ORIJENTACIONI PLAN NASTAVNIH JEDINICA

ZA INFORMATIKU OD VI DO IX RAZREDA

PLAN NASTAVNIH JEDINICA ZA INFORMATIKU U 6. RAZREDU

R.br .

NASTAVNA JEDINICA UVOD Potreba za raunarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i drutva u cjelini. 1. MATEMATIKE OSNOVE RADA RAUNARA Predstavljanje podataka u raunaru. Bit. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan), nizovi bita i mogua stanja. Brojevi zapisani nizom do etiri bita. Teinska vrijednost bita, binarni zapis broja, binarna cifra, zapis broja nula i raspon zapisa brojeva. Bajt. Bajt kao niz bita, mogua stanja i brojne vrijednosti, uzastopno mnoenje sa dva.

DIDAKTIKO NAPOMENE

METODIKE

STRUNE

1 .

Spoznaje o ulozi i razumijevanje znaaja raunarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog djelovanja i drutva u cjelosti. Razvoj raunara kroz historiju. Poimanje predstavljanja podataka u raunaru. Razumijevanje pojmova: podatak, bit, vrijednost bita, nizovi bita i mogua stanja.

2 .

3 .

Usvojena znanja o zapisivanju bojeva u binarnoj algebri. itanje binarnih brojeva. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa etiri cifre.

4 .

Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. Zna odreivati mjesnu vrijednost svake cifre, uzastopnim mnoenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva. Razumije i shvata pojam kodiranje. Zna prikazati znakove nizom bitova. Zna binarno kodirati decimalni zapis.

5 . 6 .

Kodiranje. Prikazivanje znakova nizom bitova. Binarno kodirani decimalni zapis.

7 Ponavljanje obraenih . nastavnih sadraja. Utvrivanje znanja. Ocjenjivanje. 8 . 2. ARHITEKTURA RAUNARA Hardware (mainska oprema raunara). Dijelovi raunara, procesor, radna memorija, pomone memorije, ulazno izlazne jedinice, adresne i podatkovne veze. Usvojio je potrebna znanja o svim dijelovima raunara: procesor, radna memorija, pomone memorije, ulazno-izlazne jedinice. Nauio je ulogu obje vrste opreme raunara (programske i mainske). Uoava razliku izmeu programske i mainske opreme raunara i zna pojasniti njihovu nerazdruivost.

9 Kuite raunara, ukljuivanje, Upoznat je i zna razliite pojavne oblike linih . iskljuivanje, restartovanje raunara. raunara, hlaenje raunara. Zna vanost linih raunara kao pomagala u uenju.

1 Odravanje raunara. 0 .

Zna razlikovati raunare, kao i pojednine vanjske i unutranje dijelove mainske opreme. Shvatio je ulogu CPJ, matine ploe i RAM-memorije. Nauio je jedninice za mjerenje brzine rada raunara i kapacitet memorije. Razumije nain rada raunara. Upoznao je elemente interfejsa OS.

1 1 .

Organizacija rada raunara. Software i njegove vrste: - operativni sistemi, vrste operativnih sistema, zadaci OS, grafiki interfejs, Software i njegove vrste: Podizanje (pokretanje) operativnog sistema, uvodni ekran, radna povrina, dijelovi radne povrine, pokaziva mia, prozor, startni meni, Software i njegove vrste: programski jezici i aplikativni software. Vrste programske opreme, nabavljanje i pravo koritenja programske opreme (licencni softver). Odravanje sistema. Organizacija podataka na raunaru, zapis i pristup datotekama, stablo mapa. Vrste datoteka: sistemske, podatkovne i izvrne datoteke.

1 2 .

Zna uspjeno pokrenuti OS. Nauio je i uspjeno radi s grafikim sueljem kao i njegov izgled.

1 3 . 1 4 . 1 5 . 1 6 .

Zna upravljati korisnikim fajlovima i folderima kao i osnovne operacije s njima. Zna uspjeno pokrenuti aplikativni softwer. Usvojio je osnovne principe odravanja operativnog sistema, aplikativnih programa i odravanje mehanikih dijelova raunara i njegovih ulazno izlaznih (prikljunih) jedinica. Ima znanje o nainu organizacije podataka, sistemu pomoi, prilagoavanju.

Nauio je raditi sa datotekama i direktorijima (kopiranje, preimenovanje, premjetanje), i sa pogonskim programima. Zna instalisati programsku opremu i ukloniti jednostavne programe s raunara. NZOT ili neka druga tehnika provjere znanja i ocjenjivanja. Ako je vrena pismena provjera znanja (NZOT) obavezno treba izvriti analizu rezultata. Nastavnik e prvo u pogodnoj formi saoptiti tana rjeenja zadataka i tane odgovore na postavljena pitanja, a zatim to sa uenicima prokomentarisati. Transparentno, zajedno sa uenicima predloiti zakljune ocjene na kraju kolske godine. Zna napisati i oblikovati razna pisma, molbe, zahtjeve, referate itd. Zna kako se pokree i zatvara tekst procesor.

1 7 .

Provjera znanja. Zadaci objektivnog tipa. Sistematizacija preenih nasatvnih sadraja. Ocjenjivanje i vrednovanje. Prijedlog zakljunih ocjena na kraju prvog polugodita.

1 8 .

3. PRIMJENA RAUNARA Tekst procesori (editori). Primjena tekst procesora i primjer rada sa jednostavnim tekst procesorom. Ureivanje teksta i osnovne strukture: liste, nabrajanje, tabele, zaglavlja, kolone.

1 9 .

Zna otvariti i spasiti dokument.

2 0 . 2 1 . 2 2 . 2 3 . 2 4 . 2 5 .

Ureivanje teksta: slike, brojevi stranica, struktura dokumenata: paragrafi, sekcije. Odreivanje jezika, provjera pravopisa, samoispravljanje, podeavanje. Ispis dokumenata.

Izmjene i brisanje teksta u dokumentu, oznaavanje teksta, ponitavanje izmjena, premjetanje i kopiranje teksta. Izbor vrste i veliinu pisma, odrediti boju, dodatno isticanje teksta. Oblikovanje odlomaka, poravnanje, tabulatori. Oblikovanje stranice dokumenta, zaglavlje, podnoje, promjena izgleda stranice, pisanje u kolonama.

Formatiranje dokumenata, prikaz i primjena najee koritenih traka sa alatima. Crtanje jednostavnih i sloenih geometrijskih likova.

Zna odrediti format dokumenta, podesiti alatne trake i postaviti potrebne alate.

Zna koristiti alat za crtanje jednostavnih i sloenih geometrijskih likova.

Programi za crtanje. Primjena programa za crtanje i primjer rada uz objanjenje osnovnih pojmova: linije i debljine linija, boje i bojenje, geometrijski likovi, etkica, brisa. Umetanje teksta. Isijecanje, kopiranje i zakretanje dijelova slike. Koritenje meuspremnika u radu s programima. Sadraji meuspremnika. Primjeri koritenja sadraja meuspremnika na tekst procesorima i programima za crtanje. Piksel. Mapa piksela. Bitmapirana grafika. Poveavanje i smanjivanje pogleda na sliku. Promjena veliine crtea, dubina boja, kontrast i osvijetljenost.

Zna koristiti jednostavan program za crtanje. Razumije kako se mogu odreivati vrste i debljine linija, kako se mogu koristiti boje i drugi raspoloivi elementi i alati. Zna izraditi sloeniji crte pomou programa. Zna gdje moe upotrijebiti program za crtanje. Zna umetati tekst u crte. Zna isijecati i kopirati dijelove slike.

2 6 . 2 7 . 2 8 . 2 9 . 3 0 .

Zna raditi sa meuspremnikom i u potpunosti vlada sa sadrajma smjetenim u meuspremnik.

Uspjeno poima piksel kao element slike odnosno kao jednu taku na slici. Zna ta je mapa bitova. Ima znanje o prenoenju grafike (slika) iz memorije na zaslon. Zna koristiti mogunosti promjene veliine crtea te mijenjati kontrast i osvijetljenost.

3 Ponavljanje obraenih 1 nastavnih sadraja. . Utvrivanje znanja. Ocjenjivanje.

3 2 .

4. PROGRAMIRANJE Pojam algoritma. Osnovne algoritamske strukture: slijedna, ciklika i struktura grananja (odluivanja). Prikaz algoritma. Grafiki i jeziki (pseudokod) nain prikaza. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i sloenih geometrijskih likova. Provjera znanja. Zadaci objektivnog tipa. Sistematizacija preenih nasatvnih sadraja. Ocjenjivanje i vrednovanje. Prijedlog zakljunih ocjena na kraju prvog polugodita.

Usvojio pojmove: programiranje, algoritam, algoritamske strukture. Zna ta su strukture: slijedna, ciklika i grananje.

3 3 . 3 4 . 3 5 .

Zna simbole za grafiko prikazivanje algoritma, te zna jeziki prikaz.

Posjeduje znanje kako se pie algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova.

NZOT ili neka druga tehnika provjere znanja i ocjenjivanja. Ako je vrena pismena provjera znanja (NZOT) obavezno treba izvriti analizu rezultata. Nastavnik e prvo u pogodnoj formi saoptiti tana rjeenja zadataka i tane odgovore na postavljena pitanja, a zatim to sa uenicima prokomentarisati. Transparentno, zajedno sa uenicima predloiti zakljune ocjene na kraju kolske godine.

PLAN NASTAVNIH JEDINICA ZA INFORMATIKU U 7. RAZREDU

R.br .

NASTAVNA JEDINICA

DIDAKTIKO NAPOMENE

METODIKE

STRUNE

1 .

5. MREE RAUNARA Raunarske mree, vrste, veliina, namjena, naini povezivanja raunara. Internet kao globalna mrea raunara. Osnovni servisi, WWW

Zna ta su raunarske mree i koja im je namjena. Vlada sa podscima o vrstama mrea, njihovoj veliini i namjeni, te o nainima povezivanja raunara u mreu. Potpuno je razumio ta je Internet. Zna ulogu i mogunosti Interneta. Zna ulogu i mogunosti WWW servisa.

2 . 3 . 4 . 5 . 6 . 7 . 8 . 9 . 1 0 . 1 1 . 1 2 . 1 3 . 1 4 .

Elektronika pota (poiljaoc i primatelj, struktura elektronikog maila). Vjeba: Slanje i primanje Emaila. Web preglednici, web pretraivai, naini pretrage. Zapisivanje stranica. Vrste datoteka koje se susreu na webu. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Slika, zvuk i video.

Zna ulogu i mogunosti i zna koristiti E-mail.

Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Zna kako se vri pretraivanje i nalaenje potrebnih podataka. Zna ta su datoteke weba.

Zna za mogunosti kombinacije (istovremenog koritenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije.

Programi za reprodukciju slike i zvuka.

Zna programe kojim se vri reprodukcija

Rad sa slikovnim, zvunim i video dokumentima.

Zna mogunosti rada sa slikovnim, zvunim i video dokumentima.

Vjeba: Rad sa slikom i zvukom.

Kreiranje video zapisa, izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Vjeba: Rad sa video zapisima.

Zna proceduru kreiranja video zapisa.

1 5 .

Sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadraja.

Zna objediniti multimedijalne zapise.

1 Ponavljanje obraenih 6 nastavnih sadraja. . Utvrivanje znanja. Ocjenjivanje. 1 7 . Provjera znanja. Zadaci objektivnog tipa. Sistematizacija preenih nasatvnih sadraja. Ocjenjivanje i vrednovanje. Prijedlog zakljunih ocjena na kraju prvog polugodita. NZOT ili neka druga tehnika provjere znanja i ocjenjivanja. Ako je vrena pismena provjera znanja (NZOT) obavezno treba izvriti analizu rezultata. Nastavnik e prvo u pogodnoj formi saoptiti tana rjeenja zadataka i tane odgovore na postavljena pitanja, a zatim to sa uenicima prokomentarisati. Transparentno, zajedno sa uenicima predloiti zakljune ocjene na kraju kolske godine. Prihvatio je i uspjeno upotrebljava pojam tablini kalkulator.

1 8 . 1 9 . 2 0 . 2 1 . 2 2 . 2 3 . 2 4 . 2 5 . 2

6. RJEAVANJE PROBLEMA UZ POMO RAUNARA Tablini kalkulatori i primjer primjene. elija, red i kolona. Regija.

Razumije ta su elije, redovi, kolone i ta je regija.

Formatiranje i autoformatiranje. Linije, debljine i vrste linija boje, bojenje elija. Vjeba: Odreivanje vrste, debljine i boje linija.

Stekao je znanje o nainima odreivanja vrste i debljine linija, njihove boje te o bojenju elija, redova i kolona.

Sortiranje u tablicama.

Poima pojmove sortiranja u tablicama.

Sabiranje u tablicama.

Nauio je kako se sabiraju podaci u tabblicama.

Vjeba: Rad sa tablinim kalkulatorom. Sortiranje i sabiranje. Prezentacije i primjeri primjene.

Kreiranje prezentacije i rad sa

Zna

kreirati

prezentaciju,

sauvati,

pohraniti

jednostavnim programom za izradu prezentacije. 2 7 . Vjeba: Izrada prezentacije prema zadatku ili slobodnom izboru.

otvoriti postojeu prezentaciju.

2 Ponavljanje obraenih 8 nastavnih sadraja. . Utvrivanje znanja. Ocjenjivanje. 2 9 . 3 0 . 3 1 . 3 2 . 3 3 . 3 4 . 3 5 . 7. SIGURNOST PRI RADU SA RAUNARIMA Raunarska ergonomija. Postupci pravilne upotrebe raunarske opreme. Zna protumaiti pojam raunarske ergonomije. Zna pravilne postupke pri upotrebi raunarske opreme. Zna posledice nepravilnog koritenja opreme i njihov uticaj na organizam ovjeka, pogotovo mladih koji su u razvoju. Upoznat je sa potrebom raunarske opreme. Zna programa i alata za zatitu. zatite i namjenu odravanja softverskih

Zatita i odravanje raunarske opreme (disc defragmenter, backupsigurnosna kopija i sl.). Virusi i zatita od virusa. Scan disc.

Zna ta znai rije virus u raunarskoj informatikog terminologiji. Zna vrste programa za zatitu od virusa.

Vjeba: Aktiviranje antivirusnog programa.

Provjera znanja. Nizovi zadataka objektivnog tipa.

Ako nastavnik/ca (ili struni aktiv) nema izraene nizove zadataka objektivnog tipa (NZOT), onda e provjeru znanja izvriti primjenjujui neku drugu pogodnu tehniku ocjenjiivanja. Analiza rezultata na pismenoj provjeri (NZOT). Transparentno, zajedno sa uenicima predloiti zakljune ocjene na kraju kolske godine.

Sistematizacija preenih nasatvnih sadraja. Ocjenjivanje i vrednovanje. Prijedlog zakljunih ocjena na kraju kolske godine.

PLAN NASTAVNIH JEDINICA ZA INFORMATIKU U 8. RAZREDU

R.b r.

NASTAVNA TEMA/JEDINICA 1 1. OSNOVE INFORMATIKE . Utjecaj raunara na okolinu i pojedinca 2 Definicija informatike. . Informacija i podatak. Obrada informacija.

ISHODI UENJA I NAPOMENE Usvojena znanja o uticaju raunara na cjelokupno drutvo i na poveanje ovjekovih sposobnosti. Usvojena znanja o pojmu informatike, o informaciji i podatku. Usvojena znanja o pojmovima: obrada informacija i obrada podataka. Razumijevanje pojmova ulazne i izlazne informacije. Usvojen pojam brojni (numeriki) sistem. Elementi sistema. Usvojeno znanje ta je baza (osnova) brojnog sistema. Znanja o decimalnom (dekadnom), binarnom,

3 Numeriki (brojni) sistemi. . 4 Decimalni i binarni brojni . sistemi. 5 Oktalni i heksadecimalni . (heksadekadni) sistem. Pretvaranje brojeva iz jednog u drugi brojni sistem

Znanja o oktalnom i heksadecimalnom brojnom sistemu. Usvojena znanja o nainima pretvaranja brojeva iz jednog u drugi brojni sistem.

6 Binarna aritmetika. Usvojena znanja o sabiranju, oduzimanju, mnoenju i . Sabiranje, oduzimanje, mnoenje dijeljenju binarnih brojeva. i dijeljenje binarnih brojeva. 7 Ponavljanje obraenih sadraja, utvrivanje znanja. Ocjenjivanje. . 8 2. ARHITEKTURA RAUNARA Usvojena znanja o razvoju raunara, o pomagalima za . Historijski razvoj raunara. raunanje, mehanikim automatima za obavljanje raunskih operacija, o generacijama raunara. 9 John Von Neumannova struktura Prepoznavanje i nabrajanje grupa ureaja na Von . raunara Nojmanovoj blok emi: ulazne jedinice, izlazne jedinice i Pojava mikroprocesora. centralna jedinica. Pojava, vrste i uloga mikroprocesora. 1 Vrste (podjela) raunara. 0 . Usvojena znanja o vrstama raunara: kuni i personalni (PC), stolni (desktop) i prenosni (laptop, notebook, hand-held, palmtop, PDA Personal Digital Assistant). Radne stanice, miniraunari, veliki raunari, superraunari. Blok ema hardverske strukture PC raunara. Znaju ulogu ulaznih izlaznih jedinica PC raunara. Znaju ta su ulazni i izlazni vezni sklopovi PC raunara. Znaju nabrojati ulazne jedinice: tastatura, mi, pomina kuglica, grafika ploa ili tablet, skener, palica za igru (dojstik), mikrofon, digitalna kamera.

1 PC raunari. Hardverska 1 struktura PC raunara: ulazne . jedinice, izlazne jedinice i vezni sklopovi raunara.

Znaju nabrojati izlazne jedinice: monitor, tampa (printer), crta (ploter), multimedijski projektor, zvunik. Modem (ulazno-izlazni ureaj) Ulazno-izlazni vezni sklopovi: paralelna vrata (port), serijska vrata, USB (Univesal Serial Bus) vrata, grafika kartica, zvuna kartica. 1 PC raunari. 2 Hardverska struktura PC . raunara: CPU, memorije, ulazni ureaji, izlazni ureaji). Procesor (centralna jedinica), interna memorija, eksterna memorija, kontroler eksterne memorije. Interne memorije: RAM i ROM, PROM, EPROM i EEPROM. Eksterne memorije: disketa (flopi disk), ZIP disk, hard (tvrdi, fiksni) disk, kompakt disk (CD), magnetne trake, USB Drive, memorijske kartice. Jedinice za brzinu pristupa podacima. Jedinice za kapacitet memorije. Matina ploa, kartice (adapteri), utinice (slotovi). Interne i eksterne sabirnice.

1 Matina ploa, sabirnice. 3 . 1 Softver za PC raunare. 4 Sistemski softver. .

Uenici znaju definiciju softvera (software). Podjela softvera: sistemski i aplikativni (korisniki). Raunarski virusi (antiaplikativni softver). Sistemski softver, najvaniji operativni sistem. MS Windows, Unix-Linux, MS DOS. Znaju ulogu aplikativnog softvera. Pomoni usluni programi: programi za arhiviranje WinZip, Win RAR i razni programi za odravanje. Kompajleri. Raunarski virusi: trojanski konj, kameleoni, softverske bombe, logike bombe, vremenske bombe, crvi. Uenici znaju koji su antivirusni programi: detektori, itai, titovi. Norton Antivirus, McAfee VirusScan Deluxe, Sophos Antivirus, F-Prot Professional i drugi.

1 Aplikativni softver. Pomoni 5 usluni programi. . 1 Raunarski virusi i antivirusni 6 programi. .

1 Ponavljanje obraenih programskih sadraja, provjera znanja. 7 . 1 3. OSNOVNI PRINCIPI RADA 8 RAUNARA . Mjere bezbjednosti pri radu sa raunarima. Instaliranje raunara. Startup proces (ukljuivanje i pokretanje) raunara. Uenici znaju mjere bezbijednosti pri radu sa raunarom: hardverska i softverska bezbijednost. Znaju ponoviti nain istaliranja raunara: instaliranje hardvera, instaliranje softvera. Instalacioni program: install ili setup. Start meni. Vrste instalacije: tipina, kompaktna, prilagodljiva. Znaju ta je registracijska baza. Deinstalacija programa. Opasnosti. Znaju za negativne posljedice pri koritenju ilegalnih kopija originalnih diskova legalnog softvera. Besplatni programi (freeware), korienje programa besplatno na odreeno vrijeme (shareware programi). Demo i pune verzije programa. Pomoni upravljaki programi drajveri.

10

1 Minimalna hardverska i 9 softverska konfiguracija PC . raunara. (Neophodni minimum hardvera i softvera da bi raunar mogao da radi).

Znaju koji dijelovi sainjavaju moderan raunar: matina ploa sa mikroprocesorom, RAM memorija, tastatura, mi (iako raunari mogu da funkcioniu bez mia), hard disk, flopi disk, ita kompakt diskova, grafika kartica, zvuna kartica, modem. Neophodna oprema: kuite raunara, napojna jedinica, prikljuni kablovi. Znaju koja je poeljna (preporuljiva) oprema: ZIP disk, tampa, skener, pisa CD diskova, pisa i ita DVD diskova i drugo. Znaju koji je neophodan softver za rad raunara: operativni sistem Windows ili Linux. Od aplikativnog softvera neophodan je Microsoft Office sa svojim aplikativnim programima. Potreba za komunikacijom ovjek raunar (dostava podataka raunaru prihvatanje i interpretacija informacija). Elementi komunikacije: izvor informacija, prijemnik informacija, kanal veze (komunikacioni kanal). Opti model komunikacionog procesa. Znaju da jepotreban hardverski interfejs (meuveza): ulazno izlazne jedinice i pripadajui vezni sklopovi. Komunikacija ovjeka sa raunarom pomou grafikog okruenja (GUI Graphical User Interface). Znaju da je potreban softverski interfejs: odgovarajua programska podrka npr. za funkcionisanje tastature, mia i drugo. Komunikacija izmeu ovjeka i raunara putem glasa. Raunarska ergonomija: oblici i fizike karakteristike radnog prostora i ulazno izlaznih jedinica, zraenje i osjetljivost ekrana, izbor boja na ekranu, vrste namjetaja (stolica i radni sto).

2 Komunikacija korisnika sa 0 raunarom. . Opa struktura komunikacionog procesa.

2 Metode komunikacije ovjek 1 raunar, vrste komunikacije: . grafiko okruenje, glasovna komunikacija. 2 Raunarska ergonomija. 2 .

2 Ponavljanje preenog gradiva. Utvrivanje znanja. Ocjenjivanje. 3 . 2 4. PRIMJENA RAUNARA 4 . Programi za obradu teksta. Klasina primjena raunara: nauno-tehniki prorauni, masovna obrada podataka. Uloga tekst procesora: editiranje (ureivanje) teksta i fromatiranje (oblikovanje) teksta. Nekadanji tekst procesori: WordStar, ChiWriter, WordPerfekt, specijalizirani program za pisanje formula TeX. Microsoft Word za Windows. Izgled (elementi) prozora: naslovna traka sa dugmadima za minimizaciju, maksimizaciju i zatvaranje prozora, traka glavnog menia, trake Standard, Formating i Drawing sa alatima, horizontalni i vertikalni linijar, horizontalna i vertikalna traka za pomak, taka umetanja (kursor), dugmad za izbor naina prikaza, statusna traka, prozor dokumenta (radna povrina), pokaziva mia (kada je prikljuen). Pregled osnovnih operacija u programu Microsoft Word

2 Razvoj software-a za obradu 5 teksta (tekst procesora) na PC . raunarima. Pregled osnovnih operacija.

11

za Windows. Traka glavnog menija sadri slijedee padajue menije: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Table, Window i Help. Padajui meniji kao skupovi logiki povezanih naredbi. 2 Ubacivanje tablica i ostalih 6 netekstualnih elemenata u . tekstualne dokumente. Unos teksta, ureenje i oblikovanje teksta, ubacivanje tabele, podeavanje irine kolone i visine reda. Znaju kako se koristi padajui meni Table za ubacivanje tablica u tekstualne dokumente. Objedinjavanje elija, unos i oblikovanje tekstau tabeli i oblikovanje tabele, umetanje i araniranje slike, ureenje stranice, pregled prije tampanja, pohranjivanje dokumenta, tampanje dokumenta. Imaju znanja o postupku ubacivanja crtea, slika, grafikona, ema i drugih elemenata u tekstualne dokumente.

2 Provjera pravopisa, gramatike i automatsko ispravljanje greaka. 7 . 2 Proraunske tablice. 8 Razvoj software-a za tabelarne . proraune na PC raunarima. Pretea dananjih programa za tabelarne proraune bio je VisiCalc. Zna nabrojati koji su danas u upotrebi programi za tabelarne proraune: Microsoft Excel, Lotus 1-2-3, Quattro Pro. Microsoft Excel ima karakteristian oblik. Njegovi osnovni elementi su: naslovna traka, traka glavnog menija, trake sa altima Standard, Formatting i Drawing, dugmad za ureivanje, polje sa nazivom elija, traka formula, oznake kolona, polje za ureivanje formula, horizontalna i vertikalna traka za pomak, oznake redova, oznaka aktivne elije, dugmad za izbor radnih stranica, oznake radnih stranica, statusna traka. Unos podataka se vri u aktivne elije. Mogu se unositi slijedei podaci: tekstualni, brojani, datumski, vremenski i formule. Znaju da za ureenje i oblikovanje radnih stranica koriste padajue menije smjetene u traku glavnog menija: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Data, Window i Help. Vrste operatora: aritmetiki operatori, operatori poreenja, operator povezivanja i operator referenci. Redoslijed prorauna, prioritet operatora, upotreba zagrada. Znanja o postupcima obavljanja prorauna i kreiranja grafikona.

2 Unos podataka. Ureivanje i 9 oblikovanje radnih stranica. .

3 Pregled operacija i operatora. 0 . 3 Obavljanje prorauna. 1 . 3 Kreiranje grafikona. 2 . 3 Sistematizacija preenih

Izbor elemenata u tablici za izradu grafikona, umetanje i izbor vrste grafikona, oblikovanje grafikona, ureenje grafikona, dodatno ureenje grafikona Ako je vrena pismena provjera znanja (NZOT)

12

nasatvnih sadraja. Ocjenjivanje i vrednovanje. Prijedlog zakljunih ocjena na kraju prvog polugodita.

obavezno treba izvriti analizu rezultata. Nastavnik e prvo u pogodnoj formi saoptiti tana rjeenja zadataka i tane odgovore na postavljena pitanja, a zatim to sa uenicima prokomentarisati. Transparentno, zajedno sa uenicima predloiti zakljune ocjene na kraju kolske godine.

PLAN NASTAVNIH JEDINICA ZA INFORMATIKU U 9. RAZREDU

1 Programi za upravljanje bazama Znaju koji su napoznatiji programi za upravljanje . podataka. Osnovni pojmovi o bazama podataka: Microsof Access, Mikrosoft Visual bazama podataka. Organizacija Foxpro, Paradox i Claris Filemaker Pro. baza podataka. 2 Aplikacije baza podataka. . Microsoft Outlook, baza linih podataka. Aplikacija baze podataka omoguava korisniku manipulaciju dostupnim podacima. Znaju da se za baze linih informacija (organizeri) koriste: Lotus Organizer, Microsoft Outlook i Act. Mogu objasniti da se pod raunarskom grafikom podrazumijeva prezentacija informacija pomou slika u kojima su glavni nosioci informacija oblici i boje. Znaju da se u grafike programe ubrajaju: programi za crtanje, programi za slikanje i programi za dizajniranje. Programi za crtanje su: CorelDRAW, Adobe Illustrator, Macromedia Freehand. Programi za slikanje su: Adobe PhotoShop, Corel PhotoPaint, MetaCreations Painter i JASCs PaintShop Pro. Program za projektovanje i dizajniranje je CAD (Computer Aided Desingn). Hardverska struktura,softverska grafikog sistema. struktura, jezgro

3 Grafiki programi. . Uvod u raunarsku grafiku.

4 Struktura grafikih sistema. .

5 Manipuliranje elementima slike. Znaju koje da su osnovne operacije sa grafikim . objektima: translacija, rotacija, skaliranje i smicanje. Primjenjuju i druge operacije kao to su: prevrtanje slike po horizontali i vertikali, izmjena svjetla slike, izmjena kontrasta, izmjena boja, pretvaranje kolor slike u crnobijelu sliku. Izvode nad elementima slike, a posebno nad fotografijama (grafikim objektima) jo i slijedee operacije: filtriranje, izotravanje i specijalni efekti. 6 Grafiki paketi. . Programi za stolno izdavatvo DTP. Znaju da je stolno izdavatvo DTP (Desktop Publishing) skup postupaka koji koriste raunar (i sve njegove ulazno-izlazne jedinice) i odgovarajui softver za izdavanje knjiga, broura, novina, kataloga, itd.

13

7 Komunikacioni programi. . Interaktivni multimedijski obrazovni programi.

Vladaju znanjem da komunikacioni programi upravljaju prenosom podataka izmeu vie povezanih raunara (raunarska mrea). Usvojili su pojam INTERNETA i znaju da je to najpoznatija raunarska mrea. Znaju koji su servisi Interneta neophodni za multimediju: World Wide Web (WWW), elektronika pota (E-mail), askanje IRC (Internet Relay Chat), prenos glasa VOI (Voice Over Internet) tehnologije, FTP (File Transfer Protocol) za prenos dokumenata, Telnet, mrene novine itd. Enciklopedije, atlasi, rijenici, elektronike knjige, obrazovne igre, simulacije. Upamtili su da multimedijalni programi namijenjeni za obrazovanje (edukaciju) koriste razliite vrste medija za prezentaciju informacija: tekst, grafiku, animaciju, videoisjeak, muziku, govor. Znaju da ovi programi slue za vjebanje i uenje u raznim oblastima: matematika, jezik, fizika, saobraaj, biologija itd. Znaju navesti elemente hardverske podrke multimediji. Znaju pojam hiperteksta, podvlaenje i bojenje teksta drugom bojom, hiperveza (hiperlink). Znaju pojam hipermedije (hiperlinkovanje slike, animacije). Znaju da je princip WWW zasnovan na hipertekstu i hipermediji.

8 Osnovni pojmovi o multimediji. . Neophodna hardverska i softverska podrka.

9 Hipertekst i hipermedija. .

1 HTML (Hiper Text Markup 0 Language). .

HTML (Hiper Text Markup Language) je standard za zapisivanje hipertekstualnih dokumenata. Posebni (specijalni) programi za kreiranje hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata su: Microsoft FrontPage i Macromedia Dreamweaver. Prikaz i manipulacija sa trodimenzionalnim objektima vri se u 3D multimediji (3D WEB). Primjena raunara u obrazovanju: multimedijalni obrazovni programi, programi za vjebanje i uenje, upotreba raunala kao nastavnog sredstva, voenje evidencije, statistike, razrednih knjiga, izrada kolskih novina, publikacija, asopisa, knjiga, itd. U inenjerstvu: projektovanje uz pomo raunara, izrada tehnikih crtea i dokumentacije, upotreba raunala u proizvodnim procesima, upravljanje proizvodnim mainama, kontorla kvaliteta proizvoda itd. U saobraaju: upravljanje, regulisanje i kontrola zranog, kopnenog i vodenog saobraaja.

1 Primjena raunara u sljedeim 1 djelatnostima: obrazovanje, . inenjerstvo, upravljanje procesima, saobraaj, medicina, sport, uprava, uredi, bankarstvo, trgovina, ugostiteljstvo, masovni mediji.

14

U medicini raunari se koriste za voenje evidencija o korisnicima zdravstvenih usluga, za praenje i nadzor pacijenata, odreivanje dijagnoze, analizu zdravstvenog stanja pacijenata i dr. U sportu se raunari koriste za praenje fizikih aktivnosti sportista, mjerenje i registrovanje postignutih rezultata i td. 1 5. PRIJENOS PODATAKA, 2 RAUNARSKE MREE . Osnovni principi prijenosa podataka. Telefonska mrea kao dominantna komunikacijska mrea. Raunarska mrea ima zadatak da prenosi podatke i informacije izmeu dva fiziki odvojena mjesta. Ostvarivanje digitalnog prenosa (prenos digitalnih informacija) Brzina prenosa informacija bps (broj prenesenih bita u sekundi). Koritenje telefonske mree (koja prenosi analogne signale) za prenos digitalnih informacija uz primjenu modulatora i demodulatora (modem). Podjela raunarskih mrea: lokalne ili LAN (Local Area Network), MAN (Metropolitan Area Network) i globalne mree za ire podruje WAN (Wide Area Network). Prednosti mrea: ISDN (Integrated Service Digital Network) i ADSL (AsymetricDigital Subscriber Line). Internet kao najrasprostranjenija raunarska mrea. Prikljuivanje na internet putem UTIK i drugih. Upotreba WWW servisa. Programi za izradu WWW stranice. Koritenje WWW pretraivaa: Pogodak, Google, Mozila Firefox, Vista, Yahoo, Lycos. svjetska (globalna) provajdera: BIHNET,

1 Raunarske mree za prijenos 3 podataka (LAN, MAN i WAN). . ISND i ADSL.

1 Internet. 4 Upotreba interneta i WWW . servisa (provajderi: BIHNET, UTIC,). WWW preglednici (pretraivai) informacija.

Internet Eksplorer, Opera, Safari, Alta

1 Elektronska pota. 5 .

Programi za koritenje usluga elektronike pote (Email): Eudora, Microsoft Outlook, Lotus CC:Mail, Outlook Expres. Slanje elktronike pote putem WWW servisa (Yahoo, Hotmail, Web Mail HTML). Servis IRC (Internet Relay Chat) Razgovor meu korisnicima u realnom vremenu itajui poruke na ekranu. Prenos slike i zvuka (glasa) putem VOI (Voise Over Internet) tehnologije. FTP (File transfer Protocol) protokol za prenos hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata. Telnet kao servis za rad na udaljenom raunaru.

1 Ostali internet servisi (IRC, VOI 6 tehnologije - multimedijske . interaktivne komunikacije, FTP protokol, Telnet).

1 Ponavljanje preenog gradiva. 7 Utvrivanje znanja. Ocjenjivanje.

15

1 6. RJEAVANJE PROBLEMA UZ Znaju ta je globalna strategija rjeavanja problema 8 POMO RAUNARA prema POLY-u. . Nauili su tipove problema: problemi za nalaenje Rjeavanje problema. rjeenja (problemi raunanja) i problemi za dokazivanje Tipovi problema. (problemi odluivanja) 1 Rjeavanje problema prema 9 Poly-u . Razumijevanje, definiranje problema. Stvaranje plana rjeavanja problema. Razrada plana akcija. Realizacija akcija. Osvrt na rjeenje.

2 Algoritam 0 Put od algoritma do programa. . Pojam i pisanje algoritma (linearni tok, grananje i petlja).

Znaju da je algoritam svaki jasan, precizan i nedvosmislen ureeni niz koraka, koji u konanom vremenu vodi do rjeenja nekog problema. Nauili su naine zapisa algoritma: govornim jezikom (pseudokod) i grafikim prikazom (dijagram toka oganigram). Mogu nabrojati grafike simbole koji se koriste za izradu dijagrama toka. Znaju najefikasniji postupak razvoja algoritma odozgo prema dole (top-down pristup)

2 Konstrukcija algoritma za 1 rjeavanje problema. . 2 7. PROGRAMIRANJE 2 . Osnovne karakteristike programskih jezika. Proceduralni programski jezici Objektno orijentirani programski jezici. Neproceduralni programski jezici Kompajleri i interpreteri.

Znaju koji su nedostaci govornog jezika za potrebe komuniciranja sa raunarom. Znaju ta su programski jezici niskog nivoa. Objanjavaju razlike izmeu sloenih mainskih instrukcija (nule i jedinice) i jednostavnih naredbi u programskim jezicima. Znaju nabrojati proceduralne (problemski orijentirane) programske jezike (BASIC, Pascal, FORTRAN, COBOL, C itd). Znaju koji su objektno orijentirani programski jezici: C+ +, Java, Object Pascal. SQL (Struktured Query Language), LISP (List Processing Language), PROLOG (Programing in Logic) Definicije i namjena Programa prevodioca (kompajlera i interpretera) Shvataju i razumiju ta su neproceduralni (deklarativni, opisni) programski jezici: SQL (Structured Query Language), LISP (List Processing Language), PROLOG (Programing in Logic). Usvojili su potrebna znanja o kompajlerima i interpreterima. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa

2 Metodologija programiranja. 3 Proceduralno i neproceduralno . komuniciranje sa raunarom. Razvoj proceduralnog komuniciranja.

16

raunarom. 2 Struktuirani pristup razvoju 4 programa. . 2 Programski jezik BASIC. 5 Osnovni elementi BASICA . Razvoj proceduralnog komuniciranja. pristup razvoju programa. Struktuirani

Razumiju naine rada u BASIC-u (direktni i indirektni). Alfabet BASICA. Podaci. Tipovi podataka:konstante, varijable (promjenljive) i izrazi: aritmetiki, znakovni, logiki. Naredba pridruivanja, naredba ulaza INPUT i izlaza PRINT, naredba za opis programa REM), naredba za pokretanje programa RUN, naredba za zustavljanje izvravanja programa STOP, naredba za nastavak izvravanja programa GOTO, kraj programa END, kraj podprograma ENE IF, naredbe grananja GOTO, IF THEN, IF THEN ELSE, IF GOTO ELSE, ON GOTO, naredba FOR (FOR petlje), naredba za odreivanje koraka FOR NEXT, naredba dimenzioniranja DIM, naredba za prikazivanje teksta i/ili linija i povrina u boji COLOR.

2 Osnovne naredbe BASIC-a. 6 . 2 Osnovne naredbe BASIC-a. 7 . 2 Osnovne naredbe BASIC-a. 8 . 2 Funkcije i podprogrami. 9 Grafika i zvuk. .

Standardne funkcije, korisnike funkcije. Podprogrami zapoinju naredbom GOSUB a zavravaju naredbom RETURN Naredbe za crtanje: SCREEN, PSET, LINE, CIRKLE, PAINT, DRAW Naredbe za zvuk i muziku: PLAY, SOUND, BEEP Uenici znaju za postavljeni zadatak izraditi algoritam i napisati program. Takoer, samostalno znaju formulisati i postaviti zadatak za koji je mogue napisati program.

3 Izrada programa po zadatku i 0 samostalno. . 3 Izrada programa po zadatku i 1 samostalno. . 3 Izrada programa po zadatku i 2 samostalno. . Dokumentiranje, testiranje i prezentiranje programa. 3 Provjera znanja. Zadaci 3 objektivnog tipa. . Sistematizacija preenih nasatvnih sadraja. Ocjenjivanje i vrednovanje. Prijedlog zakljunih ocjena na

Ako nastavnik (ili struni aktiv) nema zraene nizove zadataka objektivnog tipa (NZOT), onda e provjeru znanja izvriti primjenjujui neku drugu pogodnu tehniku ocjenjiivanja. Analiza rezultata na pismenoj provjeri (NZOT). Transparentno, zajedno sa uenicima predloiti zakljune ocjene na kraju kolske godine.

17

kraju kolske godine.

18