VELIKA ILUSTRIRANA

ENCIKLOPEDIJA

ZDRAVI VRT Organski, prirodan i bez kemikalija

Predgovor
Naslov izvornika Encyclopedia of ORGANIC GARDENING The complete guide to natural & chemical-free gardening Copyright 2002, 2005 Dorling Kindersley Ltd Text copyright H. D. R. A., 2001, 2005 za hrvatsko izdanje Mozaik knjiga, 2010.

Vrtovi nam trebaju davati zdrave, svjee i ukusne plodove, mirisavo zainsko bilje i prekrasno cvijee. Moraju biti sigurni za djecu, kune ljubimce, ptice i leptire, koji u nae pejzae i nae ivote unose ljepotu i radost. A rad u njima treba nam biti uitak i zadovoljstvo jednako kao i pogled na njih. ZDRAVI VRT je pouzdan i dragocjen prirunik namijenjen svima koje zanima prirodan, zdrav i siguran uzgoj povra, voa, zainskog i ukrasnog bilja. Djelo je strunjaka iz najuglednije europske organizacije na podruju ekolokog vrtlarstva HDRA, The Henry Doubleday Research Association posveene istraivanju i promoviranju prirodnog vrtlarstva, poljoprivrede i hrane.Ta je institucija meu vodeim svjetskim autoritetima kad je rije o uzgoju voa i povra, a jednako tako i ukrasnog bilja. Njima se za savjet obraaju ak i vlade i meunarodne organizacije. ZDRAVI VRT donosi objanjenje osnovnih postavki i pravila ekolokoga uzgoja bilja te strune savjete o tome gdje i kako poeti, bilo da ste poetnik ili iskusan vrtlar, bilo da imate velik vrt ili tek balkonski kutak i nekoliko lonanica. Praktini savjeti i struno vodstvo pokazat e vam kako prijei na ekoloko vrtlarstvo te kako inkorporirati ekoloka (organska, bioloka, prirodna) naela u planiranje i oblikovanje vrta. ZDRAVI VRT pokriva sve od njege tla i recikliranja do tednje vode, prirodnog obuzdavanja tetnika i bolesti te spremanja i uvanja plodova. Detaljna objanjenja, korak-po-korak, popraena preglednim ilustracijama, otkrivaju kako treba pripremati tlo i kompost, kako sijati i saditi, malirati i zalijevati, njegovati i tititi biljke od bolesti i tetnika kako stvoriti savren ekoloki vrt. Poseban dio posveen je povru pa se abecednim slijedom obrauju sve vrste povra. Slijedi opis biljnih bolesti i tetnika. ZDRAVI VRT je najpotpunija i najsveobuhvatnija knjiga o ekolokom vrtlarstvu. Na jednomu mjestu obuhvaene su osnove ekolokog vrtlarstva te savjeti o uzgoju povra, voa i ukrasnog bilja. Djelo je najuglednijih svjetskih strunjaka; informacije su pouzdane i svi savjeti provjereni i potvreni u praksi. Knjiga je napisana jasno i razumljivo, a oblikovana pregledno, pa se do potrebnih informacija brzo i lako dolazi. Fotografije, crtei i tablice ilustriraju i upotpunjuju opise. elimo vam puno radosti i zadovoljstva u zdravu uzgoju bilja! Urednitvo

Za nakladnika Alen Bodor Urednica Ivanka Borovac Prijevod Draen Rui Nino Orepi Lektura Jasenka Rui Struna redaktura Vesna Bradi dipl. in. Priprema za tisak Grafiki studio Mi
NAPOMENA Graa u ovoj publikaciji neproiena je verzija i bit e pomno provjerena i korigirana prije objavljivanja u knjizi.

Sadraj
Organsko vrtlarstvo: uvod 9 Travnjaci i njihovo odravanje 174

to je to i to njime dobivate
Stvaranje organskoga vrta 20

Moe li organski travnjak biti savren? Odabir sjemena, trave i mjesta za travnjak
Vrt za ivotinjski svijet 186

Po emu se organski vrt razlikuje od obinoga? Nacrti, preporuke i praktini savjeti

Jednostavni naini da ivotinjskom svijetu osigurate hranu i zatitu u vrtu; jezerca i ivi svijet u njima
Vrt u posudama 33 203

OSNOVE
Tlo i njega tla

Upoznajte i poboljajte svoje tlo; primjena komposta, gnojiva, otpaloga lia...

Voda i zalijevanje 63

Uzgoj voa, povra i cvijea u posudama; odabir odgovarajuih posuda; njega biljaka
Vrtlarstvo u zatienu prostoru 216

Uinkovito zalijevanje: iskoritavanje kinice i vode iz kuanstva; naini smanjivanja potronje vode
Korov i njegovo suzbijanje 73

Kako na najbolji nain iskoristiti staklenik i plastenik; primjena pokrova za biljke

Uspjeno spreavanje irenja korova uz manje truda; raskrivanje zaputenih dijelova

Zdravlje biljaka 84

UZGOJITE SAMI
Uzgoj voa 237

Prirodno obuzdavanje bolesti i tetnika: poticanje prirodnih neprijatelja biljnih tetnika; zamke i prepreke; krajnje mjere
Uzgoj biljaka 104

Voke i grmovi, gredice za jagode, loza za svjee i zdrave plodove; uzgoj, branje i uvanje
Uzgoj zainskoga bilja 282

Savjeti za odabir i uzgoj biljaka za uporabu u pripremi jela; branje i uvanje

Uzgoj povra 293

Kako razmnoavati biljke iz sjemena i izdanaka; uteda i uvanje sjemena

LIJEP IZGLED
Zdravi materijali u vrtu 126

Od tradicionalnog povrtnjaka do tehnike bez prekopavanja i jestivih ukrasnih biljaka

Povre i salatne biljke, A 337

Od poploavanja do oblikovanja jezerca; savjeti za primjenu ekolokih materijala u vrtu

Drvee, grmlje i penjaice 142

Povre i salatno bilje, od A do : opis, detalji savjeti o sjetvi, rasporedu, njezi i branju.
Bolesti i tetnici, A 367

Odabir i njega trajnih biljnih elemenata u vrtu

Vrtno cvijee 158

Dijagnostiki savjeti i organska rjeenja problema sa tetnicima, bolestima i poremeajima.

Kazalo 404

Pravi odabir biljaka i mjesta za sadnju; novi naturalistiki stilovi sadnje; njega cvijea

14

UVOD

to je organsko vrtlarstvo?
Organsko vrtlarstvo ne znai tek zamjenu kemijskih sredstava, primjerice umjetnih gnojiva i pesticida, prirodnijim proizvodima, kako se ono esto pojednostavljeno prikazuje. Mnogo je vie toga u teoriji i praksi to treba uiniti.

Prirodno suzbijanje tetnika

Sav ivi svijet, bez obzira na veliinu, mogu napasti tetnici ili bolesti. Oni su dio velikog hranidbenog lanca. Prema rijeima Jonathana Swifta: Muha ima manje muice koje na njoj ive, a na njima ive jo manje muice, koje ih grizu, i tako se nastavlja u beskonanost. Boja ovica lovi uenjake, drozd pjeva jede pueve, a krastae jedu pueve golae.To je prirodni nain. Organski vrtlar moe iskoristiti situaciju, zapravo prirodne uvjete, kako bi privukao ove besplatne suzbijae tetnika prijatelje vrtlara. Postoje drugi naini u organskom pristupu prepreke i zamke, varijeteti biljaka otporni na tetnike i bolesti, sadnja biljaka dobrih susjeda te plodored.To su samo neke od tehnika koje, same ili u kombinaciji, pruaju stvarnu alternativu uporabi pesticida.

Temeljna naela
Organski pristup prepoznaje fantastinu sloenost naeg ivog svijeta; zamrene naine pune pojedinosti u kojima su svi ivi organizmi meusobno povezani. On nastoji djelovati unutar tih osjetljivih okvira, u skladu s prirodom.

Hrana tlu
Konvencionalna gnojiva obino su topljiva i njihovi su sastojci izravno dostupni biljkama. Organski nain, s druge srane, oekuje od ivog svijeta u tlu da stvori hranu dostupnu biljkama. Zvui nevjerojatno, ali samo jedna liica plodnog tla moe sadravati vie bakterija i gljivica no to ima ljudi na svijetu.Ti mikroorganizmi, golom oku nevidljivi, razgrauju kompost, gnojivo i ostale organske materijale koji se dodaju tlu, kako bi osigurali da biljke budu stalno opskrbljene hranjivim tvarima. Njihove aktivnosti takoer popravljaju strukturu tla. Tako hranjeno tlo daje zdravije bilje, koje je u stanju lake odbiti napade tetnika i bolesti, te ima mnogo bolje izglede za oporavak.

Snalaenje s korovom
Korov moe biti vrijedan kao sastojak komposta ili hrana za divlji svijet, ali takoer moe uguiti biljke, troiti im dragocjenu hranu i vodu, te pokvariti izgled staza i rubnjaka.Trenutano ne postoje organska sredstva za prskanje korova, no ima mnogo uinkovitih alternativa, za ienje tla od korova i za spreavanje njegova rasta. Morate samo odabrati onu koja najvie odgovara vaoj situaciji. Izmeu ostalog, to su: okopavanje, maliranje, kultiviranje, runo plijevljenje te uporaba vruine u obliku plamena ili infra-crvenih ureaja za paljenje.

Poticaji i korist Organske metode mogu se primijeniti na itav vrt, ne samo na jestive usjeve; bitno je njegovati zemlju. Recikliranje spreava nastanak nepotrebna otpada, a i drugi prirodni ciklusi mogu se iskoristiti: uzgajate li biljke od kojih divlji svijet ima koristi, on e zauzvrat suzbijati tetnike.

TO JE ORGANSKO VRTLARSTVO?

15

Konzervacija i vrtlarstvo
Holistikim pristupom uporabi ogranienih izvora te umanjivanjem utjecaja na okoli, organski uzgoj pozitivno pridonosi stvaranju odrive budunosti za sav ivot na zemlji.To znai recikliranje i ponovnu uporabu, umjesto bacanja ili spaljivanja ili kupovanja novoga, ime se osigurava stanite na kojem divlji svijet moe uspijevati te izbjegavanje iskoritavanja neobnovljivih izvora.To takoer ukljuuje odabir lokalno dostupnih materijala, umjesto onih koji se prevoze s velikih udaljenosti.

Skrb za dobro ivih bia

Skrb za dobrobit ivotinja vaan je element organske poljoprivrede. Nema mjesta u organskoj filozofiji za industrijsku poljoprivredu, poput dananje intenzivne proizvodnje pilia i svinja. Kao logian nastavak, organsko vrtlarstvo ne koristi se usputnim proizvodima poput gnojiva od intenzivne poljoprivrede. Postoji i zabrinutost za ljude standardi prema kojima se odvija trgovina organskom hranom sve vie uzimaju u obzir naela koja se odnose na potenu trgovinu, kako bi osigurali bolje uvjete ivota za zaposlene u poljoprivredi, naroito u zemljama u razvoju.

Vrtlarstvo bez ivotinja

Uporaba stajskoga gnojiva dio je veine sustava organske poljoprivrede, no posve je mogue vrtlariti bez uporabe bilo kojeg proizvoda ivotinjskog podrijetla, ako tako vie volite.Vrtni kompost, zeleno gnojivo, natrulo lie i ostala biljna gnojiva, sve su to sastojci organskog vrtlarstva nastali bez ivotinja.

POELJNO KOD ORGANSKOG VRTLARSTVA Odravajte itav vrt na organski nain jestive usjeve, ukrasne biljke, travnjake i staze. Uinite vrt ugodnim okruenjem za divlji svijet, i potaknite divlji svijet da unitava tetnike. Nauite razlikovati tetnike od ivotinja koje se njima hrane. Razmiljajte o prednostima svojeg vrta, i iskoristite njegova posebna svojstva. Neka briga za tlo postane prioritet. Neka kompost i natrulo lie hrane tlo. Reciklirajte i obnavljajte da biste prestali iskoritavati neobnovljive izvore i smanjili problem odlaganja otpada na smetlita. Upotrebljavajte organski uzgojeno sjeme gdje god je to mogue. Razmislite o utjecaju na okoli kad birate materijale kojima zadirete u krajolik, primjerice ograde, i kad elite poboljati kemijski sastav tla. Skupljajte kinicu te smanjite potrebu za zalijevanjem, poboljavajui tlo i sadei pogodne biljke. Neka lokalni izvori budu va prvi odabir. Primjenjujte tradicionalne metode gdje god je to mogue. Primjenjujte posljednja znanstvena otkria ako je to u skladu s organskim uzgojem. Prestanite upotrebljavati umjetna gnojiva. Prestanite paliti otpad. Suzbijajte korov bez herbicida. Izbjegavajte uporabu pesticida i drveta tretirana zatitnim kemikalijama. Recite NE genetiki preinaenim kultivarima. Prepoznajte vrijednosti genetike raznolikosti i ouvanja ugroenih kultivara.

Materijali i metode Primjena tradicionalnih metoda i opreme kao i najnovijih i najboljih high-tech materijala uklapaju se u organsku etiku, pod uvjetom da se uvijek ima u vidu odriv razvoj. Zato upotrijebiti uvoznu grau ako lokalna industrija moe osigurati stupove za hmelj, koji se vide na slici dolje?

50

TLO I NJEGA TLA

Kako upotrijebiti otpalo lie

Kad u jesen lie padne s drvea, raspada se na zemlji i stvara bogat tamni materijal natrulo lie, koje je izvrstan dodatak tlu. Lako moete sami napraviti natrulo lie u svojem vrtu. Potrebno vam je tek jesensko lie i jednostavan spremnik da ga vjetar ne otpue. Bacati lie sa smeem ili paliti ga znai unititi vrlo vrijednu sirovinu. Ili, kosite bez kutije za spremanje pokoene trave. Sasjeckano lie ubrzo e se raspasti na travnjaku.

Pravljenje komposta od lia

Prikupite opalo lie u jesen, po mogunosti nakon kie tako da bude mokro. Ako je lie suho, dobro ga natopite vodom. Stavite ga u spremnik ili sloite na hrpu u nekom kutu vrta. Ostavite da se raspada. Jednostavan spremnik za lie moe se napraviti sa tapovima i ianom mreom. Nema potrebe za poklopcem ili vrstim stranicama, niti je veliina vana treba biti tek dovoljno velik da prihvati sve vae lie. Male koliine mogu se napuniti u plastine vree. Napravite vilama nekoliko rupa za zraenje kad je vrea napunjena te je lagano zaveite. Jo jednostavniji nain jest da lie grabljama skupite na hrpu u zatien kut vrta, i ekate. Hrpa natrulog lia moe se lagano zagrijati, no proces je uglavnom spor i hladan. Moe potrajati devet mjeseci do dvije ili vie godina da biste postigli upotrebljivo gnojivo, ovisno o vrsti drvea te nainu proizvodnje. U tablici na suprotnoj stranici navedeno je kako moete upotrebljavati lie.

Koje lie treba upotrijebiti?

Svako lie koje pada s bjelogorinog drvea i grmova moe se prikupiti u jesen i od njega moe nastati humus. Nemojte upotrebljavati vazdazeleno lie poput boikovine ili lovora. Liu nekih vrsta treba vie vremena da se raspadne, no na kraju sve istrune. Da biste poveali koliinu, skupljajte lie s ulica u kojima nije prometno ili, uz odobrenje, po parkovima. Lie s prometnih ulica vjerojatno je oneieno naftom i ispusnim automobilskim plinovima. Moda e vam i lokalno komunalno poduzee ustupiti dio lia. Nikad ne prikupljajte lie u umi. Jednostavan nain za prikupljanje lia s travnjaka jest da prijeete preko njega kosilicom. Mjeavina trave i sasjeckanog lia, koju prikuplja kosilica, jednostavno e istrunuti.

3
ZRENJE OTPALOG LIA 1. Svjee prikupljeno lie u jesen. 2. Sljedee jeseni otprilike godinu dana staro natrulo lie, postalo je idealni mal. 3. Dvije godine staro gnojivo od lia puno je sitnije i moe se upotrijebiti kao sredstvo za poboljavanje tla ili sastojak u zemlji za uzgoj cvijea.

Spremnik za lie Najjednostavniji kavezi nainjeni su od etiri drvena tapa zabijena u zemlju, oko kojih je omotana pletena ica.Volumen punog kaveza lia znatno se smanjuje dok se lie razgrauje i pretvara u gnojivo.

KAKO UPOTRIJEBITI OTPALO LIE

51

UPOTREBA OTPALOG I NATRULOG LIA Natrulo lie moe posluiti za poboljavanje tla niske plodnosti (vidi str. 40 41), a nakon godinu dana kao mal koji dobro zadrava vlagu. Treba biti tamnije i vie se mrviti od svjee otpalog lia, ali ne mora biti posve trulo. Moe se takoer upotrijebiti u proizvodima poput mjeavine zemlje za lonanice i sijanje, ili kao zavrni pokrov za travnjake; ostavite ga da se raspada jo jednu ili dvije godine ako lie sporo trune. Primijenite natrulo lie u sloju debljine do 10 cm i ostavite ga kao povrinski mal ili ga lagano probodite vilama. Ono se moe upotrijebiti na bilo kojoj biljci, u bilo koje doba godine. Gnojivo od lia naroito je korisno kao zimski pokrov za golu zemlju, posebice gdje treba sijati sitno sjeme poput mrkvinog.Tek otpalo lie takoer se moe upotrijebiti za zimski pokrov, ali ga maknite u proljee prije sjetve. Natrulo lie takoer je dobar mal koji zadrava vlagu. Jedanput primijenjen zagrijava tlo u proljee. Zatitite svoje najosjetljivije biljke, poput penstemona, prekrivaem od natrulog lia ili tek otpalim liem, pa prekrijte orezanim granama da vjetar ne raznese lie.To e sauvati biljke od smrzavanja zimi, i zadrati vlagu ljeti. Da biste napravili materijal bogatiji hranjivim tvarima koji ete upotrebljavati u mjeavini za lonanice, dodajte lie gaveza u jednu godinu staro natrulo lie (vidi str. 207) te pustite da se zajedno raspadaju nekoliko mjeseci. Dvije godine staro natrulo lie moe se pomijeati s ilovaom i pijeskom da biste dobili mjeavinu koja se posipava po travnjacima (vidi str. 179).

76

KOROV I NJEGOVO SUZBIJANJE

PRIMJENA RASTRESITOG MALA 1. ekajte da se tlo zagrije, i bude dobro natopljeno. 2. Oistite zemlju od korova. 3. Dodajte bilo kakvo sredstvo za poboljavanje kvalitete tla ili potrebno gnojivo. 4. Izravnajte zemlju. 5. Nastrite mal tijekom nekoliko dana nakon ienja korova.
Savjeti

Pokrovi za suzbijanje korova

Pokrovi, ili malevi za suzbijanje korova postoje u dva oblika rastresiti malevi, kakvi su sitni komadii drveta ili kore, te folije: pokrivai od materijala poput ljepenke ili sintetike tkanine, ali mogu biti i biorazgradive. Kao i na drugim podrujima organskog vrtlarstva, prvi izbor treba biti reciklirani biorazgradiv materijal poput kartonske ljepenke, ili drveni iverci. Ali, elite li da due traje, vie se isplati uzeti jeftinu uinkovitu sintetiku foliju za suzbijanje korova. jednogodinje biljke, npr. Limnathes douglasii i snjeguljak, mogu se koristiti na jednak nain. Djetelina, niskorastue zeleno gnojivo koje podnosi malo hladovine, moe se posijati izmeu redova kukuruza. Posijte djetelinu kad kukuruz naraste otprilike do 15 cm. Kad se na kraju sezone kukuruz posijee, djetelina moe ostati tititi tlo od zime.

Rastresiti mal
Na zemlji bez korova rastresiti mal, dubok 10 cm, uinkovito e zatititi tlo od korova. Svaki korov koji se pojavi, lako se ukloni. Moete smanjiti dubinu potrebnog mala, a takoer sniziti cijenu, ako ga rairite preko folije (vidi suprotnu stranicu radi pojedinosti).Takva folija sprijeit e da ljunak, komadii stakla ili slini materijali dospiju u tlo.

Nastrite debeo sloj mala, koji e se slegnuti do potrebne dubine; da bi bio uinkovit, treba ga biti najmanje 10 cm. Nemojte malirati neposredno uz biljke, ostavite nekoliko centimetara slobodnog prostora oko stabljike. Malo podebljajte rubove da se mal ne raznese na okolno podruje. Povremeno dosipavajte mal da odrite potrebnu dubinu.

ivi malevi
ivi malevi mogu biti ukrasni to su trajne biljke i grmovi koji prekrivaju tlo, ili funkcionalne takozvano zeleno gnojivo, ili biljke koje gue korov, a njima se privremeno pokriva tlo i poboljava njegova kakvoa. Uinkovite biljke koje prekrivaju tlo vrste su, ukrasne biljke, brzo se ire i natjeu s korovom za hranu, vodu i svjetlost (vidi i Drvenaste biljke i penjaice, str. 147). Biljke za prekrivanje tla naroito su korisne za suzbijanje korova na teko dostupnim podrujima. Biljke koje se siju kao zeleno gnojivo (vidi str. 56 57), poput heljde, rai i djeteline, dobre su za spreavanje korova (ivi malevi). Uzgajajte ih na mjestima gdje zemlja nee biti pokrivena nekoliko mjeseci ili vie preko zime ili kad pripremate gredicu koja jo nije spremna da se na njoj sadi. Moete ih posijati izmeu jako razmaknutih grmova. ive, brzorastue

Mal folije
Mal folije mogu se upotrijebiti da oiste korov s gole zemlje i gredica, ako nema drvenastog korova.Takoer spreavaju da korov raste na oienoj zemlji.Treba izbuiti rupe, da bi se moglo saditi kroz foliju na pravilnim razmacima. Folije su obino pokrivene rastresitim malem, koji ih dri na mjestu, produuje im trajnost, a tako i ljepe izgledaju. Mal folije moraju biti propusne, kako bi zraku i vodi omoguile da prodru do tla, osim kad ih drite samo nekoliko mjeseci.

Uinkoviti malevi Dolje, slijeva nadesno: ivi mal od majine duice raste kao pokriva tla; djetelina, zeleno gnojivo koje prekriva tlo ispod kukuruza eerca; krupno iverje od kore drveta; pokoena trava rairena preko slojeva novinskog papira; istrunula slama; ukrasna kora; kartonska ljepenka mal folija oko usjeva; sintetika tkanina koja spreava rast korova u vonjaku.

MALEVI ZA SUZBIJANJE KOROVA

77

MALEVI ZA SUZBIJANJE KOROVA

Rastresiti malevi
Kompostirani proizvod od kore (T;B) Ukrasni mal tamne boje. Drveno iverje (T;B) Otpad iz pilane, kompostiran prije prodaje. Dostupan u arenim bojama. Jeftinije od kore. Primijenite gnojivo bogato duikom prije maliranja biljaka. Grublji biljni otpad iz parkova (T;B). Reciklirani zeleni otpad. Bre se razgrauje od kore ili drvenog iverja. Orezano granje (T;B) Proizvedeno kod kue ili nabavljeno od dobavljaa biljaka. Kompostirajte nekoliko mjeseci prije uporabe, ili upotrijebite svjee. Slama i sijeno (J;B) Neobian izgled. Moe trajati cijelu sezonu. Nainite sloj debeo 15 cm. Sijeno e hraniti biljke dok se raspada, ali moe i samo roditi iz sjemena pokoenih biljaka. ljunak i otpad od ploastog kamena (T). Dobro za biljke koje vole suhe, vrue uvjete. Natrulo lie (J;B) Kod kue nainjeno kratkotrajno gnojivo. Najbolje je staviti ga preko folije. Staklene krhotine (T) Posve drugaije od ostalih maleva. Paleta boja, nainjeno od recikliranog stakla. Bez otrih rubova. Koristi se samo preko folije. Kokosove ljuske (J) Otpadni proizvod u industriji okolade. Nastrite sloj debeo najmanje 5 cm. Zatim lagano zalijte da se povrina navlai. Vie duika nego u malevima drvenog podrijetla.

SADNJA PREKO MAL FOLIJE 1. Oistite tlo ili pokosite postojeu vegetaciju. 2. Dodajte sredstvo za poboljavanje kakvoe tla koje je potrebno, pri emu treba paziti na vijek trajanja mala. 3. Izravnajte tlo ako je potrebno. 4. Rairite foliju preko tla. Ukopajte rubove (25 30 cm) u zemlju i privrstite komadima ice, ili opteretite gredama, ciglama ili slinim teretom. 5. Smjestite biljke na eljena mjesta. 6. Otrim noem, zareite krieve u foliji na mjestima gdje elite posaditi biljke. 7. Posadite biljke i zalijte ih. 8. Nastrite rastresiti mal debljine 5 cm. Viegodinji korov moe izrasti kroz zarezanu foliju oko biljke. Odreite ga noem ili karama.

Folije
Novinski papir (J;B) Besplatna varijanta za jednu sezonu. Poloite rastvoreni novinski papir u slojevima od najmanje osam stranica, oko biljaka i izmeu njih. Prekrijte pokoenom travom ili natrulim liem da ostane na mjestu. Kartonska ljepenka (J;B) Jeftina varijanta za jednu sezonu. Poloite ih na tlo da se dovoljno preklapaju da na razmacima ne moe izrasti korov. Pokrijte ih slamom ili sijenom da ih dri na mjestu. Snane biljke, poput bundeve, mogu se saditi kroz ljepenku. Papirni mal (J;B) vrst papir u svitku, za gredice s jednogodinjim povrem. Platno od sintetikog prediva (T) Dugorono suzbijanje korova; tlo se prekrije rastresitim malem da se zatiti od sunca. Tkanina od plastinih niti (T). Umjereno dugo suzbijanje korova. Prekrijte rastresitim malem da dulje traje. Hasura od kokosa (T;B). Trajnost 3 do 5 godina; ne treba prekrivati. Uvrstiti komadima ice ili klinovima. Crno polietilensko platno Pogodno jedino za to da se prostre po tlu (vidi i str. 79). Nemojte prekrivati tlo dulje od nekoliko mjeseci, i pritom povremeno trebate micati platno kako biste propustili zrak i vodu u tlo. Privrstite ga tako da ukopate rubove u zemlju, ili ga opteretite tekim komadima poput greda ili automobilskih guma.

J Jednogodinji malevi za gredice s jednogodinjim ili trajnim biljkama. T Malevi za gredice s trajnicama. B Biorazgradivi, najbolji izbor.

98

ZDRAVLJE BILJAKA

IVOTINJE KOJE SE HRANE TETOINAMA U VRTU

,Nematode Parazitski kolutiavci mikroskopske su veliine; mogu biti bioloki agensi (vidi suprotnu stranicu) za suzbijanje pueva golaa i ika vinove loze. Parazitiraju na specifinim domainima a potpuno su bezopasni za druge organizme. Na ovoj se slici vidi Heterorhabditis kako se razmnoava u tijelu ika vinove loze. ,Stonoge Uglavnom su grabeljivci koji se kreu nisko, i razlikuju se od dvojenoga, koje su biljojedi, po tome to imaju samo jedan par nogu po segmentu. Takoer, kreu se mnogo bre od dvojenoga. Stonoge se hrane puevima golaima i njihovim jajima, te kukcima koji ive u tlu.

Grabeljivi kukci . Mnogi kukci iz nekoliko porodica (uglavnom capsidae i Anthocoridae) jesu grabeljivci hrane se drugim kukcima biljojedima; oni su posebno vani u vonjacima. Desno; kukac iz porodice Anthocoridae, nimfa napada malu lisnu u.

Zlatooke . Liinke su prodrljivi grabeljivci, a hrane se lisnim uima i slinim kukcima, kojih mogu pojesti i do 300 tijekom razvoja. Potaknite njihovo prezimljavanje tako da postavite kutije za zlatooke (vidi str. 192.). Mogu se nabaviti njihova jajaca, jer su oni agensi za bioloko suzbijanje tetnika (vidi suprotnu stranicu). Desno: zelena liinka zlatooke hrani se kalifornijskim tripsom.

,Osolika muha Liinke mnogih estih vrsta hrane se uglavnom na biljnim uima. Njihova je boja razliita ali obino je svijetla. Podsjeaju na spljotene crvie za ribiki mamac. Odrasle moete privui sadei biljke s otvorenim cvjetovima. Ovdje se, brojne jarkozelene liinke hrane lisnim uima na ruinim izbojima.

,Grabeljive liinke Razne vrste sitnih muica imaju grabeljive liinke koje se kreu i hrane iskljuivo lisnim uima. Neki se mogu nabaviti kao bioloki agensi za suzbijanje tetnika (vidi suprotnu stranicu). Lijevo: Liinke Aphidoletes napadaju zajednicu lisnih ui.

Muha iz porodice Tachinidae . Odrasla enka ove muhe, koja veoma podsjea na kunu muhu, lijee jaja na ostalim domainima kukaca ili pokraj njih, naroito se to odnosi na leptire i liinke moljca, a liinke ili kukuljice razvijaju se kao paraziti na domainu. Odrasle primjerke moete privui biljkama s otvorenim cvjetovima.

Osice . Odrasle enke samotnikih vrsta poput ove osice (desno) prikupljaju tetne kukce kako bi osigurale hranu za potomstvo; privucite ih drei hrpu trulih klada, koje e im posluiti za gnijeenje. Drutvene ose su takoer korisni grabeljivci u proljee i rano ljeto, dok odrasle enke prikupljaju tetne kukce da nahrane potomstvo; ipak, i same postanu tetnici na zrelome vou kasno ljeti i u jesen.

PRIRODNI GRABELJIVCI

99

,Parazitska osica Odrasla enka lijee jaja u druge kukce i liinke se razvijaju kao paraziti, ubijajui domaina. Veina vrsta kukaca ima posebne osice ije su liinke na njima paraziti. Moete ih uglavnom nabaviti kao bioloke agense za suzbijanje tetnika (vidi suprotnu stranicu). Lijevo: Apantales glomeratus, vaan grabeljivac liinki kupusova bijelca.

,Kornjai Mnoge vrste traka (vidi ljubiasti trak, str. 35) jesu grabeljivci jo dok su liinke, a i kad odrastu i hrane se obinim i puevima golaima u svim razvojnim stupnjevima, te kukcima koji ive na tlu. Kusokrilac (vidi lijevo) slian je trku; mnoge vrste dobro lete i hrane se nizom tetnih biljojeda. Privucite ih to manjim uznemiravanjem tla i upotrebom maleva.

Boje ovice . I odrasle boje ovice (bubamare) i liinke hrane se lisnim uima i ostalim tetnim kukcima koje love. I one se mogu nabaviti kao bioloki agens za suzbijanje tetnika (vidi suprotnu stranicu). Desno: liinka boje ovice hrani se zajednicom crna bobova u.

Grinje . Mnoge grabeljive grinje hrane se uglavnom kukcima biljojedima. Mnogi se mogu nabaviti kao bioloki agensi za suzbijanje nametnika (vidi suprotnu stranicu). Phytoseiulus persimilis (desno) je agens za bioloko suzbijanje crvenog pauka; ovdje se hrani jajima crvenog pauka.

,Laipauk Ovo su lutajui grabeljivci srodni paucima s dugim i tankim nogama, koji ive na tlu; za razliku od pauka tijelo im se sastoji od jednog dijela.

,Pauci Svi su pauci grabeljivci i hrane se kukcima i ostalim lankonocima, iako je nain na koji love razliit, jer ne rabe svi pauci mreu kao zamku. Pauke se moe razlikovati od laipauka (sasvim lijevo) prema njihova dva jasno odvojena dijela tijela.

abe, krastae i dadevnjaci . Odrasle jedinke svih ovih ivotinja hrane se mnogim vrstama tetnika; u mladosti ive u vodi, pa vam za njih treba jezerce (vidi str. 198 201). Desno: odrasla obina aba, koja ivi svagdje gdje postoji plitka povrina slatke vode.

Guteri . Mnoge vrste hrane se iskljuivo kukcima i ostalim tetnim beskraljenjacima, ukljuujui obine i pueve golae. Desno: odrasli sljepi (guter bez nogu), hrani se uglavnom puevima golaima.

156

DRVEE, GRMLJE I PENJAICE

Orezivanje drvea, grmova i rua

Kao dio opih higijenskih mjera, redovito provjeravajte ima li na granama mrtvog ili bolesnog drva.Takve dijelove treba odrezati, to spreava irenje bolesti. Kronja se oblikuje orezivanjem, obino kod mladih biljaka, a pritom se ispravlja oblik gdje je to potrebno.To se moe primijeniti i na mjestima gdje je zrela biljka prerasla prostor ili kad se odstrani susjedna biljka, pa biljci koja je ostala, kronja bude nepravilna. Orezivanje radi pomlaivanja ili obnavljanja, potaknut e grm ili drvo na rast novih snanih izboja. Dobro razmislite prije orezivanja. Naime, trebate biti sigurni da e to popraviti oblik grma. Openito, ree se odmah iznad pupa koji je okrenut prema van. Ako se odree grana iznad pupa koji je okrenut prema unutra, novi izboj raste prema unutranjosti grma, i pokvarit e njegov prirodan oblik, postat e gui i grane nee imati dovoljno zraka, pa e se poveati vjerojatnost za pojavu bolesti.Takoer, grane koje rastu na unutranju stranu, primit e manje izravnog svjetla, to znai da e biti slabe i nepravilne.

Kada orezivati
Ako niste sigurni kada je najbolje vrijeme za orezivanje grmova, pazite na vrijeme cvatnje. Grmovi koji cvatu u proljee, npr. forzicija, proizveli su cvjetne pupoljke du stabljike prethodne jeseni. Ti se pupoljci otvaraju i cvatu u proljee. Kad cvatnja prestane, grm e poeti rasti; to je vrijeme za orezivanje. Grmovi koji cvatu krajem proljea i ljeti, poput pajasmina (Philadelphus), poet e rasti poetkom proljea. Stvorit e nove izboje, koji e dobiti cvjetne pupove poetkom ljeta. Pajasmin se moe orezivati u svako doba nakon to u jesen otpadne lie, pa do kasne zime. elite li vru biljku, bolje ju je orezati krajem zime, jer e guste grane zarobiti zrak i stvoriti zatitnu mikroklimu tijekom hladnog vremena.

Kako orezivati
Openito, jako moete orezati drvee i grmove koji narastu vie od 30 cm u sezoni. to se takve biljke jae oreu, snanije se obnavljaju. Biljke koje rastu sporo, manje od 30 cm na godinu, ne reagiraju dobro na jako orezivanje. Zato nemojte orezivati, osim ako to nije nuno. Svaki rez koji napravite, mora biti njean, i njime morate popraviti oblik.

Gdje rezati Odreite pod kutem (na vrhu) neposredno iznad pupa koji raste prema van. Granicu s nasuprotnim pupovima (gore) treba odrezati ravno, to je mogue blie pupovima.

OREZIVANJE GRMOVA
Grmovi koji dobro podnose jako orezivanje jedanput na godinu
Budleja davidii, Balternifolia kariopteris Cornus alba i C. stolonifera kultivari deucija eukalipt forzicija fuksija hortenzija pljuskavica pajasmin rue maline, kupine vrba (neke vrste)

Grmovi koji trebaju samo lagano orezivanje

Acuba japonica i kultivari utika Buxus sempervirens mumulica likovac (desno) magnolije Potentilla fruticosa i kultivari biljke iz roda Prunus rododendroni Taxus baccata bekovina Ovi se grmovi mogu jako orezivati da bi se pomladili, ali im treba nekoliko godina da se potpuno obnove.

PROBLEMI NA TRAVNJAKU

181

OBNOVA TRAVNJAKA 1. Pokosite visoku travu. Za to ete vjerojatno trebati snanu motornu kosilicu, s noevima postavljenim u gornji poloaj. Pokosite travnjak i pokupite pokoenu travu. Malo spustite noeve i ponovno pokosite. Nastavite dok trava ne ostane visoka 5 cm. 2. Pograbljajte travnjak, i pritom odstranite sve ostatke pokoene trave i hrpice sijena. Budui da to ostavlja veoma neurodnu povrinu, pokosite jo jedanput. 3. Izvadite veliki korov rukama. Provjerite pH vrijednost tla. Ako je pH ispod 5,5 5,6, posipajte vapnom kako biste opet dobili pH vrijednost oko 7. 4. Napunite sve udubine kompostom za lonanice, pa posipajte malo sjemena trave po vrhu. Ona e izrasti i sakriti udubine. 5. Upotrijebite odgovarajue gnojivo za travnjak jednoliko po cijeloj povrini.

6. Ako je podruje previe mokro, alatom za prozraivanje travnjaka izbuite okomite rupe duboke 15 do 20 cm po itavom travnjaku, te u rupe ubacite grub pijesak da pobolja ocjeditost tla. 7. Popravite svako ogoljelo mjesto, proite preko njega grabljama za travnjak da odstranite kamenie, uvelu travu, i korov, te da razrahlite povrinu tla. Dodajte kompost za lonanice da izravnate povrinu, ako je to potrebno. Posijte odgovarajuu mjeavinu sjemena, i odravajte ga vlanim dok ne proklije. 8. U sljedeim tjednima ee kosite, barem jedanput ili dva puta na tjedan. 9. Slijedite godinji reim njege opisan na str. 178 179, da biste odrali travnjak u odlinom stanju, potaknuli jak rast trave i suzbili korov. Postupno zapunite rupe i izravnajte izboine, i svake jeseni udubine posipajte kompostom za lonanice.

PROBLEMI NA TRAVNJAKU Mnogi problemi s travnjakom mogu se rijeiti primjenjujui standardne metode za uzgoj travnjaka. 1. Gliste pomau rastu trave, no njihov izmet moe biti problem ako se utaba i stvrdne. Rasprite izmet glista kad je suh, brezovom metlom. 2. Voda koja se zadrava nakon jakih kia moe biti znak stvrdnute zemlje ili slabe ocjeditosti. Pokuajte to ublaiti buei rupe alatom za prozraivanje travnjaka. 3. Sprijeite nastanak debelog sloja mahovine, tako da je odstranite grabljama ili izreete noem. Prepoznajte uzrok nastanka mahovine i pokuajte ga ukloniti, da se opet ne pojavi. 4. Korov koji raste u rozetama poput trpuca, teko je pokositi jer se iri nisko uz zemlju. Najbolje je rjeenje da svaki pojedinano iskopate rukom. Stari kuhinjski no, idealan je alat za to.

2 1

3 1

4 1

210

VRT U POSUDAMA

Uzgoj povra i zainskoga bilja u posudama

Skoro se sve povre moe uzgajati u posudama. U veim e posudama, na odgovarajuem poloaju, uspijevati ak i tikvice, rajice, krumpir i patlidan. U njima se mogu uzgajati bilo kombinacije razliitih biljaka kao to su salata, mladi luk, blitva, niski grah mahunar, repa, mrkva, rotkva i kineski kupus, ili vie biljaka samo jedne vrste. Izbjegavajte povre duboka korijena, kao to je pastrnjak, zatim ono duge uzgojne sezone i spora rasta, poput cvjetae i kelja pupara ili pak velike potroae vode i hraniva, kao to su tikve.

Veliina posuda i uzgojni supstrat

Razno povre ima razliite zahtjeve glede supstrata u kojemu e rasti. Sadnice salate (v. str. 332) mogu se uzgojiti i u ve upotrijebljenu supstratu, dok veliki potroai hraniva zahtijevaju plodniji supstrat (v. Uzgojni supstrat, str. 114 117). Openito je bolje to je posuda vea jer povru za dobar rast treba velika koliina hraniva i stalna opskrba vodom. Uzgajate li u jednoj veoj posudi vie biljaka, lake ete ih njegovati, a moda e i bolje napredovati nego da su posaene svaka u svoju posudu. Budui da posude postoje u svim veliinama i oblicima, lake ih je opisivati prema zapremnini nego prema veliini, dubini ili promjeru (v. primjere dolje lijevo). Zapremninu svojih posuda procijenite stavljajui u njih supstrat s pomou neke posude poznate zapremnine. Openito, neka posude budu duboke najmanje 20 cm. Sadnice zelene salate mogu se uzgajati i u pliim posudama ili loniima, sve dok ih dovoljno zalijevate.Velikim je potroaima hraniva, kao to su rajice i tikvice, potrebna posuda duboka najmanje 25 30 cm. U posudama dobro uspijeva i mrkva, koju se tu pokrivanjem lako moe zatititi od mrkvine muhe. Za rane kultivare kao i one kratka ili okrugla korijena, kao to su Little Finger,Thumbelina i Planet, odaberite posude duboke najmanje 15 cm. Najprije povadite najvee mrkve, a ostale neka rastu dalje.
SAVJETI ZA UZGOJ Za bri poetak rasta sijte biljke najprije u kontejnere, a ne izravno u posude. Ne dopustite da se supstrat osui. Mnoge biljke zbog nepravilne opskrbe vodom prerano procvatu ili im se tkivo raspuca. Glinene lonie obloite nepromoivim materijalom kako biste smanjili gubitak vode. Birajte niske ili patuljaste kultivare. Za prihranjivanje se, prema potrebi, koristite osnovnim tekuim gnojivom ili onim bogatim kalijem (v. stranicu 206). Ekstrakt morskih alga ubrzat e rast bilja. U poglavlju Uzgoj povra, A , na str. 337 366 navode se potrebe svake vrste povra za hranivima. Moete se tim podacima posluiti i pri uzgoju u posudama.

Lijepo i korisno
Ne zaboravite kako i povre moe bili lijepo te da i posuda s jestivim biljem moe privlaiti pozornost ba kao i ona s ukrasnim. Meu povre moete posaditi i zainsko bilje te jestivo cvijee. Uzgoj u posudama najkorisniji je onim biljkama kojima ne odgovara tlo u vaemu vrtu. Ako je ono, na primjer, zbijeno i glinasto, rumarin, kadulju i majinu duicu lake ete uzgojiti u posudi ispunjenoj ocjeditim supstratom za lonanice. U hladnijim se podnebljima bosiljak moe u stakleniku posijati u lonie, koji se kasnije, u toplijem dijelu godine, premjeste na sunano mjesto u vrtu. Uzgajajte tako i jednogodinje cvijee koje moe biti jestivo (neven) ili privlaiti prirodne neprijatelje biljnih tetnika (Convolvulus tricolor).
POTREBNE ZAPREMNINE SUPSTRATA Patlidan 10 l po biljci Niski grah 2,5 l po biljci Repa, korabica Najmanja dubina supstrata je 20 cm; razmak meu biljkama 7,5 10 cm Lisnata i rebrasta blitva 4 l po biljci. Tikvice 30 40 l po biljci Paprika (slatka) 5 l po biljci Rajica 15 l po biljci

UZGOJ VOA U POSUDAMA

212

Uzgoj voa u posudama

Iako se veina vrsta voa moe uzgajati u posudama, ono zahtijeva redovitu njegu da bi dobro napredovalo, cvalo i donosilo plodove.To znai, primjerice, da nije dobro ostaviti ga ljeti samo dok smo na godinjem odmoru. Naravno da e voe u posudama donositi manje prinose od onoga koje rastu u vrtu, a ivjet e i znatno krae.
SAVJETI ZA UZGOJ Nikad ne dopustite da se supstrat isui. Vou uzgajanu u posudama naite sunano i zaklonjeno mjesto. Svakih tjedan ili dva okreite posude smjetene uza zid. Budui da biljke u posudama ne mogu ponijeti velik urod, plodove prema potrebi prorijedite.

Koje voe odabrati

U posudama dobro uspijeva smokva, koja uspjeno rodi jedino kad joj je razvoj korijena ogranien. Jabuke, ljive, kruke, trenje i vinje u posudama rode, a i ugodne su oku. Osjetljivijem vou, poput marelica, nektarina i junoga voa, osobito pogoduje mogunost premjetanja posuda. Prezimiti mogu u sigurnosti staklenika, a topliji dio godine provesti na zraku u vrtu. Provjerite potrebe voa koje sadite s obzirom na opraivanje. Ako nije samooplodno, moda ete, radi uroda, morati posaditi vie biljaka iste vrste. U posudama nije potrebno ograniavati rast voaka s pomou podloga slabijega rasta.Ve e sam skuen prostor u kojem se razvija korijen odrati biljke manjima. tovie, dobro je koristiti bujne podloge, jer iz njih rastu vra i otpornija stabla. Na tritu se mogu nabaviti i patuljaste breskve i nektarine, idealne za ljetni smjetaj u poploenu dvoritu. Od bobiastog voa za posude najprikladnije su jagode. Mogue je uzgajati i borovnice jer je u posudama jednostavno osigurati kiselo tlo. Mala stabalca ogrozda i ribiza dopadljiva su u posudama, a lako ih je i obirati. Slino je i s vinovom lozom (v. str. 263). Budui da maline donose plod na najmlaim ibama, odaberite one koje rode ujesen. Moda ete svake godine morati saditi nove. Kupine i razni krianci kupina jednostavno su prebujni za uzgoj u posudama.

Desertne jabuke Za uspjean uzgoj u posudi odaberite kultivar zbijena rasta. Za kvalitetno e opraivanje veine jabuka i kruaka biti potrebna najmanje dva razliita kultivara.

Koritenje komposta u posudama

Biljke sadite kao bilo koje druge lonanice, u posude 5 8 cm ire od korijenove bale.

VOE ZA UZGOJ U POSUDAMA

Voe
Jabuka
Kruka

Uvjeti za uzgoj u posudama

Odaberite kultivare zbijena rasta uzgojene na podlogama M26 ili MM106; kronju oblikujte u piramidu ili vazu. Kultivari zbijena rasta na podlogama dunje Quince A ili C; kronju oblikujte kao piramidu ili vazu Samooplodni kultivari na podlozi Colt; kronju oblikujte kao piramidu Samooplodni desertni kultivari na podlogama Pixy ili St. Julien; kronju oblikujte kao piramidu Prirodno patuljasti kultivari ili tradicionalni kultivari na podlozi St. Julien A; kronju oblikujte kao piramidu ili vazu. Posuda promjera 38 cm; oblikujte je u grm s vie provodnica i uklanjajte starije izdanke kako bi mladi bolje rasli. Dobro ocjedit kompost niske pH vrijednosti (4 5,5). Lijepo izgledaju oblikovani u stabalca. Oblikujte je u stabalce; svake tri godine posadite novu biljku. Svaku pojedinu biljku posadite u posudu promjera 15 cm, ili ih posadite vie u jednu veu posudu; sadite ih krajem ljeta; preko zime ih drite na otvorenome; rode samo jednu godinu. Nakon toga ih moete presaditi u vrt.

Trenja

ljiva

Breskva i nektarina

Smokva

Borovnica Ribizi i ogrozd Vinova loza Jagode

228

VRTLARSTVO U ZATIENU PROSTORU

Savjeti za uzgoj u zatvorenome

Biljke u zatvorenome zatiene su od nepovoljnih vanjskih uvjeta, ali i potpuno ovise o vrtlaru, tj. vama, kad je rije o hranivima i vodi te zatiti od tetnika. tetnicima takoer odgovara zatvoren prostor, pruajui im ugodna sklonita kao i obilje hrane. Jednako tako, zaboravite li samo jedan dan na vrijeme provjetriti, ili zatvoriti, biljke mogu pretrpjeti tete od prevelike vruine ili vlage. Zato je u zatvorenome vrlo vano stvoriti uvjete u kojima e napredovati biljke, a ne tetnici i bolesti. kako bi se na pokrovu zadrala kondenzirana vlaga. Ona prua dodatnu toplinsku izolaciju.

Higijena
Odravajte istou na visokoj razini. U uzgojnom prostoru ne drite prazne lonie i slian materijal. Neka staklo ili drugi pokrovni materijal budu isti. Moda ete ih trebati prati i nekoliko puta godinje. Police i ostale unutranje elemente ispraznite i oribajte barem jednom godinje. Perite ih vruom sapunicom i isperite jakim mlazom vode. U stakleniku i plasteniku nemojte puiti. Mrtve i oboljele dijelove biljaka odreite. Oistite kare prije no to prijeete na drugu biljku. Odmah uklonite i bacite na otpad sve uvenule biljke i one koje su zahvaene boleu ili tetnicima.

Mikroklima
Odgovarajuu temperaturu odravajte izolacijom i prozraivanjem zasjenjivanje ostavite za krajnju nudu. Pokrove od agrotekstila precizno iskrojite. Za jaih mrazeva osjetljive biljke pokrijte u jednom sloju ili vie slojeva. Nabavite termometar za kontrolu najnie i najvie temperature kako biste mogli najbolje isplanirati potrebe za prozraivanjem i izolacijom. Za toplijih zimskih dana otvorite sve otvore za prozraivanje, ali ih nemojte zaboraviti ponovno zatvoriti sredinom popodneva. Ako ih neete moi zatvoriti, bolje je uope ih ne otvarati. Kad nakon toplih dana slijede hladne noi, plastenik zatvorite puno prije zalaska sunca,

Bolesti i tetnici
Kad god je mogue, uzgajajte biljke iz sjemena i sadnica iz vlastita vrta kako biste izbjegli rizik od unoenja tetnika i bolesti. Kupljene biljke i supstrat u kojemu rastu dobro pregledajte. Drite ih tjedan ili dva na izoliranu mjestu prije unoenja u staklenik ili plastenik. Primjenjujte plodored kako biste izbjegli nakupljanje bolesti i tetnika u tlu.

PRIRODNO SUZBIJANJE TETNIKA Uvjeti u zatvorenu i zatienu stakleniku ili plasteniku savreni su za bioloko suzbijanje tetnika njihovim mikroskopskim prirodnim neprijateljima. Njima se moe boriti protiv cvjetnih titastih moljaca (slika na vrhu), crvenog pauka, ui, resiara, ika vinove loze, titastih ui i pueva golaa.Vie podataka potraite u poglavlju Zdravlje biljaka na str. 100.

Dodatna izolacija Zatvorite li vrata plastenika ranije, na unutranjoj e se strani pokrova, zbog hlaenja vanjskoga zraka, kondenzirati vodeni sloj. On e sprijeiti znatniji noni pad temperature.

SAVJETI ZA UZGOJ U ZATVORENOME

229

PRIMJENA BALA SLAME Korijenje rajice u balama slame nalazi dodatan prostor za irenje, kao i zalihe vlage. Koristite samo slamu dobivenu organskim uzgojem jer su rajice vrlo osjetljive na ostatke kemijskih sredstava. Potopite bale u vodu pa ih pognojite organskim gnojivom bogatim duikom kako bi kroz dva ili tri tjedna poele s razgradnjom. Umotate li ih u foliju ili vree, zadravat e vie vlage i topline, ali ljeti trebate zbog korijenja paziti da se ne pregriju. Svaku biljku rajice posadite u vlastitu hrpicu supstrata na povrinu bale. Cijele ih sezone dohranjujte kao to biste inili da rastu u posudama ili uzgojnim vreama.

Svakodnevno pregledavajte biljke ne biste li uoili tetnike ili znakove bolesti. U zatvorenu se prostoru problemi pojavljuju gotovo preko noi. Biljke podlone napadima crvenoga pauka vlaite ljeti vodenom maglicom. Pojavljivanje tetnika pratite s pomou utih ljepljivih ploa. Za suzbijanje estih tetnika primijenite bioloke metode (v. str. 100). Ako je rije o leteim pomonicima, prije njihova uvoenja uklonite ute ljepljive ploe.

Supstrat, kompost i prihranjivanje

Uvijek kad je mogue, biljke uzgajajte na gredicama, a ne u posudama ili uzgojnim vreama. Zdravlje i plodnost supstrata odravajte metodama organskoga uzgoja. Biljke redovito i prema potrebi presaujte kako im posude ne bi postale pretijesne a supstrat iscrpljen. Tako ete i tetnike odrati na odstojanju.

Zalijevanje
Izgled povrine zemlje nije uvijek dobar pokazatelj razine vlage. Provjerite i dublje slojeve. Kod posuda se procjena moe donijeti temeljem njihove teine. Na jednome kraju uzgojne vree napravite otvor kroz koji ete opipati vlanost supstrata.

Kad god moete, zalijevajte ujutro, a ne naveer. Zalijevajte supstrat, a ne biljke. Kanta za zalijevanje trebala bi imati dug vrat, a rozeta za rasprivanje vodenoga mlaza, koja se moe i skinuti, mnogo malih rupica. Postoje i kante s ventilom za zaustavljanje mlaza, zahvaljujui kojemu se moe preciznije zalijevati. Kad god moete, koristite se kinicom, osim kad zalijevate sjeme i mlade klijance. Zbog njihove osjetljivosti na bolesti, bolje ih je zalijevati iom, vodovodnom vodom. Prije no to je upotrijebite, vodovodnu vodu ostavite nekoliko sati stajati u stakleniku. Ona e se tako ugrijati, a iz nje e ispariti tetan klor. Sjeme i sijance zalijevajte odozdo, u podloak ili umaui posude u vodu. Dovoljno su vode primile kad se povrina supstrata navlai. Povremeno provjeravajte uinkovitost zalijevanja vaui rukom po jednu posudu iz prednjeg reda, zadnjeg reda i u sredini police ili stola. Rubovi gredica obino zalijevanjem prime manje vode od njihove sredine. Za vrua vremena navlaite ujutro sav slobodan prostor kako biste povisili vlanost zraka. U jesen odravajte lisnate dijelove biljaka suhima. Zimi se koristite manjom kanticom za zalijevanje kako biste biljke lake zalili manjim koliinama vode.

230

VRTLARSTVO U ZATIENU PROSTORU

Negrijani okviri i razni pokrovi

Hladni (negrijani) okviri i razni pokrovi pruaju vrijednu privremenu ili dugotrajnu zatitu ukrasnog i jestivog bilja. Jeftiniji su i svestraniji od staklenika i plastenika, a i zauzimaju manje mjesta. Okvir smjestite na poloaj osunan zimi i u proljee. Ljeti ga moete zasjeniti, a zimi, ako je potrebno, dodatno zatititi od hladnoe. Namjeravate li bilje u okviru saditi izravno u tlo, pripremite ga u skladu s potrebama toga bilja. Namjeravate li u njega smjestiti lonanice, na tlu e biti koristan sloj ljunka. Ispod ljunka moete postaviti foliju koja prijei razvoj korova. Dobro je uvrstite uz stranice okvira pa e ujedno djelovati i kao zatita od pueva.

Negrijani okviri
Stranice tradicionalnoga hladnoga okvira drvene su ili su izvedene od opeke. Pokriven je nakoenim ostakljenim drvenim oknom. Radi razliitih potreba za prozraivanjem, taj se pokrov moe malo podii i poduprijeti, ili potpuno ukloniti. Danas se takav okvir teko moe nai u trgovinama, ali ga je jednostavno izraditi. Upotrijebite li stare opeke, staklo ili drvenu grau, bit e vrlo jeftin.Treba li smanjiti optereenje konstrukcije ili poveati razinu sigurnosti, umjesto stakala mogu se koristiti moderni prozirni materijali poput polikarbonata. Okvir koji sami izraujete moe se znatno bolje prilagoditi raspoloivu prostoru. Pri gradnji okvira podignite drvene stranice na opeke kako biste im produili vijek smanjujui mogunost truljenja. Moderan je okvir lagane aluminijske konstrukcije, a sve su mu povrine prozirne. Izgleda poput malena staklenika. Praktiniji su iz vie razloga, izmeu ostaloga i zato to se lako prenose, ali nisu toliko vrsti niti uvaju toplinu kao oni starinski.

Pokrovi
Pokrovi se prema potrebi mogu premjetati u vrtu. Ima ih raznih oblika, veliina i cijena. Pokrovi u obliku tunela, poduprti metalnim ili plastinim lukovima, predvieni su za pokrivanje cijeloga reda biljaka. Nekima se od njih gredica se moe prekriti u cijeloj svojoj irini (1,2 m). Ako je svrha pokrivanja zatita od tetnika, onda se umjesto prozirna pokrova preko lukova moe prebaciti mrea. Postoje vrste pokrova koje se na manjim povrinama mogu koristiti pojedinano, ili se vie njih moe spojiti za pokrivanje cijeloga reda.Tradicionalni se pokrovi u obliku zvona, osmiljeni za pokrivanje pojedinanih biljaka, danas izrauju i od umjetnih materijala. Pri odabiru pokrova vaan je oblik, visina, irina, mogunost prozraivanja, stupanj zatite od hladnoe, jednostavnost prenoenja i zalijevanja biljaka. Pokrovi u obliku slova A ostavljaju biljkama uz rubove manje prostora za rast u visinu. iri pokrovi okomitih stranica stoga su svestraniji.

Iskoristite okvir Velika je prednost okvira to titi od hladnoe, a moe se i izvrsno provjetriti.To je osobito korisno elite li u njemu ovrsnuti biljke. Okvirima se mogu od prevelike zimske hladnoe zatititi reznice drvenastog bilja kao i sanduii zasijani sporoklijajuim sjemenom drvea i drugoga bilja otporna na hladnou. Zimsku zatitu od kie u njima mogu nai lonii s biljkama za kamenjare, kao i niske lukoviaste biljke.

Kakav pokrov odabrati

Tradicionalni su stakleni pokrovi ljepi te, u usporedbi s modernima, bolje proputaju svjetlo i tite od hladnoe.

TO SVE MOEMO S POMOU OKVIRA Ovrsnuti sijance i presadnice. Zatititi sanduie i posude zasijane sporoklijajuim sjemenom drvea i divljeg cvijea iz prirode. Uzgajati osjetljive vrste poput dinja. Uzgajati rane i kasne salate. Zatititi gredicu s rasadom kupusnjaa. Preko zime zatititi reznice drvenastoga bilja. Od zimskih kia zatititi lonie s biljkama za kamenjare.

ZATITNI SANDUCI, ZVONASTI I DRUGI PREKRIVAI BILJAKA

231

Takoer je kroz njih lake vidjeti to se s biljem dogaa. S druge strane, pokrovi od umjetnih materijala jeftiniji su, laganiji i otporniji na oteenja. Nedostatak im je slabija izolacija (osim kod onih dvostrukih stijenki), a i vjetar ih lake otpue. Umjetni materijali, osobito folija, nisu ni toliko trajni. Zbog izloenosti svjetlu postaju krhki i zamuuju se. Neki su umjetni materijali, kakvi se nalaze na kvalitetnijim modernim pokrovima, otporniji na takvo djelovanje sunca.

Utjecaj pokrova na radove u vrtu

Veinu ete vrsta pokrova morati ukloniti elite li zaliti biljke pod njima. Neki su od njih prilagoeni tako da ih radi zalijevanja ne treba uklanjati, ali je biljke vano i redovito pregledavati. Mogunost provjetravanja pokrova vana je zbog opasnosti od pregrijavanja, mogunosti ovrsnjavanja biljaka te davanja prolaza kukcima opraivaima. Neki pokrovi imaju na stranicama otvore koji se mogu jednostavno otvoriti ili zatvoriti. Da bi bili uinkoviti, moraju biti odgovarajue veliine s obzirom na povrinu pokrova.

RAZNE NAMJENE POKROVA Proljetno zagrijavanje tla prije sjetve ili sadnje. Jaanje presadnica. Zatita od ptica, zeeva i ostalih sisavaca. Zatita od kukaca. Zatita od mraza i hladna vjetra za biljke donekle otporne na hladnou. Ovrivanje biljaka uzgajanih u stakleniku ili plasteniku. Pokrivanje dijela nasada salate kako bi se produila sezona berbe. Zimska zatita jestivog bilja poput perina i kupusa. Zimska zatita ujesen posijana cvijea, npr. kokotia i razlika. Ranoproljetno pospjeivanje lukoviastog cvijea, npr. sunovrata. Produenje berbe korisna bilja i salata u ranu zimu. Zimska zatita reznica drvenastih trajnica. Zatita cvjetova jagoda od mraza (pokrov preko dana uklonite, kako biste kukcima opraivaima oslobodili put). Pokrivanje korisna bilja krajem zime radi ranije berbe. Produenje sezone zimskih salata.

4
RAZNOLIKOST POKROVA Razne su veliine i oblici pokrova (1); ak se i narijetko pletene koare mogu upotrebljavati kao zatita od ptica, zeeva i nonih mrazeva. Jednostavni mini-pokrovi, plastine boce odrezana dna (2), mogu zatititi pojedine biljke. Pazite samo da ne biste uz biljku zatitili i pokojega pua. Viktorijanski stakleni pokrov (3) ujedno i ukraava svaki vrt. Polikarbonatne su ploe danas uvelike istisnule iz uporabe staklo, od kojega se tradicionalno izraivao pokrov u obliku slova A (4), prilagoen niskim i grmolikim biljkama.

326

UZGOJ POVRA

Uzgoj bez prekopavanja tla

Ovo je jedna od metoda organskog uzgoja primjenjiva na sve vrste povra. Nakon katkad potrebne poetne obrade tla, ono se vie ne preokree. Poboljivai tla kod ove metode esto imaju dvije uloge te slue kao stelja i kao gnojivo. Rasporeuju se po povrini tla, ali se u njega ne umijeavaju.Taj se posao preputa gujavicama i drugim organizmima u tlu. Gujavice buenjem hodnika poboljavaju ocjeditost tla, a njihov mrviast i prozraan izmet poboljava mu strukturu. Biljni materijal koji gujavice unesu u tlo razgrauju drugi organizmi, oslobaajui mineralna biljna hraniva i tvorei humus.Tlo se prilikom sijanja, sadnje ili berbe ipak mora povrinski obraditi, no neusporedivo manje nego pri prekopavanju. Prekopavanje dugorono naruava strukturu tla i dovodi do poveanih gubitaka vlage i organske tvari. Glavni su nedostaci metode bez prekopavanja due vrijeme potrebno za poboljavanje tla kao i nemogunost izlaganja tetnika iz tla njihovim prirodnim neprijateljima. Uglavnom je najkorisnije kombinirati najbolje od obiju metoda. Prije prelaska na metodu bez prekopavanja trebat e provesti osnovnu obradu tla, primjerice ako je tlo zbito. I kasnije se moe povremeno prekopati, npr. treba li ukopati zelenu gnojidbu. Ovu je metodu najbolje kombinirati s uzgojem na gredicama jer se tada po tlu ne hoda (v. str. 322). Suprotno uvrijeenu miljenju, tlo koje se njeguje bez prekopavanja ne zahtijeva nanoenje velikih koliina materijala stelje. Kompost i ivotinjska gnojiva dodaju se u istim koliinama kao i kad se tlo prekopava. Krumpir je jedini usjev kojemu je, kako gomolji ne bi zelenjeli, potreban posebno debeo sloj stelje (v. suprotnu str.).
PREDNOSTI METODE BEZ PREKOPAVANJA Vie nije potrebno redovito naporno prekopavanje. Struktura tla se uva, a s vremenom i popravlja. Organizmi u tlu bujaju u stabilnim uvjetima mirujuega tla. Znatno se smanjuje gubitak vlage i organske tvari. Na povrinu se iznosi manja koliina sjemenki korova.

2 1 POSLJEDICA PREKOPAVANJA
Ovaj pokus prikazuje kako prekopavanje tla moe poveati zakorovljenost iznoenjem mirujua sjemena iz dubljih slojeva na povrinu. Na golu komadu tla (1), samo je desna strana obraena. Tri je tjedna kasnije (2), na prekopanu dijelu proklijalo puno vie korova. Slabiji razvoj korova, a time i manje potrebna vremena za njegovo suzbijanje, jedna je od najveih prednosti metode bez prekopavanja.

tla ili kad gredicu pokuavate urediti otimajui neku povrinu livadi, tlo moete od neeljena bilja osloboditi s pomou stelje koja ne proputa svjetlost. Njezin donji sloj izvedite od kartona ili nekoliko listova novinskog papira (v. str. 328). Prije sjetve ili sadnje, odgovarajue poboljivae tla rasporedite po povrini jednoliko ili samo na sadna mjesta, sadite li biljke na veliku razmaku (primjerice, bundeve). Organska se gnojiva i vapno mogu, prema potrebi, prije nanoenja poboljivaa tla povrinski umijeati grabljama.

Sjetva i sadnja
Veina se kultura uzgaja jednako kao i uz prekopavanje. Povrina tla koje se ne prekopava postat e, nakon odreena vremena, savrena za sjetvu: usitnjena i mrviasta. Sjeme se sije u rupe ili u kuice. Presadnice se siju u rupe nainjene vrtlarskom lopaticom. Prije sjetve i sadnje treba ukloniti stelju i poboljivae tla koji se na mjesto vraaju poto biljke ponu rasti.

Korovi i plijevljenje Kako poeti?

Da biste ovom metodom ponjeli najbolje rezultate, tlo bi na samome poetku trebalo biti dobre strukture. Zato e ga moda trebati prekopavanjem prorahliti i ujedno mu poboljati ocjeditost. Niste li sigurni u kakvu vam je stanju tlo, poglavlje Tlo i njega tla (str. 32 61) pomoi e vam u odluci je li mu prekopavanje potrebno i treba li ga dodatno tretirati. Tlo s kojim nema nekih veih problema moe se odmah prestati prekopavati. U sluaju zakorovljena Povrine njegovane ovom metodom znatno se manje zakorovljuju jer se mirujue sjeme ne iznosi na povrinu. Organska stelja jo dodatno suzbija korov i zadrava vlagu u tlu, ali nije toliko bitna. Povrinsko je okapanje motikom uinkovito na golim tlima, a postupno iscrpljuje zalihe korovnoga sjemena.Viegodinji korov treba iupati. Pomozite si pritom vilama za kopanje i to manje remetite strukturu tla.

UZGOJ BEZ PREKOPAVANJA TLA

327

UZGOJ KRUMPIRA BEZ PREKOPAVANJA

U podnebljima u kojima postoji opasnost oteenja biljke krumpira mrazom, obino se kulture uzgajane bez prekopavanja sade neto kasnije. Stelja usporava zagrijavanje tla pa su biljke takvim tetama podlonije.
Sadnja

1. Korov suzbijte motikom ili ga pokosite. 2. Ako je tlo suho, dobro ga natopite vodom. Rasporedite po njemu odgovarajue koliine ivotinjskoga gnojiva, komposta ili organskoga gnojiva bogata duikom (v. str. 40). 3. Sjemenski krumpir poloite na tlo, pazei na potreban razmak. Postoji li opasnost od mraza, svakomu napravite malo udubljenje. 4. Redove pokrijte slojem sijena ili odstajale slame debelim 7,5 cm.
U vegetaciji

1. Redovito provjeravajte nasad pa izdancima krumpira, koji u rastu zapinju za stelju i podiu je, pomozite da kroz nju prou. 2. Stelju obnavljajte zastirui i prostor meu redovima. 3. Netom prije no to se lisnati dijelovi biljaka susjednih redova ponu dodirivati, nastrite jo jedan deblji sloj otkosa kako gomolji ne bi pozelenjeli zbog utjecaja suneva svjetla. 4. Ako je potrebno, dodajte jo stelje. Ptice je vole razvlaiti, ali su nam one u isto vrijeme i vani saveznici u suzbijanju tetnika.
Berba

elite li nekoliko krumpira za objed, jednostavno odignite stelju i podignite ih s povrine tla.Vratite stelju kako bi se normalan rast nastavio. elite li povaditi cijeli nasad, stelju pograbljajte i sakupite gomolje (potraite ih i u tlu). Nakraju stelju vratite na mjesto.

Povre i salatno bilje, A

Artioka
Cynara scolymus ASTERACEAE
Ova se trajnica visoka 1,2 1,5 m i iroka 90 cm lako uzgaja, ali s obzirom na prostor koji zauzima, rodi relativno skromno, zbog ega je prikladnija za uzgoj u veim vrtovima. Pogodna je i za ukrasne namjene. Za jelo se koriste veliki bodljikavi cvjetni pupovi. Pele oboavaju njihove prekrasne velike tirkiznoplave bodljikave cvjetove koji, kad se otvore, vie nisu jestivi.
OD SADNJE DO URODA Prve godine priblino 28 tjedana. Sljedeih godina sazrijevaju u svibnju ili lipnju. RAZNOLIKOST Pupovi su obino zeleni, no postoji i ljubiast oblik. POLOAJ Sunan, zaklonjen. Izbjegavajte teka ili vlana tla na kakvima e tee preivjeti zimu. TRETIRANJE TLA Poboljivaem tla visoke hranjivosti, a na suhim tlima i poboljivaem tla niske hranjivosti. IDEALNA PH VRIJEDNOST 6,5 7

rozetu slamom ili paprati. U proljee ih otkrijte prije no to ponu rasti. Artioke rode tri do etiri godine pa, da biste ih uvijek imali dovoljno, svake godine uzmite reznice s treine biljaka. PROBLEMI Obino ih nema. Ui mogu biti smetnja, ali ih se moe otjerati mlazom vode.

mjestu u posudama s kompostom, sve dok izdanci ne dosegnu 6 cm. Izravna sadnja u travnju na dubinu 10 15 cm.

Razmak
REDOVI 23 x 45 cm U SKLOPU 34 cm

Njega Urod
Svaka artioka daje izmeu srpnja i rujna po nekoliko velikih pupova. Uberite ih kad odebljaju, ali jo dok su mekani te vrstih i stisnutih ljuski. Jedite ih svjee. Uklanjanjem postranih pupova poveat ete veliinu glavnoga. Kuhajte ih u komadu. Jedite samo mesnate dijelove na osnovi ljusaka. Uklonite sve vlaknaste dijelove prije no to zagrijete sredinji dio na vrhu stabljike. Nagrtanje biljaka malom koliinom zemlje poveat e njihovu stabilnost. Plijevite oko biljaka dok ne ojaaju. Njihov e bujan rast tada istisnuti sav korov. Obilno zalijevanje u sunim razdobljima potpomae kvalitetno oblikovanje gomolja. Biljke uzgajane u posudama treba od sredine ljeta jednom na tjedan dohranjivati razrijeenim tekuim gnojivom od crnoga gaveza (1 : 15). PROBLEMI Malo. Katkad ih napada korijenova u salate, zbog koje biljke mogu povenuti.

Ljetni usjevi trebaju blagu sjenu. Korisna je kao zimska salata uzgajana u zatvorenome, a primjerena je i za ukrasnu gredicu. Ako je pustite da procvate, sama e se zasijati. Umijeajte poboljiva tla srednje hranjivosti ako tlo nije poboljano za prethodnu kulturu. Sijte u kontejnere, ili izravno na zemlju. Sijte u srpnju i kolovozu za urod od zime do proljea, u kolovozu za zimski uzgoj u zatvorenome; ili od oujka do lipnja za ljetni urod. Razmak u redovima: 15 x 20 cm; u sklopu 15 cm. Zalijevajte u sunim razdobljima. Probleme vam mogu zadati buhai. Ponite brati pojedinano lie kad dovoljno naraste. Rodi kroz due razdoblje.

Artioka, kineska
Stachys affinis LAMIACEAE
Istonjako korjenasto povre. Lako se uzgaja, no slabo je poznato jer je njegove spiralne gomoljie nezgodno istiti. Zahtijeva velike povrine i relativno dugu uzgojnu sezonu. Jako se iri, ali je prikladna za uzgoj u posudama. Naraste 45 55 cm uvis.
OD SADNJE DO URODA

Blitva rebraica
Beta vlgaris skupina Cicla
CHENOPODIACEAE

Urod
Gomolje vadite kad listovi povenu, i to samo prema potrebi jer se u hladnjaku nakon tjedan dana smeuraju.Veinom podnose zimu, no u hladnim ih podrujima od mraza zatitite slamnatom steljom. Kineske artioke razvijaju se i iz vrlo malenih gomolja pa ih, ako ne elite ovu biljku ponovo na istome mjestu, nakon pobiranja uroda proberite iz temeljito prekopane zemlje.

Sadnja
Moe se uzgajati iz sjemena, pri emu e rezultati varirati, tj. samo e neke biljke dati velike pupove. Obino se razmnaaju vegetativno reznicama ili izdancima s korijenom koji se uzimaju u travnju. Za takav nain razmnaanja odaberite samo najbolje biljke.

Ovaj se srodnik cikle lako uzgaja. Za jelo se upotrebljavaju peteljke i lie. Rodi vie mjeseci uzastopce. Lie ima debela i esto prekrasno obojena rebra, tako da je blitva rebraica dovoljno privlana i za ukrasni vrt.
OD SJETVE DO URODA 8 12

tjedana 20 28 tjedana POLOAJ Podnosi malo sjene. TRETIRANJE TLA Poboljiva tla niske hranjivosti IDEALNA PH VRIJEDNOST 6,5 7

Barbareja
Barbarea verna BRASSICACEAE
Dvogodinja biljka otporna na hladnou s jakim okusom na potoarku. Brzo raste, moe se brati skoro cijele godine. Najbolje uspijeva na plodnijim tlima.

RAZNOLIKOST vicarska blitva

Razmak
Najmanje 1 x 1,5 m.

Njega
Zalijevajte biljke dok ne ojaaju. Nastrite sijenom ili kompostom. Zatitite ih od mraza prekrivi
Izbor kultivara

Sadnja
Gomolji se mogu, radi to ranije sadnje, potaknuti na nicanje na toplu

ima bijela rebra. Ostali kultivari imaju rubinskocrvena ili raznobojna rebra. POLOAJ Podnosi vjetrove koji nose sol (korisno za obalne vrtove) i blagu sjenu. Jarke boje peteljki prekrasne su u jesenskim. Dobar zimski usjev za negrijan plastenik ili staklenik.

Artioka 'Green Globe'; 'Purple Globe'; 'Romanesco'

Artioka

Artioka, kineska

Barbareja

Bolesti i tetnici, A
OVO POGLAVLJE pokriva veinu problema s kojima se moete suoiti pri uzgoju biljaka u vrtu, kao i u zatvorenome: u stakleniku i pod folijom. Uz to e vam pomoi prepoznati i rijeiti sline tegobe pojave li se u zimskome vrtu ili kod sobnih biljaka. Natuknice su poredane abecednim slijedom prema uobiajenu nazivu. Kod tetnika i biljnih bolesti, da bi se izbjegla zabuna, navedena su i znanstvena imena. Pri svakoj se natuknici ukratko opisuje problem, bilo da je rije o poremeaju, bolesti ili tetniku. Zatim su navedene biljke podlone navedenom problemu. Kojiput su problemi specifini, ali mogu im biti podlone i cijele skupine srodnih biljaka, ili pak sve biljke koje se uzgajaju pod slinim uvjetima. Opisani su i najei simptomi. Zatim su za svaki pojedini problem navedene mjere zatite i suzbijanja (ako su one uope potrebne).Vrlo je vano pridravati se toga pravila. Prije svega, nemojte nikada prskati, pa ak ni sredstvima doputenima u organskom poljodjelstvu, osim ako to zaista nije nuno.

Bakterijski rak kotiavog voa

Pseudomonas mors-prunorum
Ujesen i zimi kia s lia iri bakteriju raka koja ulazi kroz lisne oiljke u granice i ondje uzrokuje rak-rane. U proljee i ljeto slijedi napad na lisnati dio biljke, ali se ne pojavljuju nova oteenja. PODLONE BILJKE ljiva i trenja SIMPTOMI Tamne smee pjege

dovoljno da potaknu sklerocij na klijanje. PODLONE BILJKE Luk u

Najbolji praktini savjeti za zdrave biljke

Ovim se openitim mjerama potie zdrav rast otpornih biljaka i smanjuje potreba za suzbijanjem bolesti i tetnika. Osigurajte prirodnim grabeljivcima odgovarajuu hranu i sklonite (v. Vrtlarstvo u suradnji s prirodom, str. 186 201). Osigurajte dobru strukturu tla (v.Tlo i njega tla, str. 33 39). Dohranjujte tlo kompostiranim organskim poboljivaima tla (v. i Tlo i njega tla, str. 40 61) Birajte biljke kojima odgovara raspoloiv poloaj. Nemojte sijati ili saditi kad su temperature preniske. Odravajte higijenu na visokoj razini uklanjajte biljne dijelove napadnute tetnicima i bolestima, kako u vrtu, tako i u zatvorenome (v. takoer Savjeti za uzgoj u zatvorenome, str. 228 229). Prorjeivanjem i rezidbom potiite protok zraka oko biljaka. Nemojte previe prihranjivati, osobito duikom, koji dovodi do preobilna rasta privlana tetnicima. Povre uzgajajte potujui plodored (v. str. 301 303). tetnike i oboljele dijelove biljaka sakupite im se pojave. Ako ste problem definirali, uzgajajte kultivare koji su otporni na njega.

koje se krajem proljea pojavljuju na liu.Te pjege ispadaju i ostavljaju okrugle rupe. Rak se obino pojavljuje na deblu ljive i granama trenje. U poetku iz plitkih udubljenja curi gusta tekuina boje jantara. Lie uti, a peteljke venu.
SPRJEAVANJE I SUZBIJANJE

glavicama i enjak; takoer i mladi luk, poriluk, vlasac i kozjak. SIMPTOMI Biljke odjednom poinju propadati. Starije lie pouti, korijen zakrlja ili istrune. Sijanci se izvrnu.Vee se biljke mogu lako iupati iz tla, a stabljika se enjaka lako izvue iz glavice. Bolest moe najprije zahvatiti samo nekoliko biljaka na jednome dijelu, a zatim, kako se ona iri, moe i cijeli red pokazivati simptome. Kako bolest napreduje, oko osnove i po stranama lukovice vidi se bijela pamuasta masa gljive koja na sebi nosi malene crne kuglice poput makova sjemena. To su trajni stadiji gljive bijele trulei koji se nazivaju sklerociji.
SPRJEAVANJE I SUZBIJANJE

Ovu bolest nije lako suzbiti. Ne postoje potpuno otporni kultivari ljive ni trenje, ali ljive 'Marjorie's seedling' i `Warwickshire Drooper' rijetko tee obolijevaju. 'Victoria' i 'Early Laxton' vrlo su podloni. Pokuajte uvati koru stabala od ozljeda. Pazite da debla ne taru po potpornjima i da ih ne otetite dok kosite, a vee oiljke od orezivanja paljivo obradite.

Bijela trule
Sclerotium cepivorum
Bijelu trule uzrokuju vrlo otporne zemljine gljivice. Trajni stadij (sklerocij) moe u tlu preivjeti i 15 godina dok ne naie na prikladnu biljku domaina. Ova je gljiva aktivna pri temperaturi tla od priblino 10 do 20C. enjak i zimski luk saeni ujesen osobito su podloni od sredine do kraja proljea kad temperature tla najvie odgovaraju ovoj gljivi. Biljke do toga trenutka toliko razviju korijenov sustav koliko je

Najbolji praktini savjeti za prskanje

Nikada: Nemojte prskati ako postoji koji drugi nain. Ne mijeajte dva sredstva za prskanje. Nemojte prskati po vjetru. Uvijek: Ispravno odredite problem, tako da upotrijebite pravo sredstvo. Provjerite je li sredstvo zakonski i u skladu s organskim uzgojem odobreno za tu svrhu. Propisi se esto mijenjaju. Prskajte u sumrak kako ne biste natetili pelama. Pridravajte se uputa priloenih uz samo sredstvo. Nosite zatitnu odjeu i koristite se kvalitetnom prskalicom.

Ostale korisne upute

Veina metoda i materijala za sprjeavanje i suzbijanje bolesti i tetnika detaljnije je opisana, a esto i ilustrirana, u poglavlju o zdravlju biljaka na str. 84 103. Ondje je ukljueno suzbijanje biolokim metodama, zamke i prepreke te organska sredstva za prskanje. Jo korisnih savjeta moete nai i u drugim dijelovima knjige. Prekrivke agrotekstil i mrea, str. 230 233. Nedostatak minerala (hraniva) te pH vrijednost tla: str. 36 37 i 61. Ispitivanje i analiza tla, str. 33 37.

Uzgajajte luk iz sjemena, a ne iz luica, tako da korijenov sustav bude malen kad je aktivnost ove gljive najjaa. Uzgajajte enjak kupljen kod pouzdana dobavljaa i izbjegavajte zaraziti isto tlo. Nakon obrade oneiena tla, ili poto ih upotrijebite u nekom drugom vrtu, alat i obuu dobro oistite. Strogo potujte plodored. U sluaju pojave bijele trulei najbolje bi bilo da je plodored najmanje osmogodinji. iroko razmaknite biljke u uzgoju. Kad bijelu trule oblinje biljke ve potaknu na razvoj, ona se moe preko isprepletena korijenja postrance iriti kroz tlo pa e se tako zaraza prenositi uzdu reda. Sijani buseni luka trebaju biti razmaknuti 30 cm. Ako je podruje zaraze maleno, zahvaene i susjedne biljke, kao i okolno tlo uklonite i odloite na otpad. Na povrinama za koje znate da su zaraene bijelom trulei ipak moete pokuati uzgojiti enjak, u jamama promjera 10 cm, napunjenima sterilnim tlom. S porilukom se isplati pokuati i na teko zaraenim tlima.

Bakterijski rak kotiavog voa

NAJPOTPUNIJA I NAJSVEOBUHVATNIJA KNJIGA O EKOLOKOM VRTLARSTVU: NA JEDNOMU MJESTU OBUHVAENE SU OSNOVE EKOLOKOG VRTLARSTVA TE SAVJETI O UZGOJU POVRA, VOA I UKRASNOG BILJA.

Djelo najuglednijih svjetskih strunjaka. Pouzdane informacije i provjereni savjeti. Knjiga je oblikovana pregledno, pa se do potrebnih informacija brzo i lako dolazi. Praktini savjeti objanjeni korak po korak. Fotografije, crtei i tablice ilustriraju i upotpunjuju opise. Abecedni prikaz povra. Abecedni prikaz bolesti i tetnika.