MEUNARODNI FINANSIJSKI SISTEMI I OKRUENJA 1.

VRSTE MEUNARODNIH MONETARNIH SISTEMA Naziv meunarodni monetarni sistem1 obuhvata pravila, propise i konvencije koje reguliu finansijske odnose medu zemljama. Meunarodno finansijsko ponaanje zemalja moe se; organizovati na vie naina. Shodno tome, meunarodni monetarni sistem moe imati mnogi razliitih formi. Svi meunarodni monetarni sistemi, bez obzira na njihovu formu, imaju mnogi zajednikog i razlikuju se samo u odreenim stvarima. Ekonomisti obino koriste nekoliki alternativnih kritetijuma da klasifikuju razliite mogue meunarodne monetarne sisteme. Za nae potrebe, dovoljno je pomenuti: 1) ulogu deviznih kurseva,

2) prirodu rezervnih sredstava.

2. REIMI (SISTEMI) DEVIZNIH KURSEVA Sa jedne take gledita, meunarodne finansije bave se tekoema meunarodnog monetarnoj konvertovanja- tekoama zamjene jednog novca za drugi. Zato devizni kursevi imaju odluujui ulogu u svim meunarodnim monetarnim sistemima.Poznate su dvije krajnosti - permanentno fiksni ili potpuno fleksibilni devizni kursevi. Izmeu ove dvije krajnosti nalazi se itav niz moguih kompromisa. Listi moguih sistema deviznih kurseva nedavno je dodat i pristup ciljne zone (target ZQDJaproach), koji je omiljen meu mnogim ekonomistima i ljudima koji kreiraju politiku. 3. MONETARNI STANDARDI Meunarodne monetarne rezerve mogu se podjeliti u dvije glavnekategorije: l)robne rezerve i 2) rezerve koje nemaju pokrie u zlatu. Robne rezerve(kao npr. Zlato) imaju unutranju vrijednost koja je odvojena od njihove vrijednosti kao novca a rezerve koje nemaju pokrie u zlatu nemaju unutranju vrijednost. Meunarodni monetarni sistemi mogu se podjeliti u sledee tri kategorije: 1. isti robni standardi 2. isti ne zamljenjivi standardi 3. Mjeani standardi Monetarni standard je pretrpio fundamentalne promjene. U poetku, kada se zlato (ili srebro) koristilo kao standard, odreena koliina metala sluila je kao obraunska jedinica. Tako, bilo je mogue izraziti prometnu vrijednost svih roba i usluga robom koja je bila standard (zlatom ili srebrom). Danas se izraz standard odnosi na bilo koji monetarni sistem, iako robni standard" ne mora postojati. 4. KARAKTERISTIKE DOBROG ME. MONETARNOG SISTEMA ta je dobar meunarodni monetarni sistem? Kako znamo daje neki sistem dobar ili lo? Koje kriterijume treba da koristimo? Da bi se na njih dao odgovor, treba vidjeti kako runkcionie ili kako bi trebalo da runkcionie meunarodni monetarni sistem. 5.KRAJNJI CILJEVI MEUN. MONETARNOG SISTEMA Meunarodni monetarni sistem nije sam sebi cilj. Njegova glavna funkcija je da omogui da se fundamentalni ekonomski procesi, proizvodnja i distribucija odvijaju to je mogue efikasnije.to je, upravo, glavni razlog zbog ega je Adam Smit meunarodni monetarni sistem nazvao veliki toak". Kada se toak okree bez napora, meunarodni monetarni odnosi postaju nevidljivi" jer je stalni protok robe i usluga koji zadovoljavaju ljudsku potrebu, a ako se ne okree dobro onda je to ekonomska posljedica tj.kriza. Krajnji ciljevi meunarodnog monetarnog sistema sledei: 1) maksimizacija ukupne proizvodnje i zaposlenosti u svijetu i 2) postizanje eljene raspodjele ekonomskog blagostanja meu narodima, kao i meu razliitim grupama unutar naroda. 6.SARADNJA I RIVALSTVO MEU NARODIMA Element saradnje proistie iz cilja rnaksimizacije ukupnog svijetskog proizvoda i tako, ostvarenja najvieg nivoa globalnog blagostanja. Element rivalstva raa se uslijed razliitih ciljeva pojedinih zemalja po pitanju raspodjela ekonomskog blagostanja meu narodima. Velika zemlja namee optimalnu carinu da bi iskoristila svoj monopolski poloaj u meunarodnoj trgovini. Takva sebina politika moe voditi carinskom ratu, poto se ostale zemlje mogu osvetiti u pokuaju da maksimiziraju dobit svoje zemlje. Carinski rat se zavrava samo kada ni jedna zemlja ne moe zaraditi vie svojim jednostranim akcijama. Meunarodni monetarni sistem, koji minimizira element rivalstva meu zemljama moe biti koristan cijeloj zajednici, poto on moe sauvati zajedniki dobitak koji svijet moe podtii efikasnom meunarodnom podjelom rada. 7. AUTAKRIJA PROTIV ANARHIJE Jedan od moguih naina minimiziranja elemenata rivalstva je usvojiti sistem autakrije. Svaka zemlje moe zatvoriti svoje granice i zabraniti ulazak i izlazak robe i usluga, kapitala i radne snage. Na taj nain,svaka zemlja moe postati samozadovoljna. Apsurdnost ovog reenja mora biti jasna: ono eliminie element rivalstva rtvujui sve koristi koje proistiu iz meunarodne trgovine i investicija. Druga krajnost je anarhija. U svakom sluaju ne bi postojala nikakva pravila ni konvencije i svaka zemlja bi mogla da radi ono to misli da je najbolje. 8. ZLATNI STANDARD (1870-1914) Po meunarodnom zlatnom standardu, svaka zemlja vezuje svoj novac za zlato i dozvoljava neogranien izvoz i uvoz zlata. Centralna banka svake zemlje, koja je u zlatnom standardu, je spremna da kupuje i prodaje zlato (i samo zlato) slobodno po fiksnim cijenama izraenim u domaoj valuti, dok su stanovnici potpuno slobodan da uvoze ili izvoze zlato. Sutina meunarodnog zlatnog standarda je da su devizni kursevi fiksni. Meunarodni zlatni standard je bio relativno kratka epizoda u svijetskoj istanji. Pojavio se tokom 1870-ih i traja je do poetka I Svjetskog rata 1914.godine. ovaj period esto se opisuje kao zlatno doba" zlatnog standarda. Centralno mjesto u zlatnom standardu imala je Velika Britanija, zbog svoje vodee uloge u robnim i finansijskim poslovima. U to vrijeme Britanija je bila najvea industrijska zemlja, znaajan uvoznik hrane i sirovina, najvei izvoznik industrijske robe i najvei izvor kratkoronog i dugoronog kapitala. London je bio svijetski finansijski centar. Britanija je bila pod zlatnim standardom od 1821. godine, pola vijeka prije nego to su se pridruile ostale najvee zemlje. Kako se objanjava oigledan uspijeh zlatnog standarda do 1914.godine? injenica je da u periodu 1870-1914. svijet nisu pogodili neki dramatini okovi (kao to je I u II svijetki rat, velika depresija 1930-ih ili, ak, poveanje cijena nafte od strane OPEC u periodu 1973-1974.godine). naprotiv, ovaj period je u najveim trgovakim zemljama, kako pojedinano, tako i kao grupa bilo paralelno kretanje njihove izvozne i uvozne robe. Mit o zlatnom dobu odravao je dva pogrena shvatanja: 1) daje mehanizam cijena kovanog novca funkcionisao glatko i automatski odravao Spoljnu ravnoteu i 2)da su monetarne vlasti u zemljama zlatnog standarda slijedile pravila igre'*s dozvoljavajui da tokovi zlata ispolje svoj puni uticaj na domau novanu masu i nivoe cijena. Ova pogrna shvatanja su, zauzvrat, stvorila vjerovanje daje zlatni standard neosjetljiv, automatski i politiki

simetrian sistem. 9. SISTEM BRETTON WOODS 0944-1971, GODINE) U 1944.godini predstavnici 44 nekomunistike zemlje odrali su konferenciju u Bretton Woods-u, New Hampshire. Glavni cilj konferencije je bio reforma meunarodnog monetarnog sistema. U tu svrhu, delegati su razmotrili dva (konkretna) plana britanski plan koji je razvio Lord Keynes. Keynes je predloio stvaranje klirinke unije sa mogunou prekoraenja kredita i mogunou stvaranja rezervi. . Druga bitna karakteristika Keynes-ovog plana je da ne bi samo zajmoprimci bankora plaali kamtu, ve bi to inili i kreditori na stanje svojih bilansa. Sistem koji su delegati, na kraju, odobrili bio je slian White-ovom planu. On je ka sn i je p o st a o p o zn at k a o sist e m Br et t on Wo o d s- a . On se k o r ist io u sv ije t u o d 1944.do l971. u periodu od 27 godina koji je poznat kao doba Bretton Woods-a. Najhitnije karakteristike sistema Bretton Woods-a su: 1. Meunarodne institucije 2. Reim deviznog kursa 3. Meunarodne monetarne rezerve 4. Konvertibilnost valuta 10. MEUNARODNE INSTITUCIJE Uesnici konferencije u Bretton Woods-u su se sloili da je meunarodna monetarna saranja zahtjevala stvaranje meunarodne agencije sa defmisanim funkcijama i moima. Za tu svrhu oni su stvorili Meunarodni monetarni fond - IMF koji je obezbjedio okvir i odredio pravila ponaanja za posljeratni meunarodni monetarni sistem. 11. VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA Vremenska vrednost novca je koncept prema kojem novac u sadanjosti vie vredi, vie se preferira negoli nominalno isti iznos novca u budunosti. Bazira se na mogunosti da se novac u sadanjosti uloi, kako bi se u budunosti uveao. Postoji vie razloga preferiranja raspolaganja novcem u sadanjosti: 1. rizik priticanja novca i njegove transformacije 2. inflacija 3.mogunost upotrebe Da bi novac doneo zaradu, on se mora uloiti. Ako se ne uloi, nastaje troak koji je jednak proputenom prinosu koji se mogao ostvariti njegovim ulaganjem. Ovaj troak naziva se oportunitetnim trokom. 12. ODNOS VREMENA I NOVCA Novac koji imamo danas, stekli smo: radom, obrazovanjem i prinosom na imovinu (materijalnu i fmansijsku). Novac koji emo imati u budunosti bie posledica naeg planiranja i naina raspolaganja novcem danas.Vreme obraunavamo linearno. Iz sadanjosti putujemo u budunost. Novac takoe sledi taj isti smer.Jasno objanjenje vremena i novca: -Da imate 10 milijardi novanica od 1 dolara i da potroite jednu svake sekunde, trebalo bi vam 317 godina da ih potroite sve. 13. FEVANSIJSKO OKRUENJE PREDUZECA Finansijski sistem predstavlja skup institucija, trita, pojedinaca i tehnika kojima se trguje vrijednostima. Njegova osnovna funkcija je osiguranje sredstava za finansiranje ulaganja u kapitalna dobra i kratkotrajnu imovinu. Usvojen je stav da zemlje sa razvijenim finansijskim institucijama i tritima rastu bre, dok e one koje imaju slabiji kapacitet, strukturu finansijskog sektora vjerovatnije doivljavati finansijske krize sa negativnim posljedicama na razvitak nacionalne privrede. Strani investitori ne mogi razlikovati uspjene i neuspjene drave (preduzea) banke to je dovelo do manje raspoloivog stranog kapitala i nepovoljne oroene strukture ulaganja. 14. EFIKASNOST I STABILNOST FINANSIJSKOG SISTEMA Efikasan finansijski sastav podrazumijeva takvo funkcionisanje sistema kod kojeg je suma svih dobitaka od plasiranja sredstava, plaanja i trgovine rizikom (koje ukljuuje osiguranje i terminske transakcije) maksimalna. Od svih finansijskih posrednika jedino se komercijalne banke javljaju u svim aktivnostima finansijskog sistema, plasiranju sredstava, obavljanju poslove platnog prometa i trgovine. Za efikasnost fmansijskog sistema u plasiranju sredstava bilo u direktnom plasiranju (obveznice i dionice preko trita) ili indirektnog (preko banaka i drugih finansijskih posrednika) moraju biti ispunjene tri predpostavke: 1. konkretno utvrivanje cijena 2. minimalni trokovi transakcija 3. integrisani fmansijski sastav. Konkurentna cijena finansijskih proizvoda je cijena koja ukljuuje u sebi pravian povrat na sredstva koja su angaovana u proizvodnji proizvoda usluge, pa je konkurentno utvrdiva cijena ona koja cijene utvruje na razuni trokova. Glavni razlog neefikasnosti fmansijskog sistema je nedovoljna konkurencija i to: 1. ekonomija obima 2. prirodni monopoli Osnovne vrste nestabilnosti kojima su podloni finansijski sistemi ukljuuju: 1. panika u bankarstvu 2. pad berze 3. nestabilnost cijena 15.FINANSIJSKA TRITA Finansijska trita se mogu posmatrati sa dva aspekta, i to u irem i uem smislu. U irem smislu, finansijska trita postoje svuda gdje se obavljaju finansijske transakcije. U uem smislu, mogu se definiu kao organizirana mjesta na kojima se susreu ponuda i potranja za razliitim oblicima finansijskih instrumenata. Finansijska trita ine mjesta, osobe, instrumenti, tehnike i tokovi koji omoguavaju razmjenu novanih vikova i manjkova, tj. novca, kapitala i deviza. Finansijsko trite je kao i svako trite javno mjesto gdje se proizvodi i usluge kupuju i prodaju, direktno ili preko posrednika. Proizvodi i usluge kojima se trguje na finansijskom tritu, odnosno koji se kupuju i prodaju predstavlja razliite oblike finansijskih instrumenata. Preko finansijskih trita privredni subjekti dolaze do sredstava neophodnih za finansiranje svog poslovanja. Subjekti koji raspolau vikovima sredstava, putem kredita ili vlasnikih udjela stavljaju ih na raspolaganje subjektima koji se bave proizvodnjom. 16. POJAM I ULOGA FINANSIJSKIH TRITA Finansijska trita predstavljaju centar finansijskog sistema. Finansijska trita utvruju obii raspoloivih sredstava, mobilizuju utede, uspostavljaju cijene vrijednostima i visinu kamatni stopa. Finansijska trita su trita za trgovinu fmansijskim instrumentima. Finansijski posrednici i drava javljaju se na razvijenim fmansijskim tritima u dvostrukoj uloz: 1. nabavljanje sredstava za svoje potrebe 2. daljnjeg plasiranja istih

17. POJAM I ZNAAJ FINANSIJSKIH TRITA Trite kao ekonomski prostor na kome se suoavaju ponuda i potranja roba, usluga, vrijednosnih papira, novca i rada, odnosno rezultata i elemenata privreivanja, predstavlja institucionalni mehanizam razmjene i njene sveukupne uloge u tokovima drutvene reprodukcije. Finansijsko trite je organizirano mjesto i prostor na kome se trae i nude finansijsko novana sredstva i na kome se, u ovisnosti od ponude i potranje, formira cijena tih sredstava. Cijena novanih sredstava na finansijskom tritu je, u stvari, kamatna stopa. Kamata zavisi od iznosa novanih sredstava i vremena. Ako je vremenski rok manji i kamata je manja i obratno. Postoje dva osnovna tipa trita: robno (produktno, na kome se nude i trae razne vrste roba i usluga) i finansijsko (na kome se nude i trae finansijska sredstva). Poslovi na finansijskom tritu mogu biti promptni (kada se ralizacija vri odmah ili najkasnije roku od dva dana) i terminski (sa utvrenim rokom). Finansijsko trite se dijeli na slijedee vrste: 1.Trite kapitala - na njemu se organizirano i institucionalizirano susreu ponuda i potranja i kapitalom. Na primarnom tritu kapitala se pojavljuje dugorona ponuda i potranja za kapitalom, a na sekundarnom tritu kapitala vri se trgovanje dugoronim vrijednosnim papirima u cilju pribavljanja investicionih sredstava, akcija i drugih vrijednosnih papira. 2. Devizno trite - Na njemu se obavlja promet stranih sredstava plaanja, odnosno kupovina prodaje deviza putem brokera, ovlatenih lica i ovlatenih banaka, kao i otkup i prodaja deviza. 3. Novano trite - Na njemu se susreu kratkorona ponuda i potranja novca; pojavljuju se dvije vrste trinih instrumenata: krediti i vrijednosni papiri na kratak rok. 18. UESNICI NA FINANSIJSKOM TRITU Uesnike na fmansijskom tritu dijelimo na: 1. Uesnike sa vikom kapitala koji taj viak plasiraju na trite sa ciljem ostvarivanja prinosa (investori), 2. Uesnike sa potrebom za dodatnim kapitalom koji potrebni kapital prikupljaju preko trita, 3. Posrednike koji naplauju aktivno ili pasivno usluge "povezivanja" sudionika. Sve uesnike je mogue grupirati u etiri sektora: 1. javni sektor 2. sektor privrede i izvan privrede 3. sektor stanovnitva 4. subjekte iz inozemstva Javni sektor podrazumijeva dravu i njene organe, organizacije, agencije ili kompanije koje se nalaze preteno u dravnom vlasnitvu. U sektor privrede i izvanprivrede ubraja se veliki broj privrednih i izvanprivrednih organizacija (profitnih i neprofitnih). . Sektor stanovnitva podrazumijeva domainstva. Subjekte iz inozemstva ine svi oni uesnici koji uestvuju i posluju na fmansijskom tritu jedne zemlje a da pri tom nisu njeni rezidenti. 19. FINANSIJSKE INSTITUCIJE I FINANSIJSKI POSREDNICI Prema uem shvaanju uesnike na fmansijskom tritu dijelimo na: 1.finansijske institucije i 2.finansijske posrednike. Finansijske institucije i finansijski posrednici obuhvaaju veliki broj uesnika, koji putem fmansijskih trita povezuju ponudu i potranju za fmansijskim instrumentima. U finansijske posrednike ubrajaju se tri vrste uesnika: 1. brokeri 2.investicioni bankari 3.dileri Brokeri su lanovi organiziranih burzi vrijednosnih papira, koji posreduju izmeu kupaca i prodavaa, a za svoje usluge naplauje posredniku proviziju. Dileri su uesnici trita kapitala koji obavljaju kupoprodaju vrijednosnih papira na tritu preko svojih altera ili direktno na burzi. Dileri obavljaju prodaju vrijednosnih papira koje posjeduju. Finansijske institucije ine: - Centralna banka, - komercijalne banke, - kreditne i tedne asocijacije, - tedionice, - investicione kompanije i fondovi, - mirovinski fondovi, - osiguravajua drutva, - finansijske kompanije i si. Najvanija finansijska institucija u finansijskom sistemu je Centralna banka. Ona je dravna institucija koja je odgovorna za voenje monetarne politike. Monetarna politika podrazumijeva upravljanje kamatnim stopama i koliinom novca u opticaju koji se jo naziva i ponuda novca. Investicioni fondovi ili investicione kompanije predstavljaju finansijske institucije koje povlae sredstva manjih individualnih investitora, kojima zauzvrat emitiraju dionice ili potvrde o ueu u aktivi fonda. Investicioni fondovi zaradu ostvaruju po osnovi: naplaenih dividendi ili kamata od investicija koje su u portfelju fonda, kao i od prodaje investicija ija je cijena porasla. Mirovinski fondovi imaju ogroman znaaj u veini zemalja i veliko uee na finansijskim tritima, s obzirom da raspolau velikim iznosima sredstava. Mirovinski fondovi do sredstava dolaze: iz uplata i doprinosa zaposlenih, poslodavaca i dravnih organa i kroz vlastite prihode ostvarene po osnovi investiranja. Osiguravajua drutva su finansijske institucije koje na osnovu redovnih uplata komitenta izvravaju ugovorenu isplatu u sluaju deavanja odreenog dogaaja. Imaju tri osnovne funkcije: zatita imovine, mobilizacija novanih sredstava i poboljanje ivotnih uvjeta. Uveanje sredstava osiguranja mogue je na dva naina: poveanjem obima osiguranja i prinosima od kamate po osnovi plasmana. Finansijske kompanije su, takoe, znaajni uesnici na finansijskom tritu. Do sredstava dolaze emisijom svojih vrijednosnih papira (najee instrumenata duga), ili uzimanjem kredita komercijalnih banaka. U ovisnosti od plasmana, mogu se podijeliti na: prodajne (pomau prodaju odreene robe), individualne (odobravaju manje kredite), i komercijalne (odobravaju vee komercijalne kredite). 20. NEFINANSIJSKI I FINANSIJSKI UESNICI U nefinansijske uesnike ubrajaju se oni uesnici ija djelatnost, misija i ciljevi nisu previe povezani sa finansijskim sistemom ili poslovima na finansijskom tritu. Na primjer, kompanija proizvodi odreene proizvode, misija rudnika je da proizvodi rudu, fakulteti obrazuju kvalitetne studente. To su situacije kada oni osjete potrebu ili elju da plasiraju viak svojih sredstava, ili kada imaju nedostatak sredstava, pa ele ta sredstva nabaviti putem finansijskih trita. Za razliku od nefinansijskih uesnika, finansijskim

uesnicima primarana djelatnost je fmansijsko poslovanje i rad na frnansisjkim tritima. 21. EMITENTI I INVESTITORI Subjekti koji se na finansijskom tritu nalaze na strani tranje za finansijskim sredstvima ili kapitalom nazivaju se emitentima. U ulozi emitenata se mogu nai kako fmansijski tako i nefinansijski uesnici. Kao primjer moemo uzeti dravu i njene organe kojima trenutno nedostaju finansijska sredstva za razliite potrebe. U ulozi emitenta se mogu nai i banke, investicione kompanije, osiguravajua drutva i druge institucije koje mogu putem emisije hartija od vrijednosti da prikupljaju kapital. Investitori su subjekti na finansijskom tritu i oni se nalaze na strani ponude tj. uesnici koji raspolau vikom finansijskih sredstava koja ele da unosno uloe, odnosno investiraju kroz kupovinu odreenog finansijskog instrumenta. 22. VRSTE FINANSIJSKOG TRITA Glavna podjela finansijskih trita je: 1. Novano trite i 2. Trite kapitala 23. NOVANO TROTE Novano trite je segment finansijskog trita, na kojem se trguje novcem, kratkoronim vrijednosnim papirima sa rokom dospijea do 1 godine, kratkoronim kreditima, depozitima, deviznim sredstvima, mjenicama i ostalim novanim surogatima. Pojam novanog trita podrazumijeva: institucionalno definisan prostor i vrijeme, ponudu i potranju novca, uesnike, instrumente, tehnologiju rada. Novano trite moe biti ugovoreno i otvoreno. Specijalizirana trita u okviru novanog trita se odnose na: 1. trite novca (iralnog), 2.eskontno i lombardno trite, 3.kreditno-depozitno trite, 4.trite kratkoronih vrijednosnih papira. Znaaj novanog trita - prvenstveno proizilazi iz toga to njegovi uesnici puteni ovog trita obezbijeuju uvjete za odravanje likvidnosti poslovnog subjekta, zadovoljavaju tranju za novanim sredstvima i ostvaruju sopstvene prihode uz minimalni mogui stupanj rizika. Privredni subjekti nastupaju na novanom tritu sa ciljem da: prevladaju tekoe u vezi sa tekuim fmansiranjem, osiguraju protonost kapitala, optimiziraju tekue fmansiranje. 24. TRITE KAPITALA Trite kapitala (dugorono trite) je segment finansijskih trita na kome se trguje finansijskom aktivom, sa rokom dospijea duim od jedne godine. Pod tritem kapitala se podrazumijeva ponuda i tranja dugoronih novanih sredstava kao i kupoprodaja dugoronih vrijednosnih papira. Temeljna karakteristika trita kapitala jeste dugorona ponuda i tranja novca. Institucionalni investitori su organizacije koje kupuju najvei dio vrijednosnih papira na finansijskom tritu. Pojavljuju se u razliitim oblicima: banke, mirovinski fondovi, osiguravajua drutva i si. Trite kapitala obuhvata: 1. kreditno- investicione trite (kupovina i prodaja kapitala), tj. ugovoreno trite; 2..trite vrijednosnih papira (trite obveznica, dionica i derivatnih instrumenata), tj. otvoreno trite. Finansijsko trite predstavlja sastavni elemenat flnansijskog sistema, te predstavlja vaan preduvjet za funkcioniranje svake trine privrede. 25.VRSTE I KARAKTERISTIKE FINANSIJSKOG TRITA Finansijska trita se mogu kiasifikovati prema nizu kriterija. Na primjer, mogu se klasifikovati prema: 1...Formalnostistrukture:berzei izvanberzovnatrita(OTC) 2... Tome radi li se o trgovini novih ili ranije itdatih instrumenata: primarna trita i sekundarna trita 3..Nainu prodaje instrumenata;otvoreno i dogovoreno trite 4..Dospjeu instrumenata: trite novca i trite kapitala 5..Obliku u kom su sredstva nabavljena: trite vlastitog kapitala i kreditna trita 6..Metodi trgovine: drabovna trita,dilerska i hibridna trita. Berze ukljuuju fiksno mjesto trgovine, uz restriktivno defmisanje uea na tritu i strogo specifina pravila trgovanja. OTC trita ne ukljuuju fiksno mjesto trgovanja i u pravilu podrazumjevaju labaviju organizaciju, informativnu strukturu i pravila trgovanja. Primarna trita su trita za prodaju novih vrijednosnica. Na ovim tritima se ugovara nabavljanje sredstava za kupovanje dugotrajne imovine i fmansiranje potreba radnog kapitala. Sekundarna trita predstavljaju transakcije niza brokera ili dilera ne berzi ili OTC tritu kojima se preprodaju ranije izdate hartije od vrijednosti. Sekundarno trite se sastoji od dva dijela: trita na veliko trita na malo Prema predmetu trgovine i tritu na kojem se obavlja trgovina razlikuje se: 1..prvo trite - sekundarno berzansko trite - trgovina dionicama koje kotiraju na berzi 2..drugo trite - sekundarno OTC trite - trgovina dionicama koje jotiraju na OTC tritu 3..tree trite - sekundarno OTC trite za dionice koje kotiraju na berzi 4..etvrto trite - elektronski trgovinski sastav za blok trgovine dionicama koje kotiraju na vodeoj berzi. Otvoreno trite je trite na kojem se instrumenti kao dionice i obveznice prodaju optoj javnosti (primarno trite), postajui esto predmet viestrukih prodaja i kupovina do roka dostignua. Trite novca u irem smislu moemo definisati kao trite za transakcije kratkoroniir kreditnim hartijama od vrijednosti koje su javno emitovane ili privatno plasirane. Pridruimo li ovom tritu kratkorone depozite i kredite banaka dobijamo trite novca u irem smislu. Trite kapitala u uem smislu je trite za transakcije srednjoronim i dugoronim kreditnim : vlasnikim hartijama od vrijednosti javno emitovanim ili privatno plasiranim. Razvijeno trite novca se moe posmatrati kao skup (sub)trita za trgovinu kratkoror instrumentima preduzea, drave i finansijskih posrednika. Tako se moe govoriti o: 1.. tritu kratkoronih hartija vrijetnosti riznice 2..tritu komercijalnih papira koje emituju preduzea i finansijske institucije 3.. tritu velikih bankarskih depozita 4.. REPO tritu

5.. tritu srednjoronih nota Trite kapitala je trite na kojem se trguje finansijskim instrumentima sa rokom dostignua preko godinu dana. Na ovom tritu nabavljaju se sredstva za finansiranje dugoronih ulaganja. Trite kapitala ukljuuje: 1...bankarsko trite koje ima veliku ulogu u finansiranju kompanija u Njemakoj (gdje postoje industrijske banke), Italiji, Japanu (gdje banke ine finansijske centre industrijsko fmansijskih skupina), kao i TE i ZUR, 2... trite hartija od vrijednosti - trita za emisiju i kasnije obino viestruke kupovine i prodaje fmansijskih instrumenata. Na razvijenim tritima kapitala moemo razlikovati: 1.. trite dravnih nota i obveznica 2..Hipotekarno trite 3.. trite korporacijskih dionica 4.. trite korporacijskih nota i obveznica 5.. trite municitalnih obveznica Sto finansijski sistem bolje kontrolie agencijske trokove, vee su i mogunosti kompanija nabavljanje sredstava iz dugoronih izovra. U sluaju likvidacije emitenta vlasnici uestvuju steajnoj masi tek nakon isplate potraivanja zaposlenika, povjerioca i drave, pribavljaj finansijskih redstava emisijom dionica nosi sa sobom odreene nedostatke: 1.. emisija dionica tumai se kao signal da menadment preduzea procjenjuje daje ije dionice preduzea precijenjena pa treba iskoristiti povoljan trenutak za takav oblik finansiranja. 2.. u uslovima disperzivnog vlasnitva dionica vlasnici preduzea su manjinski dioni koji nemaju efektivno kontrolu nad aktivnostima menadmenta. Zajmovna trita ukljuuju trita za kratkorono, srednjerono i dugorono zaduivanje. 26.MEUNARODNO BANKARSTVO Vrijeme koje nam je donijelo ogromne promjene na geografsko politikom, ekonomskom i socijalno kulturnom planu ,strana razaranja, ljudske rtve,materijalne tete nakon 2 svjetskog rata,niz lokalnih, ogranienih ratova. Krenulo se u izgradnju svijetskog mira i demokratije, u evropske i interkontinentalne, u meunarodne i meudravne poslovne ugovore u interesu dobre saradnje na nacionalnom i internacionalnom planu, u cilju ekonomskog i drutvenog razvoja. 27. INTERNI FAKTORI RAZVOJA MEUNARODNIH AKTIVNOSTI BANAKA Poetkom 6O-tih godina nastaju promjene u okviru nacionalnih bankarskih sistema koje su nuno dovele do poveanog znaaja meunarodnih finansijskih transakcija u poslovmoj politici veih banaka. 28. KONCENTRACIJA BANAKA Uoen dugoroni trend koncetracija poslovnih banaka, koji je praen sve veom diferencijom poslovnih jedinica i ostalih organizacionih dijelova u okviru sloenih poslovnih bankarskih sistema. Integracija se odigrava ne samo kod istorodnih banaka, ve i izmeu razliitih tipova banaka, kao i izmau banaka i tedionica i nebankarskih finansijskih institucija. Kada je zapoeo proces koncetracije banaka, nastale krupne banke su ugrozile opstanak mnogih malih banaka, koje su se inae oslanjale na altersko poslovanje. Zbog toga je veina banaka pristupila fomrulisanju strategija meusobnog integrisanja i preuzimanja. 29. UNIVERZIJALIZACIJA BANAKA U nekim zemljama je poetkom 80-tih godina zapoeo process univerzijalizacije banaka(SAD) dok u evropskim bankarskim sistemima ovaj proces je ubrzan. Dolo je do preorjentaciie sa specijahzovane na univerzalnu banku. Velike banke postaju univerzalne banke kod kojih nestaje strikno bilansno i funkcionalno razgranienje izmeu komercijalnih banaka, koje kreiraju novac i tednih i drugih finansijskih institucija koje vre distribuciju postojee likvidnosti sistema. 30. DEREGULACIJA NACIONALNIH BANKARSKIH SISTEMA Postoje: razliita shvatanja 6 pojmu regulacija. Najprije, to je politika koja treba da ispravi propuste trita donoenjem i sprovoenjem pravila koja ograniavaju ponaanje svih ili nekih uesnika na tritu. Regulacija moe biti i odluka da se iz odreenih razloga intervehie na tritu. U osnovi regulacije je oekivanje da e se adekvatnim akcijama i korienju predvienih mjera i instrumenata uticati na poveanje efekata u bankarstvu. Dolo je do homogenizacije fmansijske uslune industrije i do opte konkurencije bankarskih i nebankarkih flnansijskih institucija. 31. MARKETIZACIJA BANKARSTVA Dolo je do opte marketizacije fmansijskog sektora, ime je marketing strategija postala sastavni dio poslovne politike svake one banke koja rauna na vei profit na poboljanje kokurentske pozicije, a ponekad i na opstanak. Sve institucije flnansijske usline industrije poveavaju broj zaposlenih marketing specijalista, razvijaju marketing funkciju, kao i marketing organizacionu strukturu. Neke banke sprovode marketing kampanje. 32. HOMOGENIZACIJA BANKARSKIH INSTITUCIJA Homogenizacije u bankarstvu. Bankarska usluna industrijska revolucija postala dio ire flnansijske uslune industrije. Veliki lanci robnih kua velike industrijske korporacije i njihove fmansijske kompanije i osiguravajua drutva preobrazili su se u kompleksne fmansijske institucije s pretenzijom da obuhvate cjelokupno finansijsko poslovanje svojih klijenata. 33. SEKJURITIZACUA U BANKARSTVU Radi se o tome da su i prije zvaniae deregulacije konverzijalne banke poele sa emitovanjem vrijednosnih papira i pretvaranjem svojih zajmova u trine oblike , a to je u osnovi sekjuritizacije. Smanjuje se priliv finansijske tednje preko banaka i sve vea masa novanog kapitala je izvan bankarske intermedijacije, a poveava se intennedijacija nebankarskih finansijskih institucija. 34. PRODOR FINANSUSKTH KONGLOMERATA banaka su izvrile protivudar, najprije u periodu regulacije irenjem vanbilansnih stavki to im omuguava ponovni prodor u oblast direktnog finansiranja. a nakon deregulacije poveanim ueem na tritu hartija od vrijednosti. 35. ULOGA I ZNAAJ TEHNOLOGIJE U BANKARSTVU tehnika opremljenost je neophodan faktor svih finansijskih inovacija. Najznaajmija inovacija je otvaranje novih trita, to je omogueno oslobaanjem finansijskih trita od prevelike zakonske dravne kontrole. informacionoj tehnologiji je integralna obrada mnotva i n f o r m a c i j a i

sve bre i jeftinije transakcija.

obavljanje

finansijskih

36. NACIONALNI I MEUNARODNI OBLICI ELEKTRONSKOG BANKARSTVA Elektronsko bankarstvo prestavlja najznaajniju fmansijsku inovaciju, koja je omoguila informaciona kompjuterska tehnologija .Elektronsko bankarstvo predstavlja sistem elektronskog prenosa sredstava i automatizaciju bankarskog poslovanja. 37. MEUNARODNA REGULACIJA BANKARSKIH AKTIVNOSTI imala je za cilj harmonizaciju odnosa izmeu zemlje osnivaa banaka i zemljama gdje je osnovana banka, u pravcu izjednaavanja-statusa inostranih banaka sa domaim bankama, a time i ukidanja ranije diskriminacije inostranih banaka. Cilj je da se na svijetskom planu institucionalizuje standardno harmonino i stabilno funkcionisanja banaka u meunarodnom finansijskom sistemu, minimizuje rizik i stvore jedinstveni uslovi kompetitivnosti. 38. GLOBAUZACIJA FINANSUSKIH TRITA znai da je brzina njihovog odvijanja jedino ograniena propusnom moi kompjutera. Prva faza zapoinje sredinom 6o-tih godina XX vijeka: 1. Formirane su ekonomske integracije izmeu homogenih grupacija zemalja ; 2. Brzo su se razvijali maunarodni trgovinski odnosi; 3 .U razvijenim trinim privredama krupne korporacije internacionaliziraju svoje poslovanje; Druga faza globalizacije se vezuje za 70- te godine tokom kojih su finalizirani finansijski odnosi, naroito preko meunarodnog bankarstva. Trea faza odvija 80-tih godinama. Prvo, eskalirao je problem prezaduenosti zemalja u razvoju (ZUR), drugo tada se intenziviraju procesi ka izgradnji evropskog monetarnog i fmansijskog sistema (EMS). Tree formiraju se novi finansijski centri svijeta. etvrta faza globalizacije finansijskih trita zapoinje poetkom 90-tih godina i moe se rei da se i danas odvija. Do saznanja o osnovnim karakteristikama globalnog fmansijskog trita moe se doi analizom: 1. obima i strukture finansijskih resursa,. 2.strukture uea osnovnih grupacija zamalja na tritu, 3.institucionalne i sektorske strukture 4.stepen povezanosti domaih sa meunarodnim tritem (osmoza), 5. pozitivnih efekta rizika i kontrole. Veoma znaajan faktor globalizacije finansijskog trita bilo je finansijsko integrisanje zemalja nekadanje Evropske ekonomske zajednice u okviru Evropske unije, gdje su garantovane slobode kretanja kapitala, pruanja finansijskih usluga i formiranja fiansijskih institucija. 39. INDIKATORI EKSPANZIJE MEUNARODNOG BANKARSTVA postoje dva pristupa: institucionalni i funkcionalni. Institucionalni pristup podrazumjeva analizu institucionalne strukture i mree banaka na svijetskom finansijskom tritu. Funkcionalni pristup se zasniva na analizi bilansnih pokazatelja obima i strukture prelijevanja fmansijskih resursa na meunarodnom tritu. Kod funkcionalnog pristupa ekspenzije sagledavaju se na osnovu analiza bilansnih pokazatelja obima i strukture prelijevanja finansijskih resursa na tritu, kao to su: 1.bruto meunarodne obaveze banaka, 2. bruto meunarodni plasmani, 3.neto bankarski krediti na meunaronom tritu, 4. neto obim Evrovalutnog trita. 40. BANKARSTVO NA MALO odlikuje mnotvom transakcija male pojedinane vrijednosti, kako na strani aktive, tako na strani pasive. odlikuje se mnotvom transakcija male pojedinane vrijednosti, kako na strani aktive, tako na strani pasive. Ekonomija u obimu u bankarstvu na malo se postie preko razliitih organizacionih formi. U evropskim zemaljma ostvaraju se preko manjeg broja veih banaka koje imaju mnotvo filijala to im omoguuje dominaciju u platnom prometu. 41.BANKARSTVO NA VELIKO banke imaju veliki broj komitenata, kao to su multinacionalne kompanije, vlada i dravna preduzea. Stvaraju likvidnost time to veina Ulagaa obezbjeuje sigurnost da se ulozi mogu povui uz najavu na kratak rok, uprkos tome to dre sredstva koje dospjevaju mnogo kasnije.Banke na veliko se obezbjeuju od rizika nelikvidnosti primjenom principa "usklaivanja". 42. MEUNARODNO BANKARSTVO Primjenili aranmane kojima se rizici od kamatnih stopa u potpunosti transferiu na teret zajmoprimaca i to na dan potraivanja zajma. Kratkoronoj osnovica bi ih transferisale u vidu zajmova na drugim mjestima i u drugim valutama,esto i na mnogo due rokove. 43. INVESTICIONA FUNKCIJA U BANKARSTVU Banke da bi osigurale svoju rentabilntost odreena sredstva investiraju u kupovinu investicionih instrumenata a samim investiranjem odrajavu dovoljan stepen likvidnosti: jer se mnogi zajmovi nemogu prodati prije isteka roka dospijea. Stoga banke kupuju vrijednosne papire koje mogu lako unoviti u sluaju da im je hitno potreban gotov novac za izmirenje svojih obaveza. Eurovalutni depoziti su depoziti u jednoj valuti, a smjeteni u zemlji u kojoj ta valuta nije domaa. To su depoziti oroceni na odreeni rok dospijea, a najeem 30, 60 ili 90 dana. Meunarodni eurovalutni depoziti nose vei rizik i dosta su nelikvidni. Bankarski akcept je mjenica trasirana na poslovnu banku koja je akceptirana, sa time ona preuzima na sebe neopozivu obavezu da novani iznos naznaen na mjenici isplati njenom donosiocu na dan dospijea obaveze. Kreditni rizik il i rizik druge ugovorne strane - odreuje se kao vjerovatnoa da dunik izdavalac finansijskog sredstva nee biti sposoban platiti kamatu ili otplatiti glavnicu prema uslovima utvrenim u sporazumu o kreditiranju - sastavni je dio bankarskog poslovanja. Razvrstavanjem investicionih instrumenata u dvije glavne kategorije instrumente: 1. trite novca i 2. instrumente trita kapitala 44. INVESTICIONI INSTRUMENTI KOJI BANKAMA STOJE NA RASPOLAGANJU Odobravanje kredita osnovna je, ali ne i dovoljna usluga za ostvarivanje profita. Zato se banke esto odluuju da odreena sredstva (viak sredstava) plasiraju u kupovinu investicionih instrumenata., time osiguravaju svoju rentabilnost, i odravaju dovoljan stepen likvidnosti jer se mnogi zajmovi ne mogu prodati prije isteka roka dospijea. Stoga banke kupuju vrijednosne papire koje mogu lahko unoviti u sluaju da im je hitno potreban gotov

novac za izmirenje svojih obaveza. Investicioni instrumenti koji bankama stoje na raspolaganju mogu se svrstati u dvije osnovne skupine: 1. instrumenti trita novca, 2.insmmenti trita kapitala. 45. INSTRUMENTI TRITA NOVCA imaju rok dospijea do godinu dana, nose manji rizik (odbacuju i manji prinos), ali se mogu lahko prodati, tj. likvidni su. U ove instrumente spadaju; blagajniki zapisi {treasurj bilb\ kratkorone dravne mjenice i obveznice (treasioj notes and bonds), vrijednosni papin federalnih agencija, certifikati o depozitu (CD), meunarodni eurovalutni depoziti bankarski akcepti, komercijalni zapisi i kratkorone municipalne obaveze. 46. BLAGAJNIKI ZAPISI su kratkoroni instrumenti koje izdaje drava i imaju rok dospijea do godinu dana. Mogu imati dospijee od 91 dan (tromjeseni). 182 dana (estomjeseni) ili P mjeseci (jednogodinji). Imaju visok stepen sigurnosti i mogu se koristiti kao kolateral "Kolateral je vlasnitvo koje se zalaze u korist kreditora u svrhu garancije naplate, doe li dunik u situaciju nemogunosti vraanja duga. Na blagajnice zapise se ne isplauje kamata. Kupac ovog instrumenta plaa manji iznos od iznosa njegove vrijednosti po dospijeu. Prinos se sastoji u poveanju cijene blagajnikog zapisa. Ova metoda izraunavanja stope povrata se naziva diskontom. 47. KRATKORONE DRAVNE MJENICE U trenutku njihovog izdavanja, dravne mjenice i obveznice imaju rok dospijea od 1 do 10, odnosno 20 godina, ali se u posljednjoj godini prije isteka roka dospijea smatraju instrumentima trita novca. Ovi investicioni instrumenti su osjetljiviji na rizik kamatne stope od blagajnikih zapisa i tee ih je unoviti, ali upravo zbog rizika kamatnih stopa, one donose i vei prihod. 48. VRIJEDNOSNI PAPIRI FEDERALNIH AGENCIJA Mjenice i obveznice koje prodaju agencije u vlasnitvu Federalne Vlade, poznate su kao vrijednosni papiri federalnih agencija. U takve agencije ubrajamo: 1.. Federalnu nacionalnu hipotekama asocijaciju 2.. Banku federalnih zemlj ita 3.. Federalnu stambeno-hipotekarnu agenciju 4.. Marketinku asocijaciju studentskih kredita One izdaju vrijednosne papire da bi osigurale sredstva za finansiratije pitanja koja su od nacionalnog interesa. 49. CERTIFIKATI O DEPOZITU Je vrijednosni papir koji izdaje banka i koji donosi kamatu za deponovana sredstva. Certifikati o depozitu imaju mali rizik. U sluaju prijevremenog raskida ugovora o oroenju, predviene su i odreene kazne.. Banke danas mogu izdati dvije vrste certifikata o epozitu: 1.. male, potroaki orijentisane CD-e (500 - 100 000 dolara), 2.. velike, poslovno orijentisane CD-e -jumbo (preko 100 000 dolara). 50. MEUNARODNI EUROVALUTNI DEPOZIT su depoziti denominirani u jednoj valuti, a smjeteni u zemlji u kojoj ta Valuta nije domaa. To su depoziti Oroeni na odreeni rok dospijea, a najee na 30, 60 ili 90 dana. Meunarodni eurovalutni depoziti nose vei rizik i dosta su nelikvidni. 51. BANKARSKI AKCEPTI je mjenica trasirana na poslovnu banku koja je akceptirana, sa tim ona preuzima na sebe neopozivu obavezu da novani iznos naznaen na mjenici isplati njenom donosiocu na dan dospijea obaveze. 52. KOMERCIJALNI ZAPISI su neosigurane mjenice koje izdaju kompanije. Rok dospijea im je maksimalno 270 dana. Isto kao i blagajniki zapisi i bakarski akcepti, i veina komercijalnih zapisa se izdaje uz diskont u odnosu na njhovu nominalnu vrijednost. S obzirom da ih izdaju kompanije, kamatna stopa direktno zavisi od nivoa rizika odgovarajue kompanije. Velike kompanije koriste komercijalne zapise u svrhu kreditiranja svojih klijenata. 53. KRATKORONE MANICIPALNE OBAVEZE su vrijednosni papiri sa rokom dospijea do godinu dana, koje izdaju lokalne (kantonalne, gradske i optinske) vlasti. One se izdaju da bi zadovoljile trenutnu potrebu za gotovinom u svrhu finansiranja investicija. Ovi instrumenti su izuzeti od plaanja poreza i zato su privlane investitorima. 54. INSTRUMENTI TRITA KAPITALA imaju rok dospijea dui od godinu dana i imaju vee stope povrata. U instrumente trita kapitala kojima se banke slue ubrajamo: dugorone dravne mjenice i obveznice (treasury notes and bonds), municipalne mjenice i obveznice, te korporativne mjenice i obveznice. 56. DUGORONE DRAVNE MJENICE I OBAVEZNICE Osnovna razlika izmeu dravnih mjenica i dravnih obveznica je u njihovom dospijeu. Mjenice imaju rok dospijea od 1 do 10 godina. Obveznice su s rokom dospijea duim od 10 godina, a najvie do 20 godina. 57.MUNICIPALNE OBAVEZNICE I MJENICE To su vrijednosni papiri koje izdaju lokalne vlasti na period dui od godinu dana. I ovi instrumenti su izuzeti od poreskog plaanja, ali pod uslovom da su namijenjeni finansiranju javnih, a ne privatnih investicija. Svrstavamo ih u dvije kategorije: 1..obveznice s uobiajenim obavezama (GO) - imaju podrku vlade, 2..pribodne obveznice - mogu biti koritene u svrhu fmansiranja dugoronih projekata koji ce u budunosti nositi prihode. 58.KORPORATIVNE MJENICE I OBAVEZNICE Korporativne mjenice su vrijednosni papiri koje izdaju kompanije na rok dospijea do 5 godina dok korporativne obveznice izdaju isti subjekti, ali na dui rok dospijea. Ovi instrumenti nisu tako privlani bankama zbog veeg kreditnog rizika u odnosu na vladine instrumente ali daiu vei prihod. 59. OSTALI INVESTICIONI INSTRUMENTI Su: struktuirane mjenice, sekjuritizovana aktiva i podijeljeni vrijednosni papiri. 60. STRUKTUIRANE MJENICE Neto dobit koju nose struktuirane mjenice je manja od one koju daju dravni instrumenti. 61. PODJELJENI VRIJEDNOSNI PAPIRI razvijaju ileri, tako to razdvajaju glavnicu i kamatu od orginalnog dunikog vrijednosnog papira. Oni zatim prodaju ova dva odvojena potraivanja. Potraivanja po plaanju samo glavnice nazivaju se PO (samo glavnic) vrijednosnog papira, a potraivanja po toku sredstava samo od

kamata obeanih na vrijednosni papir nazivaju se i {samo kamate) Vrijednosnog papira.

62. FAKTORI KOJI UTIU NA IZBOR INVESTICIONIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA osnovni su: 1.. oekivana stopa povrata, 2.. izloenost oporezivanju 3.. rizik kamatne stope, 4..kreditni rizik 5.. poslovni rizik 6..rizik likvidnosti 7.. rizik opoziva 8..rizik prerane otplate 9..zahtjevi za jamstvom 63. OEKIVANA STOPA POVRATA Da bi smo odredili stopu povrata, moramo izraunati dobit po dospijeu, akoce se vrijednosni papiri drati do dospijea, ili izraunati planiranu dobit u periodu posjedovanja od trenutka kupovine, pa do prodaje. 64. IZLOENOST OPOREZIVANJU Na veinu prihoda od investicija banaka i drugih finansijskih investicija plaa se porez. Vee banke obino u najviem poreznom razredu, tako da one esto preferiraju neoporezive dravne municipalne mjenice i obveznice (vrijednosni papiri lokalnih vlasti koji nisu oporezivi). Male banke su u niim poreskim razredima, tako da ulicaj poreza na njihovo pribavljanje investicionih instrumenata nije tako veliki. 65. RIZIK KAMATNE STOPE Kamatni rizik je problem kojem su izloene sve finansijske institucije. Treba naglasiti da su veem kamatnom riziku vie izloeni dugoroni, nego kratkoroni vrijednosni papiri. U posljednje vrijeme upravljanje kreditnim rizikom postala jedna od glavnih aktivnosti menadera banaka i ostalih fmansijskih institucija. Cilj tog upravljanja je odravanje izloenosti rizicima u odreenim okvirima. Da bi se zatitile od ovog rizika, banke trguju jjuersima, opcijama i kamatnim snap-ovima. Krajnju odgovornost za upravljanje kamatnim rizikom ima nadzorni odbor banke 66. KREDITNI RIZIK odreuje se kao vjerovatnoa da dunik ili izdavalac finansijskog sredstva nee biti sposoban platiti kamatu ili otplatiti glavnicu prema uslovima utvrenim u sporazumu o kreditiranju. Kreditni rizik moe rezultirati kanjenjem plaanja, ili ak neplaanjem, to u velikoj mjeri utie na likvidnost banke, tj. na njenu sposobnost izmirenja kratkoronih obaveza. 67. POSLOVNI RIZIK obuhvata sve negativne dogaaje koji su rezultat slabljenja ekonomije u kojoj djeluje odreena banka. Ti dogaaji direktno utiu na kreditnu aktivnost banaka. 68. RIZIK LIKVIDNOSTI je rizik kojem su izloene sve banke i predstavlja rizik od nesposobnosti izmirenja kratkoronih obaveza. Poveana potreba za likvidnou najee nastaje usljed povlaenja sredstava od strane velikog broja deponenata. Da bi osigurale odgovarajui stepen likvidnosti, ali istovremeno da ne bi drale velike iznose u gotovini, banke esto investiraju u likvidnije vrijednosne papire. Upravljanje likvidnou jedna od fundamentalnih obaveza banaka i sastavni je dio procesa upravljanja aktivom i pasivom. 69. RIZIK OPOZIVA Veina kompanija i neke vlade koje izdaju investicione vrijednosne papire zadravaju pravo opoziva tjh instrumenata prije njihovog dospijea. Banke se mogu zatiti od ovog rizika nadva naina: izbjegavanjem kupovine vrijednosnih papira s ovom opcijom,

ispuni obavezu o dospjelosti namiriti obavezu ako su. ispunjeni uslovi navedeni u garanciji. Prema odnosu bankarske garancije i osnovnog posla, dijele se na: a) Nesamostalne (akcesome, zavisne, uslovne) su garancije kod kojih obaveza banke kao garanta zavisi od obaveze dunika iz osnovnog posla. b) Samostalne (independent, nezavisne, bezuslovne) su pravno potpuno odvojene od osnovnog posla na bazi kojeg nastaju ili od bilo kojeg drugog uslova. 75. ODNOSI KOD BANKARSKIH GARANCIJA Bankarske garancije imaju 3 obiljeja: 1.. Postoje najmanje 3 odnosa: odnos dunika i povjerioca iz osnovnog posla; odnos dunika i banke o davanju garancije; odnos povjerioca iz osnovnog posla i banke garanta, 2.. Svi pravni odnosi i poslovi su samostalni, 3..Odnosi u bankarskoj garanciji veu trgovaka i proizvodna preduzea sa bankama. Ugovor o bankarskoj garanciji se redovno zakljuuje u pismenoj formi, a stranke su dunik iz osnovnog posla (nalogodavac) i banka (nalogoprimac). Davalac garancije (punudilac) je uvijek banka, Korisnik garancije je povjerilac iz osnovnog posla. Prema ZOO: zakonski (ex lege) i oni po prirodi posla bitni elementi su: 1.. Novani iznos na koji bankarska garancija glasi 2.. vr ste garancije. Kod nesamostalnih garancija uslovi obuhvataju i neizvrenje tj. neuredno izvrenje, a kod samostalnih ova vrsta uslova ne postoji. 3..Pisana forma 4.. Oznaenje obaveze treeg lica kod akcesornih garancija. Bitni elementi po prirodi posla su: firma i adresa banke; firma i adresa korisnika; posao koji se obezbjeuje bankarskom garancijom; rok vaenja bankarske garancije; mjesto izdavanja- potpis banke garanta. Nebitni elementi: broj bankarske garancije, klauzula o vraanju bankarske garancije. Rok vaenja bankarske garancije je vremenski period u kome postoji obaveza banke da isplati garantovanu 76. OBAVEZA PLAANJA BANKARSKE GARANCIJE prestaje: izjavom korisnika da banku oslobaa odgovornosti; sporazumom korisnika i banke o prestanku obaveze; isplatom garantovaue surne izuzev kod revoiviog bankarske garancije; istekom roka vaeaja garancije. Banka plaa cjelokupan iznos. Isplatu mora izvriti banka koja je izdala garanciju. Plaanje se moe izvriti korisniku ili licu na koje je garancija prenesena valjanom cesijom. Obaveza plaanja postoji i izvrava se u periodu vaenja garancije. Bankarska garancija prestaje da vai; odreenog datuma ili istekom roka; uslovne bankarske garancije kada korisnik obavijesti banku daje nastupio dogaaj; istekom 6 godina od dana izdavanja. Pravno utemeljeno odbijanje plaanja garancije banka vri na osnovu prigovora i to: 1..osnovnog posla 2.. iz posla bankarske garancije 3..iz linog odnosa sa korisnikom Kod nesamostalnih garancija, banka je ovlatena i duna da istakne sve prigovore koje iz osnovnog posla njen nalogodavac ima prema korisniku garancije, kao svome povjeriocu. Kod samostalnih garancija problem je ekonomske prirode: -kod kauzalnih banka moe korisniku kao prigovor istai svoje pravo koje potie iz neostvarivanja te klauze, a pored toga ima i druge prigovore karakteristine za apstraktne samostalne garancije, -kod apstraktnih samostalnih garancija prigovori se dijele na: a) one koji potiu iz posla garancije (objektivni); b) iz linog odnosa banke sa korisnikom (subjektivni). Objektivni prigovori su: osnovni posao ne postoji ili nije punovaan; prigovori iz sadraja bankarske garancije; prigovori koji neposredno potiu iz zahtjeva za plaanjem, a posredno iz same garancije. Subjektivni prigovori su: prigovor kompenzacije, prigovor prevare, prigovor nezakonitosti ili nemoralnosti osnovnog posla, prigovor daje korisnik namjerno sprijeio izvravanje obaveza dunika iz osnovnog posla. 77. PRENOS PRAVA IZ GARANCIJE korisnik stie subjektivno pravo na naplatu odredjene sume. U teoriji, ovo pravo je: Uslovi za prenos prava bankarske garancije : 1.korisnik bankarske garancije moe svoje pravo iz bankarske garancije ustupiti treem licu samo sa ustupanjem potraivanja koje je osigurano putem bankarske garancije i prenosom svojih obaveza u vezi s osiguranim potraivanjem; 2..korisnik bankarske garancije vri prenos prava iz bankarske garancije samo ako je prethodno treem licu ustupio osnovni ugovor. Ukoliko cesionar, na subjekt na koji je preneseno pravo iz osnovnog posla, ne podnese dokaze o prenosu ugovora, banka je ovlatena da odbije plaanje: - pitanje prenosivosti bankarske garancije treba rjeavati u osnovnom ugovoru prenos se vri ugovorom o cesiji 78. PODJELA BANKARSKIH GARANCIJA Mopgu da se razvrstavaju i klasificiraju odnosno podjela je: a) vrsta ugovora ije se ispunjenje obezbjedjuje garancijom b)broj banaka koje preuzimaju garancijsku obavezu c)uslov koji treba da bude ispunjen da bi se dolo do isplate garancije d)obaveza polaganja pokria za izdatu garanciju e)nacionalnost banke koja izdaje garanciju Sve bankarske garancije se mogu svrstati u dvije velike grupe. Prvu grupu ine sve one bankarske garancije kod kojih se ne trai da bude ispunjen neki uslov da bi dolo do isplate garancije. Dok bi u drugoj grupi pripadale garancije kod kojih se trai da bude ispunjen uslov od strane korisnika garancije. Garancije iz prve grupe se nazivaju bezuslovnim garancijama, a iz druge grupe uslovnim garancijama. Bankarske garancije dakle, mogu da se dijele prema predmetu osnovnog posla, odnosno ugovora ije se ispunjenje obezbjeuje bankarskom garancijom. Prema tome imamo: 1) garancije za dobro izvrenje posla; 2)garancije za, vraanje avansa; 3) konsignacione garancije. Bankarske garancije mogu da se dijele prema broju garanata na; a) konzorcij ame garancije b) individualne garancije. Bankarske garancije mogu da se dijele na: pokrivene i nepokrivene garancije. Pokrivene bankarske garancije su one kod kojih nalogodavac za izdatu garanciju polae odgovarajue novano pokrie iz koga banka plaa obaveze iz garancije. i obrnuto, nepokrivene garancije bile bi, dakle, one garancije kod kojih nalogodavac ne daje banci garantu prije izdavanja garancije novano pokrie. Bankarske garancije mogu da se dijele na: direktne i indirektne. Ukoliko banka garant izda garanciju treem licu, odnosno korisniku

kupovinom obveznica koje nose due vrijeme odgaanja opoziva (tako da se opoziv ne moe pojaviti za nekoliko godina). 70. RIZIK PRIJEVREMENE OTPLATE se moe javiti ako se kamatne stope spuste. U tom sluaju dunici se refmansiraju po niim stopama, a vrijednosni papiri se ranije isplauju. 71. INFLATORNI RIZIK je prisutan kada doe do porasta cijena roba i usluga na njihovim tritima. Usljed toga dolazi do slabljenja kupovne moi prihoda od kamata i otplaene glavnice od kredita i vrijednosnih papira. Banke se od inflatornog rizika mogu zatiti preko kratkoronih vrijednosnih papira i vrijednosnih papira s promjenljivim kamatnim stopama. 72. ZAHTJEVI ZA JAMSTVO Banke u SAD-u, da bi prihvatile dravne depozite, moraju poloiti zalog kako bi javna sredstva bila na sigurnom, "Prvih 100 000 dolara tih javnih depozita pokriveno je saveznim osiguranjem depozita; ostatak se mora osigurati iz dravnih vrijednosnih papira vlade SAD-a i vrijednosnih papira saveznih agencija koje banka posjeduje. 73. MEUNARODNE BANKARSKE GARANCIJE je pojam koji se koristi za oznaku specifinog pravnog instituta personamo-pravnog osiguranja potraivanja, koje osiguranje na traenje jedne osobe banka daje drugoj osobi. Bankarske garancije nastale su u meunarodnoj poslovnoj praksi i institut su autonomneg trgovakog prava. Prednost bankarske garancije u odnosu najemstvo se ogleda u njenoj broj i efikasnijoj realizaciji s obzirom da u sluaju neizvravanja obaveze od strane dunika, povjerilac ne mora pokretati sudski spor radi namirenja svoga potraivanja. Ona je dakle, sigurnija jer ispunjenje dunikove obaveze garantuje banka kao fmansijska institucija. Banka svoju obavezu iz garancije izmiruje u novcu, bez obzira na to da li se garancijom obezbjeuje ispunjenje novane ili nenovane obaveze. 74. POJAM. RAZVOJ I VRSTE BANKARSKIH GARANCIJA Rizici se mogu klasificirati na: a) rizik iz ugovornog odnosa, b) rizik uslijed nesolventnosti kupaca, c) politiki rizici i d) rizici vezani za ekonomsku situaciju. Teorijske definicije bankarske garancije: 1.. Bankarska garancija kao jednostrano obavezni ugovor kojim se banka kao garant obavezuje prema korisniku bankarske garancije.da mu nadoknadi tetu zbog neostvarivanja privrednog interesa, 2..Bankarska garancija kao jednostrani pravni posao kojim se banka kao garant obavezuje da e korisniku garancije isplatiti novani iznos iz bankarske garancije ukoliko dunik iz osnovnog posla ne izvri svoju ugovornu obavezu, 3..Bankarska garancija je obaveza banke prema korisniku da e mu za sluaj da tree lice ne

garancije po nalogu svog komitenta, tada je u pitanju direktna garancija. Bankarske garancije moemo podijeliti na: bankovne garancije s naslova jemstva i bankovne garancije s naslova samostalnog garancijskog ugovora.Najznaajniji kriteriji za klasifikaciju i podjelu bankarskih garancije sljedei: a) vrsta ugovora ije se izvrenje obezbjeuje b) uslov koji mora biti ispuljen da bi se isplatio garantni iznos c) zavisnost bankarske garancije od osnovnog posla 79. LICITACIONE GARANCIJE (guarantvfor adjudication) Licitactonom garancijom banka korisniku obezbjeuje isplatu odreene sume pod predvienim uslovima u sluaju da nalogodavac povue svoju ponudu a jame, najee ponudama licitacije, ili ih odbije da zakljui ugovor u skladu sa uslovima javne licitacije, ako bude izabran kao najpovoljniji ponua. A ako se radi o izvoenju Investicionih radova nije mjerodavna samo cijena nego i drugi uglovi kao to su: a) tehnika i kadrovska opremljenost izvoaa; b) iskustvo koje ima na poslovima koji ine predmet licitacije; c) rokovi zavretka objekta d) potvrde o bonitetu. U ponudi, pored tehnike i tehnoloke koncepcije planiranog investicionog objekta sa odgovaajuim ekonomsko-finansijskini uslovima, najee predvia i obaveza za uesnika na licitaciji da uz ponudu dostavi i garanciju neke prvoklasne banke. Garancija za uee na licitaciji obezbjeuje naruioca (investitora) od rizika da ponua ija ponuda bude prihvaena ne ispuni obaveze predviene u licitacionim uslovima, a koje se sastoje u obavezi da zakljui glavni ugovor ili da pribavi garanciju za dobro izvrenje posla. 80. Rizici koii se pokrivalu licitacionom garancijom ako nije nita drugo previdjeno, pokrivaju se jednom bankarskom garancijom Ali to ne znai da se ovi rizici ne mogu pokriti i sa vie bankarskih garancija koje je izdala jedna ili vie banaka Licitacione garancije su redovno bezuslovne garancije, odnosno takve garancije kod kojih se ne trai da korisnik garancije ispuni bilo kakvu obavezu sa svoje strane da bi tako stekao pravo da zadaje naplatu novanog iznosa na koji garancija glasi. 81. VISINA GARANTNOG IZNOSA Visina garantnog iznosa kod licitacione garancije se u praksi odreuje na dva naina i to u Mesnom iznosu ih u odreenom procentu od ukupne predraunske vrijednosti investicionog objekta ih u odreenom procentu od vrijednosti robe koja se isporuuje nakon izbora najpovoljnijeg ponuaa. 82. Rok vaenja licitacione garancije 1..prestaje po proteku odreenog vremena koje se rauna od daturha izdavanja garancije i neke sluajeve posebnog prestanka garancijeske obaveze, kao na primjer, u momentu prihvatanja ponude najuspjenijeg ponuaa, prestaju garancije koje su dali ostali uesnici na licitaciji nezavisno od toga da li je njihov rok vaenja prestao, 2.. kad je zakljuen ugovor u skladu sa ponudom ili kad se investitoru prezentira bankarska garancija za dobro izvenje posla (ugovora). 3.. kad je investitor nakon sprovedene licitacije izmjeni lictacione usiove, odnosno uslove za zakljuenje ugovora koji su zasnovani na licitacionim uslovima, U ovom sluaju licitaciona garancija prestaje u momentu kad su ispunjeni prvobitni predvieni licitacioni uslovi. 83. GARANCIJA ZA DOBRO IZVRENJE POSLA (performance guarantees) jeste takva garancija kojom se banka garant obavezuje da e investitoru (korisniku garancije) isplatiti odreenu novanu sumu u sluaju da dunik ne ispuni ili neuredno ispuni svoje ugovorne obaveze. Garancija za dobro izvrenje posla veoma se iroko koristi u praksi, jer se pomou ove garancije moe obezbjediti ispunjenje bilo kog obligacionog ugovora. Garancijom za dobro izvrenje posla (ugovora) kod ugovora iz oblasti investicione izgradnje pokriva se rizik neispunjenja ugovora kao i rizik neurednog ispunjenja. Za ovu vrstu bankarske garancije bitno je da je njen korisnik obezbjeen od tete do koje moe doi zbog neispunjenja ili neurednog ispunjenja ugovora u vezi s kojim se izdaje bankarska garancija. 84. BEZUSLOVNA BANKARSKA GARANCIJA podrazumjeva se garancija u kojoj nije naveden uslov od ijeg ispunjenja zavisi isplata garantnog iznosa, Kod ove garancije dovoljno je da korisnik garancije, uz zahtjev za plaanje, podnese izjavu u kojoj navodi da dunik iz osnovnog ugovora nije izvrio svoju obavezu ili nije uredno ispunio svoje ugovorne obaveze i dm na osnovu toga ostvari svoja potraivanja koja ima prema banci garantu. Banka garant je duna da svoju garancijsku obavezu ispuni im je korisnik garancije podnio zahtjev za isplatu. Meutim, ukoliko banka garant odbije da ispuni ovu svoju obavezu bie odgovorna i obavezna da korisniku garancije nadoknadi cjelokupnu tetu koju je ovaj zbog toga imao. Ova teta se moe prevaliti na nalogodavca. Korisnik garancije, koristei svoja ovlatenja moe zlouptrijebiti garanciju tako to e naplatiti garantni iznos, a nije ispunio svoju obavezu iz osnovnog ugovora koju je duan bio da ispuni. 85. SAMOSTALNA BANKARSKA GARANCIJA je oblik kakav se danas masovno koristi u poslovima meunarodnog robnog i platnog prometa. U bankarskoj praksi ovakav oblik garancije najee se prepoznaje po klauzuli "bez prigovora". Pomou samostalne garancije se pokriva ne samo rizik povrede obaveza iz osnovnog ugovora, nego i rizik nepunovanosti ugovora u cjelini. 86. BERZANSKO POSLOVANJE Cilj berzi je poveanje transparentnosti trita vrijednosnica, vea efikasnost, smanjenje trokova transakcija ali i zatita od manipulisanja. Postojanje berze, odnosno berzanske trgovine na nekom tritu, ukazuje daje to trite sugurno i da nije pod uticajem netrinih rizika u poslovanju. Jaanje berzanskog poslovanje ukazuje na porast sigurnosti u odreenoj privredi. Kljuna funkcija berze je da obezbedi kontinuelno trite hartija od vrednosti po cenama koje ne odstupaju bitno od onih po kojima su prethodno prodate. Uloga i znaaj berze je da se obezbjede ravnopravni uslovi za susretanje ponude i tranje za odreenom akcijom, te da se utvrdi njena objektivna cijena. Berzanski posrednici - brokeri trguju strandardizovanim trinim materijalom hartijama od vrijednosti, po unaprijed poznatim pravilima, a sve popraeno standardizovanom dokumentacijom. Finansijsko trite je tano odreeno mjesto, vrijeme i prostor gdje se trguje (kupuje i prodaje) finansijskim instrumentima, pod precizno defmisanim pravilima i uslovima. Berza je specifian oblik veoma organizovanog trita na kome se obavlja promet robe, novca, deviza i kapitala izraenih u hartijama od vrijednosti. Finansijski instrumenti moraju ispunjavati stroge uslove da bi uopte mogli biti primljeni na listmg berze i kotrnuu na berzi.

87. LANOVI BERZE lanovi berze su brokersko-dilerska drutva i ovlatene banke. Prijem u lanstvo berze vri se na osnovu podnjetog zahtjeva i dokumentacije propisane aktima berze. Berza ne smije povrediti princip ravnopravnosti lanova berze. lan berze je posebno duan: 1..da se pridrava svih akata berze, 2..da savjesno obavlja poslove na berzi, 3..da ne zloupotrebljava informacije koje nisu dostupne svim uesnicima na berzi 4..da o prispjelom nalogu klijenta ili o sopstvenom nalogu odmah obavjesti berzu' 5..da izvrsne naloga odloi do isteka mka ko ji ber za propisuje svojim' pr avilima poslovanja, 6.. da pismeno obavjetava berzu o svakoj promjeni svojih ovlatenja, prava, obaveza i odgovornosti u pravnom prometa, a naroito o promjenama koje se odnose na uslove na osnovu kojih je stekao lanstvo na berzi, i 7..da plaa lanarino, proviziju od zakljuenih poslova trgovme harfama od vrijednosti na berzi i druge naknade utvrene tarifhikom berze. Pravila trgovanja na berzi izrasla su iz obiajnog trgovinskog prava i uobliavala su se zajedno sa postepenim nastankom berze tokom razvoja trita i trinih odnosa. Ova pravila imaju dvostruku funkciju: 1. da obezbjede standardizaciju predmeta trgovine i samih pravila trgovanja, i 2. da prue zatitu uesnicima u trgovanju. 88. VRSTE BERZI mogu podeliti na robne berze i finansijske. - Na robnim berzama se trguje razliitim vrstama roba (ito, krompir, meso, kafa, nafta, obojeni metali, nemetali, pamuk, eer, vuna, zlato, kalaj, itd.) - Finansijske berze mogu biti univerzalne i specijalizovane. - Univerzalne berze su one berze na kojima se trguje hartijama od vrednosti, najee onima koje predstavljaju finansijske instrumente na tritu kapitala. - Na specijalizovanim berzama se trguje samo odreenim berzanskim materijalom. One mogu biti berze efekata - ako se sa njima kupuju i prodaju samo dugorone hartije od vrednosti, devizne berze, berze zlata i plemenitih metala, itd. Berza utvruje i publikuje cijene hartija od vrijednosti. Cijene pojedinih hartija od vrijednosti utvruju se na bazi efektivne kupovine i prodaje, odnosno ponude i tranje konkretne hartije od vrednosti. Berza je duna da u svom poslovanju obezbjedi: 1.. zakonito obavljanje trgovine na berzi, 2.. zatitu interesa uesnika na berzi, 3.. potovanje pravila i standarda berze koji se odnose na ponaanje uesnika na berzi, 4.. informacije za javnost o svim injenicama znaajnim za rad berze. 89. SARAJEVSKA BERZA vrijednosnih papira osnovana je 13.09.2001. godine kao dinonicko drutvo od strane osam brokerskih kua. Osam brokerskih kua koje su osnovale Sarajevsku berzu: 1.. BIFIM"dd. Biha 2.."FIMA Int." d.0.0. Sarajevo 3.."VGT-BROKER" dd. Visoko 4.. CENTRAL BROKER HAUSE & GROUP" d.d. Sarajevo 5.. BROKER" d.d. Sarajevo "BONDINVEST" d.o.o. Mostar 6.. BROKERS" d.o.o. Sarajevo "CREDOS" d.o.o. Sarajevo Funkcija berze je osiguravanje informacija o ponudi i potranji kao i o trinoj vrijednosti trgovanih vrijednosnih papira. ' Ova berza je organizovana u tri zasebna segmenta, na kojima se trguje po posebnim pravilima, i to: 1.. Zvanina kotacija, 2.. Kotacija fondova, 3..Slobodno trite. Da bi bio primljen u zvaninu kotaciju na Sarajevsku berzu vrijednosnih papira emitent mora ispuniti odreene kriterijume. Kotacija fondova koji je razvijen za investicione fondove. Slobodno trite je segment trita SASE na kojem su ulo vi prijema najblai. Da bi se papirom poelo trgovati na Slobodnom tritu, dovoljno je da brokerska kua ili emitent sam postavi zahtjev za uvrtenje. Ukoliko emitent podnese zahtjev za uvrtenje, mora berzi dostavljati finansijske izvjetaje o svom poslovanju. Trenutno koriste dva sistema trgovine, i to: 1..Aukcijski 2..MFTS ili kontinuirani Aukcijska trgovina se odvija na sljedei nain: Pred-otvaranje period u kom je dozvoljen unos, mijenjanje i brisanje naloga. Nalozi se i pored mogueg slaganja cijena i koliina ne sklapaju. Otvaranje berzanski trgovinski sistem (BTS) na osnovu postavljenih parametara uz pomo random-procedure odreuje momenat kad e se desiti sklapanje naloga u transakcije. Post-fixing period tzv. order-book-cleaning-a. U ovom periodu ne mogu se unositi, mijenjati ili brisati nalozi. Kada doe do momenta tlxing-a, BTS analizira knjigu naloga za svaki simbol i odreuje njegovu cijenu za taj dan. Cijenae biti ona po kojoj e promet dionicama tog simbola biti maksimalan. Berzanski indeks BIFX Berzansl indeks SASX-10 Emitenti koji ulaze u sastav SASX-10 moraju ispunjavati sljedee uslove: - da spadaju u red 10 emitenata sa najveom trinom kapitalizacijom. 90. TRGOVANJE NOVIM VRSTAMA FINANSIJSKIH DERIVATA NA BERZI FJUERS TRGOVINA Berza utvruje taan iznos aktive koji mora biti isporuen po jednom ugovoru, kako e se kotirati budua cijena i, moda, ogranienje iznosa da kojeg se moe kretati fjuers cijena (u ugovoru) u toku jednog dana. Na primjer, u momentu prodaje, ogranienje dnevnog kretanja cijene za fjuers ugovor za naftu je jedan dolar. Ukoliko cijene padaju za navedeni iznos, za ugovor se kae daje na donjem ogranienju (limit down). Ukoliko cijena poraste za navedeni iznos, kae se da je na gornjoj granici. Fjuers cijene se redovno objavljuju u finansijskopj tampi.

91. VALUTNE OPCIJE Valutne opcije nisu nova ideja. Inicijalno su se javile u Njujorku 20_tih godina, ali nisu doivjele uzlet. Amerike banke su poele da prodaju povremene opcije za komitete u 1940. godini, ali se trite nije ozbiljnije razvilo do 1982. godine. Od tada doivljavaju uzlet. Opcije na ovoj berzi su dizajnirane kao amerike opcije sa standardizovanim jedinicama trgovine i datumom isticanja. Standardizacija je bitna za trgovinu na centralnom tritu, ali ima ogranienje fleksibilnosti. Postoje tri vrste trgovaca na ovoj berzi: specijalisti, market makers i brokeri na parketu: Specijalisti ili primarni trgovci su firme koje je dizajnirala berza da bi osigurala urednu trgovinu i da bi upravljala limitiranim nalozima za svaku valutu. Market makers su lanice koje trguju za sopstveni raun, ali su obavezne da kotiraju ako to zahtijeva specijalista. U zamjenu za spremnost da trguju i kad im to ne odgovara. Thefloor brokers rade kao agenti za nalogodavce. Odmah kada primi nalog od nalogodavca, on prilazi drugom trgovcu istom valutom i izvikuje svoju ponudu za opciju. Ako, na primjer, uini ponudu od 1 centa, moe dobiti odgovor da se prodaje za 1,1 ili 1,2 centa. Posao je zakljuen na komadiu tampanog papira koji kupac nosi specijalisti. To se, onda, ubacuje u kompjuterski informacioni sistem berze i zatim alje na privatno korienje i ekrane u Sali za trgovanje. Nakon toga, trgovac na podu porvruje trgovinu nazad u brokersku kancelariju. DEVIZNO TRITE TRANJA ZA DOLARIMA Tranja za USD potie iz svih meunarodnih transakcija koje generiu devize. 92. IZVOZ SAD Vaan izvor tranje na deviznom tritu jesu stranci koji trenutno ne posjeduju dolare, ali koji ele da kupe amerike proizvode ili usluge. Japanski uvoznik drveta je, na primjer, takav kupac; austrijski par koji planira da provede odmor u SAD je, takoe, takav kupac. 93. PRILIV KAPITALA Drugi priliv tranje za dolarima dolazi od stranaca koji ele da kupe ameriku imovinu. Da bi kupili ameriku imovinu vlasnici stranih valuta moraju prvo kupiti dolare na deviznom tritu. 94. OBIM TRGOVINE, TRGOVINSKI BILANSI NOVI MERKANTILIZAM suficit jedne zemlje je deficit druge. prema tome, dobitak jedne zemlje, ocjenjen kao suficit, mora biti gubitak druge, u vidu deficita. . Merkantilisti su bili ekonomisti koji su predhodili Adamu Smitu. Oni su o uspjehu trgovine sudili po obimu trgovinskog bilansa. U mnogo sluajeva, ova teorija ima smisla kada se posmatraju njeni ciljevi, a to je korienje meunarodne trgovine kao sredstva, izgradnje politike i vojne moi drave, radije nego sredstva podizanja ivotnog standarda stanovnitva. Suficit bilansa plaanja dozvoljava zemlji (onda i sada) da pribavi devizne rezerve. Posljednjih godina, strana domainstva i firme su investirale stotine milijardi dolara u amerike hartije od vrijednosti i nekretnine. Ovo je zahtijevalo konverziju stranih valuta u dolare. Rezultirajue transakcije se zovu dugoroni tokovi kapitala.. 95. SREDSTVA RAZMJENE Izvjesne valute, meu kojima je najvaniji USD, su prihvaene od strane drava, banaka i obinih ljudi kao meunarodno sredstvo razmjene. Ove valute su, istovremeno, prihvatljive meu kupcima i prodavcima koji mogu biti manje raspoloeni da trguju jedan sa drugim ako koriste manje poznatu valutu. 96. REZERVE VALUTE Firme, banke i vlade esto akumuliraju i dre devizne rezerve upravo kao to pojedinci imaju tedne raune. 97. UKUPNA TRAENJA ZA DOLARIMA od strane vlasnika stranih valuta je suma tranje za sve za kupovinu amerikog izvoza, za dugorona ili kratkorona ketanja kapitala za kupovinu dolara da bi se koristio u drugoj transakciji ili za poveanje sopstvenih rezervi. ta vie, zbog toga to ljudi, firme i vlade svih zemlja kupuju proizvode iz mnogih drugih zemalja i investiraju u mnoge druge zemlje, tranja za bilo kojom valutom e biti agregatna tranja pojedinca, firmi i vlada u odreenom broju razliitih zemalja. 98. OBLIKOVANJE KRIVE TRANJE ZA DOLARIMA Tranja za dolarima, izraena u jenima, je predstavljena krivom sa negativnim nagibom. Kada je dolar jeftiniji amerika imovina i hartije od vrijednosti postaju atraktivni za kupovanje, a kupljena koliina e porasti. 99. PONUDA DOLARA ponude dolara na deviznom tritu su izvori tranje za jenom. 100. OBLIK KRIVE PONUDE DOLARA Kada je dolar depreciran cijena japanskog izvoza u Americi izraena u dolarima se poveava. Potrebno je vie dolara za kupovinu iste koliine japanskih dobara tako da e ameriki graani kupovati manje sada skupljih japanskih proizvoda. Koliina dolara, koja je ponuena u razmjenu za jene da bi se platio japanski izvoz , e pasti. 101. ODREIVANJE DEVIZNOG KURSA Tri vana sluajeva su: 1..Kada nema dravnih fmansijskih transakcija od strane centralne banke, devizni kurs je odreenjednakou ponude i tranje za dolarima koja proizilazi iz tekueg i kapitalnog rauna. To se zove fleksibilni devizni kurs. 2.. Kada se dravne fmansijske transakcije koriste da odre devizni kurs kao odreenu vrijednost, onda se on zove fiksni devizni kurs. 3.. Izmeu ova dva ista" sistema postoji niz moguih meusluajeva, ukljuujui vezani devizni kurs, koji se prilagoava (adjustable peg) i kontrolisano fluktuirajui devizni kurs {managedjloat). Sistemom vezanog deviznog kursa koji se prilagoava vlade postavljaju i pokuavaju da odre paritetnu (nominalnu) vrijednost deviznog kursa, ali eksplicitno priznaju da mogu nastati okolnosti u kojima e promijniti paritet. Sistemom kontrolisanofluktuirajueg deviznog kursa centralna banka nastoji da ima izvjesni stabilni uticaj na devizni kurs, ali ne pokuava da ga fiksira na neku javno proklamovanu paritetnu vrijednost. 102.FIKSNI DEVIZNI KURS Devizni kurs se prilagoava tako da je bilans plaanja jednak nivou dravnog finansiranja u odsustvu svakog dravnog finansiranja, postoji fleksibilni devizni kurs, a bilans plaanja je jednak nuli. Vlada moe

fiksirti devizni kurs korienjem dravnih fmansijskih transakcija da bi odgovorila na poveanu tranju Ili ponudu. Zlatni standard, koji je funkcionisao tokom najveeg dijela XIX i poetkom XX vijeka, je karakterisao fiksni devizni kurs.

duniko- povjerilake odnose na osnovu kojih se cijeni stepen zaduenosti i meunarodne kreditne sposobnosti. 125. STRUKTURA PLATNOG BILANSA Svi ekonomski odnosi sa okruenjem imaju odreene posljedice koje se iskazuju kroz razliite vrste bilansa. To je sistematski pregled svih ekonomskih transakcija jedne zemlje sa drugim zemljama. Platni bilans, u naelu, ima dvije osnovne funkcije: Da na sistemski nain prikae sve ekonomske odnose jedne zemlje sa inostranstvom i Da prikae finansijsku likvidaciju tih odnosa 117. STRANE DIREKTNE INVESTICIJE Strane direktne investicije obuhvataju izgradnju fabrike u inostranstvu ili kupovinu onoga to se smatra kontrolnim"!li vanim interesom u nekoj firmi koja je osnovana u inostranstvu. Portfolio investicije su kupovina akcija strane firme. Tokovi kapitala obino se dijele na dugorone i kratkorone. Dugoroni tokovi kapitala definisani su kao strane direktne investicije (SDI), koje se javljaju kada neka npr. amerika firma gradi ili kupi fabriku u inostranstvu, plus portfolio investicije i dugoroni zajmovi. strane direktne investicije bile su politiki nepopularne u veini zemalja. Glavni razlog bio je taj to su one povezane sa strancima kojima se, prema lokalnom miljenju, ne moe vjerovati. Postojao je strah da stranci ne preuzmu vitalne sektore privrede i upravljaju njima na nain koji im donosi najvie koristi, a ne onako kako bi bilo najbolje za zemlju. Strane direktne investicije donose korist. One su glavni kapital za prenos moderne tehnologije izmeu zemalja. Kada strana firma zapone poslove u nekoj zemlji, ona e najvjerovatnije primijeniti proizvodne i upravljake tehnike koje koristi kod kue. Domaim firmama nee trebati mnogo da ponu da imitiraju ove tehnike npr. ameriki proizvoa automobila koji kopiraju japanske strategije upravljanja. Jo jedan razlog za pozitivan stav u korist stranih direktnih investicija vezan je za njihov pozitivan uticaj na platni bilans zemlje domaina. Ako privreda zemlje domaina upadne u recesiju, strani direktni investitori e najvjerovatnije imati potekoa kao i sama domaa privreda. Njihovi profiti e biti smanjeni i oni e imati malo sredstava da poalju kui. 118. STRANE DIREKTNE INVESTICIJE SAD i STRANE DIREKTNE INVESTICIJE U SAD Koje zemlje imaju najvie direktnih investicija u SAD, a gdje Amerikanci ele da investiraju? 40% stranih direktnih investicija u SAD je u proizvodnji i oko 25% je u fmansijskim uslugama i nekretninama. Britanske investicije u SAD u 2000. godini rasprostranjene su u svim domaim industrijama, ali najvie u proizvodnji (30%), osiguranju (3,9%), nafti (28,6%) i uslugama (11,7%). Japanske investicije su uglavnom u oblasti trgovine (29%) proizvodnje (27%),Gnansija(12%)i nekretnina (6,1%). Amerike firme najee investiraju u razvijene zemlje. Preko 50% stranih direktnih investicija SAD je u Evropi. 30% ukupnih stranih direktnih investicija SAD je u proizvodnji, a oko 50% je u bankarstvu, finansijama, osiguranju i nekretninama. 119. PAD PEZOSA Pad pezosa u periodu 1994-1995. godine predstavlja opasnost od finansiranja trgovinske neravnotee preko portfolio investicija i kratkoronog kapitala. Prije krize pezosa, smatrano je da je Meksiko postigao ekonomski uspijeh i on je u tom pogledu predstavljao obrazac za zemlje treeg svijeta. Meksiko se izborio sa krizom dugova u 1980-im i zajedno sa Kanadom i SAD potpisao sporazum o slobodnoj trgovini. Postojalo je malo razloga za sumnju da bi meksiki pezos mogao da doivi kolaps. Godinja stopa deprecijacije pezosa od 4% samo bi pokrila razlike u inflaciji izmeu Meksika i SAD. Povean deficit tekueg rauna doveo je do deprecijacije pezosa. Ipak, ak i najmanji znak deprecijacije pezosa doveo bi do zastoja priliva kapitala i do odlaska kratkoronog kapitala iz zemlje. Smanjenje deficita dovelo je do nezaposlenosti. 120. KRATKORONI KAPITAL I PLATNI BILANS Oni se javljaju kada graani jedne zemlje, otvaraju bankarske raune u stranoj valuti, kupuju kratkorone inostrane finansijske aktive ili kupuju obveznice neke strane vlade bilo kog roka dospijea. 121. PLATNI BILANS razvojne strategija i politike ekonomskih odnosa sa inostranstvom treba da dovede do optimizacije stopa rasta, breg rjeavanja strukturnih problema u privredi, kretanje tehnikog progresa i poveanja konkurentnosti nacionalne privrede na svjetskom tritu. Pod platnim bilansom zemlje se podrazumijeva sistemski pregled svih ekonomskih transakcija koje pojedinci, privredni subjekti i dravni organi, obave sa inostranstvom u odreenom vremenskom periodu, a najee u toku jedne kalendarske godine. Sam pojam bilansa podrazumijeva stavke rashoda i prihoda, pa tako i platni bilans ima stavke rashoda i prihoda. Platni bilans se vodi po sistemu dvojnog knjigovodstva koji podrazumjeva da se svaka stavka (transakcija) knjii na dugovnoj i potranoj strani, pa je zbog toga, raunovodstveno po smatrano platni bilans uvijek u ravnotei. 122. KONCEPT PLATNOG BILANSA Platni bilans predstavlja sistematski pregled ukupnih novanih dugovanja i potraivanja jedne zemlje prema inostranstvu u datom vremenskom periodu, najee u toku jedne godine. Ukupna novana dugovanja i potraivanja jedne zemlje prema inostranstvu su ekonomski izraz svih transakcija ostvarenih po osnovu plaanja uvoza i naplate izvoza roba, plaanja uvoza i naplate izvoza usluga (saobraaja, turizma, osiguranja, izvoenja graevinskih radova i dr.), uzimanje i davanje kredita, plaanja i naplaivanja dugova (glavnica i kamata) po kreditima iz ranijih godina, poveavanja i smanjivanja deviznih rezervi i dr. Saldo u platnom bilansu moe biti pozitivan, negativan i uravnoteen. Platni bilans js pozitivan kada su ukupna potraivanja vea od ukupnih dugovanja date zemlje. Platni bilans je negativan kada su ukupna potraivanja manja od ukupnoh dugovanja. Platni bilans je uravnoteen kada su ukupna potraivanja jednaka ukupnim dugovanjima. Platni bilans u svakoj zemlji sastavlja se po odreenoj metodoligiji i emi koju preporuuje MMF. 123. DEVIZNI BILANS predstavlja pregled o svim meunarodni im plaanjima i naplaivanjima jedne zemlje sa inostranstvom u odreenom periodu. Devizni bilans je vrlo znaajan, jer pokazuje devizni priliv i odliv iz zemlje, kao i stanje likvidnosti zemlje prema inostranstvu. Devizni bilans moe da bude siguran izvor informacija za sastavljanje platnog bilansa. 124. OBRAUNSKI BILANS bilans iskazuje stanje meunarodnih obaveza i potraivanja zemlje 31 decembra svake godine. Obraunski bilans sadri sve vaee obaveze i potraivanja kao i sve zajmove i kredite (u korienom, a jo ne otplaenom iznosu), bez obzira kada je obaveza nastala. U obraunskom bilansu kumulirana su salda tekueg rauna bilansa plaanja, koja su se morala finansirati zaduivanjem u inostranstvu. Obraunski bilans u naoj zemiji pokazuje, u prvom redu, fmansijske zajmove i robne kredite. Obraunski bilans ima veliku analitiku vrjednost, zato to prikazuje meunarodne 126. RAUNI PLATNOG BILANSA Platni bilans obuhvata pet vrsta transakcija: - kupovina i prodaja robe i usluga za novac tj razmena roba i usluga za finansijska potraivanja; - razmjena robe i usluga za robu i usluge; -ustupanje il iprijem robe i usluga bez nadoknade, tj pokloni u robi i uslugama; - ustupanje ili prijem finansijskih potraivanja bez nadoknade, tj. u obliku poklona. Platni bilans registruje tri tipa transakcija: - transakcije robom i uslugama, - transferima plaanja, - finansijske transakcije. Bilans tekuih transakcija pored robnog bilansa i bilansa usluga sadri saldo svih transfera odnosno priliv i odliv po osnovu jednostranih privatnih i javnih transakcija. 127. URAVNOTEENJE PLATNOG BILANSA Metode za uravnoteenje i prilagoavanje platnobilansnog debalansa su: 1..deflacija 2.. devalvacija 3..trgovinska devizna kontrola 4..finasiranje platnog bilansa zaduenjem u inostranstvu 5.. finansiranje deficita platnog bilansa vlastitim monetarnim rezervama. 128. Klasini automatski mehanizam uravnoteenja platnog bilansa zlatno vaenje je predstavljalo jedinstveni svelski monetarni sistem, tj. da se plaanje vri u zlatu umesto u valuti zemlje prodavca. Kolebanja deviznih kurseva u sistemu zlatnih vaenja bile su u okviru zlatnih taaka: gornje zlatne take i donje zlatne take. Gornja zlatna taka je bila taka izvoza zlata tj. granica iznad koje devizni kurs nije mogao da poraste jer se tada umjesto deviza javilo kretanje zlata ijim su se izvozom izmirivale obaveze po osnovu inostranih dugovanja. Donja zlatna taka je bila taka uvoza zlata, tj. granica ispod koje devizni kurs nije mogao da padne, jer se tada umjesto deviza javilo kretanje zlata ijim ce uvozom u domau zemlju inostranstvo jeftinije izmiriti svoja dugovanja. 129. Model razvijenih zemalja U savremenom kapitalizmu krizno poputanje uopte izaziva poremeaj u platnom bilansu. Razvijene zemlje primjenjuju, za uravnoteenje tri metode: 1.. deflacionirarije tranje putem restriktivne monetarne i fiskalne politike; 2..devalvacija kursa nacionalne valute; 3..primena administrativnih mjera zatite platnog bilansa. 130. Model zemalja u razvoju Osnovni uzrok neravnotee kod zemalja u razvoju je prenapregnuti proces proirene reprodukcije, i to ukoliko vie ukoliko se pri tom pribjegava inflatornom finansiranju. Postoje tri mjere koje se koriste: - Prva mera se sastoji u de facionimnju novane tranje i cijena koje su u procesu ekonomskog razvoja preterano visoke; -Druga mjera je administrativna zatita platnog bilansa. Sastoji se u kontrolisanju svih plaanja sa inostranstvom, eventualno i robnih transakcija po kojima se ta plaanja vre. Ovakvim mjerama se direktno deluje na platni bilans. -Trea mera je devalvacija nacionalne valute. Ove tri vrste mjera mogu kod zemalja u razvoju pozitivno delovati na platni bilans, i one se obino kombinuju. Ako je platno bilansni deficit veoma veliki, ne moe se rijeiti problem neravnotee. Pri tome se moraju uvaavati izvjesna pravila: - Da nerazvijene zemlje u zrelijim fazama privrednog razvoja treba da postignu io vei stepen usklaenosti investicione potronje i akumulacije; - Da nerazvijene zemlje u prvim fazama ekonomskog razvoja favorizuju - Brzi porast proizvodnje roba za domae trite, pa zato nema dovoljno robe za izvoz; - Da se bez deviznog priliva ne moe dalje proirivati reprodukcije odnosno da zaostajanje izvoza dovodi do koenja cjelokupne reprodukcije, tj. da platni bilans predstavlja granicu za proirenje reprodukcije: 1.. Da je potrebno da se u zrelijim fazama privrednog razvoja velika panje posveuje razvijanju izvoznog sektora privrede, tj. proirenju devizne osnove za ekonomsku ekspanziju; i 2..Da se vodi politika postepenog smanjivanje uvozne stope u kom cilju se prije svega, treba da ide na izgradnju industrije koje treba da zameni uvoz. Povaanje izvozne i smanjenje uvozne stope dugoroan su proces, ali je to pravi put za uravnoteenje platnog bilansa zemalja u razvoju. Meunarodna podjela rada koja je determinisana ekonomskom dominacijom razvijenih zemalja djeluje upravo usporavajue na razvojni proces nerazvijenog dela svijeta. U platnom bilansu postoje tri tipa transakcija, i to: 1..Transakcije robom i uslugama: kupovina ili prodaja roba ili usluga za novac; razmjena robe i usluga za robu i usluge; i pokloni u robi i uslugama. 2..Transferna plaanja; protivstavka za poklone u robi i uslugama; i ustupanje ili prijem finansi jskih potraivanja u vidu poklona. 3..Finansijske transakcije: razmjena fmansijskih potraivanja za druga finansijska potraivanja. Ekonomska transakcija je razmjena vrijednosti u kojoj dolazi do promjene vlasnitva odreene robe, usluga ili fmansijskog potraivanja. Meunarodne ekonomske transakcije se sa stanovita platnog bilansa dijele na: tekue i kapitalne, jednostrane i dvostrane, privatne i javne, dobrovoljne i prinudne. Prve su znaajne sa stanovita prakse i o njima je bilo rijei, dok su ostale znaajne samo sa stanovita teorije i analize. Prilagoavanje platno bilansnih poremeaja zahtijeva odreenu realokaciju resursa u nacionalnoj privredi, promene u strukturi proizvodnje i ljestvici komparativnih prednosti, kao i izmjene u strukturi izvoza i uvoza. Prva mogunost prilagoavanja, jeste finansiranje neravnotee korienjem deviznih rezervi i kratkoronim zaduivanjem u inostranstvu. Druga mogunost prilagoavanja platnog bilansa je upotreba deviznih ogranienja kojima se obim ponude i tranje deviza prisilno usklauje.

103. PROMJENA DEVIZNOG KURSA promjena tranje ili ponide na deviznom tritu. 104. PORAST DOMAIH IZVOZNIH CIJENA Predpostavimo da cijena amerike elektronske opreme u dolarima raste. Kako e ovo uticati na tranju za dolarima zavisi od cjenovne elastinosti strane tranje za amerikim proizvodom. Ako je tranja elastina, moda zbog toga to ostale zemlje nude isti proizvod na svjetskom tritu, ukupan potronji iznos e se smanjiti i, prema tome, manje dolara e biti traeno. 105. PORAST CIJENA UVOZNIH PROIZVODA Predpostavimo da je dolo do znaajnog porasta cijena japanskih proizvoda izraenih u jenima. Predpostavimo, takode, da ameriki potroai imaju elastinu tranju za japanskim televizorima, jer ih vrlolako mogu zamijeniti korejskim, tajvanskim ili nekim drugim supstitutom. Posljedino, oni e potroiti manje jena za japanske televizore nego to bi uradili prije i prema tome ponuditi manje dolara deviznom tritu. 106. PROMJENE GLOBALNOG NIVOA CIJENA Predpostavimo da umjesto promjene cijena pojedinih vrsta izvoznih proizvoda, kao to su elektronski kalkulatori, doe do promjene svih cijena zbog inflacije. Ono to je ovdje vano je relativna promjena nivoa cijena amerikih proizvoda u odnosu na nivo cijena njihovog trgovinskog partnera (podsjetimo se primjera dvije zemlje, Japan naspram ostatka svijeta). 107. PROMJENA NIVOA CIJENA U SAMO JEDNOJ ZEMLJI ta e se dogoditi ako postoji inflacija u SAD, a cijene su stabilne u Japanu?49 Cijene amerikih proizvoda u dolarima e rasti i ovi e proizvodi biti skuplji nego u Japanu. Ovo e uzrokovati smnjenje traene koliine amerikih proizvoda i, prema tome, koliine dolara od strane japanskih uvoznika. Japanski izvoz u SAD e imati nepromijenjene cijene u dolarima, dok e cijene amerikih proizvoda koji se prodaju u SAD biti poveane zbog inflacije. Time e japanski proizvodi biti atraktivniji u poreenju sa amerikim (jer postaju relativno jeftiniji) i vie japanskih proizvoda e biti kupljeno u SAD. 108. INFLACIJA PO NEJEDNAKIM STOPAMA Ako nivo cijena u jednoj zemlji raste u odnosu na nivo cijena u drugoj zemlji, ravnotena vrijednost neke valute e pasti u odnosu na istu takvu vrijednost druge zemlje. 109. KRETANJE KAPITALA Vaniji tokovi kapitala mogu izvriti snaan uticaj na devizni kurs. Kretanja investicionih fondova imaju uticaj na aprecijaciju valute zemlje koja uvozi kapital i deprecijaciju zemlje koja ga izvozi. 110. KRATKORONO KRETANJE KAPITALA kratkorono kretanje kapitala je promjena kamatnih stopa. Meunarodni trgovci prije iznajmljuju vikove sredstava za krai vremenski period, nego da ih dre neuposlenim. Prirodno, vlasnici e traiti da ih iznajme, pod jednakim svim ostalim uslovima, tamo gdje su kamatne stope najvie. 111. DUGORONO KRETANJE KAPITALA Je pod uticajem dugoronih oekivanja u vezi sa mogunostima ostvarenja profita i dugoronom vrijednou valute. 112. STRUKTURNE PROMJENE Privreda moe pretrpjeti strukturne promjene koje mijenjaju ravnoteni devizni kurs. Strukturne promjene su sveobuhvatni izraz za promjene trokova strukture, uvoenje novih proizvoda ili bilo ta to utie na model komparativnih prednosti. 113. PONAANJE DEVIZNIH KURSEVA postoji mnogo potencijalnih izvora, za stepen varijabiliteta deviznog kursa tokom posljednje dvije dekadese uopteno misli da premauje efekte objanjene varijacijama u odreivanju deviznog kursa. 114. PARITET KUPOVNE SNAGE prosjena vrijednost deviznog kursa dvije valute, tokim dueg vremenskog perioda, zavisi od njihove relativne snage. Teoretki valuta teiti da ima istu kupovnu snagu kada se troi u sopstvenoj zemlji, kao i kada se konvertuje u stranu valutu i troi u stranoj zemlji. Ako, po postojeim vrijednostima nivoa cijena i deviznom kursu, valuta ima veu kupovnu snagu u sopstvenoj zemlji, kae se daje potcjenjena; tada se moe prodati strana valuta i kupi domaa kako bi se iskoristile prednosti njene vee kupovne snage u domaoj privredi i obrnuto kada valuta ima niu kupovnu snagu. Ukoliko se devizni kursevi kreu gore-dolje ; spoljni dogaaji e vrlo vjerovatno gurnuti ekonomiju u model oscilirajueg ekonomskog rasta i inflacije, iprkos herojskim" pokuajima da se primjenjuje stabilna ekonomska politika. TOKOVI KAPITALA I PLATNI BILANS 115. TEKUI RAUN Platni bilaas zemlje sastoji se iz dva rauna: tekueg rauna i rauna kapitala. Po definiciji, zbir ova dva rauna mora biti jednak nuli. Tekui raun sastoji se iz etiri dijela: robnog naloga, rauna usluga, rauna dohotka i jednostranih transfera. Tekui raun moe se napisati u obliku jednaine. Tekui raun, CA, jednak je trgovinskom bilansu, X-M, plus raun dohotka, iK, i neto transferi (jednostrani transferi), NT, ili: CA=X-M+iK+NT Raun kapitali ili finansijski raun prikazuje tokove kapitala, kupovinu i prodaju kapitala izmeu zemalja. Robni raun obuhvata izvoz i uvoz roba. On se esto naziva i trgovinski bilans. Raun usluga prikazuje izvoz i uvoz usluga zemlje kao, na primjer, turizma. Trgovinski bilans ili bilas trgovine jednak je zbiru robnog rauna i rauna usluga. Raun dohotka, obino prikazan u neto iznosu, sastoji se iz plaanja kamata i reputacije profita na investicije u inostranstvu. Takva plaanja idu i prema toj zemlji i prema ostatku svijeta. Jednostrani transferi, koji se esto nazivaju neto transferi, su plaanja koja su izvrila privatna lica i vlade jedne zemlje dreugoj. 116. RAUN KAPITALA Tokovi kapitala ili raun kapitala se obino raunaju kao neto iznos, npr. ako Amerikanac kupi obveznicu koju je izdala japanska firma, Japanac za to dobija dolare i ameriki izvoz kapitala" vodi se kao dugovna stavka ili uvoz u platnom bilansu SAD.

Trei nain je prilagoavanje cijene privrede postojeem deviznom kursu-deflatornim sniavanjem cjena i dohotka, kako bi se pri datom kursu tranja deviza smanjila na nivo ponude. etvrta mogunost priiagoavanja odnosi se na doskora vaei Bretonvudski meunarodni monetarni sistem" u kome je fiksni, ali privremeno prilagodljiv, devizni kurs dozvoljavao fleksibilniju privredu deflatono-inflatornog metoda priiagoavanja.

131. TRGOVINSKI BILANS Sistematski pregled odnosa izmeu vrjednosti ukupnog uvoza i izvoza dobara jedne zemlje u toku jedne godine naziva se trgovinskim bilansom Trgovinski biians jedan je od izuzetno vanih, a esto i najvanijih segmenata platnog bilansa. Trgovinski biians moe da bude uravnoteen, deficitaran i suficitaran, u zavisnosti od stepena pokrivenosti uvoza izvozom. Trgovinski biians je uravnoteen kada je vrijednost uvezenih dobara jednaka vrijednosti izvezenih dobara (kada je u procentima 100). Trgovinski biians je deficitaran kada je vrijednost uvezenih dobara vea od vrijednosti izvezenih, dobara (kada je u procentima manji od 100). Trgovinski biians je suficitaran kada je vrijednost uvezenih dobara manja od vrijednosti izvezenih dobara (kada je u procentima vei od 100). Obim i struktura trgovinskog bilansa pokazuju nivo razvijenosti jedne zemlje. Biians nerobnih transakcija (trgovinski biians) je sve znaajniji za platni biians BiH. 132. Metodologija platnog bilansa u BiH Centralna banka BiH odgovorna je za izradu platnog bilansa. Na osnovu Zakona o deviznom poslovanju, Zakona o Centralnoj banci BiH i prateih odluka i uputstava, u BiH se vri statistiko sakupljanje i obrada svih transakcija izmeu rezidenata i nerezidenata za potrebe izrade platnog bilansa. Statistika platnog bilansa je metodoloki prilagoena meunarodnim statistikim standardime. Statistiko sakupljanje i obrada podataka o transakcijama izmeu rezidenata i nerezidenata zasnovano je na izvjetajima banaka o platnom prometu sa inostranstvom (ITRS) koji se dekadno, u elektronskoj formi, dostavljaju Centralnom prijemnom odeljenju CBBIH, koje ih prosljeuje Odeljenju za platni bilans na provjeru i obradu. U zavisnosti od raspoloivih izvora podataka, preraunavanje vrijednosti transakcije iz originalnih valuta u izvjetajnu valutu vri se primjenom: -zvaninog srednjeg kursa CBBIH na dan transakcije, i -zvaninog srednjeg kursa konvertibilne marke koja je utvrena posljednjeg radnog dana u nedjelji koja prethodi nedelji u kojoj se utvruje iznos carine i drugih uvoznih dabina. Tako formirana baza podataka predstavlja izvor za izradu platnog bilansa BiH, koji se objavljuje na veb-sajtu CBBIH i u publikaciji -Statistiki bilten Centralne banke BiH'. Podaci statistike platnog bilansa redovno se dostavljaju MMF-u i, po potrebi, drugim meunarodnim finansijskim organizacijama sa kojima CBBIH sarauje. 1.VRSTE MEUNARODNIH MONETARNIH SISTEMA 2. REIMI (SISTEMI) DEVIZNIH KURSEVA 3. MONETARNI STANDARDI 4. KARAKTERISTIKE DOBROG ME. MONETARNOG SISTEMA 5.KRAJNJI CILJEVI MEUN. MONETARNOG SISTEMA 6.SARADNJA I RIVALSTVO MEU NARODIMA 7. AUTAKRIJA PROTIV ANARHIJE 8. ZLATNI STANDARD (1870-1914) 9. SISTEM BRETTON WOODS 0944-1971, GODINE) 10. MEUNARODNE INSTITUCIJE 11. VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA 12. ODNOS VREMENA I NOVCA 13. FEVANSIJSKO OKRUENJE PREDUZECA 14. EFIKASNOST I STABILNOST FINANSIJSKOG SISTEMA 15.FINANSIJSKA TRITA 16. POJAM I ULOGA FINANSIJSKIH TRITA 17. POJAM I ZNAAJ FINANSIJSKIH TRITA 18. UESNICI NA FINANSIJSKOM TRITU 19. FINANSIJSKE INSTITUCIJE I FINANSIJSKI POSREDNICI 20. NEFINANSIJSKI I FINANSIJSKI UESNICI 21. EMITENTI I INVESTITORI 22. VRSTE FINANSIJSKOG TRITA 23. NOVANO TROTE 24. TRITE KAPITALA 25.VRSTE I KARAKTERISTIKE FINANSIJSKOG TRITA 26.MEUNARODNO BANKARSTVO 27. INTERNI FAKTORI RAZVOJA MEUNARODNIH AKTIVNOSTI BANAKA 28. KONCENTRACIJA BANAKA 29. UNIVERZIJALIZACIJA BANAKA 30. DEREGULACIJA NACIONALNIH BANKARSKIH SISTEMA 31. MARKETIZACIJA BANKARSTVA 32. HOMOGENIZACIJA BANKARSKIH INSTITUCIJA 33. SEKJURITIZACUA U BANKARSTVU 34. PRODOR FINANSUSKTH KONGLOMERATA 35. ULOGA I ZNAAJ TEHNOLOGIJE U BANKARSTVU 36. NACIONALNI I MEUNARODNI OBLICI ELEKTRONSKOG BANKARSTVA 37. MEUNARODNA REGULACIJA BANKARSKIH AKTIVNOSTI 38. GLOBAUZACIJA FINANSUSKIH TRITA 39. INDIKATORI EKSPANZIJE MEUNARODNOG BANKARSTVA 40. BANKARSTVO NA MALO 41.BANKARSTVO NA VELIKO 42. MEUNARODNO BANKARSTVO 43. INVESTICIONA FUNKCIJA 44. INVESTICIONI INSTRUMENTI KOJI BANKAMA STOJE NA RASPOLAGANJU