Вы находитесь на странице: 1из 17

Seminarski rad

Predmet: Tema: Uvod u pravo Elementi drave i suverenost

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

SADRAJ:
Uvod Elementi drave 3 4

Teritorij kao element drave

Vlast kao element drave

- Suverenost kao element drave

10

Stanovnitvo kao element drave Reference

13 14

Appendix neki citati

15

UVOD
U razvoju drutva drava je najvanija drutvena organizacija. Drava postaje organizacija bez koje ovjek ne moe. Zbog velikog znaaja drave, i na njoj zasnovanih pravnih propisa, ona je postala predmet interesovanja i izuavanja u raznim drutvenim naukama, poevi od filozofije i istorije, do sociologije i posebne naune grane teorije drave i prava. Iako nam se ini da znamo ta je drava, izuzetno je teko ustanoviti jednu kratku i za sve prihvatljivu definiciju drave. Definisati dravu kao drutvenu organizaciju znai utvrditi specifina obiljeja drave u odnosu na druge drutvene organizacije. Pri tome, akcenat se stavlja na organizaciju dravnog aparata ili na funkcije koje taj aparat ostvaruje u globalnom drutvu organizacione ili funkcionalne definicije drave. I danas kao i prije stotinu godina, veoma je prihvaen Veberov stav da se drava ne moe definisati na osnovu sadraja onoga ta ini... Naprotiv, socijoloki se moderna drava moe definisati samo na osnovu jednog specifinog sredstva koje je svojstveno njoj ... sredstva fizikog nasilja.1

I. ELEMENTI DRAVE
1

Marks Veber, Privreda i drutvo, Tom drugi, Prosveta, Beograd, 1976, str. 432

Drava je jedna drutvena, socijalna organizacija, koja kao svaka druga drutvena socijalna organizacija mora imati neke karakteristike: mora imati svoje lanstvo, funkcije, djelatnost, organe ili tijela koja obavljaju te djelatnosti, odreena sredstva da bi njima ostvarila djelatnost, propise... Ona se od drugih drutvenih organizacija razlikuje po tome to raspolae posebnom vlau, a ta je vlast prema karakteristikama: drutvena, suverena i prisilna. Kakav e oblik vlasti poprimiti jedna dravaovisi o obliku vladavine (monarhija ili republika) i obliku dravnog ureenja. Georg Jelinek je razvio uenje o TRI KONSTITUTIVNA ELEMENTA DRAVE. Izuavajui predmoderne i moderne politike zajednice, kao i njihove nazive, Jelinek je zakljuio da se drava sastoji od tri elementa: o DRAVNE TERITORIJE, o DRAVNOG NARODA, o DRAVNE VLASTI.2 Iako je ovo uenje o tri elementa podrvgnuto kritici ne samo u politikoj filoofiji nego i u politikoj sociologiji i politikopravnoj teoriji, ono je veoma prihvaeno u meunarodnom pravu i u uporednom ustavnom pravu. Upravo mnotvo razliitih drava u meunarodnoj zajednici ) autoritarnih, totalitarnih, demokratskih, pravnih i nepravnih), istie Matias Herdegen, zahtjeva prihvatanje Jelinekovog uenja o tri elementa drave. Na ovo Jelinekovo uenje vezuje se i uvena definicija drave kao subjekta meunarodnog prava data u lanu 1. Meunarodne konvencije o pravima i obavezama drava, zakljuena 1933. godine u Montevideu. Prema toj definiciji, drava kao subjekt meunarodnog prava posjeduje slijedee karakteristike: a) stalno stanovnitvo, b) odreenu teritoriju, c) vladu, i d) sposobnost da stupa u odnose sa drugim dravama. Ova definicija predstavlja, kako je s pravom primjetio Herdegen, moderno i proireno Jelinekovo uenje o tri elementa drave.3 Suvremeno miljenje navodi PRAVO (pravni sisitem i pravni poredak) kao etvrti element drave.

2 3

Georg Jellinek, Allgemeine Staatslehre, Berlin, 1914, str. 396 ff. Matthias Herdegen, Vlkerrecht, 2. Auflage, Verlag C. H. Beck, Mnchen, 2002, str. 67-68.

1. TERITORIJ KAO ELEMENT DRAVE


Predmoderne i moderne drave su polagale pravo na odreenu teritoriju. Ipak, izmeu njih postoji znaajna razlika. Tek sa uspostavljanjem moderne drave, precizno se utvruju i kontroliu granice drava kao teritorijalnih zajednica. Drava je teritorijanla organizacija i zajednica za razliku od osobnih organizacija i zajednica. Osobne zajednice obuhvataju ljude koji imaju odreena osobna svojstva (obitelj, vjerska zajednica...). Teritorija kod ovoh zajednica nije bitna. lanovi zajednice mogu ivjeti na istoj ili razliitim teritorijama. Drava je pak odreena teritorijom. Ona je teritorijalna jedinica koja vri vlast nad ljudima odreene teritorije, te se ne moe shvatiti bez ovog obiljeja. Za dravu kao zajednicu bitno je prostranstvo, teritorija na kojoj ive graani i vlast koju vri drava nad graanima te teritorije. Teritorijalnost nije samo vana radi vrenja vlasti drave nad ljudima, nego i radi obiljeavanja odreene drave, njenog obima, prostornosti u odnosu na druge drave. Ona takoe obezbjeuje sigurnost i bezbjednost graana koji znaju ko je vlast na odreenoj teritoriji, do koje granice se prostire vlast jedne, a od koje granice poinje vlast druge drave. Prema propisima tih drava ljudi usklauju svoja ponaanja. Iz razloga to teritorijalnost predstavlja vrlo vano obiljeje za funkcioniranje drave, nastojalo se i nastoji da se teritorij drave tano odredi i praktino to bolje izrazi putem granice i drugih obiljeja. Dravni teritorij je trodimenzionalni prostor: o zemljina povrina (obuhvata povrinu dravnog teritorija), o zemljina unutranjost (dubina zemljita do sredita zemlje) i o zrani prostor (prostor iznad povrine, u vis do koje seu klasine letjelice) Svemir ne spada u dravni teritorij. On je predvien, shodno usvojenim meunarodnim konvencijama u 1963, 1967 i 1979. godini, za upotrebu u korist cijelog ovjeanstva i nijedna zemlja ne moe polagati pravo svojine ni na jedan njegov dio. Istovremeno utvreno je da se svemir ne moe koristiti u vojne svrhe, ali se ta obaveza nedovoljno potuje u praksi. to se tie granica, treba znati da granica nije granina crta, nego ploha koja prolazi tom crtom, pa ide u irinu, u visinu i sve do sredita zemlje. S obzirom na to kako se ugovorom granica odreuje razlikujemo: o Prirodne granice koje idu ili slijede neku prirodnu pojavu, fenomen ili objekat i o Ugovorne granice odreuju se precizno definirane kote prema geografskoj irini i duini, pa se povlae ravne crte koje spajaju te kote. Posebni problem u utvrivanju granica javlja se kod obalnih drava, drava koje granie s morem. Obalno more obuhvaa unutranje morske vode (dio mora koji je tjesno vezan u kopneni dio teritorija da je pravni reim gotovo istovjetan s kopnenim pravnim reimom luke, pristanita...) i teritorijalno more (pojas mora koji se protee uzdu cijele obale neke drave a maksimalna doputena irina je 12 morskih milja), nad njim se prostire suverenost neke drave i stoga ine dio dravnog teritorija.

Prostranstva pod nacionalnom jurisdikcijom su vanjski pojas, epikontinentalni pojas i iskljuiva gospodarska zona. Veliki doprinos u tumaenju teritorija obalnih drava dala je enevska konvencija o pravima mora odrana 1968. godine. Meunarodno pravo ne postavlja zahtjev za minimalnom veliinom dravne teritorije, tako da i mikrodrave poput Grenade, San Marina i Vatikana su priznati subjekt meunarodnog prava.

2. VLAST KAO ELEMENT DRAVE


Vlast, a ne istina, ine zakon Tomas Hobs Dravna vlast povezuje personalni i materijalni element drave u jedinstvenu teritorijalnu zajednicu ljudi. U poreenju s drugim oblicima organizovanih zajednica, specifino obiljeje drave je upravo njena vlast (najvanije i najizrazitije obiljeje). Vlast je u stvari odnos izmeu dva subjekta, dvije strane na kojima mogu biti i via lica, u kome jedna strana, jedan subjekt nareuje a druga strana, drugi subjekt slua. To je odnos nadreenosti i podreenosti, izvjesnog stepena pokornosti. U odnosu vlasti uvijek ima prinude, koja moe biti razliita, veeg ili manjeg stupnja. S obirom na ovo mogu se vriti razliite klasifikacije vlasti. U drutvu postoje razliite vlasti. Pored dravne vlasti, postoje i druge vlasti na dravnoj teritoriji (kolska, medijska, vlast politikih stranaka i sindikata, vlast upravnih i nadzornih odbora, i dr.) Od svih drugih vlasti, dravna vlast se razlikuje po tome to je na dravnoj teritoriji vrhovna, najvia vlast. Tri sutinska svojstva dravne vlasti su: o NEZAVISNOST znai da dravna vlast nije podinjena ni jednoj drugoj vlasti unutar svoje teritorije ili izvan nje, o NEPREKIDNOST svojstvo te vlasti da traje, bez obzira to se njeni nosioci mijenjaju, o NEDJELJIVOST4 - znai da je dravna vlast jedna i kada se vri posredstvom vie organa. Vlast se moe razliito manifestovati. U nekim organizacijama skoro se i ne primjeuje. Meutim, u zajednicama gdje su odnosi antagonistiki, neprijateljski, gdje postoje nepomirljivi sukobi, kao to je to sluaj sa dravom, vlast dolazi naroito do izraaja. Drava mora u takvim odnosima da obezbjedi potovanje pravnih normi. Za razliku od drugih, vlast drave odlikuje se monopolom prinude. Drava u vrenju vlasti ne mora da upotrijebi vlast u potpunosti, da primjeni najotrije mjere i sredstva. Graani e potovati pravne norme veoma esto zatoto su u njihovom interesu. Tada je drava u najboljoj situaciji. Ponekad e graani potovati pravo iz straha od upotrebe dravne vlasti. Ono to je izuzetno bitno u vrenju dravne vlasti je da drava raspolae najjaom silom, monopolom fizike sile koju moe bolje upotrijebiti od svih zajednica i natjerati graane na potovanje i pokornost onda kada je to potrebno, odnosno kada graani ne potuju pravo. Sa ovakvim kvalitetom vlasti drava moe da natjera na pokornost i sve druge organizacije i zajednice na svojoj teritoriji. Na taj nain se dravna vlast izdie iznad svih vlasti. Vlast se manifestuje u donoenju pravila ponaanja po kojima se ljudi moraju ponaati i obezbjeenje primjene tih pravila putem prinudnih mjera. Tako se dravna vlast sastoji u
4

Ratko Markovi, Ustavno pravo i politike institucije, str. 180

donoenju pravnih normi i u obezbjeenju njihove primjene od strane graana putem dravne vlasti. U sluaju povrede tih normi drava moe prema svakom pojedincu, grupi, organizaciji ili zajednici na svojoj teritoriji upotrijebiti i jae sredstvo i nain u ostvarenju vlasti manifestovati monopol fizike sile. Da bi se pojmovno odredila dravna vlast, potrebno je distancirati od pojmova moi, sile i autoriteta. Pojmom moi se obiljeava jedan dio psihikog sadraja linoti kojim se ona ispoljava prema drugim linostima, s tim to ona sama ne predstavlja odnos. Mo je sposobnost da se utie na ponaanje drugih ljudi na nain na koji oni nisu odabrali. U tom smislu, mo je mo nad ljudima i ima vie lica moi: a) mo kao donoenje odluka sastoji se iz svjesnih radnji kojima se utie na sadrinu odluka, b) mo kao odreivanje dnevnog reda sposobnost da se onemogui donoenje odluka c) mo kao kontrola miljenja sposobnost uticaja na druge ta i kako misle.5 Osim ope podjele moi, ona se razlikuje prema specifinosti oblasti drutvenih odnosa na koje ona utjee, tako da postoji politika, ekonomska, duhovna i pravna mo. Mo postoji i uspjeva da izazove posljedice u tuoj volji i radnjama. Institucionalizacija moi podrazumjeva njeno ozakonjenje, objektivizaciju, izmjetanje i iskljuivog domena pojedinca u okvire pravne regulisanosti. Prenosom individualnih moi i njihovim smjetajem u instituciju, drava uspjeva da obezbjedi monopol sopstvene vlasti. Bez moi nema ni dravne vlasti, te s pravom moemo rei da drava predstavlja temelj snage dravne vlasti. Formula autoriteta u smislu legitimizacije, institucionalizacije i obektivizacije moi zasnovana je na potrebi opravdanja postojanja i izviranja drave i dravne vlasti. Kontinuitet dravne vlasti praen je kontinuitetom njenog autoriteta. Autoritet predstavlja sredite oko kojega se suprostavljaju ljudi u borbi za ugled, mo ili vlast. Izvori i osnovi autoriteta, nain njegova vrenja odreuju karakter autoriteta. Autoritet se u najirem smislu rijei ispoljava djelovanjem kazni i naredbi. Ljudi imaju psiholoku predispoziciju da se pokoravaju autoritetu. o Autoritet Crkve Bogu boije, Caru carevo o Autoritet apsolutne drave ija vlast, njegova i religija o Autoritet Rimske formule Glas naroda, glas Boiji Autoritet vlast podrazumjeva mogunost djelovanja na ponaanjedrugih protiv njegove volje, a ovaj je duan potovati autoritet i odavati ugled lojalnou. Politiki autoritet se moe definirati kao institucionalizirana vlast ili oekivano i legitimno posjedovanje vlasti Nije problem u drutvu potrebe autoriteta nego naina njegova konstituiranja i uplitanja istog u drutveni ivot kao ne bi preao u autoritarizam. Pravilo autoritarnog autoriteta to je vlast autoritarnija sve je vei otpor prema njoj iako postoji prividni mir, a poslunost sve manje, pravilo vrjedi za vlast u dravi, poduzeu i porodici. Izvori autoriteta su: prusko poimanje drave, francuski centralizam, ruska autokratija.6 Za nas je najbitniji autoritet dravne vlasti. Oigledno je da za dravnu vlast nije dovoljna mo, jer najjai nije nikada dovoljno siguran tako da pokornost pretvara dunost, a pravo u obavezu J.J. Rousseau..
5 6

Endru Hejvud, Politika, Clio, 2004, str. 15-27 Milan Galoa, Mundologija, Panevropski Univerzitet Apeiron, III izdanje, 2006, str. 122-125

Dravna vlast je pozvana da primjeni fiziku prinudu kako bi eliminisala mo sile razbojnicima i zaustavnila nasilje. Drava to ini jer posjeduje autoritet, a njena sila je nuna i asnovana na objektivnim pravilima. Za razliku od moi, vlast je legitimna, odnosno na normama zasnovana mo. Ukazujui da drava predstavlja odnos vlasti ljudi nad ljudima koji se oslanja na legitimno nasilje, Veber je naglasio da egzistencija drave pretpostavlja pokoravanje povlatenih ljudi autoritetu na koji pretenduju oni koji trenutno vladaju. Prema Veberovom miljenju, postoje tri unutranja opravdanja za legitimnost neke vlasti: 1. autoritet onog to je vjeno bilo tradicionalna legitimnost, 2. autoritet nesvakidanjeg linog dara milosti harizmatska legitimnost 3. vlast zasnovana na vjerovanju u legalna pravila i objektivne kompetencije legalnoracionalna legitimnost.7 Iako se ova Veberova klasifikacija legitimnosti i danas smatra znaajnom, njeno ogranienje je u tome to ne govori nita o uslovima pod kojim se jedna vlast moe smatrati legitimnom. Prema miljenju engleskog pisca Bitema, legitimnost vlasti pretpostavlja ispunjenje tri uslova: 1. vlast mora da se vri u skladu sa postojeim pravilima, 2. ova pravila moraju biti opravdana zajednikim uvjerenjem vlade i onih kojim se vlada, 3. legitimitet vlasti mora biti izraen pristankom onih kojim se vlada. 8 Meutim, postavlja se pitanje da li drava moe biti nasilnik? Moramo se prisjetiti Hitlerove Njemake u kojoj je funkcionisala dravna vlast koja je svojim propisima sprovodila sistematsko fiziko unitavanje ljudi zbog njihove nacionalne, rasne, vjerske i politike pripadnosti. Drava Treeg rajha je posjedovala mo, a njena sila je bila legitimisana od strane graana Njemake, te iz ovog proizilazi da je posjedovala autoritet neophodan za dravnu vlast. Ovaj ali i drugi primjeri poput Staljinove Rusije, reima aueskovog, i dr. izazivaju sumnju u teorijske postavke o sadraju i odnosu na relaciji sila mo vlast i kritiki tretiraju postojanost ovakvih postavki. Zato dravnu vlast treba neutralno i objektivno posmatrati u smislu pravom regulisanog odnosa izmeu nadreenih i podreenih radi funkcioniranja drave. Bitan element za pravilno razumjevanje dravne vlasti je PRAVO pravni element kao neizostavan dio autoriteta dravne vlasti, koja izdvaja ovu vrstu autoriteta koji pripada dravi u odnosu na sve druge autoritete. Novi svjetski poredak i njegova unipolarizacija su u mnogome doprinjeli stabilizaciji znaaja ideje univerzalizma i jedinstva globalne ljudske civilizacije. Zato svaka dravna vlast koja nije, a eli biti dio takvog drutva drava i naroda; koja ve jeste, a ne eli biti izopena potuje propisane vrijednosne standarde. Na taj nain se postepeno dolazi do vrednovanja autoriteta i dravne vlasti, odnosno sam sadraj ovih pojmova dobija novu teorijsku vrijednost. Za dravnu vlast vie nije dovoljno da posjeduje bilo kakav autoritet i bilo kakav legitimitet - ve samo onaj koji nije u direktnoj suprostavljenosti sa istaknutim vrijednosnim naelima.

7 8

Maks Veber, op.cit, str.435 D. Beetham, The legitinition of Power, Basingstoke: Mackmillan, 1991; E. Hejvud, Politika, Clio, str. 404-405.

2.1. SUVERENOST KAO ELEMENT DRAVE


"Suverenitet se ne moe predstavljati zbog istog razloga zbog kojeg se ne moe otuivati (...) narodni zastupnici nisu i ne mogu biti narodni predstavnici; oni su tek agenti naroda i ne mogu nita odluiti konano." (Jean Jacques Rousseau - Drutveni ugovor) Uenje o suverenitetu naroda ukinulo je ve tradicionalne predodbe prema kojima je vlast pripadala kralju ili knezu zbog njegovih plemikih korijena i zahvaljujui Bojoj volji u ijoj je milosti bila dinastija koja je vladala. Teorijski pojam i porijeklo suverenosti predstavlja svojstvo dravne vlasti po kome je ona najvia vlast na podruiju odreene drave, ime se eli oznaiti njeno dvojako sutinsko znaenje: 1. Dravna vlast nezavisna od drugih 2. Vrhovna vlast Suverenitet (na engleskom, sovereignty, to znai mo i atribut suverena) je iskljuivo pravo i vrhovna izvrna mo nad odreenom geografskom oblau, skupinom ljudi ili naroda, ili nad samim sobom. Suverenitet se takoe odnosi na vladu koja posjeduje punu kontrolu nad sopstvenim poslovima unutar teritorijalne ili geografske oblasti ili njihovih granica. Iako se suverenost kao nezaobilazno obiljeje drave, smatra odlikom moderne ali ne i predmoderne drave, to je samo djelomino tano. Ako se suverenost pojmi, kao to to ini Hinsli, kao konana i apsolutna vlast u politikoj zajednici, nema sumnje da je odreena vrsta suverenosti postojala i u predmodernim dravama, posebno u Rimskom carstvu i Vizantiji.9

2.1.1. Teorijska shvatanja suverenosti


Suverenost je jedna od najsloenijih i po sadraju najbogatijih teorijsko-pravnih kategorija. Insistiranje na suverenosti ne znai da se ovaj pojam moe ili smije posmatrati u izolovanom i apsolutnom smislu. Istraivati suverenost znai otkrivati sutinu drave i njenog centralnog elementa vlasti. "Problem suverenosti je, da to odmah kaemo, problem gledita. Suverenitet, kao i drava, nije nita drugo do centar pravnog ureenja; onaj centar iz koga zrae, ili se smatra da zrae, one norme koje obrazuju to pravno ureenje". (. del Vekio) Pojam suverenosti je od svog nastanka pretrpio nekoliko bitnih promjena u samoj svojoj sutini. Rije je o kontinuiranoj promjenjivosti i elastinosti, kao osnovnoj osobini manifestnog pojavljivanja ovog problema. Termin suverenost se prvi put pojavljuje negdje oko 1340. godine, da bi se njom oznaila vladavina iznad kojeg nema druge, postala jedan od temeljnih pojmova politike. U poetku je znaila vrhovnu vlast koja dolazi od Boga. Zatim apsolutnog vadara, po Jean Bodin (1530-1596). S modernizacijom politike rije je o vrhovnoj vlasti koja dolazi od naroda i u kojoj je narod akter suvrenosti - tumaenje Jean Jacques Rousseaua (1712-1778).
9

F. H. Hinsley, Sovereignty, 2. ed, Cambridge University Press, 1986, str. 26.

10

Sve do nedavno suverenost je oznaavala vrhovnu vlast naroda nad dravnim teritorijem, to je doktrina koja je, prema nekim pisanim izvorima, nastala nakon Westpfalskog mira 1648. godine.

2.1.2. Dravna suverenost


Za dravu se vezuje suverenost kao kvalitet, obiljeje ove organizacije. Najvii organ u dravi se naziva suvereni organ, poglavar drave se naziva suveren, i sl. Porijeklo termina suverenost je od latinske rijei superanus to znai vii. Kasnije je ovaj izraz dobio znaenje najvii, vrhovni. Ovim terminom se obiljeava poloaj subjekta , organa ili organizacije u odnosu na druge subjekte, organe ili organizacije. Subjekat koji je suveren ima najjau vlast, samostalan je i nezavisan. Pojam suverenosti se najvie vezuje za dravu i njene organe. Drava raspolae najjaom vlau u odnosu na sve druge drutvene organizacije i zajednice. Suverenost drave se manifestuje u tome da na svojoj teritoriji drava moe vriti vlast neogranieno, da je ta vlast najjaa od svih vlasti raznih organizacija i zajednica. Svojim pravnim normama drava regulie vrenje dravne vlasti i odnose prema dravi svih subjekata koji vre razne vlasti. Suverenost drave se dalje izraava u nezavisnosti i samostalnosti dravne vlasti od svakog stranog mijeanja. Odnosi izmeu drava se odreuju ugovorima ili drugim aktima koje sklapaju same drave. Pravne norme drava donosi radi primjene, a vlast se moe vriti samo u odreenim granicama mogunosti graana. Drava svojim normama ograniava i samu sebe. Dravni organi moraju potovati pravne norme koje su donijete. Tako je drava pravno ograniena. Ona stvara pravo ali njime i sebe ograniava. Govori se tako o pravnoj suverenosti, da je pravo suvereno. U tome se dravna suverenost i razlikuje od grube sile. Dok drava raspolae monopolom fizike sile da bi mogla da vri svoju vlast, drava je suverena. Meutim, kada je monopol poljuljan i doveden u pitanje, dolazi do nemogunosti vrenja dravne vlasti, odnosno drava poinje da gubi suverenitet. Izmeu drava dolazi do sukoba koji dovode i do ratova. U tim sukobima, esto jedna drava pokorava, okupira drugu. Ukoliko se dravna vlast ne moe vriti trajno od strane stare drave, ona vie i nije suverena. U vezi sa ovim promjenama, postavlja se pitanje priznanja nove drave. Druge drave, ovisno od politikih, ekonomskih i drugih razloga, ranije ili kasnije priznaju novu dravu. Tako se faktika situacija legalizuje, dobija pravnu podlogu. Iz ovog proizilazi da je suverenost u stvari fakt i ona odreije pravo. Dravna suverenost se manifestuje i u odnosu velikih i malih drava, kao i u meunarodnim organizacijama. Tako su u istoriji, pa ak i danas, velike drave na odreene naine ograniavale u potpunosti ili djelomino suverenost manjih drava. Poto se manje drave povinuju moi velike sile, nisu u mogunosti da vre suverenost u pravom smisli. I u meunarodnim organizacijama male drave nisu u istom poloaju kao velike. U nekim tijelima, male drave nisu ak ni lanice.

11

2.1.3. Narodna i nacionalna suverenost


"Suverenitet pripada narodu koji ga obavlja preko svojih predstavnika i referendumom." (l. 3.) - Ustav Francuske iz 1958. Dravna suverenost je svojstvo drave da raspolae najviom, neogranienom i nedjeljivom vlau, neovisnom u odnosu na druge spoljne subjekte (M. Jovii). Pojam narodne suverenosti je nastao u borbi protiv apsolutizma i odnosi se na vladavinu naroda, na injenicu da je narod subjekt vrenja najvie vlasti. Dravna suverenost je kategorija kvaliteta dravne vlasti, tj. same drave, dok je narodna suverenost pojam specifine ideoloke tenje ija se sutina svodi na otpor nedemokratskom reimu. Neophodno je istai da se, po Nikoliu, moe praviti razlika izmeu pojmova suverenost drave (kvalifikovano odlikovanje drave i njenih pravnih svojstava) i suverenost u dravi (kao politiko-pravni princip oslanja se na nosioca suverene vlasti u dravi). Da bi bolje razumjeli suverenost, neophodno je uvaiti i razliku izmeu narodne i nacionalne suverenosti. Nacionalna suverenost ima svoje puno opravdanje (suverenost nacije u odnosu na druge nacije, u odnosu na drugu dravu, ...) Ukoliko je tako shvatimo, nacionalna suverenost je i osnova prava nacije na samoopredjeljenje. Meutim, s druge strane, demokratija i suverenost naroda pretpostavlja lice i nalije iste koncepcije, jer demokratija podrazumjeva da vlast pripada narodu suverenost pripada narodu jer je on vrilac vlasti.

2.1.4. Suverenost u savremenim procesima


Sva vana i svjea politoloka literatura koja se bavi teorijom globalizacije, polazi od suverenosti u kontekstu vestfalskog poretka nacija drava determiniranog teritorijalnom suverenou. U svjetlu druge modernizacije svijeta relativizira se teritorijalna suverenost. Unipolarizacija svjetskog poretka oznaila je i novu eru u razvoju suverenosti. Teko je predvidjeti proces ostvarivanja suverenosti u narednom periodu da li e suverenost ojaati u lokalnim zajednicama ili e prevagnuti globalizacija suverenosti. Perspektive razvoja stanja suverenosti u narednom periodu su neizvjesne.

12

3. STANOVNITVO KAO ELEMENT DRAVE


Stanovnitvo je jedan od tri elementa drave, jer ne moe ostojati drava bez stanovnitva. Stanovnitvo predstavlja personalni element drave. ine ga svi ljudi nastanjeni na teritoriju drave, podreeni njenoj vlasti i obavezani na potovanje njenih pravnih normi. Pri tom, nije odluujue za dravu da njeno stanovnitvo bude homogeno u smislu pripadanja istoj religiji, kulturi, naciji, jeziku. Ne samo predmoderne, ve i moderne drave poznaju ovu heterogenost vlastitog stanovnitva. Naravno, istorija pokazuje, ako u dravi nije ostavren minimum homogenosti stanovnitva, tj. bar minimalna lojalnost veine stanovnitva dravi kojoj pripadaju, te drave bre ili sporije (uz spoljno mijeanje ili bez tog mijeanja) nestaju sa svjetske politike scene.10 Obrnuto, drave u kojima je ostvarena ta homogenost uspjevaju da se odre i pored tekih iskuenja. Europska nacija drava pokazala se posebno kao prisna, legitimna i djelotvorna politika zajednica. Stoga, taj oblik drave definie se kao sveto trojstvo vlasti, teritorije i nacije. Poto ne postoji posebna europska nacija, poznati njemaki pisac Manfred Culeg smatra da Europska Unija ne moe i ne treba da postne federalna drava.11 Na teritorij drave, pored njenih dravljana, obino se nalaze i strani dravljani, ali i lica bez dravljanstva (apatridi) ili sa vie dravljanstava (bipatridi). Dravljanstvo predstavlja trajnu vezu jednog lica sa odreenim dravnim i pravnim poretkom. To lice uiva najvia prava ali i obaveze u dravi iji je dravljanin. Postoje dva osnovna sistema sticanja dravljanstva roenjem: ius sanguinis (pravo krvi) - dijete stie dravljanstvo svojih roditelja ius soli (pravo tla) - dobija dravljanstvo zemlje u kojoj je roeno nezavisno od dravljanstva roditelja. Veina drava u Junoj Americi, kao imigracionoj zemlji, prihvatile su sistem ius soli. Dravljanstvo se moe stei, pod odreenim uslovima i naturalizacijom akt osnivanja dravljanstva zbog redovitog dugog ili stalnog boravka u dotinoj dravi. Dravljanstvo se moe stei jo i skalapanjem braka sa dravljaninom dotine drave, te sukcesijom, odnosno preputanjem dijela teritorije i stanovnika sporazumom drugoj dravi.

10

Antonio Cassese, International Law, Oxford University Press, 2001, str. 49. i dalje; M. Herdegen, op.cit, str. 68-69. 11 Manfred Zuleeg, What holds a Nation Together, The American Journal of Comparative Law, no 3/1997, str. 55 i dalje.

13

Literatura:
1. Momilo Dimitrijevi, Miroljub Simi, Sran orevi; Uvod u pravo, Panevropski Univerzitet Apeiron, 2007. 2. Milan Galoa, Mundologija, Panevropski Univerzitet Apeiron, III izdanje, 2006 3. Dr Ante Fiamengo, Osnovi ope sociologije, II izdanje, IP "V. Maslea", Sarajevo, 1963, str. 266. 4. www.ius.bg.ac.yu 5. www.pravokutnik.hr 6. www.cpi.hr 7. www.Europe.hr 8. www.dadalos.org 9. www.Wikipedia.com

14

Appendix - Neki citati

Bernard Shaw o "Nije istina da vlast kvari ljude. Istina je samo da budale, ako se domognu vlasti, kvare vlast." Charles-Louis de Secondat Montesquieu o "Vjeno je iskustvo da je svaki ovjek koji ima vlast sklon da je zloupotrijebi. On e ii tako daleko, dok ne naie na ogranienja... Kad jedna osoba, ili isto tijelo, obavlja poslove zakonodavne i izvrne vlasti, nema slobode. Isti je sluaj ako sudska vlast nije odvojena od zakonodavne i izvrne, a sve je izgubljeno ako isti ovjek ili isto tijelo glavara, plemia ili naroda obavlja sve tri vlasti." (O duhu zakona) ore Balaevi o "Vlast je vlast, i ja to potujem, tu su paragrafi pa zagrabi nek isto je i avolu i akonu, pa nek se zna!" (Pjesma Ne lomite mi bagrenje)

Francis Bacon o "etiri su glavna zla vlasti: odgaanje, podmiivanje, grubost i povodljivost." o "udna je to elja; traiti vlast i izgubiti slobodu; ili: traiti vlast nad drugima a izgubiti je nad samim sobom." Hasan Kafi Pruak o "Nema vlasti bez ljudi, ljudi bez materijalnih dobara, materijalnih dobara bez prosperiteta, niti prosperiteta bez pravde i dobre politike." Ivo Andri o "im jedna vlada osjeti potrebu da svojim graanima obeava putem plakata mir i blagostanje, treba biti na oprezu i oekivati obrnuto od toga." Johann Gottlieb Fichte o "Narod je de facto i de jure najvia vlast iznad koje nema drugih vlasti i izvor je svih drugih vlasti i odgovoran je samo pred Bogom." Konfuije o "Onome ko je jednom vladao nad drugima, nesnosna je vlast svakog drugog nad njime." Milan Kundera o "Borba ovjeka protiv vlasti je borba pamenja protiv zaborava." Napoleon Bonaparta o "Ako hoe dobro vladati ljudima, bolje je iskoristiti im mane nego vrline."

15

Rudolf von Jhering o "Iskustvo nas ui da dravna vlast ne slui ba uvijek interesima cijelog naroda, ve, tovie, esto interesu samo jednog monog stalea, te prema tome zakonodavstvo ne udeava tada pravo onako, kako e prije svega biti to korisnije za interes povlatenog stalea." (Cilj u pravu) Seneka
o

"Vladati nad sobom najvea je vlast."

Tomas Hobs o "Vlast, a ne istina, ini zakon" o "Jedini nain za uspostavljanje zajednike vlasti, radi obrane od napadaja stranaca kao i meusobnih povreda, kako bi mogli ivjeti sigurno i zadovoljno od svoga rada i plodova zemlje, jest da svu svoju mo i snagu prenesu na jednog ovjeka, ili na skupinu ljudi, koji e sve njihove volje, izraene mnotvom glasova, svesti na jednu volju; to znai, da imenuju ovjeka ili skupinu koji e djelovati u njihovo ime; i da svako uzima i priznaje kao svoje djelo sve to ini ili odreuje taj ko ih predstavlja, u svim pitanjima koja se tiu mira i sigurnosti od znaenja za sve; i da svi i svako podvrgnu svoju volju njegovoj volji, i svoje prosudbe njegovima (...) a ta se osoba naziva suveren, i kae se da ima suverenu vlast, i svako drugi njegov je podanik." Voltaire o "Opasno je biti u pravu u stvarima u kojima su nadlene vlasti u krivu." an ak Ruso o "Kako ni jedan ovjek nema prirodnu vlast nad svojim blinjima i, budui da sila ne proizvodi nikakvo pravo, ostaju sporazumi kao osnova svake legitimne vlasti meu ljudima." (Drutveni ugovor) Azem Vlasi o "Svi u regionu smo u nekom vidu ogranienog suvereniteta. Nema slobodnih politiara, nema zemalja sa samostalnom politikom. Politiki procesi se uglavnom odvijaju po diktatima Brisela i Vaingtona. Ali takvi kakvi smo, ne znai da je to tako loe. Zapravo to je glavni garant da e mir potrajati." (za "Feral Tribune") Hugo Grotius o "Po rimskom i hebrejskom pravu svakome je doputeno da se proda kao rob ako mu se to svia. Zato ne bi bilo doputeno nekom narodu koji pripada samom sebi da se podvrgne jednom ovjeku ili nekolicini, da prenese pravo vladanja nad sobom, pa da ak ne zadri ni jedan dio tog prava...? Ima vie razloga zbog kojih se narod moe odrei suvereniteta; kad se smatra ugroenim ili kad tjeran glau ne vidi drugo sredstvo da nae svoj spas."
o

Thomas Hobbes o "Jedini nain za uspostavljanje zajednike vlasti, radi obrane od napadaja stranaca kao i meusobnih povreda, kako bi mogli ivjeti sigurno i zadovoljno od svoga rada i plodova zemlje, jest da svu svoju mo i snagu prenesu na 16

jednog ovjeka, ili na skupinu ljudi, koji e sve njihove volje, izraene mnotvom glasova, svesti na jednu volju; to znai, da imenuju ovjeka ili skupinu koji e djelovati u njihovo ime; i da svako uzima i priznaje kao svoje djelo sve to ini ili odreuje taj ko ih predstavlja, u svim pitanjima koja se tiu mira i sigurnosti od znaenja za sve; i da svi i svako podvrgnu svoju volju njegovoj volji, i svoje prosudbe njegovima (...) a ta se osoba naziva suveren, i kae se da ima suverenu vlast, i svako drugi njegov je podanik."

an ak Ruso o "Suverenitet se ne moe predstavljati zbog istog razloga zbog kojeg se ne moe otuivati (...) narodni zastupnici nisu i ne mogu biti narodni predstavnici; oni su tek agenti naroda i ne mogu nita odluiti konano." (Drutveni ugovor) Ustav Francuske iz 1958. o "Suverenitet pripada narodu koji ga obavlja preko svojih predstavnika i referendumom." (l. 3.) Ustav Italije iz 1948. o "Suverenitet pripada narodu koji ga obavlja u oblicima i u granicama odreenim Ustavom." (l. 1.) Ustav panije iz 1978. o "Suverenitet poiva u panskom narodu iz kojeg proizilaze sve dravne vlasti." (l. 1.)

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

17