POLIFAGNI TETNICI

Klisnjaci, injaci - por. Elateridae

Opis
Odrasli oblici su kornjai izduenog spljotenog, prema zatku suenog tijela, dugaki 7 15 mm . Na trbunoj strani prvog lanka prsita imaju izraslinu poput iljka koja ulazi u otvor na stranjem lanku . Ako padnu na lea pritiskom o tu izraslinu se odbace, skoe ( klisnu ) u zrak i padnu na noge . Zato se nazivaju klisnjaci ili skoibube. Liinke su izduenog valjkastog tijela s malom glavom i kratkim nogama . Tijelo im je vrsto hitinizirano, a boja slamasto-uta do crvenkasta . Narastu do 35 mm . Budui da oblikom, bojom i vrstoom tijela podsjeaju na komad mjedene ice nazivaju se injaci ili drotari . Poznato je vie vrsta klisnjaka, a kod nas su najznaajnije one roda Agriotes .

Prugasti klisnjak - Agriotes lineatus

Imago je tamnosmee boje, a na pokrilju ima tamnije i svjetlije pruge . Naraste 7-10 mm . Liinka je dugaka 25 - 27 mm .

Agriotes lineatus, gore - imago ( p iljak za prebacivanje ), dole liinka ili injak

Tamni klisnjak - Agriotes obscurus

Imago je tamnosmee gotovo crne boje, a noge su mu crvenkasto-smee . Po duini je slian prethodnoj vrsti .

itni klisnjak - Agriotes ustulatus

Imago je crne boje sa smeim pokriljem , dugaak 9 - 12 mm . Liinka naraste do 25 mm .

Vrtni klisnjak - Agriotes sputator

Imago je sivo-smee do crno-smee boje, dugaak 6 - 8 mm . Liinka naraste do 18,5 mm .

Biologija
Razvoj i ponaanje navedenih vrsta su slini . Odrasli oblici susreu se od travnja do lipnja na cvjetovima divlje mrkve i drugih biljaka ili na povrini tla . Najradije se zadravaju na usjevima koji se ne obrauju tijekom vegetacije ( livade, panjaci, djetelita, lucerita, strne itarice ) . Zato je opasnost od injaka najvea kod uzgoja poljoprivrednih kultura na preoranim livadama i panjacima . Nakon parenja enke odlau jaja u povrinski sloj tla . Jedna enka moe odloiti od 70 500 jaja . Za 2 - 4 tjedna iz jaja izlaze liinke, koje se u poetku hrane razliitim organskim tvarima, a kasnije korijenjem biljaka . tetnost im se sa starou poveava, pa su najtetnije u zadnjoj godini razvoja . U jesen se liinke povlae dublje u tlo, a u proljee s porastom temperature i u potrazi za hranom idu u povrinski sloj tla kada i priinjavaju najvee tete . Razvoj liinki, ovisno o vrsti, traje 3 - 4 godine . U zadnjoj godini razvoja se u razdoblju od lipnja do kolovoza zakukulje . Kukulje se u komoricama koje naprave u tlu na dubini 10 -30 cm . Za oko tri tjedna izlaze odrasli oblici . Ukupan razvoj od jajeta do imaga traje, ovisno o vrsti, 3 - 5 godina . tetne su liinke koje oteuju podzemne organe biljaka . Ne prave vee razlike izmeu vrsta kojima se hrane pa oteuju stotine vrsta kulturnih i korovskuh biljaka .

Hrane se korijenjem, izgrizaju i uvlae se u vrat korijena mnogih biljaka, u gomolje krumpira, u korijen mrkve i eerne repe, a ponekad i u sjeme npr. kukuruza . Glavne tete nastaju prorjeenjem sklopa, ali i mnoge preostale biljke ako im je oteen korijen zaostaju u rastu . Najvee tete injaci nanose usjevima rijetkog sklopa kao to su kukuruz, eerna repa, suncokret duhan, krumpir i povre . Zbog polifagnosti injaka njihova tetnost u velikoj mjeri ovisi o zakorovljenosti usjeva . Na zakorovljenim usjevima tee nalaze korijenje kulturnih biljaka, a na nezakorovljenim usjevima svi se injaci koncentriraju na kulturne biljke . Zato znanstvenici unazad 20-tak godina predlau primjenu herbicida unutar reda biljaka ( prskanjem u trake ) ime bi se izmeu redova omoguio razvoj korova koji e privui injake i tako smanjiti njihov napad na kulturne biljke. Time bi se smanjila potronja zemljinih insekticida, ali i herbicida ime se postie ekoloki i ekonomski povoljnija zatita. tetnost od injaka znatno poveava i njihova potreba za vodom . Traei vodu u biljci za sunog vremena i u aridnim krajevima, naprave vee tete nego ako u tlu ima dovoljno vode .

Mjere zatite
Potreba suzbijanja injaka, kao i ostalih tetnika u tlu, odreuje se na osnovi njihove brojnosti koja se utvruje pregledom tla . Pregled tla obavlja se prije sjetve odnosno sadnje kopanjem jama 25 x 25 cm na teim tlima, a 50 x 50 cm na lakim tlima . Dubina jama je najee 20 - 25 cm, odnosno duljina tihae . Iskopana zemlja baca se na rasprostrtu foliju, a pronaeni injaci se stavljaju u bocu sa 70 % alkoholom . Ako se pregledava tlo u jamama veliine 25 x 25 cm tada se broj naenih injaka mnoi sa 16 ( jer je 25x25cm 1/16 m2 ), a ako su veliine 50 x 50 cm pomnoi se sa 4 . Dobiveni umnoak podjeli se s brojem jama i tako se dobije broj injaka po etvornom metru . Broj jama koje treba kopati ovisi o ujednaenosti povrine . Prosjeno, za male parcele, treba 5 - 8 jama . Za parcele od : 1 - 5 ha treba 8 - 10 jama 5 - 10 ha treba 10 - 15 jama 10 - 50 ha treba prosjeno 0,5 - 1,5 jama / ha, a za parcele vee od 50 ha treba 0,25 - 0,5 jama / ha Jame trebaju biti pravilno rasporeene po cijeloj povrini . Primjer :

Na povrini od 2 ha iskopano je 5 jama i pronaeno 1, 0 , 0 , 2 i 0 injaka to je ukupno 3 . 3 x 16 = 48 , 48 : 5 = 9,6 injaka / m2 . Pragom odluke ( kritinom brojkom ) smatra se za okopavine u zapadnim vlanim predjelima 3 - 5 injaka / m2, a u istonim aridnim predjelima 1 - 3 injaka / m2 . Prag odluke za strne itarice je vie od 15 injaka / m2. Ukoliko broj injaka malo premauje kritinu brojku ( 3-5 do5-15 za humidne krajeve, a 1-2 do 5 -10 za aridne krajeve ) moe se izvriti tretiranje sjemena insekticidima : karbamati : furatiokarb ( PROMET 400 SC ) eerna repa, kukuruz, suncokret, uljana repica karbofuran GEOCID ST - 35 eerna repa, kukuruz, suncokret karbosulfan MARSHAL 25 EC , MARSHAL ZLATICA 1,5 P kukuruz, eerna repa, - smanjuje napad nekih nadzemnih tetnik metiokarb MESUROL FS 500 kukuruz, uljana repica, suncokret , repelentnim djelovanjem titi sjeme od ptica piretroidi : bifentrin SEMAFOR 20 ST kukuruz teflutrin FORCE 20 SC kukuruz, eerna repa imidakloprid MONTUR FS 190 eerana repa ostali : imidakloprid GAUCHO WS 70 , GAUCHO FS 600 eerna repa GAUCHO FS 600 ROT kukuruz, suncokret i na krumpiru protiv krumpirove zlatice i lisnih ui i ranog napada injaka GAUCHO FS 350 kukuruz, krumpir - protiv krumpirove zlatice, lisnih ui i ranog napada injaka Zbog perzistentnosti na tretiranoj povrini ne smije se u istoj godini uzgajati povre fipronil COSMOS 50 FS eerna repa, kukuruz , suncokret . Dobro djeluje i na nadzemne tetnike ( lisne ui, buhai, pipe i dr. ) Odreena koliina insekticida nanosi se na sjeme pri njegovoj obradi u sjemenskim poduzeima . Nakon sjetve insekticid se aktivira i titi sjeme i biljicu od tetenika u tlu . Kada je brojnost injaka znatno iznad kritine brojke jedina mogunost je tretiranje tla zemljinim insekticidima . Tretirati se moe irom, u trake i u redove tj. uz sjeme u brazdu pri sjetvi odnosno sadnji . Ekoloki i ekonomski najprihvatljiviji nain tretiranja je u trake i u redove . Tretiranje irom obavlja se prskalicom ili se insekticidna gnojiva rasipavaju rasipaima . Na ovaj nain se postie siguran uspjeh i kod najjae zaraze, a uspjeh traje jo barem dvije do

tri godine . Meutim, ovim nainom primjene unitavaju se i prirodni neprijatelji ne samo injaka nego i drugih tetnika to vodi poremetnji prirodne ravnotee. Zato je primjena zemljinih insekticida irom ekoloki neprihvatljiva . Tretiranjem u trake koriste se insekticidi prskanjem . Na traktoru se nalazi spremnik i crpka prskalice, a na sijaicu se ispred ( ponekad iza ) sijaih rala privrste rasprskivai dosta blizu povrini tla, tako da prskaju traku ispred ( ili iza ) sjemena iroku 10 - tak cm . Sijae ralo e svojim kretanjem izmijeati insekticid, primijenjen ispred njega na povrinu tla, s tlom do dubine na kojoj se nalazi sjeme . Doza sredstva za primjenu u trake izrauna se po formuli : doza irom x irina trake Doza u trake = ------------------------------------razmak redova npr. Ako je doza primjene irom za DURSBAN E 48 8 l / ha tada za primjenu u trake irine 10 cm, ako je razmak izmeu redova 50 cm, treba troiti 1,6 - 2,5 l / ha . Doza se malo povea iznad teoretski izraunate ( 1,6 l / ha ) jer je dodir tetnika s insekticidom kod primjene u trake krai od onog kod primjene irom . U trake se mogu primijeniti i granulirani insekticidi . Tretiranje uz sjeme u brazdu je najei nain primjene zemljinih insekticida kod nas, prvenstveno onih u formi mikrogranula . Na sijaicu se privrste posebni depozitori . Svakim depozitorom tretira se istovremeno jedan, ee dva, a rijetko tri sjetvena reda . Iz njih ili mehaniki ili pneumatski izlaze granule kroz posebnu savitljivu ili teleskopsku cijev koja ih dovodi uz sjeme prije nego zemlja pokrije sjeme i granule . Cijev se moe namjestiti tako da granule padaju na sjeme ili na odreenu udaljenost od sjemena, to je potrebno za insekticide agresivne za sjeme . Doza primjene u redove navedena je u uputstvu uz insekticid . Tretiranjem u redove mogu se primijeniti i koncentrirani tekui insekticidi . Posebna peristaltika crpka ubacuje eljenu koliinu tekuine kroz cijevi u tlo uz sjeme odnosno malo odvojeno od sjemena . Za tretiranje tla dozvolu imaju : Klorirani ugljikovodici : lindan GAMACID T - 50 Organofosforni insekticidi : foksim VOLATON G 5 , VOLATONIZIRANO GNOJIVO ( NPK 15 : 15 : 15 ) NE u mladom luku, mladom krumpiru i rotkvici klormetofos DOTAN G -5 kukuruz, eerna repa, suncokret NE za povre , krumpir , krmno bilje

klorpirifos-etil PIRIFOS 48 EC DURSBAN E-48 PYRINEX 48 EC DURSBAN G 7,5 kvinalfos EKALUX 25 CHROMOFOS 25

za ratarske kulture i za povre

kukuruz, eerna repa, suncokret

terbufos COUNTER G - 5 kukuruz, eerna repa,duhan Karbamati : karbofuran GEOCID 350 F GEOCID G - 5 NE rani krumpir, povre i krmno bilje karbosulfan MARSHAL 25 EC kukuruz, eerna repa Piretroidi : bifentrin TALSTAR 10 EC ratarske kulture teflutrin FORCE 5 penica, eerna repa, kukuruz, suncokret Na smanjenje brojnosti injaka djeluju mnoge agrotehnike mjere u prvom redu obrada tla . Tako oranje na dubinu 20 - 25 cm poetkom kolovoza omoguava da se tlo osui za nekoliko tjedana . Velika smrtnost kukuljica i imaga nastaje i ruenjem njihovih komorica mehanikim putem . Optimalno vrijeme i dubina sjetve omoguuju bre klijanje i nicanje, fazu razvoja u kojoj su biljke najosjetljivije na napad injaka . Neke kulturne biljke utjeu na smanjenje brojnosti injaka . To su npr. heljda, lan, konoplja, proso, grah . Prilikom obrade tla mnoge injake unite ptice, osobito vrane. Brojnost injaka smanjuju i njihovi prirodni neprijatelji meu kojima su najznaajniji trci ( Carabidae ) . Jedan imago trka uniti 2 - 4 injaka, a liinka pojede 10 - 15 injaka . Sve mjere njege usjeva koje omoguuju bri razvoj biljaka doprinose smanjenju teta od injaka .

Hrutevi por. Scarabaeidae - listoroci

Poznato je vie vrsta hruteva od koji se kod nas javljaju : obini hrut, umski hrut, veliki areni hrut, mali proljetni hrut i mali ljetni hrut .

Obini ili svibanjski hrut - Melolontha melolontha

Ubraja se u najpoznatije kukce kod nas . Najei je u brdskim krajevima Gorskog kotara i Like, ali je prisutan i u drugim vlanijim krajevima .

Opis
Imago je kornja crne boje sa smeim pokriljem , nogama i listiavim ticalima . Sa strane na trbunim lancima nalaze se trokutaste dlakave bijele pjege . Dugaak je 20 - 28 mm . Mujak ima uoljivo jae razvijena ticala . Liinke su blijedoukaste boje sa smeom glavom . Imaju tri para nogu, a savijene su u obliku slova C . Nazivaju se

grice i poznati su tetnici u tlu . Narastu do 60 mm . Biologija

Odrasli hrutevi javljaju se u travnju i svibnju im temperatura zraka prijee 200 C. Hrane se liem najee s rubnog drvea uma, vonjaka, vinograda, drvoreda ukrasnog drvea i sl. U godinama masovne pojave ( = letne godine ) mogu izazvati golobrst . Roje se i pare osobito poslije zalaska sunca kada je vrijeme toplo i mirno . Oploene enke se zavlae u tlo, gdje na dubini od 20 -tak cm odloe prvu skupinu od 30 -tak jaja. Nakon toga se vraaju na drvee, hrane se i ponovo zavlae u tlo radi odlaganja jaja . Za odlaganje jaja preferiraju rahla, obraivana tla . Iz odloenih jaja za 30 - 40 dana izlaze liinke - grice koje ivot provode u tlu i hrane se podzemnim dijelovima biljaka . Nagrizaju svaku biljku na koju naiu bez obzira dali joj je korijen mesnat ili drvenast . Prve godine male liinke neprave nikakve tete, u drugoj godini tete su vee, a u treoj godini kada su liinke najvee i najprodrljivije priinjavaju i najvee tete . Te se godine ljeti zakukulje u tlu, a iz kukuljice se ubrzo razvije odrasli hrut koji ostaje u tlu do proljea slijedee godine . Razvoj jedne generacije traje 3 - 4 godine .

tetnost od grica ispoljava se preranim venuem, a zatim i suenjem cijelih biljaka . Bue gomolje krumpira i korijen eerne repe, a u sluaju jakog napada najveim ih dijelom i pojedu. Liinke se hrane i ilama itarica i krmnog bilja . Mogu otetiti i korijenje vonih i loznih sadnica kao i sadnica ukrasnog grmlja i drvea . Dosta tete nanose jagodama i drugom jagodastom vou te povru .

Mjere zatite
Odrasle oblike vrlo rijetko treba suzbijati, samo tamo gdje ima malo liara pa je koncentracija odraslih oblika na njima velika . Suzbijati se mogu tako da se drvea u jutro tresu pa hrutevi koji su jo ukoeni od hladnoe padaju sa stabla . Njima se moe hraniti perad . Kemijsko suzbijanje provodi se samo za jakog napada, a i tada na rubnim najjae zaraenim stablima uma i drvoreda . Od insekticida koriste se : OP - insekticidi : klorpirifos - etil PIRIFOS 48 EC , DURSBAN E-48 , PYRINEX 48 EC fosalon ( manje je opasan za pele ) ZOLONE LIQUIDE , ZOLONE PM , ATAC EC , ATAC WP triklorfon DIPTEREX 80 piretroidi : alfacipermetrin FASTAC 10 SC , DIRECT 10 SC betaciflutrin BETA - BAYTROID EC 250 deltametrin DECIS 6,25 WG , DECIS 2,5 EC , DECIS 1,25 EC , ROTOR 1,25 EC Grice se suzbijaju preventivno svuda gdje se oekuje jai napad npr. druge i tree godine nakon masovnog leta hruteva ili gdje se pregledom tla ustanovi vei broj grica . Kritina brojka - za krumpir 3 - 5 grica / m 2 u 2. godini njihova razvoja i 2 - 3 grice / m2 u 3. godini razvoja - slina je i za druge usjeve rijetkog sklopa i povre - za strne itarice je tri puta vea - za voni i lozni rasadnik 1 - 2 grice / m2 Kod brojnosti grica iznad kritine brojke primjenjuju se zemljini insekticidi : foksim VOLATON G 5 , VOLATONIZIRANO GNOJIVO ( N : P : K 15 : 15 : 15 ) klormefos DOTAN G 5 klorpirifos - etil PIRIFOS 48 EC , DURSBAN E -48 , PYRINEX 48 EC, DURSBAN G 7,5 karbofuran GEOCID G - 5 , GEOCID 350 F i dr.

Primjenjuju se ili irom uz inkorporaciju ili se unose u redove prilikom sjetve i sadnje, odnosno primjenjuju oko sadnih rupa . Po jednoj sadnoj rupi obino se koristi 5 - 10 grama granuliranih pripravaka . Prije sadnje krumpira mogu se primijeniti pripravci na bazi foksima, klorpirifos - etila, karbofurana i imidakloprida ( CONFIDOR SL 200 ). U iznimnim sluajevima potrebe zatite ratarskih kultura mogu se primijeniti svi insekticidi navedeni kod injaka .

umski hrut - Melolontha hippocastani

Srodan je obinom hrutu, ali je kod nas puno rjei . Ima etverogodinji ciklus razvoja .

Veliki areni hrut - Polyphylla fullo

Kod nas je prisutan na nekim pjeskovitim tlima . Imago je dugaak 25 - 40 mm . Mrke je ili crne boje . Na smeem pokrilju ima brojne bijele mrlje . Grica naraste do 8o mm. Po obliku tijela je vrlo slina liinki obinog hruta . Odrasli oblici hruteva lijevo Polyphylla fulo, desno Miltotrogus aequinoctialis

Mali proljetni hrut ( Rhizotrogus ) aequinoctialis i Mali ljetni hrut - Amphimallon solstitiale

- Miltotrogus

Prisutni su svuda, ali uglavnom samo pojedinano . Slini su obinom hrutu, samo su za treinu manji . Dugaki su 12 - 18 mm . Odrasli oblici proljetnog hruta lete u travnju ( blizu ekvinocija ), a odrasli oblici ljetnog hruta u lipnju ( u vrijeme solsticija ) . Grice narastu do 20 mm . Razvoj im traje najee 2 godine .

10

Suzbijaju se kao i obini hrut .

Rovac - Gryllotalpa gryllotalpa por. Gryllotalpidae - rovci

Opis
Imago je produljenog valjkastog tijela smee boje . itavo tijelo je obraslo gustim dlaicama. Prednji par nogu je dobro razvijen i podeen za kopanje . Nadvratni tit je takoer dobro razvijen . Ima dva para krila, a prednji par je znatno krai od stranjeg para . Na kraju zatka ima dugake tjelesne nastavke - cerce . Naraste 4 - 5 cm pa je jedan od naih najveih kukaca . Liinka je slina imagu samo je manja, svjetlije boje i nema krila . Rovac ivi u hodnicima koje kopa u tlu . Prisutnost mu se pozna po tome to pravei hodnike izdigne zemlju za oko 1 cm .

Biologija
Rovac ima 1 generaciju u godini . Prezime liinke u stajskom gnoju, kompostu i na drugim toplim mjestima, na dubini do 1 m. Razvoj liinki zavrava krajem proljea . Ponekad prezime i odrasli oblici . Liinke u proljee nastavljaju razvoj . U lipnju i srpnju izlaze odrasli oblici i trae jedinke suprotnog spola . Pare se na povrini tla, a enke se nakon toga zavlae u tlo i na dubini od oko 0,5 m naine komoricu glatkih stjenki, veliine srednjeg gomolja krumpira, u koju odloe jaja . Jedna enka odloi 350 - 600 jaja .

11

Iz jaja za oko 2 tjedna izlaze liinke sline velikim mravima . Hrane se organskim tvarima u raspadanju . U poetku ostaju u zajednici s majkom, a kasnije se razilaze i prave vlastite hodnike . Pri tome oteuju podzemne dijelove biljaka na koje naiu . Rovac je omnivoran kukac . Hrani se i sitnim puevima, liinkama drugih kukaca ( injacima, gricama i dr. ), glistama i dr. pa nam je saveznik u borbi protiv tih tetnika. No on nam je veliki neprijatelj kada jede korijenje povrtnih kultura, ili ih svojim kopanjem u tlu ozljeuje . Meu rovcima postoji i kanibalizam - vie rovaca na manjem prostoru meusobno se napada, ubija i izjeda . tetni su odrasli rovci i liinke . Hrane se velikim brojem biljaka, a najvee tete ine kupusu, krumpiru, paprici, luku, rajici i drugom povru te ratarskim kulturama. Unitenje nekoliko biljica kukuruza, eerne repe ili suncokreta jedne za drugom u istom redu tipina je slika tete od rovca . Na biljicama se ne primjeuju tragovi ishrane, samo su pregrizene . Tipine tete rovac nanosi i gomoljima krumpira u kojima izgriza duboke rupe . Rovac je posebno tetan u klijalitima i staklenicima .

Mjere zatite
Pregledom tla kopanjem jama rovci se ne mogu pronai jer brzo pobjegnu . Meutim obradom tla mogu biti izbaeni na povrinu tla gdje se mogu ubiti, a esto ih pojedu i ptice . Prisutnost 1 rovca na 2 - 3 m2 povrine na koju se siju ratarske kulture ili na 4 m2 povrine na koju dolazi povre ukazuje na potrebu preventivne zatite . Ona je mogua primjenom zemljinih insekticida prije ili u vrijeme sjetve . Po djelotvornosti se istiu : foksim VOLATON G 5 , VOLATONIZIRANO GNOJIVO FLORIN 3 klormefos DOTAN G - 5 klorpirifos - etil DURSBAN G 7, 5 , DURSBAN E 48 , PIRIFOS 48 EC , PYRINEX 48 EC i karbofuran GEOCID G 5 , GEOCID ST - 35 , GEOCID 350 F U povru su doputena samo sredstva na bazi foksima i klrpirifos - etila . U vrijeme izlaska iz tla radi parenja ( lipanj - srpanj ) rovac se moe suzbijati i rasipanjem mamaca na bazi metiokarba ( MESUROL M ) . Mesurol pored rovaca suzbija i sve vrste pueva. Mamce je najbolje rasipati po povrini tla izmeu biljaka . Rovca moemo suzbijati i bez primjene insekticida . U jesen na vie mjesta u vrtu zakopamo stajski gnoj ( 50 x 50 x 50 cm ) i oznaimo . Rovci e se u njega radi topline zavui pa ih krajem zime prije nego zatopli unitimo . U klijalita moemo ukopati posudice

12

malo ispod razine tla , a od njih na sve 4 strane ukopati letve . Kada rovac pravei hodnike plitko u tlu doe do letve, kreui se uz letvu u smjeru posude upast e u nju .

Lovne posude za hvatanje rovaca Suzbijati se moe i na bioloki nain, kuhanjen juhe od bazginog lia koja se nerazrijeena sipa u njegova sklonita . Ista juha moe posluiti i za krtinjake .

Sovice pozemljue ( Podgrizajue sovice ) por. Noctuidae - sovice

Sovice su noni leptiri srednje veliine, zdepastog tijela . Prsite im je iroko, a zadak unjast . Neuglednih su boja, najee sive ili sivo-smee . Na prednjim krilima nalaze se karakteristine bubreaste, okrugle ili eliptine pjege, a po njihovom obliku, razmjetaju i boji neke se vrste mogu prepoznati . Osim toga redovito se na krilima nalaze valovite poprene crte . Stranja krila su jednobojna, esto svjetlija, ponekad gotovo bijele boje . Sovice pozemljue obuhvaaju vrste kojima se gusjenice tijekom dana zadravaju ispod grudica zemlje ili u pukotinama tla . U sumrak izlaze i podgrizaju biljke sasvim uz povrinu tla pa se nazivaju i podgrizajue sovice . Gusjenice pregrizaju korjenov vrat, ponekad i stabljiku, hrane se prizemnim liem, uvlae u stabljiku kukuruza i drugih biljaka, nagrizaju gomolje krumpira koji su plitko u tlu itd. Napadnute biljke ugibaju ili se lome, sklop je rijedak, lie izgrieno, gomolji imaju smanjenu vrijednost . U proljee su esti tetnici kukuruza, ponekad i eerne repe, suncokreta, raznih vrsta povra, a poetkom jeseni i ozimih itarica i uljane repice .

13

Zakorovljeni usjevi privlae leptire koji na cvjetovima korova nalaze hranu . U takvim usjevima je vee odlaganje jaja, ali jedna gusjenica napravi veu tetu u nezakorovljenom usjevu jer se zbog smanjenog izbora koncentrira na kulturnu biljku . tete su osobito velike ako zakorovljeni usjev privue leptire na odlaganje jaja, a korov se naknadno uniti pa ostane puno gusjenica u nezakorovljenom usjevu . Gusjenice pozemljua imaju golo tijelo prekriveno voskom pa se sjaje . Zemljano-sive su boje . Narastu do 45 mm . Na dodir se saviju u klupko . Razvoj im tee kroz 6 stadija .

Postoji nekoliko vrsta sovica od kojih su najvanije tri : - proljetna sovica - usjevna sovica i - sovica ipsilon

Proljetna sovica - Euxoa ( Agrotis ) temera Opis

Leptiri su dugaki 15 - 18 mm. Raspon krila im je 32 - 44 mm . Prednja krila su smea sa svilastim sjajem, a stranja sivo-bijela . Gusjenice narastu do 45 mm .

Biologija
Proljetna sovica ima jednu generaciju u godini . Prezimljuje kao gusjenica zrela za izlazak u ljusci jajeta u tlu . Gusjenice se javljaju polovinom oujka, a razvijaju se do sredine svibnja . Lipanj i srpanj provode u dijapauzi, a zatim se zakukulje . Leptiri lete sredinom ljeta . Hrane se cvjetovima, najee korova . Jaja odlau u tlo .

14

Usjevna sovica - Agrotis ( Scotia ) segetum Opis

Leptiri su dugaki do 20 mm s rasponom krila 35 - 45 mm . Prednja krila su tamnosiva, a stranja gotovo bjelkasta . Gusjenice narastu do 48 mm .

Usjevna sovica, mujak

Jaja usjevne sovice odloena na listu

Biologija
Kod nas je najea sovica . Ima 2 generacije u godini . Prezimljuje kao odrasla gusjenica u tlu . U proljee se zakukulji . Let leptira poinje u svibnju . Masovni let se najee zbiva krajem svibnja, a za hladnog vremena u lipnju . enke odlau jaja na tlo, prizemne dijelove biljaka ili na suhe biljne ostatke. Jedna enka odloi 500 - 2000 jaja . Embrionalni razvoj traje 10-tak dana .

15

Gusjenice usjevne sovice napadaju usjeve najee tijekom lipnja . Vrlo su prodrljive . Po zavretku razvoja, koji traje 30 tak dana, gusjenice se zavuku u tlo i zakukulje . Za oko 3 tjedna izlaze leptiri . Leptiri lete u kolovozu . Napad gusjenica 2. generacije najee je krajem kolovoza, ponekad u rujnu i listopadu . U nekim godinama javlja se i 3. generacija .

Sovica ipsilon - Agrotis ( Scotia ) ipsilon

U nekim godinama, pogotovo zadnjih desetljea to je naa najtetnija sovica .

Opis
Leptir ima raspon krila 45 - 50 mm . Gusjenica naraste do 45 mm .

Sovica ipsilon , leptir i gusjenica

Biologija
Izrazito je migratorna vrsta koja k nama dolijee s juga . U veljai leptiri iz sjeverne Afrike prelijeu u junu Italiju i Grku gdje enke odlau jaja . Nakon razvoja gusjenica javlja se nova generacija leptira koja seli prema sjeveru i dolijee u nae krajeve . Prezimljuju gusjenice zadnjih stadija razvoja ili kukuljice . Leptiri lete u proljee i zajedno s leptirima koji dolijeu iz junih krajeva odlau jaja . Razvoj jajeta traje samo 6 - 8 dana kada izlaze liinke . Po zavretku razvoja koji traje 30 tak dana gusjenice se zakukulje, a za 2 - 3 tjedna izlijeu leptiri . Tijekom godine razvija 2 - 3 generacije . Jai napad gusjenica sovice ipsilon kod nas se biljei tijekom svibnja . Vee tete u drugoj polovini godine nisu registrirane .

Mjere zatite
Primjenom zemljinih insekticida u suzbijanju injaka smanjuje se broj prezimjelih gusjenica sovica pozemljua. U vrijeme vegetacije leptiri dolijeu s drugih povrina i odlau jaja pa je im se uoe prve tete potrebno pregledom usjeva utvrditi brojnost gusjenica .

16

Gusjenice se trae ispod grudica zemlje ili plitko u tlu tijekom dana ili u sumrak uz pomo baterijskih svjetiljki . Pragom odluke se smatra 1 - 2 gusjenice / m 2. Taj broj moe biti manji pri nicanju usjeva, a vei u razvijenom usjevu . Odrasle gusjenice su zbog votane prevlake otporne na kontaktne insekticide, a za eluano djelovanje moraju poderati dosta hrane pa e napraviti znaajne tete prije nego insekticid postane djelotvoran . Zato je za uspjenu zatitu usjeva od pozemljua vano pravovremeno uoiti njihov napad i suzbiti gusjenice dok su u 2. ili 3. stadiju razvoja tj. do 1 - 1,5 cm dugake . Primjena insekticida je opravdana samo kada je to prijeko potrebno kako nebi nepotrebno unitili prirodne neprijatelje . Insekticide treba primjeniti folijarno uz utroak vee koliine vode . Dozvolu imaju : piretroidi : alfacipermetrin FASTAC 10 SC , DIRECT 10 SC beta - ciflutrin BETA - BAYTROID EC 250 bifentrin TALSTAR 10 EC cipermetrin + klorpirifos - etil CHROMOREL D , HERBOREL D deltametrin DECIS 6,25 WG , DECIS 2,5 EC , DECIS 1,25 EC , ROTOR 1,25 EC i dr. Primjena im je doputena i u povru . Na ostalim se kulturama mogu primijeniti i neki OP insekticidi : klorpirifos - etil DURSBAN E-48 , PIRIFOS 48 EC , PYRINEX 48 EC kvinalfos EKALUX 25 EC , CHROMOFOS 25 metidation ULTRCID 40 WP triklorfon DIPTEREX karbamati : metomil LANNATE 20 L , METHOMEX 20 SL Uinkoviti mogu biti i neki inhibitori razvoja npr. diflubenzuron DIMILIN SC 48. Bioinskticidi na bazi B. thuringiensis ne zadovoljavaju protiv pozemljua . Kurativno suzbijanje mogue je i rasipanjem nekih granuliranih insekticida npr. DURSBAN G 7,5 , VOLATON G 5 u redove ili u trake uz ugroene biljke, ali je ta mjera znatno skuplja . Vrlo djelotvorna, ali najskuplja mjera zatite od pozemljua je rasipavanje zatrovanih mamaca . Zato se ova mjera primjenjuje samo kod frontalnog irenja pozemljua pa se mamci rasipavaju samo ispred fronte irenja gusjenica . Primijeniti ih treba pred veer .

17

Mamci se prave od mekinja ili kukuruzne prekrupe uz dodatak od oko 5 % eera i insekticida na bazi : klorpirifos - etila DURSBAN E-48 , PIRIFOS 48 EC PYRINEX 48 EC triklorfona DIPTEREX ili lindana GAMACID T-5 ( NE POVRE ) Bioloko suzbijanje mogue je parazitskom osicom roda Trichograma . Od Agrotehnikih mjera na brojnost pozemljua utjee unitavanje korova . Korove bi trebalo suzbijati kurativno ( post emergence ) ili preventivno unutar reda, a kurativno izmeu redova . Korove treba suzbijati i u okoliu ugroenih povrina ime se smanjuje mogunost doleta leptira i razvoja gusjenica . Ranija sjetva, dobra priprema tla i njega usjeva te homogena gnojidba ubrzavaju dolazak biljaka u stadij kada su tete od gusjenica pozemljua manje . injake, grice hruta, rovca i sovice pozemljue nazivamo i polifagnim tetnicima u tlu budui da vei dio ivota provode u tlu .

Lisne sovice por. Noctuidae - sovice

Gusjenice ove skupine sovica zadravaju se i hrane liem razliitih biljaka . Najvanije su : kupusna sovica povrtna sovica i sovica gama

Kupusna sovica - Mamestra ( Barathra ) brassicae

Povrtna sovica - Lacanobia ( Mamestra , Barathra ) oleracea

tetnici su sline biologije, tetnosti i suzbijanja .

Opis
Leptir kupusne sovice ima prednji par krila tamno sivo-smee boje . Bubreasta pjega je velika i bijelo obrubljena dok su ostale pjege crne . Gusjenica ima 6 razvojnih stadija .U

18

poetku je zelene boje, a kasnije sivo-zelene, tamnozelene, svjetlo ili tamno-mrke boje . Narastu do 45 mm .Kukuljica je tamnocrvena, dugaka oko 20 mm . Leptir povrtne sovice ima prednja krila crvenkasto-smee boje . Bubreasta pjega je gotovo naranaste boje, a svjetla crta uz rub krila je skoro ravna, a u sredini ini oblik slova W . Gusjenica je zelena ili sivos-mea , a naraste oko 35 mm . Kukuljica je smee boje .

Biologija
Imaju 2 generacije u godini . Prezimljuju u stadiju kukuljice u tlu . U proljee kada srednja dnevna temperatura dosegne 170C, to je najee u 2. polovini svibnja, javljaju se leptiri . ive 2 - 3 tjedna . Nakon kopulacije enke odlau jaja na eernu repu, kupusnjae, mahunarke i brojne korovske biljke . Jaja odlau na nalije lia u gomilice od 20 - 150 komada . enka kupusne sovice odloi oko 600 jaja, a enka povrtne sovice oko 800 jaja . Kupusna sovica odlae jaja u jednom sloju, a povrtna sovica u 2 - 3 etae, a jajna legla imaju oblik piramide . Iz odloenih jaja za 4 - 8 dana izlaze gusjenice . Hrane se liem razliitih biljaka pravei u poetku male, a kasnije sve vee krune otvore manje - vie nepravilnog oblika . Razvoj im traje oko 30 dana . Kukulje se u tlu, a za 18 - 25 dana izlaze leptiri . Leptiri lete krajem srpnja i poetkom kolovoza . Napad gusjenica 1. generacije obino je u lipnju, a gusjenica 2. generacije krajem kolovoza i u rujnu . Najopasnije su gusjenice 2. generacije koje su obino brojnije . Gusjenice u poetku izgrizaju rupe u li , a kasnije pojedu cijeli list ostavljajui peteljku i glavne ile. Mogu izgristi i rupe u korjenovom vratu repe ime smanjuju prinos i digestiju . Vee tete ine povru i time to ga oneiuju izmetom . Ubuuju se u glavice kupusa koje postaju neupotrebljive . Kupusna sovica je higrofilna vrsta pa se najvie susree na vlanim stanitima, u vlanijim godinama i na povrinama koje se navodnjavaju . Lisne sovice imaju brojne prirodne neprijatelje kao to su parazitska osica Trichograma, trci, ptice i razne bolesti posebno mikoze i viroze .

Sovica gama - Autographa ( Plusia , Phytometra ) gamma

Opis

19

Sovica gama se vrlo prepoznatljivim izgledom razlikuje od ostalih sovica . Prednja krila leptira su sivo-smee boje, a na sredini je karakteristina srebrnasta pjega u obliku grkog slova gama . Gusjenica je zelene boje, tijela suenog prema glavi . Uz 3 para prsnih nogu ima samo 3 para trbunih nogu pa se pri hodanju grbi, ali ne tako jako kao gusjenice grbica koje imaju 2 para trbunih nogu .

Biologija
Sovica gama je tipina migratorna vrsta . Proljetna migracija poinje krajem zime u sjevernoj Africi . Preko Mediterana dospijeva u nae krajeve pa i dalje na sjever do Skandinavije . Krajem ljeta poinje jesenska migracija prema jugu . Tijekom migracije prema sjeveru Europe i nazad prema sjeveru Afrike ima 5 - 7 generacija . Dio sovica prezimi u stadiju gusjenice i kukuljice, a dio dolijee iz junih krajeva . Leptiri lete od svibnja i susreu se skoro tijekom cijele godine . enka odloi 500, ali i do 1500 jaja obino po jedno ( rjee 2 -3 ) na donju stranu lista . Embrionalni razvoj traje 3 - 7 dana . Tijekom razvoja koji traje oko 3 tjedna gusjenice prolaze kroz 5 razvojnih stadija . Zakukulje se na biljkama u bijelim, prozirnim pauinastim kokonima. Sovica gama kod nas ima 2 - 3 generacije u godini koje se, zbog dolijetanja leptira iz junih krajeva, isprepliu . Gusjenice napadaju oko 100 vrsta kulturnih i divljih biljaka . Osobito oteuju lucerku, djetelinu, eernu repu, konoplju, duhan, krumpir, kupus, papriku itd. Naroito strada lie, a glavne tete priinjavaju gusjenice 4. i 5. razvojnog stadija . Najopasnije su gusjenice prve generacije koje poetkom ljeta mogu uzrokovati golobrst usjeva .

Mjere zatite
Ono to vrijedi za suzbijanje sovica pozemljua vrijedi i za lisne sovice . Signalizacija roka i potrebe suzbijanja obavlja se na temelju brojnosti gusjenica . Prag odluke je 1 gusjenica po biljci veliine neto vee eerne repe s barem 8 listova ili slino razvijene kupusnjae ili neke druge povrtne biljke . Kao orijentacije vrijedi i prag odluke 8 - 10 gusjenica / m2 . Ako su biljke manje prag odluke je nii i obrnuto . Optimalni rok tretiranja je kada se gusjenice nalaze u 2. ili 3. stadiju tj. kada su manje od 25 mm, jer su vee otpornije na insekticide, a ve su i nanijele izvjesne tete.

20

Za razliku od sovica pozemljua bioinekticidi na bazi B. thuringiensis kurstaki djeluju na sovicu gama, a dijelom i na ostale vrste lisnih sovica, pa ih treba to vie koristiti. Od kemijskih insekticida koji se koriste kurativno u obzir dolaze oni navedeni za folijarnu primjenu protiv pozemljua . Od agrotehnikih mjera svaka obrada tla kada su u tlu kukuljice unitava dio tih kukuljica .

Nematode korijenovih kvrica ( guka ) - Meloidogynae spp por. Heteroderidae - cistolike nematode
Opis
Ove nematode karakterizira spolni dimorfizam . enke su poetkom svoga razvoja crvolike, a kasnije poprime izdueno krukolik oblik . Na prednjem uem dijelu nalazi se usni otvor, a na stranjem zaobljenom dijelu spolni i analni otvor . Dugake su 0,5 - 1 mm, a iroke 0,4 - 0,5 mm . Mujaci su tipinog crvolikog oblika, dugaki 0,8 -2 mm . Boja tijela oba spola je mlijeno-bijela . Duina tijela liinki 2. stadija ( invazione liinke ) je 0,34 - 0,49 mm . Usni stilet odraslih oblika je duine oko 0,2 mm, a liinke 0,01 mm .

21

Nematode korijenovih kvrica, lijevo razliiti stadiji razvoja, 1- liinka, 2 proirena i potpuno razvijena liinka, 3 formiran mujak u liinkinoj kouljici, 4 potpuno formiran mujak, 5 mlada enka ; desno oteenja na rajici u stakleniku

Biologija
Korijenove nematode uglavnom susreemo u umjerenim i toplim podrujima i staklenikim objektima . Vrlo su vani tetnici povra i cvijea u zatienom prostoru . Od ratarskih usjeva kod nas su vane samo na duhanu, ali mogu napasti i eernu repu, itarice i druge kulture . Neke se mogu nai i na mladim vonim sadnicama . ive kao endoparaziti u biljnom tkivu . Ubuuju se u korijenje i intenzivno hrane uzrokujui hipertrofiju tkiva pa se na korijenu javljaju izrasline ( kvrice , guke ) razliite veliine - od glavice bumbaice pa do oraha, ak i vee . Okruglog su ili izduenog oblika . Zaraza nematodama pogoduje prodoru patogenih gljivica ( Fusarium spp, Phytophtora spp ) pa guke trunu i raspadaju se pri emu se oslobaa novostvoreno potomstvo - invazione liinke. Napadnute biljke zaostaju u rastu i razvoju, venu , sue se i daju vrlo niske prinose . Kod jaeg napada dolazi do mjestiminog propadanja biljaka i pojave tzv. pljeina . enke odlau 400 - 800 jaja pa i vie u jajnu vreicu unutar svoga tijela . U jajetu se razvija liinka 1. stadija, a liinke 2. stadija ( invazione liinke ) naputaju jaja i prelaze u tlo . Iz tla se ubuuju u korijen i nastavljaju razvoj do spolno zrele enke ili mujaka . U tropskim uvjetima imaju 10 - 12 generacija u godini dok u hladnijem klimatu, na otvorenom, mogu imati samo jednu generaciju . Najotpornije su na niske temperature u stadiju jajaeta ( - 110 C ) . Ove nematode su jako osjetljive na isuivanje tla .

Mjere zatite

22

Plodored kao mjera suzbijanja ovih nematoda ne daje zadovoljavajue rezultate jer su izrazito polifagne . Zato treba kombinirati isuivanje tla s uzgojem biljaka koje su neprijatelji nematoda ( Tagetes spp, Asparagus spp ), suzbijati korove koji su domaini nematoda i uzgajati biljke otporne na napad ovih nematoda . Osnovna mjera suzbijanja nematoda u zatienom prostoru treba biti termika sterilizacija tla svake 3 - 4 godine . Pregrijana vodena para dovodi se do perforiranih cijevi ukopanih u tlo ili se puta ispod folije pa se tlo kroz 5 minuta zagrije na 950 C . Na ovaj nain unitavaju se nematode, ali i svi drugi tetnici, uzronici bolesti i sjemenke korova . Djelomian uinak zadovoljavajui samo za nematode, kukce, neke gljivice i korove postie se solarizacijom tla tj. zagrijavanjem tla ispod tamne folije sunevom toplinom . Temperatura tla pod folijom na dubini od 10 cm moe biti za 10 - 200C via nego na nepokrivenom tlu . Ako se ukae potreba mogu se primjeniti nematocidi . Dok se ne zabrani primjena metil bromida ( unitava ozonski omota ) mogu ga ovlatena poduzea primjenjivati za kemijsku sterilizaciju tla . estom primjenom metil bromida u istom objektu nagomilavaju se ostaci u tlu i javljaju fitotoksine pojave, a postoji i opasnost od nedozvoljenih rezidua metil bromida u biljkama . Na povrini tretiranoj metil bromidom ne smije se najmanje 2 godine uzgajati povre . Umjesto metil bromida moe se primijeniti granulirani nematocid na bazi dazometa BASAMID GRANULAT .

Stabljikina nematoda - Dytilenchus dipsaci

Nalazi se na listi A 2 karantenskih tetoinja . Rairena je u umjerenim, hladnim i vlanim klimatskim podrujima . Napada blizu 500 biljnih vrsta . Parazitira na lukovicama, gomoljima, stabljikama pupovima, listovima i cvjetovima . Korijen praktino ne napada . Kod nas su zabiljeene tete na penici, kukuruzu, eernoj repi, lucerni , krumpiru, posebno na luku, enjaku, poriluku, rajici, grahu, mrkvi, pastrnjaku, celeru, gladioli, zumbulu i drugom povru i ukrasnom bilju . Prenosi neke uzronike biljnih bolesti . Biljke napadnute stabljikinom nematodom zaostaju u porastu, gube boju i deformiraju se, a lie se uvija . Napadnute itarice dobivaju grmolik izgled . Napadnute lukovice luka odebljaju i postaju spuvaste, a lie odeblja . Osnova lia mrkve zadeblja, korijen posmei i raspuca se. Dijelovi biljke u kojima se nalaze nematode su zadebljali - oteeni , esto praeni kolonijama mikroorganizama (na luku npr. dolaze zajedno s Botrytis alii ) .

23

Opis
Odrasli mujaci i enke su tipinog crvolikog oblika, duine 1,0 - 1,3 mm . Liinke 2. stadija dugake su oko 0,3 mm .

Biologija
Stabljikina nematoda se odrava u ostacima biljaka i u podzemnim i nadzemnim dijelovima ivih biljaka . Ako se promjene klimatski uvjeti liinke se grupiraju u klupka i prelaze u anabiozu, a vitalnost zadre i preko 20 godina . enke odlau 200 -500 jaja iz kojih izlaze liinke koje se ubuuju u biljke, gdje razaraju tkivo i razmnoavaju se . U povoljnim uvjetima razvoj jedne generacije traje 3 - 5 tjedana pa u godini ima vie generacija .

Mjere zatite
U tlu se stabljikina nematoda prije sjetve odnosno sadnje uspjeno suzbija BASAMID GRANULATOM . Prije fumigacije s povrine tla treba ukloniti sve biljne ostatke i suzbiti korove koji su takoer domaini ove nematode . Obavezno treba voditi rauna o zdravstvenom stanju sjemenskog i sadnog materijala . Smanjenju gustoe populacije stabljikine nematode moe doprinijeti i plodored ako se ukljue biljke koje su otporne prema ovoj nematodi ( neki kultivari luka, lucerne, crvene djeteline ) .

24

BOLESTI I TETNICI CVIJEA

RUA
BOLESTI Pepelnica - Sphaerotheca pannosa
Jedna je od najopasnijih i najrairenijih bolesti rua . Podjednako esto javlja se u uzgoju rua na otvorenom i u zatvorenom prostoru . Bolest se javlja na liu, mladicama, cvjetnim pupovima i na otvorenim cvjetovima .Prvi simptomi su lagano uzdignute, crvenkaste zone na gornjoj strani lista. Na povrini lista razvija se bijela pauinasta prevlaka koja s vremenom postaje sve gua i poprima sivu boju . Zaraeni listovi zaostaju u rastu , nepravilno se razvijaju i uvijaju prema licu , tako da cijela plojka ima valovit izgled .Oboljelo lie se djelomino ili potpuno sui i prijevremeno

25

otpada . Ako su napadnuti vrni dijelovi mladica, listovi na njima su sitni i deformirani, a itave mladice izgledaju kao da su ofurene i odumiru . Jako napadnuti cvjetni pupovi se uope ne otvaraju . Ako se cvjetovi i pojave, na njima se stvara gusta bijela prevlaka koja esto za sobom povlai venue cvjetova . Pepeljastu prevlaku na napadnutim biljnim dijelovima ini micelij gljivice s konidioforima i konidijama koje ire bolest u vrijeme vegetacije . U manje otrim klimatskim uvjetima gljivica prezimi kao micelij u zaraenim pupovima, listovima i mladicama koje nisu potpuno stradale . U proljee ovaj micelij stvara prvu generaciju konidija koje e biti nositelji sekundarnih zaraza . U nekim krajevima patogen prezimljuje u vidu kleistotecija, pa u proljee primarne zaraze vre askospore . Zarazi rua pepelnicom pogoduje visoka relativna vlanost zraka . Razvoju bolesti pogoduju svjetlost ,obilna gnojidba duikom ,zatvoreni poloaji , nagle promjene vremena i temperature, osjetljivost kultivara itd. Tolerantni kultivari imaju konate sjajne listove, dok manje tolerantni kultivari imaju mekane zagasite listove .

Mjere zatite
Nakon zimske rezidbe rua, odrezane biljne dijelove treba ukloniti, a lie sakupiti i spaliti . Sa primjenom fungicida treba poeti im se primijete prvi simptomi . U fazi intenzivnog porasta mladica razmaci izmeu tretiranja trebaju biti kratki ( oko 7 dana). Jedna od prvih aktivnih tvari upotrijebljenih protiv pepelnice na ruama je sumpor. Kod primjene na temperaturi iznad 250 C sumporni pripravci (Thiovit, Kumulus DP, Kalinosul 80,Chromosul 80,Sumpor SC 80 i dr.) mogu izazvati oegotine na listu . Osim toga na biljkama ostaju tragovi prskanja to im umanjuje ljepotu. Na pepelnicu djeluju i organski fungicidi:

povrinskog djelovanja : dinokap ( Karathane EC i WP ) sistemici : triforin ( Saprol-N ), fenarimol ( Rubigan EC ), triadimefon ( Bayleton special WP 5 ), bitertanol (Baycor WP 25 ) i miklobutanil (Systhane 12 E ).

Crna pjegavost ili zvjezdasta plijesan- Marsonina rosae ( Asteroma Rosae = Actnonema rosae = Marsonia rosae )

26

Uz pepelnicu ,najea je bolest rua .Preteno se javlja na liu tijekom ljeta i jeseni . Tipian znak bolesti su tamnosmee ili crne pjege promjera 2-12 mm , nepravilnog do okruglastog oblika sa zrakastim rubom zbog kojeg su ponekad zvjezdolike .Dolaze na gornjoj strani lista .Unutar pjega mogu se uoiti vie ili manje koncentrini krugovi crnih plodnih tijela ( acervuli ) u kojima se vidi bijela sluzava masa konidija kojima se bolest dalje iri . U poodmakloj fazi bolesti list pouti tako da se na njemu istiu zaraeni crni dijelovi . Oboljelo lie prijevremeno otpada to uzrokuje tjeranje spavajuih pupova i slabljenje biljaka.Biljke su manje otporne na niske temperature, idue sezone slabije cvatu ,cvjetovi su manji ili cvatnja potpuno izostane . Osim listova bolest moe zahvatiti i mlae neodrvenjene izboje i latice rue . Gljivica prezimljuje u vidu peritecija na zaraenim biljnim dijelovima .Ovaj spolni stadij koji se naziva DIPLOCARPON ROSAE predstavlja izvor primarne zaraze u iduoj godini Patogen moe prezimiti i u vidu micelija u oboljelim mladicama i liu .Bolest se javlja u irokom rasponu temperatura od 15-270 C ( opt 19-210 C ) u uvjetima vrlo visoke relativne vlanosti zraka ili vlaenja lista najmanje 7-12 sati . Postoji razlika u osjetljivosti pojedinih kultivara na crnu pjegavost rua . U osjetljive kultivare spadaju Baby massquerade ,Zorina i Schneewitchen .

Mjere zatite
Uzgoj otpornih kultivara rua najjednostavnija je i najekonominija mjera zatite. Infekcioni potencijal smanjit emo sakupljanjem i unitavanjem otpalih listova i energinim rezom svih zaraenih izboja , koje treba pokupiti i spaliti. Uzgojem rua na prozranim i ocjeditim tlima , izbjegavanjem suvie guste sadnje , sadnje na sjenovita mjesta i pregnojavanja duikom uinit emo rue manje osjetljivima na ovu i druge bolesti . Rue treba zalijevati izravno na tlo ,nikako ne polijevati biljke . Zalijevanje treba obaviti u jutro za sunanih dana , kako bi se brzo osuila povrina tla i izbjegla previsoka vlanost zraka i vlaenje listova, a svakako prije noi , te tako onemoguiti zarazu . Pred kretanje vegetacije i po zavretku vegetacije rue treba prskati nekim bakrenim pripravkom (Bakreno vapno WP 50 ,Champion ,Cuprablau i dr. ) uz dodatak okvaivaa (Sandovit ,Radovit N ,Citowett ,Pinovit N ,Okvaiva Caffaro ,Chromovit ). U vegetaciji sa preventivnim prskanjem treba poeti u proljee , prije pojave prvih simptoma bbolesti , fungicidima na bazi propineba ( Antracol WP70 , Chromoneb S70 ), mannkozeba ( Dithane M45, Pinozeb M 45 ) , metirama (Polyram DF ) , kaptana ( Captan 50 ,Captan 4-F ,Merpan ,Captan WP50 ) , diklofluanida

27

( Euparen 50 WP ) , tolifluanida (Euparen Multim ) uz dodatak okvaivaa , ili insekto-akarofungicidom Pirox fluid . Preventivna prskanja treba ponavljati u razmacima od 10-14 dana ili nakon svake jae kie . Kod pojave znakova crne pjegavosti rue preporuuje se primjena sisteminih fungicida, npr. na bazi triforina ( Saprol N ), fenarimola ( Rubigan EC ) ili bitertanola ( Baycor WP25 ) koji suzbijaju i pepelnicu rua .

Peronospora Peronospora sparsa

Patogen napada sve dijelove biljke ,stabljiku , lie , peteljku ,aku i latice . Karakteristian simptom bolesti je uenje lia koje je proarano zelenim otoiima promjera oko 1 cm. Na naliju lia uoava se bjeliasta prevlaka koju ine konidiofori sa konidijama koje dalje ire bolest. Na izbojima i peteljkama mogu se neto tee uoiti sitne pa do dva i vie centimetara velike pjege kojima boja varira od purpurne do crne. Oboljele biljke lako gube list .Peronosporu od pepelnice razlikujemo po tome to se bijela prevlaka javlja samo na donjoj strani lista dok kod pepelnice bijele nakupine nalazimo na obje strane lista .

Mjere zatite
Zatitu u staklenicima postiemo snienjem relativne vlage zraka prozraivanjem i podizanjem temperature na 270C. Preporuuje se zagrijavanje staklenika prije zore da se smanji rosa. Od fungicida s povrinskim djelovanjem moemo primjeniti one na bazi propineba ( Antracol WP70 ,Chromoneb S 70 ), mankozeba ( Dithane M45, Pinozeb M45 )i tolifluanida ( Euparen Multi ), a od sistemika na bazi metalaksila ( Ridomil MZ72 ) i na bazi fosetila ( Aliette ) .

Siva plijesan Botrytis cinerea

Bolest uglavnom uzrokuje propadanje rezanog cvijea u skladitu i tijekom prijevoza , ali su este i tete u proizvodnim nasadima . Zaraeni cvjetni pupovi ostaju nerazvijeni, boja im izblijedi, savijaju se prema dole i pokriveni su sivkastom prevlakom koju ine micelij ,konidiofori i konidije gljivice . Bolest zahvaa latice i cvijet to je osobito izraeno kod bijelih kultivara . Patogen se esto naseljava na rane nakon rezanja cvijea .Prodire u tkivo biljke i uzrokuje njezino propadanje . Bolest se ee javlja u stakleniku i plasteniku zbog slabijeg prozraivanja .

28

Mjere zatite
Rue treba uzgajati na prozranim mjestima. U stakleniku je nuno sniziti vlanost zraka jer e u suprotnom i najbolji fungicid imati polovian uinak . Zaraene biljne dijelove treba odrezati sakupiti i spaliti . Od fungicida primjeniti se mogu botriticidi tolifluanid ( Euparen Multi ), vinklozolin ( Ronilan , Ronilan FL ), iprodion ( Kidan)

Hra rue Phragmidium mucronatum

Patogen napada sve zelene dijelove biljke. Tijekom proljea na stabljici , mladicama i korjenovom vratu javljaju se naranaste pjege u vidu izraslina. To su spermagonije sa spermacijama odnosno ecidije sa ecidiosporama. Poetkom ljeta na donjoj strani listova nastaju sitne crvenoute prakaste gomilice, tj. uredosorusi s uredosporama kojima se bolest iri u vrijeme vegetacije . Moe ih biti nekoliko generacija . U godinama jaeg napada itavo nalije lia bude pokriveno ovom prainastom masom . Kao posljedica bolesti nastaje skoro potpun gubitak lia tijekom ljeta . U podrujima s vlanijom klimom bolest se vrlo brz iri to dovodi ne samo do propadanja lia nego i do suenja ostalih zeljastih dijelova . Krajem vegetacije ,takoer na donjoj strani lista , nalazimo tamno smee gotovo crne okruglaste teleutosoruse s teleutosporama . Gljivica prezimi u stadiju teleutospora koje u proljee kliju u bazidije s bazidisporama koje vre primarnu zarazu .Osim u vidu teleutospora gljivica prezimi i kao micelij u zaraenim mladicama .Zato u proljee postoje dva izvora zaraze : prezimjeli micelij i teleutospore .

Mjere zatite
Izboje na kojima se bolest pojavila treba odrezati , a otpalo lie sakupiti i spaliti i na taj nain smanjiti infektivni potencijal . Svi fungicidi navedeni za suzbijanje crne pjegavosti suzbijaju i ovu bolest .

TETNICI LISNE UI ( UENJCI ) - APHIDIDAE

29

Lisne ui ubrajamo u najvanije tetnike poljoprivrednih kultura . Danas je u svijetu poznato vie od 3000 vrsta lisnih ui i gotovo da ne postoji vrsta koju one ne naseljavaju. mali je broj biljnih vrsta koje naseljava samo jedna ili dvije vrste lisnih ui , veinu obino naseljuje 5 - 6 pa i vie desetaka vrsta . Lisne ui su sitni, njeni i tromi jednakokrilci s nogama za hodanje . Krilati oblici imaju 2 para krila jednake strukture od kojih su prednja mnogo vea od stranjih , a pri mirovanju ih dre vodoravno poloena na zadak ili krovoliko . Usni ustroj ( rilo ) prilagoen je za bodenje i sisanje. Na petom lanku zatka imaju 2 cjevice ( sifoni ) kroz koje za obranu izbacuju velike kuglaste krvne stanice koje su ljepljive zbog velike koliine voska, pa time oblijepe napadaa. Izluuju slatkastu tekuinu tzv. mednu rosu tj. viak ugljikohidrata kojeg uzmu ishranom u potranji za dovoljnom koliinom ugljikohidrata . Tijelo im je dugo do 6 mm , zelenkaste su , smee , crne ili drugih boja. Boja im je nepostojana ( kutikularna ) pa se gubi u alkoholu . Zato se identifikacija uiju prema boji nikada ne obavlja . Identifikacija vrsta lisnih ui je vrlo teka tako da ju obavljaju samo afidolozi kojih je u nas vrlo malo pa su brojne tvrdnje o odreenoj vrsti objavljene u razliitim lancima esto vrlo upitne .

Beskrilna lisna u Lisne ui se odlikuju velikom raznolikou oblika i biologije . Javljaju se u 2 oblika : kao beskrilne i krilate ui . Prema razvojnom ciklusu moemo ih podijeliti u holociklike i anholociklike vrste . Holociklike vrste su vrste s potpunim razvojnim ciklusom koji karakterizira gamogeneza i oviparitet uz partenogenezu i viviparitet .Razvoj im tee na slijedei nain : u prezimi u stadiju zimskog jajeta na zimskom domainu - uglavnom na vokama , drugom drveu i grmlju .Zimsko jaje je sjajno crne boje dugo 0.5 - 0.6 mm . esto se na jednom duljinskom metru grane voke nalazi stotinjak i vie jaja , smjetenih uz pupove , u raljama grana ili du grana . U proljee kada zatopli ( krajem veljae ili u oujku ) iz jaja izlaze enke tzv. osnivaice koje partenogenetski legu ive mlade .Prve generacije su beskrilne . Kako se zbog tromosti liinke ne udaljavaju od odraslih enki zadravaju se u kolonijama . Nakon nekoliko

30

beskrilnih generacija javljaju se krilate generacije koje ire zarazu jer osim to lete moe ih prenijeti i vjetar . Tijekom ljeta pa sve do jeseni izmjenjuju se beskrilne i krilate generacije , sve partenogenetski i viviparno. Krilate ui mogu ostati na jednom domainu ili se sele na druge ljetne domaine . Pred jesen u koloniji uiju javljaju se i krilati mujaci koji zajedno s krilatim enkama lete na zimskog domaina . Ovdje krilate enke partenogenetski daju beskrilnu generaciju oviparnih enki koje kopuliraju s mujacima i odlau zimska jaja ime se ciklus razvoja zatvara . Anholociklike vrste su vrste s nepotpunim razvojnim ciklusom u kojem postoji samo partenogeneza i viviparitet jer nedostaje gamogeneza , nema mujaka i nema kopulacije . Jedna te ista vrsta moe biti holociklika i anholociklika to u prvom redu ovisi o klimatskim uvjetima .Tako je breskvina zelena u u Dalmaciji i zatvorenom prostoru (staklenici i plastenici) anholociklika , prezimljuje kao odrasla enka i daje vei broj generacija dok je u sjevernim krajevima holociklika i prezimljuje kao zimsko jaje pa e dati i manji broj generacija. Zimsko jaje podnosi znatno nie temperature od imaga to u sjevernim krajevima osigurava bolje prezimljenje i opstanak vrste . Vrste koje se hrane i razmnoavaju samo na jednoj biljnoj vrsti na kojoj provode cijeli ivot nazivaju se monoecijske . Takve su vrste vrlo rijetke . Suprotno tome , vrste koje imaju irok krug domaina (tj. zimskog i ljetnog ) na kojima se hrane i razmnoavaju nazivaju se heterecijske vrste . Lisne ui imaju veliki potencijal razmnoavanja . Svakih 7 - 10 dana daju novu generaciju pa tijekom godine mogu imati 10 - 25 pa i vie generacija . Zbog velikog broja generacija u godini i partenogenetskog naina razmnoavanja ve kratko razdoblje povoljnih ekolokih uvjeta omoguuje masovno razmnoavanje lisnih ui i jak napad na kulture . k Zimska jaja podnose vrlo niske temperature , ali ako krajem zime zatopli pa se pojave osnivaice, a zatim nastupi vea hladnoa one e masovno uginuti . Optimalni uvjeti za razvoj ui su na temperaturi izmeu 20 i 25 iako se preteito nalaze na naliju lia . Uz klimatske uvjete odluujui utjecaj na pojavu lisnih ui imaju prirodni neprijatelji . Grabeljivci lisnih ui u nas su bubamare ( Coccinella septempunctata , Adalia bipunctata ) liinke zlatooka ( Chrysopidae ) , trci ( Carabidae ), bogomoljke ( Mantodea ) i brojne vrsta grabeljivih stjenica . Vaan grabeljivac koji se koristi i za bioloko suzbijanje lisnih ui je dvokrilac iz porodice Cecidomydae - Aphidoletes aphydimiza .Od parazita najznaajnije su ose najeznice iz prodice Aphidiidae .Za bioloko suzbijanje koriste se npr. Aphidius matricariae i A. colemani . Prazitirane ui su napuhnute , ruiaste boje , a kada
0

C dok temperature iznad 35 0 C nepovoljno

djeluju na njihov razvoj . Razvoju ui pogoduje umjerena vlanost . Jaa kia ispire ih s lia

31

liinka osice zavri razvoj izlazi iz mrtve ui ostavljajui otvor na zatku ui .Lisne ui mogu napasti i gljivice najee Verticilium lecanii koja se i koristi za bioloko suzbijanje u zatienom prostoru . Lisne ui nanose izravne i neizravne tete poljoprivrednim kulturama . Izravne tete ine sisanjem biljnih sokova . Veina ui sie na liu , a neke vrste i na drugim organima . Posljedica napada su razliite deformacije napadnutih organa , suenje na mjestu sisanja zbog gubitka klorofila , pa do nekroze tkiva uglavnom lia . Neizravne tete nastaju kao posljedica luenja medne rose i prenoenja viroza . Medna rosa privlai mrave koji skupljaju kapljice i odnose u mravinjake kao hranu liinkama . Zato je prisustvo mravi na biljkama jedan od prvih znakova da su napadnute lisnim uima . Biljne dijelove oneiene mednom rosom naseljavaju gljive aavice koje uzrokuju potamnjenje tih dijelova i znatno slabiju fotosintezu . Lie mnogo bre stari , skrauje se vegetacija , smanjuje se porast biljaka i prinos . Mednu rosu posjeuju i pele o emu treba voditi rauna pri odabiru insekticida i rokovima njihove primjene protiv lisnih ui. Medna rosa oneiena insekticidima moe biti uzrok njihovih rezidua u medu . Na porast brojnosti lisnih ui i njihove vanosti utjeu brojni imbenici . To je u prvom redu utjecaj klimatskih uvjeta u vidu blaih zima , zatim pojaana gnojidba osobito duikom ( poveana bujnost i sonost biljaka i produljenja vegetacije pruaju uima kvalitetniju i dugotrajniju ishranu ) , izmjena sortimenta , poveanje povrina prostoru ( bolje je prezimljenje pokretnih stadija ) , prisutnost i brojnost prirodnih neprijatelja i rezistentnost lisnih ui na insekticide . Vie desetina vrsta lisnih ui susree se na cvijeu i ukrasnom grmlju. Tijekom proljee i poetkom ljeta preteito oteuju biljke u polju, a za vrijeme hladnijih, naroito zimskih mjeseci i u staklenicima Lisne ui su tetnici koji se esto javljaju na liu i pupovima rua .Zadravaju se u kolonijama na napadnutim dijelovima biljke i hrane se sisanjem sokova. Na liu se javljaju blijede ili ute tokice. Cijeli listovi mogu poutiti ili posmeiti, a ponekad se uvijaju. Cvjetni se pupovi izobliuju i ne otvaraju, a cvjetne se stabljike savijaju . Na listovima i pupovima moemo nai mednu rosu koju izluuju lisne ui, a naseljavaju gljive aavice i mravi. tetnost lisnih uiju je i u tome to su prenositelji virusnih bolesti. Meu mnogim vrstama lisnih ui, koje mogu napasti rue, najee su : uzgoja u zatienom

32

Zelena breskvina u Myzus persicae

utozelene do maslinastozelene je boje,s tipinom pjegom na zatku .Duljine je od 1.2-2.3 mm.Ovisno o klimatskim i geografskim uvjetima,moe mijenjati morfoloke karakteristike i boju. U naelu je holociklika vrsta i prezimljuje kao zimsko jaje na breskvi i drugim Prunus vrstama. U toplim krajevima i u zatienom prostoru je anholociklika i prezimi kao odrasla enka . Heterecijska je vrsta.Sekundarni domaini su joj vie od 500 biljnih vrsta.

Mljeikina lisna u Macrosyphum euphorbiae

Srednja je do velika u, dugaka 1.7-3.4mm. Uglavnom je holociklika i prezimi kao zimsko jaje na Rosa vrstama. U povoljnim uvjetima moe biti anholociklika i tada prezimi kao odrasla enka na raznim biljnim ostacima. Sekundarni su joj domaini vie od 2oo biljnih vrsta. Naroito voli biljke iz porodice Solanaceae.

Ruina lisna u Macrosyphum rosae

Velika je u, dugaka 2.2-3.4 mm Zadak joj je svjetlozelen sa tamnim skleritima na svakom lanku.Heterecijska je i holociklika vrsta. prezimljuje kao zimsko jaje na Rosa vrstama .Ima veliki broj sekundarnih domaina.U krajevima sa blagom zimom moe biti anholociklika na ruama. Tvori brojne kolonije i sie na liu, izbojima i pupovima .

Mjere zatite
Za uspjeh suzbijanja vano je pratiti pojavu lisnih ui i u sluaju potrebe pravovremeno primjeniti sredstvo za suzbijanje . Za praenje pojave lisnih ui, ali i za njihovo suzbijanje u zatvorenom prostoru, slue ute ljepljive ploe koje se vjeaju unutar staklenika ili o biljke . Kemijsko suzbijanje provodi se na zimskom i ljetnom domainu. Zimskim prskanjem uljanim organofosfornim insekticidima (Folidol ulje EC 100, Oleo-Ekalux, Oleoultracid 100 ) i mineralnim uljima ( Bijelo ulje, Crveno ulje , Plavo ulje ) unitavaju se jaja lisnih ui. Tijekom vegetacije primjenjuju se insekticidi nesistemici na bazi : diklorvosa (Kofumin 50 ) ,diazinona ( Basudin 40WP i fungoinsekticid Pirox fluid ), pirimifos metila (Actellic 50EC ), fosalona ( Zolone liquide ,Atac liquide ) i sistemici na bazi : heptenofosa ( Hostaquick EC50 ),oksidemeton metila (Metasystox R EC250 ), pirimikarba ( Pirimor WP50 ,50WG ,25WG ),triazamata ( Aztec 140), alfacipermetrina (Fastac 10 SC ),deltametrina ( Decis 1,25EC , 2.5 EC ), lambda ciholatrina ( Karate 2.5 EC ), beta ciflutrina ( Beta-Baythroid EC250 ) i dr. Lisne ui mogue je, u zatvorenom prostoru , suzbijati i bioloki - primjenom prirodnih neprijatelja. Kod uzgoja na otvrenom vano je da se pretjeranom i nestrunom primjenom insekticida ne umanji njihova brojnost .

33

Ako se ne radi o velikom broju biljaka lisne ui se mogu stresati rukom ili prskanjem vodom rano u jutro, jednom dnevno kroz tri dana . Primijeniti moemo i prirodne pripravke od enjaka i feferona. Za pripravak od enjaka treba pomijeati pola alice dobro usitnjenog enjaka sa pola litre vode, a zatim procijediti. Pripravak od feferona dobije se mijeanjem pola alice usitnjenih ili samljevenih feferona sa pola litre vode . Radi zatite koe od opeklina nositi treba rukavice .

Obini crveni pauk = Koprivina grinja - Tetranichus urticae

Izrazito je polifagan tetnik, a hrani se sa najmanje 200 biljnih vrsta . Vaan je tetnik rua i drugog ukrasnog bilja u zatienom prostoru . Sitna je grinja prozirnog ,ukastog ,zelenkastog do crvenkastog tijela , s dvije tamne pjege na leima. enka je dugaka 0.6 mm .Odrasli oblik ima 4 para nogu. Liinka prvog stadija slina je odraslom obliku , mnogo je manja i ima samo 3 para nogu .etvrti par nogu razvije se kod liinke drugog stadija .Grinje se zadravaju na naliju lia, unutar fine pauine,i hrane sisanjem sokova .Zaraeno lie puno je sitnih bjeliastih tokica koje se spajaju pa lie postaje proarano, slino mramoru. Nervatura lista ostaje najdulje zelena. Lie kasnije nekrotizira, sui se i otpada . Finom pauinastom preom mogu povezati i vie listova zajedno. Prezimljuje u stadiju imaga, a u toplim uvjetima zatienog prostora nastavlja sa razmnoavanjem i tijekom zime . enke odlau stotinjak jaja razbacano po cijelom listu .Jaja su bjeliasta, prozirna, jedva vidljiva prostim okom. Razvoju ove grinje pogoduje toplina ( opt 30 - 320 C ) i niska relativna vlanost zraka ( opt 40 - 50 % ). U normalnim uvjetima razvoj traje oko 14 dana . Ima 6 - 10 generacija godinje, a u zatienom prostoru i vie . tetnik je slabo pokretljiv pa se sporo iri . Prvo se uoava na pojedinim biljkama sa kojih prelazi na susjedne biljke i tako nastaju arita . Grinje treba suzbiti prije nego se proire iz tih arita .

Mjere zatite
Preventivno obinog crvenog pauka suzbijamo uklanjanjem korova iz objekata i oko njih, redovitim iznoenjem i spaljivanjem biljnih ostataka, a u zatienom prostoru i podizanjem vlage zraka estim zalijevanjem biljaka, mehanikim ispiranjem pauka s lia itd. Kemijsko suzbijanje treba provesti na poetku zaraze. Ponekad prvim tretiranjem moemo

34

zahvatiti samo arita .Dobar uspjeh postie se visokim utrokom kropiva, po mogunosti 3000-5000 litara po hektaru ( 30 - 50 l / ar) vodei rauna da se dobro poprska donja strana lista .Pri tome treba imati na umu da tako visok utroak kropiva poveava relativnu vlanost zraka to pogoduje pojavi bolesti . Od kemijskih sredstava se preporuuju specifini akaricidi na bazi brompropilata ( Neoron 500 EC, Pinoron ), klofentenzina ( Apolo 50 SC ) i dikofola ( Kelthan E ), organofosforni insekticidi na bazi pirimifos metila ( Actellic 50 EC ) , diazinona (Basudin 40 WP ), i malationa ( Radotion E 50 ), piretroid - bifentrin ( Talstar 10 EC), i fungo akaro insekticid Pirox fluid . U zatienom prostoru u zapadnoeuropskim zemljama rairena je bioloka metoda suzbijanja suzbijanja obinog crvenog pauka primjenom grabeljivih grinja Phytoseiulus persimilis i Amblyseius cucumeris .Na tritu se nalazi dvadesetak pripravaka razliitih proizvoa koji sadre jednu od navedenih grabeljivih grinja ili njihove smjese ( Spidex, Phytopack i dr. ). Ovi pripravci najee sadre lie graha ili neki drugi medij zaraen grinjama . Neki uzgajivai rua u vrtovima uspjeno suzbijaju ovog tetnika pripravkom od enjaka ( vidi lisne ui ). Budui da grinje vole topao i suh okoli ,zasjenjivanjem biljaka i svakodnevnim vlaenjem , moemo stvoriti hladnije mikroklimatske uvjete oko biljaka i tako sprijeiti njihovo prenamnoavanje . Jednom kada su pod kontrolom , vlaenje treba smanjiti i tako izbjei mogunost pojave bolesti .

Kalifornijski trips - Frankliniella occidentalis

Malen je kukac produljenog tijela duine 0.9-1.4 mm. Ima dva para uskih krila obraslih resicama .Boja tijela varira od utonaranaste do kestenasto smee, ovisno o domainu .Opaziti ga moemo protresemo li napadnute cvjetove iznad lista papira, na kojem e biti vidljive tamne kuglice tripsova izmeta i poblijeeno, osueno tkivo kao rezultat njihove masovne ishrane . Tripsi su vrlo aktivni i kada su uznemireni lete poput siunih konfeta. Jaja su nevidljiva prostim okom, polucilindrina i biserno bijela .Liinke su manje od imaga,svjetlije boje i nemaju krila. Kalifornijski trips je polifagan tetnik, hrani se povrem, cvijeem i drugim ukrasnim biljem.Od cvijea oteuje ruu, gerberu, krizantemu, afriku ljubiicu, ciklamu itd. Na rui

35

oteuje pupove i cvjetove. Pupovi stradaju u ranoj fazi razvoja, deformiraju se, djelomino se otvaraju ili se uope ne otvore ,a oteene latice posmee i osue se. Kod napada na cvijet na laticama se javljaju svijetle tokice, a rub latica je smee boje. Jae napadnuti cvjetovi gube estetsku vrijednost pa postaju neuporabivi. U nas tete nanosi samo u zatienom prostoru , ali se u toplim krajevima i za toplog vremena javlja i u slobodnoj prirodi . Razvoju kalifornijskog tripsa pogoduje temperatura 25-30 0 C, kada razvoj od jajeta do imaga traje 15-18 dan, a kod niih temperatura se produuje ( 150 C - 44 dana ).Preteno se razmnoava partenogenetski jer su mujaci rijetki. enke leglicom odloe jaja u tkivo lista, cvijeta ili ploda biljke na kojoj se hrane. Za 4-5 dana izlaze liinke koje prolaze kroz 4 razvojna stadija. Kukulje se na skrovitim dijelovima biljke ili u tlu. Odrasli oblici ive petnaestak dana . U zatienom prostoru ima 12-15 generacija godinje.

Mjere zatite
Trips se hvata za plave ljepljive ploe, a neto manje za ute. Stalno ovjeene ploe slue za dijagnostiku pojave tripsa i praenje njihove brojnosti, a ako je takvih ploa mnogo mogu uinkovito smanjiti zarazu. Donji rub ploa treba biti u visini vrnih dijelova biljaka, te se s porastom biljaka ploe postupno podiu . Bioloko suzbijanje moe se obaviti predatorima kao to su grabeljive stjenice roda Orius, liinke zlatooke (Chrysoperla carnea ) i to je u svijetu najee grabeljive grinje Amblyseius cucumeris i A. barkeri. .tetnik se moe suzbiti i bioinsekticidom koji sadri grabeljivu grinju Steinernema feltiae koja suzbija sve razvojne stadije tripsa . Kemijska zatita provodi se insekticidima na bazi diazinona (Basudin 40 WP ), malationa (Radotion E-50 ), pirimifos metila ( Actellic 50 EC ) , oksidemetona ( Metasystox R EC 250 ) , metomila ( Lannate 20 L , Methomex 20 SL ), alfacipermetrina ( Fastack 10 SC , Direkt 10 SC ),deltametrina ( Decis 1,25 EC, Decis 2,5 EC ) , bifentrina ( Talstar 10 EC ), lambda cihalotrina ( Karate 2,5 EC ) . Umjesto prkanja mnogo je bolja zatita zamagljivanjem . Posebno je uinkovita primjena dimne doze Bladafum II na bazi sulfotepa . Zarazu smanjuje i zalijevanje nekim insekticidom, tla u kojem se ili na kojem se tetnik kukulji .

Ruin trips trips fuscipennis

Sie na cvjetnim pupovima i liu rue . Lie posmei, a rubovi mu se smeuraju. U nekih kultivara listovi odebljaju i deformiraju se. Cvjetni pupovi venu i sue se .

36

Nije est. Suzbija se na iste naine kao i Kalifornijski trips .

KRIZANTEMA
BOLESTI Pjegavost lia Septoria chrisanthemella
Jedna je od najopasnijih bolesti lia krizanteme . Moe uzrokovati prijevremenu defolijaciju . Prvi simptomi bolesti uoavaju se na prizemnom liu u vidu okruglastih pjega tamno mrke do crne boje . Pjege se meusobno spajaju pa mogu zahvatiti vei dio lisne povrine . Oboljeli listovi prijevremeno otpadaju. Na povrini pjega oblikuju se piknidi sa piknosporama koje uoavamo kao sitne crne tokice. Patogen prezimljuje u piknidima, u otpalom liu. Njegove piknospore mogu sauvati klijavost i do 8 mjeseci . Bolest se osobito brzo razvija na zasjenjenim biljkama , pri visokoj relativnoj vlanosti zraka kao i pri slabom prozraivanju i u nedostatku svjetlosti .

Mjere zatite
U staklenicima i manjim vrtovima oboljelo lie i biljne dijelove treba otkinuti i unititi . Osobito je vano da se na kraju sezone povrina dobro oisti kako bi se umanjio infekcioni potencijal . Pokrov od mala moe sprijeiti da spore sa tla preneene kinim kapima dospiju na biljke. Na veim povrinama krizanteme treba zatititi fungicidima na bazi bakra ( Bakreno vapno WP 50, Champion, Champion tekui, Kocide DF, Nordox supe, Bordoka juha ), cineba ( Radocineb ), mankozeba ( Dithane M-45, Dithane M-45 FLO, Pinozeb M-45, Bakreni dithane ),kaptana ( Captan 50 , Captan 4-F , Merpan , Captan WP 50 ). Jae oboljele biljke treba izvaditi zajedno sa zemljom u kojoj rastu . Pjegavost lista krizanteme mogu uzrokovati i drugi paraziti kao to su : Alternaria chrysanthemi , Cercospora chrysanthemi, Phyllosticta chrysanthemi i Cylindrosporium chrysanthemi . Suzbijaju se zajedno sa suzbijanjem Septoria chrysanthemela .

37

Pepelnica - Oidium chrisanthemi

Bolest se javlja na svim zeljastim dijelovima , ali najvee tete nastaju na liu . Na gornjoj strani javlja se bijelo-pepeljasta prevlaka koja ponekad pokriva i cijelu povrinu lista . Oboljeli listovi odumiru i otpadaju to za sobom povlai propadanje cijelih biljaka . Bolest nanosi velike tete krizantemama kako na otvorenom tako i u zatienom prostoru . Bijelo-pepeljastu prevlaku ini micelij gljivice sa konidioforima i konidijama. Prenoene vjetrom konidije vrlo brzo ire zarazu . Savreni oblik razvoja ( periteciji sa askusima ) nije poznat pa gljivica prezimljuje u vidu micelija na biljkama krizanteme u zatienom prostoru .

Mjere zatite
Ako se bolest pojavi jedina uspjena zatita je primjena fungicida na bazi sumpora (Thiovit, Kumulus DP, Kalinosul 80 , Sumpor Micro 80 WP , Sulfolac 85 , Chromosul 80 , Sumpor SC 80 ),dinokapa ( Karathane EC , Karaathane WP ) , triforina ( Saprol N ) , fenarimola ( Rubigan EC ), triadimefona ( Bayleton special ), bitertanola ( Baycor WP 25 ) , pirazofosa ( Afugan ).

Smea hra Puccinia chrysanthemi

Podjednako esta je bolest na otvorenom i u zatienom prostoru . Najee se oituje na liu ali se moe nai i na stabljikama . Na naliju lia javljaju se tamnosmee sitne bradaviaste izrasline - uredosorusi sa uredosporama. Uredospore noene vjetrom i kinim kapima ire zarazu. Za klijanje spora potrebna je kap vode ili visoka relativna vlanost zraka . Vrlo rijetko gljivica stvara teleutospore pa prezimljuje u vidu micelija i uredosorusa sa uredosporama .

Mjere zatite
Na kraju sezone biljne ostatke treba sakupiti i unititi i tako smanjiti infektivni potencijal za slijedeu godinu .Bolest se moe sprijeiti sadnjom krizantema na optimalne razmake koji e osigurati cirkulaciju zraka izmeu biljaka , prozraivanjem i izbjegavanjem vlaenja lia prilikom zalijevanja . Oboljele dijelove biljke ili cijele biljke treba odmah ukloniti i unititi. Kemijska zatita sastoji se u primjeni preventivnih fungicida na bazi cineba

38

( Radocineb ) i mankozeba ( Dithane M-45 , Dithane M-45 FLO , Pinozeb M-45 ) , a ako se bolest pojavila siteminih fungicida na bazi triforina ( Saprol-N ), tradimefona ( Bayleton special ), bitertanola ( Baycor WP 25 ), ciprokonazola ( Alto 320-SC ).

Bijela hra - Puccinia horiana

Bolest moe zahvatiti sve nadzemne dijelove biljke . Lako se prepoznaje po blago ispupenim ukastim pjegama ( 1-5mm ) na licu lista .Centralni dio pjega kasnije potamni.Pjege su najee rasprostranjene izmeu glavnih ila .Rijetko se mogu javiti i na cvjetovima .Na listu moe biti vei broj pjega koje se meusobno mogu spajati u vee pjege. Na istom mjestu na naliju lista oblikuju se male bradaviaste izrasline - teleutosorusi sa teleutosporama. U ciklusu razvoja ove gljivice za sada su poznati samo teleutostadij i stadij bazidija. Teleutosorusi su u poetku branasto-bijeli ( od tuda i ime bolesti bijela hra ), a kasnije svijetlosmei sluaju rane zaraze intenzitet bolesti je jai . Kad je list napadnut prije nego dostigne svoju normalnu veliinu, skvri se i deformira. Kod jaih zaraza lie se sui i otpada, a biljke ne cvjetaju ili su cvjetovi sitniji.. Kod povoljnih uvjeta za razvoj bolesti nasad moe u potpunosti propasti . Najee se to javlja za kinog vremena ili kada se biljkama sa simptomima pone skraivati dan pokrivanjem s tankim plastinim folijama ( skraivanjem osvjetljenja odreuje se vrijeme cvatnje ).Zbog poveane vlage i temperature ispod folije nastaju povoljni uvjeti za razvoj bolesti. Optimalna temperatura za klijanje teleutospora je od 21-230 C. U proljee i ljeto inkubacija traje od 7-10 dana, a zimi i do 16 dana to ovisi i o kultivaru. Teleutosorusi se stvaraju od 15-20 dana nakon infekcije.

Mjere zatite
Budui da se bolest teko suzbija sa zatitom treba poeti vrlo rano. Kod proizvodnje sadnica treba paziti da se reznice uzimaju od biljaka koje nisu zaraene. Biljke se preventivno zatiuju fungicidima na bazi cineba ( Radocineb ) i mankozeba ( Dithane M-45 ).Obilno treba poprskati svaku biljku i to ne samo gornju nego i donju stranu lista. Kod pojave bijele hre koristiti treba sistemine fungicide na bazi triforina ( Saprol - N ), bitertanola ( Baycor WP 25 ), ciprokonazola ( Alto 320 SC ). Ako se bolest pojavi na manjem broju biljaka tj. listova, biljke treba poprskati ,a zaraene listove otkinuti i spaliti. Prije prekrivanja krizantema obavezno ih treba zatititi. Potapanjem reznica u vodu zagrijanu na 460C i to 5 minuta, moemo u potpunosti ukloniti bolest.

39

Viroid krljavosti krizantema - CSV

Krizanteme zaraene CSV viroidom ( viroid je virus bez proteinskog omotaa ) ispoljavaju razliite simptome npr posvjetljenje biljke, usporen rast mladih listova, nanizam ( internodiji su skraeni ). Cvjetovi su zakrljali, a neki kultivari cvjetaju i do 10 dana ranije od nezaraenih. Ponekad se postrani pupovi razvijaju nenormalno pa iz jednog pupa izbija i nekoliko cvjetnih stabljika . Na nekim kultivarima simptomi na listu variraju od bijelih mrlja do sitnih bijelih tokica . Stariji listovi pojedinih kultivara mogu biti crveno - ljubiasti s izraenom klorozom du lisnih ila. Simptomi ne moraju biti izraeni na cijeloj biljci ve samo na pojedinim njezinim dijelovima. Reznice uzete sa biljaka zaraenih CSV viroidom slabo se ukorjenjavaju osobito za toplog i prohladnog vremena. Bolest se prenosi zaraenim sadnicama i lisnim uima. Optimalna temperatura za razvoj ove bolesti je 150C tijekom noi . a 240 C tijekom dana.

Mjere zatite
Za sadnju treba koristiti zdrav bezvirusni materijal. Tijekom vegetacije zaraene ili sumnjive biljke treba ukloniti i unititi. Redvito treba suzbijati lisne ui i cikade glavne vektore ovog viroida.

TETNICI Cvjetni titasti moljac ( titasti moljac , bijela muica ) - Trialeurodes vaporariorum
Jedan je od najvanijih tetnika povra i cvijea u zatienom prostoru. Iako je tropska vrsta, zahvaljujui staklenicima , susree se u cijeloj Europi . titasti moljac je polifagan tetnik . Hrani se s preko 100 biljnih vrsta , kako kulturnih tako i korovskih . Meu mnogobrojnim vrstama cvijea posebno su ugroene krizantema , gerbera , ageratum, fuksija, hibiskus, pelargonija, surfinija, salvija, azalea, abutilon, bakopa i dr. Od povra najee i najjae strada rajica, a neto manje krastavci paprika , patlian i tikvice. Opis

40

titasti moljac je mali kukac, dug oko 2 mm . Ima dva para opnenastih krila raspona 3 4 mm . Tijelo i krila pokriveni su mu finim bijelim votanim prahom pa podsjea na leptiria moljca . ivahno leti Jaja su mala i ovalna privrena stapkom uz list . Liinka se kree nekoliko sati , a zatim se privrsti na stalno mjesto . Plosnatog je tijela i slii titastim uima. Tijelo liinki i " kukuljica " tzv. " bijelih pupa " takoer je pokriveno votanim prahom . tete od titastog moljca sline su tetama od lisnih ui . Sisanjem sokova uzrokuju blijeenje lia, nekrozu tkiva i odumiranje . Na obilnoj mednoj rosi , koju izluuju , javljaju se aavice koje smanjuju asimilacijsku sposobnost lia, a cvijee i plodove oneiuju pa gube trnu vrijednost.Smanjuju prinos i kakvou proizvoda. Biologija Zahvaljujui povoljnim klimatskim uvjetima u stakleniku ( Temperatura od 220 do 250 C i visoka relativna vlanost zraka ) razvojni ciklus titastog moljca traje 21 28 dana, ovisno o kulturi. U godini ima 10 12 generacija . One se isprepliu pa se istovremeno nalaze svi stadiji razvoja . Naseljava preteno vrne dijelove biljke i to donju stranu lia . U zatienom prostoru razvoj tetnika se ne prekida ni tijekom zimskih mjeseci , ali se na niim temperaturama produuje na 45- 47 dana . Kod visokih temperatura ljeti , odrasli oblici izlaze iz staklenika i naseljavaju razne kulturne i korovske biljke u okolini . U jesen se dio populacije vraa u staklenik, a dio prezimljuje u prirodi . enke odlau 100 200 jaja. Budui da su mujaci malobrojni razmnoavanje je preteno partenogenetsko . Preobrazba titastog moljca je specifina . U literaturi dolazi pod nazivom Allometabola ( = poseban tip heterometabole ). Iz odloenih jaja za 10 tak dana izlaze liinke koje imaju 4 stadija razvoja . samo je prvi stadij pokretljiv . ostali stadiji su sa zakrljalim nogama i bez zaetaka krila pa su nepokretni . Nakon treeg stadija nastaje stadij koji je drugaijeg oblika od prethodnih i sa votanim bodljama . Slian je kukuljici holometabolnih kukaca ( = " kukuljica " = " bijela pupa " ). Poetkom ovog stadija kukac se hrani kao to se prethodno hranila liinka, a zatim prestaje s ishranom . Ispod kutikule odvija se sloen razvoj bez vidljivih zaetaka krila izvana . Izlazak imaga nastupa kao kod holometabole .

41

tetnik se iri prodajom sadnica zaraenih njegovim nepokretni , zato teko uoljivim, stadijima . Unutar staklenika i u toplim mjesecima u njegovoj okolini iri se aktivno, letom .

Mjere zatite
Odrasle oblike privlai uta boja pa se uspjeno suzbija vjeanjem veeg broja utih ljepljivih ploa . Ploe se vjeaju tako da su svojim donjim dijelom u razini biljnih vrhova . Manjim brojem ploa mogu se otkriti poetna arita tetnika i samo na njima provesti suzbijanje . insekticidima treba sprijeiti udomaenje tetnika u objektu pa suzbijanje treba provesti poetkom njegove pojave . Isto tako je vano izbjei preestu primjenu insekticida, pogotovo istih skupina, jer titasti moljac brzo postaje rezistentan na upotrebljene insekticide . Izbor insekticida u zatiti cvijea je dosta velik dok je za zatitu povra dozvoljen samo manji broj . Pragom odluke za primjenu insekticida smatra se nalaz jednog odraslog moljca na 100 biljaka . Kod zaraze od 10 imaga na 100 biljaka ve se javljaju nakupine medne rose i prve liinke otporne na veinu insekticida . Vei broj insekticida djeluje na odrasle oblike, a samo manji broj na liinke i " kukuljice " jer su jae pokrivene votanim slojem. Zato insekticide koji djeluju na odrasle oblike treba primijeniti najmanje 2 puta uzastopce u razmaku od oko 5 dana , da bi se unitili i naknadno razvijeni odrasli oblici . Od insekticida mogu se primijeniti : OP insekticidi nesistemici diazinon BASUDIN 40 WP diklorvos KOFUMIN 50 sulfotep BLADAFUM II dimna doza iskljuivo u staklenicima koje vode strunjaci pirimifos metil ACTELLIC 50 EC malation RADOTION E 50 karbamati : metomil LANNATE 20 L , METHOMEX 20 SL piretroidi : alfacipermetrin DIRECT 10 EC , FASTAC 10 SC bifentrin TALSTAR 10 EC cipermetrin + klorpirifos etil CHROMOREL D , HERBOREL D deltametrin DECIS 6,25 WG , DECIS 2,5 EC , DECIS 1,25 EC , ROTOR 1,25 EC fenpropatrin MEOTHRIN 10 FL lambda cihalotrin KARATE 2,5 EC

42

neonikotinoidi : imidakloprid CHINOO FS 200 , CONFIDOR SL 200 tiociklam EVISECT - S Prilikom prskanja treba dobro proitati uputu uz insekticid i strogo se pridravati ogranienja ovisno o kulturi i karenci kod primjene u povru . Ukoliko nije suzbijena zaraza u samom poetku dok su bili prisutni samo odrasli oblici , kasnije kod jaih zaraza , istovremena prisutnost svih razvojnih stadija zahtjeva vrlo esta tretiranja u vrlo kratkim vremenskim razmacima od 2 10 dana ovisno o insekticidu . Zbog otrovnosti insekticida, rezidua insekticida na povru i pojave rezistentnosti ovaj se tetnik u gotovo svim razvijenim zemljama svijeta suzbija samo bioloki . Protiv titastog moljca koristi se parazitska osica Encarsia formosa . Osica odlae jaja u liinke 2. i 3. stadija , u kojima se razvija do odraslog oblika , na raun svog domaina, koji ugiba . Umjesto " bijelih pupa " na listovima tada nalazimo parazitirane " crne pupe " iz kojih izlijeu osice . Odrasle osice ive oko 14 dana . Razmnoavaju se u objektu dokle god nailaze na domaina. Jedna enka odloi 60 100 jaja . Uspjeh ovog naina suzbijanja najvie ovisi o omjeru broja osica i broja moljaca u objektu . Osica E. formosa proizvodi se komercijalno npr. u tvrtci Koppert pod nazivom EN STRIP, a u tvrtci Brinkman kao EN PACK E.f. U promet dolazi u obliku " crnih pupa " tj. liinki moljca parazitiranih osicom . Te su " crne pupe " zalijepljene na kartonie . Pripravak se uva na hladnom kako bi se zaustavio razvoj osice , a prevozi u izoliranim spremnicima uz suhi led . donoenjem u objekt kartonii se privrste na biljke i ubrzo poinje razvoj osica koje izlijeu iz " crnih pupa ", trae liinke moljca i odlau jaja . Postoji takoer bioinsekticid na osnovi gljivice Verticillium lecanii ( suspenzija spora ) . Pripravak se u inozemstvu proizvodi i prodaje pod imenom MYCOTAL . primjenjuje se folijarno, a preporuuje se prije unoenja parazitske osice. Na taj se nain uspjeno popravlja omjer parazita i tetnika. Znaajnu ulogu u smanjenju brojnosti titastog moljca imaju higijenske mjere tj. unitavanje izvora zaraze ( ostaci biljaka , korovi ) u i oko objekta .

Poljske ili arene stjenice - Lygus sp

43

Vrlo je proiren rod stjenica . Imaju dugoljasto ovalno tijelo ,najee 5-7 mm dugo . Boja im je smea, ukasto-zelenkasta ili crvenkasta . Javljaju se na razliitim lepirnjaama ,na livadama, a ponekad na strnim itaricama i drugim usjevima . Na krizantemama , u poljskom uzgoju, zabiljeene su tete vrstom L .rugulipennis . Oteuje lisne i cvjetne izboje krizanteme. Na napadnutim mjestima tkivo je ukaste boje. Kasnije posmei i odumire . Listii postaju naborani, izboji iskrivljeni, a cvjetovi sitni . Prezimljuju odrasle stjenice na skrovitim mjestima odakle u proljee prelaze na usjeve . Jaja odlau u stabljike, peteljke, lisne ile i u pupove . I liinke i odrasli oblici siu na liu , ali i na generativnim organima .Razvoj liinki traje 20 - 30 dana. U godini imaju 2-3 generacije. Imaga prve generacije javljaju se u lipnju, a druge u kolovozu. Budui da se hrane i na korovima, za kulturne biljke su najopasnije na povrinama na kojima su korovi temeljito uniteni, i za sunog vremena kada su im kulturne biljke zbog sonosti privlanije.

Poljska stjenica Ligus rugulipenis

Mjere zatite
Kemijska zatita krizantema potrebna je samo kod jaeg napada stjenica. Biljke se prskaju rano u jutro insekticidima na bazi pirimifos metila ( Actellic 50 EC ), klorpirifos etila (Dursban E 48, Pirifos 48 EC ; Pyrinex 48 EC ) , malationa ( Radotion E 50 ) , triklorfona ( Dipterex 80), dimetoata ( Rogor 40 , Chromogor 40).

Lisne ui - Aphidina
Biljke zaraene lisnim uima su iskrivljenog rasta , naborane ili zakrljale . Lie moe poutiti ili posmeiti . Cvjetni pupovi mogu biti jako oteeni ili su cvjetovi nagreni . Lisne ui nalazimo u skupinama na donjoj strani lia , na cvjetnim pupovima i stabljikama koje

44

mogu biti pokrivene kolonijama ovih kukaca smee , zelene , ute ili gotovo crne boje . Medna rosa koju izluuju privlai mrave , a naseljavaju ju i gljive aavice . Na krzantemama moemo nai nekoliko vrsta lisnih ui ukluujui krizanteminu lisnu uMacrosiphoniella chrisanthemi ,breskvinu lisnu u - Mysus persicae ,pamukovu lisnu u Aphis gossypii i ljivinu u uvijalicu - Brachycaudus chelichrysi .

Mjere zatite
vidi - tetnici rua - lisne ui

Krizantemina lisna nematoda - Aphelenchoides ritzema bosi

Najvaniji je tetnik krizanteme, a napada i jagodu , brojno drugo cvijee i korovske biljke . Krizanteme ugroava i na otvorenom i u zatienom prostoru osobito na povrinama na kojima se esto uzgajaju . Poetak zaraze opaa se na donjem liu u vidu blijedozelenih pjega koje kasnije poute i posmee .Pjege su omeene lisnim ilama . Lie na kraju pocrni i visi na biljci .Zaraza moe zahvatiti i cvjetni pup .

Mjere zatite
Krizanteme se ne smiju uzgajati na istoj povrini 4 godine .Biljne ostatke treba sakupiti i unititi . Unitavati treba i korove ne samo na povrini na kojoj se nalaze krizanteme , nego i oko nje . Na poetku zaraze irenje nematode moe se usporiti skidanjem zaraenog lia . Za kemijsku sterilizaciju tla koristi se dazomet ( Basamid granulat ) .Izvjesno djelovanje ima i tretiranje biljaka sisteminim insekticidima na bazi metildemetona ( Metasystox R EC ) i tiometona ( Chromotin ).

KARANFIL
BOLESTI

45

Hra karanfila - Uromyces dianthi

Vrlo je rairena bolest karanfila u zatienom prostoru . Prvi simptomi bolesti javljaju se na liu u vidu tamnosmeih pjega . Pjege nalazimo na licu i na naliju lia , kao i na stabljici i na cvjetnim pupovima . Zaraene billjke zaostaju u rastu , ostaju patuljaste , a lie se na njima uvija . Unutar pjega javljaju se izrasline koje ine uredosorusi sa uredosporama . Uredospore ire bolest tijekom vegetacije . U.dianthi ima potpun ciklus razvoja. Heterecijska je gljivica kojoj je prijelazna hraniteljka mljeika (Euphorbia ).U jesen na zaraenim biljnim dijelovima nastaju crni teleutosorusi sa teleutosporama ili zimskim sporama . U proljee teleutospore kliju u bazidije sa bazidiosporama koje inficiraju mljeiku . Na naliju zaraenih listova mljeike oblikuju se ecidije sa ecidiosporama koje vre primarne zaraze karanfila .U uvjetima proizvodnje u zatienom prostoru teleutospore nemaju gotovo nikakav znaaj u irenju zaraze jer se patogen odrava u vidu uredostadija ije su uredospore stalan izvor zaraze .

Mjere zatite
Prozraivanjem staklenika radi sniavanja prevelike vlanosti i odravanja temperature iznad 200 C sprjeava se ili oteava razvoj bolesti odnosno patogena . Bolesne biljne dijelove ili biljke treba odsjei i unititi .Biljke treba zalijevati tako da se ne navlae listovi . Kemijska zatita fungicidima na bazi cineba ( Radocineb ) , mankozeba ( Dithane M-45 , Dithane M-45 FLO, Pinozeb M-45 ) ,triforina (Saprol -N ) i bitertanola ( Baycor WP 25 ) prua zadovoljavajue rezultate u borbi protiv ove bolesti .

Crna pjegavost - Alternaria dianthi

Bolest se javlja na liu , cvjetovima , stabljici i izbojima . Na liu se manifestira u vidu tamnih do crnih pjega sa svjetlijim rubom i tamnijim centrom .U centralnom dijelu pjega se razvijaju konidije koje prenoene kapima vode ire zarazu .Na izbojima se javljaju tamne pjege . Na stabljici ,osobito na bazalnom dijelu, javljaju se tamno-mrka do crna obojenja praena truljenjem zahvaenog tkiva . Bolesne biljke se lome i padaju .tete su osobito velike ako se reznice dugo odravaju u hladnim uvjetima .

Mjere zatite
Napadnute reznice se moraju unititi prije sadnje . Najznaajnija mjera zatite je primjena fungicida .Primjeniti se mogu sedstva na bazi cineba ( Radocineb ), kaptana (Captan 50 ,

46

Captan 4-F, Captan WP 50 , Merpan ) i iprodiona ( Kidan , Rovral ). Primijeniti se moraju prije pojave bolesti kao preventivna sredstva . U sluaju poveane potrebe za vodom biljke treba zalijevati, a ne prskati .

Pjegavost lista
Uzronici ove bolesti mogu biti

Septoria dianthi, Ascochyta dianthi i

Phylosticta dianthi
Septoria dianthi napada sve zelene dijelove karanfila . Pjege na listu su ovalne do izduene , ukaste boje . U centru su svjetlije dok im je rub ljubiast .Slini simptomi bolesti su na stabljici, peteljkama i aki cvijeta .U okviru pjega javljaju se brojni piknidi mrkocrne boje . Ascochyta dianthi redovito napada lie . Prepoznaje se po krunim nekrotinim pjegama iji je sredinji dio pokriven sitnim izraslinama tamnocrvenkaste boje. To su piknidi sa piknosporama . Phyllosticta dianthi uzrokuje simptome sline onima S. dianthi .Oituju se u vidu okruglastih do eliptinih pjega na listu . U okviru pjega opaaju se mrke tokaste izraslinepiknidi sa piknosporama .

Mjere zatite
Bolesne biljke treba odsjei i unititi. Kao preventivne mjere preporuuje se prozraivanje staklenika, izbjegavanje estog vlaenja lia i primjena fungicida.Pripravci na bazi bakra ( Bakreno vapno WP 50,Champion, Champ formula 2FL , Cuproxat ,Kocide DF, Nordox super) i cineba ( Radocineb) pokazuju se kao uinkovita preventivna sredstva .

Venue karanfila - Fusarium oxysporum fsp dianthi

Jedna je od najopasnijih bolesti krizantema. Moe uzrokovati ekonomski znaajne gubitke . Prvi simptomi bolesti javljaju se u obliku blage kloroze donjeg lia .Bolest se postupno iri i praena je pojavom purpurno-crvenog arenila koje je najpouzdaniji znak ove bolesti .

47

Du stabljike, poevi od osnove , nastaju tamnije pruge i biljke poinju venuti. Vrijeme od pojave prvih znakova bolesti na liu do venua i odumiranja biljaka je razliito , ali jevrlo kratko na visokim temperaturama tijekom proljea i ljeta . Patogen se prenosi preko tla u kojem se moe odrati due vrijeme. Zrane struje i kine kapi raznose brojne konidije i tako ire zarazu na nadzemnim zeljastim dijelovima. Bolest se esto prenosi reznicama koje obino za 6-8 tjedana propadaju. Naroito je opasna ako se karanfil uzgaja uzastopno nekoliko godina na istoj parceli.

Mjere zatite
Da se sprijei bolest ukloniti treba izvor zaraze i ako treba primijeniti kemijsku zatitu .U tom smislu neophodna mjera je pravilan plodored . Karanfil ne smije doi na istu povrinu najmanje tri godine.Tlo se moe dezinficirati formalinom . U sluaju pojave bolesti najbolje je sve oboljele biljke zajedno sa susjednim zdravim iupati i unititi, a zemljite sterilizirati dazometom ( Basamid granulat ) .

Bakterijsko venue Pseudomonas caryophyllii

Ova je bolest relativno slabo rairena. Oboljele biljke ispoljavaju pojaano venue koje traje due vrijeme. esto strada korijenov sistem, a na stabljici nekih biljaka opaa se uzduno pucanje stabljike na donjim internodijima i uvijanje vrnog dijela . Na napadnutoj biljci poinju se suiti pojedini izboji i na kraju propada itava biljka .

Mjere zatite
Direktnih mjera zatite nema . Jedina mjera je sadnja zdravog sadnog materijala . Reznice treba uzimati sa odabranih zdravih matinih biljaka i dezinficirati u kalijevom permanganatu. U sluaju pojave bolesti oboljele biljke treba iupati i unititi .

Viroze karanfila
Karanfil napada vei broj fitopatogenih virusa . Najee viroze su arenilo karanfila koje se najbolje manifestira na mladom liu. arenilo ila koje je praeno mozaikom i gubitkom boje pojedinih dijelova cvijeta i prstenasta pjegavost koja kod nekih kultivara dovodi do nekroze zahvaenog tkiva.

Mjere zatite

48

Problem ove bolesti rjeava se proizvodnjom bezvirusnih sadnica karanfila mikropropagacijom ( kultura tkiva ) i unitavanjem lisnih ui vektora viroza . Bolesne biljke treba iupati i unititi.

TETNICI Nematode korijenovih guka - Meloidogyne spp

Parazitiraju na korijenu karanfila uzrokujui njegovo zadebljanje i deformaciju. Biljke zaostaju u porastu daju male prinose i cvijet loije kakvoe. Nematode se obino pojavljuju mjestimino u krugovima koji se proiruju. Rijetko je zahvaen cijeli nasad. Pored direktnih teta nematode na korijenu prave ozljede koje su ulazna mjesta za patogene mikroorganizme kao to su uzronici venua koji esto dovode do propadanja velikog broja biljaka.

Mjere zatite
Osnovna mjera suzbijanja u zatienom prostoru je termika sterilizacija tla koja se provodi povremeno, npr. svake tree ili etvrte godine. Kemijska sterilizacija tla moe se obaviti granuliranim nematocidom na bazi dazometa ( Basamid granulat ) . Na smanjenje zaraze ovim nematodama djeluju i neke biljke kao to su Tagetes i Asparagus.

Lisne ui - Aphidina
Karanfile esto napadaju razliite vrste lisnih ui, ali prave iste tete . Siui sokove slabe biljku. Ponekad izluuju mednu rosu koju naseljavaju gljive aavice, pa list, stabljika i cvjetna stapka pocrne, ime se smanjuje asimilacija i kakvoa cvjetova .

Mjere zatite
Vidi- tetnici rua - lisne ui

49

Tripsi Kalifornijski trips - Frankliniella occidentalis

Vidi tetnici rua

Duhanov trips - Trips tabaci

Duhanov trips ( resiar ) se ubraja meu najvanije tetnike duhana , no izraziti je polifag. Napada vie od 150 vrsta biljaka , meu kojima su i kulturne i korovske vrste . To je vrlo maleni resiar. Odrasli oblici su dugaki 0.8 - 1 mm, a boja im je slamnatouta do smea .Prezimljuju imaga u tlu, u biljnim ostacima, i na korovima. U proljee kada srednja dnevna temperatura poraste preko 10 - 120C za 5-7 dana poinje njegov prijelaz na duhan i druge hraniteljke. Razmnoava se partenogenezom. enke odlau jaja pojedinano, u list kojeg ureu leglicom. Ovisno o temperaturi za 5-10 dana izlaze liinke iji razvoj traje od 10-20 dana. Duhanov trips u godini ima do 5 generacija , a u zatienom se prostoru javlja tijekom cijele godine . Oteenja od tripsa naroito su vidljiva na cvijetu. Na laticama, naroito obojenih kultivara, javljaju se bijele pjege, koje mogu biti masovne, pa cvijet gubi na kakvoi. Sisanjem sokova na vrnim dijelovima biljaka tripsi im zaustavljaju porast i esto sprjeavaju otvaranje cvjetnih pupova. Na liu primjeujemo sitne tokice, koje se mogu spojiti pa se uoavaju kao uzdune crte.

Mjere zatite
Vidi - tetnici rua tripsi

Obini kliniev ( karanfilov ) savija Cacoecimorpha ( Tortrix, Cacoecia ) pronubana

Karantenski je tetnik za Hrvatsku . Nalazi se na listi A2 (mjestimice prisutni tetnici ) Za Hrvatsku i veinu europskih zemalja. Leptir mujaka ima raspon krila od 15-17 mm, a leptir enke 18-24 mm.Prednja su krila utosmee do crvenkasto-smee boje, a stranja naranasto-crvene boje sa smeim

50

rubom.Jaja su dugoljasta , duga 1mm, u poetku su zelene, a kasnije ute boje . Odloena su u skupinama od 10-200 jaja. Gusjenica je promjenjive boje,ovisno o ishrani, a najee je utozelenkasta do smea. Naraste do 20 mm. Osim karanfila napada i rue, ta druge kulturne i korovske biljke koje rastu u zatienom prostoru. U godini ima 4-5 pa i vie generacija ovisno o temperaturi odravanoj u objektu. enka odloi prosjeno oko 400, najvie 700 jaja, vrlo esto na staklo. Za 10-15 dana izlaze gusjenice koje privlai svjetlo pa se penju na vrkove biljaka. Izgrizaju i finom preom zapredaju vrno lie i pupove. Razvoj gusjenica najee traje 20-40 dana. Pri temperaturi od 150 C razvoj od jaja do imaga traje 123-147 dana, a pri 30 0 C 28-40 dana. Optimalna relativna vlanost zraka za ovog tetnika je 40-70 %, s tim da podnosi vrlo nisku vlanost, dok mu je pri vlanosti zraka iznad 90 % smrtnost velika.

Mjere zatite
Pridravanjem karantenskih mjera treba sprijeiti irenje ovog tetnika. Postavljanjem ferotratrapova s feromonima mogue je rano otkrivanje njegove pojave. Suzbija se insekticidima, najvie piretroidima .

Obini ( koprivin ) crveni pauk Tetranichus urticae

Spada u najopasnije tetnike karanfila u zatienom i na otvorenom prostoru.tete nanosi sisanjem sokova na zelenim dijelovima biljke. Na listu se javljaju svjetle tokice koje postupno prelaze u ute pjege ,a list poprima sivu boju. Na donjoj strani lista nalaze se jaja, liinke i odrasle grinje prekrivene tankom pauinom. tete su osobito velike tijekom ljeta jer toplo vrijeme i niska relativna vlanost zraka pogoduju razvoju ovog tetnika.

Mjere zatite
Vidi - tetnici rua -obini crveni pauk.

GLADIOLA
BOLESTI

51

Tvrda trule Septoria gladioli

Tipina je bolest gomolja ali se moe nai i na liu, uzrokujui u pojedinim godinama ozbiljne gubitke. Bolest na listu dolazi pod nazivom LISNA PJEGAVOST. Primarna se zaraza javlja na listovima, koji su tek izbili iz gomolja. Na njihovom licu javljaju se siune smee ili purpurno-smee pjege. Kako lie raste tako se i pjege poveavaju .U njima se sada mogu razlikovati dvije koncentrine zone , vanjska tamnosmea ili crna i unutranja svijetlosmea, u kojoj se razvijaju mali crni piknidi sa piknosporama koje za vlanog vremena ire zarazu na susjedne listove i susjedne biljke. Pjege koje su razbacane po povrini lista s vremenom se spajaju pa dolazi do odumiranja dijelova lista ili cijelih listova. Kia takoer ispire spore do bazalnih dijelova stapki listova gdje kliju i inficiraju taj dio. Osobito su na ovu zarazu osjetljivi tek iznikli listii iz najsitnijih gomolja, koji svojim izgledom podsjeaju na travu. Do zaraze gomolja dolazi u raznim stadijima. Ona moe nastupiti odmah nakon sadnje gomolja, ali i kasnije ovisno o izvoru zaraze. Izvori zaraze mogu biti piknospore koje koje kia ispire na bazalne dijelove listova na kojima se nakon zaraze javljaju uzdune smee pruge. Odavde se zaraza iri dalje unutar biljke do gomolja. Drugi izvor zaraze su sklerociji, koji se razvijaju na oboljelim trulim listovima na i u tlu .Prodor gljivice omoguuju mehanike ozljede na gomoljima. Na gomoljima se javljaju vie ili manje okrugle crveno-smee pjege. Pjege se postepeno poveavaju i udubljuju pa se javljaju nepravilna smea uleknua .Zaraena tkiva otvrdnu, a i lukovice esto postaju savreno tvrde po emu je bolest i dobila ime. Bolest se ponekad manifestira i na ljuskama gomolja u vidu sivkastih pjega. Ovisno o intenzitetu zaraze, prvi listii koji izbijaju iz zaraenih gomolja ostaju maleni ili uope ne niu. Kod proizvodnje gomolja iz zaraenog gomolja - majke gljivica prorasta u male gomolje- keri. Osim na gladiolama ova se bolest javlja na krokusima i frezijama.

Mjere zatite
Nakon berbe lisnu masu treba sakupiti i unititi. Lukovice po vaenju iz tla treba briljivo prosuiti i to u suhoj sredini. Budui da se patogen u tlu moe odrati i do 4 godine , plodoredom treba osigurati da gladiole dou na istu povrinu tek nakon 4 -6 godina. Prije

52

sadnje treba sve oboljele gomolje kao i one sumnjive izdvojiti i unititi, a saditi samo potpuno zdrave gomolje. Prije sadnje gomolji se mogu tretirati nekim od fungicida na bazi bakra ( Bakreno vapno WP 50, Champion , Cuproxat i dr. ) i iprodiona ( Kidan , Rovral TS FLO ). Pojava pjega na listu suzbija se preventivnim ili kurativnim prskanjima fungicidima kao to su cineb (Radocineb WP ),propineb ( Antracol WP 70, Chromoneb S 70 ), mankozeb ( Dithane M 45 ), metiram ( Polyram DF ). S prskanjima treba zapoeti odmah nakon nicanja ili nakon pojave prvih pjega na listovima i provoditi ih u razmacima od 7 - 10 dana. Na ovaj se nain ne moe suzbiti zaraza na biljkama izniklim iz zaraenih gomolja .Takve biljke treba iupati i unititi.

Suha trule Stromatinia ( Sclerotinia ) gladioli

Bolest se manifestira na gomoljima i listovima. Simptomi se razlikuju po vremenu infekcije i veliini gomolja .Kod proizvodnje gomolja , vrlo male biljice koje su se razvile iz pilia ugibaju ubrzo nakon nicanja .Ova pojava jako slii plijeganju . Kod uzgoja gladiola za rez 6-8 tjedana nakon nicanja listovi poute , zatim posmee ,a na kraju cijela biljka ugiba. U prvom sluaju uzrok propadanja biljaka je zaraeni gomolj - pili, a u drugom sklerocije u tlu . Na biljkama zaraenim tijekom razvoja uvijek dolazi do uenja listova .Ovisno o intenzitetu zaraze biljke ili uvenu i propadnu ili preive. Izvadimo li takve biljke iz tla na starijim emo gomoljima vidjeti trule, a na mlaim rjei razvoj korjenia. Uvenule biljke lagano se izvlae iz gomolja, a na osnovi im se vide nakupine crnih sklerocija veliine glavice bumbaice. Sklerocije se mogu odrati u tlu 4-6 godina . Slabije zaraeni gomolji mogu razviti biljku koja e i cvjetati ali mnogo ee propadaju ne dajui izboje. Na oboljelim gomoljima javljaju se male smee lezije ( ulegnute pjege ,ozljede ) promjera do 1 cm. Poredane su u krugove najee uz koljenca gomolja. Kod loeg uskladitenja zaraeni gomolji vrlo brzo propadaju pretvarajui se u tvrde mumije. Razvoju bolesti pogoduju visoka vlanost tla i prejaka gnojidba duikom . Mlai su gomolji osjetljiviji od starih . Kod uzgoja gladiola u zatienom prostoru vrijeme sadnje moe utjecati na irenje bolesti . Bolest se brzo iri na gladiolama posaenim u studenom i prosincu dok one posaene u sijenju ostaju zdrave . Osim na gladiolama ova se bolest javlja na frezijama , narcisima i na nekim drugim ukrasnim biljkama .

Mjere zatite

53

Za uzgoj gladiola birati treba rahla i rastresita tla. Oboljele biljke i biljni ostaci moraju se ukloniti i unititi . Na istu parcelu gladiole mogu doi nakon 4-6 godina . U zatienom prostoru zbog nemogunosti odravanja plodoreda dobri se rezultati postiu dezinfekcijom tla metilbromidom ( dok se ne zabrani primjena - unitava ozonski omota ) prije sadnje i sadnjom u najpovoljnijem terminu . Prije uskladitenja gomolji se namau u sredstvo na bazi tirama ( Thiram 42-S , Chromotiram 480 ST ). Nakon namakanja gomolji se obvezno moraju osuiti i tek tada uskladititi. Ovu mjeru treba obaviti i prije sadnje gomolja kao i dezinfekciju tla jednim od navedenih fungicida. Samo primjenom svih navedenih mjera postie se dobra zatita gladiola, tim vie to se prskanjem biljaka ne poste zatita od ove bolesti .

Botritis gladiola Botrytis gladiolorum ( = Sclerotinia draytoni )

Bolest dolazi i pod nazivima spuvasta trule , trule gomolja , mrka trule , trule srike i pjegavost latica cvijeta to su zapravo samo opisi jednog od mnogih znakova ove bolesti . Prema tome znakovi bolesti javljaju se na svim biljnim organima tijekom vegetacije i poslije, na laticama cvijeta, mladim izbojima, listovima i gomoljima . Jedan od tipinih znakova bolesti je pojava pjega na do tada potpuno zdravim laticama cvijeta u razdoblju od berbe do dolaska na trite. Uzrok ovoj pojavi uvijek je oboljeli gomolj . Na zaraenim gomoljima, prilikom vaenja, vidljiva su mala uleknua nekrotinog tkiva smee boje sa upljinama ispod. Uskladite li se takvi gomolji , osobito u loim uvjetima , javlja se spuvasta trule gomolja koja je u poetku smee, a kasnije crne boje. Pritiskom na gomolj primjeuje se da je sr mekana. Trule uniti cijeli gomolj. Samo na pojedinim oteenim povrinama gomolja moe se primijetiti sivi paperjasti maak kojeg ine konidiofori s konidijama. Neto kasnije na tim dijelovima razviju se crni sklerociji, mnogo vei nego kod suhe trulei. U loim uvjetima uskladitenja propadanje gomolja se naglo iri, a optimalna temperatura za razvoj gljivice u skladitu je 70 C . Najosjetljivija mjesta za prodor gljivice su ozljede na gomoljima nastale mehanikim oteenjem . Izboji koji niknu iz zaraenih gomolja takoer su zaraeni . Zarazu gomolja mogu uzrokovati i sklerociji u tlu na mjestima na kojima su gomolji mehaniki ozlijeeni . Ovisno o jaini zaraze i stadiju razvoja biljke izboji ute i propadaju. Gljivica fruktificira pa se na povrini javlja sivkasti maak. Prenesene vjetrom ili kiom konidije dospijevaju na susjedne

54

biljke i vre sekundarne zaraze na izbojima i listovima. U uvjetima visoke relativne vlanosti zraka, a u stanovitoj mjeri i poviene temperature, zapaaju se simptomi bolesti u vidu malih , okruglih, hrasto-crvenkastih pjega sa smeim rubom koje postupno gube jasnu odvojenost od zdravog tkiva . Cvjetovi su vrlo osjetljivi . Na njima se javljaju okruglaste do eliptine pjegice bjeliaste boje, pokrivene sivkastim makom koji se za suhog vremena gubi . Osnovni izvor zaraze su zaraeni gomolji, odnosno micelij koji se u njima odrava pritajeno, a aktivira se u vrijeme nicanja biljaka. Do zaraze lukovica u pravilu dolazi u tlu . Meutim, one se esto zaraze prilikom suenja u polju prije skladitenja, pogotovo ako je suenje praeno niim temperaturama . Od starog gomolja infekcija se iri na mlade gomolje - pilie . Postoje razlike u otpornosto pojedinih kultivara gladiole na ovu bolest . Otporni su Elizabeth the Queen, Pink Diamond , Salmon, Sensation, Southern Belle, Spic and Span i Wild rose .

Mjere zatite
Uklanjanje i unitavanje oboljelih gomolja je osnovna mjera preventivne zatite . Izvaene gomolje treba paljivo suiti na temperaturi od 25 - 300 C, a zatim skladini prostor ee prozraivati . Odravanje gomolja je najbolje na 6 C i relativnoj vlanosti zraka od 80 %. Tijekom vegetacije preporuuje se kemijska zatita fungicidima na bazi kaptana ( Captan 50 , Captan 4 - F , Captan WP 50 , Merpan ) , karbendanzima ( Bavistin FL , Rovral TS FLO ) . Kod zaraze gomolja postupak je isti kao kod suhe trulei .

Smea trule - Fusarium oxysporum var gladioli

Najopasnija je skladina bolest gladiola koja svake godine izaziva ozbiljne gubitke . U uvjetima uzgoja gladiola prvi vidljivi znakovi javljaju se na liu u vidu ukastih pjega nepravilnog oblika s koncentrino eliptinim naborima . Oboljelo lie se sui, a na takvim se biljkama cvjetovi rijetko formiraju ili su nenormalni. U povoljnim uvjetima patogen prodire u provodne elemente mladih gomolja i pri jaem napadu gomolji zajedno sa izbojima ugibaju jo tijekom uvanja. Kod slabije zaraze vanjski simptomi se ne primjeuju . Ovisno o stupnju zaraze gomolji ili istrunu u tlu prije nicanja ili niknu dajui biljke normalnog izgleda do cvjetanja kada ute i sasue se ne formirajui cvatnu lou .

55

Osnovni izvor zaraze su pored gomolja i ostaci gladiola u tlu u kojima se odrava micelij parazita .

Mjere zatite
Za sadnju treba koristiti samo zdrave lukovice , ali ne na istu parcelu .Tijekom vegetacije oboljele biljke treba odstraniti i unititi .

Viroze
Gladiolu napada nekoliko fitopatogenih virusa meu kojima se istiu virus prstenaste pjegavosti duhana , virus utog mozaika graha ,i virus mozaika krastavaca. Ovi virusi se prenose lisnim uima ili cikadama , a neki i dodirom u vrijeme berbe . Zatita gladiola od ovih kukaca osigurava i zatitu od viroza tijekom vegetacije .

TETNICI Nematode korijenovih guka Meloidogyne spp

Znaajni su tetnici gladiola u zatienom prostoru . Napadom na korijen uzrokuju pojavu venua i uenja biljaka .

Mjere zatite
Preporuuje se termika ili kemijska sterilizacija tla prije sadnje .

Korijenove grinje - Tyroglyphidae

56

U ovu se porodicu ubrajaju grinje koje napadaju razliite vrste cvijea kao to su : gladiole, orhideje, tulipani, zumbuli, narcisi, ljiljan, dalija i dr. Napadaju podzemne biljne dijelove naroito lukovice i gomolje. Poznate su takoer i kao tetnici u povrarstvu na raznim lukoviastim i gomoljastim biljkama. tete priinjavaju u polju i u spremitima u koja dospijevaju s napadnutim lukovicama i gomoljima. Veina vrsta pripada rodu Rhizoglyphus.

Opis i biologija
Grinje su krukolikog oblika, bjeliaste boje kao odrasli oblici imaju 4 para nogu. Veliine su do 0,75 mm. Korjenove grinje se razmnoavaju jajima koja enke odlau na podzemne dijelove biljaka. Po izlasku iz jaja liinke imaju 3 para nogu i slie odraslim oblicima. Cjelokupni razvoj od jajeta do imaga, ovisno o klimatskim uvjetima, traje od dva tjedna do nekoliko mjeseci. Tijekom ljeta razvoj tee bre, a tijekom zime sporije. Godinje mogu dati vie generacija. Intenzivnom razmnoavanju korijenovih grinja pogoduje visoka vlanost tlai zagrijavanje spremita. Grinje prodiru u lukovice i gomolje vie s donje strane i hranei se biljnim tkivom prave hodnike izmeu listova lukovice i u tkivu gomolja. Hodnici su ispunjeni branastim grizotinama i tako oteeni proizvodi postaju jako mekani i trunu. Do velikih gubitaka naroito dolazi na uskladitenim proizvodima. Napadu grinja vie su izloeni gomolji i lukovice prethodno mehaniki oteene ili povrijeene od drugih tetnika. U novije vrijeme prisutno je uvjerenje da korijenove grinje naseljavaju samo ono tkivo koje je poelo trunuti. uzrok trulei mogu biti zaraze gljivinim i bakterijskim bolestima ili trule uzrokovana saprofiskim gljivicama koje se razvijaju na mjestima grizotina zemljinih tetnika i sl. To su prema tome sekundarni tetnici koji pospjeuju trule lukovica i gomolja. Napadom na gladiole uzrokuje uenje lia i smanjenje cvijeta. Kod jaeg napada dolazi do suenja itavih biljaka .

Mjere zatite
Prilikom sadnje treba koristiti zdrav sadni materijal i voditi rauna o plodoredu. Lukovice i gomolje treba uskladititi tijekom zime u hladna i suha spremita. Prije sadnje sumnjive lukovice i gomolje treba potopiti 10 do 30 minuta u otopinu pripravka na bazi dimetoata ( ROGOR 40, ZAGOR, CHROMOGOR 40, PERFEKTHION ). Kada se radi o velikim koliinama preporuuje se fumigacija metil bromidom u specijalnim komorama predvienim za ovu namjenu.

Polifagni tetnici u tlu

57

Od podzemnih tetnika najznaajnije su gusjenice sovica pozemljua ,zatim injaci i grice hruta . Vidi - polifagni tetnici u tlu Svi ovi tetnici se hrane izgrizanjem gomolja , klice , korijenova i gomoljeva vrata , a sovice i prizemnim dijelovima stabljike . Napad im je najznaajniji u vrijeme klijanja kada napadaju klicu i tako prorjeuju biljni sklop .

Mjere zatite
Ako se pregledom tla nae vie od 1 gusjenice sovica , injaka ili grice prije sadnje moe se primjeniti neki od zemljinih insekticida na bazi klormefosa ( Dotan G-5 ) , terbufosa ( Counter G-5 ) , klorpirifos-etila ( Dursban G-7.5 ; Dursban E-48 ) , karbofurana ( Geocid G-5 ; Geocid 350 F ) , karbosulfana ( Marshal 25 EC ) i teflutrina( Force 5 ) . Ni jedan od navedenih insekticida nema dozvolu za primjenu u gladiolama ali se moe upotrebljavati . Meutim kod njihove primjene osobito treba obratiti panju na ogranienja u vezi sa sjetvom odnosno sadnjom povra na tretiranim povrinama iduih godina .Tako se na primjer nakon primjene Dotana ne smije 2 godine uzgajati mrkva . Najbolja mjera je tretiranje gomolja pred sadnju jer se to i onako mora obaviti s fungicidima . Za tu svrhu na tritu ima veliki broj insekticida . Ni jedan nema dozvolu za primjenu u gladiolama ali se smiju upotrebljavati .To su sredstva na bazi furatiokarba ( Promet 400 SC ), metiokarba ( Mesurol FS 500 ), bifentrina ( Semafor 20 ST ), fipronila ( Cosmos 50 FS ) i imidakloprida ( Gaucho WS 70, Gaucho FS 350 ) . Za primjenu u gladiolama najpovoljniji su Cosmos i Gaucho zbog sisteminosti, produljenog rezidualnog djelovanja i visoke djelotvornosti i na tetnike nadzemnih dijelova biljke .

Tulipanova korijenova u Dysaphis tulipae

Napada lukovice tulipana, gladiola, frezija, irisa, narcisa ,ljiljana itd. Udomaena je na Sredozemlju, a prisutna je i drugdje u zatienom prostoru . Njezine se kolonije nalaze ispod vanjskih ljusaka gomolja . Ako se takvi zaraeni gomolji sade ui se sele na tek iznikle izboje koji se deformiraju i zaustavljaju u rastu .

Mjere zatite
Gomolje treba namakati u pripravke insekticida i to 30 minuta prije uskladitenja . Primjeniti se mogu oni na bazi oksidemetona ( Metasystox R EC 250 ), pirimikarba

58

( Pirimor WP 50, 50 WG, 25 WG ) , triazamata ( Aztec 140 ), bifentrina ( Talstar 10 EC ), lambda cihalotrina ( Karate 2,5 EC ), pimetrozina ( Chess 25 WP ), tiametoksama ( Confidor SL 200 ) i dr. u koncentraciji preporuenoj za folijarno tretiranje .

Lisne ui - Ahidina
Gladiole napada nekoliko vrsta ovih tetnika kao to su :

Mljeikina ili krumpirova lisna u Macrosyphum euphorbiae Breskvina zelena u - Myzus persicae Ljutikina u Myzus ascalonicus
Hrane se sisanjem biljnih sokova za to biraju najnjenije dijelove biljke-lisne izboje , pupove i cvjetove. Znaajni su prenositelji viroza. Najvirulentnija meu njima je zelena breskvina u.

Mjere zatite
Vidin -tetnici rua - lisne ui Vrlo esta tretiranja gladiola koja se moraju provoditi protiv tripsa ne doputaju vei porast populacije lisnih ui jer je veina insekticida ista kao protiv lisnih ui . Zato su zaraze lisnim uima samo prisutne na gladiolama . Nasadi gladiola za proizvodnju gomolja moraju se redovito tretirati . Primjenjuju se insekticidi preporueni protiv tulipanove korijenove ui kao to su : Pirimor , Aztec 140 , Talstar , Karate i dr.

Tripsi
Gladiole napada nekoliko vrsta tripsa kao to su :

Trips gladiole Taeniothrips simplex

Odrasli oblik dug je samo oko 1 mm. Crne je boje. Posljedice njegova napada su neotvaranje cvjetnih pupova, promjene u boji te suenje i ugibanje dijelova cvjetova . Osim gladiole napada i kale, karanfil, irise, amarilis, frezije i narcise . Prezimljuje ispod ljusaka lukovice, koje takoer oteuje, pa ljuska smei i postaje ljepljiva.

Duhanov trips Thrips tabaci

Vidi - tetnici karanfila - tripsi

59

i u novije vrijeme

Kalifornijski trips Frankliniella occidentalis

Vidi - tetnici rua Kao posljedica sisanja sokova na liu se javljaju blijedoute ili srebrnaste pjege uvijek izmeu lisnih ila .Na cvjetovima su te pjege nepravilnog oblika. Na crvenim i tamnijim kultivarima pjege su bijele, a na bijelim crvenkaste boje. Kod temperature od 100 C gladiolin trips se nastavlja hraniti i razmnoavati u skladitu uzrokujui sivkasto-smee pjege .

Mjere zatite
Vidi -tetnici rua -kalifornijski trips Suzbijaju li se tripsi insekticidima do pojave cvjetnih pupova razmaci izmeu tretiranja trebaju biti 7 - 14 dana, a nakon toga samo 3 - 4 dana. Umjesto prskanja mnogo je bolja zatita tehnikom toplog ili hladnog zamagljivanja . Gomolji tretirani prije sadnje Gauchom FS 350 zatieni su od zaraze tripsima i lisnim uima orijentacijski do pojave cvjetnih pupova . Mjere zatite u skladitu su iste kao i kod tulipanove korijenove ui samo se moraju rabiti insekticidi preporueni za tripse .

TULIPANI
BOLESTI Trule tulipana Botrytis tulipae
Jedna je od eih bolesti tulipana koja u pojedinim godinama moe uzrokovati ozbiljne gubitke . U proljee na tek formiranim listovima javljaju se slabo razvijeni i iskrivljeni , esto osueni, izboji koji se jasno razlikuju od zdravih . Na listovima se javljaju mrlje s malim smeim pjegama . Slini simptomi se javljaju na cvjetovima osobito kod kultivara s cvjetovima svijetle boje. Ako su napadnute i lukovice itave biljke zaostaju u porastu, listovi se uvijaju dobivajui ukasto-zelenu boju . Stabljika moe biti u cijelosti zahvaena . U uvjetima pojaane vlanosti oboljeli dijelovi su pokriveni pepeljastim makom kojeg ine konidiofori i konidije gljivice. Konidije se lako

60

prenose zranim strujama i ire zarazu. Pri osnovi stabljika i na lukovicama formiraju se brojni tamnosmei do crni sklerociji. U njima se patogen odrava tijekom zime i u nepovoljnim uvjetima. Do zaraze tulipana moe doi i preko tla u kojem se nalaze sklerociji patogena .

Mjere zatite
Lukovice tulipana treba pregledati prije sadnje i saditi samo potpuno zdrave, a ostale odbaciti. Tulipane ne treba saditi na istoj parceli i slijedee godine, a ako je bolest bila ustanovljena u prethodnoj godini tada najmanje 2 - 3 godine . Izbjegavati treba gustu sadnju zbog bolje prozranosti i time manjeg zadravanja vlage . Ako se bolest u tijeku vegetacije primijeti neophodno je bolesne biljke odmah ukloniti i unititi. Takoer ako je zaraza sporadina i mjestimina treba ukloniti bolesne dijelove . Prilikom zalijevanja treba izbjegavati vlaenje biljaka. Vlanost treba maksimalno smanjivati i izbjegavati preobilnu gnojidbu duikom . Kemijska zatita se sastoji u namakanju lukovica prije sadnje u fungicide na bazi vinklozolina ( Ronilan , Ronilan FL ), iprodiona ( Kidan , Rovral TS FLO ). Na otvorenom prostoru kada je kiovito proljee tulipane treba prskati Ronilanom svakih 4 - 5 dana do cvatnje .

Trule lukovica Sclerotinia bulborum

Karakteristina je bolest lukovica . U sluaju da su lukovice zaraene biljke ili ne niu ili odumiru odmah poslije nicanja i formiranja prvih listova . Na oboljelim lukovicama vide se bijele pjege, sline vati ,koje ine micelij i sklerocije gljivice. Za razliku od B. tulipae ova gljivica ne stvara konidiofore s konidijama, a iri se na raun micelija i sklerocija. U sklerocijima se formiraju utosmei apoteciji s askusima i askosporama. Nove lukovice se obino zaraze poslije sadnje ili rano u proljee .

Mjere zatite
Oboljele lukovice treba odmah odstraniti i unititi kao i oboljele biljke zajedno sa okolnom zemljom. Na parcelama na kojima se bolest pojavila ne smiju se saditi tulipani najmanje 4 - 5 godina. Za sadnju se moraju koristiti iskljuivo zdrave lukovice, a sade se u nezaraeno tlo . Lukovice se mogu namakati u fungicid na bazi tirama ( Thiram 42- S , Chromotiram 480 ST ) ali se ne postie zadovoljavajui uinak .

Fuzariozna trule Fusarium oxisporum var. tulipe

61

Redovito se javlja na tulipanima i u pojedinim godinama uzrokuje ozbiljne tete . Oboljele lukovice proizvode lie koje postaje tamnocrveno, vene i odumire. Na lukovicama se razvija slab korijen, a osnova lukovice poprima crvenkastu boju. Zaraene lukovice u uvjetima skladita su mutno bijele, a bazalni dio zahvaen trulei je vrst, zgren i ponekad zoniran .

Mjere zatite
Budui da lukovice najvie stradaju u uvjetima skladita treba ih slagati u tankom sloju, a prostoriju redovito prozraivati. Za sadnju treba koristiti zdrave lukovice i ne saditi ih na istu parcelu .

Viroze
Najee viroze na tulipanima su :

Prugasto arenilo tulipana

Manifestira se u vidu pruga koje su ponekad praene pjegama na cvijetu . Pjege su ukaste do bijele boje s otrim prijelazima. Biljke su nieg rasta i slabije bujnosti pa su i lukovice sitnije. Prenose ju lisne ui. U okviru mjera zatite oboljele biljke treba ukloniti i unititi . Znaajna mjera je i suzbijanje lisnih ui .

Mozaik tulipana uzrokuje Virus mozaika krastavaca

Javlja se u vidu ute crtiavosti ili nepravilne pjegavosti na liu . Na cvjetovima se javlja mrka obojenost. Kao mjera zatite preporuuje se da se tulipani ne uzgajaju u blizini biljaka zaraenim virusom mozaika krastavaca .

Nekroza tulipana
Bolest se javlja u vidu jaih nekrotinih lezija na liu. Bijele odumrle zone na sitnom , teko oblikovanom, liu obino su obrubljene purpurnim linijama. Zaraene biljke prijevremeno odumiru i rijetko stvaraju lukovice. Kao zatitna mjera preporuuje se izbor bezvirusnih lukovica za razmnoavanje tulipana .

TETNICI

62

Polifagni tetnici Lisne ui Tulipanova korijenova u

Vidi - tetnici gladiola