SVEUILITE JURJA DOBRILE U PULI INTERDISCIPLINARNI STUDIJ KULTURA I TURIZAM

Seminarski rad iz Turistike geografije svijeta Maarska

U Puli, 19.studeni, 2012.

Student: Ak.god. 2011./2012.

SADRAJ: UVOD ................................................................................................................................. 1 1. POVIJEST RAZVOJA TURIZMA U MAARSKOJ I DANANJI EKONOMSKI UTJECAJ ............................................................................................................................ 1 1.1. OBILJEJA TURIZMA............................................................................................3 2. GEOGRAFSKA OBILJEJA ........................................................................................ 5 2.1. RELJEF.................................................................................................................... 6 2.2. HIDROGRAFSKA OBILJEJA ............................................................................. 7 2.3. KLIMATSKA OBILJEJA..................................................................................... 7 3. PRIRODNE I DRUTVENE ATRAKCIJE................................................................... 8 3.1. NACIONALNI PARKOVI...................................................................................... 8 3.2. UNESCO LISTA ..................................................................................................... 9 4.TURISTIKA REGIONALIZACIJA ........................................................................... 10 4.1. SJEVERNA REGIJA............................................................................................. 10 4.1.1. Blatno jezero ................................................................................................... 11 4.1.2. Budimpeta ..................................................................................................... 11 4.1.3. Vinska regija ................................................................................................... 13 4.2. JUNA I ISTONA REGIJA ............................................................................... 14 4.2.1. Ruralni turizam ............................................................................................... 15 4.2.2. Szeged ............................................................................................................. 15 4.3.3. Pecs ................................................................................................................. 16 5. ZAKLJUAK ............................................................................................................... 17

UVOD Na spomen Maarske, prve asocijacije se najee veu uz ljutu hranu, slavna vina i teko razumljiv jezik koji duguju ugro-finskim korijenima. Potom, na um padaju termalni izvori i Biser Dunava slavna Budimpeta.

Iako veliinom malena, Maarska se posljednjih desetak godina kree uzlaznom putanjom na svjetskom turistikom tritu te se uglavnom zadrava u top 20 svjetskih destinacija. Zahvaljujui ulasku u Europsku uniju, dostupniji su joj mnogi projekti na razini same Unije, to olakava promociju zemlje, a to u konanici znai vei broj turista.

Ovim e se radom pokuati, u geo-turistikom kontekstu opisati sve prednosti Maarske, poevi od prirodnih obiljeja, preko infrastrukture, pa i utjecaj razvoja turizma na ekonomiju drave. Na samom kraju e se spomenuti turistike regije te njihove najvee atrakcije.

1. POVIJEST RAZVOJA TURIZMA U MAARSKOJ I DANANJI EKONOMSKI UTJECAJ U Maarskoj se turizam poinje razvijati krajem 19. stoljea i to prvenstveno u podrujima sa termalnim izvorima, te oko Blatnog jezera. Uz kupalini i zdravstveni turizam, zapoinje i ouvanje nematerijalne kulturne batine. Tridesetih godina prolog stoljea turizam je organiziraniji, a u turistikoj se ponudi nalaze i ruralna naselja. Kraj 80-tih i velike politike promjene u Europi otvaraju puteve prema Maarskoj i svemu to ona u turistikom smislu- nudi. Od 1990., poinje se vie ulagati u organizirani ruralni turizam. Osnivaju se i prve turistike udruge. (Boniface et al., 2005.) Krajem prolog i poetkom ovog stoljea, ulaganja u turizam su sve vea, a uz ruralni i zdravstveni te urbani turizam, posebna se panja posveuje kongresnom turizmu kao nainu produenja turistike sezone.Ulaskom u Europsku uniju 2004., otvaraju se granice prema Europi, te time ona postaje jo dostupnija. Takoer, ne treba zanemariti ni strana ulaganja, u razvitak drave i njeno jaanje u gospodarskom smislu. 1

2005 milijardu HUF BDP 990 000 zaposlenih 303 % 5,4 % 7,9

2007 milijardu HUF 1322 000 323 % 5,9 % 8,4

Tablica 2. Utjecaj turizma na gospodarstvo Maarske

(Izvor: HCSO Sredinji statistiki ured Maarske)

Kao to se vidi prema gornjoj tablici, prihodi od turizma imaju znaajnu ulogu u BDP-u Maarske, a prema posljednjim planovima razvitka turizma udio bi se u narednim godinama trebao popeti na 10%. (http://issuu.com/europeantimes/docs/ept_hungary2 , str 67.).

10600 10400 10200 10000 9800 9600 9400 9200 2010 2011 9614 9941 10411 10205 Domaa noenja (000) Strana noenja (000)

Slika 4. Usporedni broj noenja domaih i stranih gostiju u 2010. i 2011.g.

(Izvor: HCSO-Sredinji statistiki ured Maarske)

Prema podacima u gornjem dijagramu vidljivo je kako se broj noenja kree blago uzlaznom putanjom kroz godine. Takoer, dijagram usporeuje domaa i strana noenja i ,prema dostupnim podacima, noenja stranih turista nadmauju noenja domaih, to bi se moda moglo objasniti i injenicom da si stanovnici Maarske mogu priutiti i

jednodnevne izlete, ali moda i nekomercijalan smjetaj, kao to je noenje kod rodbine ili prijatelja.

1.1. OBILJEJA TURIZMA Jedna od osnova razvitka turizma neke zemlje je prometna povezanost koja e omoguiti potencijalnim turistima da brzo i sigurno dou do destinacije. Kontinuiranim ulaganjem u izgradnju cesta, te organiziranjem novih zranih linija omoguava se turistima da lake i bre stignu do eljene destinacije.

Do Maarske se moe doi zrakom, vodom, cestom i eljeznicom. Iako ima nekoliko zranih luka, najvanije su Liszt Ferenc u Budimpeti te Debrecen u Debrecenu. Obje su luke meunarodne. Takoer, Maarska ima vrlo dobru meunarodnu eljezniku mreu kojom je povezana sa gotovo svim zemljama centralne i istone Europe.

Cestovna infrastruktura je u konstantnoj izgradnji. Do sada, u Maarskoj postoji oko 31.700km cesta, od ega neto manje od 1500km autoceste, koja povezuje zemlju sa Austrijom, Slovakom te jugoistono Slovenijom i Hrvatskom. Budui da kroz zemlju prolazi Dunav koji je plovan, iz smjera Austrije, tonije Bea, svakodnevno plove hidrogliseri do Budimpete. (OECD Tourism trends and policies, 2012.)

Druga osnova turizma su smjetajni objekti, koji se prilagoavaju potrebama turista koje elimo privui. Ovisno o njihovom ureenju, dodatnom sadraju koji pruaju, ali i cijeni smjetaja privlai se odreeni tip gostiju.

Period 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Ukupno 317 629 335 163 347 277 336 494 329 290 315 284 314 742 302 889 301 873 311 490 340 402

od ega hotelskih kreveta 104 232 107 899 109 726 112 769 115 895 116 223 114 227 115 669 118 420 123 518 135 970

Tablica 1. Broj smjetajnih jedinica kroz razdoblje od 10 godina

(Izvor: HCSO Centralni statistiki ured Maarske)

5 zvijezdica; 1% 4 zvijezdice; 10%

1 zvijezdica; 10%
1 zvijezdica

3 zvijezdice; 52%

2 zvijezdice; 27%

2 zvijezdice 3 zvijezdice 4 zvijezdice 5 zvijezdica

Slika 3. Distribucija hotelskih jedinica prema broju zvjezdica hotela

(Izvor: Tourism in Hungary with final data, 2011)

Posljednjih desetak godina Maarska drava sa ministarstvima zaduenim za ekonomski razvoj na elu, intenzivno potie razvitak turistike djelatnosti i ulaganja vezana uz turizam. Izmeu ostalog, rezultati se mogu vidjeti i po poveanju broja smjetajnih jedinica. Uzmu li se za primjer samo hoteli, prema Centralnom statistikom uredu Maarske, u posljednjih je deset godina otvoreno 260 novih hotela. Prema dijagramu

iznad (slika 3.) je vidljivo da je preko 50% hotela srednje klase, to znai i cjenovno dostupnije turistima srednjeg ekonomskog statusa.

2. GEOGRAFSKA OBILJEJA Smjetena u srcu srednje Europe (Slika 1.), Republika Maarska zauzima velik dio Panonske nizine. Ova preteno nizinska zemlja, povrine 93.030 km2. u upravnom je smislu podijeljena na 19 upanija. Granii sa Slovakom, Ukrajinom, Rumunjskom, Hrvatskom, Srbijom te Slovenijom i Austrijom (Slika 2.).

Slika 1. Karta smjetaja Maarske u Europi

(Izvor: http://www.infoplease.com/atlas/country/hungary.html )

Slika 2. Karta Maarske

(Izvor: http://www.infoplease.com ) ja mislim da sam stavila sam .com bez ovog dalje

2.1. RELJEF Po prirodno-geografskoj osnovi Maarsku dijelima na etiri prirodne cjeline: Transdunavsko sredogorje, Sjeverno maarsko gorje, Panonsku nizinu (Alfold), Transdunavsko sredogorje protee se od jugozapada prema sjeveru kao pojas zaravnanih breuljaka od paleozojskih i mezozojskih stijena (vapnenci, dolomiti, pjeenjaci, lapori), to su ga tektonske sile raskolile na pojedinane gromade: Bakonjska uma , Vertes , Budimsko i Viegradsko pobre. Juno od Blatnog jezera prelazi u blago valovite breuljke od pleistocenskih ilovastih i pjeanih naplavina, prekrivenih praporom, iznad kojih se na jugu protee usamljena gora Mecsek. Izmeu doline Dunava iznad Budimpete i Tise lei Sjeverno maarsko gorje , uglavnom izraeno od vulkanskih stijena (iznimke su Bukk i Aggtelek) ovdje se nalazi nekoliko neaktivnih vulkana: Badacsony, Szentgyoergy, Gulacs, Csobanc - i razlomljeno na brda i kotline , izmeu ostalih Matra ( najvii vrh Kekes 1015 m ) , Bukk , Cserhat .

Na sjeverozapadu lei Mali Alfold (dio Panonske nizine), blago valovita ravnica i niska brdaca od ljunanih , pjeanih i ilovastih naplavina Dunava i njegova pritoka Rabe .

Istono od Dunava na nadmorskoj visini od 100 do 120 metara je tzv. Veliki Alfold, u koji su usjeene iroke doline Dunava , Tise i njezinih pritoka , oko kojih su prostrani platoi. Istoni i sjeveroistoni dio nizine bili su do sredine 19. stoljea veliko poplavno podruje koje je Tisa redovito poplavljala za proljetnog topljenja leda u Karpatima i po kojem je premjetala svoje korito; sredinji je dio sve do danas ostao rijetko naseljen . (http://www.britannica.com ) 2.2. HIDROGRAFSKA OBILJEJA Najvea rijeka u Maarskoj je Dunav koji tee granicom prema Slovakoj i sijee dravu po sredini od sjevera prema jugu . Njegov je najvei lijevi pritok Tisa . Najvei desni pritok su Raba i Drava du granice sa Hrvatskom . Tisa i Dunav imaju veliku vanost kao plovni putevi, kako u gospodarskom, tako i u turistikom smislu. Du cijelog Dunava se pruaju vinorodna podruja. U zapadnom dijelu zemlje lei Blatno jezero, najvee jezero Maarske i srednje Europe . Prua se u smjeru jugozapad sjeveroistok , duine je 77 km, iroko najvie 14 km, prosjena dubina je 3 metra dok je najvea 11 metara. Zimi se jezero zaleuje, dok je ljeti prava oaza kupalinog turizma. Na sjeverozapadu Maarskoj pripada mali dio Neiderskog jezera movarnog, plitkog jezera koje svoju vanost temelji na bioraznolikosti.

Jedan od temelja razvitka turizma u Maarskoj su termalni izvori. Posjeduje oko 60.000 termalnih zdenaca, peta je u svijetu po ponudi termalne vode: s vie od 1300 termalnih izvora; termalnim kupeljima, spa centrima, bazenima, spa hotelima izgraenim uz izvore na 385 lokacija diljem zemlje (http://www.britannica.com) 2.3. KLIMATSKA OBILJEJA Maarska klima je umjereno kontinentalna, s toplim ljetima i hladnim zimama, te velikim godinjim amplitudama temperatura. Prosjena temperatura u sijenju je od 0 do 4 C ,

i u srpnju 20-24 C. Padaline su najee u razdoblju proljea i ranog ljeta, dok su ljeti este sue posebno u istonom dijelu zemlje. (http://www.britannica.com) 3. PRIRODNE I DRUTVENE ATRAKCIJE Ruralni i zdravstveni turizam su temelji ove djelatnosti u Maarskoj, na koju se nadograuju kulturno-povijesna ostavtina, urbane sredine te velike povrine zatiene prirode sa raritetnim biljnim i ivotinjskim svijetom. 3.1. NACIONALNI PARKOVI Maarska se, gledajui je od sjevera prema jugu, pretvara iz brdovite i umovite u nizinsku, stepsku zemlju. Upravo ta raznolikost je prepoznata od strane ministarstava i organizacija zaduenih za zatitu okolia, pa danas ona ima : preko 150 zatienih krajolika, 9 parkova prirode te 10 nacionalnih parkova. Veina je parkova zatiena zbog svoje neobine i/ili specifine flore i faune. Meutim, nekolicina ih je zaista jedinstvena.

Aggtelek, u sjeveroistonoj Maarskoj, je piljski sustav sa vie od 700 krkih pilja razliitih veliina. Najdua je pilja Baradla koja se protee u duini od 25,8km, od ega oko 5,3km ispod Slovake. Na odreenim dijelovima pilje se nalaze velike prostorije, koje se zbog vrlo dobre akustinosti znaju koristiti kao koncertne sale (Slika 6.). Sve pilje obiluju stalaktitima i stalagmitima koji su vrlo zanimljivi i privlani posjetiteljima.

Slika 6. Koncert u pilji Baradla

(Izvor: http://magyarorszag.network.hu/kepek/aggteleki_cseppkobarlang/ )

Ovaj je kompleks prepoznat i od strane UNESCO-a, pa se od 1995. nalazi pod zatitom ove organizacije, kao jedini primjerak prirodne ostavtine Maarske na listi. No, Aggtelek i iznad povrine krije mnoge zanimljivost te prua posjetiteljima mogunost rekreacije i odmora u netaknutoj prirodi, kao i upoznavanje sa lokalnim obiajima i kulturom. Takoer, ovaj je park stanite jedinstvene autohtone Hucul pasmine planinskih konja. (http://whc.unesco.org/en/list/725 ) Drugi zanimljiv nacionalni park, koji se takoer nalazi na UNESCO-voj listi je Hortabagy. Hortobgy je nacionalni park koji se protee na preko 800 km

kroz Pustaru (maarski: Puszta), stepsko

podruje

istone Maarske s

bogatim

folklorom i kulturnom povijeu. Nacionalni park Hortobagy je dio Panonske nizine (Alfold); najvee zatieno podruje u Maarskoj i najvea travnata povrina u Europi. Tradicionalni oblici koritenja zemljita, kao to su ispaa domaih ivotinja, bili su prisutni ovdje vie od dva tisuljea. Nacionalni park uva netaknuti i vidljivi dokaz o tradicionalnoj uporabi zemljita te predstavlja skladnu interakciju izmeu ljudskih bia i prirode. Osim domaih ivotinja (racka ovca, maarsko sivo govedo) koje se uzgajaju na tradicionalni nain (ikoi, konjanici-pastiri), Hortobagy je dom mnogim vrstama ptica (342 vrste) kao to je npr. sivi dral. Najznamenitija graevina je "Most s devet rupa", koji je prvotno bio drven, a sada slovi za najvei kameni most u Maarskoj. Takoer, mogu se vidjeti i mnogi bunari s tradicionalnim hvataljkama u obliku slova "T". (http://whc.unesco.org/en/list/474 ) Svi ostali nacionalni parkovi su jednako zanimljivi te privlae pozornost bilo svojim sauvanim i jedinstvenim krajolikom, bilo florom i faunom kao sastavnim dijelom tog krajolika.

3.2. UNESCO LISTA Uz gore navedene nacionalne parkove, na UNESCO-voj listi za zatitu svjetske batine nalazi se jo est atrakcija, te time deklariranih kao zatite i ouvanja vrijednih. Radi se, meu ostalim, o prirodnim fenomenima kao to je krajobraz oko jezera Neusiedl sa

barkonim dvorcem Esterhazy. Tu se ubrajaju jo i spomenici-gradjevine, prije svega starokransko groblje u Peuhu-u sa prelijepo oslikanim grobnicama, preko tisuu godina stara Benediktinska opatija u Pannonhalma-i i srednjevjekovno selo Holloko. Zemljopisno i geoloki specifina vinogradarska oblast Tokaj, u kojoj se jo i danas njeguje i uva tradicija vinogradarstva te naravno dijelovi Budimpete.

Slika 7. Srednjovjekovno selo Holloko

( Izvor: http://www.magyarorszag.utazas.hu )

4.TURISTIKA REGIONALIZACIJA Maarska turistika zajednica razlikuje 5 turistikih regija, i to: Blatno jezero, Podunavlje, Budimpetu sa okolicom, Vinsku regiju Eger-Tokaj te Pusztu- veliko stepsko podruje na sjeveroistoku Maarske, kao to je i prikazano na karti dolje. Ipak, govorei u geoturistikom kontekstu, Maarsku dijelimo na Sjevernu te Junu i istonu regiju.

4.1. SJEVERNA REGIJA Sjeverna regija obuhvaa zapadno podunavlje sa Blatnim jezerom, Budimpetu sa okolicom te vinsku regiju Eger-Tokaj. Ova, reljefno brdovita regija sadri mnotvo to prirodnih, to antropogenih atrakcija.

10

4.1.1. Blatno jezero Na samom zapadu Maarske se nalazi Blatno jezero, maarsko more. Jezero, s poveanim atmosferskim padalinama, utjee na klimu okolice; ima vie oblanih dana i manju varijaciju temperature nego ostatak Maarske. Tokom zime povrina jezera je obino zamrznuta. Ovdje je prvenstveno razvijen kupalini turizam , s najveom posjeenou od lipnja do rujna, kad je prosjena temperatura vode 25 C. Za vrijeme jaih zima, kada je povrina jezera zaleena, organizira se ribolov na ledu i tako produava turistika sezona. Osim kupanja i raznih vodenih sportova, okolica jezera prua mogunosti planinarenja te otkrivanja gastronomskih i enolokih uitaka. Najpoznatiji gradovi ovoga podruja su: Siofok, Keszthely, Tihany i Heviz.

Siofok je najvei grad na jugu jezera i poznat je po burnom nonom ivotu. Keszthely je najstarije naselje i privlai turiste svojom kulturno-povijesnom batinom. Tihanny je poluotok vulkanskog podrijetla specifinog i rijetkog ivotinjskog svijeta. Heviz je nastao oko termalnog jezero, drugog najveeg u svijetu, i njeguje dugogodinju zdravstveno-turistiku tradiciju. (Burton, 2005)

4.1.2. Budimpeta Smjetena u sredinjem dijelu Maarske, samom srcu Karpatskog gorja, Budimpeta Biser Dunava, kako joj tepaju, jedno je od vanijih, ako ne i najvanije turistiko sredite Maarske. Dunav dijeli Budimpetu na dva dijela: brdoviti Budim na desnoj i Petu na lijevoj obali rijeke dva grada koja su se 1872. ujedinila.

Budimpeta je glavni grad Maarske koji godinje posjeti oko 5,6 milijuna stranih i 910.000 domaih turista. Prometno je dobro povezana te se do nje moe lako stii gotovo

11

bilo kojim prijevoznim sredstvom iz bilo kojeg dijela Europe, ali i Maarske. Takoer, postoji dobro organiziran gradski prijevoz, pa se gradom moe kretati mreom podzemne eljeznice i gradskim autobusima. (Dalle et al., 2005)

Za razvitak turizma prvenstveno je bila zasluna geologija ovog podruja. Naime, zahvaljujui vapnenakom sastavu tla koje je omoguilo izviranje termalnih voda, jo u Rimsko doba Budimpeta se razvija u jedan od popularnijih gradova u koje se odlazilo u terme. Navika odlazaka u terme na lijeenje i odmor nastavila se i za vrijeme Otomanskog carstva. Iza njih su ostali ostaci rimskog amfiteatra i termalnih kupki te tri turska zatvorena kupalita s kraja 19.stoljea. Danas se na podruju Budimpete nalaze 123 termalna izvora ljekovitih svojstava razliite namjene. U duhu suvremenog vremena izgraeni su hoteli i spa resorti, koji imaju za cilj gostima priutiti maksimalnu udobnost i uitak uivanja u prirodnim blagodatima termalnih izvora. (Stieber i Baumueler, 2005.) Vano je napomenuti kako se mnogo turista odluuje posjetiti Budimpetu upravo iz zdravstvenih razloga, iz iskljuivog razloga jer su zdravstvene prvenstveno dentalne, a potom i terapijske u termalnim ljeilitima cjenovno pristupanije nego u zemljama zapadne Europe.

Jedna od ljepih i poznatijih graevina Budimpete je monumentalna zgrada parlamenta, duine 286m to je ini jednom od najveih sjedita vlade u Europi. Maari se posebno ponose Trgom junaka- Hosok tere, sa impozantnim spomenikom posveenim tisuljetnoj maarskoj povijesti. Uz mnoge muzeje posveene maarskoj kulturi i povijesti te njenim velikanima, jedan od privlanijih je sigurno muzej posveen teroru za vrijeme komunistike i nacistike vladavine- Muzej terora. Podsjetnik na krvava vremena dvaju reima (koja ova institucija izjednauje), prepun je artefakata poput nacistikih uniformi, oruja, ali i sprava za muenje. Muzej pria priu o mranom dijelu povijesti te istovremeno odaje poast rtvama ovih reima.

Preko Dunava se moe prei poznatim Lananim mostom do Budima. Uske uliice vode do dvorca smjetenog iznad baroknih i klasicistikih graevina, u kojem se nalaze muzeji i knjinice Osim utvrde, turistima je privlana i Ribarska tvrava sa maurskim

12

tornjevima. Cijela etvrt oko utvrde sa panoramom Dunava i luksuznom ulicom Andrassy ut su od 1987. pod zatitom UNESCO-a.

S obzirom da je Budimpeta urbana multikulturalna sredina, osim povijesne ostavtine obiluje i urbanim sadrajem kao to su: veliki trgovaki centri i ulice s manjim duanima pogodne za kupnju, restorani, barovi i razni klubovi koji mlaim generacijama pruaju buran noni ivot

Posljednjih nekoliko godina se u Budimpeti ulae u razvitak tzv. MICE (Meetings, Incentives, Conferences and Events) turizma. Hotelska se infrastruktura prilagoava potrebama poslovnih ljudi, a sam se grad pokuava nametnuti kao odlian izbor za odravanje velikih internacionalnih dogaanja.

4.1.3. Vinska regija Na samom sjeveroistoku zemlje nalazi se regija koja svoju turistiku prepoznatljivost gradi na ruralnoj ostavtini. Specifian nain uzgoja vinove loze, uz geoloke i klimatske pogodnosti kao to su plodno gorje vulkanskog podrijetla i blage jeseni, pomogle su oznaavanju ove regije na svjetskim enolokim kartama. Specifinost je osim u uzgoju vidljiva i u proizvodnji vina. Tako se ovdje mogu nai dvije vrste podruma: nadsvoeni koji je zapravo prazan prostor ispod stambenog dijela kua, te iskopani u vulkanskom sedrenom tlu se iskopao podrum, a na povrini je vidljiv kameni ulaz sa metalnim reetkama ili drvenim vratima (Slika 8.) Izrazita vinogradarska tradicija koja netaknuta postoji i 1000 godina unatrag, a i cijeli krajolik sa utvrenim naseljima prepoznat je i zatien od strane UNESCO-a. (http://whc.unesco.org/en/list/1063/ )

13

Slika 8. Iskopani vinski podrumi

(Izvor: http://whc.unesco.org/en/list/1063/ )

Uz Tokaj regiju, u ovom se dijelu nalaze jo dva mjesta uvrtena na UNESCO-vu Listu svjetske batine. To je, u ovom radu prije opisan, piljski sustav Aggtelek te Holloko izvanredan primjer namjerno ouvanog tradicijskog naselja. Ovo selo, koje se razvilo uglavnom tijekom 17. i 18. stoljea, je ivi primjer seoskog ivota predpoljoprivredne revolucije 20. stoljea. Smjeten oko 100 km sjeveroistono od Budimpete, Hollk je mala seoska zajednica, ijih 126 kua i gospodarskih zgrada, vonjaka, vinograda, livada i uma pokrivaju 141ha. U blizini samog sela, na sjevero-zapadu se nalaze ruevine dvorca iz 1310., ije su utvrde nekada sluile kao zatita od neprijatelja dok danas posjetiteljima svjedoe o povijesti.

4.2. JUNA I ISTONA REGIJA Ovo je nizinska regija koja obuhvaa junu i istonu Maarsku, tj. Panonsku nizinu. Puszta, koja oznaava prostrano zemljite koje se ne obrauje ve slui za stoarstvo, konjarstvo i uzgoj svinja na otvorenom, na sjever se protee do Karpatskog gorja i iri se prema jugu do granica drave. Izrazito kontinentalne klime sa dugim sunim razdobljima, ovo stepsko podruje temelji turistiki razvoj regije na ruralnom turizmu sa bogatom gastronomskom ponudom i mnotvom folklornih dogaanja. Regija ima etiri nacionalna parka, te dvije destinacije upisane na UNESCO-voj listi zatiene batine.

14

4.2.1. Ruralni turizam Turizam u ruralnim krajevima obnovljen je kao koncept 1985. i od tada se kontinuirano razvija. Zbog vrstih programskih osnova u strunoj se literaturi esto spominje tzv. "maarski" tip razvoja ruralnog turizma. Osnovna karakteristika je povezanost smjetajnih kapaciteta i brojnih programa namijenjenih aktivnom provoenju slobodnog vremena. Procjenjuje se da postoji oko 10-15 000 kreveta u ovom obliku turizma, to ini 5% maarske ponude, no pozitivni trendovi vrlo su izraeni. Goste ine preteito Nijemci, Danci i Nizozemci. (Luki, 2005.)

Prema gore navedenom tekstu vidljivo je kako se u kontekstu ruralnog turizma o Maarskoj govori kao o primjeru dobre prakse. Uz vinsku regiju, u razvoj ruralnog turizma se najvie ulae upravo u ovoj regiji. Organiziraju se festivali kuhanja tradicionalnih maarskih jela, konjske utrke, a turistima se prua i mogunost aktivnog odmora sudjelovanjem u radu na farmi.

Sami turisti biraju ovu vrstu odmora iz nekoliko razloga. Prvi su razlog nie cijene smjetaja, posebno ako je rije o mjestima u blizini uurbanih sredita. Nakon toga dolazi elja za upoznavanjem kulture i starih obiaja. S obzirom da su urbana sredita najee multikulturalna, seoska su naselja zapravo najbolji prezenter identiteta neke zemlje u kulturno-folklornom smislu. Na folklor i stare obiaje se nadovezuju gastro i enoloka kuanja, a kao to je navedeno upravo se u ruralnim podrujima turistika ponuda temelji na ovim segmentima. (http://www.ruraltourisminternational.org/Hungary ) 4.2.2. Szeged Na jugoistoku zemlje, smjestio se ovaj sveuilini gradi trei po veliini u Maarskoj. Potpuno je uniten u poplavi 1879., a ponovno se izgrauje zahvaljujui donacijama europskih gradova. Njima u ast, jo danas mnoge ulice nose nazive tih gradova.

Zahvaljujui imidu studentskog grada, i turistika ponuda se temelji na privlaenju ovog tipa gostiju. Tako su jedna od glavnih atrakcija razni festivali glazbe, teatra i ostalih

15

oblika umjetnosti, koji se odravaju na otvorenom. Jedan od poznatijih su Kazalite na otvorenom te Szegedi Ifjusagi Napok (Festival mladih)- meunarodni glazbeni festival.

Uz festivale, Szeged posjeduje i mnotvo kulturno-povijesnih spomenika, crkvi, muzeja. Jedno od posjeenijih mjesta je Art Nouveau sinagoga, sa poetka prolog stoljea. Od muzeja, se jedinstvenou istie Pick muzej, posveen svjetski poznatoj pikantnoj salami iz Szegeda. (http://www.hungarytourism.hu/ ) 4.2.3. Pecs Pecs ili Peuh je jedan od najstarijih gradova u Maarskoj s naseobinama iz prapovijesti. Smjeten na obroncima Meeka u blizini granice s Hrvatskom. Ovo najvee sveuilino sredite Maarske, sa sveuilitem koje datira iz 14. stoljea, svoj imid gradi na multikulturalnosti.

Grad je dobio mnoga priznanja, pa je 1998. dobio nagradu Grad mira od UNESCO-a za promicanje manjinskih kultura i tolerancije, te za prihvat izbjeglica za vrijeme Domovinskog rata. 2010. godine Peuh je proglaen, zajedno sa Istanbulom i Essenom, za europski glavni grad kulture, te mu je tako pruena prilika da u najboljem svjetlu prikae svoj kulturni ivot i kulturno-povijesnu batinu.

Burna prolost i mnogi osvajai ostavili su trag razliitih kultura koje se isprepliu. Tako se na sredinjem gradskom trgu Istvna Szchenyija nalazi Damija pae Gazi Kazima koja, iako je u 17. stoljeu posveena za crkvu, na vrhu kupole jo ima islamski simbol polumjesec i zvijezdu. Na trgu se jo nalaze srednjovjekovna katedrala,

te historicistiki Hotel Ndor, gradska vijenica i zgrada opine.

Uz mnoge muzeje, crkve, damiju i sinagogu, najslavnija ostavtina u Peuhu je ranokranska nekropola, zatiena od strane UNESCO-a 2000. godine. Potjee iz 4. stoljea, a ima podzemne grobne komore oslikanih zidova rijetkim kranskim temama, te nadzemne memorijalne kapele. ( http://www.hungarytourism.hu/ )

16

5. ZAKLJUAK Maarska je mala zemlja sa velikim atrakcijama. Meu prvima u svijetu po broju termalnih izvora, velikih podruja zatiene prirode, savreno ouvanih kulturnih spomenika, prepoznatljivog folklora.

Istraujui za ovaj rad dolazim do zakljuka kako Maarska savreno balansira razvitkom turistike industrije sa jedne strane i ouvanjem vlastitog identiteta, povijesti i okolia sa druge. U prilog tome ide savreno ouvano srednjovjekovno selo Holloko i nain tradicionalne proizvodnje vina u regiji Tokaj, kao i velike povrine zatiene prirode sa raritetnim biljnim i ivotinjskim svijetom. Takoer, maksimalno iskoritavajui prirodne i antropogene resurse, brendira se kao zemlja u kojoj je mogue u istom danu osjetiti uurbani ivot gradske svakodnevnice te vratiti se nekoliko stoljea unatrag u nekoj od mnogih ruralnih zajednica.

Kao to slogan njihove turistike zajednice kae : A love for life; Maarska prua upravo uitak u ivotu gastronomijom, vinima, termama, udima prirode te udima koje je izgradio ovjek.

17

Knjige: 1. Boniface B., Cooper C., Cooper R, 2005: Worldwide Destinations, Elsevier Butterworth-Heinmann, Oxford 2. Burton R., 1995: Travel Geography, Pearson Education Limited, Harlow 3. Dalle G, Marvell A., Oliver H., 2005: GCE AS Travel and Tourism, Heinemann Educational Publishers 4. Stieber A.,Baumueler M., 2010: Europske prijestolnice, Mozaik knjiga, 2010.

lanak : 1. Luki A.,Na selo, na selo...razvoj ruralnog turizma u Europi, http://www.geografija.hr/clanci 2. Nenaveden autor, High Potential Tourism Industry Set To Boost Its Contibution to GDP, The European Times-Hungary 2 (67-74), http://issuu.com/europeantimes/docs/ept_hungary2

Internet stranice: 1. Slubene stanice maarske turistike zajednice http://www.hungarytourism.hu/ (18.studeni, 2012) 2. Maarski dravni statistiki zavod http://www.ksh.hu/tourism_catering (18.studeni, 2012.) 3. Unesco lista za zatitu svjetske batine http://whc.unesco.org/en/statesparties/hu (18. studeni, 2012.) 4. Slubena meunarodna stranica Organizacije za unapreenje ruralnog turizma http://www.ruraltourisminternational.org/Hungary (18.studeni, 2012) 5. Online enciklopedija http://www.britannica.com/EBchecked/topic/276730/Hungary (18.studeni,2012) Statistike publikacije: 1. Tourism in Hungary with final data, 2011, Hungarian Tourism Plc. 2. OECD Tourism trends and policies, 2012, , OECD Publishing, str.195.

18

19