4.

OSNOVE KOMBINATORIKE

4.1. PRINCIPI PREBROJAVANJA 4.2. PERMUTACIJE 4.3. VARIJACIJE 4.4. KOMBINACIJE 4.5. BINOMNA FORMULA

CILJEVI UENJA
Kada ovo poglavlje prouite moi ete da: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Definiete tehnike prebrojavanja, Znaete pojam permutacija sa i bez ponavljanja, Znaete pojam varijacija sa i bez ponavljanja, Znaete pojam kombinacija sa i bez ponavljanja, Radite sa binomnim koeficijentima, Koristite binomnu formulu.

4.1.PRINCIPI PREBROJAVANJA

Predmet kombinatorike je rasporeivanje elemenata u konanim skupovima i odreivanje broja takvih rasporeda. Prouavanje ove oblasti poelo je u 17. veku, uporedo sa nastankom teorije verovatnoe, kada su se prva pitanja iz ove oblasti pojavila u vezi sa igrama na sreu. Prebrojavanja predstavljaju vaan deo kombinatorike. Razliite skupove moramo prebrojavati u cilju reavanja najrazliitijih problema. Nekada su to problemi odreivanja trocifrenih brojeva formiranih od zadatih cifara, ili broj razliitih telefonskih brojeva, do odreivanja sloenosti algoritama ili utvrivanja verovatnoa sluajnih dogaaja.

Primer: Dat je skup { 1, 2,3} . Koliko ima trocifrenih brojeva koji poinju cifrom 2? Sa zadatim ciframa moemo da formirama samo 2 broja koji poinju cifrom 2, a to su 213 i 231 . Prebrojavanja da se vre u konanim ili prebrojivim skupovima i zato su oni predmet prouavanja diskretne matematike. Razlikujemo tri vrste razliitih rasporeda i to su: permutacije, varijacije, kombinacije.

4.2.PERMUTACIJE
Neka je dat skup A = { a1 , a2 ,L , an } . Permutacija je bilo koji raspored svih n elemenata skupa A . Permutacije bez ponavljanja elemenata se mogu definisati i kao broj svih bijektivnih preslikavanja skupa A u samog sebe. Primer: 1 2 3 4 5 Jedna permutacija skupa A = { 1, 2,3, 4,5} , je . 2 5 4 3 1 Broj permutacija skupa od n elemenata iznosi P ( n ) = n ( n 1) L 2 1 = n ! Simbol n ! je skraenica za zapisivanje uzastopnog proizvoda od n elemenata i ita se n faktorijel. Po definiciji se uzima da je 0! = 1 . Primer: 5! = 5 4 3 2 1 =120.

Primer: Dat je skup A = { a1 , a2 } . Koliko ima permutacija elemenata ovoga skupa , a da se elementi ne ponavljaju? Ima ih dve. To su: a1a2 i a2 a1 . P ( 2 ) = 2 P ( 1) = 2 1 = 2 Primer: Dat je skup A = { a1 , a2 , a3 } . Koliko ima permutacija elemenata ovoga skupa, a da se elementi ne ponavljaju? Ima ih est. To su: a1a2 a3 a1a3 a2 a2 a1a3 a2 a3 a1 a3 a1a2 i a3 a2 a1 . P ( 3) = 3 P ( 2 ) = 3 2! = 3 2 1 = 6 Primer: Dat je skup A = { a1 , a2 , a3 , a4 } . Koliko ima permutacija elemenata ovoga skupa , a da se elementi ne ponavljaju ? Ima ih 24 . To su: a1a2 a3 a 4 a2 a1a3 a4 a3 a1a2 a4 a4 a1a2 a3 a1a2 a 4 a3 a2 a1a4 a3 a3 a1a4 a2 a4 a1a3 a2 a1a3 a2 a 4 a2 a3 a1a4 a3 a2 a1a4 a4 a2 a1a3 a1a3 a 4 a2 a2 a3 a4 a1 a3 a2 a4 a1 a4 a2 a3 a1 a1a4 a2 a3 a2 a4 a1a3 a3 a4 a1a2 a4 a3 a1a2 a1a4 a3 a2 a2 a4 a3 a1 a3 a4 a2 a1 a4 a3 a2 a1 P ( 4 ) = 4 P ( 3) = 4 3! = 4 6 = 24 . .

Primer: Na koliko naina se mogu rasporediti 6 razliitih knjiga na policu? P ( 6 ) = 6! = 6 5 4 3 2 1 = 720 . Primer: Pela treba da skupi polen sa 7 razliitih cvetova. Kada uzme polen sa cveta ona se na njega vie ne vraa. Na koliko naina pela moe da obie svih 7 cvetova? P ( 7 ) = 7! = 7 6 5 4 3 2 1 = 5040 .

Permutacije se esto pojavljuju u definisanju pojmova. Naprimer, obrazac za izraunavanje determinanti, koriste se kod algoritama za sortiranje, raspored karata u pilu, u matematikoj estetici i slino.

PERMUTACIJE SA PONAVLJANJEM
Neka je dat skup A = { a1 , a2 ,L , an } . Broj permutacija sa ponavljanjem, skupa od n elemenata, meu kojima ima k1 , k2 ,K , km jednakih iznosi n n k1 n k1 k3 Pk1 ,k2 ,K km ( n ) = L k3 k1 k2 km n! . = km k1 !k2 !K km !

Primer: Napisati sve permutacije elemenata a, b, b . abb, bab, bba

Primer: Odrediti broj permutacija elemenata 0, 0, 0,1,1,1,1 . 7 7 3 7! 7 6 5 4! = = 35 . Broj permutacija je P3,4 ( 7 ) = = 3!4! 3 4 3!4!

4.3.VARIJACIJE ILI UREENI IZBORI BEZ PONAVLJANJA ELEMENATA

Definicija: Neka je dat skup A = { a1 , a2 ,L , an } . Varijacija klase od k elemenata je bilo koja k -torka razliitih elemenata skupa A . Broj varijacija iznosi Vkn = ( n i ) = n ( n 1) L ( n k + 1) .
i =1 k 1

Varijacije bez ponavljanja elemenata se mogu definisati i kao broj svih injektivnih preslikavanja skupa A od n elemenata u skup B od k elemenata , f :AB. Napomena: U savremenoj literaturi sve se manje koristi naziv varijacije, ve naziv kpermutacije. Primer: Dat je skup A = { a1 , a2 , a3 } . Koliko ima varijacija druge klase elemenata ovoga skupa i kako glase? Ima ih est. To su: a1a2 a1a3 V23 = 3 2 = 6 . a2 a1 a2 a3 a3a1 a3 a2

Primer: Na konkurs u firmu javilo se 6 kandidata za radna mesta direktora , sekretara i potrira. Na koliko naina ih je mogue izabrati? Vrimo izbor 3 od 6 kandidata. Kako je raspored ( funkcija) bitan, u pitanju su varijacije tree klase od 6 elemenata. V36 = 6 5 4 = 120 .

VARIJACIJE SA PONAVLJANJEM
Neka je dat skup A = { a1 , a2 ,L , an } . Varijacija sa ponavljanjem klase od n elemenata je bilo koja k -torka elemenata skupa A . Broj varijacija iznosi Vkn = n k Napomena: Ako je klasa jednaka broju elemenata zadatog skupa, varijacije se svode na permutacije. Varijacije sa ponavljanjem elemenata se mogu definisati i kao broj svih preslikavanja skupa A od n 1 elemenata u skup B od k 0 elemenata, f :AB. Primer: Koliko ima dvociftrnih brojeva koji se mogu napisati sa ciframa 1, 2,3 i kako glase?

3 2 Ima ih V2 = 3 = 9 . To su: 11,12,13, 21, 22, 23,31,32,33 .

4.4.KOMBINACIJE ILI NEUREENI IZBORI BEZ PONAVLJANJA ELEMENATA

Neka je dat skup A = { a1 , a2 ,L , an } . Kombijacija klase od k elemenata je bilo koja k -torka razliitih elemenata skupa A . Broj kombinacija iznosi Ckn = Vkn n n ( n 1) L ( n k + 1) = = k! k k!

n Izraz ita se n nad k. k n je broj svih poskupova datog skupa A koji imaju k elemenata. k Primer: Dat je skup A = { a1 , a2 , a3 } . Koliko ima kombinacija druge klase elemenata ovoga skupa i kako glase? 3 3 2 3 = 3. Ima ih C2 = = 2 2! To su: a1a2 a1a3 a2 a3 . Napomena: Osnovna razlika izmeu permutacija, varijacija i kombinacija je u tome to kod permutacija koristimo i rasporeujemo sve elemente zadatog skupa, dok kod varijacija i kombibacija koristimo podskupove zadatog skupa. Sa druge strane, razlika izmeu varijacija i kombinacija je u tome to je kod varijacija je bitno mesto elementa u rasporedu, a kod kombinacija nije. Primer: Koliko ima trocifrenih brojeva koji se mogu napisati sa ciframa 1, 2,3 ? Kako je u broju bitan raspored cifara, ovo su varijacije. 3 Ima ih V2 = 3 2 = 6 . 6

Primer: Koliko ima pravih koji se mogu povui kroz nekolinearne take A, B, C ? Kako je sada nije bitan raspored taaka na pravoj, ovo su kombinacije. 3 3 2 3 2 3 = = 3. Ima ih C2 = = 2 2! 2 1 To su prave AB , AC i BC .

KOMBINACIJE SA PONAVLJANJEM
Neka je dat skup A = { a1 , a2 ,L , an } . Kombijacija klase od k elemenata sa ponavljanjem je n + k 1 Ckn = . k Primer: Na koliko naina se 12 istih lopti moe rasporediti u 6 razliitih kutija. 6 + 12 1 12 Ima ih C6 = = 6188 . 12

4.5.BINOMNA FORMULA
n Izraz se naziva binomni koeficijent i definie kao: k n n ( n 1) ( n 2 ) L ( n k + 1) n n! = = = . k! k !( n k ) ! n k k n n n + 1 n n + = i = = 1. k 1 k k 0 n

Binomna formula

( a + b)
n k =0

n n n n n = a n + a n 1b + a n 2b 2 + L + ab + b = 1 2 n 1
nk

k a

bk

n,kN

n nk k Opti lan binomnog razvoja je oblika Tk +1 = a b . k Primer: Razviti po binomnoj formuli x .

6 6 4 6 2 6 6 1 6 1 1 1 6 x = x 1 x + 2 x 3 + 4 2 5 4 + 6 = x x x x 15 6 1 x 6 6 x 4 + 15 x 2 20 + 2 4 + 6 x x x

1 x

Primer:
2 1 Odrediti peti lan u razvijenom obliku binoma x 2 x 3 . 12

12 1 T5 = x 2 4 Primer:

12 4

20 2 x 3 = 495 x 3

n n n n n Dokazati + + + L + = 2 0 1 2 n Ako u binomnoj formuli stavimo da je a = 1 i b = 1 dobiemo traenu vezu. Primer: n n n n n Dokazati + + + L = + + L 0 2 4 1 3 Ako u binomnoj formuli stavimo da je a = 1 i b = 1 dobiemo traenu vezu.