Mostovi

22.12.
2011
1
GRAEVINSKI FAKULTET GRAEVINSKI FAKULTET
ZAVOD ZA KONSTRUKCIJE ZAVOD ZA KONSTRUKCIJE
KATEDRA ZA MOSTOVE KATEDRA ZA MOSTOVE
Graevinski fakultet u Zagrebu Mostovi II Prof.dr.sc. Jure Radi
OPENITO
razvili se iz punostijenih nosaa u drugoj polovici 19. st.
hrbat zamijenjen krinim nizovima tapova od plosnog elika
manji utroak materijala od punostijenih ali danas to sve vie gubi j j p j g
znaaj zbog porasta cijene reetkastih nosaa uslijed porasta cijene
radne snage za izvedbu
nezamjenjivi za eljeznike gredne mostove veih raspona
pri rasponima 40 60 m konkuriraju punostijenim nosaima
esto se koriste kao grede za ukruenje zbog povoljnih
aerodinamikih svojstava
jo u 19.st. graeni slobodnom konzolnom gradnjom
optereenje se u pravilu unosi u vorove iako danas postoje i
reetke sa savijanim pojasevima
22.12.2011
2
TIPOVI REETKASTIH GLAVNIH NOSAA
OSNOVNI ELEMENTI TAPOVI POJASA I TAPOVI ISPUNE
manji rasponi paralelni pojasevi, vei rasponi promjena
konstruktivne
visine du raspona
tapovi ispune jednostruke i dvostruke reetkaste ispune
viedijelna (mreasta) ispuna
Warren reetka najpogodnija za nosae mostova
uslijed pokretnog optereenja dijagonale su
napregnute izmjenino vlano i tlano
poloaj nivelete
Howe reetka
Pratt reetka
vertikale nepovoljnije
optereeni tlani optereeni tlani
elementi
slobodno poloene
grede:
h
k
/L = 1/7 do 1/9
kontinuirani nosai:
h
k
/L = 1/9 do 1/10
22.12.2011
3
tipizirani nosai za eljeznike mostove pri rasponima 33 do 145
m konstruktivne visine s L/5 do L/7
velike visine stvaraju probleme u vezi s oblikovanjem tlanih
tapova pojasa i ispune esto je potrebna i sekundarna ispuna
- povoljniji estetski dojam
- strmiji kosnici (55 do 65
o
)
- obavezan gornji vjetrovni spreg s kosim portalima nad osloncima
- minimalne konstrukcijske visine od 7 do 8 m rasponi vei od 50 m
- ogranienje razmaka meu vorovima od 10 do 11 m rasponi 90
do 100 m
kosnici pod nagibom 45 do 60
o
optimalne konst kti ne isine i a make o o a mog se uz optimalne konstruktivne visine i razmake vorova mogu se
dosei rasponi do 200 m
vertikale su bitan nosivi element slue i za poprenu stabilizaciju
pa su zato i podvrgnuti savijanju
u vertikalama su jae izraeni sekundarna naprezanja nego kod
drugih tapova
22.12.2011
4
dvostruki niz kosnika u obliku rombine ispune dvostruke reetke
esto se upotrebljavaju kao gredni nosai
d b j t i t bil tk 2k 3
odnos broja tapova i vorova za stabilnu reetku: s=2k-3
kada prema ovom izrazu nedostaje jedan tap za stabilnost on se
ugrauje u sredinu kao vertikala ili se krajnji tapovi izvode krui
na savijanje bez zgloba na mjestu spoja s dijagonalama
K ispuna
rjee se primjenjuje zbog veih sekundarnih naprezanja u
tapovima ispune pod utjecajima krutih vorova i zbog nepovoljnog
estetskog izgleda
d h i t l k d i kih t
pogodna za horizontalne spregove kod irokih mostova
prednost dvostrukih reetki: tlani tapovi su upola krai od
jednostrukih reetaka
ta prednost se gubi kada su ti tapovi jako savijani (K-ispuna)
22.12.2011
5
za vee konstrukcijske visine je optimalni razmak izmeu vorova
10-12 m pa se ugrauju sekundarne reetke:
unos optereenja u nosa:
unos optereenja u nosa:
- popreni nosa u svakom voru donjeg pojasa
- popreni nosai se prikljuuju samo preko vertikala
(manji rasponi)
koriste se pretpostavke teorije reetkastih nosaa
sve ee se uzimaju u obzir i sekundarna naprezanja zbog problema
umornosti

PRIMJENA TEORIJE I KONSTRUKCIJSKA PRAVILA
TEORIJA REETKASTIH NOSAA DVIJE PRETPOSTAVKE:
1. sile u tapovima reetke izazivaju samo aksijalna naprezanja bez
savijanja
2. svi tapovi u vorovima slobodno se zakreu, odnosno spojevi u
vorovima odgovaraju zglobnim prikljucima
STARO RJEENJE:
STARO RJEENJE:
pretpostavke teorije reetkastih nosaa mogu se zadovoljiti
konstrukcijskom izvedbom zglobova u vorovima valjkasti trnovi
provueni kroz rupe svakog tapa
takvo rjeenje se pokazalo nepovoljnim jer su se trnovi brzo troili
a trenje se poveavalo i pojavljivala se korozija
22.12.2011
6
NOVO RJEENJE:
- vorovi se odmah u poetku izvode kruti
- tapovi se prikljuuju u vorove pomou vornih limova
- potivanje konstrukcijskih pravila tako da se stvarni rad reetke
maksimalno priblii teorijskim pretpostavkama
- pravila za oblikovanje: - pravila za oblikovanje:
1. Birati to vee konstrukcijske visine nosaa radi smanjivanja
progiba pod pokretnim optereenjem. Prije navedene
optimalne konstrukcijske visine daju prihvatljive progibe, u
pravilu manja od 1/1000 raspona
2. Optereenja se unose u nosa preko vorova
3. tapovi se centriraju u vorovima
4. Vitkost tapova ne treba biti manja od =50 do 60 kako bi
sekundarna naprezanja ostala u umjerenim granicama
5. Birati minimalno potrebne veliine vornih limova radi
smanjivanja utjecaja upetosti u vorovima
PRAVILO BR. 1. KONSTRUKTIVNA VISINA I PROGIB
- proraun fiktivnog momenta tromosti za dobivanje progiba kao
kod punostijenog nosaa:
2 1 2
1 2
k
A A
I h
A A
=
+
- zanemaruje se utjecaj deformacije hrpta odnosno tapova ispuna
pa se dobivaju 20 do 30% manji progibi nego oni po teoriji
A
1
, A
2
prosjeni brutto-presjek pojasa
h
k
konstrukcijska visina
reetkastih nosaa
- ti su rezultati ipak toniji zbog utjecaja krutih vorova
22.12.2011
7
PRAVILO BR. 2. UNOS OPTEREENJA U NOSA
- kada je kolnika konstrukcija spregnuta s jednim pojasom taj
pojas se tada i savija
- proraun se tada vri superpozicijom rezultata sa dva nosiva
sistema koji su:
1. nosivi sistem gdje je savijani pojas raunat kao
kontinuirani nosa sa krutim osloncima u vorovima
reetke
2 nosivi sistem idealne (zglobni prikljuci tapova) reetke
2. nosivi sistem idealne (zglobni prikljuci tapova) reetke
koja je optereenja u vorovima sa reakcijama iz sistema
1.
PRAVILO BR. 3. - EKSCENTRICITETI
- unato centriranju tapova uvijek se pojavljuju ekscentriciteti zbog
nesimetrinosti pojasnih tapova
- po njemakim propisima doputa se ekscentrinost od e0,1k,
gdje je k udaljenost jezgre od teita presjeka ovo uzrokuje gdje je k udaljenost jezgre od teita presjeka ovo uzrokuje
promjenu naprezanja na rubovima presjeka od 10% u odnosu na
aksijalno naprezanje
- izraz koji to dokazuje:
1 1
N Ne N A N e
e
A W A W A k
o
| | | |
= = =
| |
\ . \ .
- ekscentricitet moe biti i posljedica od
- savijanja od vlastite teine
- savijanja od vlastite teine
- tlaka vjetra
- ovi ekscentriciteti se ograniavaju ograniavanjem vitkosti 70
manje vitki tapovi nisu osjetljivi na deformacije
- takoer se ekscentricitet moe ograniiti i ograniivanjem
poprenih progiba tapova ispod l
k
/5000
22.12.2011
8
PRAVILO BR. 4. - VITKOSTI
(50 60) < < 200 (za tlane tapove) (50 60) < < 200 (za tlane tapove)
< 250 (za vlane tapove)
- tapovi velike vitkosti mogu se primjenjivati samo za malu tlanu
silu jer je nosivost takvih tapova mala
PRAVILO BR. 5. VELIINE VORNIH LIMOVA
- veliina vornog lima utjee na stupanj upetosti tapova i na
duljinu izvijanja tapa
a liite emlje s ojim p opisima imaj a liito defini ane - razliite zemlje u svojim propisima imaju razliito definirane
duljine izvijanja u i izvan ravnine reetke
- kod nas vrijedi redukcija duljine izvijanja sa faktorom 0,8 u
odnosu na sistemsku duljinu tapa
- razlike proizlaze iz razliitih faktora sigurnosti dok su krivulje
granine nosivosti jednake
UZ POTIVANJE NAVEDENIH PRAVILA GLOBALNA ANALIZA
MOE SE PROVESTI PREMA PROPISIMA TEORIJE
ELASTINOSTI SA PRETPOSTAVKOM ZGLOBOVA U
VOROVIMA.
22.12.2011
9
GRANINO STANJE NOSIVOSTI
zanemaruju se naprezanja od utjecaja krutog spajanja u vorovima
GRANINO STANJE UPORABLJIVOSTI
dokazuju se progibi i sekundarna naprezanja
kada je to potrebno za progibe se doputa primjena proraunskog
modela sa zglobovima u vorovima
model za sekundarna naprezanja nije definiran
POSEBNA GRANINA STANJA
dokaz umornosti pod utjecajem sekundarnih naprezanja
naprezanja koja nastaju od stvarnog ponaanja konstrukcije
oni se preraspodjeljuju unutar konstrukcije pa ne djeluju na leajne
reakcije i odatle naziv sekundarni
SEKUNDARNI NAPREZANJA
UZROCI:
- kruti prikljuci u vorovima
- ekscentriciteti zbog pomaka osi u vorovima reetke
- vlastita teina tapova
- vlastita stanja naprezanja zbog zavarivanja i valjanja
- optereenja od savijanja izravno optereenih tapova
22.12.2011
10
Stvarno djelovanje u vorovima reetkastih nosaa
sistemska skica nosaa okvirni nosa s
nepoznatim momentima i poprenim p p p
silama na krajevima svakog tapa
zakretanje vorova savijanje tapa i-k
Proraun sekundarnih naprezanja uzrokovanih savijanjem
za pojasne tapove bez pomonih vertikala
- elastina linija nosaa je sinusoida
sin
x
y f
L
t
= f progib nosaa u sredini raspona L
L
- iz odnosa M=-EIy slijedi za sredinu raspona:
2
2 2
10
f f
M EI EI
L L
t
= ~
- prosjeno naprezanje zbog savijanja u pojasu biti e:
10
M e f
e E o = =
10
ms
e E
I L L
o
- uz ukupni progib od f/L~1/700, E=21000 kN/cm
2
dobivamo
brojane vrijednosti za sekundarno naprezanje:
2
10 21000
300 /
700
ms
e e
kN cm
L L
o

= =
e udaljenost ruba presjeka od
njegovog teita
L raspon nosaa
22.12.2011
11
- kod nosaa sa pomonim vertikalama u kontinuiranom pojasu
nastaje jo dodatno savijanje uza samu vertikalu
- naprezanje od vornog tereta u vertikali
a razmak izmeu vorova
h visina nosaa, duina vertikale
W=I/e moment otpora pojasa
A povrina vertikale
2
5
24
v
ms
v
a W
eh aA
o
o A =
+
v o
- kao naprezanje uzrokovano statikim optereenjem ovako
izraunato poveanje nema znaaja
- za naprezanje od umaranja mjerodavno vanjsko optereenje biti e
odgovarajue reducirano pa je esto sluaj da je zbroj reduciranog
vanjskog optereenja i sekundarnih naprezanja u zadovoljavajuim
granicama
A
v
povrina vertikale
v
g
- reetke s aktivnim vertikalama (Pratt ili Howe) imaju vea
sekundarna naprezanja koje doseu i do 50% osnovnih naprezanja
- proraunom se moraju predvidjeti mjesta gdje e se konstrukcijski
oblikovati zglobovi kako bi se ta naprezanja smanjila
Nekada:
- jednostijeni i zakovicama spajani tapovi
- vorni lim kao spojni element u voru se prikljuuje s unutarnje
ili vanjske strane vertikalnih stijena dvostijenog pojasnog tapa
OBLIKOVANJE TAPOVA
ili vanjske strane vertikalnih stijena dvostijenog pojasnog tapa
Danas:
- dvostijeni od 40 m pa na dalje, spajanje zavarivanjem
- vorni lim se uvezuje u ravninu vertikalnih stijena pojasnih
tapova i sastavni je dio presjeka pojasa
- Dimenzioniranje se provodi na ekstremne sile zasebno za svaki
tap a mijenjaju se samo debljine elemenata dok vanjske izmjere
tapova ostaju jednake
22.12.2011
12
Tipini popreni presjeci tapova za reetkaste glavne nosae
preteno tlani zatvoreni torzijski kruti presjek ili
poluotvoreni presjek
dvodjelni otvoreni ili poluotvoreni
presjeci, a samo kod veih sila i
zatvoreni
vlani tlani
Redoslijed u oblikovanju tapova za nosa
1. bira se osnovni presjek tlanog pojasa kojim se pokriva
najmanja sila u nosau a tada se izvodi postupno ojaanje za
idue tapove idue tapove
- teita svih tapova moraju se zadrati unutar dopustivih
odstupanja
2. oblikovanje tlanih tapova i ispuna
- irine se biraju tako da tapovi potpuno ulaze izmeu
vornih limova ili
- ploasti dijelovi paralelni s vornim limom suelno se
sudaraju s ploama vornog lima
j p g
3. oblikovanje vlanih elemenata pojasa i ispune
- aktivna povrina je praktiki jedini parametar za
oblikovanje presjeka
22.12.2011
13
Osnovne dimenzije za visinu pojasnog tapa:
2
( )
( ) ( )
( )
( )
( )
400
320
320
m
cm m
m
cm
L
H L
L
H
L
=
=
+
H visina tapa u cm
h
k
konstrukcijska visina nosaa u m
B irina tapa ( )
( )
( )
( )
320
320
40
(0, 8 0, 9)
m
k m
cm
k m
L
h
H
h
B H
+
=
+
=
B irina tapa
Osiguranje globalne i lokalne nosivosti za granino stanje:
globalna nosivost tlanih tapova je vezana uz definirane vitkosti
- globalna nosivost tlanih tapova je vezana uz definirane vitkosti
s propisanim duinama izvijanja
- lokalna nosivost se osigurava za aktiviranje pune povrine svakog
elementa presjeka tj. zahtjeva se usporedna vitkost za lokalno
izboavanje:
0, 673 p s
- vlani tapovi moraju biti kruti a kriterij za krutost je razliit u
pojedinim zemljama
- oblik poprenog presjeka mora biti stalan
- torzijska stabilnost se osigurava ugradnjom poprenih dijafragmi
najmanje u treinama duine tlanog tapa ili polovinama
vlanog tapa
- kod poluotvorenih presjeka otvoreni dio se povezuje spojnim
limovima prema potrebi pa se na mjestima limova onda
ugrauju i dijafragme

- kod zatvorenih presjeka dijafragme se mogu vezati najvie za tri
stijenke a na etvrtoj ostaje reka; na svakoj slijedeoj
dijafragmi u istom tapu reka se ostavlja na drugoj stijenci
- prohodni presjeci: 700 x 800 mm
22.12.2011
14
Konstrukcijski detalji za eljezniki most s Warren-ovom
ispunom bez vertikala raspona 61 m
KONSTRUKCIJSKI DETALJI
- konstrukcijska visina hk =
6 4 m
prikljuak
poprenog
nosaa na
glavni
6,4 m
- razmak vorova 5,5 m
- nagib dijagonala prema
horizontali =66,5
o
- svi elementi zavareni
- dijagonale u vorove
zakovane
- zavareni spojevi pojasa i
krajnjih dijagonala
detalj prikljuka gornjeg
vjetrovnog sprega na pojas
Konstrukcijski detalji za eljezniki most s Warren-ovom
ispunom bez vertikala raspona 61 m
prikljuak poprenog nosaa na glavni
horizontalno pokretni prikljuak praga
na elini nosa
krajnji vor u gornjem pojasu reetkastog nosaa
detalj vora u gornjem pojasu blizu
sredine raspona
tlana
dijagonala
vlana
dijagonala
22.12.2011
15
Neto drugaije rjeenje za Warren-ovu ispunu
Kontinuirani reetkasti nosa raspona 94+108+110 m za jednokolosjeni
eljezniki most
- otvori u gornjem i gornjem pojasu zbog pristupa alatima za spajanje vijcima
- vijani spojevi dijafragme i vornog lima zbog izostanka zavara koji su manje
nosivi na zamor
Primjer rjeavanja jednog od donjih vorova
(jednokolosijeni eljezniki most raspona 41 m)
22.12.2011
16
Prikljuak poprenog nosaa na reetkasti glavni nosa
- nosai kolnika sa irokim pojasom
- kolosijek bez pragova
Rjeenje s kontinuiranim sprezanjem konstrukcije
eljeznikog kolnika s reetkastim glavnim nosaima
- lim kolnika i uzduni nosai istodobno su pojas glavnog nosaa
Dva nosiva
mehanizma:
1. savijana
konst kcija kolnika konstrukcija kolnika,
popreni nosai
oslonjeni u
vorovima reetke,
sekundarni uzduni
nosai oslonjeni na
poprene
2. pojas glavnog
nosaa ekscentrino
je optereen jer je
ravnina reetke
izvan teita pojasa,
nejasan utjecaj
posmine
deformabilnosti
(shear lag)
22.12.2011
17
Most preko rijeke Fulda u Njemakoj, 1961.
- ortotropna elina ploa kolnika je pojas reetkastih nosaa
- sprezanje kolnika s reetkastim glavnim nosaima ekonominije
iskoritava reetkastu konstrukciju
- dva nosiva sustava savijani pojas kolnike ploe i reetkasti
nosa sa irokim pojasima =>teko definirati sudjelujuu irinu
- pokazani reetkasti mostovi sa sprezanjem kolnika spadaju u
izrazito lagane konstrukcije, gdje je masa priblino 40% manja
nego u punostijenim konstrukcijama sa ortotropnom ploom nego u punostijenim konstrukcijama sa ortotropnom ploom
- meutim danas se u pogledu trokova reetkasti mostovi
izjednauju sa punostijenima zbog sve skuplje izrade, pa za
sada nemaju budunosti u razvijenim sredinama
- kada je radna snaga jeftinija ovakve su konstrukcije

ekonomine
- zbog toga suvremene tehnologije sele u takva podruja
22.12.2011
18
VORNI LIMOVI
Osnovna zadaa:
- prijenos rezultantne sile iz ispune u pojas
Dimenzije su uvjetovane:
1. silama ispune, primjenjenim spojnim sredstvom i
konstrukcijskom izvedbom spoja
2. debljina vornog lima ovisi o nainu preuzimanja vanjskih sila,
koncentraciji naprezanja i openito o kriterijima koji su vezani
uz preraspodjelu naprezanja
uz preraspodjelu naprezanja
Treba nastojati da dimenzije vornih limova budu to manje
zbog ekonomskih razloga i zbog smanjenja sekundarnih
naprezanja u tapovima.
- osnovna dimenzija se odabire za prikljuak najvee sile tapova
ispune a zatim se prilagouje konstrukcijskim potrebama
Razlikujemo:
a) vorne limove koji se u voru prikljuuju na puni pojasni presjek i
samo su spojni element samo su spojni element
b) vorne limove koji su ukomponirani u presjek pojasa
- kod zakovanih konstrukcija
- postoje i rjeenja sa zavarenim
tapovima
- sa prednapetim vijcima izraenija
koncentracija naprezanja
- ekonominije i konstrukcijski
jasnije rjeenje
- primjenjuje se u suvremenoj
mostogradnji
22.12.2011
19
Spojna sredstva i metode:
- do 1970. zakovice i visokovrijedni vijci
- danas iskljuivo visokovrijedni vijci s prednapinjanjem
(pogotovo u sluaju glavnih nosaa) ili bez njega
- prednapeti visokovrijedni vijcu se koriste da bi se
sprijeilo proklizavanje i diferencijalni pomaci u spoju
- alternativa je danas u potpunosti zavarena reetka
- pri tome ne treba zaboraviti da su zavareni spojevi su
osjetljivi na umornost pa se zahtjeva visoka kvaliteta
izrade
- Za odreivanje debljine vornog lima potrebno je definirati
aktivnu povrinu na koju djeluje napadna sila
- Kada je vorni lim ukomponiran u presjek tapa sluimo se
eksperimentalnim podacima o koncentraciji naprezanja preko
faktora danih u grafikonima:
jednostrano oslabljeni tapovi -
pojasevi
za dvostrana proirenja
tapovi ispune
22.12.2011
20
- Kada je vorni lim vezni element koji preuzima silu iz
neoslabljenog presjeka tapa tada se sluimo aproksimativnim
proraunskim modelima:
- simetrini prikljuak - nesimetrini prikljuak
0
2
30
e
o
e
b b xtg
S
b t
o
o
o
= +
s
=
0 1 2
1 2
1 2
( )
30 , 30
0, 5 ( )
e
o o
b b x tg tg
e x tg tg
o o
o o
o o
= + +
s s
= ekscentricitet:
- u vornom limu se lokalno mogu pojaviti i nepredviena stanja
naprezanja, koja mogu dosegnuti do granice poputanja
- za normalne konstrukcijske elike djelomina plastifikacija nee
biti tetna niti e postojati problem stabilnosti s obzirom na p j p
dimenzije lima
- potencijalna opasnost prijeti od krhkog loma izazvanog
djelominim plastificiranjem ili umaranjem prisutnost
vieosnog stanja naprezanja u limu
- iz tog razloga treba voditi rauna sa se zavarivanja obavljaju u
najpovoljnijem poloaju dalje od mjesta koncentracije
d d bl k h
naprezanja i da se veim radijusima u oblikovanju vornih
ploha povoljno utjee na koncentracije naprezanja
22.12.2011
21
SUVREMENE IZVEDBE
Visei mostovi reetkasti nosa kao greda za ukruenje
eljezniki mostovi reetkasti glavni nosai
- iz ve spomenutih razloga (cijena izvedbe) primjena reetkastih
j d idlji l nosaa je danas vidljivo opala
- sprezanjem kolnike ploe i glavnih nosaa poveava se
konkurentska sposobnost reetkastih konstrukcija
Reetkasti mostovi u nas i u svijetu:
Most preko Save u Bosanskoj Gradiki, 1960., rasponi
73+94+73 m Warren ova ispuna bez vertikala cestovni promet
73+94+73 m, Warren-ova ispuna bez vertikala, cestovni promet
Most preko Save u Slavonskom Brodu, Warren-ova ispuna bez
vertikala, cestovni i eljezniki promet, sruen u ratu 1992.g.
Most preko Dunava kod Paneva, 1961., rasponi 5x162 m,
cestovni i eljezniki promet
Most na pruzi Beograd-Bar preko kanjona Male Rijeke dubokog
do 200 m, 1972., rasponi 81+93+151+93+81 m
Primjer:
22.12.2011
22
Primjer:
Primjer:
22.12.2011
23
Primjer:
Primjer:
22.12.2011
24
Primjer:
Primjer:
22.12.2011
25
Primjer:
Primjer:
22.12.2011
26
Primjer:
Primjer:
22.12.2011
27
Primjer:
22.12.2011
28
Most preko Save u Bosanskoj Gradiki, 1960., rasponi 73+94+73
m, Warren-ova ispuna bez vertikala, cestovni promet0
22.12.2011
29
22.12.2011
30
Most na pruzi Beograd-Bar preko kanjona Male Rijeke dubokog do
200 m, 1972., rasponi 81+93+151+93+81 m
1917., Pont de Quebec, Canada, Quebec City, 549m
22.12.2011
31
1890., Firth of Forth, UK Edinburgh, 521 m
22.12.2011
32
22.12.2011
33
most Minato Ohashi, Osaka, Japan, 1974.
vijadukt lArc, TGV
Aix en Provence, 1998.
22.12.2011
34
most u Toulouse-u, Francuska
22.12.2011
35
most Bergsoysundet, Norveka
22.12.2011
36
Most resund, l=490 m, Danska-vedska, 2000
22.12.2011
37
22.12.2011
38
MostCraigellachie,kotska,1815.g.
Graditelj:ThomasTelford
Prvieljeznireetkastiluk
L=50m,f/L=0,13
18, 19. i prva
polovina 20. stoljea
22.12.2011
39
MostEads,St.Louis,USA, 1874.g.
Graditelj:J.B.Eads
elinimost
L=153+158,5+153m,f/L=0,102
18, 19. i prva
polovina 20. stoljea
Vijadukt Garabit
Francuska, 1884.g.
graditelj: Eiffel
vareno eljezo
18, 19. i prva polovina 20. stoljea
L=165 m, f/L=0,365
22.12.2011
40
Vijadukt Viaur,
Francuska, 1902. g.
graditelj: Bodin
L=220 m, f/L=0,244
18, 19. i prva polovina 20.
stoljea
MostHellGate,NewYork:dvozglobni
reetkastiluk;L=298m;
SydneyHarbourBridge;L=503m;
Most Hell Gate Usporedba:
18, 19. i prva polovina 20.
stoljea
22.12.2011
41
Bayonne Sydney Harbour
18, 19. i prva polovina 20. stoljea
MostVasterbronprekojezera
Mlarsee u Stockholmu, 1933. g.;
MlarseeuStockholmu,1933.g.;
raspona204m;
BayonneprekozaljevaKillvanKull;
raspona511m;
SydneyHarbourBridge,raspona
503m;
Most Vasterbron
New River Gorge, USA,
1977. g.
L=518 m, f/L=1/4,8
Suvremeni elini reetkasti luk
22.12.2011
42
most Manhattan
22.12.2011
43
most Williamsburg
most Williamsburg
projektanti:Leffert L.Buck,G.
Lindenthal
vrijeme izgradnje:1896.
1903.
glavni raspon:488m
razmak sidrita (3glavna
raspona):670m
8cestovnih traka +2
kolosijeka metroa
22.12.2011
44
most George Washington
most George Washington
22.12.2011
45
Most Golden Gate
projektant:J.Strauss
konzultant:O.Ammann
rasponi:
343+1281+343m
dovren:1937.
visina grede:7,6m
visna pilona:227,4m
most Verrazano Narrows
projektant:Othmar Amman
vrijeme izgradnje:1959. 1964.
glavni raspon:1298m
razmak sidrita (3glavna raspona):2038m
22.12.2011
46
most Akashi-Kaikyo, Japan, 1998, L=1.991 m
most 25. Abril,
Lisabon 1966.,
L = 1.013 m

Mostovi

Загружено:

Сведения о документе

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Mostovi

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

22.12.

Graevinski fakultet u Zagrebu Mostovi II Prof.dr.sc. Jure Radi

Graevinski fakultet u Zagrebu Mostovi II Prof.dr.sc. Jure Radi

Вам также может понравиться