Danijela Trkan Filozofski fakultet Ljubljana

Pregledni rad UDK 371.3 Primljeno: 27. sijenja 2006.

Motivacijske tehnike u nastavi

Saetak
Autorica govori o motivacijskim tehnikama, koje su u nastavi prisutne u svim stadijima nastavnog procesa, a posebno su vane na poetku nastavnog sata kada nastavnici pokuavaju privui uenikovu pozornost na novo nastavno gradivo. Motivacijske tehnike mogu se konkretno odnositi na nastavno gradivo (nastavne motivacijske tehnike) ili su pak samo motivacijske tehnike koje pokuavaju odrati pozornost uenika. Posebne motivacijske tehnike namijenjene su oputanju i kraem odmoru uenika. Razne nastavne i motivacijske tehnike te metode u nastavi utjeu na emocionalni angaman uenika, na njihovo zanimanje i elje te stvaraju pozitivno nastavno okruje.

Kljune rijei: motivacijske i nastavne tehnike, motivacijske nastavne metode,

tehnike oputanja, autentini zadaci, motivacija

Uvod Motiviranje uenika za nastavu obuhvaa sve to (izvana ili iznutra) potie na uenje, usmjerava ga, odreuje mu intenzitet, trajanje i kakvou.1 Nastavnici bi morali na svakom satu odravati pozornost, poveavati vanost predmeta te graditi pouzdanje u sposobnosti i poticati zadovoljstvo uenika.2 Morali bi redovito koristiti nastavne i motivacijske tehnike kojima poveavaju zainteresiranost i zanimanje za predmet, odnosno nastavni sadraj i kolski rad. Motivacijske tehnike3 Motivacijske se tehnike mogu konkretno odnositi na nastavno gradivo (nastavne motivacijske tehnike) ili pak samo pokuavaju odrati pozornost uenika (motivacijske tehnike).
1 2 3 Marenti Poarnik, B. (2000): Psihologija uenja in pouka, Ljubljana: DZS, str. 184. Ibid, str. 201 Motivacijske tehnike prikazane su u: Trkan, D. (2005): Motivacija in motivacijske tehnike pri pouku zgodovine: prispevek k Didaktiki zgodovine. U: asopis za zgodovino in narodopisje, g. 41. Br. 1/2, str. 174-178.

19

Povijest u nastavi

Motivacija u nastavi sastavni je dio uvoenja, odnosno uvodnoga dijela nastavnog sata, no uz nju je potrebna i motivacija po stupnjevima, odnosno meu-motivacija pri obraivanju nastavnog gradiva. Motivacijske tehnike tako mogu biti prisutne u svim stadijima nastavnog sata, a posebno pri ponavljanju nastavnog gradiva te takoer prije provjere znanja i ocjenjivanja. U nastavi se mogu koristiti sljedee nastavne motivacijske tehnike: ispunjaljke, krialjke, mree, skrivalice, asocijacije, kvizovi i mentalne mape.4 Kvizovi mogu biti jako razliiti. Mogu se natjecati svi uenici, skupine ili odreeni uenici. Kvizovi mogu biti oblikovani i kao aktualni televizijski kvizovi. Uz njih se esto koriste i zagonetke, rebusi, igre vjeala, kratki zvuni zapisi,5 kratki video zapisi, karikature, skice, mimika, pantomima, odjea, predmeti, modeli, lopte, lutke, kola, razliite igre (drijeb, lov na blago, i sl.), crtanje, kratke smijene priice,6 anegdote, citati, metafore itd. U kolama se pak najee koriste motivacijske tehnike zapisivanja zamisli ili brainwriting, te oluje ideja ili brainstorming. Svrha motivacijskih tehnika u nastavi je to bre i uinkovitije uenje novih rijei, godina, imena i dogaaja. Te se motivacijske tehnike odnose na nastavni sadraj i motiviraju uenike za uenje novog nastavnog sadraja. Nastavnici mogu poveati ili smanjiti zahtjevnost nastavnog sadraja uz pomo nastavnih motivacijskih tehnika (veim brojem novih pojmova i izraza i slino), a mogu ih koristiti za bilo koji nastavni sadraj u nastavi. Posebne su motivacijske tehnike pak namijenjene oputanju i kraem odmoru uenika. Te tehnike su prije svega oputanje uz glazbu (s vjebama disanja),7 uz kretanje (npr. dizanje ruku, ustajanje, mijenjanje rasporeda sjedenja i sl.) ili posebne tehnike meditacije, odnosno oputanja (s naglaskom na snazi rijei). Motivacijske tehnike oputanja mogu se koristiti na poetku nastavnog sata ili prije izvravanja zahtjevnih zadataka. Glazba moe pomoi u stvaranju posebnog raspoloenja uenika.8 Najee se koristi kao zvuna pozadina prije poetka nastavnog sata i za vrijeme odmora. Moe se koristiti i kao pomo ili dodatak vjebama oputanja, posebno na poetku nastavnog sata ili prije ocjenjivanja. Glazba se moe koristiti i kao pozadina prilikom
4 Vie o apstraktnim uzorcima u: Znanje velja (1996): Zbornik prispevkov o miselnih vzorcih, uenju in znanju v prihodnje. Ljubljana: Artur, str. 59-63: Zgodovina. Vie o tehnikama u: Toman, M., eko, M. (2002): Ustvarjalne igre. U: Uitelj govornik in moderator pouka. Kako do kakovostnejega pouevanja, Ljubljana: Zavod RS za olstvo, str. 96-113. Zvune snimke: glazba razliitih drava, govori i razgovori ili narodne pjesme, npr. Slovenske ljudske pesmi, I. Junake, zgodovinske, bajeslovne in pravljine pripovedne pesmi. (1996): Ljubljana: ZRC SAZU. Smeh stoletij: zbirka najboljih znanih anekdot. (1987): Ljubljana: Mladinska knjiga. Smeh stoletij 2: 1433 anekdot znanih osebnosti, (1998), Ljubljana: Co Libri. Vovko, A. (1996): Nasmejana zgodovina, Ljubljana: MK. Prirunik i CD: Globinska sprostitev, (1999): Ljubljana: CDK. Za oputanje su primjereni polagani stavci sljedeih skladatelja: Antonio Vivaldi, Georg Friederich Haendel, Johan Sebastian Bach, Albinoni, Corelli itd. Glazbeni prijedlozi su u: Revolucija uenja, (2001): Ljubljana: EDUCY, str. 164, 172, 314 i u: Urbanc, D. (1991), Superlearning. Uinkovita metoda za uenje tujih jezikov, Radovljica: Didakta, str. 9.

5 6 7 8

20

Trkan: Motivacijske tehnike u nastavi

itanja ili sluanja izvornih tekstova,9 odnosno kao pozadina prilikom obraivanja novog nastavnog gradiva.10 Nastavnici mogu izabrati posebnu glazbu za ponavljanje nastavnog gradiva, te kao motivaciju za novo nastavno gradivo (klasina, narodna, popularna glazba ...), a posebnu glazbu tijekom obraivanja nastavnog gradiva (npr. klasina glazba 19. stoljea kako bi se privukla pozornost uenika ili barokna glazba za sustavno izlaganje nastavnog gradiva), dok prilikom vjebanja i aktivnog sudjelovanja uenika mogu koristiti posebnu glazbu u kombinaciji s itanjem teksta ili odgovaranjem na pitanja (individualno, u parovima ili svi uenici). Isto tako se u nastavi mogu koristiti narodni plesovi i pjevanje narodnih ili slinih pjesama.11 Posebna motivacijska tehnika koja ukljuuje kretanje moe se koristiti prilikom primjene metode razgovora ili prilikom utvrivanja i ponavljanja gradiva. Tako na primjer uenici mogu odgovarati na pitanja podizanjem lijeve ruke (tona tvrdnja) ili podizanjem desne ruke (netona tvrdnja), svi uenici mogu ustati, a onda u sluaju netone tvrdnje sjesti itd. Uz to se moe koristiti i pljeskanje rukama. U nastavi uenici dijele nastavne/radne listove po razredu, pomau nastavniku pripraviti nastavna pomagala i slino. Moe se koristiti i igra pri kojoj uitelj baca manju loptu i postavlja razliita pitanja ili pak uenik baca loptu i ispituje ostale uenike. Bacanje i hvatanje lopte trebalo bi utjecati na bre reakcije i odgovore uenika.12 Posebna tehnika oputanja i koncentracije provodi se uporabom pozitivne sugestije koja moe potaknuti, odnosno utjecati na pozitivno raspoloenje, misli i osjeaje. Tom tehnikom uenici i nastavnici postaju svjesni trenutka i tako ulaze u nastavni proces. Nastavnik moe, na primjer, zapoeti nastavni sat sljedeim rijeima: Uivimo se u ovaj trenutak i udruimo sve svoje snage ... diite sve dublje i dublje. Osjetite kako u vama raste osjeaj oputenosti i smirenosti... Svaki udah i izdah je kao val smirujue energije koji odnosi napetosti i brige ... i otplavljuje rastresene misli i probleme ...13 Posebna tehnika oputanja je i vizualizacija koja omoguuje da si uenici lake i jasnije predoe eljene ciljeve. Tako nastavnik moe traiti od uenika da zamisle sebe kako uivaju u uenju, kako brzo napreduju i stjeu vjetine.14 Nastavnik samo mora paziti na izgovor i izbor rijei te na intonaciju. Moe rei: Opustite se i pokuajte se prisjetiti nekog jako uspjenog nastavnog iskustva [...] Iskustvo vas je nauilo neem jako vanom [...] Koje ste posebne kvalitete osjetili tada? [...] Radoznalost, veselje, uznemirenost, samopouzdanje, sreu, moda jo neto? [...] Pokuajte sve to ponovno doivjeti [...] Neka vas te kvalitete ponovno promu u cijelosti [...] I sada se polako, vrlo postupno ... vratite u sadanjost ... i u sebi zadrite sve osjeaje koje ste upravo doivjeli ... Neka postanu izvor svjee energije za dan koji je pred vama ...15
9 10 11 12 13 14 15 Revolucija uenja, (2001): Ljubljana: EDUCY, str. 172. Dhority, L. (1992): Ustvarjalne metode uenja. Ljubljana, Alpha Center, str. 109. Vie o glazbi u: Dhority, L. (1992): Ustvarjalne metode uenja, Ljubljana: Alpha Center, str. 107-126. Dhority, L. (1992): Ustvarjalne metode uenja, Ljubljana: Alpha Center, str. 203 . Ibid, str. 66. Ibid. Ibid.

21

Povijest u nastavi

Odabrane rijei su vezane uz gledanje, sluanje i osjeanje, zato to imaju veliku snagu u ostvarivanju pozitivnog nastavnog ozraja. Tako nastavnici mogu zapoeti nastavni sat sljedeom vjebom za oputanje: Dobro jutro. Zapoet emo sljedeom vjebom za oputanje. Paljivo sluajte jednolian zvuk moga glasa i osjetite kako u vaem tijelu poinje poputati napetost. Zamislite da ste na nekom sasvim mirnom mjestu i oima lagano preite scenom koju ste izabrali. Obratite pozornost i na zvukove koji dolaze iz prirode oko vas. Osjetite toplinu i ugodu koja vas okruuje i u kojoj uivate, oputeni i laki.16 Takvu vjebu za oputanje nastavnici povijesti mogu koristiti za uvoenje uenika u prolost, u konkretno razdoblje i dogaaj, te im mogu pomoi uivjeti se u prolost. Nastavnikovu pripovijedanju mogu se pridruiti i uenici, npr. prisjeajui se ekskurzije ili izvedenoga projekta. Takvom se vjebom uenike moe uvesti i u refleksiju i razmiljanje o kolskom radu. Nastavnici mogu koristiti oputajuu tehniku koja se naziva alfa-trening. Ta tehnika znai usporavanje djelovanja razuma predoavanjem boja i unutarnjom predodbom.17 Za vrijeme alfa-treninga uenici se najprije udobno smjeste na stolcu, zatvore oi, pokuaju si predoiti pojedine boje i brojke, duboko udiu i izdiu te se potpuno opuste. Uenici si predoe crvenu boju i brojku sedam, naranastu boju i brojku est, utu boju i brojku pet, zelenu boju i brojku etiri, plavu boju i brojku tri, ruiastu boju i brojku dva, ljubiastu boju i brojku jedan.18 Pozitivnom nastavnom ozraju doprinose oputajue, domiljate, razigrane, uzbudljive i matovite motivacijske tehnike. Te su tehnike npr. zapisivanje ciljeva, ueniko sastavljanje testa, samoocjenjivanje, vrui stolac, igranje mirovnjaka, oprotaj od ne mogu, itanje knjige u sat vremena, zajednika foto-pria, razredni foto-album, crta ivota, kota slinosti, moja knjiga, tjeralice, upoznaj autora, piknik dopisnika itd.19 Isto tako, od nastavnika se zahtijeva poznavanje i koritenje razliitih motivacijskih igrica (npr. veleposlanici u razredu, pogodi tko, zamrznuta slika, kolo sree, nogomet rijeima, domino s pitanjima i odgovorima, odgonetni tko je to, lov na podatke itd.).20 Poveanje motivacije za uenje21 Interes i pozornost uenika u kolskom radu ne potiu samo motivacijske tehnike. U koli je dragocjeno da nastavnik zna stvoriti takvu nastavnu situaciju koja budi interes i stvaralatvo i kod onih uenika koje gradivo ne zanima, a to postie razliitim aktivnostima, djelatnostima odnosno aktivnim nastavnim oblicima i metodama rada.
16 17 18 19 Ibid, str. 78. Urbanc, D. (1991): Superlearning. Uinkovita metoda za uenje tujih jezikov, Radovljica: Didakta, str. 3. Ibid, str. 4-6. Brojni savjeti za poticanje unutarnje motivacije kod uenika su u: Raffini, J. P. (2003): 150 vaj za poveanje notranje motivacije pri uencih, Ljubljana: Educy. 20 Ginnis, P. (2004): Uitelj sam svoj mojster. Kako vsakega uenca pripeljemo do uspeha, Ljubljana: Rokus. 21 I u: Trkan, D. (2005): Motivacija in motivacijske tehnike pri pouku zgodovine: prispevek k Didaktiki zgodovine. U: asopis za zgodovino in narodopisje, Letnik 41. t. 1/2, str. 178-180.

22

Trkan: Motivacijske tehnike u nastavi

Poticaji za uenje ne izviru samo iz nastavnog sadraja, ve i iz neposrednih postupaka uenja. Uenici vie vole one naine rada koji stvaraju zadovoljstvo. To zadovoljstvo je vee to su nastavne metode i oblici razliitiji, ako uenici suodluuju i sudjeluju ve u postavljanju nastavnih ciljeva i zadataka u samom tijeku nastave, ako to samostalnije provjeravaju i ocjenjuju rezultate uenja te ih usporeuju s prijanjim postignuima i slino.22 Nastavnici mogu potaknuti interes na vie naina. Prvi nain je da pokuaju kod uenika uspostaviti pozitivan odnos prema predmetu odnosno nastavnim temama. Barica Marenti Poarnik navodi sljedee mogunosti: primjeren stupanj novosti, iznenaenja, te neoekivanih i spoznajno neskladnih podataka (Je li doista Kolumbo otkrio Ameriku?); povremeno ukljuivanje metoda koje potiu osobnu angairanost uenika simulacije, igre uloga; organiziranje utvrivanja i provjere znanja u obliku zagonetaka i kvizova; omoguavanje izbora tema i naina kako izvesti odreene zadatke (uenici biraju knjievna djela koja e proitati i o njima izvjetavati ili teme koje e istraiti); i izborni predmeti mogu pomoi pri utvrivanju i proirivanju uenikova interesa; interes i unutarnju motivaciju openito jaa i mogunost da uenici pitaju o onome to im nije jasno, da govore o svojim iskustvima i idejama te da izraavaju svoja miljenja, ak i kad se ona razlikuju od nastavnikovog, to omoguuju otvoreni, demokratski odnosi.23

Nastavnici mogu poveati motivaciju za kolski ili domai rad autentinim zadacima (vizualni ili pismeno-grafiki prikazi), radom u skupinama, strunim izletima, radom u arhivu ili u muzeju, raznim projektima i istraivakim radom te alternativnim ocjenjivanjem (kolegijalno, samoocjenjivanje) i na druge naine. Mogu koristiti i razne nastavne strategije, metode i postupke koje potiu interes uenika i djeluju motivacijski na njih, npr. slikovnu ili usmenu demonstraciju, upotrebu razliite slikovne ili pisane grae, upotrebu Interneta ili CD-a, iskustveno uenje (pisane ili govorne igre po ulogama) itd. Upravo pri metodi izlaganja nastavnici mogu koristiti posebne tehnike kao to su npr. tehnika oputanja i vizualizacije, metaforiko pripovijedanje, globalno predstavljanje nastavnog gradiva, izbor rijei, varijacije glasa, glazba i slino.24 Naini za poticanje motivacije za uenje esto su prikazani u obliku savjeta odnosno osnovnih pravila za nastavnike. Prvo se pravilo odnosi na zadovoljavanje
22 Strmnik, F. (2001): Didaktika. Osrednje teoretine teme, Ljubljana: Znanstveni intitut Filozofske fakultete, str. 166. 23 Marenti Poarnik, B. (2000): Psihologija uenja i nastave, Ljubljana: DZS, str. 191. 24 Vie o nastavnim obicima u: Trkan, D., Gerden, V., Kunaver, V. (1999): Evropsko gospodarstvo v 18. stoletju in zaetki moderne industrializacije v Angliji. Uporaba aktivnih unih oblik in metod, Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za olstvo.

23

Povijest u nastavi

osnovnih zahtjeva: Omoguite organiziranu razrednu sredinu. Budite nastavnik koji podupire. Zadajte zadatke koji predstavljaju izazov, ali nisu preteki. Neka zadaci budu vrijedni rjeavanja.25 Drugo pravilo glasi da kod uenika treba graditi samosvijest i pozitivna oekivanja: Zaponite rad na uenikovoj razini. Neka nastavni ciljevi budu jasni, specifini i ostvarivi. Naglasite usporeivanje uenikih rezultata, a ne natjecanje. Modelirajte dobro rjeavanje problema.26 Tree je pravilo da uenicima treba pokazati vrijednost uenja: Poveite nastavni zadatak s potrebama uenika. Nadoveite radne aktivnosti na interese uenika. Potaknite znatielju. Neka uenicima zadatci budu zabavni. Uporabite novo, ali i ono to je ve poznato. Pojasnite veze izmeu trenutnog uenja i kasnijeg ivota.27 etvrto je pravilo da nastavnici moraju pomagati uenicima da ostanu usredotoeni na zadatak: Redovito omoguite uenicima izradu radova. Izbjegavajte naglaavanje ocjena. Smanjite rizik u zadatku, a da pri tom zadatak suvie ne pojednostavite. Modelirajte motivaciju za uenje. Poduavajte uenike nastavnim taktikama.28 Jedno od pravila za motivaciju je i to da je potrebno to bolje iskoristiti uvodni dio na poetku svakog nastavnog sata. Taj dio trebao bi biti usredotoen na motivaciju za uenje i rad za vrijeme nastavnog sata. Zato bi nastavnici koritenjem razliitih motivacijskih tehnika trebali posvetiti veliku pozornost upravo prvim minutama nastavnog sata. Primjerice, nastavnici povijesti najee koriste usmeno izlaganje zanimljivih opisa i doivljaja iz prolosti, slikovno pokazivanje, razgovor o aktualnim dogaajima, pokazivanje predmeta i odjee te didaktine igre (kvizove, krialjke) i drugo. Poetnu ueniku motivaciju nastavnici mogu poveati pozitivnim odgovorima na sljedea pitanja koja se odnose na uspjeh, namjenu, radost, poticanje i cilj: Uspjeh: Je li predvieni rad na odgovarajuoj razini za uenike? Odvija li se odgovarajuim tempom? Radi li svaki uenik ono to odgovara njegovim sposobnostima, prethodnom znanju i iskustvu? Ako uenikov rad nije na traenoj razini, zahtijeva li se da radi dalje dok ne uspije? Namjena: Razumiju li uenici osobnu prednost koju e stei uenjem onoga to poduavate? Cijene li uenici vanost onoga to ue za posao u ivotu? Prodajete li aktivno svoj predmet i teme? Radost: Jesu li vai nastavni satovi razliiti? Ukljuuju li vai nastavni satovi znatnu aktivnost uenika? Jesu li aktivnosti koje koristite uenicima zabavne, npr. diskusije, rad u skupinama, igre, natjecanja, kritike itd.? Uvaavate li uenikovu vanost i zanimanje? Imaju li uenici mogunost pokazati kreativnost ili izraavanje, npr. u problemskom uenju ili planskim aktivnostima? Pouavate li s oduevljenjem? Imate li dobar odnos s uenicima?

25 26 27 28

Woolfolk, A. (2002): Pedagoka psihologija, Ljubljana: EDUCY, str. 373. Ibid. Ibid. Ibid.

24

Trkan: Motivacijske tehnike u nastavi

Poticaji: Potiete li esto svoje uenike, npr. ocjenama, komentarima, pohvalama itd.? Daju li se poticaji i priznanje za uspjeh pravovremeno, nakon to uenik zavri sa svojim radom? Cilj: Jesu li postavljeni ciljevi vrijedni toga da ih vai uenici dosiu i? Provjeravate li esto i planirate li krajnje rokove za predavanje uenikih radova? Postavljate li osobne ciljeve za uenike,, hvalite li ih kao to je primjereno? Potiete li uenike da preuzmu odgovornost za svoje uenje? Potiete li nadarenije uenike da odreuju svoje nastavne potrebe i postavljaju svoje nastavne ciljeve te ocjenjuju svoje uenje i mijenjaju ga u skladu s rezultatima? Nastavnici ne bi trebali postavljali jednostavna pitanja, kao to je npr.: Kako motivirati uenike?, ve prije svega pitanje: Kako poveati kakvou motivacije uenika?29 Optimistine poruke morale bi biti sastavni dio nastavnog sata. Jedna od njih moe biti: Znam da dananji rad predstavlja teak izazov, no znam da ga svi moemo savladati. Potrudimo se! Pripremio sam neke vjebe koje e vam moda biti zamorne, iako ete na kraju biti oduevljeni onime to ste postigli.30 Nastavnik i za neprimjereno ponaanje u nastavi moe koristiti razliite motivacijske strategije npr. moe koristiti semafor, odnosno crvenu, zelenu i naranastu karticu, i to tako da nalijepi zelenu karticu ili papir na plou kad dozvoljava da uenici meu sobom razgovaraju. Kad nastavnik nalijepi naranastu karticu, znai da oekuje tiinu u roku od jedne minute, a ako pak nalijepi crvenu karticu, to, naravno, znai da u razredu treba biti potpuna tiina.31 Nastavnik bi trebao ponuditi uenicima razna podruja, zadatke i djelatnosti na izbor; trebao bi ukljuivati divergentna pitanja i zadatke; trebao bi unositi nove elemente, raznolikosti i iznenaenja; trebao bi stalno davati konkretne povratne informacije o uspjehu; trebao bi ukljuivati elemente mate i igre; izraavati pozitivna oekivanja prema uenicima; trebao bi uvoditi samostalne projekte uenika ili projekte u skupinama, uenje u prirodi itd.32 Zakljuak Motivacija za uenje znai usmjeravanje energije na dostizanje postavljenih nastavnih ciljeva. Pritom se mogu koristiti razne motivacijske tehnike. Za motivaciju uenika vana je ustrajnost, odnosno trajanje. to dulje traje, vea je mogunost uspjeha i zavravanja postavljenih zadataka. Vani su i nastavni ciljevi koji predstavljaju dostignua koja uenici trebaju postii. Postavljeni ciljevi poboljavaju uspjenost, zato to usmjeravaju pozornost na postavljeni zadatak, ukljuuju trud, poveavaju ustrajnost i pospjeuju razvoj novih strategija za dostizanje ciljeva. Na postizanje
29 Marenti Poarnik, B. (2000): Psihologija uenja in pouka, Ljubljana: DZS, str. 193. 30 Ibid, str. 220. 31 Ginnis, P. (2004): Uitelj sam svoj mojster. Kako vsakega uenca pripeljemo do uspeha, Ljubljana: Rokus, str. 221. 32 Marenti Poarnik, B. (2000): Psihologija uenja in pouka, Ljubljana: DZS, str. 193.

25

Povijest u nastavi

nastavnih ciljeva utjee i ueniko prihvaanje ciljeva koje je predvidio nastavnik; ako ih uenici prihvate, ti ciljevi onda potiu i motivaciju. Motivacijske tehnike u nastavi odnose se na predznanje uenika i na novo nastavno gradivo, utjeu na osjeajno angairanje uenika te takoer na njihovo zanimanje i elje. Motivacijske tehnike mogu biti klasine, inovativne, planirane, spontane, kratkotrajne, dugotrajne, uvodne, zakljune ili meu-motivacije. S obzirom na osjetila uenika, mogu biti vizualne (vid), auditivne (sluh), kinetike (kretanje), olfaktorne (njuh) i gustativne (okus).33 Nastavni proces ukljuuje razne naine i strategije koje mogu motivirati uenike. Motivacijska strategija je, naime, svaka djelatnost ili svaki sadraj za koji s odreenom vjerojatnou moemo predvidjeti da e potaknuti motivaciju uenika, zato to se nadovezuje na interese, potrebe, vrijednosti, osjeaje, iskustva, predznanje, ivotne ciljeve uenika itd. U svakom sluaju mogli bismo rei da je nastava kao takva motivacijska strategija. Za koritenje te strategije u razredu vano je da izaberemo takvu aktivnost koja je prilagoena naim uenicima u konkretnoj situaciji i koja je ciljno usmjerena.34 Da bi temeljito ovladali nastavnim predmetom, nastavnici bi trebali stvoriti pozitivno nastavno ozraje i raspoloenje, pokazivati oduevljenje za nastavno gradivo, zanimati se za uenike, poticati svakog uenika ponaosob, imati prirodan osjeaj za autoritet i samopotovanje, meusobno potovanje i oputen odnos (izmeu uenika i nastavnika) te spretno poticati pozitivnu dinamiku skupine, te ukljuivati humor i oduevljenje.35

33 Opisi razliitih vrsta motivacija nalaze se u: Konenik, E. (2002): Nekatere vrste in predlogi motivacijskih strategij pri pouku geografije. U: Geografija v oli. Letnik XI. t. 3, str. 315. 34 Konenik, E. (2002): Nekatere vrste in predlogi motivacijskih strategij pri pouku geografije. V: Geografija v oli, Letnik XI. t. 3, str. 15. 35 Dhority, L. (1992): Ustvarjalne metode uenja, Ljubljana: Alpha Center, str. 63-64

26

Trkan: Motivacijske tehnike u nastavi

Literatura
Dhority, L. (1992): Ustvarjalne metode uenja, Ljubljana: Alpha Center. Ferjan, T. (2003): Novi vidiki motivacije pri pouku osredinjenem na uenca. V: Didakta, Letnik XIII. t. 70/71, str. 29-31. Ginnis, P. (2004): Uitelj sam svoj mojster. Kako vsakega uenca pripeljemo do uspeha, Ljubljana: Rokus. Konenik, E. (2002): Nekatere vrste in predlogi motivacijskih strategij pri pouku geografije. V: Geografija v oli, Letnik XI. t. 3, str. 315. Marenti Poarnik, B. (2000): Psihologija uenja in pouka, Ljubljana: DZS. Petty, G. (1993): Teaching Today. A Practical Guide. Stanley Thornes (Publisher) Limited. Punik, M., arkovi Adlei, B., Bizjak, C. (2001): Razrednik v osnovni in srednji oli, Ljubljana: Zavod RS za olstvo. Raffini, J. P. (2003): 150 vaj za poveanje notranje motivacije pri uencih, Ljubljana: Educy. Revolucija uenja (2001): Ljubljana: EDUCY. Rutar Ilc, Z. (2003): Pristopi ki pouevanju, preverjanju in ocenjevanju, Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za olstvo. Strmnik, F. (2001): Didaktika. Osrednje teoretine teme, Ljubljana: Znanstveni intitut Filozofske fakultete. Toman, M., eko, M. (2002): Ustvarjalne igre. V: Uitelj govornik in moderator pouka. Kako do kakovostnejega pouevanja, Ljubljana. Zavod RS za olstvo, str. 96-113. Trkan, D. (2003). Preverjanje in ocenjevanje znanja z avtentinimi nalogami pri pouku zgodovine. V: Zgodovina v oli, Letnik XII. t. 34, str. 3137. Trkan, D. (2003): Sodobno pisno preverjanje in ocenjevanje znanja pri zgodovini v srednji oli na izbranih temah 20. stoletja, Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za olstvo. Trkan, D., Gerden, V., Kunaver, V. (1999): Evropsko gospodarstvo v 18. stoletju in zaetki moderne industrializacije v Angliji. Uporaba aktivnih unih oblik in metoda, Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za olstvo. Urbanc, D. (1991): Superlearning. Uinkovita metoda za uenje tujih jezikov, Radovljica: Didakta. Woolfolk, A. (2002): Pedagoka psihologija, Ljubljana: Educy. Znanje velja (1996): Zbornik prispevkov o miselnih vzorcih, uenju in znanju v prihodnje. Ljubljana: Artur.

Prevela sa slovenskoga: Ana Labar

27

Povijest u nastavi

SUMMARY

Technics of classroom motivation

Motivational techniques have been used in teaching in all stages of the educational process and they are especially important at the beginning of the lessons when teachers try to attract students attention to the new teaching material. Motivational techniques can relate to the teaching material (motivational teaching techniques) or they can simply be motivational techniques aimed at retaining students attention. Special motivational techniques are intended for relaxation and students short breaks. While teaching, teachers can increase the motivation for school or homework using authentic tasks, groupwork, field trips, work in archives or museums, various projects, research work as well as alternative assessment techniques. In the same way, some teaching methods create a greater students interest, e.g. picture or word demonstration, using visual and written materials, using the Internet or CD-ROMs, role-playing. Various teaching and motivational techniques and teaching methods influence the emotional engagement of students, their interest and wishes and create a positive teaching environment.

28