UNIVERZITET U BIHAU PRAVNI FAKULTET BIHA

ESEJSKI RAD IZ PREDMETA : EUROPSKA INTEGRACIJA I STANDARDIZACIJA TEMA : NASTANAK EUROPSKE UNIJE

STUDENT : SEBINA TUTI

PROF : NEDAD BAI

BIHA, 31. OKTOBAR 2010. GOD

SADRAJ

SADRAJ..................................................................................................................................1 UVOD.........................................................................................................................................3 NASTANAK EUROPSKE UNIJE............................................................................................4 ZAKLJUAK............................................................................................................................8

UVOD

Kao i uvijek rije je o temi koja se tie ovjeka, njegovog standarda ivota, i svim ostalim nezaobilaznim faktorima savremenog doba bez kojih nemoe. Tanije, na koji nain za razliku od historijskih razdoblja se snalazi pred novim izazovima, onda kada je sve popraeno potekoama. Utjeha dananjice, i ono emu se polau velike nade jednog pojedinca u ovakvom politikom, ekonomskom, i drutvenom haosu kao i u svemu ostalom tie se evropskih integracija. Tako da u u sljedeim redovima poblie objasniti pitanja postanka evropske unije, njene institucionalne strukture, kao i stanje nae zemlje na putu ka svjetlijoj budunosti. Dakle, sam proces ukljuenja BIH u ovakav oblik organizacije koji se ini zatitnim oklopom i vrlo otpornim imunitetom, onda kada je gotovo svaka drava popraena bilo kakvim oblikom infektivne i zarazne bolesti.

Nakon zavretka II svjetskog rata desile su se raznovrsne posljedice poevi od neizmjerne materijalne tete, ekonomske nestabilnosti, te fizikih i mentalnih nedostataka ogromnog broja populacije. Pored toga, postojao je jo jedan teret mnogih nacija, dakle SSSR koji je nakon poslijeratnog stanja predstavljao veliku prijetnju nikako dobronamjernu. U takvim uvjetima beznaa poevi od pojedinca pa do nacionalnog nivoa bilo je potrebno pronai nekakvo rjeenje. Kako su poslije zavretka rata postojale dvije sile, dakle, SSSR i SAD, gdje se svaka od njih pozicionirala na odreene strane i priklonila odreenim ciljevima. SSR kao jedan surov savez koji je prouzrokovao najvee tete, gdje i danas postoje tragovi njegovog zvjerstva, cilj mu je bio to vie teritorija staviti pod svoje okrilje. S druge strane, Evropa koja je na posljednjim izdisajima nakon rata i strepnji na idui potez sovjetskog saveza, pokuavala je pronai izlaz. Kao prvi pokuaj sjedinjenja, jer se samo na takav nain moglo opstati desio se 1955. godine nastankom europske zajednice uglja i elika od strane Belgije,Francuske, Zapadne Njemake, Italije, Luksemburga i Nizozemske. Kao glavne institucije vlasti su bile:
1. Visoka vlast

2. Vijee ministara 3. Sud pravde

4. Zajednika skuptina.

Naravno, deavae se daljnje transformacije kako u pogledu zajednice, tako i u pogledu strukture vlasti. 1 Europa nee biti stvorena odjednom, niti prema jedinstvenom planu. Bie izgraena putem konkretnih dostignua koja najprije stvaraju faktiku solidarnost... sjedinjavanje proizvodnje uglja i elika trebalo bi odmah da stvori zajednike osnove za ekonomski razvoj to je prvi korak ka europskoj federaciji i da promjeni sudbinu onih regiona koji su dugo bili posveeni proizvodnji i municiji za ratovanje, gdje su rtve najee bili, kako to naglaava Robert uman iz svoje deklaracije. Bitno je istaknuti da 9. maj 1950. godine dan kada je objavljena umanova deklaracija predstavlja dan europske unije. Dvije godine poslije od vremena formiranja evropske zajednice uglja i elika nastala je europska ekonomska zajednica ( EEC ) i europska zajednica za atomsku energiju ( EUROATOM ). Stvaranje ovih zajednica je jako bitno jer su one te koje e 1965. godine ugovorom o spajanju zajedno sa zajednicom uglja i elika ujediniti u europsku zajednicu. Tim ugovorom nastala je sljedea struktura vlasti : 1. Vijee 2. Komisija 3. Europski parlament 4. Sud pravde
1

http:// www. dw world. de / dw / article / 0,, 3857789, 00. html

Kraj 80 ih godina i poetak 90 ih oznaio je kraj Hladnog rata. Mnoge bive komunistike drave Europe ipak se okreu polju demokratije i lanstvu u europskoj uniji. Samim tim javila se potreba za reformama kako u pogledu tih drava tako i u ustrojstvu europske unije. Institucije koje su tada postojale dobro su funkcionisale ali za 6 ili 9 drava gdje se trebalo prilagoavati za prijem veeg broja drava. Kao uslov za prijem novih lanica jedan od glavnih uslova je prihvatanje Acquis communautaire. Aki komunitare je zajednika batina ( nasljee, tekovina ) europske unije, koja obuhvata sve vaee ugovore i pravne akte europske unije koji su izvedeni iz njih. Prihvatanje aki komunitare i danas je jedan od najvanijih uslova za lanstvo u europskoj uniji. Da bi se uopte uspostavilo savremeno stanje europske unije proi e mnogo godina, rada, truda, a prije svega mnogo ugovora kojima se neprestano usavravala zajednika struktura vlasti kako bi poprimila dananji izgled, uspostavila ekonomska stabilnost, zajednika trgovina, tehnologija, a naroito znaajno pitanje u svemu tome tie se stvaranja zajednikih i jedinstvenih propisa. Najvaniji poticaj europskim integracijama nakon II svjetskog rata dao je tadanji konzervativac, britanski premijer i najvea politika britanska linost 20. st, Winston eril. Polazei od ideje utopizma u pogledu europskih integracija 1946. godine odrao je govor u Cirihu, gdje mnogi nisu razumijavali njegove tenje i ta bi njegov govor mogao u konanici da donese, jer je izreen godinu dana nakon zavretka rata na tlu Europe, gdje je ostavljena pusto i milione rtava. Pozivao je europske lidere da na osnovu partnerstva stvore ujedinjene drave Europe, gdje bi vodeu ulogu imala Francuska i Zapadna Njemaka. Lisabonskim ugovorom, koji je jedan od posljednjih ugovora potpisan 13. decembra 2007. godine utvreni su glavni zajedniki ciljevi : 1. Podsticanje ravnotee privrede i drutvenog napretka, puna zaposlenost i stvaranje efikasne ekonomske, monetarne i sigurnosne unije. 2. Afirmacija zajednike vanjske i sigurnosne politike. 3. Sluba pravu i interesima njenih graana ( to se 1993.god. ostvarilo i uvoenjem dravljanstva unije )
4. Razvijanje i ouvanje unije kao podruja slobode, sigurnosti, pravde,

kao i slobode kratanja ljudi, roba, usluga i kapitala. Zajednika odgovornost u pogledu vanjskih granica, politike azila i suzbijanja ilegalne trgovine kao i drugih oblika kriminala. 5. Ouvanje pravne steevine Unije i njena neprestana nadogradnja.

Nadlenosti europske unije su sljedee : 1. Ekskluzivna nadlenost u koju spada : a) Trgovina robama i veim brojem usluga. b) Monetarna politika, carine i poljoprivreda.

2. Podijeljena nadlenost izmeu europske unije i drava lanica : a) Zatita ivotne sredine b) Zatita potroaa c) Saobraajna politika
d) Politika viza, azila i imigracija

3.

Nadlenost drava lanica : a) Obrazovanje, kultura, zdravstvo b) Spoljna i bezbjedonosna politika.

Institucije europske unije

Vijee ministara je tijelo u kojem se neposredno izraavaju interesi lanica europske unije. Organ koji donosi zakonodavne odluke i zakljuuje ugovore sa treim dravama. 2 Vijee europske unije ili vijee ministara, zajedno sa Parlamentom EU, je glavno legislativno tijelo i izvrno tijelo u EU. Pored zakonodavne funkcije Vijee EU ima i znaajnu izvrnu funkciju.
2

( N. Bai. 2008. God. Str. 123 )

Vijee po svom sastavu predstavlja jedinstveno tijelo, koji se sastoji od vie vijea. Sastav ministara se mijenja s obzirom na temu o kojoj se raspravlja. Kada je rije o poljoprivredi tada prisustvuju ministri. A ako je rije o prometu onda su to ministri prometa. Predsjedavajui vijea ministara se razmjenjuju svako 6 mjeseci. Sjedite vijea ministara je u Briselu. Europska komisija je glavno izvrno tijelo, koja se esto naziva i vladom EU. lanovi se biraju svako 5 godina putem direktnih izvora, uz mogunost reizbora. Predsjednika komisije imenuje europsko vijee a izbor mora biti potvren od strane parlamenta, gdje se predsjednici razmjenjuju svako 2. godine. Europski parlament moe u svakom trenutku raspustiti komisiju zato je potrebna 2/3 veina glasova u parlamentu, u sluaju da se izglasa nepovjerenje, ali nemoe initi pojedinano smjenjivanje. Temeljna zadaa komisije je priprema i predlaganje propisa. Europski parlament je zakonodavno tijelo zajedno sa vijeem ministara iji se lanovi biraju svako 5. godina od strane graana na temelju opeg prava glasa. Raspodjela zastupnikih mjesta u parlamentu ovisi od broja stanovnika svake drave, tako da zemlje sa veim brojem stanovnitva ima vei broj zastupnikih mjesta, u odnosu na manje drave, koje imaju manji broj mjesta. Sjedite europskog parlamenta je u Luksemburgu. Europski sud pravde se temelji na primjeni prava EU, obezbjeivanje rjeavanja nesporazuma izmeu drava lanica i EU, kao i izmeu samih institucija EU, te mogunosti zatite prava pojedinaca u sklopu EU. Svaka drava lanica imenuje po jednog sudiju iz reda vlastitih sudija profesionalaca ili iz akademskog reda sa najviim znanjem i sa najviim profesionalnim i moralnim kvalitetama. Mandat sudije traje 6. godina uz mogunost reizbora. Europski sud pravde odluuje u vijeu od trojice ili petorice sudija na principu sasluanja. Ovaj sud radi kao jednostepeni, gdje je pored njega uveden i Sud prve instance 1989. godine. u cilju rastereenja europskog suda pravde. Ovaj sud odluke donosi u pogledu sloenijih predmeta, a u manje sloenim odluke donosi sudija pojedinac. Izbor se vri na nain kao i u europskom sudu pravde. to se tie stanja BIH u pogledu prikljuenja procesu evropskih integracija posljednjih godina je vrlo komplicirano i upitno zbog niza nerazraenih faktora. 3ak i da se bosansko hercegovaki politiari sada dogovore i rijee sva tri velika pitanja politike scene ove zemlje, posebnu reformu policije, Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju ( SAA ) naao bi se pred novim tekim izazovom. Postizanje dogovora u pogledu reforme policije, kao i saradnje sa tribunalom u Hagu, jesu bitni ali tek preduslovi za zakljuenje sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. I onda kada bi se rjeila reforma policije, pred BIH naao bi se ponovo jedan obiman materijal koji sadri vie od 100.000 stranica propisa i zakona. Da bi se uopte taj materijal proveo u djelo potrebne su brojne institucije koje BIH jo uvijek nema. Jedna od tih institucija je postojanje javne uprave koja bi radila na oblastima ekonomije, socijalnih pitanja, obrazovanja, kao i zdravstvenog osiguranja. 4 Sa svakim novim proirenjem,EU zemljama kandidatima postavlja vie zahtjeva koji su sadrani u dokumentu Aki komunitare. Kada su Bugarska i Rumunija, koje su se 1. Januara 2007. godine
3 4

( Dnevni avaz., 2007.god. str. 15 ) ( Dnevni avaz.,2007. God., str.15 )

prikljuile uniji, imale su 31 poglavlje koje su morale prilagoditi EU, Turska i Hrvatska su dobile jo 4 nove oblasti koje moraju urediti u skladu sa zahtjevima EU. Meutim, nije sve tako crno kako se ini, ipak su desile se odreene promjene, a jedna od njih vrlo bitna je ukidanje viza za BIH gdje je o tome odlueno u oktobru ove godine, ali se ipak eka konana odluka vijea ministara. Kao nove isprave za mogunost kretanja unutar granica EU je uvoenje biometrijskih pasoa koji e sadravati mnogo vei broj informacija u odnosu na obine isprave.

ZAKLJUAK

Evropska unija koja se prema nekim teoretiarima smatra da je rije o organizaciji, dok drugi tvrde da sadri sve elemente jedne drave je ta koja e omoguiti prosperitet i stabilnost, razvoju medicine, tehnologije, genetike i svega ostalog iz razloga to obiluje kapitalom, koji je nuan za bilo kakav oblik napretka. S toga, potrebno je to vei i bri proces integracije u odnosu na drave koje jo uvijek nisu, naalost lanice, jer u suprotnom tim istim dravama prijeti proces izolacije.

KORITENA LITERATURA

1. Bai. N. ( 2008 ). Savremena Europa u tranziciji.,Pravni fakultet., Univerzitet u Bihau., Biha 2. Dnevni list Dnevni avaz. ( 2007 ) 3. Web izvori http : // www.dw world. de / dw / article / 0,,3857789,00. html