UNIVERZITET U BIHAU PRAVNI FAKULTET BIHA

ESEJSKI RAD IZ PREDMETA : MEUNARODNI ODNOSI I SIGURNOSNE STUDIJE TEMA : GLOBALIZACIJA KAO PROCES SAVREMENOG DOBA

STUDENT : SEBINA TUTI

PROF : NEDAD BAI

BIHA, 31. OKTOBAR 2010. GOD.

SADRAJ

SADRAJ...................................................................................................................................1 UVOD.........................................................................................................................................2 GLOBALIZACIJA KAO PROCES SAVREMENOG DOBA..................................................3 ZAKLJUAK.............................................................................................................................7 LITERATURA............................................................................................................................8

UVOD

Ono to ini i oblikuje savremeni svjetski poredak je revolucija koja je zahvatila svaku poru naeg planeta, a kao fokus svega toga je proces globalizacije kao vodea karika. Termin globalizacija je novijeg doba, koja dovodi do irenja trita, razvoja korporacija, tehnike, tehnologije, genetskog ininjeringa i ega sve ne. Globalizacija svoje korijene puta u sistemu slobodne trgovine u Britanskom Carstvu XIX. st. koji nastaje za vrijeme I svjetskog rata i uvoenjem protekcionizma u odnosu na zemlje koje su osiromaene velikim silama. esto se posmatra sa gledita ekonomije, gdje se razmatra njen uticaj na trite. Meutim, ovaj proces obuhvata vrlo iroke aspekte drutvenog sistema. Meutim, kako sve ima i jednu i drugu stranu, tako i globalizacija ima svoje prednosti i nedostatke.

Globalizacija kao proces savremenog doba

Pojavu globalizacije pogodovala je situacija nakon II. svjetskog rata, naroito u Europi. Evropske zemlje gdje su neke od njih u potpunosti razorene, bivaju potpomognute od strane SAD, gdje tim poinje proces suradnje i povezivanja. Jedan od osnovnih ciljeva povezivanja je prestanak neprijateljstava i stvaranje jedinstvene Europe. Takva politika je pokreta svih ostalih procesa koji e uslijediti u daljnjoj budunosti. Kao jedna znaajna karika u nizu ostalih procesa globalizacije je proizvodnja. Prelazak sa faktora zemljita na kapital, znanje i rad kao faktore novog doba dovode do enormne proizvodnje koja raste mnogo bre u odnosu na broj stanovnika. Nedostatak kapitala je konica koja onemoguuje razvoj tehnologije i uopte poboljanja na nacionalnom nivou. Prema tome, esto jedna zapreka dovodi do druge to sve to dovodi do zaaranog kruga siromatva. Pozitivna slika svega toga jeste da preuzimajui znanje i tehnologiju razvijenih zemalja i prilagoavajui ih sopstvenim prilikama zemlje u razvoju mogu esto napredovati znatno bre nego to je to mogla Engleska ili Zapadna Europa 18. ili 19. St. Ukoliko jedna zemlja uloi kapital na adekvatan nain, unaprijedi zdravstvo, socijalno osiguranje, i pobolja kvalificiranost, tada se prekida krug siromatva i potie ekonomski razvoj. Put prema visokoj produktivnosti se ostvaruje putem trine razmjene, te otvaranjem prema zamislima najrazvijenijih zemalja gdje su znanje i informacije kljuni faktori procesa globalizacije. 1Network efekt kreira novo globalno okruenje u kojem jedan dogaaj u jednom mjestu sa jednom dimenzijom moe imati katalizatorski efekat na ekonomske, socijalne, ili vojne procese u drugim mjestima.
2

Primjer takvih zemalja je Hong Kong, Tajvan, Juna Koreja i druge novoindustrijalizirane zemlje koje su uspjele dostii ak i dohotke visoko razvijenih zemalja. Dakle, drava ne mora biti velika da bi bila uspjena. Drugi ali ne manje vaan aspekat globalizacije je pitanje politiko pravnog sistema. Ovaj aspekt se tie naruavanja suvereniteta drave kao rezultat globalnog upravljanja koji ograniava mo drave i udara temelje stvaranja nove nadnacionalne drave. Slabljenje suvereniteta je naroito izraeno na polju finansija. Idue podruje koje je obuhvaeno globalizacijom je polje kulture. Rezultat toga je uvoenje zajednikog svjetskog jezika, ali to nije Esperanto, kako su to neki oekivali, ve je rije o engleskom jeziku. Savremeni ovjek je svjedok pozapadnjenja i stvaranja jedinstvene globalne kulture, to naalost, dovodi do gubljenja mnogih kulturnih zanimljivosti i posebnosti na zemlji. U procesima globalizacije sve vie do izraaja dolazi snaga multinacionalnih korporacija. Mnoge drave koje posjeduju takve korporacije a posebno one male i siromane, zbog vrlo visokih financijskih sredstava koje ostvaruju nerijetko se vode kao njihove podrunice. Bruto nacionalni proizvod tih zemalja nemoe se ni mjeriti sa profitom koji ostvaruju te korporacije. One su te koje utjeu i ire svoju mo na sve ostale drave.

1 2

( N. Bai. Peter Stoett., 2003. God. Str.57 ) ( J. Lonar. 2005. God. Str.101 )

Investicijske odluke korporacija donose se na globalnoj razini, prenosei kapital ili resurse iz jedne zemlje u drugu, utjeui na ( ne ) zaposlenost miliona ljudi i stupanj ekonomske aktivnosti u pojedinim dravama.U savremeno doba postoje mona sredstva koja e i te kako doprinjeti razvoju i irenju procesa globalizacije. Jedno od tih monih sredstava je globalna mrea internet. Toliko rairen medij, primamljiv i prigodan za svakog, koji treba da se koristi na pravi nain u cilju prikupljanja i slanja informacija radi okupljanja ljudi oko odreene ideje u smislu obavljanja odreenog posla, profesije i sl. Prilikom koritenja interneta malo ko moe da sebe ogranii u istraivanju tih bezbrojnih informacija. Svako to radi na svoj nain, ali su svi naini u biti pogreni. Neko troi vrijeme na besmisleno etovanje i upoznavanje, dok neko istrauje informacije koje mu nikada nee biti od koristi. Nain na koji se gubi vrijeme i opravdanja nisu bitna, bitno je da se ovjekova svijest sve vie zamagljuje i gubi svoj prirodni izgled. Drugo mono sredstvo globalizacije su mediji. Tvrdnja da je otvaranje novih medijskih kua rezultat demokratije je pogrena. Otvaranje novih TV stanica, radio stanica, razvoj tampe proizvod je tehnolokog napretka koji je omoguio laki, bri i jeftiniji prenos informacija. 90 ih godina nametnuta su nam miljenja da se demokratija razvija putem medija. to vie televizije, radija i novina to vie demokratije, takva je tvrdnja postojala. Meutim, u stvarnosti je potpuno drukija situacija. Npr. moemo imati sto televizija, ali je velika mogunost da e sve one zastupati identian ili slian politiki stav. to je jo vanije od toga, ukoliko je jedna drava stvarno demokratska onda e biti potreban samo jedan jedini kanal koji e promovisati cjelokupna aktuelna stanovnitva jedne drave. Vrlo je bitno istraiti ta je rezultat postojanja tolikog broja medija i kako sve to utie na nas. Priroda ovjeka je radoznala i svako eli da vidi ta se to deava na svim moguim kanalima. Na taj nain svako od nas doivi pravo bombardovanje informacijama koje su uglavnom uvijek bespotrebne. Prema tome, ovjek gubi mo koncentracije i pamenja za ono to je bitno. Iz svega toga ovjek biva optereen gomilom nevanih informacija, gdje iz toga on nema vremena ni panje da se posveti bilo emu, svijest previe luta za bilo ta ozbiljno. Dakle, mediji kao oruje globalizacije je dalekosena prednost ali isto tako pogubno oruje ukoliko se ne koristi na adekvatan nain i u odgovarajuim granicama. Posljedica globalizacije dovela je takoer i do krupnih problema koji iziskuju rjeenje na globalnom nivou. Globalna sigurnost je naruena pojavom meunarodnog terorizma. Rije je o irokom socijalnom, vjerskom, etnikom ili rasnom pokretu, koji s obzirom na svoj inferiorni status pronalaze legitimnost svoga djelovanja. Posljedica njihovih aktivnosti je rezultat ponaanja postojeih politikih lidera i uopte stanja zemlje, gdje oni ne ele izgraditi vlastitu politiku mo, ve mo drutvene grupe iza koje stoje. Pored terorizma druga karika u pogoranju slike globalizacije je pojava meunarodnog kriminala. 4Trgovina drogom, pranje novca, trgovina ljudima, trgovina orujem, organiziranje masovne prostitucije, ucjene, otmice i brojne druge kriminalne aktivnosti koje se provode u organizaciji i pod zatitom velikih meunarodnih kriminalnih kartela nuno se povezuju u iroku meunarodnu mreu koja sve efektnije kontrolira ekonomske, pravne i politike aktivnosti drava, posebno onih drava gdje su demokratske institucije slabe i ije su vlade sklone korupciji.

3 4

( M. Dragievi. 1996. God. Str. 160 ) ( N. Bai. 2003. God. Str. 98 )

Fantastian razvoj tehnologije doveo je do mogunosti vrlo pogodnog kretanja ogromnog broja ljudi sa jednog na drugi kraj svijeta, gdje se na taj nain pojavljuje mogunost novih i prenosivih zaraznih bolesti. Uz to, tu je i razvoj medicine koja nastoji da prati korak bolesti savremenog doba. Pored svih navedenih problema koji se na neki naim mogu i rjeiti, postoji specifian problem kojeg e biti vrlo teko rjeiti u bliskoj budunosti. Dakle, rije je o globalnom zagrijavanju koji dovodi do sve veeg poveanja nivoa mora i odmrzavanja velikog broja virusa i bakterija do tada nevienih koje e biti vrlo teko eliminisati.

ZAKLJUAK

Globalizacija je rezultat optih dugogodinjih promjena koja se desila kao neminovnost svega toga. Proces koji omoguuje dostupnost svega onoga to ini na svakodnevni ivot. Meutim, ovom pojavom treba paljivo rukovati i pozorno upravljati kako nebi zavladale pogubne posljedice za sve nas, koje se ipak koliko toliko za sada suzbijaju. Smatram da proces globalizacije vie ima prednosti, gdje je u svemu tome neke stvari potrebno zadrati u svom prirodnom izgledu. Dakle, nije sve potrebno u potpunosti globalizirati i pod svaku cijenu. Kao to je npr. kultura, jezik, tradicija i slino.

KORITENA LITERATURA

1.Bai. N., P. Stoett. ( 2003 )., Sigurnosne studije u tranziciji., Univerzitet u Bihau., Biha 2.Dragievi. M. ( 1996 )., Ekonomija i novi razvoj., Alinea, Zagreb. 3. Lonar. J. ( 2005 )., Pregledni lanak., Zadar .