Visoka kola za ekonomiju i informatiku Prijedor

ZAVRNI RAD IZ PREDMETA JANE FINANSIJE:

TEMA:CARINE

Profesor: Mr. Milovan Dragi

Student: Slaana Marin Br.indeksa: 82/09

Prijedor, decembar 2012.god

Sadraj: Uvod...................................................................................................2 1. Pojam carina...................................................................................3-4 2. Elementi carina..............................................................................5-7 3. Klasifikacija carina......................................................................7-10 4. Carinske procedure....................................................................10-11 5. Obaveza plaanja carina............................................................11-12 6. Carinski postupak i dokumentacija............................................12-13 7. Metode utvrivanja carinske osnove.........................................13-15 8. Meunarodni dan carine..................................................................16 9. Carinski sistem BiH...................................................................16-24 10. Carinska politika Evropske Unije............................................25-27 11. Zakljuak.......................................................................................28 12. Literatura.......................................................................................29

UVOD

Carine i carinski sistem odreene drave je od odgromnog znaaja za razvoj i zatitu domae privrede. Bez modernih carina i carinskog sistema ne moe se ostvariti ni privredni prosperitet zemlje, a niti njeno ukljuivanje u meunarodne tokove. Carina je vaan izvor budetskih prihoda drave. Carina i carinski sistem moraju da se stalno mijenjaju, dopunjuju i usavravaju, sve u cilju da carina bude ekonomski faktor zatite i razvoja domae privrede. Na tom planu, drava ne moe imati samo autonomna reenja, nacionalna reenja, ve su u carinski sistem moraju inkorporirati i savremena meunarodna rjeenja prije svega, predviena kod niza razvijenih drava, kao i rjeenja koja postoje u meunarodnim organizacijama, prije svega u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). To je uslov, bez kojeg se ne moe razvijati domaa privreda, niti ukljuivati ista u meunarodne privredne tokove. Carina ima posebnu ulogu i pri premoavanju carinskih i vancarinskih barijera koje postoje, posebno kod niza ekonomskih integracija, pa i carinska unija. U tim sluajevima, moraju se traiti odgovarajua pravna i ekonomska rijeenja kako bi robe i proizvodi iz zemalja koje se nalaze izvan takvih regionalnih ekonomskih integracija mogle da dopru i na tritu (na primjer, putem zakljuivanja posebnih ugovora o carinskim preferencijama i drugih ugovora kojima bi se unapredila robna razmena izmeu zemalja ekonomske integracije i zemalja koje se nalaze izvan tih integracija). Primjer za to je Evropska unija (EU) i privredna saradnja zemalja izvan EU sa ovom integracijom, gdje se putem opte eme preferencijala nastoji unaprijediti privredna saradnja EU sa odredjenim zemljama.

1.POJAM CARINA

Carina je odreen iznos u domaoj valuti koji vlasnik robe plaa dravi prilikom prelaska preko dravne granice. Ona predstavlja najstarije i najprihvatljivije sredstvro spoljnotrgovinske politike. Carine predstavljaju za due vrijeme nepromjenjiv instrument spoljnotrgovinske politike. To znai da se carine ne mogu brzo mijenjati i bez odgovarajue zakonodavne, u pravilu vremenski dugake procedure. U modernom smislu, carina se smatra dabinom (posrednim porezom) koji se naplauje, najee, na uvoznu robu u vidu odredjenog iznosa, a po utvrdjenim carinskim stopama u Carinskoj tarifi, bilo u cilju zatite domae privrede, fiskalnih, socijalnih i drugih razloga. Kod nekih zemalja postoji i carina koja se naplauje na robu koja se izvozi iz zemlje i to najee, iz socijalnih razloga. Na primjer, naplatu ovakve carine u Indiji koja je uvedena na itarice i neke druge prehrambene artikle, kako bi se spreio izvoz istih roba. Na taj nain, omoguava se putem ove carine zadravanje istih roba na indijskom tritu, u cilju prehranjivanja domaeg stanovnitva. Iz tih razloga, ovakve izvozne carine, nazivaju se i socijalnim carinama. Savremena carina ima ulogu prije svega da zatiti domau proizvodnju i da joj omogui adekvatniji i uspjeniji razvoj. Ovo je iz razloga, to se sa naplatom carine na robu koja se uvozi u carinsko podruje jedne drave smanjuje njena pretjerana konkurencija na tritu zemlje uvoza. Domai kupac je motivisan, vrlo esto, da se opredjeljuje za kupovinu domae robe, pod uslovom da je ista priblinog kvaliteta ili ak i malo loija od inostrane uvozne robe, na koju je naplaena carina. Ovo i zbog injenice, da je domaa roba ne samo to je jeftinija u odnosu na inostranu, nego i iz razloga to je esto za nju obezbjedjen adekvatniji i bri servis, a nekada i kupovina na kredit. Carina pored tog primarnog dejstva, ima i sekundarnu ulogu, tj. da se ne moe zanemariti ni njen fiskalni efekat da ona predstavlja i znaajan izvor prihoda drava i njenog budeta. U ranijim periodima, ovaj je odnos bio obrnut, pa je primarna uloga carina bila fiskalna, a sekundarna zatita domae proizvodnje. To se, medjutim, moe rei i danas za niz drava, azijskog i afrikog kontinenta, kod kojih su stope u carinskoj tarifi enormno visoke i kreu se u procentima od 150% - 300% (primer, Sudan, Arapska Republika Sirija, Maroko i neke druge), pa ak i kod nekih drava amerikog kontinenta (Brazil, Peru, Kolumbija, Bolivija) gdje uvozne carinske stope prelaze procenat od 100%.

Obveznik plaanja carine moe biti: 1. krajnji potroa koji je ujedno i poreski destinar, a koji e latiti carinu aktom kupovine jer je ona ukalkulisana u cijenu proizvoda. 2. predmec carinjenja je roba koja je predmet spoljotrgovinske razmjene. 3. carinjenje se vri kada roba pree dravnu granicu (uvoz, izvoz i tranzit).

Ciljevi zbog kojih se uvode carine mogu biti : a) Fiskalni b) Ekonomski c) Socijalni a) Fiskalni - da se prikupe odgovarajua finansijska sredstva dravi. b) Ekonomski - mogu biti brojni i razovrsni. Prije svega, carinom se moe stititi domaa privreda, ili samo odreena grana od spoljne konkurencije. Carinom se moe poveati cijena uvoznoj robi, potencirati razovj odreene grane, djelovati na strukturu trokova i raspodjelu drutvenog proizvoda, investicija i sl. Ukoliko je osnovni cilj uvoenja carina osiguranje potrebnih novanih sredstava za pokrie dravnih rashoda, primaran je fiskalni cilj, a ukoliko se carina uvodi zbog zatite domae privrede, primaran je konomiski karakter carine. c) Socijalni - ogleda se u tome da se kroz snienje carina na odreene proizvode bitne za ivotni standard od reenih socijalnih gupa, dijeluje na pojeftinjenje, odnosno stimulisanje potronje. Miljenja finansijskih strunjaka o mjestu i ulozi carina u ekonomskom i finansijskom sistemu zemlje u znaajnoj mjeri se razlikuju. Jedni ukazuju na negativne karakteristike i osporavaju carinu, dok drugi u carinama vide znaajni instrument za realizaciju brojnih ekonomskih i finansijskih ciljeva.

2.ELEMENTI CARINE S obzirom da je carina u sutini vrsta poreza, i kod nje se koriste brojni termini i izrazi kao to su: carinski obveznik, carinska osnovica i dr. Carinski obveznik je lice koje unosi robu u carinsko podruje ili iznosi iz carinskog podruja odreene drave, lice na koje glasi prevozna isprava i lice na koje se prenosi pravo iz prevozne isprave. Carinskom robom smatraju se sve stvari koje se u carinsko podruje uvoze, odnosno unose ili primaju i koje se iz istog podruja izvoze, iznose ili alju, ili se preko tog podruja prevoze. Carinsku osnovicu predstavlja vrijednost robe. Kod uvoza robe, carinsku osnovicu predstavlja ugovorena vrednost robe uvecena za sve trokove do granice uvoznika, a za robu koja se izvozi, osnovicu predstavlja fakturisana vrijednost robe franco granica izvoznika. Carina se obraunava i naplauje u procentu u iznosu od vrijednosti robe (carinska osnovica) predviene carinskom tarifom. U carinskoj tarifi utvrdeni su modaliteti carinskog optereenja uvozne robe. Carinsku osnovicu na koju se primenjuju stope carine iz carinske tarife i drugi instrumenti ne ini samo vrijednost robe, ve i drugi trokovi, i to: - trokovi prevoza, - trokovi osiguranja, - trokovi utovara, istovara i pretovara, - provizije posrednika i dr. Carinska tarifa je osnovni instrument carinske politike. Carinska tarifa zajedno sa Carinskim zakonom predstavlja cjelinu carinskog sistema zatite. Vrsta i visina carinskog optereenja regulisana je carinskom tarifom zemlje uvoza. Carinska tarifa pretstavlja sistemski pregled roba po usvojenoj carinskoj nomenklaturi sa odreenim carinskim stopama. U njoj je, dakle, predviena osnovica za odmjeravanje carine i stopa po kojoj se vri obraun carine. Rije tarifa je arapskog porijekla i znaci cjenovnik. Termin tarifa koristi se kao izraz odreenih cjenovnih vrijednosti u mnogim obastima kao to su: - transportne usluge, - naplatna taksa od strane dravnih organa, - naplata raznih usluga, - naplata raznih dadbina. U veini zemalja carinska tarifa se propisuje zakonom. Carinska tarifa ne moe da se mijenja od sluaja do sluaja i prema trenutnoj potrebi kao drugi instrumenti spoljnotrgovinske politike.

Kod carina se pojavljuju jo neki termini kao to su: 1. Carinska deklaracija - je pismena prijava o robi koja podlijee carinjenju. Podnosi je vlasnik robe, odnosno u njegovo ime prijevoznik, a na osnovi te deklaracije obavlja se obraun i naplata carinskih dabina.

2. Carinski organi - su posebni finansijski organi dravne uprave ija je nadlenost da vre nadzor nad uvozom, izvozom i tranzitom robe preko carinskog podruja, te obavljaju carinjenja i deviznu kontrolu na granici carinskog podruja. 3. Carinska roba su stvari koje se uvoze, odnosno unose u carinsko podruje, koje se iz tog podruja izvoze, odnosno iznose ili se preko tog podruja prevoze. 4. Carinska learina je iznos naknade koji se plaa za smjeaj robe u carinskom skladitenju. 5. Skladini depozit je deponovani novac putnika kod carinskih organa pri ulasku ili izlasku iz zemlje. 6. Carinska skladita slue za smjetaj neocarinjene robe i pod kontrolom su carinskih organa. Roba se skladiti bez plaanja carine, a carini se kada naputa skladite. 7. Konsignacijsko skladite je skladite u koje vlasnik alje svoju robu zastupniku radi prodaje. Zastupnik plaa carinu na uvezenu robu kada je proda. 8. Carinska dabina je ukupan iznos davanja kojima je optereena roba pri carinjenju ( carine, takse, learine i dr.) 9. Carinska granica je podruje ogranieno carinskom crtom koje se, u principu, podudara sa dravnom granicom. 10. Carinsko podruje je teritorija na kojoj se jedinstveno sprovode insituti, instrumenti i mjere carinskog sistema. Definie ga Carinski zakon kao osnovni inilac carinskog sistema na koji se primjenjuju instituti tog sistema. Po pravilu carinsko podruje se poklapa sa dravnom teritorijoj jedne zemlje na kojoj se primjenjuju zakonodavna, sudska i izvrna vlast. Carinsko podruje obuhvata teritoriju, teritorijalne vode i vazduni prostor iznad jedne zemlje. 11. Carinska slobodna zona je dio dravne teritorije izdvojen iz njenog carinskog podruja. Roba unesena u slobodnu zonu ne podlae plaanju carine, nego tek onda kada je naputa. 12. Carinski pogranini pojas je teritorij koji se prostire du granice carinskog podruja. Na kopnu obuhvata dio carinskog podruja u propisanoj irini od carinske linije u dubinu nacionalnog teritorija. Carinski pogranini pojas na moru obuhvata do carinskog podruja u odreenoj irini kopna od obale, podruja od obale vanjske granice teritorijalnog mora i podruje u odreenoj irini raunajui od vanjske granice teritorijalnog mora u smjeru otvorenog mora. U carinskom podruno pojasu primjenju se posebne mjere carinskog nadzora. 13. Carinski prelaz je mjesto odreeno za uvoz, izvoz i tranzit robe, kao i za prelaz lica i prevoznih sredstava preko carinske linije na graninom prelazu. Carinski prelaz moe biti meunarodni i pogranini. Vlada utvruje carinske prelaze i njihovu kategorizaciju. 14. Carinski agent je fiziko lice zaposleno u pravnom licu registrovanom za obavljanje djelatnosti meunarodne pedicije, ovlaenom od strane Uprave carina za sprovoenje radnji u carinskom postupku ili u vezi sa tim postupkom. 15. Carinski nadzor obuhvata mjere to se poduzimaju radi sprjeavanja neovlatenog postupanja sa carinskom robom i osiguranja njezine istovjetnosti sve dok se ne sprovede carinski postupak. Carinskom nadzoru podlijeu carinska roba te putnici i posada, odnosno osoblje prevoznih i prenosnih sredstava. 16. Carinski kontigenti na osnovu kojih se moe uvoziti bez carina ili sa niim carinskim opereenjem, predvienim Carinskim propisima. 17. Carinske isprave su odreeni dokumenti na osnovu kojih se obavlja carinjenje. 18. Carinski pregled je posutpak utvrivanja koliine i vrijednosti robe. 19. Carinska nomenklatura je popis robe u carinskoj tarifi klasifikovane prema nekim karakteristinim osobinama robe.

20. Carinski putevi su kopneni, zrani i vodeni putevi kojima se prenosi, prevozi, unosi ili iznosi roba preko carinske granice. Poinju na carinskoj granici, a zavravaju na mjestima na kojima se roba carini. 21. Carinska unija (savez) je povezano carinsko podruje dvije ili vie drava u jedinstveno carinsko podruje unutar kojeg se slobodno, bez carina, obavlja prijelaz robe preko dravnih granica zemalja lanicaunije. Nepotpuna carinska unija postoji onda kada je u vanjskotrgovinskim odnosima tih zemalja snieno carinsko optereenje ili kada je predvieno postepeno ukidanje carina izmeu zemalja lanica carinske unije.

3.KLASIFIKACIJA CARINA Klasifikaciju carina moemo izvriti prema razliitim kriterijumima. U savremenom svijetu prihvaena je podjela carina na: -carine prema pravcu kretanja, -carine prema nainu obraunavanja, - carine prema nainu uvoenja, -carine prema visini optereenja iz odreene destinaciji i -carine prema osnovnoj ekonomskoj funkciji Carine prema pravcu kretanja robe Prema ovoj klasifikaciji carine moemo podjeliti na: uvozne izvozne, i tranzitne Uvozne carine su one koje se naplauju pri uvozu robe.To su one carine koje zemlja uvoznica primjenjuje na sve vrste roba stranog porijekla. Uvozne se carine u najveem broju zemalja - prvenstveno u privredno razvijenim zemljama - iskljuivo i primjenjuju, pa je i to razlog da se u raspravama o carinama obino misli na uvozne carine. Na carinski sistem primjenjuje samo uvozne carine. Izvozne carine su one koje se naplauju pri izvozu robe. Izvozne carine se primjenjuju iznimno jer su gotovo sve drave suoene s problemom kako da poveaju izvoz raznim mjerama ele utjecati na poveanje vanjskotrgovinske razmjene. Svestrana primjena izvoznih carina zacijelo ne bi pridonijela poveanju izvoza nego bi djelovala suprotno.Razlozi za uvoenje izvoznih carina mogu biti raznovrsni. Tako se, umjesto da se zabrani izvor odreenih proizvoda, slian efekt moe postii uvoenjem visokog carinskog optereenja za odreene proizvode koje - bilo iz vojnopolitikih razloga (strateke sirovine) bilo iz ekonomskih razloga (radi poveanja stupnja obrade i nastojanja da se izvoze poluproizvodi ili ak finalni proizvodi) - zemlja izvoznica eli to manje izvoziti, eli svesti izvoz na najmanju moguu mjeru.

Izvozne carine uvode se i onda kada su zbog politike cijena u zemlji cijene nekih proizvoda znatno ispod nivoa cijena na svjetskom tritu, kao i onda kada su drave suoene s problemom nestaice sredstava za finansiranje javnih rashoda. U tim sluajevima carine mogu posluiti kao efikasno sredstvo da se relativno brzo i jeftino (malo graninih prijelaza, te malo carinika) namaknu potrebna novana sredstva. Izvozne carine u pravilu snosi izvoznik i plaa ih iz svog dohotka. Tranzitne ili prijevozne carine plaaju se pri prijevozu robe iz jedne u drugu zemlju preko neke tree zemlje. Tranzitne carine zasigurno ne pridonose proirenju vanjskotrgovinske razmjene. Svaka zemlja zainteresirana je da povea tranzit stranih proizvoda preko svog teritorija te da tako to bolje iskoristi svoje transportne kapacitete ( eljeznikog, cestovnog i brodskog saobraaja ) i da prui raznovrsne usluge (osiguranje, ugostiteljske usluge i dr.). Dapae, radi poboljanja i poveanja prijevoza preko svog teritorija, drave pruaju prijevoznicima razne pogodnosti kojima privlae prijevoznike da se, na primjer, koriste domaim lukama, da robu prevoze domaim teretnim vlakovima, kamionima, brodovima i si. Uvoenje obaveze plaanja ranzitnih carina djeluje suprotno.

Carine prema nainu obraunavanja Podjela carina je izvrena na: specifine, vrijednosne i mjeovite. Specifine carine si obraunavaju prema vrsti i koliini robe, a carinska stopa je utvrena prema kvantitativnim pokazateljima ( kilogram, komad, metar). Ova vrsta carine rijetko je ukljuena u fiskalni sistem zbog nepraktine primjene. Vrijednosne carine su one koje za carinsku osnovucu uzimaju vrijednost robe koja podlijee carinjenju. Osnovnica za obraun i naplatu ovih carina je fakturna vrijednost robe. Posmatramosa administrativno-tehnikog aspekta ove carine su pogodne i prihvatljive, jer se na osnovu priloenih faktura na uvezenu robu lako utvruje vrijednost i vri se carinjenje robe. Vrijednosne carine (ad alorem) su uvedene u na carinski sistem. Mjeovite carine, sam izraz govor, su kombinacija specifinih i vrijednosnih carina. One se koriste u svim carinskim sistemima savremenih privreda, naroito kod roba ije cijene imaju trend oscilacija u toku godine. Njihovom se primjenom mogu ublaiti nedostaci vrijednosnih i specifinih carina, odnosno mogu se vie istaknuti prednosti koje se kao takve mogu ocijeniti i sa stajalita dravnih prihoda i sa stajalita politike cijena pri primjeni specifinih, odnosno vrijednosnih carina. Carinsko optereenje kod mjeovitih carina utvruje se tako da se propie carinska obaveza u postotku(vrijednosna carina) i u apsolutnom iznosu ija visina ovisio nekoj mjernoj jedinici (specifine carine), pa se carinjenje obavlja primjenom oba naina (neovisno jednog o drugom), a dobiveni se iznosi zbroje. U tom sluaju govorimo o kumaltivnim mjeovitim carinama. U sluaju kada postoje oba naina utrivanja carinskog optereenja paralelno, ali se primjenjuje onaj koji pri konkretnom carinjenju uvezene robe donosi vei prihod, govorimo o alternativnim mjeovitim carinama. Mjeovite carine su onda kada se viima carine utvruje prema vrijednosti, ali se istovremeno odreuje i najvei i najmaji iznos carine.

Carine prema nainu uvoenja Podjela je izvrena na autonomne i ugovorne ili konvencionalne. Autonomne carine su one koje u skladu sa svojim potrebama drava samostalno donosi i koje moe u svakom asu i ukinuti, mijenjati i dopunjavati. Ugovorne ili konvencionalne carine su one carine koje su rezultat sporazuma dviju ili vie drava. Ugovorne se carine primjenjuju meu zemljama koje su sklopile ugovori ili koje su mu naknadno pristupile. Odredbe utvrenje ugovorom ne mogu se jednostrano mijenjati. U novije vrijeme sve ee susreemo primjenu ugovornih ili konvencionalinih carina sklopljenih izmeu zemalja lanica pojedinih ekonomskih integracija.

Carine prema visini optereanja iz odreene destinacije Podjela ovih carina izvrena je na diferencijalne i preferencijalne carine. Diferencijalne carine su one gdje se pri carinjenju primjenjuju najvia carinska stopa. Razlog primjene diferencijalnih carinskih stopa prvenstveno je privredno-politike prirode. Razlog da se odreena roba ovisno o njenom porijeklu carina u drugoj zemlji primjenom vie stopa moe biti uslovljen postupcima u carinjenju koje primjenjuje prva zemlja pri uzovu robe iz druge zemlje. Preferencijalne carine su one kod kojih se pri carinjenju primjenjuje nia carnska stopa od opte. Preferencijalne carine mogu se primijeniti ovisno o vrsti proizvoda, ovisno od vrsti i porijeklu proizvoda ili pak ovisno o porijeklu robe, a neovisno o vrsti uvezene robe. Povlateni tretman pri carinjenju odreene robe uslovljen je ekonomskim ili politikim razlozima. U sklopu preferencijalnog carinskog sistema posebno mjesto pripada klauzuli najvee povlatenosti. Drave ugovornice sklapajui meusobni ugovor o klauzuli najvee povlatenosti osiguravaju i jame jedna drugoj povlaten poloaj u meunarodnoj razmjeni.

Carine prema osnovnoj ekonomskoj funkciji Carine prema osnovnoj ekonomskoj funkciji svrstavamo u 4 grupe: fiskalne carine, ekonomske ili zatitne carine, socijalne carine i antidampinke. Fiskalne carine su one koje se uvode da bi se zadovoljio stepen fiskalnosti (dovoljnosti) sredstava za alimentaciju javne potronje. One se uvode na robu stranog porijekla koja nema proizvodnju u vlastitoj zemlji. Njihovo uvoenje zavisi od dva faktora: o privrednom razvoju i geografskom poloaju dotine drave. Fiskalni karakter carine je dominantan kada se one uvode na robu tzv. luksuzne potronje, a klasifikacija robe-luksuzne potronje zavisi o ekonomskom stupnu razvoja zemlje i njenom geografskom poloaju. Uzmimo primjer: kao luksuzna roba se definie krzno, nakit, drago kamenje, plemeniti metali

10

po kriterij uma privredne razvijenosti, a kriterijum geografskog poloaja odluuje koja je roba luksuzna npr. juno voe, kafa, aj, kavijar i dr. Ekonomske carine su zatitne carine koje se uvode sa ciljem da se zatiti domaa proizvodnja odreenih proizvoda i domaa privreda kao cjelina. Uvozom jeftinije, konkurentnije robe domaa proizvodnja biva oteana, a vrlo esto onemoguena. Carinska stopa mora biti tako utvrena da se njenom primjenom povisi cijena uvezene robe iznad cijene robe domaeg porijekla. Zatitne ili ekonomske carine imaju vie pojavnih oblika: odgojene carine, prohibitivne carine, valutno zatitne carine i vojno-strateke carine. Socijalne carine su carine koje se primjenjuju na neke proizvode s obzirom na socijalni karakter njihove namijene i upotrebe. Antidampingkim carinama eli se zatititi domae proizvoae i domau privredu od poplave jeftinih uvozne robe. Dok je svrha dampinga da se uz pomo niskih izvoznih cijena omogui stvaranje monopola za odreenu robu ili grupu proizvoda na stranom tritu likvidiranjem konkurencije proizvoaa u zemlji uvoznici, kao i proizvoaa iz drugih zemalja na tritu zemlje u koju se izvoze proizvodi po snienim cijenama. Dotle se ta zemlja od uvoza robe po niskim cijenam brani antidampingkim carinama. Borba protiv dampingkih cijena vodi se tako da se povea carinska stopa uvezenih proizvoida iz odreene zemlje koji bi se prodavali po cijeni nioj od cijene istovrsne robe iste ili priblino iste kvalitete i kvantitete iz druge zemlje, odnosno od drugih proizvoaa ili da se uz primjenju normalne stope uvede obaveza plaanja dopunske carine i tako povea carinsko opterenje za tu robu.

4.CARINSKE PROCEDURE Zadatak carinske slube je da pomiri svoje dvije, u sutini suprostavljene uloge: da omogui maksimalno brz protok robe i putnika, a da pritom sprijei sve oblike prekograninog kriminala: meunarodni terorizam, krijumaranje ljudi i ilegalne migracije, krijumarenje oruja, krijumarenje narkotika, krijumarenje komercijalne robe. Ovaj zadatak je mogue ispuniti samo uz: integrisano upravljanje granicom, naknade kontrole, analizu rizika, kao i uz primjenu savremenih carinskih procedura Integrisano upravljanje granicom ima za cilj da obezbjedi otvorene i maskimalno bezbjedne granice. Za ostvarenje ovog cilja neophodno je obezbjediti: bolju saradnju i koordinaciju svih slubi na graninim prelazima, saradnju sa drugim slubama u zemlji, kao i saradnju sa carinskim administracijama drugih zemalja. Drugim rijeima, neophodno je revidirati zastarjele sporazume i zakljuiti nove sa carinskim administracijama od stratekog znaaja i obezbjediti meunarodnu razmjenu informacija. Naknadna kontrola podrazumijeva provjeru ispravnosti deklaracije i poslije putanja robe. Glavna promjena u novom postupku naknade kontrole je pomjeranje mjesta na kome se vri kontrola carinske robe i dokumentacije. Sada je mogue kontrolu obaviti u prostorijama deklaranata ili u prostorijama drugog privrednog subjekta ukljuenog u poslovni odnos. Pored

11

ostalog, naknadna kontrola predvia mogunost da se, i poslije putanja robe, a radi provjere tanosti podataka u deklaraciji, izvri kontrola komercijalnih dokumenata i podataka u vezi sa uvozom i izvozom te robe ili u vezi sa naknadnim komercijalnim poslovima sa tom robom. Elektronsko podnoenje dokumenata omoguava uvoznicima i pediterima da podnesu dokumentaciju putem Interneta, ime se postie: - ubrzanje postupka, - uteda sredstava, - smanjenje broja greaka, - prihvatanje i prosljeivanje podataka prije prispjea robe, - razmjena dokumentata sa drugim carinskim slubama.

5.OBAVEZA PLAANJA CARINA Na robu koja se uvozi u carinsko podruje plaa se carina po stopama utvrenim Carinskom tarifom. Carinska tarifa propisana je Zakonom o carinskoj tarifi. Izuzetno roba namenjena za korienje u sopstvenom domainstvu koju fizika lica unose u putnikom prometu ili primaju iz inostranstva u potanskom saobraaju, osim robe koja je osloboena po ovom zakonu plaanja uvoznih dabina, carini se po jedinstvenoj carinskoj stopi u visini od 10%.Vlada utvruje vrednost robe na koju se primenjuje jedinstvena carinska stopa.(Sadanja propisana vrednost iznosi 3.000 EURa.) Roba koja se uvozi podlee plaanju uvoznih dabina osim izuzetaka propisanih zakonom (l. 18 C.Z.) osim robe koja ne podlee plaanju uvoznih dabina i robe koja je osloboena plaanja carina.Roba na koju se ne plaaju uvozne dabine Uvozne dabine se ne plaaju na: -Oprema po osnovu uloga stranog lica; - Reklamni materijal i uzorke koji se besplatno primaju iz inostranstva; - Predmete stranih izlagaa koji uestvuju na meunarodnim sajmovima i izlobama; - igove, patente, modele i dr. Carina se ne plaa ni na robu koja se uvozi u slobodnu zonu radi obavljanja delatnosti u zoni. Meutim, ako je roba uvezena u zonu radi proizvodnje u zoni, gotov proizvod koji se iz slobodne zone stavlja na trite Republike Srbije, podlee plaanju carine. Visina carine obraunava se primenom carinske stope koja je utvrena Carinskom tarifom za gotov proizvod. Zakonom je preuzeta obaveza da se nee naplaivati uvozne dabine za robu za koju je plaanje uvoznih dabina regulisano drugaije potpisanim i ratifikovanim meunarodnim ugovorima. Dodatne carine Vlada je ovlaena da propie dodatne carine na uvoz robe iz zemalja koja je propisala da sa robom srpskog porekla i sa njenim prevoznim sredstvima u plaanju carine ili u toku carinskog postupka postupa drugaije nego sa robom iz drugim zemalja (l. 396). Sezonske carinske stope Vlada je u skladu sa svojim ovlaenjem propisala sezonske carinske stope za odreene

12

poljoprivredne proizvode radi obezbeenja stabilnosti domae proizvodnje i domaeg trita. Sezonske stope carine naplauju se po stopi 20% od carinske osnovice. Carinski kontigenti Carinski zakon sadri institut carinskog kontigenta (l. 397). Vlada u skladu sa ciljevima ekonomske politike moe doneti kriterijume na osnovu kojih se odreuje carinski kontigent. Uvoz robe po osnovu carinskog kontigenta moe biti uz snienu stopu carine odnosno bez plaanja propisane stope carine.

6.CARINSKI POSTUPAK I DOKUMENTI

Polazei od postojeih zakonskih propisa kojim je regulirana ova materija, moemo rei da se procedura carinjenja sastoji u slijedeem: prijema carinske deklaracije, pregleda robe, svrstavanja robe po carinskoj tarifi i drugim tarifama, utvrivanja carinske osnovice utvrivanja svote carine koja tereti robu, naplate utvrene svote carine Po prijemu deklaracije carina utvruje: da li je deklaracija pravilno i uredno popunjena, da li su iz deklaraciju priloene potrebne isprave, da li je uvoz ili izvoz zabranjen, da li se podaci iz priloenih isprava slau sa podacima u deklaraciji Podnosilac deklaracije (peditor), ima pravo prije njezina podnoenja, pod nadzorom carinarnice, utvrditi koliinu, vrstu, kvalitetu robe-prethodan pregled. Na osnovu primljene deklaracije carinarnica obavlja pregled robe, u cjelini ili djelimino, i utvruje: Da li podaci navedeni u deklaraciji i priloenim ispravama odgovaraju stvarnom stanju u pogledu koliine, vrste, kvalitete, vrijednosti i porijekla robe. Da li se roba prema stvarnom stanju svrstava u tarifni stav koji je naznaio podnositelj deklaracije Carinarnica mora poduzeti sve mjere potrebne za utvrivanje stanja robe, kao to je: uzimanje uzoraka radi hemisko-tehnolokog i drugog ispitivanja robe. Ako carinarnica prilikom pregleda robe utvredi da stanje robe u pogledu porijekla, kvaliteta, i vrijednosti odgovara podacima iz deklaracije i isprava poriloenih uz deklaraciju, ili da se roba svrstava u tarifni stav upisan u deklaraciju, mora prihvatiti podatke umesene u deklaraciji i ovjeriti ih kao svoj nalaz. Ako utvdi suprotno, mora svoj nalaz konstatovati zapisniki ijedan primjerak zapisnika predati podnositelju deklaracije. 13

Dokumenti koji prate robu su: Trgovaka faktura, a to je isprava koju prodavalac izdaje kupcu radi podmirenja protuvrijednosti isporuene robe. Profaktura kao ponuda prodavatelju, bilo da se izdaje samostalno bilo kao prilog pismenoj ponudi. Predfaktura kao dokument koji slui prodaji robe koja je podloena veem gubitku u toku transporta. Carinska faktura koju podnosi carinski obaveznik nadlenoj carinarnici. Carinska faktura sadri dataljan opis robe i jedinine cijene, a svi podaci iz fakture moraju potpuno odgovarati podacima iz ostalih dokumenata koji se podnose carinarnici. Faktura je dobila naziv carinska po tome to je ovjerava carinarnica, a inae sadri sve elemente kao i komercijalna faktura. Specifikacija robe ako je priroda robe takva da se ne moe detaljno opisati u trgovakoj ili carinskoj fakturi tada podnositelj ispostavlja poseban dokument s opisom robe. Lista pakiranja je popis svih pojedinanih komada i vrsta ambalae po brojevima, teini i oznakama koje se na njima nalaze. Uvjerenja o robi su: Uvjerenje ili certifikat o porijeklu robe jest isprava koju na propisanom obrazcu na zahtjev izvoznika izdaje nadlena institucija zemlje izvoza i kojom se potvuje daje roba naznaena u tom uvjerenju porijeklom iz zemlje izvoza. Sanitarno uvjerenje. Veterinarsko uvjerenje Fitopatoloko uvjerenje koje sadri podatke o proizvodima biljnog ili ivotinjskog porijekla. Od transportnih dokumenata najvaniji je tovarni list za cestovni prijevoz - CMR. To je ugovor kojim se prijevoznik obavezuje da e prevesti robu na odredite uz naplatu dogovorene vozarine koristei se pri tome cestovnim trasportnim sredstvima. Ispunjava ga poiljalac u tri primjerka unosei svoje podatke , podatke o prijvozniku, odredite i primaocu, vrsti robe, mjestu i datumu utovara. 7.METODE UTVRIVANJA CARINSKE OSNOVICE

Pod pojmom utvrivanja carine podrazumjeva se utvrivanje carinske osnovice. Sporazum o primjeni lana Vll. GATT-a carinskim zakonom predviene su metode utvrivanja carinske osnovice. Carinska osnovica utvruje se sljedeim metodama.

metodom transakcij ske vrij ednosti metodom transakcijjske vrijednosti istovjetne robe metodom transakcijske vrijednosti sline robe metodom utvrivanja carinske osnovice po jedinici mjere tzv. deduktivna metoda metodom utrivanja carinske osnovice na osnovu obraunate vrijednosti, i

14

metodom utvrivanja carinske osnovice na osnovu raspoloivih podataka tzv. fleksibilna metoda

Metoda transakcione vrijednosti Carinsku osnovicu pretstavlja vrijednost robe na koju se primjenjuju stope iz carinske tarife. Vrijednosti robe koja pretstavlja carinsku osnovicu je ugovorena (transakcijska) vrijednost. To je stvarno plaena cijena ili cijena koju treba platiti za robu kupljenu radi uvoza pod uslovom: da su u cijenu ukljueni svi trokovi i drugi izdaci u vezi sa prodajom i isporukom robe u mjestu njenog ulaska u carinsko podruje zemlje uvoza, da su iz cijene iskljueni svi trokovi, nadnade i takse koje se naplauju na carinskom podruju zemlje uvoza, da nema ogranienja za kupce u pogledu raspolaganja robom ili njenom upotrebom, da ugovor o kupoprodaji ne sadri uslove ili obaveze ija se vrijednost ne moe utvrditi u odnosu na vrijednost robe koja je predmet carinjenja, i da kupac i prodava robe nisu uzajamno povezani.

Metoda transakcijske vrijednosti istovjetne robe Kada se carinska osnovicane moe utvrditi na osnovu ugovorene (transakcijske) vrijednosti robe, utvrdit e se na osnovu ugovorne cijene istovjetne robe, kupljene radi uvoza u isto ili priblino isto vrijeme kao i roba za koju se utvruje vrijednost. Istovjetnom robom se smatra roba koja je u svakom pogledu istovjetna, sa svojim fizikim svojstvima, kvalitetom i reputacijom, sa robom koja je uvezena u isto ili priblino isto vrijeme. Ukoliko se utvrdi postojanje vie ugovorenih cijena istovjetne robe, carinska osnovica e se utvrditi na osnovu najnie ugovorene cijene. Ugovorena cijena istovjetne robe podrazumijeva da su u nju ukljueni svi trokovi i izdaci u vezi sa prodajom i isporukom robe u mjestu njenog ulaska u carinsko podruje zemlje uvoza.

Metoda transakcijske vrijednosti sline robe Slinom robom se smatra roba koja ima slina svojstva i sastav materijala koji omoguuju da se koristi za iste svrhe kao i roba koja je uvezena i da u komercijalnom smislu zamijeni tu robu u isto ili priblino vrijeme. Kod utvrivanja carinske osnovice sline robe uzet e se ugovorena vrijednost robe koju je prizveo isti prozvoa, kao i roba za koju se utvruje vrijednost.

15

Metoda utvrivanja carinske osnovice po jedinici mjere-deduktivna metoda Carinska osnovica po ovoj metodi moe se utvrditi na dva naina, zavisno od toga da li se uvezena istovjetna ili slina roba prodaje ili ne prodaje u istom stanju u kojem je i uvezena. Kada se uvezena roba, odnosno istovjetna ili slina roba prodaje u istom stanju u kojem je i uvezena, carinska osnovia e se utvrditi na osnovu cijena po jedinici mjere, po kojoj se takva roba prodaje licima koja nisu uzajamno povezana sa licima od kojih tu robu kupuju, u najveoj ukupnoj koliini, u isto ili u priblino isto vrijeme kada se uvozi roba kojoj se utvruju vrijednost uz umanjenje za iznos: uobiajene provizije koja se plaa ili se treba platiti, uobiajenih trokova prijevoza i osiguranja carina i drugih naknada itaksa koje se naplauju prilikom prodaje robe u zemlji uvoza Kada se uvezena, odnosno istovjetna ili slina roba ne prodaje u istom stanju u kojem je i uvezena u isto ili priblino isto vrijeme kao i roba za koju se utvruje vrijednost, carinska osnovica uvezene robe utvrdit e se na osnovu jedinine cijene, po kojoj se uvezena roba poslije oplemenjivanja prodaje u najveoj ukupnoj koliini licima koja nisu povezana sa licima od koji tu robu kupuju, uz umanjenje: vrijednosti oplemenjivnja, trokova prijevoza i carine.

Metoda utvrivanja carinske osnovice na osnovu obraunate vrijednosti Ukoliko se carinska osnovica uvezene robe ne moe utvrditi primjenom jedne od navedenih metoda, utvrdit e se na osnovu obraunate vrijednosti koja odgovara zbiru iznosa: vrijednosti materijala, vrijednosti proizvodnje, vrijednosti pakiranja robe, vrijednosti inenjeringa, dobiti (profita) i optih trokova

Metoda utvrivanja carinske osnovice na osnovu raspoloivih podataka (fleksibilna) Ova metoda se naziva povratna-fleksibilnametoda, jer dozvoljava primjenu prethodnih metoda vrednovanja uz razumna odstupanja. Za utvrivanje carinske osnovice metodom raspoloivih podataka, mogu se koristiti utvrene vrijednosti dobivene bilo kojom metodom, uz razumnu fleksibilnosti, koja se ogleda u sljedeem: zahtjev da istovjetna ili slina roba treba biti uvezena u isto ili priblino isto vrijeme moe se tumaiti fleksibilnije,

16

rok od 90 dana u kojem se mogu koristiti podaci o carinskim osnovicama istovjetne ili sline robe moe se primijeniti elastinije, tako da ovaj rok moe biti i dui, istovjetna ili slina roba ne mora biti proizvedena u istoj zemlji kao i roba za koju se utvruje vrijednosti.

8.MEUNARODNI DAN CARINE

26. januar se obiljeava kao Meunarodni dan carine jer je na taj dan, 1953. godine odrana prva sjednica Savjeta za carinsku saradnju. Savjet za carinsku saradnju, to je zvanini naziv Svjetske carinske organizacije (SCO), je 1952. godine osnovalo 17 evropskih zemalja. Danas je to globalna meunarodna organizacija u koju su ulanjene 164 zemlje najrazliitijih socijalno-ekonomskih nivoa sa svih kontinenata, koje obavljaju 98% medunarodne trgovine. Jedina je medunarodna organizacija koja se na globalnom nivou bavi problematikom carina. Oko 80% clanstva ine zemlje u razvoju ili tranziciji. Pod okriljem SCO donijeto je 12 medjunarodnih konvencija i veliki broj preporuka iji je zajedniki cilj pojednostavljivanje i usaglaavanje carinskih procedura a samim tim ubrzanje prometa roba preko graninih linija uz istovremeno pojaavanje kontrola. SCO obezbeduje saradnju izmeu carinskih administracija i primjenu meunarodnih carinskih instrumenata, a zaduena je i za pruanje neophodne tehnicke pomoi u izgradnji kapaciteta svojih lanica sa ciljem poveanja efikasnosti rada njihovih carinskih slubi. Saradnja sa ovom organizacijom je od izuzetnog znaaja zbog injenice da se direktno uestvuje u stvaranju efikasnog carinskog okruenja i vri stalna razmena iskustava i auriranje opteprihvacenih standarda.

9.CARINSKI SISTEM BOSNE I HERCEGOVINE

Carina je posredni porez koji se naplauje na robu koja se uvozi ujedno carinsko podruje, izvozi iz tog podruja ili prevozi preko jednog carinskog podruja. Pod carinskim podrjem definiemo teritoriju na kojoj se primjenjuju carinski propisi jedne drave. Gledano s teorijskog stanovita to su jedinstveni propisi sa cijelo carinsko podruje. U veini savremenih zemalja najee se dravna teritorija poklapa sa carinskim podrujem Carinsko podruje Bosne i Hercegovine obuhvata teritoriju dvije drave (entiteta), i to: Federaciju BiH, Republiku Srpsku. Stvorene su tzv. carinske unije. Carinske unije se uspotavljaju meunarodnim ugovorima izmeu ove dvije zemlje koje su se politiki i ekonomski udruile: Carinske unije prema meunarodnim sporazumima imaju sljedee zajednike osobine:

17

unije, -

jedinstvene carine na uvoz iz zemlaja izvan carinske unije, jedinstvene carine na izvoz (ako su propisane) pri izvozu robe iz zemalja lanica razmjenu roba bez plaanja carine izmeu zemalja lanica unije i podjelu naplaenih carina prema unaprijed utvrenom ugovoru

Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine regulie osnovne elemente sistema za carinsku zatitu privrede Bosne i prava i obaveze svih subjekata u psotupcima carinjenja robe i putnika, te odreuje pojmove: carisnko podruje, carinska linija, carinski granini pojas, carinski nadzor, postupak carinjenja robe i druge institute koji reguliu sistem carinske zatite.

Osnovni instituti carinskog sistema Carisnko podruje Carinsko podruje (carinske unije) obuhvata podruje dva entiteta: 1. Entitet teritorije Federacije BiH, 2. Entitet teritorije Republike Srpske. Carinska unija obuhvata: Teritoriju BiH, ukljuujui njene teritorijalne vode, unutranje plovne vodene puteve i vazduni prostor BiH. Carinska linija predstvalja granicu carisnkog podruja. Po pravilu, carinska linija se poklapa sa dravnom granicom. Pod dravnom granicom definiemo liniju koja dijeli teritoriju dve susjedne drave, pod uslovom da takvu podjelu priznaje meunarodno pravo. Carinsko podruje BiH ogranieno je carinskom linijom koja je identina granicama BiH,. Ovo carinsko podruje BiH je jedinstveno.

Savjet ministara Bosne i Hercegovine definie sam granini pojas, koji obuhvata: Carinski granini pojas na kopnu - dio carinskog podruja BiH koji irinom obuhvata 5 km carinske linije u dubinu podruja BiH Carinski granini pojas na moru - dio carinskog podruja BiH koji irinom obuhvata 3 km kopna od obale, oblast od obale do vanjske granice teritorijalnog mora, te oblast iroku dve nautike milje raunajui od vanjske granice teritorijalnog mora prema otvorenom moru.

Roba za carinjenje Carinskom robom smatraju se sve stvari koje se u carinsko podruje BiH uvoze, unose ili primaju, koje se sa tog podruja izvoze, iznose ili alju i koje se preko tog podruja prevoze ili prenose. Ona predstvalja osnovno pitanje carinske politike i najznaajniji predmet pravnog regulisanja pri donoenju pravno materijalnih pitanja kojim ase normira carinski sistem.

18

Shvatanje pojma robe podrazumijeva. Poznavanje ne samo carisnkih nego i drugih propisa, jer je carinska roba predmet pravnog regulisanja i odgovarajuih deviznih i spoljnotrgovinskih propisa.

Pod carinskom robom podrazumjevamo: ive ivotinje koje se uvoze, unose, izvoze ili prevoze, Elektrina energija, plinovita ili tekua tijela koja se elektrinim vodovima, plinovodima, naftovodima, vodovodima, ili na drugi nain uvoze, izvoze ili prevoze, Prevozna ili prenosna stedstva kojima s roba i putnici prevoze preko carinske linije ili su namijenjena prevozu roba ili putnika preko carinske linije, Brodovi koje preduzee i druge pravne osobe nabavljaju u inostranstvu, ako se ponu ekonomski iskoritavati prije prelaska carinske linije, Stvari koje su na carinsko podruje dospjele na drugi nain, Domaa roba koja se prevozi iz jednog mjesta BiH u drugo mjesto BiH preko stranog podruja, Roba koja je posebnim propisima izjednaena s robom koja se uvozi, unosi ili prima ili izvozi,iznoci ili alje.

Carisnkom robom ne smatraju se: javne isprave, pismonosne poiljke koje ne sadre carinsku robu, trgovako dopisivanje, poslovne knjige te robna, pravna i finansijska dokumentacija, ekovi, mjenice, dionice i gotovina. Savjet ministara oba entiteta propisjue zakonom koje se stvari osim pobrojanih smatraju carinskom robom, odnosno koje se stvari to prelaze preko carinske linije ne smatraju carinskom robom.

Carinski nadzor Carinski nadzor obuhvata mjere koje carinski organi preduzimaju radi spreavan neovlatenog postupanja sa carinskom robom, kao i uvanje robe u stanju u kakvom je primljena. On se izraava u odreenoj aktivnosti carinskih organa. Roba koja se izvozi ili prevozi, putnici ili aktivnosti carinskih organa. Roba koja se izvozi ili prevozi, putnici ili osoblje prevoznih i prenosnih sredstava nominalno podlijeu mjerama carinskog nadzora od momenta kada preu carinsku liniju.

19

Carisnki nadzor je odgovornost Federacije BiH i Republike Srpske. Mjere carinskog nadzora sprovode se s razliitim radnjama carsinkoh organa kao to su: uvanje i pregled carinske robe i carinske dokumentacije, sprovoenje carinjenja robe, stavlj anj e carinskih obilj ej a, uzimanje uzoraka, prospekata, crta, fotografija i slino radi podataka kojim se osigurava istovjetnost robe, pregled putnikog prtljaga i lini prtljag putnika Carinskom nadzoru podlijeu: carinska roba, putnici i posada, te osoblje prevoznih i prenosnih sredstava Carsinski nadzor ukljuuje administrativne mjere koj se usvajaju zakonima i propisima entiteta za spro voenje ovog zakona. Carinski nadzor provode entiteti prema odredbama ovog zakona (Carinski zakon BiH) i drugih zakona ili propisa donesenih na osnovu ovog zakona. Carisnkom nadzoru ne podlijeu: domai i strani brodovi koi nose vojnu pomorsku zastavu, brodovi dok plove na dijelvima pograninih rijeka nad kojima se prema meunarodnim ugovorima ne moe obavljati carinski nadzor, brodovi organa unutranjih poslova i domai i strani ratni avioni Carinski nadzor provode entiteti prema odredbama Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine i drugih zakona ili propisa donesenih na osnovu ovog zakona. Entitet propisuje nain voenja carinske evidencije o carinskoj robi tako da se mogu sprovesti mjere carinskog nadzora. Entitet donosi zakone i propise koji odreuju vrste carinskih obiljeja koja treba da se upotrebljavaju u postupku carinske kontrole, kao i nain njihove upotrebe. Carinska unija sastavljena iz dva entiteta propisuje zajednika obiljeja koja trebaju da se upotrebljavaju u postupku carinske kontrole kod oba enititeta.

Carinski prelaz Organi carinske slube imaju obavezu da kontroliu robni promet preko dravne granice. Carinski prelaz obuhvata mjesto na kome se vri uvoz, izvoz i prelaz robe i prelazak osoba preko carinske linije.

Granini promet Osobe kojima je to dozvoljeno na osnovu Zakona o carinskoj politici BiH i meunarodnog ugovora mogu prelaziti ili prenositi robu preko pelaza za malogranini promet, ti to:

20

vlasnici imonive u graninom pojasu na obe strane granice mogu prenositi preko graninih prelaza za pogranini promet one predmete koji su im potrebni radi obrade zemlje, te druge artikle na osnovu meunarodnog ugovora. Doktori, veterinari i babice koje iveu carinskom graninom pojasu mogu u hitnim sluajevima preko graninog prelaza za pogranini promet prenositi instrumente i lijekove neophodne da bi izvrili svoje usluge. Vatrogasne i duge ekipe koje sudjeluju u spaavanju ljudi i imovine u elementarnim nepogodama, ako je potrebno, mogu prenositi neophodnu opremu i ostale tehnike stvari preko svih graninih prelaza.

Prijavljivanje robe Organi BiH ili entiteta (inspektorati, sudovi, slube za sprovoenje zakona) duni su Entitetu prijaviti svu robu i sredstva transporta koje imaju u svom posjedu. To su robe koje su od organa privremeno ili konano oduzete i ako postoje osnovane sumnje da privremeno ili konano oduzete i ako postoje osnovane sumnje da carinska roba niej prola carinski postupak.Roba i sredstva trasnporta oduzete od entiteta ne smiju se predati nikome dok se neplati carina i ostale uvozne dabine. Carine i druge dabine se naplauju po izmirenju trokova nastalih u vezi sa smjetajem ili uvanjem carinske robe. Prihodi sakupljeni od carine po ovom lanu su prihodi entiteta.

Obaveze plaanja carine Roba i stvari koje se uvoze, unose ili primaju u carinsko podruje BiH podlijeu obavezi plaanja carine po Zakonu o crinskoj tarifi. Carina je prihod drave BiH. Plaanju carine ne podlijee: 1. Roba koja se izvozi, iznosi ili alje iz carinskog podruja BiH, ako u carinskoj tarifi nije drugaije odreeno. 2. Roba koja se prevozi ili prenosi preko carinskog podruja BiH. 3. Roba koju je preduzee ili druga pravna osoba izvozila i koja je ocarinjene, a vraa se neprodata ili se vraa zato to ne odgovara obavezama to proizlaze iz ugovora ili poslovnog odnosa na temelju kojeg je bila izvezena. 4. Roba koju dravljani BiH izvezli i koja je ocarinjena, a vraa se iz inostranstva. 5. dokumentacija koja se alje u vezi sa meunarodnim licitacijama i konkursima. 6. Sve vrste tampanog i snimljenog materijala iz oblasti kulture, prosvjete i nauke, te dokumentacija koju dravni organi BiH, preduzea i druge organizacije primaju na temelju meunarodnih ugovora ili meunarodnih sporazuma. 7. Televizijske, filmske ili na drugi nain snimljene vijesti ili slike i programski prilozi za direktnu emisiju preko sredstava javnog informisanja.

21

8. Na robu koja se izvozno uvozno carini bez prelaska robe carinske linije - na dan kada se podnese carinska dokumentacija. 9. Roba koja se izvozno - uvozno carini bez prelaska carinske linije na osnovu sklopljenog i registrovanog ugovora sa stranom osobom o ustupanju izgradnje kapitalnog investicionog objekta stranom izvoau u zemlji. 10. Poljuprivredni proizvodi koji ostaju kao rezultat umnoavanja u procesu proizvodnje sjemenske robe od privredno uvezanog sjemenskog materijala. Obaveze plaanja carine nastaju: 1. Za robu koja se izvozi, unosi ili prima na dan kad roba pree preko carinske linije, a za robu koja se iz slobodne zone stavlja u promet na tritu - na dan kada je prela iz slobodine zone na trite BiH. 2. Za robu smjetenu u konsignaciono skladite - na dan kada je kupac preuzeo robu sa konsignacionog skladita. 3. Za robu i prevozna sredstva iz lana 18 Zakona o carinama BiH na dan izrrenja odluke organa kojom je roba ili prevozno sredstvo oduzeto, odnosno na dan kada se donese odluka o dozvoli izvrenja. 4. Za prevoznu robu kja je carinskom podruju BiH zadrana radi uvoza - na dan kada se podnese deklaracija za carinjenje te robe, ako deklarcija nije podnesena - na dan stavljanja robe u slobodni promet. 5. Na robu koja se izvozno - uvozno carini bez prelaska robe preko carinske linije - na dan kada se podnose carinska deklaracija. 6. Za brodove, preduzea odnosno druge pravne subjekte kupljene u inostranstvu, ako se ponu privredno iskoritavati prije prelaska carinske linije na dan dobijanja privremenog plovidbenog lista. 7. Za robu koja je privremeno uvezano u carinsko podruje BiH na dan kad se podnese carinska deklaracija za konano carinjenje te robe, odnosno na dan prometa robe za koji je odobren privremeni uvoz. 8. Za robu koja se iz konsignacionog skladita prenosi u carinski magazin, carinsko stovarite ili carinsko skladite - na dan kad je iznesena iz konsigacnionog skladita. Obaveza plaanja carine na robu koja se izvozi nastaje na dan predaje izvozen carinske deklaracije. Ako je roba kada se uvozi ili prima odnosno izvozi ili alje unitena dok je pod carinskim nadzorom, obaveze plaanja carine prestaje. Visina carine na robu podloenu plaanju carine utvruje se prema stanju robe u skladu sa vaeim propisima i to: 1. Za robu koje vode porijeklo iz zemalja ili skupine zemalja s kojim je BiH zakljuila sporazume koji sadre i klauzulu s preferencijalnim carinskim statusom, ili koje tu klauzulu primjenjuju na robe koje vode porijeklo iz BiH, carine su one tarifne stopte precizirane u dodatku 1 i dod. 2 ovog zakona. 2. Na robu iz drugih zemalja primjenjuju se carinske stopenavedena u Carinskoj tarifi uveane za 70%. 3. Odredbama precizirane u stavu 2 ovoga lana se nee primjenjivati dok BiH ne postane potpisnica GATT-a. Visina carina na robu podlonu plaanju carine utruje se prema stanju robe u skladu sa vaeim propisima, i to:

22

1. Za robu koja se uvozi i robu koja se uvozi preko slobodne zone - na dan podnoenja carinske deklaraicje. 2. Za robu smjetenu u konsignacionom skladitu - na dan kada kupac preuzme robu iz konsignacionog skladita. 3. Za robu ili prevozna sredstva koja se spominju u lanu 18 ovog zakona - na dan izvrenosti odluke organa kojem roba ili prevozno sredstvo oduzeto, odnosno na dan donoenja odluke o dozvoli izvrenja. 4. Za robu u prvozu koja je zadrana u carinskom poduju BiH radi uvoza - na dan podnoenja deklaracije za carinjenje te robe, a ako deklaracija nije podnesena - na dan kada se roba stavlja u promet. 5. Visina carine na robu proizvedenu ili poboljanu u slobodnoj zoni, a koja se prodaje u dravi danom podnoenja carinske deklaracije. 6. Za plovila stavljena u komercijalnu upotrebu prije prelaska carinske linije - na dan kad se izvadi privremeni plovni list. 7. Na robu koju unose putnici na dan carinjenja. 8. Za robu koja se iz konsignacionog skladita prenosi u carinsko skladite, odnosno stovarite ili u carinski magacin - na dan podnoenja carinske deklaracije. 9. Za robu koja se uvozno - izvozno carini bez prelaska carinsek linije - na dan podnoenja carinske deklaracije.

Carinski obaveznik Carisnki obaveznik je lice koje je duno da plati carinu i druge uvozne dabine pri uvozu ili izvozu robe. Carinski obaveznik je vlasnik, primalac robe ili druga osoba koju on ovlasti, osoba na koju glasi prevozna isprava, osoba koja unosi robu u carinsko podruje BiH ili je iznoci iz podruja BiH, ili bilo koja osoba koja mroa da plati carinu prema odredbama Carinskog zakona.

Od plaanja carina osloboeni su: 1. efovi stranih drava i izaslanici stranih drava u specijalnim misijama, kao i lanovi njihove pratnje, na predmete koji su namjenjeni za njihovoj slubenoj ili linoj upotrebi. 2. Diplomatske i konzularne misije stranih drava u BiH - na predmete namijenjene za njihovu slubenu upotrebu. 3. Meunarodne organizacije - na predmete namijenjene njihovoj slubenoj upotrebi. 4. efovi stranih diplomatskih misija u BiH i lanovi njihove ue porodice - na predmete namijenjene njihovoj linoj upotrebi.

Od plaanja carine u granicama reciprociteta osloboeni su: 1. Diplomatkso i konzularno osoblje stranih misija u BiH i lanovi njihove ue porodice - na predmete namijenjene linoj upotrebi.

23

2. Osoblje stranih diplomatskih i konzularnih misija u BiH - na predmete domainstva uvezene u roku od 12 mjeseci od dana dolaska na dunost u BiH. Vojno i policijske snage oba entiteta osloboene su plaanja carina: za predmete naoruanja i vojne opreme, tehikog i drugog materijala i njihovih rezervnih dijelova, ukljuujui i tehniku i proizvodnu dokumentaciju, koju uvoze ili primaju iz inostranstva. za maine, aparate, i sprave, te njihove rezervne dijelove koji se uvoze za proizvodnju i remont predmeta naoruanja i opreme.

Osloboeni su od plaanja carine: 1. Putnici koji dolaze iz inostranstva - na predmete koji slue njihovim linim potrebama za vrijeme putovanja (lini prtljag) bez obzira da li ga nose sa sobom ili su ga dali na prevoz vozau. 2. Stranci koji su stekli dravljanstvo BiH, odnosno boravak po osnovu priznatog statusa izbjeglice. 3. Dravljani BiH koji ive na graninoj teritoriji - za predmete koji se koriste u zemljoradnji i uzgoju ivotinja koje su dobili na svojim farmama smjetenim na graninoj teritoriji susjedne drave za uzgojene i ostale proizvode dobivene od stoke koj je locirana na tim zemljinim posjedima u svrhu poljskog rada, ispae ili prezimljavanja. 4. Domai i strani putnici - pored predmeta linog prtljaga kao i za predmete koje donose iz inostranstva osim ako ti predmeti nisu namijenjeni preprodaji. 5. Dravljanin BiH i strani dravljani na predmete koje prime iz inostranstva u paketima do vrijednosti koju propie Savjet ministara. 6. Dravljanin BiH i strani dravljanin stalno nastanjeni u BiH - za predmete nasljeene u inostranstvu.

Carine koje se primjenjuju u carinskom sistemu BiH su: 1. 2. 3. 4. 5. Dodatne carine Sezonske carine Preferencijalna carina Dopunska i kompenzatorska carina Jedinstvena carinska stopa

Dodatna carina Ako u pogledu plaanja carine za robu koja potie iz drave ili u pogledu carinskog postupka jedna strana drava ne tretira plovila ili druga transportna sredstva drave na isti nain kao robu, plovila ili druga transportna sredstva iz drugih zemalja. Savjet ministara moe propisati da se plaa dodatna carina na uvoz robe iz te zemlje ili da se primjenjuje poseban postupak na

24

robu ili sredstva transporta te zemlje, u isto vrijeme imajui u vidu obaveze preuzete po osnovu meunarodnih ugovora.

Sezonska carina Ako carinske stope na poljoprivredne i prehrambene proizvode u odreenom periodu godine ne garantuju stabilnost domae proizvodnje i domaeg trita u skladu sa politikom cijena, Savjet ministara, po pribavljenom miljenju entiteta, moe dodatno na vaee carinske stope propisati i sezonske carinske stope, navodei datume od kada i do kada e se one primjenjivati. Sezonska carinske stope ne smiju biti vee od 30%.

Preferercijalna carina Ove carine mogu se primjenjivati na uvoz robe iz zemalja u ravoju. Prefercijalne carinske stope se mogu primjenjivati na robu uvezenu iz odreenih zemalja u razvoju i zemalja sa kojim je sklopljen i ratifikovan ugovor o rivrednoj saradnji, ako je industrijska obrada u toj zemlji poveavala vrijednost te robe za najmanje 51%. Dopunska i kompenzatorska carina Ako je carina robe koja se uvozinia od ugovorene cijene i ako bi uvoz takve robe mogao tetitti privredi BiH, mora se platiti dopunska carina u iznosu koji predstavlja razliku izmeu ugovorene cijene robe koja se uvozi. Ako se roba uvozi, a zemlja porijekla ili zemlja izvoznica je odredila subvenciju, moe se naplatiti kompenzatorska carinado iznosa subvencije da bi se oan izravnala. Jedinstvena carinska stopa Roba namijenjena za upotrebu u privatnom domainstvu koju dravljanin i strani dravljani nose sa sobom pri dolasku iz inostranstva ili primaju iz inostranstva, iskljuujui robu na kojoj se primjenjuje oslobaanje od carine i robu za koju Carinska tarifa predvia carinsku stopu slobodno,, carini se po jedinstvnoj stopi od 8%. Jedinstvena carinska stopa se ne primjenjuje na robu kupljenu u konsignacionom skladitu u BiH. Savjet ministara je ovlaten da propie vrijednost robe do koje se primjenjuje jedinstvena carinska stopa, uz pribavljeno miljenje entiteta.

25

CARINSKA POLITKKA EVROPSKE UNIJE

Ciljevi i temeljna naela Carinska politika jedan je od temelja Europske unije. Ona je odigrala kljunu ulogu u stvaranju integriranog unutarnjeg trita i zajednike gospodarske politke. Carinska unija temelji se na odredbama Ugovora o EZ-u, Glava I - suradnja kretanja robe (l. 23-27) i Glava X - suradnja u podruju carina (l. 135). lankom 23 utvreno je da e carinska unija obuhvaati ukupnu trgovinu robom, to prvenstveno ukljuuje zabranu carina i pristojbi s istovrsnim uinkom na uvoz i izvoz robe meu dravama lanicama Unije, kao i primjenu zajednike carinske tarife na njihove trgovinske odnose s treim dravama. Pojam carinska unija podrazumijeva prostor na kojem ne postoje unutarnje prepreke kretanju robe, a na robu koja ulazi izvana primjenjuju se zajednika pravila, carine i kvote. Valja istaknuti da je, sukladno odredbama GATT-a i WTO-a, ta vrsta regionalnog trgovinskog sporazuma izuzeta od primjene naela "najpovlatenije nacije" na nelanice carinske unije. Zajednika carinska tarifa Dok sloboda kretanja robe oslikava unutarnju dimenziju carinske unije, carinska tarifa simbolizira njezin vanjski aspekt. Zajednikom carinskom tarifom (Common External Tariff -CET, Common Customs Tariff - CCT) propisane su carinske pristojbe koje se naplauju na uvoz robe u Uniju i predstavljaju prihod prorauna EU. Naime, od 1968. godine drave lanice nemaju pravo samostalno voditi carinsku politiku. O njoj se odluuje zajedniki na razini Unije, a imajui u vidu obveze preuzete meunarodnim sporazumima.Carine na uvoz industrijskih proizvoda u EU u prosjeku iznose 4%, ali se uvelike primjenjuju povlatene stope i esto slobodan uvoz za robu iz susjednih drava, iz gospodarstava u razvoju i u tranziciji, te iz drava kandidatkinja za lanstvo u EU. Osim toga, Ugovorom o Europskome gospodarskom prostoru (EEA) Norvekoj, Islandu i Lihtentajnu zajamen je neogranien pristup Europskoj carinskoj uniji i uivanje temeljnih sloboda unutarnjeg trita. Dakle puna primjena Zajednike carinske tarife ograniena je na trgovinu s razvijenim dravama poput SAD-a, Kanade i Japana. Jedinstvena carinska deklaracija Uinkovita carinska unija pretpostavlja da se tarifa mora primjenjivati prema istovjetnim pravilima u svim dravama lanicama. elei osigurati jasnou i jednolikost primjene carinskih propisa te otkloniti rizik razliitih interpretacija ili pravnih nedoumica, Europska unija donijela je Jedinstvenu carinsku deklaraciju (Communitv Customs Code - CCC) u kojoj je prikupljeno i izloeno ukupno zakonodavstvo koje se odnosi na trgovinu Unije s treim dravama. Deklaracija jednoznano odreuje osnovne pojmove vezane uz carnisku uniju, npr. carinski prostor, postupak carinjenja i utvrivanje vrijednosti robe, pravila o podrijeklu robe, tranzit robe (TIR i ATA karneti). Tehniki instrumenti

26

Nomenklatura zajednike carinske tarife (pdf) (CCTN), vrlo je vaan instrument, ne samo za prikupljanje carina, ve i za statistiko praenje vanjske trgovine, a posredno i za primjenu posebnih mjera u sklopu trgovinske, poljoprivredne, fiskalne i monetarne politike. Upravo zato to slui u carinske i statistike svrhe, esto se upotrebljava izraz "kombinirana nomenklatura" (combined nomenclature). Ona se zasniva na meunarodnoj klasifikaciji Harmoniziranog sustava, koju sastavlja Svjetska carinska organizacija a EU je dopunjuje svojim potpodjelama, tzv. CN podnaslovima (CN subheadings). Usporedno s uvoenjem kombinirane nomenklature uspostavljena je baza podataka TARIC (Integrated Communitv Tariff database), koja prua uvid u relevantne carinske odredbe ovisno o CN kodu pojedine robe i na taj nain daje potrebne informacije nadlenim nacionalnim carinskim slubama. Moderno administrativno upravljanje sve vie se slui kompjutorskim tehnologijama i metodama. Stoga je EU uspostavila nekoliko kompjuterskih sustava, npr. CIS(Customs Information Svstem), kako bi unaprijedila suradnju drava lanica i osigurala bolju primjenu carinskih propisa.

Postupak odluivanja Komisija je zaduena za inicijative u pogledu razvoja carinske politike i za predlaganje carinskih propisa. Takoer, ovlatena je voditi bilateralne i multilateralne pregovore o carinama, od kojih su najvaniji pregovori u sklopu Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Vijee kvalificiranom veinom odluuje o carinskim propisima i utvruje Zajedniku carinsku tarifu. Nacionalne carinske slube drava lanica zaduene su za svakodnevnu operativnu provedbu carinske politike. One prikupljaju carinske pristojbe, naplauju troarine i PDV na uvezene proizvode, te brinu o potivanju uvoznih kvota i drugih ogranienja. Strategija razvoja Carinska unija uspostavljena je 1. maja 1968. godine, a stvaranjem unutarnjeg trita 1993. godine uklonjena su preostala ogranienja slobodnom kretanju robe. Budui da carinska politika nije statina ona mora pratiti nove tehnoloke i politike izazove koji se postavljaju pred Uniju. Prvenstveno se misli na vanost kontrole vanjskih granica proirene EU s 25 lanica, s obzirom na to da ukidanje unutarnjih kontrola poveava rizik nezakonite trgovine, prijevara i utaja. Strateki su ciljevi Europske unije u podruju carinske politike: stvoriti okvir utemeljen na transparentnim i postojanim pravilima koja su prikladna za razvoj meunarodne trgovine; pruiti dravama lanicama potrebne resurse; i

27

zatititi drutvo od nepotene trgovine i brinuti o njegovim financijskim, gospodarskim, zdravstvenim i ekolokim interesima. Sukladno mjerama iz programa Customs 2007, zacrtani ciljevi nastoje se ostvariti pojednostavljenjem i racionalizacijom zakonodavstva, pruanjem uinkovitih usluga gospodarstvenicima, poboljanjem carinskih kontrola i poticanjem meunarodne suradnje. Institucije: Europska komisija: Opa uprava za oporezivanje i carinsku uniju i Povjerenik Laszlo Kovacs Europski parlament: Odbor za pravne poslove i unutarnje trite Vijee europske unije: Konkurentnost (unutranje trite, gospodarstvo i istraivanje) Europski ombudsman Europol Svijetska carinska organizacija - WCO Svijetska carinska organizacija - WTO

28

ZAKLJUAK Spoljno-trgovinska razmjena, kao oblik meunarodne podjele rada, se sve vie proiruje, meunarodni ekonomski odnosi produbljuju, a svjetska trgovina postaje znaajan inilac razvoja nacionalnih ekonomija. Oigledno je, takode, da se internacionalizacija svetskog prostora sve vie iri, to svetsku reprodukciju procesa proizvodnje ini jedinstvenijom.Robna razmjena se odvija po najstroijim pravilima koja vladaju na svjetskom tritu, bez obzira na ostvaren nivo produktivnosti u proizvodnji. Putem svjetskog trita ostvaruje se prometni proces gdje se uporeuju sve razliitosti u uslovima privredivanja na domaem tritu. Na meunarodnom tritu, iako se po pravilu nastupa sa robom koja predstavlja najvii domet upotrebne vrijednosti, razlike u stepenu cjenovne konkurentnosti su znaajne. Savremeno svetsko trite ima razraena pravila kako se reavaju razlike u cijenama u robnoj razmjeni sa svijetom. Jedini instrument u odvijanju robne razmjene sa svijetom, koji se priznaje kao mogua zatita domae proizvodnje od negativnog uticaja svjetskog trita, je carina. Polazei od toga da je carina nastala kao iskljuivo fiskalni instrument na uvoz, provoz i izvoz robe, dolo se do toga da carina postaje osnovna mjera zatite domae proizvodnje.Carina je dabina koja se naplauje na stranu robu koja se uvozi na carinsko podruje odreene zemlje ili se sa tog podruja izvozi. To je iznos davanja uvoznika robe u domaoj valuti po osnovu uvoza odnosno prelaska robe preko carinske linije jedne drave, odnosno prelaska preko granice. Carina je u principu troak poslovanja uvoznika, mada se najece prevaljuje, prilikom kalkulacija cijene, na potroaca. Savremeni carinski sistemi poznaju uglavnom uvozne i izvozne carine. Carine su sve do pojave razvijenog kapitalizma imale dominantno fiskalni karakter i predstavljale znaajan izvorni prihod drave. Meutim, na visokom nivou razvoja meunarodne podjele rada, kada je bespotedna konkurencija neposredno stvarala uslove za polarizaciju svjetskih ekonomskih tokova na razvijene i manje razvijene, carina je dobila izuzetno vanu funkciju zatite domae proizvodnje. Savremena ekonomska istorija svijeta je ne samosaznanjem, ve i neposrednim uticajem carine kao glavnog instrumenta za zatitu nacionalnog ekonomskog prostora. Carina predstavlja obavezu uvoznika-izvoznika da, u momentu kada roba prelazi nacionalnu granicu, plati propisanu sumu novca u korist drave. Carina predstavlja vrstu posrednog poreza koji se naplauje kada roba prelazi carinsku liniju. Cilj carine nije da povea dravni prihod, ve zatita domae proizvodnje, naroito one koja tek poinje da se razvija. Carine predstavljaju stabilan i dugoroan instrument regulisanja spoljne trgovine i zatite domaeg trita. U veini zemalja carinska tarifa se propisuje zakonom. Carinska tarifa ne moe da se mijenja od sluaja do sluaja i prema trenutnoj potrebi kao drugi instrumenti spoljnotrgovinske politike. Osnovna podjela carina, po kriterijumu kretanja robe u odnosu na nacionalno trite, je na uvozne, izvozne i tranzitne carine. Podjela carina prema cilju primjene je na zatitne, fiskalne, prohibativne i retorzivne. Takoe, carine mogu biti autonomne i ugovorne (konvencionalne). Moemo da zakljucimo na kraju da carine idu u budet, ali se uvode da bi se zatitila neka proizvodnja. Zatita bi trebalo da je privremena, recimo dok se neka proizvodnja ne osvoji. Potom je nepotrebna. Dakle, kada je rije o spoljnoj trgovini, cilj bi trebalo da bude trgovina koja je potpuno slobodna, to ce rei gdje uopte nema carina.

29

LITERATURA: 1. Finansije i finansijsko pravo (Milena Rakovic - Banja Luka, 2007 g.) 2. Javne finansije terorija i praksa, Ekonomski fakultet Subotica, 2008 godina 3. Javne finansije - Dr. Velibor Lukovi, Beograd, 2008.godina 3. Internet

30