Demokratska stranka, Slovenska ljudska stranka i JMO nestabilna nasuprot njoj poinje se formirati iroki Blok demokracije u koji bi uli Davidovievi Demokrati (dio stranke za to, a dio za sporazum s radikalima), Samostalna demokratska stranka, Zemljoradnika stranka i HSS na elu bloka je trebao biti Ljubo Davidovi koji je zbog previranja u svojoj stranci odugovlaio tada su se Radi i Pribievi dogovorili 11.11.1927. i prihvatili rezoluciju kojom se osniva Seljakodemokratska koalicija (SDK) na elu su dva predsjednika Radi i Pribievi obvezali se da jedan bez drugog ne idu ni u kakvu vladu program: demokratske promjene u postojeem sustavu u okviru Vidovdanskog ustava (znai potovanje parlamentarizma prema ustavu i graanskih prava, graanske i financijske odnosno porezne jednakosti) iako programatski oprene stranke (jer Pribievi zastupa nacionalni unutarizam, a Radi hrvatski nacionalni program) imale su zajedniki problem suzbijanje agresivnog velikosrpskog hegemonizma, obje su ve suraivale s radikalima i imale negativno iskustvo

ATENTAT U SKUPTINI od poetka SDK djeluje izrazito borbeno esto se oragniziraju zborovi gdje govore oba predsjednika promiui zajedno politiku borbe protiv velikosrpskog hegemonizma, ali u poetku u okviru Vidovdanskog ustava no s vremenom dolazi do promjene i oni trae reviziju ustava od veljae 1928. (u koje SDS nije dao prije dirati) u smislu poveanja opsega oblasti s proirenom autonomijom (Radi kae da Hrvatska, Slavonija i Dalmacija trebaju biti jedna oblast) ta se borba pretvorila u borbu preanske fronte protiv srbijanskoradikalske fronte u Narodnoj skuptini Radi je vie puta iskljuen s skuptinskih sjednica jer je prozivao ministre da ne rade, da su duevno tromi, da upropauju narod i dravu, da je vlada policijsko-andarska diktatura hegemonista, pojaana korupcijom i pljakom... poetkom lipnja 1928. Radi je u Skuptini ponudio transformaciju Kraljevine u smislu konfederacije od 4 oblasti: Sjeverna Srbija, Stara Srbija sa Makedonijom, Slovenija i Jadransko-podunavska oblast to je izazvalo otar otpor velikosrpskih elemenata 20. lipnja 1928. u Narodnoj skuptini je izvren atentat na narodne zastupnike HSS-a pucao je Punia Rai, radikal, ubio Pavla Radia, Djuru Basarieka, a teko ranio Stjepana Radia, Ivana Pernara i Ivana Granu

POSLJEDICE ATENTATA SDK je smatrala atentat organiziranom zavjerom i napustila Skuptinu

20

atentat je na Pribievia imao veliki utjecaj te je izvrio politiki zaokret trai ravnopravnost Hrvata u dravi, odnosno njihovu povijesnu dravnost prvi put je to iznio kao argument u politikoj borbi (dotada su mu vani samo demokracija i graanska prava) nakon atentata Pribievi je voa SDK-a, ali se i prvi put predstvalja kao voa preanskih Srba i odbija biti orue u rukama srbijanskih politiara 1.08.1928. u Zagrebu u zgradi Hrvatskog sabora (tada je zasjedala i Narodna skuptina u Beogradu) sastali su se poslanici SDK-a na sastanku kojem je predsjedao dr. Vladko Maek: 1. prihvaena je rezolucija kojom se definira cilj SDK, a to je legalnom borbom u parlamentu izboriti promjenu sustava u dravi da bi se ostvarila jednakost i ravnopravnost Hrvatske i svih preanskih krajeva sa Srbijom 2. budui da u Narodnoj skuptini nema poslanika SDK koji predstavljaju narod preanskih krajeva ne priznaje se njen rad i odluke za preanske krajeve 3. pozivaju se sve politike stranke na suradnju 4. izjavljeno je da Hrvatska, Crna Gora i ostale narodne individualnosti se pri ulasku u novu dravu nisu odrekle svoje dravne individualnosti u korist bilo koje od ujedinjenih zemalja nego u korist dravne zajednice 5. da je atentatom poniteno dosadanje dravno ureenje i da e se povesti borba za novo dravno ureenje koje e osigurati ravnopravnost individualiteta Radi je potpisao tu rezoluciju na bolesnikom krevetu, ali je 8.08. umro od posljedica ranjavanja klubu SDK su pristupili i poslanici Hrvatskog bloka - HFSS Ante Trumbi i HSP Ante Paveli vodstvo HSS-a je preuzeo dr. Vladko Maek

21

HRVATSKA POD REIMOM DIKTATURE (od 1929. do 1934.)

USPOSTAVA KRALJEVE DIKTATURE SDK bojkotira rad Narodne skuptine, ali SDK se nada da e kralj rjeiti krizu (zajedniki stav SDS i HSS) program SDK: rezolucija od 1.08.1928. borba za preureenje drave na osnovi pune ravnopravnosti Koroeva vlada je dala ostavku i kralj poziva na uobiajene konzultacije efove stranaka i grupa, iako ve ima rjeenje Maek je na audijenciji traio uspostavu federacije Hrvatske znai potpunu promjenu dravnog ureenja Pribievi je traio promjenu prema rezoluciji od 1.08.1928. Radikali su odbili ovakve prijedloge, a Demokratski klub je spreman na pregovore ali odbija Maekove prijedloge kralj izdaje propenje da se rjeenje krize nije moglo nije moglo nai sa stranakim prvacima, te da nema mogunosti za parlamentarno rjeenje = 6. sijenja 1929. kralj je proklamirao da ukida parlamentarni sustav i uvodi diktaturu (estojanuarska diktatura) manifest koji je objavio sadri program i obiljeja kraljevog apsolutizma ili kraljeve diktature koju njime uvodi: - izmeu kralja i naroda nema posrednika - ustav od 1921. prestaje vaiti - rasputena je Narodna skuptina - kralj je jedini zakonodavac, a zakoni se donose kraljevim ukazima - kralj nareuje svim organima vlasti u dravi da ga moraju sluati - svi stanovnici drave mu se moraju pokoravati odmah nakon objavljivanja manifesta objavljeni su pripremljeni zakoni koji su okosnica diktature, kao npr. Zakon o vladi i dravnoj upravi kojim se utvruje da je kralj nositelj sve vlasti u zemlji, on odreuje predsjednika vlade i sve ministre novu vladu, formirao je general Petar ivkovi, dotada zapovjednik kraljeve osobno garde, a preuzeo je i resor ministra unutarnjih poslova. U vladi su politiki disidenti iz velikih stranka, politiki marginalci poetkom listopada 199. kralj je donio Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna podruja: Ime drave: Kraljevina Jugoslavija Podjela na devet banovina: - Dravska Ljubljana veina slovensko stanovnitvo - Savska Zagreb veina hrvatsko stanovnitvo - Primorska - Split - veina hrvatsko stanovnitvo - Vrbaska Banja Luka - veina srpsko stanovnitvo - Drinska Sarajevo - veina srpsko stanovnitvo - Zetska Cetinje - veina srpsko stanovnitvo - Vardarska Skopje - veina srpsko stanovnitvo - Moravska Ni - veina srpsko stanovnitvo - Dunavska Novi Sad - veina srpsko stanovnitvo

HRVATSKA OPOZICIJA U OTPORU DIKTATURI Uspostavom diktature za zabranjene stranke najvanije je: - borba za ponovno uspostavljanje parlamentarizma - borba za povratak stranakog djelovanja - zahtjev za preureenje drave (od prije) Stavovi stranaka prema diktaturi HSS Maek se nadao da je kralj preuzimanjem vlasti u svoje ruke napravio upravo ono to mu je Maek i sugerirao i da e sada doi lake do ostvarenja njegovih zahtjeva odnosno da e kralj preurediti dravu i da e time doi do obnove parlamentarnog ivota (znai najprije preureenje, onda parlamentarizam) Maek ne poduzima nikakve politike akcije protiv reima diktature vodi politiku ekanja ne eli zaotriti situaciju s dvorom od kojeg oekuje rjeenje hrvatskog pitanja Pribievi ne vjeruje u rjeenje krize ovim putem, mada oekuje od kralja prvo preureenje drave, to e nuno dovesti do obnove parlamentarizma za akciju, nije kao Maek za ekanje radio na povezivanju sa srbijanskim strankama na ruenju diktature, ali razliitost u redoslijedu rjeavanja pitanja (ureenje drave i parlamentarizam) nije mogla dovesti do zajednike akcije

SDS -

22

kad je trebalo doi do zavrnog dogovora Pribievi je uhapen i zatvoren, 1931. dobio dozvolu za izlazak iz drave umro u Pragu 1936. srbijanske isto u opoziciji ele prije svega obnovu parlamentarnog ivota, a onda preureenje stranke drave Zajedniko ruenje diktature OKTROIRANI USTAV zapadne zemlje ne odobravaju diktaturu, a i stanje u dravi se pogoralo, te Aleksandar razmilja o novim oblicima i metodama reima koji je uspostavio 06.01.1929. - 3. rujna 1931. kralj je objavio da daje novi ustav Kraljevine Jugoslavije nazvan Oktroirani ustav (jer ga nije donio parlament nego dao kralj) - Oktroiranim ustavom je otvoreni apsolutizam zamijenjen prikrivenim Prema ustavu: - uspostavljen dvodomni parlament - Narodna skuptina i Senat -

odmah po objavljivanju Oktroiranog ustava objavljeni su izbori za 8.11.1931. nositelj dravne liste je predsjednik vlade Petar ivkovi glasanje je javno (omoguena kontrola nad biraima) nakon izbora izabrani poslanici u Narodnoj skuptini frormiraju poslaniki klub pod nazivom Jugoslovenska radikalno seljaka demokracija to je politika formacija stvorena odozgo (i naziv upuuje da je kralj eli okupiti bive najvee politike stranke DS, HSS i RS), a trebala je poduprijeti dikatatorski reim, sada prikriven ustavom to nije bila prava politika stranka do njenog kongresa 20.07.1933. kada je i naziv promijenila u Jugoslavenska nacionalna stranka JNS s programom: osnovne odredbe Oktroiranog ustava, nacionalni unitarizam, centralizam i obrana dinastije Karaorevia

ZAGREBAKE PUNKTACIJE ovakvi izbori naveli su HSS odnosno SDK na akciju od 5. do 7.11.1932. odran je u Zagrebu sastanak hrvatske opozicije: 1. vodstvo SDK 2. dr. Ante Trumbi predstvanik federalista 3. dr. Mile Budak predstavnik HSP rezultat sastanka prihvaena rezolucija pod nazivom Zagrebake punktacije, a ona istie: 1. narodni suverenitet kao nosioc politike vlasti 2. seljatvo je temelj organizacije sveukupnog ivota 3. srbijanska hegemonija djeluje destruktivno na ivot u dravi 4. trai se vraanje na 1918. i uklanjanje te hegemonije 5. trai se novo ureenje drave, ali se ne precizira kako Punktacije nisu dale konkretan prijedlog dravnog ureenja, ali donosi dvije bitne stvari: 1. rjeenje hrvatskog pitanja se trai unutar postojee drave

23

2. ustrojstvo te drave mora ovisiti od slobodne volje lanova u kojoj se iskljuuje prevlast jednog to je dokument kojim se izrie program irih snaga hrvatske opozicije definitivno preureenje drave nakon Zagrebakih punktacija uslijedile su i reakcije ostalih stranaka na reim kojima je zajedniki zahtjev uspostava parlamentarizma: 1. DS i Ljuba Davidovi neodlono je ukidanje Oktroiranog ustava 2. RS i Aca Stanojevi osuuje diktaturu i centralizam 3. JMO Sarajevske punktacije za BiH kao zasebnu jedinicu 4. SLS Ljubljanske punktacije za slovensku posebnost i ujedinjenje svih Slovenaca (i onih koji ne ive u K Yu) 5. Zemljoradnika stranka Novosadske punktacije za ravnopravan poloaj Vojvodine poetkom sijenja 1933. Maek je uhapen i zatvoren na tri godine zbog davanja izjava stranim novinarima pri objanjavanju puktacija optuen je da je htio izdvojiti dio iz cjeline kao samostalnu dravu a Maek je upravo suprotno htio nai rjeenje unutar Jugoslavije

USTAKA EMIGRACIJA nakon uspostave diktature stavovi hrvatske opozicije su se razdijelili: 1. dio hrvatske opozicije je stajao na prihvaanju jugoslavenskog okvira u smislu Zagrebakih punktacija 2. ali je diktatura aktivirala i onaj dio hrvatske opozicije koji je rjeenje hrvatskog pitanja vidio izvan Jugoslavije odnosno koji je bio za uspostavu samostalne i nezavisne hrvatske drave taj dio hrvatske opozicije morao je emigrirati jer je bio za ruenje Jugoslavije borba je nastavljena u emigraciji hrvatska emigracija vue korijene iz HSP, koji je bio jezgra nacionalne koncentracije i nakon uspostave jugoslavenske drave trebao se raspustiti, ali nije, jer nije zadovoljan nainom ujedinjenja te nastavlja borbu za ouvanje hrvatske povijesne individualnosti program HSP-a na elu s predsjednikom dr. Vladimirom Prebegom i tajnikom dr. Ante Paveliem: 1. republikanizam 2. vjernost nauci Ante Starevia i pozivanje na hrvatsko dravno pravo 3. ujedinjenje svih hrvatskih zemalja, ukljuujui i BiH, u samostalnu i neovisnu hrvatsku dravu surauje s HRSS (Radi tada dominira politikim ivotom Hrvatske) i HZ u Hrvatskom bloku protiv velikosrpske dominacije i centralistike politike Radi ih je iskljuio iz Hrvatskog bloka je r su se protivili sporazumu i dogovoru sa srbijanskim politiarima unato svom programu odvajanja iz jugoslavenske drave ipak i sami surauju s srpskim radikalima traei rjeenje hrvatskog pitanja ta akcija je prekinuta sporazumom Radi-Pai 1924. nakon rasputanja Hrvatske zajednice 1926. i osnivanja HFSS HSP surauje s njima, te formira Hrvatski blok, koji je na izborima 1927. dobio samo dva mandata, a ta dva poslanika (dr. Ante Paveli je jedan) su nakon atentata na Radia stupili u Seljako-demokratsku koaliciju 1928. HSP je pokrenuo listove Starevi i Kvaternik koji politiki usmjeravaju pravaku omladinu 1928. Starevi prestaje izlaziti, ali poinje izlaziti Hrvatski domobran, koji otvoreno istupa za ostvarenje hrvatske samostalne drave nakon diktature stranka prenosi teite djelovanja u emigraciju Paveli odlazi u sijenju 1929. u Austriju, gdje se povezuje sa bivim austrougarskim oficirima oko generala Sarkotia (koji se nisu vratili u zemlju jer ne priznaju jugoslavensku dravu) u travnju 1929. Paveli odlazi u Sofiju, gdje zakljuuje sporazum o suradnji s ciljem izdvajanja Hrvatske i Makedonije iz Kraljevine Jugoslavije s voom VMRO-a Vanom Mihailovim zbog ega ga je jugoslavenski reim osudio na smrt u odsutnosti (i Gustava Pereca isto) Italija postaje glavna baza okupljanja hrvatske emigracije pod imenom Ustaa hrvatski oslobodilaki pokret (jer je Mussolini spreman povezati se s bilo kim na ruenju Jgoslavije koja smeta ostvarenju tal. teritorijalnih aspiracija), ali i u Maarskoj (koja takoer eli reviziju Trianona) na Janka pusti kod Nagy Kanisze postoji jedan ustaki kamp kojega je organizirao Gustav Perec, dok je u Njemakoj u Berlinu osnovan Ustaki propagandni centar koji pokree listove Croatia press i Nezavisna drava Hrvatska (zabranjene od nacista 1934.)

UHRO Ustaa hrvatska revolucionarna organizacija je slubeni naziv od 7.1.1929. Glavni dokumenti UHRO-a: 1. Ustav: razrauje organizacijsku strukturu - organizirani su kao vojna formacija - zadatak: oruanim ustankom osloboditi Hrvatsku tuinskog jarma i uspostaviti samostalnu Hrvatsku

24

najvii organ organizacije je Glavni ustaki stan, na elu kojeg je poglavnik dr. Ante Paveli - taktika: terorizam, diverzije i atentati 2. Naela hrvatskog ustakog pokreta daju program i ideologiju pokreta - cilj: na osnovu hrvatskog povijesnog prava kao temelja hrvatske drave obraunati se s jugoslavenstvom i ostvariti teritorijalni opseg nezavisne drave Hrvatske do Drine (znai i BiH) ATENTAT U MARSEILLEU francuska diplomacija uznemirena vijestima da se kralj Aleksandar namjerava pribliiti Njemakoj, a kralj to ini jer se Francuska i Italija zbliavaju protiv Njemake strah ga je, te u Njemakoj pokuao nai saveznika poziva kralja na pregovore Paveli se odluuje na akciju i ima podrku Italije i Maarske za vou atentatora Paveli odreuje Eugena Didu Kvaternika koji je grupu podijelio na dva dijela: marsejsku i pariku - atentat izveo Vlada-ofer ili Veliko Kerin iz marsejske grupe 9.10.1934., pripadnik VMRO-a, tada instruktor ustaama ubijen je kralj, njegova supruga i francuski ministar vanjskih poslova Louis Barthou svi atentatori su uhvaeni i osueni na doivotnu robiju, osim Kvaternika, a nakon atentata francuska je policija preko Interpola doznala za pravog organizatora atentata Ante Pavelia i Eugena Didu Kvaternika, te su osueni na smrt u odsutnosti talijanska vlada je premjestila ustake kampove na Lipare otoke uz sjevernu obalu Sicilije, jer se Italija morala ograditi od atentata zatvorili Pavelia u Torinu, a i Maarska je morala smanjiti aktivnosti s ustaama na vijest o atentatu u Beogradu na Dedinju je otvorena oporuka kralja Aleksandra: prisutni su knez Pavle, kraljev brati, predsjednik vlade Nikola Uzunovi i zapovjednik kraljeve garde Petar ivkovi u oporuci stoji da do punoljetnosti kraljeva sina Petra dravom treba vladati namjesnitvo od tri lana: 1. knez Pavle postao glavna osoba namjesnitva 2. dr. Radenko Stankovi, senator i kraljev lijenik 3. dr. Ivo Perovi, ban Savske banovine

25

HRVATSKA POLITIKA U DOBA NAMJESNITVA (od 1935. do 1939.)

SKUPTINSKI IZBORI 1935. STOJADINOVIEVA VLADA knez Pavle se odluio na promjenu smjera unutarnje politike odnosno ublaavanju diktatorskog reima vladu je dao sastaviti Bogoljubu Jeftiu, pustio Maeka iz zatvora i raspisao nove prijevremene izbore za 5.05.1935. na izborima je omogueno sudjelovanje i ponovno ukljuivanje stranaka u politiki ivot, koje su se povezale i dale listu Udruene opozicije s nositeljem Vladkom Maekom (s ciljem obaranja JNS s vlasti, samo tehniko udruivanje,a ne programatski), a ine je SDK, JMO, DS i Zemljoradnika stranka na izborima je osvojila 38%, a vladina lista nositelja Bogoljuba Jeftia je dobila 60% prema izbornom zakonu, lista koja dobije veinu automatski sudjeluje u 3/5 mandata, a ima i pravo sudjelovati u diobi ostalih tako je vladina lista dobila 303 poslanika mjesta, a opozicijska 67 knez Pavle se takoer odluuje na promjenu politike osnove vladajue garniture te umjesto estojanuarske JNS na vlast dovodi kombinaciju tri bive vladajue stranke: RS, Slovensku ljudsku stranku i JMO, koje formiraju vladu na elu s radikalom dr. Milanom Stojadinoviem, a u vladu ulaze i dr. Anton Koroec i dr. Mehmed Spaho uskoro se formira i nova vladajua stranaka organizacija pod nazivom Jugoslavenska radikalna zajednica JRZ, koja je savez tri stranke s jednim programom i jednim vodstvom program temelje na unitarno-centralistikoj koncepciji, koja bi rjeila i hrvatsko pitanje JNS je reimska stranka stvorena odozgo, a JRZ je nastala od tri bive stranke to potvruje namjeru kneza Pavla da obnovi stranaki ivot Stojadinovieva izjava o hrvatskom pitanju zapravo je u suprotnosti s ustavom koji tvrdi da je drava nacionalno unitarna, a zapravo nije postojanjem hrvatskog pitanja Maek se nada postii dogovor s knezom Pavlom za hrvatsko pitanje Stojadinovi je pokuao ostvariti dogovor s Maekom i nudio mu 5 ministarstava, nakon ega bi bili raspisani novi izbori, a promjena ustava bi usljedila nakon 4 godine, kada kralj Petar stupi na prijestolje Maek odbio

OKUPLJANJE OPOZICIJE Udruena opozicija prije izbora je bila vie tehnke prirode, a ne programatske, te je svaka od stranka imala drugaije gledite o rjeavanju dravne krize neuspjeh dogovora sa Stojadinoviem naveo je Maeka na dogovore sa udruenom opozicijom (sada je u njoj samo DS i ZS, jer je JMO ula u JRZ) sporazum tri srpske opozicijske stranke i SDK bio je u Farkaiu kraj Petrinje - dogovorena je i formirana koncentracijska vlada - vlada bi uz pristanak krune odmah po stupanju na dunost objavila ukidanje Oktroiranog ustava, te obajavila izbore za Ustavotvornu skuptinu - Ustavotvorna skuptina bi donjela ustav samo pristankom veine Slovenaca, veine Hrvata i veine Srba - drava bi i dalje bila monarhija sa dinastijom Karaorevia, a do punoljetstva bi vladalo namjesnitvo knezu Pavlu se nije sviala odluka o ukidanju Oktroiranog ustava, te nije odobrio provoenje ovog sporazuma, koje je ovisilo samo o njemu Maek isto tako nije vrsto stajao uz tu udruenu opoziciju ne elei si oslabiti pregovarake pozicije kod kneza Pavla

NOVI IZBORI Stojadinoviev neuspjeh dogovora sa Maekom, te njegov kurs u vanjskoj politici povezivanja sa Njemakom i Italijom naputajui tradicionalni oslonac na Francusku i GB doveli su do: 1. jaanja hrvatske opozicije koja prerasta u jedinstveni hrvatski nacionalni pokret oko Maeka 2. narastanje nezadovoljstva srbijanske opozicije sa Stojadinovievim diktatorskim ponaanjem i nedemokratskim metodama knez Pavle trai prijevremene izbore raspisane za 11.12.1938. na izborima su postavljene tri liste: 1. vladina lista JRZ s nositeljem dr. Milanom Stojadinoviem - 54%

26

2. lista opozicije s nositeljem Vladkom Maekom (koju ine SDK i srbijanska Udruena opozicija (DS, RS, ZS i dio JNS s Petrom ivkoviem) - 44% 3. lista Zbor s nositeljem Dimitrijem Ljotiem 1% izborni rezultati pokazuju da je vladina lista pala sa 60 na 54%, a HSS i opozicija su porasle sa 38 na 44% Stojadinoviu je poloaj unato pobjedi uzdrman jer je njegova lista dobila manje u Hrvatskoj nego ijedna prijanja vlada, uz nepostignut dogovor s Maekom Pavle ga odluio maknuti (a i Maek je nastavak pregovora uvjetovao ostavkom Stojadinovia) zavjeru protiv Stojadinovia su proveli njegovi dotadanji saveznici Anton Koroec i Mehmed Spaho dali su ostavke Stojadinoviu s objanjenjem da treba to prije doi do sporazuma s Hrvatima Stojadinovi odlazi knezu s prijedlogom novih ministara, ali knez traio ostavku cijele vlade Stojadinovi shvatio da je to igra za njegovo smjenjivanje podnio ostavku novu vladu je formirao Dragia Cvetkovi u veljai 1939.

27

SPORAZUM CVEKOVI-MAEK zadatak vlade Dragie Cvetkovia je sporazum s Hrvatima, a Cvetkovi je predstavnik krune u pregovorima (a ne JRZ-a) - Maek je zadovoljan padom vlade Milana Stojadinovia iz vie razloga: 1. jer je Stojadinovi izbjegavao rjeenje hrvatskog pitanja 2. petorica ministara u Stojadinovievoj vladi dala je ostavku zbog neslaganja s vladinom politikom u hrvatskom pitanju 3. promjena vlade usljedila je nakon razgovora Maeka i kneza Pavla, kada je Maek odbijao Stojadinovia kao sugovornika, te je njegova smjena znak da knez Pavle otvara put za izvrenje datih obeanja - u to vrijeme u Evropi dolazi do okupacije ehoslovake, talijanska vojska ula u Albaniju, rat se blii opasno je imati nesreene unutarnje prilike sporazum je hitan Pregovori su trajali (sveukupno s ekanjem) od travnja do kolovoza 1939. Tok pregovora: - na prvom sastanku 02. travnja 1939. je prihvaen Maekov prijedlog sporazuma: 1. utvrditi teritorijalni opseg Hrvatske 2. utvrditi poseban poloaj Hrvatske s odreenim nadlenostima 3. formirati vladu nakon potpisivanja sporazuma - Udruena opozicija protiv ovih pregovora jer smatra da je Maek naruio sporazum iz Farkaia, zauzima stav promatraa - na drugom sastanku 15. do 27. travnja razgovara se konkretnije o teritoriju budue hrvatske jedinice Banovine Hrvatske 1. Cvetkovi preloio: spajanje Savske i Primorske banovine i grada i kotara Dubrovnika 2. Maek pristao, ali trai i spajanje svih krajeva gdje u veini ive Hrvati, dakle dijelovi Turske Hrvatske odnosno Bosanske krajine i dijelovi Srijema - te je dogovoreno u konanom tekstu sporazuma 27.04. da e se naknadno ti krajevi pripojiti prema plebiscitu - taj konani tekst je trebao knez Pavle prihvatiti, ali on nije odobrio plebiscit misli se da je to zbog dranja vojnog vrha, koji je smatrao da e takvo izdvajanje Hrvatske kao federativne jedinice oslabiti obrambenu mogunost zemlje pred nadolazei rat te knez Pavle odloio sporazum - konani sporazum je potpisan 26. kolovoza 1939. na audijenciji kod kneza Pavla u Brdu kod Kranja, prema prijanjem tekstu, ali bez odluke o plebiscitu - Cvetkovi je podnio ostavku vlade, te je formirana vlada Cvetkovi-Maek u koju je ulo 6 predstvanika SDK - ovaj politiki dogovor je stupio na snagu objavljivanjem Uredbe o Banovini Hrvatskoj 26.08. u kojoj se pravno razrauje dogovoreno BANOVINA HRVATSKA Formalnopravno stupa na snagu na osnovu: - Uredba o Banovini Hrvatskoj na osnovi l.116 Oktroiranog ustava (jer su ugroeni javni interesi i kralj moe privremeno, a Banovina je trajna, donjeti bilo kakvu odluku). Uredba odreuje: 1. teritorij Banovine Hrvatske: Savska i Primorska banovina te kotarevi u kojima je hrvtaska veina, a to su: Dubrovnik, Travnik, Fojnica, Brko, Gradaac, Derventa, te id i Ilok 2. nadlenosti Banovine su: - poljoprivreda, trgovina, industrija, ume, rudnici, graevinarstvo, socijalna politika i narodno zdravlje, fiziki odgoj, pravda, prosvjeta i unutarnji poslovi - nadlenosti sredinjih organa: vojska odnosno obrana, vanjski poslovi, promet, pota i financije (samo zajednike) 3. organizacija Banovina ima zakonodavnu, upravnu i sudsku autonomiju: a) zakonodavna vlast: Hrvatski sabor i kralj - Sabor se bira na tri godine, a zakoni koje Sabor izglasa trebaju stupiti na snagu kad ih potpie kralj - zastupnici u sabor se biraju opim, tajnim, jednakim i neposrednim pravom glasa - pored autonomnih banovinskih zakona na teritoriju Banovine vrijede i sredinji zakoni iz domene zajednikih poslova = dvojako zakonodavstvo - za vrijeme postojanja Banovine nije se sastao Hrvatski sabor b) upravna vlast: banska vlast na elu s banom, kojeg imenuje kralj - ban je postao dr. Ivan ubai - banska vlast se sastojala od 11 odjela na elu kojih su predstojnici koje imenuje ban - upravna vlast Banovine je nezavisna od sredinje vlasti

28

poloaj bana Banovine Hrvatske se razlikovao od ostalih banova jer su ovi bili izvrni organi sredinje vlasti c) sudska vlast: sudstvo je potpuno samostalno i osim banovinskih nema drugih sudova niti vie instance - autonomija Banovine naruavala je naelo centralizma kao i nacionalnog unitarizma, jer je Banovina bila federalna jedinica unutar centralistiki ureene monarhije POLITIKE STRANKE U OPOZICIJI SPORAZUMU CVETKOVI-MAEK Protivnici sporazuma kod Srba: 1. Demokratska stranka Ljube Davidovia - jer je izdvojio hrvatsko pitanje iz opeg preureenja drave - jer je protivan sporazumu iz Farkaia izmeu SDK i Udruene opozicije - kao reakcija javlja se politika Velike Srbije s parolom Srbi na okup i za formiranje tree srpske jedinice 2. Radikalna stranka 3. Zemljoradnika stranka 4. Srpska radikalna stranka Milana Stojadinovia 5. Srpski kulturni klub na elu s Slobodanom Jovanoviem udruenje intelektualaca - sporazumom su ugroeni interesi srpskog naroda i Srbije - trai se da se ugroenim Srbima da mogunost biranja hoe li ostati u Hrvatskoj ili se prikljuiti srpskoj jedinici koju treba osnovati Protivnici sporazuma kod Hrvata: 1. dio HSS smatra da je Hrvatska dobila premalo 2. Ustae na elu u zemlji je dr. Mile Budak - zamjeraju Maeku to je Hrvatsku ostavio u okviru Jugoslavije i zamjeraju mu da je izdao Nezavisnu Dravu Hrvatsku te ire letke .... 3. KPJ zamjera mu to se ograniio samo na hrvatsko pitanje i smatra da su sporazum zakljuile srpska i hrvatska buroazija radi zatite zajednikih interesa od moguih revolucionarnih potresa borit e se protiv njega

29

30

HRVATSKA U DRUGOM SVJETSKOM RATU (od 1940. do 1945.)

SLOM KRALJEVINE JUGOSLAVIJE pri planiranom napadu na SSSR Balkan je trebao biti podruje koje e tititi pozadinu junog krila istone fronte od eventualnog bonog udara saveznikih snaga s obzirom na rat koji je Italija zapoela u Grkoj neuspjeno, trebalo je srediti prilike na Balkanu i vezati Grku i Jugoslaviju uz sile Osovine u veljai 1941. sastali su se Hitler, predsjednik vlade Dragia Cvetkovi i ministar vanjskih poslova Aleksandar Cincar-Markovi da bi pregovarali o Hitlerovom prijedlogu da Jugoslavija ue u Trojni pakt, a kasnije je doao i sam knez Pavle (i Mussolini je to htio) za ulazak u Trojni pakt Hitler je ponudio pripajanje Soluna kad njemake snage slome Grku knez Pavle to nije prihvaao zbog rodbinskih veza sa Grkom, te je predlagao neutralnost, ali Hitler je inzistirao, te je knez odluio posavjetovati se sa savjetnicima u zemlji 6. oujka odrana je sjednica Krunskog savjeta koja je trebala raspraviti to pitanje prisustvovali su joj predsjednik vlade Cvetkovi, potpredsjednik Maek, ministar Cincar-Markovi, ministar i general Pei, te ministar Vekoslav Kulovec Hitler je traio brz odgovor, te je sjednica od 20. oujka odluila da e Jugoslavija pristupiti Trojnom paktu Cvetkovi i Cincar-Markovi su otputovali u Be da bi 25.03.1941. u dvorcu Belvedere potpisali pristupanje Jugoslavije Trojnom paktu no i prije odluke u Beogradu je istodobno tekla akcija da se sprijei potpisivanje pristupa TP u Bg je boravio izaslanik predsjednika Roosvelta pukovnik Donovan, te od Churchilla poslani agenti britanske obavjetajne slube, koji su imali zadatak poduprijeti sve koji se protive tom pristupanju (vojska negoduje zbog namjere drave da se povee sa faistikim silama) 27.03.1941. je izvren oficirski pu pod vodstvom generala Duana Simovia, Radoje i ivan Kneevi, Bora Mirkovi na radiju je kralj Petar II (knez Pavle je na putu u Sloveniju, a proglas u ime kralja ita general Jovovi) proitao proglas kojim on ukida namjesnitvo i vladu, a za novu vladu daje mandat generalu Simoviu vojska je zauzela sva ministarstva, a u Bg su se odravale demonstracije organizirane od KPJ s parolom Bolje rat nego pakt, bolje grob nego rob kenz Pavle je dobio poziv da se vrati u prijestolnicu, gdje mu je naloeno da napusti zemlju odlazi u Grku general Simovi pozvao Maeka u svoju vladu, a Maek svoj dolazak uvjetovao potivanjemsporazuma iz 1939. o Banovini Hrvatskoj, to mu je potvreno, te Maek ulazi u Simovievu vladu (3.04.) stav nove vlade prema pristupanju Jugoslavije Trojnom paktu: 1. Hitler je na vijest o vojnom puu odluio napasti Jugoslaviju i vojniki je unititi 2. vlada poslala poslanika sa uvjeravanjem da je ovo unutranja stvar zemlje i da nova vlada ostaje kod potpisanog, ali Hitler je ve odluio 6.04.1941. poela je operacija Pothvat 25 napad na Jugoslaviju poela bombardiranjem Beograda, a zatim prodorom snaga iz Bugarske, Italije, Maarske i Austrije kralj Petar i vlada se povukla u unutranjost, a onda napustila zemlju (Maek se povukao u Zagreb, a u vladu je imenovao svog zamjenika dr. Jurja Krnjevia, koji je s vladom emigrirao, kao i ban ubai) general vojske Radivoje Jankovi je 17. travnja 1941. u Beogradu potpisao bezuvjetnu kapitulaciju Jugoslavije, a njen teritorij je podijeljen Njemcima, Talijanima, Maarima i Bugarima

31

USPOSTAVA NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE

MUSSOLINI i TALIJANI Mussolini podupire ustae u Italiji zbog teritorijalnih aspiracija na Jadranu krajnji cilj razbiti Jugoslaviju - iako je u proljee 1937. sklopio Beogradski sporazum o ureenju meusobnih odnosa It i Yu s klauzulom o spreavanju djelatnosti ustaa Mussolini poziva dr. Antu Pavelia u nudi mu preuzimanje vlasti u Hrvatskoj, uz zadovoljenje talijanskih pretenzija (istona obala Jadrana)

HITLER i NJEMCI Hitler je do proljea 1941. za cijelovitu Jugoslaviju, ali je odluio razbiti Jugoslaviju kad je izbio oficirski pu

istovremeno Hitler planira uspostavu vlasti u Hrvatskoj uz pomou uporita u samoj Hrvatskoj Maeka i HSS kad je izvren pu u Bg Njemci alju specijalne opunomoenike Walter Malletke i Edmund Veesemmayer koji trebaju sprijeiti ulazak Maeka u Simovievu vladu Maek je odbio Njemce i otputovao u Beograd - Njemci se tada povezuju sa domovinskim ustaama oko Slavka Kvaternika - kad se njemake trupe pribliavaju Zagrebu Veesenmayer sa Kvaternikom priprema proglaenje NDH, te nastoje dobiti za to Maekovu podrku, koju on i daje - 10. travnja 1941. Slavko Kvaternik je na radiopostaju Zagreb proitao proglas o uspostavi Nezavisne Drave Hrvatske, te Maekovu izjavu kojom on poziva narod i pristae da surauju s novom vladom - dakle uspostava NDH je usljedila kao rezultat suradnje ustaa iz Zagreba i njemakih predstavnika, bez Italije

Paveli tada kree iz Italije u domovinu u Delnicama je u razgovoru s Veesenmayerom i Anfuzom dobio njemaku suglasnost da stupi na elo NDH formalno preuzimanje vlasti slijedi objavom prve hrvatske dravne vlade (Paveli ministar vanjskih poslova, a kasnije samo poglavnik),Slavko Kvaternik ministar obrane i vojske, dr. Mile Budak ministar bogotovlja i nastave UTVRIVANJE GRANICA NDH

Njemaka je poslala u Zagreb svoje oponumoenike Siegfrieda Kaschea i Glaise von Horstenau preko kojih je trebala osigurati njemaki utjecaj na ustaku vladu

Granica s Italijom - odmah po stupanju na vlast Paveli je uputio zahtjev Hitleru i Mussoliniju da priznaju NDH, to su obje i uinile, ali u dokumentima o priznanju navedeno je da e se pitanje granica tek rjeiti (Italija ima zahtjeva, a Njemaka ne) Rimski sporazumi 18.05.1941. - sastoje se od tri dokumenta: 1. utvruje granicu NDH i Italije Hrvatskoj pripada podvelebitski dio Hrvatskog primorja i obala od Omia do Dubrovnika s lukama Metkovi i Gru (nemaju vezu s zaleem) 2. utvruje obvezu NDH da nee na jadransko-primorskom prostoru drati mornaricu niti podizati vojne objekte 3. utvruje politiki odnos NDH i Italije Italija preuzima jamstvo za politiku nezavinost Kraljevine Hrvatske - nakon kapitulacije Italije 1943. svi tada Italiji odstupljeni teritoriji ponovo su pripojeni NDH Granica s Maarskom - vlada NDH eli prikljuiti Meimurje, ali maarski parlament donio odluku pripojenja Meimurja Maarskoj 1941. - ovu granicu Paveli ne priznaje jer nije utvrena dogovorom

32

Granica sa Srbijom - odlukom Pavelia uspostavljena ide do ua Save u Dunav uzvodno do ua Drine, zatim uzvodno Drinom do ua Brusnice i odatle straom granicom Srbije i Bosne USTROJSTVO DRAVE I UNUTARNJE STANJE DVIJE KONCEPCIJE O OBNOVI JUGOSLAVIJE UNUTAR JUGOSLAVIJE nakon kapitulacije vojske Jugoslavije prestala je postojati drava stvorena 1918. kralj i vlada u emigraciji su prihvaeni na zapadu kao nositelji kontinuiteta jugoslavenske drave, a politika GB, SAD i SSSR-a je teila obnovi predratne Jugoslavije 1. KPJ na elu s Josipom Brozom Titom hoe obnovu Jugoslavije od Obznane 1920. KPJ djeluje u ilegali i ima brojne frakcije dok nije Tito sredio stanje 1937. u poetku istupa protiv velikosrpske hegemonije, te posebnu pozornost posveuje nacionalnom pitanju, kao glavnom politikom problemu jugoslavenske drave kao alternativu narodu spram graanskih stranka (za rjeenje nacionalnog pitanja) osniva nacionalne KP u Hrvatskoj (KP H osnovana u Anindolu kraj Samobora 1937.) i Sloveniji, koje nastoji povezati s lijevo orijentiranim graanskim strankama u Narodnu frontu kojoj je cilj antifaizam, borba za rjeenje nacionalnog pitanja, za demokratske slobode i poboljanje tekog gospodarskog stanja kao integrativno sredstvo nudi ravnopravnost svih naroda izraena parolom bratstvo i jedinstvo s pozicija klasne borbe konani cilj je ruenje postojeeg dravnog (odbijanje monarhije) i drutvenog poretka (preuzimanje vlasti i uspostavu socijalistikog ureenja) nakon sloma Jugoslavije na prvom mjestu je borba za osloboenje od okupatora i obnova Jugoslavije to je formulirano na prvom savjetovanju rukovoditelja KPJ kojem rukovodi generalni sekretar KPJ Tito, kada su dane glavne odrednice za pripremu i organiziranje oruane borbe partizanski rat prvi partizanski odred u Hrvatskoj (i uope na prostoru bive Jugosalvije) osnovan je u okolici Siska 22.06.1941. (Sisaki partizanski odred na elu s Vladom Jani-Capom), a sutradan je izvrio prvi napad na eljeznikoj pruzi izmeu Siska i Blinjskog Kuta radi lakeg rukovoenja oruanom borbom Tito i KPJ prelazi u Beograd nakon napada Hitlera na SSSR 1941. i stvaranja antifaistike koalicije Tito procjenjuje da je to pogodan trenutak za ustanak irih razmjera te poziva narode Jugoslavije na oslobodilaku borbu (NOB) da bi se usaglasilo partizansko ratovanje, organizacija jedinica i budua taktika odran je 26.09.1941. savjetovanje partijskih rukovoditelja partizanskih jedinica u Stolicama kada su donesene vane odluke za nastavak ratovanja: 1. odlueno je da se Glavni tab pretvori u Vrhovni tab 2. da se u pojedinim pokrajinama formiraju glavni tabovi (njih 6 nagovjeteno politiko rjeenje formiranja 6 republika) tako je osnovan Glavni tab Hrvatske na elu kojeg je Ivan Rukavina, a politiki komesar u G H je Marko Orekovi iako je G H povezan s Vrhovnim tabom i Titom on samostalno vodi i planira ratne operacije (za rata je sekretar CK KPH Andrija Hebrang koji nastoji prilagoditi antifaistiki pokret specifinim prilikama u Hrvatskoj te ga smjenjuju dolazi Vladimir Bakari) NOP je uspio osloboditi dio Zapadne Srbije gdje se seli Vrhovni tab na elu s Titom i gdje organizira civilnu vlast kako se NOP irio i drao pod kontrolom znatne prostore vrh KPJ je odluio formirati najvie predstavniko tijelo jugoslavenskih zemalja tako je u Bihau potkraj studenog 1942. osnovano Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije (AVNOJ) s programom stvaranja zajednice ravnopravnih naroda, a zatim se pristupilo formiranju predstvanikih tijela pojedinih naroda tako je u Hrvatskoj formirano Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Hrvatske (ZAVNOH) na elu kojeg je izabran Vladimir Nazor nakon kapitulacije Italije 1943. ZAVNOH je donio odluku o sjedinjenju svih hrvatskih krajeva (onih iz Rapallskog ugovora iz 1920. i onih iz Rimskih ugovora 1941.) matici Hrvatskoj potkraj studenog 1943. se odrala druga sjednica AVNOJ-a u Jajcu: 1. na njoj je AVNOJ proglaen vrhovnim zakonodavnim i predstvanikim tijelom Jugoslavije 2. donesena je odluka o federativnom ureenju Jugoslavije 3. izbjeglikoj vladi je oduzeto pravo zakonitosti i zabranjen je povratak kralju u zemlju 4. osnovan je Nacionalni komitet osloboenja Jugoslavije koji preuzima ulogu vlade 5. od tada se jugoslavenska drava naziva Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ) na treem zasjedanju ZAVNOH-a u svibnju 1944. u Topuskom potvrene su odluke drugog zasjedanja AVNOJ-a i proglaena je Federativna Drava Hrvatska kao dio DFJ (tu su postavljeni temelji dravnosti Hrvatske u okviru DFJ)

33

2. etnici na elu s Draom Mihailoviem hoe obnovu Jugoslavije - osnovni program emigrantske vlade je isto tako obnova Jugoslavije, ali i povratak kralja u zemlju i obnova predratnog dravnog i drutvenog ureenja - vlada je u emigraciji odrala svoju prvu sjednicu u Ateni gdje je glavna rasprava bila o krivcu za rat: a) srpski ministri optuuju Hrvatsku i hrvatsku izdaju b) hrvatski ministri optuuju centralizam, digogodinju srpsku hegemoniju i politiku nebrigu o vojsci c) zajednika izjava je dana: ne priznaje se okupacija zemlje, istie se kontinuitet Kraljevine Jugoslavije i nastavljanje rata protiv Njemake i Italije - izbjeglika vlada se stacionirala u Londonu - etniki pokret podrava monarhiju i centralizam, a nastupa i izrazito antikomunistiki pred rat mu je na elu Kosta Milovanovi Peanac (rat ga zatekao na jugu Srbije gdje je ostao) kojega je pukovnik jugoslavenske vojske Draa Mihailovi (rat ga zatekao u istonoj Bosni odakle odlazi na Ravnu goru i tamo udara tab) uspio svladati u sukobu dviju etnikih frakcija (1944. dao strijeljati Peanca) - iako je cilj i NOP-a i etnika isti: osloboenje od okupatora i obnova Jugoslavije razlikuju se po politikom i drutvenom ustrojstvu drave - Tito i Draa su pokuali pregovarati o koordinaciji akcija protiv okupatora, no postigli samo dogovor o nenapadanju izmeu partizana i etnika, ali etnici su pri njemakim ofenzivama sudjelovali u napadima na partizane, jer im je i drugi cilj unitenje NOP-a - od listopada 1941. etnici imaju podrku emigrantske vlade koja ih smatra jugoslavenskom vojskom u domovini, a Mihailovi je imenovan ministrom vojske u vladi, dobiva in generala i postaje zamjenik vrhovnog zapovjednika vojske (a to je kralj) - u Hrvatskoj etniki pokret je jak u Kninskoj krajini i junoj Lici - nakon otvaranja fronte u Siciliji saveznici, koji podupiru etnike trae od njih da poduzmu snanije vojne akcije ne bli vezali njemake snage i onemoguili njihovo prebacivanje u Evropu gdje saveznici planiraju otvoriti novu frontu no etnici zapravo ine suprotno podupiru talijanske i njemake snage - stoga Englezi 1943. na teritorij pod kontrolom NOP-a upuuju vojnu misiju (na elu misije je general Fitzroy Maclean), koja treba utvrditi stvarno stanje komisija je utvrdila da je stvarni i jedini borac protiv faistikih neprijatelja NOP zakljuci ove komisije imali su utjecaj na odluku saveznika na Teheranskoj konferenciji potkraj 1943. da se jugoslavenskim partizanima prui najvea mogua pomo u hrani i oruju ime se NOP tretira kao ratni saveznik, ali nositelj kontinuiteta jugoslavenske dravnosti ostaje i dalje kralj i emigrantska vlada (u to vrijeme se odrava druga sjednica AVNOJ-a u Jajcu) HSS U GODINAMA RATA HSS se razdijelila na tri smjera: 1. jedna grupa je prila ustakom reimu 2. druga grupa je prila NOP-u kontakte ostvario ing. August Kouti - Boidar Magovac, Franjo Gai 3. trea grupa na elu s Maekom stoji na pozicijama dotadanje politike sa svojim predstavnicima u emigrantskoj vladi oekujui pobjedu Zapada BRITANSKI PLAN KOMPROMISNE POLITIKE odluke drugog zasjedanja AVNOJ-a izazvale su pozornost saveznika britanska vlada se odluila na novu kompromisnu politiku koju potie sam Churchill na osnovu izvjetaja Macleana, Churchill je shvatio da e NOP biti moda odluujui faktor u poslijeratnoj Jugoslaviji, te razrauje plan povezivanja emigrantske vlade i NOP-a (za to britanska vlada dobila suglasnost i sovjetske vlade) za taj plan trebalo je rtvovati Drau Mihailovia (ali ne i kralja) to je Britancima taktikom prisile uspjelo, te kralj mandat za sastav nove vlade daje 1.06.1944. dr. Ivanu ubaiu, ranijem banu Banovine Hrvatske, koji priznaje odluke AVNOJ-a

SPORAZUMI TITO-UBAI Tito je prihvatio Churchillovu inicijativu radi dobivanja izdanije pomoi saveznika i poboljanja odnosa sa njima

1. sastanak se odrao sredinom lipnja 1944. na Visu i zavrio je potpisivanjem Vikog sporazuma:

34

ubai se obvezao: 1. sastaviti vladu od politiara koji se nisu kompromitirali djelovanjem protiv NOP-a 2. glavna dunost te vlade je organiziranje pomoi NO Vojsci 3. vlada e objaviti deklaraciju kojom priznaje tekovine NOB, a posebno odluke drugog zasjedanja AVNOJ-a, koje utvruju federativno ureenje Jugoslavije 4. vlada priznaje NOV i marala Tita, a odrie se etnika i Drae Mihailovia Tito se obvezao: 1. dati izjavu prema kojoj se za vrijeme rata nee poticati pitanje konanog ureenja Jugoslavije Reakcije na sporazum: 1. Churchill nezadovoljan popustljivou ubaia, jer je C. oekivao sastavljanje jedinstvene vlade, kako bi se to prije u Jugoslaviju ubacili emigratski politiari, koji bi smanjili ulogu komunista i utrli put drugaijem ureenju Jugoslavije (jer je Crvena armija tada u Rumunjskoj, a Bugarska je kapitulirala, a Titove snage se pribliavaju Beogradu) 2. HSS - u zemlji: protiv i osporava pravo ubaiu da u ime HSS-a sklapa sporazume s NOP-om - u emigraciji: rezervirano jer smatra da su dani preveliki ustupci NOP-u 3. Slovenska ljudska stranka protiv sporazuma, za obaranje ubaieve vlade i borbu protiv NOP-a 4. etnici protiv, nazvali ga antisrpskom koalicijom hrvatskih i komunistikih elemenata 2. sastanak Tito-ubai je bio u Beloj Crkvi, a zavrio u Beogradu potpisivanjem Beogradskog sporazuma 2.11.1944. Odluke: - kralj Petar II se nee vraati u zemlju dok narod o tome ne donese odluku - u njegovoj odsutnosti kraljevsku vlast e obnaati namjesnitvo od tri lana (dogovorit e se o njima Tito i ubai) - o konanom ureenju drave odluit e Ustavotvorna skuptina - do tada vrhovno zakonodavno tijelo ostaje AVNOJ - formirat e se jedinstvena vlada od Predstavnika NKOJ i kraljevske vlade koja e raspisati izbore za Ustavotvornu skuptinu Britanija je prigovorila Beogradskom sporazumu to to u AVNOJ-u nema predstavnika drugih graanskih stranaka, te je odlueno na konferenciji u Jalti u veljai 1945. da u AVNOJ uu poslanici iz posljednje Narodne skuptine koji se nisu ogrijeili o suradnju s okupatorom sporazumi Tito-ubai otvorili su put meunarodnom priznanju obnovljene Jugoslavije, a da nisu ugrozili prevlast komunista na temelju sporazuma Tito-ubai formirana je jedinstvena vlada s Titom kao predsjednikom, a ubai je bio ministar vanjskih poslova uspostavljeno je i Kraljevsko namjesnitvo do izbora za Ustavotvornu skuptinu na kojima se kandidirala samo Narodna fronta kao masovna organizacija pod kontrolom KPJ na prvom zasjedanju Ustavotvorne skuptine 29.11.1945. ukinuta je monarhija i proglaena republika pod nazivom Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ) u sijenju 1946. izglasan je Ustav prema uzoru na Staljinov ustav u SSSR-u iz 1936. mada je FNRJ bila federativna drava to je bilo samo formalno jer je stvarna vlast bila koncentrirana u saveznim organima i dravnom vrhu koji provode politiku Partije agrarna reforma, konfiskacija imovine, nacionalizacija imovine graana, uvedena planska privreda, likvidirano privatno vlasnitvo, visokim porezima na seoska gospodarstva provedena je kolektivizacija sela uveden je totalitarizam odnosno patijska drava po uzoru na sovjetsku sa Staljinom sukob 1948. razlaz Tito-Staljin 1950. uvedeno samoupravljanje, a naputeno je dravno upravljanje privredom

35