- KRIVINO PROCESNO PRAVO - POSEBNI DIO II.

ISTRAGA Pojam i cilj:Istraga je faza prethodnog postupka koju provodi tuilac protiv odreenog lica zbog postojanja osnova sumnje da je izvrilo krivino dijelo. Prema zakonu istraga obuhvata aktivnosti preduzete od strane tuioca ili ovlatenog lica u skladu sa ovim zakonom ukljuujui i prikupljanje i uvanje izjava i dokaza. Osnovne karakteristike: Istraga ima tuilaki karakter kako zbog organa koji je sprovode tako i zbog prirode odnosa meu glavnim krivino procesnim subjektima. Pojam sutina i znaaj prijave Otkrivanje krivinog dijela odvija se uglavnom putem prijave a izuzetno i glasom o tome da je uinjeno neko krivino dijelo ako glas dopre do tuioca. Kao krivino procesni akt prijava otkriva da je izvreno krivino dijelo i o tome obavjetava javnog tuioca.Poseban znaaj o sastavljanju odnosno dostavljanju prijave javnom tuiocu imaju policijski organi.Prijava je krivino procesni akt kojim fiziko ili pravno lice obavjetava javnog tuioca o tome da je izvreno krivino dijelo i pri tome ukazuje i na odreeno lice koje bi moglo biti izvrioc krivinog dijela. Ona je pisano ili usmeno obavjetenje o izvrenom krivinom dijelu upueno tuiocu neposredno ili posredno. Prema tome ko ih podnosi prijave mogu biti: Slubene prijave: je akt kojim slubeno lice u organima vlasti preduzeima ili ustanovama obavjetava tuioca o krivinom dijelu o kome su oni obavjeteni ili za koji saznaju na neki drugi nain. Slubene prijave najee podnose policijski organi. Podnosei prijavu slubeno lice e poduzeti mjere da bi se sauvali tragovi krivinog dijela. Pored toga zdravstveni radnici, nastavnici, vaspitai, roditelji, staraoci, usvajaoci ili druga lica koja su duna da pruaju pomo i zatitu maloljetnim licima a koji saznaju ili uoe da je maloljetno lice rtva seksualnog, fizikog, ili nekog drugog zloastavljanja duni su o toj sumnji odmah obavjetiti ovlateno slubeno lice ili javnog tuioca. Privatna prijava: je akt kojim pojedini graanin ili pravno lice obavjetava tuioca o krivinom dijelu. Graanin ima pravo prijaviti izvrenje krivinog dijela, a to znai da je dunost svakoga ko zna za izvrenje krivinog dijala isto prijaviti ili u suprotnom i sam ini krivino dijelo. Zakon je predvidio posebne sankcije za lica koja su optuena od strane Meunarodnog krivinog suda. Svaki graanin je duan prijaviti mjeto ili kretanje na kome se nalazi optueni ako blagovremeni pronalazak tog lica zavisi od ove prijave.Ovdje je potrebno prije znati za optunicu Meunarodnog krvinog suda i kretanje ili mjesto gdje se nalazi oprueni.Posmatrano sa asprekta obaveznosti prijavljivanja krivinog dijela prije svega mogu biti obavezne i fakultativne (dobrovoljne). Obaveza prijavljivanja krivinog djela odnosi se prije svega na slubena lica u svim organima vlasti, javnim preduzeima i ustanovama koja su duna da prijave krivina dijela o kojima su obavezna i za koja znaju na neki drugi nain. Prema nainu podnoenja prijava moe biti u pisanoj formi ili usmena, a kada se ona podnosi usmeno prijavilac e se upozoriti na posljedice lanog prijavljivanja. Podnesena pismena krivina prijava mora biti potpisana ili anonimna. Potpisivanje prijave lanim imenom je krivino dijelo falsifikata. Anonimne prijave mogu nastati iz raznih razloga (strah podnosioca da se ne izloi eventualnoj opasnosti, prezir sredine u kojoj ivi). Sadrina prijave Zakon o krivinom postupku kao i zakoni i drugi propisi iz oblasti funkcionisanja ovlatenih slubenih lica ne sadre izriite odredbe o sadrini prijave osim djelimino kada je rije o izvjetaju ovlatenih slubenih lica. Po mogunosti svaka prijava trebala bi sadrati -line podatke prijavioca, osim ako bi navoenje ovih podataka bilo tetno za njega, -podatke o krivinom dijelu koje obuhvataju injenini opis krivinog dijela u pogledu naina, mjesta, veremena i sredstva izvrenja. -to detaljniji opis mjesta dogaaja i situacije na njemu, -opis korpora delicti, -ko i ta je napadnuto,

-dali je prijavilac izvrio promjene na mjestu dogaaja, -line podatke o prijavljenom licu, -podatke o oteenom -vrijeme saznanja za krivini dogaaj-dijelo, -saznanja koja su svojom djelatnou i aktivnou pribavila ovlatena slubena lica, -podatke o licima koja mogu potvrditi navode u prijavi. Ukoliko je poinilac poznat unose se podaci o kojima prijavilac raspolae. Prijava ovlatenog slubenog lica Prijave ovlatenih slubenih lica mogu se razlikovati sa obzirom na izvore saznanja o izvrenom krivinom dijelu i uiniocu. -Prijave koje ovlateno slubeno lice podnosi na osnovu sopstvene aktivnosti. Cilj poduzetih potranih radnji je da se pronae uinilac krivinog dijela, da se sprijei skrivanje i bjekstvo osumnjienog ili sauesnika, da se otkriju i obezbjede tragovi krivinog dijela i predmeti koji mogu posluiti kao dokaz kao i da se prikupe sve informacije koje bi mogle biti od koristi u krivinom postupku. Ovlateno slubeno lice sastavlja prijavu na osnovu obavjetenja i podataka pribavljenih kriminalistikom obradom odreenog kriminalnog dogaaja odnosno povodom rezultata primjene odreenih mjera i radnji koje ovlateno lice poduzima povodom konkretnog krivinog dogaaja i njegovog uinioca ukoliko je poznat.. Zakonom je propisano da se izvjetaj temelji na prikupljenim izjavama i dokazima. -Prijave podnesene od drugih subjekata koje ovlatena slubena lica proslijeuju tuiocu, a izuzetno sudu i ovlatenim slubenim licima. Meutim ako je prijava podneena nadlenom sudu ili tuilatvu ili ovlatenom slubenom licu oni e tu prijavu primiti i odmah je dostaviti nadlenom tuiocu. -Angaovanje ovlatenih slubenih lica po posebnim prijavama. Poslije podnoenja i proslijeivanja prijave tuiocu postupanje ovlatenih slubenih lica je razliito i nemoe se unaprijed precizno odrediti. To postupanje zavisi od stava tuioca, mada je i objektivno usvojeno sadrinom i kvalitetom prijave.Poslije podnoenja prijave ovlatena slubena lica gube pravo njenog povlaenja jer njihove daljnje radnje usmjerava tuilac. Poseban izvjetaj kao dopuna prijave Ako ovlateno slubeno lice poslije podnesene prijave koja je sastavljena na osnovu prikupljenih izjava sazna za nove dokaze ili injenice koje o krivinom djelu izvrit e dopunu prethoednog izvjetaja i predati je tuiocu. Dopuna prijave obavezna je u sluaju kada je uinilac bio nepoznat u momentu podnoenja pa je naknadnom aktivnou otkriven odnosno krivino dijelo rasvjetljeno. Postupak podnoenja prijave Prijava se podnosi nadlenom tuiocu tj. tuiocu koji je nadlean da preduzme krivino gonjenje za odreeno krivino dijelo. Procesno dejstvo prijave Prijava je esto prvi izvor saznanja o mogunosti postojanja krivinog dijela. Ona je osnov i povod za pokretanje krivinog progona. Prijavom se ne dokazuje postojanje krivinog dijela i njegovog uinioca nego se na njih upozorava drugim rijeima. Prijava nemoe sluiti kao dokaz u krivinom postupku. Drugi nain saznanja tuioca za krivino dijalo Krivino gonjenje se moe preduzeti bez prijave. O krivinom dijelu tuilac moe da sazna na druge naine ( neposrednim opaanjem, i posredstvom glasa o izvrenom krivinom dijelu). Obaveza poduzimanja krivinog gonjenja u takvim sluajevima posljedica je principa legaliteta krivinog gonjenja koji obavezuje tuioca na preduzimanje krivinog gonjenja bez obzira na nain na koji je saznao za izvrenje krivinog dijela. 4. SPROVOENJE ISTRAGE Istraga se pokree naredbom tuioca o sprovoenju istrage. Naredba o sprovoenju istrage se donosi na osnovu postojanja osnova sumnje da je izvreno krivino dijelo to predstavlja materijalni uslov za sprovoenje istrage.Izvori saznanja o postojanju osnovane sumnje o uinjenom krivinom dijelu su svi oni koje predvia zakon. Protiv naredbe tuioca o sprovoenju istrage nije doputena alba.

Zakon predvia jo jednu mogunost o pokretanju israge. O sprovoenju istrage donosi se naredba koja predstavlja formalni uslov za njeno sprovoenje i ona sadri sljedee obavezne elemente: -podatke o uiniocu krivinog dijela ukoliko su poznati, -opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljeja krivinog dijela, -zakonski naziv krivinog dijela, -okolnosti koje potvruju osnove sumnje za sprovoenje istrage, -postojee dokaze U naredbi e tuilac navesti koje okolnosti treba istraiti i koje istrane radnje treba poduzeti. Danom donoenja naredbe poinje tei zakonom propisani rok koji je dat tuiocu za sprovoenje istrage. Sadraj istrage odreen je tako da u toku njenog sprovoenja tuilac moe poduzeti sve istrane radnje ukljuujui ispitivanje osumnjienog i sasluanje oteenog i svjedoka, vrenje uviaja u rekonstrukciji dogaaja, preduzimanje posebnih mjera koje obezbjeuju sigurnost svjedoka i i informacija potrebnih za vjetaenje. O poduzetim istranim radnjama sastavlja se zapisnik u skladu sa zakonom. Tuilac ima pravo da ne donese naredbu o sprovoenju istrage ukoliko ocijeni da prikupljena saznanja i dokazi o krivinom dijelu i / ili uinioca ne predstavljaju potreban uslov za sprovoenje istrage. Podnosilac prijave i oteeni imaju pravo da uloe pritubu uredu tuioca u roku od osam dana. Poseban sluaj kad tuilac nee narediti sprovoenje istrage jeste kod sprovoenja meunarodnog prava za lica sa imunitetom. 5. NADZOR TUIOCA NAD RADOM OVLATENIH SLUBENIH LICA Materijalni uslov da bi ovlatena slubena lica vrila odreene radnje jeste da postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino dijelo. Poseban formalni uslov za preduzimanje tih radnji od strane ovlatenih slubenih lica ne postoji ve se radi o faktikom vrenju odreenih radnji ili postoje izvjesni formalni aspekti koji se odnose na dunost obavjetavanja o tome tuioca i omoguavanja da on vri nadzor nad radom ovlatenih slubenih lica. 5.1 Krivina djela s propisanom kaznom zatvora preko pet godina Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino dijelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina, ovlateno slubeno lice je duno odmah obavjestiti tuioca i pod njegovim nadzorom poduzeti potrebne mjere koje se odnose na lica ili dokaze. Na lica se odnose mjere da se pronae uinilac krivinog dijela, da se sprijei skrivanje ili bjekstvo osumnjienog i sauesnika. Kada postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino dijelo zaprijeeno kaznom zatvore preko pet godina ovlateno slubeno lice duno je da u sluaju opasnosti od odlaganja preduzeti neophodne radnje da se pronae poinilac krivinog dijala, da se sprijei skrivanje i bjekstvo osumnjienog i sauesnika, da se otkriju i sauvaju tragovi krivinog dijela i predmeti koji mogu posluiti kao dokazi te da se prikupe sve informacije koje mogu biti korisne u krivinom postupku. 5.2Krivino dijelo s propisanom kaznom zatvora do pet godina Ako postoji osnov sumnje da je izvreno krivino dijelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora do pet godina, ovlateno slubeno lice je duno obavjestiti tuioca o svim raspoloivim informacijama, radnjama i mjerama koje je preduzelo i to najkasnije sedam dana od dana saznanja o postojanju osnova sumnje da je uinjeno krivino dijelo.Raunanje roka od sedam dana treba da otpone od momenta izvrenja krivinog dijela, odnosno od trenutka kad se dolo do saznanja da je krivino dijelo uinjeno a koja saznanja je registrovalo ovlateno slubeno lice. 6. RADNJE KOJE PREDUZIMA OVLATENO SLUBENO LICE Ovlateno slubeno lice moe obavljati raznovrsne radnje u cilju ostvarivanja cilja istrage. U cilju pronalaska uinioca krivinog dijela, spreavanja, skrivanja ili bjekstva osumnjienog, pronalaska tragova i predmeta koji mogu posluiti kao dokaz i prikupljanja potrebnih informacija ovlaeno slubeno lice moe: -prikupljati potrebne izjave od lica -izvriti potrebano pregled prevoznih sredstava, putnika i prtljaga -ograniiti kretanje na odreenom prostoru za vrijeme potrebno da se obavi odreena radnja, -preduzeti potrebne mjere u vezi sa utvrivanje lica i predmeta -raspisati potragu za licem i stvarima za kojima se traga -u prisustvu odgovornog lica pretraiti odreene objekte i prostorije dravih organa, javnih preduzea i ustanova i obaviti uvid u odreenu njihovu dokumentaciju -preduzeti druge potrebne mjere i radnje.

Pored toga ovlaeno slubeno lice ima mogunost preduzeimanja i drugih radnji koje se svode na poseban oblik lienja slobode kao i radnje koje spadaju nadlenost prvenstveno tuioca ali ih pod zakonom utvrenim uvjetima moe sprovesti i ovlaeno slubeno lice. Prema lanu 220. ovlaeno slubeno lice ima pravo da zadri do est asova lice zateeno na mjestu izvrenja krivinog djela radi prikupljanja obavjetenja ako ta lica mogu dati obavjeetenja vezana za krivini postupak moe izvriti fotografisanje uzimati otiske prstiju od tih osoba. 6.1 Uzimanje izjava Pod pojmom uzimanje izjava i prikupljanja drugih dokaza iz lana 219 treba podrazumjevati sva saznanja do kojih su ovlatena slubena lica dola na osnovu svoje operativne djelatnosti. Ovlateno slibeno lice ima pravo i dunost da razgovara sa graanima da bi od njih dobio podatke o kd i uiniocu. Lica koja se odazovu pozivu nisu duna dati bilo kakvu izjavu niti su duna odgovoriti na pitanje postavljeno od strane osl, osim davanja svojih linih podataka o emu e ga osl pouiti. Kad neko lice pristane na davanje izjava osl e uzimanju izjave od njega pristupiti na nain propisan l.78 ispitivanje osumnjienog odnosno 86 (sasluanje svjedoka). U tom sluaju zapisnici sa prikupljenim izjavama mogu da se koriste kao dokaz u krivinom postupku. Ne dolazi u obzir da osumnjieni prethodno daje iskaz a onda se iskaz unese u zapisnik u prisustvu branioca. O preduzetim mjerama i radnjama kao i o prikupljenim izjavama i dokazima osl. Sastavlja izvjetaj koji dostavlja tuiocu. Izvjetaj moe da sadri pravnu kvalifikaciju kd ali mora da obuhvati injenini opis sa navoenjem prikupljenih izjava i dokaza i to kako onih koje idu na teret osumnjienog tako i onih koji idu u njegovu korist. Ako osl poslije podnoenja izvjetaja sazna za nove injenice, dokaze ili tragove kd. duno je prikupiti potrebna obavjeetenja i izvjetaje o tome kao dopunu prethodnog izvjetaja odmah dostaviti tuiocu. 6.2 Druge mjere i radnje osl Osl moe vriti i potrebne preglede prevoznih sredstava , putnika i prtljaga. Pod prevoznim sredstvima se podrazumjevaju sva sredstva koja mogu posluiti za prevoz ljudi i stvari i to bez obzira na osnovnu namjenu. Ovaj pregled treba razlikovati od pretresanja stana prostorija i lica. Osl moe ograniiti kretanja na odreenom prostoru za vrijeme potrebno da se obavi odreena radnja. Osl moe preduzeti sve potrebne mjere, radi utvrivanja identiteta lica i predmeta tj. ustanovljavanje svih obiljeja po kojima se ona razikuju od svih ostalih. Radi pronalaska uinioca kd spreavanja, skrivanja i bjekstva osumnjienog ili sauesnika kao i pronalska stvari osl moe raspisati potragu za licem i stvarima za kojima se traga. Ovu potragu treba razlikovati od potjernice u smislu lana 442 do 446. Osl ima i mogunost pretraivanja odreenih objekata i prostorija dravnih organa, javnih preduzea i ustanova kao i mogunost uvida u odreeni nivo dokumentacije. 6.3 Zadravanje na mjestu izvrenja kd., predstavlja poseban oblik kratkotrajnog ogranienja slobode od strane osl. I pod uslovima propisanim zakonom. Zadravanje na mjestu izvrenja kd kao i mogunost da to lice moe dati obavjetenja vana za kp predstavlja materijalni uslov za njihovo zadravaje. Ne trai se poseban formalni uslov za ovako zadravanje niti se donosi bilo kakva odluka koja se odnosi na zadravanje ali je ovaj oblik ogranienja line slobode ogranien tako da nemoe trajati due od 6 sati. Osl data su i neka zakonska ovlaenja za preduzimanje mjera kao to su: fotografisanje, javno objavljivanje fotografija osumnjienog i daktiloskopiranje osumnjienog i drugih lica. S druge strane lice prema kome je preduzeta neka od ovih radnji ima pravo da podnese pritubu tuiocu. 6.4 Uviaj i vjetaenje Osl nakon obavjetavanja tuioca duno je izvriti uviaj i odrediti potrebna vjetaenja osim obdukcije i ekshumacije lea. Uviaj se preduzeima kada je za uvianje neke vane injenice u postupku potrebno neposrdno opaanje. Provoenje uviaja je potrebno bez obzira na teinu i vrstu sluaja uvijek kada se osnovano pretpostavlja da e se neposrednim opaanjem na licu mjesta i drugim radnjama u okviru uviaja otkriti, utvrditi i razjasniti injenice i okolnosti vane za kp. 7.Obdukcija i ekshumacija U svim sluajevima u kojima postoji sumnja ili je oigledno da je smrt prouzrokovanakd ili je u vezi sa uinjenjem kd tuilac je obavezan da neredi vrenje obdukcije. Obdukcija se vri u skladu sa naelima medicinske nauke na nain propisan odredbama lana 103-106 kad je le zakopan odredit e se ekshumacija u cilju pregleda i obdukcije o emu naredbu donosi sud, na zahtjev tuioca.

8.Sudsko obezbjeenje dokaza Sudu je dozvoljeno u odnosu na: -sasluanje svjedoka -druge dokaze materijalni uslov za sasluanje svjedoka prije glavnog pretresa kako bi se njegov iskaz koristio na glavnom pretresu jeste da je to u interesu pravde i da postoji mogunost da svjedok nee biti dostupan sudu za vrijeme suenja.Formalni uslov za ovako sasluanje svjedoka sastoji se u odgovarajuoj procesnoj inicijativi koja se ogleda u postojanju prijedloga stranaka ili branioca, kao i prihvatanju tog prijedloga od strane sudije za prethodni postupak koji tada donosi naredbu da se izjava tog svjedoka uzme na posebnom sasluanju. To sasluanje se sprovodi u skladu sa lanom 262 to znai da e se sprovesti direktno ili unakrsno a po potrebi i dodatno ispitivanje svjedoka kojem prisustvuje sudija za predhodni postupak stranke i branilac. U odnosu na druge dokaze koje je potrebno obezbjditi prije glavnog pretresa netrae se strogo odreeni materijalni i formalni uslovi porebno je samo da stranke ili branilac smatraju da e doi do nestanka odreenog dokaza odnosno do nemogunosti izvoenja takvog dokaza na glavnom pretresu kada mogu predloiti sudiji da prethodni postupak preduzme neophodne radnje u cilju obezbjeivanja dokaza. Ako sudija za prethodni postupak prihvati prijedlog o preduzimanju radnji dokazivanja obavjestie o tome stranke i branioce a ako odbije prijedlog za obezbjeivanje dokaza bilo da se radi o prijedlogu za sasluavanje svjedoka ili o inicijativi za obezbjeenje drugih dokaza donijee rijeenje protiv kojeg se moe izjaviti alba vijeu iz lana 24.stav 6. 9. ZAVRETAK ISTRAGE Istraga se moe zavriti na dva naina to zavisi od rezultata do kojih se dolo u njenom sprovoenju. Jedan od naina okonanja istrage je njena obustava do koje dolazi u sluaju kada rezultati istrage ukazuju da nema mjesta optubi i drugi nain zavretka istrage je okonanje do koje dolazi u sluaju kada rezultati provedenih istranih radnji ukau da ima mjesta optubi. 9.1 Obustava istrage Naredbom tuioca istraga se obustavlja kada tuilac odlui o bilo kom pitanji u toku istrage ustanovi da djelo koje je uinio osumnjieni nije kd. -nema dovoljno dokaza da je osumnjieni uinio kd -dijelo je obuhvaeno amnestijom. U donoenju naredbe o obustavi istrage tuilac je duan obavjestiti oteenog koji ima pravo predvieno u lanu 216 stav 4 ( podnoenje pritube uredu tuioca u roku od osam dana). 9.2 Okonanje istrage Tuilac okonava istragu kad nae da je stanje stvari dovoljno razjanjeno da se moe podii optunoca. Dali je stanje stvari u istrazi dovoljno razjanjeno da se moe podii optunica ocjenjuje sam tuilac, to podrazumjeva razrjeenje o kom se krivinom dijelu radi ko je uinilac kao i sa kojim se dokazima raspolae. Tuilac je duan sasluati osumnjienog prije okonanja istrage i podizati optunice i to pod uslovom da osumnjieni ranije nije bio sasluan. Ako se istraga ne zavri u roku od est mjeseci od donoenja naredbe o sprovoenju istrage potrebne mjere da bi se istraga okonala preuzee kolegij tuilatva. III. POSTUPAK STAVLJANJA POD OPTUBU 1. Uopte o postupku i stavljanje pod optubu Poslije zavrene istrage postupak pred sudom moe biti nastavljen samo na osnovu odgovarajueg optunog akta optunice tuioca. Postupak stavljanja pod optubu je druga faza prethopdnog postupka a sastoji se iz postupka pripreme, podizanja i upuivanja optunice sudiji za prethodno sasluanje potvrivanje ili odbijanje svih ili pojedinih taaka optunice, izjanjenja o krivnji, poricanje ili priznanje krivnje, pregovaranje o krivnji i sporazuma o priznanju krivnje. Povlaenje optunice i prethodni prigovor. Kontrolni dio ove faze postupka uslovljen je postojanjem prethodnih prigovora optuenog ili branioca. Cilj je da se sprijei da se na glavnom pretresu pojavi neuredan optuni akt odnosno nesonovano suenje optuenog. Na taj nain omoguiava se nastavljanje ili obustavljanje krivinog postupka u konkretnoj krivinoj stvari. Optunica je jedini optuni akt u redovnom kp koji priprema i u pismenoj formi podie tuilac. Procesni akti optuenja u posebnim postupcima su:

-optunica sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga u postupku za izdavanje kaznenog naloga -obrazloeni prijedlog sudije za maloljetnike za izricanje vaspitne mjere ili kazne -optunica sa prijedlogom da sud utvrdi da je osumnjieni uinio kd. u stanju neuraunjivosti. 2. Pojam optunice Optunica je u zakonskoj formi sastavljen akt tuioca kojim se omoguava odvijanje kp pred nadlenim sudom i rjeenje krivine stvari koja je predmet postupka. Iako se optunicom na nain kako je ureeno zakonom nestavlja zahtjev za oglaavenje optuenog krivim optunica sama po sebi podrazumjeva zahtjevanje osude koja ne obavezuje sud. Optunica je neophodna forma koja slijedi poslije zavrene istrage. Optunicom se omeava predmet suenja: -odreuje se lice kome treba da se sudi i dijelo za koje treba da mu se sudi tj. historijski dogaaj koji je predmet suenja. -Pored toga to tuilac precizira svoj stav i u pogledu pravne kvalifikacije dijela. 3. Podizanje optunice i sadrina optunice Kp u BiH su sagreeni na akuzatorskom ili optunom naelu tako da sudija nemoe zapoeti postupak ako to ne zatrai tuilac koji snosi teret prikupljanja dokaza. Kada u toku istrage tuilac nae da postoji dovljno dokaza iz koji proizilazi osnovana sumnja da je osumnjieni uinio kd, pripremit e i uputiti optunicu sudiji za prethodno sasluanje. To je materijalni uslov za podizanje optunice koji se svodi na odreenu procjenu tuioca. Nakon toga nastupaju dvije vane procesne posljedice: -osumnieni odnosno optueni i branilac imaju pravo uvida u spise i dokaze, -stranke i branilac mogu predlagati sudiji za prethodno sasluanje preduzimanje radnji koje se odnose na sudsko obezbjeenje dokaza. Zakon ne predvia poseban rok za podizanje optunice nakon okonanja istrage ali e optunica biti podignuta bez odlaganja ako je stanje stvari dovoljno razrijeeno da se ona moe podii. Formalni uslov za podizanje optunice odnosi se na dva aspekta: -svojstvo lica ovlaenog na podnoenje optunice i sadraj optunice sadraj optuibnice ine tri dijela: U prvom dijelu navode se podatci o sudu pred kojim treba da se odri glavni pretres te ime i prezime osumnjienog, lini podaci. Drugi dio sadri pravnu klasifikaciju kd, a trei injenini opis dijela. Obavezni elementi optunice bez obzira na to ko je podnosi su sljedei: -naziv suda -individualizacija osumnjienog, -karakterizacija kd kao injeninog stanja -zakonski naziv k/d sa navoenjem odredba kz, radi se o pravnoj kvalifikaciji kd to znai podvoenje injenica pod zakonske odredbe u odgovarajuem kd. -prijedlog dokaza koje treba izvesti uz naznaenje imena svjedoka i vjetaka, spise koje treba prouiti i predmeta koja slue kao dokaz. -rezultat istrage je poseban vid skraenog obrazloenja, injenini zakljuak tuioca o dokazima koje je on sproveo i za koje je predloio da se izvedu na glavnom pretresu. -materijal koji potkrepljuje navedena optunica. Optunica moe navoditi i neke fakultativne elemente. Jednom optunicom moe se obuhvatiti vie kd ili vie osumnjienih potrebno je pri tome da su ispunjeni isti uslovi kao i kod spajanja postupka tako da se i u fazi podizanja optunice jednostavno rijeava mogui problem spajanja krivinog postupka. 4. POSTUPANJE SUDA SA OPTUNICOM Odmah po prijemu optunice sudija za prethodno sasluanje ispituje dali je optunica propisano sastavljena u smislu lana 227. ovom procesnom radnjom se vri formalno pravna kontrola optunice pri tom je sudija ovlaen i da po potrebi pozove tuioca da dopuni optunici kako bi se po njoj moglo postupati. Prvu injeninu kontrolu optunice vri sudija za prethodno sasluanje i to po slubenoj dunosti a predmet ispitivanja je injenini osnov optunice. Njen dispozitiv i materijali koje je tuilac dostavio uz optunicu. Sudija za prethodno sasluanje prilikom potvrivanja optunice prouava svaku njenu taku i materijale koje mu je dostavio tuilac kako bi utvrdio postojanje osnovane sumnje. Sudija za prethodno sasluanje potvruje ili odbija sve ili pojedine take optunice. Nakon utvrivanja optunica se dostavlja okrivljenom. Ako se optueni nalazi na slobodi optunica mu se dostavlja bez

odlaganja a ako se nalazi u pritvoru onda mu se dostavlja u roku od 24 sata. Sudija obavjetava optuenog da se odreenog dana a najkasnije u roku od 15 dana javi u sud. 5.PROCESNE POSLJEDICE POTVRIVANJA OPTUNICE Nakon potvrivanja pojedinih ili svih taaka optunice osumnjieni dobija status optuenog to za posledicu ima ogranienje odreenih prava odnosno nastupanja pravnih posljedica pokretanja postupka 6. Podnoenje nove ili izmjenjene optunice Nakon odbijanja svih ili pojedinih taaka u optunici tuilac moe podnijeti novu ili izmjenjenu optunicu koja moe biti zasnovana na novim dokazima. Nova ili izmjenjena optunica treba biti zasnovana na novim dokazima jer je prethodna optunica odbijena zbog toga to sudija nije utvrdio postojanje osnovane sumnje. Nova odnosno izmjenjena optunica se podnosi na potvrivanje za razliku od optunice izmjenjene na glavnom pretresu koja se na potvruje. 7.Preliminarni stav optuenog u odnosu na navode iz optube Predtavlja ustvari njegov stav u odnosu na potencijalnu krivnju za krivino dijelo koje je predmet optube a zavisno o tome dali on prihvata krivnju ili je negira zavisi i mogui tip postupka. Prilikom izjanjavanja o krivnji optueni iznosi svoj stav u odnosu na navode u optubi a dalji tok postupka se odvija u zavisnosti dali se optueni izjavio kao kriv ili da se nesmatra krivim. Zakonom je regulisana i situacija ukoliko se optueni ne izjasni o krivnji kada postoji apsolutna pretpostavka da se optueni izjanjava da nije kriv pa e sudija za prethodno sasluanje po slubenoj dunosti unijeti u zapisnik da optueni porie krivnju. Izjavu o krivnji optueni daje sudiji za prethodno sasluanje u prisustvu tuioca i branioca. Izjanjavanje optuenog da je kriv Ako se optueni izjasni da je kriv sudija za prethodno sasluanje upuuje predmet sudiji odnosno vijeu radi zakazivanja roita za utvrivanje postojanje uslova iz l. 230 za pregovaranje o krivnji. Ukoliko se optueni proglasi krivim nakon zavretka glavnog pretresa ili promjeni svoju prvobitnu izjavu o poricanju krivim naknadno prizna krivnju njegova izjava o poricanju krivnje nee biti uzeta u obzir kod odmjeravanja sankcija. Izjanjavanje optuenog da nije kriv Poricanje navoda sadranih u optunici ima znaaj za tok krivinog postupka to se nemoe svesti na pretres za izricanje krivino pravnih sankcija. Ukoliko se optueni izjasni da nije kriv nakon unoenja izjave poricanje krivnje se unosi u zapisnik. Sudija za prethodno sasluanje proslijeuje predmet sudiji odnosno vijeu kome je predmet dodjeljen. 8.Razmatranje izjave o priznanju krivnje Izjava o priznanju krivnje je predmet odgovarajue sudske kontrole izmeu ostalog zbog toga jer je mogue da optueni lano prizna krivnju. Prilikom razmatranja o priznaju krivnje sudija odnosno vijee provjerava vie kumulativno postavljenih elemenata. Najprije da se do izjave o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svijesno i sa razumjevanjem kao i nakon upoznavanja sa moguim posljedicama ukljuujui i posledice vezane za imovinsko poravni zahtjev i trokove krivinog postupka. Priznanje mora biti potpuno i nedvosmisleno, svijesno i bez sumnje urainljivosti optuenog i nesmije biti posljedica prijetnji, iznude i neznanja. Nakon utvrivanja navedenih okolnosti mora se utvrditi i postojanje drugog elementa u okviru procesne radnje razmatranja krivnje koji je kumulativan i odnosi se na provjeravanje dali postoji dovoljno dokaza o krivnji optuenih. Ako sud prihvati izjavu o priznanju krivne izjava se unosi u zapisnik i istovremeno se odreuje datum odranja procesa za izricanje krivino pravnih sankcija najkasnije u roku od tri dana od dana prihvatanja izjave o priznanju. Ako sud odbaci izjavu o priznanjku krivnje o tome se obavjetavaju stranke i branilac i to se konstatuje u zapisnik ime je ovaj postupak zavren 9. PREGOVARANJE O KRIVNJI Optueni i njegov branilac mogu prije glavnog pretresa pregovarati sa tuiocem o uslovima priznavanja krivnje za djelo za koje se optueni tereti. Krajni cilj pregovaranja o krivnji je zakljuenje sporazuma o priznanju krivnje koji sainjavaju tuilac i osumnjieni, odnosno optueni i njegov branitelj. Sporazum o priznanju krivnje je sporazum ne i ugovor koji sainjavaju stranke i branilac s ciljem okonanja odreenog krivino procesnog predmeta bez odravanja glavnog pretresa koji je obavezno podnesen sudu ali koji proizvodi pravne posljedice ne neposredno ve putem presude koju donosi sud nakon to prethodno prihvati sporazum. Predmet sporazuma su uslovi pod kojim os/odnosno optueni priznaje krivnju i oni se prvenstveno odnose na vrstu odnosno visinu krivinih sankcija.

Moe se dogovoriti i izricanje kazne ispod zakonskog minimuma. Nemoe se dogovoriti kazna ili druga krivino pravna sankcija koju ne predvie krivini zakon ili koja se nemoe izrei primjenom zakonskih odredba o ublaivanju kazne. Nakon to se sporazum o priznanju krivnje saini u pismenoj forni, potpie od strane uesnika u procesu pregovaranja i dostavi sudu na razmatranje, poinje odgovarajua procesna aktivnost suda u cilju usvajanja ili odbacivanja sporazuma. 10.Odluke suda o priznavanju krivnje Sudsko odobrenje sporazuma je posljednja barijera na putu rjeavanja predmeta nagodbom u odnosu na sporazum o priznavanju krivnje uloga suda je kontrolna, sud moe sporazum prihvatiti ili odbaciti. U sluaju prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, postupak je isti kao kod izjave o priznanju krivnje: - izjava osumnjinog e se unijeti u zapisnik i istovremeno e se odrediti datum pretresa za izricanje krivino pravnih sankcija. Odluka o prihvatanju sporazuma je konana i nemoe se izmjeniti na pretresu za izricanje krivino pravne sankcije gdje e suditi novi sudija odnosno vijee ako je sporazum prihvatio sudija za prethodno sasluanje. Ukoliko sud odbaci sporazum o priznanju krivnje on e o tome obavjestiti stranke i branioca i to konstatovati u zapisnik. U tom sluaju se postupak nastavlja po pravilima koja vae za fazu postupka ukojoj je sainjen i dostavljen na razmatranje sporazium o priznavanju krivice. O ishodu sud obavjetava oteenog. 11. POVLAENJE OPTUNICE Povlaenje optunice je jedno od procesnih prava kojim raspolae tuilac u skladu sa naelom akuzatornosti. Ovo poravo tuilac moe koristiti bez prethodnog odobrenja do potvrivanja optunice. Nakon toga pa do poetka glavnog pretresa optunica se moe povui samo uz prethodno odobrenje suda za prethodbo sasluanje koji je potvrdio optunici. Bez obzira na to kako je dolo do povlaenja optunice procesne posledice su iste. Sudija za prethodno sasluanje donosi rjeenje kojim se krivini postupak obustavlja. Protiv ovog rjeenja o kojem odluuje vijee iz lana 24.stav 6. povlaenje optunice prije potvrivanja ne predstavlja presuenu stvar pa tuilac uvijek moe podii novu optunicu. 12.Prethodni prigovori Prethodnim prigovorima se vri posebna sudska kontrola optube i to na inicijativu optuenog i branioca. Prethodnim prigovorima se osporava nadlenost, ukazuje na formalne nedostatke u optunici, osporava zakonitost dokaza ili dobijenog priznanja, zahtjeva spajanje ili razdvajanje postupka, osporava odluka o odbijanju zahtjeva za postavljanje branioca na osnovu lana 46.stav 1. Rok za podnoenje prethodnih prigovora je 15 dana od dana uruenja potvrene optunice. Pravo na podnoenje prethodnih prigovora pripada optuenom odnosno braniocu.

GLAVNI POSTUPAK
I.Pojam glavnog postupka Glavni postupak kao stadijum krivinog postupka obuhvata skup radnji, procesnih subjekata kojima se definitovno odluuje o osnovanosti krivine tube. Kao sredinji dio krivinog postupka on nije obavezan stadijum opteg krivinog postupka jer je mogue da se na osnovu priznanja osumnjienog odri samo pretres za izricanje krivino pravne sankcije. Prvostepeni glavni postupak obuhvata: -glavi pretres -donoenje objavljivanje prvostepene presude 1.Pojam i zadatak glavnog pretresa. Glavni pretres je faza glavnog postupka u kojoj se pred presudnim sudom svestrano i potpuno raspravlja kako o optunom aktu tuioca tako i o svim dokazima na kojima e se zasnivati sudska odluka. Po svojoj formalno pravnoj prirodi glavni pretres je roite: Skup stranaka u odreeno vrijeme pred sudom u cilju kontradiktornog usmjerenog javnog i neposrednog izvoenja dokaza i raspravljanja o osnovanosti tube. 2.Pretpostavke za odravanje glavnog pretresa Da bi se krivini postupak mogao zasnovati i dalje odvijati moraju biti ispunjeni odreeni zakonski uslovi. O ispunjenosti ove pretpostavke stara se sudija. Subjekti ije je prisustvo obavezno dijele se na dvije vrste. -subjekti ije je prisustvo apsolutno obavezno i subjekti ije je prisustvo relativno obavezno.

Nedolazak tuioca, ako tuilac ili lice koje ga zamjenjuje i koje je uredno pozvano ne doe na glavni pretres, glavni pretres e se odloiti. Glavni pretres se moe odloiti sa pripravnikom ili strunim saradnikom tuioca ali ova lica nisu ona koja zamjenjuju tuioca. Prisustvo tuioca na glavnom pretresu prema zakonu je obavezno.U sluaju odsustva pred sudijom je duan opravdati izostanak. U sluaju neopravdanosti izostanka moe mu se izrei novana kazna od 5000 KM. ma to se moe podnijeti alba. Nedolazak optuenog Prema naem zakonu nemoe se odrati glavni pretres bez optuenog a njegov nedolazak proizvodi nekoliko posljedica: -Prinudno dovoenje optuenog -Odlaganje glavnog pretresa -Odreivanje pritvora -Zabrana suenja u odsustvu Nedolazak branioca Glavni pretres e se odloiti ukoliko se kumulativno ispune dva uslova -Da je branilac uredno pozvan -Da ne doe na glavni pretres Sudija e ga opet pozvat da opravda nedeolazak a ukoliko ga ne opravda moe biti kanjen kaznom od 5000 KM. Nedolazak svjedoka ili vjetaka Nedolazak svjedoka ili vjetaka moe se sankcionisati na dva naina: -Prinudno dovoenje ( ako je svijedok ili vjetak uredno pozvan, ako nije doao na glavni pretres i ako nije opravdao svoj izostanak). -Novano kanjavanje Moe se kazniti novanom kaznom do 5000 KM. 3.RUKOVOENJE GLAVNIM PRETRESOM Glavnim pretresom rukovodi sudija osnosno predsjednik vijea a ponekad i samo vijee. Zadaci glavno pretresa su: -staranje o svestranom pretresivanju predmeta, -utvrivanju istine, -otklanjanje svega to odugovlai postupak a da ne dopusti razreavanju stvari ukoliko zakonom nije drugaije propisano, -da odluuje o prijedlozima stranaka i branioca, -staranje o odreivanju redosljeda radnji glavnog tuioca, -staranje o redu u sudnici i dostojanstvu suda, -staranje o redu i procesnoj dosciplini, -odluivanje o dopustivosti pitanja ili dokaza, -odluivanje o prekidu glavnog pretresa. -staranje o zapisniku glavnog pretresa i prepisu zapisnika o iskazu svjedoka i vjetaka, -davanje rijei strankama i braniocma, 4.TOK GLAVNOG PRETRESA Redovan tok glavnog pretresa odreen je u lanu 256-278, meutim sudija moe odrediti da se odstupi od redovnog toka raspravljanja zbog posebnih okolnosti a naroito zbog broja optuenih, broja krivinih dijela, obima dokaznog materijala utvrujui najcjelishodniji nain postupanja. Za vrijeme redovnog toka glavnog pretresa preduzima se niz procesnih radnji i on obuhvata: - otvaranje zasjedanja - poetak glavnog pretrea - dokazni postupak i - rije stranaka 4.1 Ulazak sudije odnosno vijea u sudnicu; -Obavezno ustajanje prilikom ulaska, prilikom obraanja to predstavlja potovanje sudije pojedinca ili vijea suda. Isto tako stranke i drugi uesnici postupka duni su da ustanu kada se obraaju sudu osim ako za to postoje opravdane prepreke. Stranke u postupku da bi se obratile sudu treba da dobiju

odobrenje od sudije ili predsjednika suda.Simboilian znaaj ima i injenice da sudije u toku suenja i prilikom javnog objavljivanja odluka nose sudsku togu. 4.2Otvaranje zasjedanja Otvaranje zasjedanja znai objavljivanje, strankama u postupku i publici da je sudsko vijee spremno da otpone sa radom po predmetu.Otvaranjem zasjedanja glavni pretres jo ne poinje.Zasjedanje otvara sudija odnosno predsjednik vijea u prisustvu lanova vijea. Pored toga sudija odnosno predsjednik vijea treba objaviti i sastav vijea i to zbog mogueg postavljanje zahtjeva za izuzee. Sudija odnosno predsjednik vijea zatim odluuje dali e se glavni pretres odrati bez pozvanih lica koja nisu dola ili e se glavni pretres odloiti. Poslije donoenja odluke da se glavni pretres odri sudija odnosno predsjednik vijea utvruje identitet optuenog. Nakon utvrivanja identiteta optuenog sudija odnosno predsjednik vijea ima sljedee obaveze. -upitae stranku i branioca dali imaju primjedbe na sastav vijea i nadlenost suda. -dae odreena uputstva svjedocima i vjetacima, Sudija odnosno pred.vijea e nakon utvrivanja ident. optuenog uputiti svjedoke i vjetake u za njih odreenu prostoriju van sudnice gdje e ekati dok budu pozvani da svjedoe i upozorie ih da dok ekaju nemogu razgovarati sa drugim svjedocima.Sudija odnosno pv je duan da prui odreene upute i pouke. Ukoliko je prisutan oteeni sudija e ga pouiti da do kraja pretresa moe podnijeti imovinsko pravni zahtjev, te da moe predlagati injenice kao i da moe postavljati pitanje svjedocima. 4.3 Poetak glavnog pretresa Glavni pretres poinje itanjem optunice. Ona se ita i pored toga to je strankama i sudiji odnosno pv poznata jer se njenom sadrinom treba da se upoznaju i ostali lanoivi vijea , uesnici u postupku i publika. Nakon itanja optunice tuilac e ukratko iznijeti dokaze na kojima temelji optunicu tzv. uvodno izlaganje. Nakon itanja optunice pv upitat e optuenog dali je razumio njene navode. Ako sudija ustanovi da optueni nije razumio optunicu ukratko e ga pojasniti optuenom na razumljiv nain.Poto je prezentirana optunica i tuilac ukratko iznio dokaze na kojima je zasnovana optunica prua se mogunost optuenom ili njegovim braniocu da izloe odbranu i ukratko iznesu dokaze koje e ponuditi u svojoj odbrani. 4.4Dokazni postupak Karakteristike tog postupka su javnost usmenost, neposrednost i kontradiktornost glavnog pretresa stim da je kontradiktornost vodei princip izvoenja dokaza na glavnom pretresu jer se procesne radnje ispitivanja svjedoka, vjetaka i dr obavljaju po pravilu direktnog i unakrsnog ispitivanja. Prema ovom modelu pismeno ili usmeno svjedoenje, dokument i drugi pisani materijal smatra se dokazom samo ako ga takvog prihvati sud. Pravo pozivati svjedoke i i izvoditi dokaze imaju stranke i branilac. Pravo je stranka i branioca da pozivaju svjedoke i vjetake na glavni pretres poziva sud, bez obzira na to ko je predloio izvoenje tih dokaza. Dokazi se izvode redosljedom utvrenim zakonom koji polazi od podjele stranakih funkcija. Praktino svi dokazi se mogu svrstati u tri osnovne grupe: -dokazi optube -dokazi odbrane i -dokazi suda. Dokazi se na glavnom pretresu izvode sledim redeom -dokazi optube -dokazi odbrane -dokazi optube kojim se pobijaju navodi odbrane. -dokazii odbrane kao odgovor na pobijanje -dokazi ije je izvoenje naredio sudija odnosno vijee. Prema tome na kraju predstavjanja sluaja odbrane tuilac moe izvoditi dokaze kojima se pobijaju navodi odbrane. Odbrana potom moe odgovoriti na navode optube. 4.4.1 Sasluanje svjedoka na glavnom pretresu Svi svjedoci prije svjedoenja polau zakletvu ili daju izjavu koja zamjenjuje zakletvu. Zakletvu ne smiju polagati maloljetna lica. Tekst zakletve glasi ,,Zaklinjem se au i savjeu, izjavljujem da u govoriti istinu o svemu to e me sud pitati i da neu uskratiti, dodati ili izmjeniti nita meni poznato o ovom predmetu''. Ovaj tekst ita sudija a istovjetan tekst ponavlja svjedok.Prilikom izvoenje dokaza dovoljno je : -direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje.

10

Direktno ispitivanje obavlja strana koja poziva svjedoke ali sudija odnosno vijee moe u svakom trenutku postaviti pitanja svjedoku. Direktno, unakrsno i dodatno ispitivanja svjedoka. Vae uobiajna pravila o prirodi, direktno ispitivanja postoji kada svjedoka ispituje stranka odnosno branilac koji je predloio i pozvao svjedoka kao svoj dokaz. Unakrsno ispitivanje je ispitivanje svjedoka od suprotne stranke odnosno branioca tj. one stranke koja ga nije poredloila kao svoj dokaz. Ovo ispitivanje se naziva neprijateljsko ispitivanje svjedoka. Dodatno ispitivanje svjedoka je tzv, drugo direktno ispitivanja svjedoka koje se preduzima nakon to je svjedok unakrsno ispitan od suprotne stranke. U tom ispitivanju stranka koja poziva svjedoka moe traiti da svjedok objasni i razjasni odreene take koje su se pojavile u unakrsnom ispitivanju, a djeluje nepovoljno za njihov predmet. Drugoj strani se mora omoguiti pravo na ponovno unakrsno ispitivanje, Ispitivanje svjedoka je naelo stranakog karaktera tako da svjedoka ispituje stranka koja ga je pozvala ali i sudija odnosno pv. Tokom direktnog ispitivanja tuilac odnosno odbrana se moraju udruiti od postavljanja sugestivnih pitanja. Sudija odnosno pv moe dozvoliti upotrebu pitanja koja navode na odgovor koji se eli uti, i kad stranka pozove svjedoka suprotne stranke ili kada svjedok pokazuje odbojan stav ili ne eli da sarauje. Izvoenje dokaza ije je izvoenje naredio sud vri se po pravilima direktnog ispitivanja svjedoka. Zatita svjedoka od vrienja prijetnji i napada Ako se radi o vrijeanju, prijetnji ili dovoenju u opasanost bezbjednosti svjedoka pred sudom ali ne ozbilnoj prijetenji sudija odnosno pv e upozoriti ili novano kazniti uesnika u postupku ili bilo koje drugo lice koje se na taj nain ponaa prema svjedoku. U sluaju ozbiljnije prijetnji svjedoku pv e obavjestiti tuioca radi preduzimanja krivinog gonjanja. Policijske mjere neophodne za zatitu svjedoka preduzimaju se na prijedlog jedne od stranaka ili branioca optuenog a vrstu i obium mjere nareuje sudija. Kanjavanje za odbijanje svjedoenja Odbijanje svjedoenja povlai novano kanjavanje svjedoka i to do 30.000 KM. Uslovi za novano kanjavanje svjedoka na glavnom pretresu su predstavljeni kumulativno : -da svjedok odbije da svjedoi bez opravdanog razloga, -da to uini nakon upozorenja suda na posljedice takvog odbijanja, Odsustvo opravdanog razloga za odbijanje svjedoenja je materijalni uslov dok upozorenje na mogunost novanog kanjavanja predstavlja fornalni uslov za kanjavanje, a ako je odbijanje svjedoenja iskljuivo izraz nepotovanja suda onda svjedok mora biti kanjen. 4.4.2 Angaovanje i ispitivanje vjetaka Vjetaka na glavnom pretresu mogu angaovati stranke, branilac i sud. Prije ispitivanja vjetaka sudija e ga opomenuti na njegovu dunost da iznese nalaz i miljenje na najbolji mogui nain i u skladu s vjetinom i pravilima struke i upozorit e ga za davanje lanog iskaza u nalazu predstavlja krivino dijelo. Vijetak polae zakletvu koja se daje usmeno i njen tekst glasi'' zaklinjem se au i svijesu- izjavljujem da u govoriti istinu i da u tano i potpuno iznijeti svoj nalaz i miljenje''. Vjetak moe biti ispitan od strane obje stranke i branioca i to po pravilim unakrsnog odnosno direktnog ispitivvanja gdje se primjenjuju pravila koja se veu za ispitivanje svjedoka. Sud nemoe da zanemari miljenje vjetaka ako se s njim ne slae. 4.4.3 Zajednika pravila ispitivanja svjedoka i vjetaka Posljedica su injenice da su oni u sutini u funkciji davanja iskaza u krivinom postupku. Otputanje svjedoka i vjetaka Nakon ispitivanja na glavnom pretresu svjedoci i vjetaci mogu da budu -djelimino otputeni ili -potpuno otputeni U pravilu nakon ispitivanja oni se otputaju i ekaju ispred sudnice ukoliko sudija ne odlui da ih potpuno ne otpusti i oslobodi daljeg boravka u sudnici. Dok ekaju van sudnice o svojim iskazima nesmiju razgovarati sa svjedocima koji jo nisu ispitani. Sasluanje van sudnice

11

Ispitivanje svjedoka ili vjetaka van sudnice je mogue ako su ispunjeni materijalni i formalni uslovi. Materijalni uslov je sadran u dva kumulativna oblika- postojanje odreenih tekoa koji opravdavaju ispitivanje svjedoka ili vjetaka u sudnici a formalni donoenje sudske odluke.Ako se u toku suenja sazna da svjedok ili vjetak nije u mogunosti da doe pred sud zbog materijalnih uslova sudija moe narediti da se svjedok ispita van sudnice. Sudija, stranke i branilac e prisustvovati ispitivanju . Ako sudija nae da je to neophodno ispitivanje svjedoka se moe izvriti prilikom rekonstrukcije dogaaja i oni e biti prisutni toj rekonstrukciji. O ovakvom ispitivanju odnosno izvoenju rekonstrukcije uvjek se obavjetavaju odreena lica stim da je prisustvo nekih lica obavezno. Ako sudija nae da je neophodno za ispitivanje maloljetnika kao svjedoka primjenjuju se odredbe l.86.stav.6. i lana 90. Izuzetci od neposrednog sprovoenja dokaza. Iskazi dati u istrazi doputeni su kao dokazi na glavnom pretresu i mogu biti koriteni prilikom unakrsnog ispitivanja ili pobijanja izneenih navoda ili u odgovoru na pobijanje ali se u ovom sluaju licu moe dati mogunost da objasni ili pobije tvoj prethodni iskaz. 4.4.4 Pravo suda da ne dopusti pitanje ili dokaz Sudija e zabraniti pitanje ili odgovor na pitanje koje je ve postavljeno ako je to pitanje po njegovoj ocjeni nedoputeno ili nevano za predmet. Pitanje je nedoputeno ako se odnosi na; -zakonom zabranjen nain pribavljanja dokaza, -na dokaz ija upotreba po zakonu nije doputena ili -na injenicu koja se po zakonu nemoe dokazivati. -pitanje je nevano ako je injeniica koja bi se trebala pitanjem utvrivata ve utvrena. Zabrana pitanja ili odgovora na pitanja odnosi se na sve uesnike na postupku. 4.4.5 Posebna pravila o dokazima u sluajevima seksualnih deliakta Posebno pravilo dokazivanja postoji kada je rije o seksualnom napadu . U ovakvim sluajevima pravila dokazivanja tee da zatite rtvu napada. U postupku se mogu koristiti kao dokazi primjeri koji se odnose na ranije seksualno ponaanje oteene strane i njene seksualne predispozicije. Oteenog krivinim dijelom nije dozvoljeno ispitivati o njegovim seksualnom ivotu prije izvrenje krivinog dijela. 4.4.6 Posljedice priznanja optunice Priznanje optuenog na glavnom pretresu ako je potpuno i u skladu sa prije izvedenim dokazima oslobaa sud dunosti da izvodi druge dokaze izuzev onih od kojih zavisi odluka o krivino pravnoj sankciji. Priznanje se mora tretirati kao svaki drugi dokaz i neizostavno treba provjeriti njegovu istini kada se priznanje sastoji samo u tome da osumnjieni odnosno optueni dopusti potojanje predoenih injenica ono nema nikakve dokazne snage. 4.5 Izmjena optunice Tuiocu je ostvarena mogunost da u sluaju kada nae da se izmjenilo injenino stanje izneseno u optunici u toku glavnog pretesa izmjeni svoju optunici i prilagodi je novom injeninom stanju ako je tuilac izmjenio optunicu sud moe odgoditi glavni pretres radi pripremanja odbrane. U sluaju izmjene optube izmjenjena oprunica se ne dostavlja na potvrivanje a glavni pretres se ne dostavlja po redosljedu koji je odreeen zakonom. 4.6 Zavretak dokaznog postupka Nakon izvoenje svih dokaza sudija pita stranke i branioce imaju li jo neki dokazni prijedlog. Ukoliko imaju sud e odluiti dali prihvata prijedlog . Ako se prijedlog prihvati glavni predmet se odlee odnosno prekida. Ako stranke i branilac nemaju nove dokazne prijedloge i sudija objavljuje da je dokazni postupak zavren te nakon dokaznih rijei i objave da je glavni pretres zavren mora donijet presudu. 4.7 Zavrna rije i zavretak glavnog pretresa. Zavrna rije je posljednji dio glavnog pretresa . Zavrne rije tuioca i optuenog i njegovog branioca su argumenti.

12

Zavrne rije tuioca Je posljednja mogunost da tuilac predoavanjem iinjenica, zakljuaka i pravnih tumaenja ukae sumnju da je optueni kriv za ono to ga tereti optunica. Na kraju zavrne rijei tuilac osim uobiajnog prijedloga da se optueni oglasi krivim moe predloiti i izricanje odgovarajue krivino pravne sankcije. Zavrna rije oteenog U svojoj zavrnoj rijei oteeni moe -analizirati dokaze koji potvruju osnovanost prijedloga za ostvarivanje imovionskog zahtjeva koji se moe odnosit na naknadu tete, povrat stvari i ponitenje odreenog pravnog posla. Zavrna rije optuenog i branioca Ako optueni ima branioca u zavrnoj rijei prvo govori branilac nakon ega optueni ima pravo da samo govori i da se i sam izjasni dali usvaja odbranu branioca ili da je dopuni, nakon ega moe doi do replike od strane tuioca i oteenog. Zavrna rije stranke nemoe se ograniiti na odreenbo vrijeme u zavrnoj rijei govori se onoliko koliko se smatra potrebnim. Poslije svih zavrnih rijei obaveza sudije je da objavi da je glavni pretres zavren nakon ega se sud povlai na vijeanje i glasanje radi donoenja presude jer vie na postoji zakonska mogunost ponovnog otvaranja glavnog pretresa. 5.ODLAGANJE I PREKIDANJE GLAVNOG PRETRESA 5.1 Formalni materijalni uslovi za odlaganje glavnog pretresa Formalni uslov za odlaganje glavnog pretresa jeste da postoji odreeni zahtjev na koji su ovlatene stranke ili branilac kao i da taj zahtjev prihvati sudija odnosno predsjednik vijea i to donoenjem rjeenja o odlaganju glavnog pretresa. Materijalni uslov za odlaganje glavnog pretresa sastoji se u postojanju nekog od alternativno navedenih razloga: 1.Ako treba pribaviti nove dokaze 2.Ako je optueni nesposoban nakon izvrenog krivinog djela da prisusvuje glavnom pretresu 3.Ako postoje i druge smetnje da se glavni pretres uspjeno sprovede. 5.2 Nastavljanje odloenog glavnog pretresa Za dalji tok odloenog glavnog pretresa vana su dva momenta: Protok vremena i sastav suda. 1.Ako se glavni pretres koji je bio odloen dri pred istim sudijom odnosno vijeem , pretres e se nastaviti a sudija odnosno predsjednik vijea e ukratko iznijeti tok ranijeg glavnog pretresa. Sudija odnosno predsjednik vijea moe odrediti da pretres pone iznova. 2.Glavni pretres koji je odloen mora iznova poeti ako se izmjeni sastav vijea, ali po sasluanju stranaka vijee moe odluiti da se u ovakvom sluaju svjedoci i vjetaci ne sasluavaju ponovo i da se ne vri novi uviaj , nego da se proitaju iskazi svjedoka i vjetaka dati na ranijem glavnom pretresu, odnosno da se proita zapisnik po uviaju. 3.Ako je odlagaje trajalo due od 30 dana ili ako se glavni pertres dri pred drugim sudijom, odnosno predsjednikom vijea glavni pretres mora iznova poeti i svi dokazi se moraju ponovo izvesti. 5.3 Prekid glavnog pretresa Tipini razlozi prekida glavnog pretresa alternativno su navedemni: 1.Zbog odmora 2.Zbog isteka radnog vremena 3.Da bi se pribavio neko dokaz u kratkom vremenu 4.Zbog pripremanja optube ili odbrane. Prekinuti glavni pretres se uvijek nastavlja pred istim sudijom ili vijeem. O prekidu glavnog pretresa sudija odnosno pv mora donijeti rjeenje koje se unosi u zapisnik u gl.pretresu a protiv njega nije dozvoljena alba.

13

6. ODRAVANJE REDA NA GLAVNOM PRETRESU Normalno odvijanje glavnog pretresa podrazumjeva mir u sudnici i radnu atmosferu te potivanje dostojanstva i obezbjeivanje bezbjednosti svih koji uestvuju ili prate postupak. Da bi se obezbjedili ovi uslovi dunost sudije odnosno pv. je da se stara o odravanju reda u sudnici i dostojanstva suda. U tom cilju njima stoji na raspolaganju i odreene mjere za odravanje reda na glavnom pretresu. 7. Zapisnici o dokaznom materijalu Zapisnici o dokaznom materijalu koji je prikupljen prije glavnog pretresa i to o uviaju na licu mjesta, pretresanje stana ili lica oduzimanju stvari, knjiga, zapisnika i ostalih dokaza iznijee se na glavnom pretresu da bi se utvrdio njihov sadraj a po ocjeni sudije njihov sadraj se moe ukratko unijeti u zapisnik o glavnom pretresu. Za provjeru vjerodostojnosti sa pismenog zapisa ili fotografije potrebni su orginalni pismeni zapis ili fotografija osim ako nije drugaije propisano ovim zakonom, ali se izuzetno moe koristiti kao dokaz, ovjerena kopija orginala, kao i kopija koja je potvrena kao nezmjenjena u odnosu na orginal. Dokazni materijal u vidu pismenog zapisa se ita ukoliko stranke i branilac drugaije ne dogovore. 8. uvanje materijalnih dokaza Materijalni dokazi u krivinom postupku za koje je sudija odnosno pv. odredio da se pohrane i uvaju u sudu moraju se pohraniti u prostorijama suda. Sudija odnosno pv moe izdati naredbu koja se odnosi na kontrolu i raspolaganje materijalnih dokaza. Naredba se izdaje ovlatenom licu suda koje je zadueno da uva pohranjene materijalne dokaze. Propise kojima e se odrediti nain i uslovi pod kojima se uvaju materijalni dokazi. III. Donoenje i objavljivanje presude Po zavretku glavnog pretresa sud donosi presudu. Poslije zavretka glavnog pretresa po pravilu odmah se pristupa vijeanju i glasanju. Potrebno je ne samo da se odluka odmah donese nego i da se javno objavi. Presuda se izrie U ime BiH odnosno FBiH, RS, i BD BiH ime se daje znaajniji izgled i vei autoritet ovom aktu. Iz istog razloga objavljivanja presude svi prisutni sluaju stojei. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA 1. Pojam znaaj i zadatak pravnih lijekova Pravni lijekovi su vrsta pravnih sredstava kojima stranke i druga ovlatena lica u kp pobijaju odluku Suda o krivinoj stvari koju smatraju nepravinom ili nezakonitom traei od Suda donoenje pravnog lijeka da je izmjeni ili ukine. Pravni lijekovi su procesne radnje subjekta u kp kojima se pobija sudska odluka s ciljem da se izmjeni ili ukine donoenje nove sudske odluke. Kada se zavri postupak u prvom stepenu suenje u daljem stepenima uslovljeno je upotrebom pravnih lijekova. Opravdavanje upotrebe pravnih lijekova sadrano je i u izvjesnosti donoenja pravilnije odluke u postupku pravnog lijeka, koja se oglada u vie vanih injenica: -izjavom pravnog lijeka krivini se predmet iznosi pred viu instancu. 2. Osnovi pravnih lijekova Osnovi pravnog lijeka su nedostatci kako u samoj odluci, tako i u postupku njenog donoenja na osnovu kojih se od vieg suda moe traiti ukidanje ili preinaanje odluke nieg suda. Osnovi pravnog lijeka uglavnom se zasnivaju na naprimjeni ili pogrenoj primjeni pravnog zakona kao i na nepravilnom ili nepotpuno utvrenom injeninom stanju. U prvom sluaju radi se o pravnim nedostatcima gdje je sud prilikom donoenja odluke povrijedio odredbe krivinog postupka, tako da postupak u kome je odluka donijeta nije u skladu sa zakonom ili je prilikom primjene zakona na utvreno injenino stanje pogreno primjenio kz. U drugom sluaju radi se o injeninim grekama na taj nain to sud nije imao uvid u sve potrebne injenice ili ih uzeo u obzir,ali pogreno ocjenio, pa nepravilno u okviru zakona izrekao krivinu sankciju.

14

3. Vrste pravnih lijekova Pravni lijekovi se dijele na redovne i vanredne. Redovni pravni lijekove odnose se na odluke koje nisu jo postale pravosnane i njima se onemoguava stupanje na pravnu snagu odluke nieg suda da bi odluku donio vii sud. Vanredni pravni lijekovi odnose se na odluke koje su stupile na pravnu snagu. Redovnim pravnim lijekovima se napadaju nepravosnane sudske odluke. U interesu pravinosti i zakonitosti vanredni pravni lijekovi prelaze preko tog formalno pravnog principa. Kod redovnih pravnih lijekova konkretna sudska odluka se moe napadati, zbog svih kako injeninih tako i pravnih nedostataka s ciljem da se krivina stvar ponovo ispita. Vpl se mogu koristiti samo izuizetno u zakonu tano odreenim sluajevima i to tek kad su iskoriteni rpl. Opte prihvaena je podjela pravnih lijekova na: 1.Cirkularne i remonstrativne 2.Restriktivne i nerestriktivne 3.Direktne i involirane 4.Pismene i usmene. 4.SUBJEKTI PRAVNIH LIJEKOVA Da bi neko bio subjekat pl, mora imati neposredni pravni interes za njegovu upotrebu. Svojstvo subjekta pl priznato je u prvom redu strankama krivinog procesno pravnog odnosa tj. tuiocu i optuenom, stim da subjekti pl mogu biti neka druga lica kako na odnosu na odluku o glavnoj stvari tako i na sporedne predmete. Zakon doputa da vie podnosliaca albe podnese vie albi protiv iste presude i to na istoj procesnoj stvari. Nisu dakle u pitanju albe suprostavljenih stranaka nego albe koje je podnijelo vie ovlatenih lica npr. u korist optuenog. Pravni lijek tuioca Tuilac moe izjaviti albu kako na tetu tako i u korist optuenog to proistie iz njegove opte dunosti da tokom kp sa jednakom panjom istrauje i utvruje kako injenice koje terete optuenog tako i one koje mu idu u korist. Pravni lijek optuenog Optueni je ovlaen da pobija albu po svim osnovima iz lana 296. Optueni nemoe izjaviti albu na presudu na svoju tetu. S tim u vezi albu na presudu u korist optuenog mora podnijeti zakonski zastupnik, brani odnosno vanbrani drug optuenog, roditelj ili dijete i usvojilac. Branilac mora zastupajui optuenog da u korist optuenog preduzme sve neophodne radnje koje idu u korist optuenog i zatite njegovih prava i moe izjaviti pravni lijek u korist optuenog i bez njegovog izriitog ovlatenja ali i ne protiv volje optuenog. Pravni lijek oteenog Oteeni kao sporedni procesni subjekat ima ogranieno pravo na albu protiv presude, moe podnijeti albu i to u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa presude. Oteeni se nemoe aliti protiv presude ako sud nije donio nikakvu odluku o imovinsko pravnom zahtjevu.Pravni lijek lica kojem je oduzet predmet ili lica od kojeg je oduzeta imovinska korist pribavljena kd.Moe uloiti po svim osnovama ali u granicama odgovarajueg pravnog interesa. Postoji mogunost da sud u presudi drugim licima izrekne odluku o mjeri bezbjednosti oduzimanja predmeta ili odluku o oduzimanju imovinske koristi pribavljenje kp. Obje te odluke se neposredno odnose na njihova prava i interese jer se od njih oduzimaju predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namjenjeni za izvrenje kd ili nastali izvrenje kd ili se radi o oduzimanju imovinske koristi pribavljene kd. 5.Ogranienja u pobijanju odluke pl Pravni lijekovi su iskljueni protiv; 1.Svih naredbi, 2.Rjeenja dodnijetih u toku istrage ukoliko zakonom nije drugaije odreeno,

15

3.Rjeenja suda doneenog u prvom stepenu kada je to za pojedina rjeenja u zakonu izriito propisano. 4.Svih rjeenja vrhovnog suda RS. 5.Drugostepenih presuda osim izuzetaka utvrenih u lanu 333.stav.1 ZKPBiH 6.2 Zabrana preinaenja nagore Zabrana preinaenja nagore pravda se pravinou i procesnom potrebom ouvanja slobode optuenog pri ulaganju pravnih lijekova, eljom da se stvori situacija u kojoj e se optueni pri odluivanju dali upotrijebiti pravni lijek rukovoditi izriito svojim shvatanjem pravilnosti ili nepravilnosti odluke, nesputan strahom da e moda sopstvenom albom pogorati svoj poloaj. Zabrana preinaenja nagore postoji ne samo u sluaju ako su branilac i optueni izjavili albu ve i u sluaju ako su albu izjavila lica koja mogu izjaviti albu u korist optuenog ili ako je albu u korist optuenog podnio tuilac. Zabrana preinaenja nagore vai i u postupku po albi, i to kako za odluivanje po sjednici vijea drugostepenog suda tako i u pretresu nakon ukidanja prvostepene presude. Ova zabrana obavezuje i u postupku pred sudom III stepena i u odnosu na albu na rjeenje. 6.3 Ispitivanje presude van okvira albe Kad je u pitanju subjektivno proirenje ispitivanja presude preko albe ispitivanje se ne proiruje na dalje dijelove ili take presude ve se pred aliocem proiruje na sve optuene putem ustanove pogodnosti pripajanja. 7. Dejstvo pravnog lijeka Devolutivno dejstvo Devolutivno dejstvo pravnog lijeka sastoji se u tome to o ovom lijeku odluuje drugi organ a ne onaj koji je donio odluku. Pravni lijekovi sa nedevolutivnim efektom predstavljaju izuzetak. Devolutivno dejstvo po pravilu imaju redovni pravni lijekovi. Izuzetak su albe na presudu drugostepenog suda po kojoj u nekim sluajevima odluuje isti sud i alba na rjeenje gdje postoje sluajevi u kojima odluuje isti sud. Suspenzivno dejstvo Suspenzivno dejstvo pravnog lijeka postoji ako sprijeava da odluka stupi na pravnu snagu . Nasuprot tome pravni lijek je sa nesuspenzivnim dejstvom ako se odluka moe izvriti neovisno o tome to je u roku izjavljen pravni lijek i prije nego to je o njemu odlueno. Redovni pravni lijekovi su po svom dejstvu suspenzivni tj. odlau izvrenje pobijane odluke. Izuzetak su samo neka rjeenja koja se izvravaju odmah poslije donoenja. Izuzeci od pravila da je pravni lijek sa suspenzivnim dejstvom su sljedea: -zakonski je princip da alba protiv rjeenja odlae njegovo izvrenje, -suspendivo rjeenje ona nema samo ako je izriito propisano da alba ne odlae izvrenje. -suspenzivno dejstvo nama vanredni pravni lijek ponavljanje krivinog postupka, -osueni je u mogunosti kad to eli ako su ispunjeni zakonski uslovi da stupi na izdravanje kazne i prije pravosnane presude. Ekspenzivno dejstvo Ekspenzivno dejstvo pravnog lijeka sastoji se u institutu pogodnosti pridruivanju. Sastoji se u obavezi drugostepenog suda da kada povodom ma ije albe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist optuenog i za koje drugog saoptuenog koji nije izjavio albu ili je nije izjavio u tom pravcu postupi u slubenoj dunosti kao da takva alba postoje. Pravilo pogodnosti pridruivanja treba da sprijei da se optuenima koji su oglaeni krivim Istom presudom ije je pravna situacija jednaka razliito postupa. Institutut pravila pogodnosti pridruivanja odnosi se na sve optuene obuhvaene istom presudom bez obzira po kojem je osnovu dolo do spajanja postupka. Institut pravila pogodnosti pridruivanja primjenjuje se pored postupka po albi na presudu prvostepenog suda u postupku po albi na presudu drugostepenog suda. 8.FORMALNOST UPOTREBE PRAVNIH LIJEKOVA Sadraj albe alba je valjana ako sadri propisane elemente a to su: -oznaenje presude protiv koje se podnosi alba (naziv suda broj i datum presude) -osnov za pobijanje presude

16

-obrazloenje albe -prijedlog da se pobijena presuda potpuno ili djelimino ukine ili preinai -potpis lica koje podnosi albu U suprotnom sud poziva alioca da u odreenom roku dopuni albu pismenim podneskom ili usmeno na zapisnik kod suda. Ako alioc ne postupi po ovom pozivu sud e odbaciti albu ako ne sadri podatke iz stava 1. a ako alba ne sadri podatke odbacie je ako se nemoe utvrditi na koju presudu se odnosi. Ako je alba podnesena u korist optuenog dostavit e se drugostepenom sudu, ako se moe utvrditi na koju presudu se odnosi. Nove injenice i novi dokazi Zakonom je dozvoljeno predoavanje novih injenica i dokaza koji nisu mogli biti predstavljeni na glavnom pretresu. Rokovi za izjavu pravnog lijeka Rok za albu protiv presude donijete u prvom stepenu je 15 dana raunajui od dana dostavljanja prepisa presude i taj rok vai za stranke i branioce. Drugim licima koja mogu podnijeti albu u korist optuenog sud ne dostavlja presudu ali ona imaju isti rok za albu koji poinje tei od dana dostavljanja presude optuenom. Takoer lice iji je predmet oduzet ili od koga je oduzeta imovinska korist moe izjaviti albu u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa presude. U sloenim stvarima na zahtjev stranaka i branioca sud moe produiti rok za albu najvie za 15 dana. Rok za albu na rjeenje je 3 dana od dana dostavljanja rjeenja ako zakonom nije drugaije odreeno. Rok za presudu vai i za rjeenje o sudskoj opomeni kao i za rjeavanje o vaspitnim mjerama. Rokovi za podnoenje albe je prekluzivni to znai da se nemogu produavati i da njihovim istekom ovlateno lice gubi pravo na albu. Izuzetak je ako optueni iz opravdanih razloga propusti rok za podnoenje albe na presudu. Predaja pravnog lijeka i dostavljanje na odgovor Pravni lijek se podnosi viem sudu a predaje sudu koji je izrekao prvostepenu odluku. Zakon dozvoljava dostavljanje albe i preko pote preporuenom poiljkom ili drugim telekomunikacijskim sredstvom. Ako se radi o albi na presudu alba se predaje u dovoljnom broju primjeraka za sud kao i za protivnu stranku i branioca radi davanja odgovora. Primjerak albe prvostepeni sud dostavlja protivnoj stranci i braniocu. Odricanje i odustanak od pravnog lijeka i dopuna pravnog lijeka U sluaju odricanja od pravnog lijeka stranka izjavljuje da ne eli koristiti pravni lijek. Odustati od albe mogu optueni i tuilac. Odustanak od albe mora biti izriit i izjavljen nadlenom sudu pismeno ili usmeno naposredno tom sudu. II. REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI Postoje tri pravna lijeka i to: -alba na presudu prvostepenog suda -alba na presudu drugostepenog suda -alba na rjeenje. 1. alba na presudu prvostepenog suda alba protiv prvostepene presude odnosi se na sve vrste presuda prvostepenih sudova a osbnovi ove albe su jednaki.Ona ima devolutivno dejstvo i po njoj uvijek rjeava neposredno vii sud. alba protiv prvostepene presude ima i suspenzivno dejstvo. 1.2. Bitne povrede odredaba krivinog postupka kao osnov pobijanja presude albe Postoje apsolutne i relativne povrede krivinog popostupka. Apsolutne: 1.Povrede zakkona koje se odnose na sud: -ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude uestvovao sudija koji nije uestvovao u glavnom pretresu ili ako je pravosnanom presudom izuzet iz suenja. -ako je na glavnom pretresu uestvovao sudija koji se morao izuzet, -ako je sud donio presudu a nije bio stvarno nadlean ili ako je napravilno odbio optubu zbog stvarne nenadlenosti.

17

2.Povrede zakona koje se odnose na tuioca i optuenog -ako je sud povrijedio propise krivinog postupka o postojanju odobrenja nadlenog organa -ako sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube -ako je optuba prekoraena 3.Povreda zakona koji se odnose na optuenog -ako je glavni pretres odran bez lica ije prisustvo na glavnom pretresu obavezno po zakonu ili ako je optuenom, braniocu ili oteenom protivno njegovom zahtjevu uskraeno da na glavnom pretresu i zabranujeno da upotrijebljava svoj jezik i na svom jeziku prati tok glavnog pretresa. -ako je povrijeeno pravo na odbranu 4.Povrede zakona koje se odnose na presudu -ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po odredbama zakona nemoe zasnivati presuda - ako je izreka presude narazumljiva, protivrjena sama sebi ili razlozima presude ili ako presuda uopte ne sadri razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama. 5.Ostale bitne povrede zakona -ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na glavnom pretresu, Relativne povrede krivinog zakona Relativne povrede odredaba krivinog postupka postoje ako sud za vrijeme pripremanja glavnog pretresa ili prilikom donoenja presude nije primjenio ili je nepravilno primjenio koju odredbu ovog zakona a to je bilo ili moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donoenje presude. 1.3 Povrede krivinog zakona Povreda krivinog zakona je ujedno i povreda materijalnog prava a postoji ako je zakon povrijeen u pitanju: -da je dijelo za koje se optueni goni krivino dijelo, -da ima okolnosti koje iskuljuuju krivinu odgovornost, -dali ima okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje naroito dali je nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili je gonjenje iskljueno usljed amnestije ili pomilovanja ili je stvar pravosnano raspravljena. -dali je u pogledu krivinog dijela koje je predmet optube primjenjen zakon koji se nemoe primjeniti -dali je odlukom o kazni ili uslovnoj osudi odnosno odlukom o mjeri bezbjednosti ili o oduci,manju imovinske koristi prekoraeno ovlatenje koje sud ima po zakonu, -dali su pravilno primjenjene odredbe o uraunavanju pritvora i izdrane kazne. 1.4 Pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje kao osnov albe na presudu Kao injenice za pokretanje krivinog postupka oznaavaju se dogaaji i pojave koji su postojali ili postoje i ije se postojanje mora u tom postupku rekonstruisati. Odlune injenice su one na kojima se neposredno zasniva primjena materijalnog zakona tj one o kojima neposredno zavisi primjena materijalnog prava. One se mogu podjeliti na procesno pravne odlune injenice i materijalno pravne odlune injenice.Ostale vane injenice nemaju nikakvu direktnu vezu sa primjenom prava nego se koriste u postupku dokazivanja odnosno utvrivanja. injenino stanje obuhvata skup samo odlunih injenica.Pogreno utvreno injenino stanje postoji kada su u presudi neka odluna injenica pogreno utvrena a to znai da nije istinito utvrena tj. nije utvrena onako kako se dogodilo u stvarnosti.injenino stanje je nepotpuno utvreno kada je izostalo utvrenje neke odlune injenice koja je u datom sluaju bila potrebna. Nepotpuno utvreno injenino tanje postoji i kada na to upozoravaju nove injenice i novi dokazi. 1.5 Pobijanje presude zbog odluke o krivino pravnoj sankciji trokovima krivinog postupka, imovinsko pravnom zahtjevu kao i zbog odluke o objavljivanju presude U pogledu kazne i uslovne osude povreda postoji ako je sud glavnu i sporednu kaznu odmjerio bez prekoraenja kada su u pitanju mjere bezbjednosti zakon propisuje da se odluka o njima moe pobijati ako ne postoji povreda zakona koju je sud nepravilno donio i nije izrekao mjeru bezbjednosti iako su za to postojali zakonski uslovi. Iz ovog razloga moe se pobijati odluka o trokovima krivinog postupka. Odluka o imovinsko pravnom zahtjevu kao i odluka o objavljivanju presude putem sredstava javnog informisanja moe se pobijati kad je sud o ovim putanjima donio nezakonitu odluku. 1.6 Postupak po albi na presudu pred sudom prvog stepena. U vezi sa albom prvostepeni sud vri neke tehnike radnje i neke radnje odluivanja.

18

Tehnike radnje prvostepenog suda alba se podnosi viem sudu od koga se trai odluka ali se predaje sudu prvog stepena koji je donio presudu koja se pobija i to dovoljnom broju primjeraka za sud, protivnu stranku i branioca radi davanja odgovora. Prvostepeni sud ima potu dunost kada je u pitanju alba da ispita njenu urednost sa isto tehnike strane i da dostavi protivnoj stranki i braniocu. Ako alba ne ispunjava propisane uslove a podnosilac nema branioca ili ako je albu podnio oteeni koji nema punomoenika, prvostepeni sud poziva alioca da u odreenom roku dopuni albu pismenim podneskom ili usmeno na zapisnik suda. Odluivanje prvostepenog suda po albi Sudija odnosno predsjednik vijea prvostepenog suda ovlaen je da rjeenjem odbaci neblagovremenu albu. Ukoliko prvostepeni sud ne odbaci albu kao neblagovremenu i nedoputenu dostavlja je protivnoj stranci na odgovor i to najkasnije u roku od osam dana od dana prijema a po prijemu odgovora odnosno proteka roka za odgovor dostavlja albu sa svim spisima drugostepenom sudu.. 1.7Postupak po albi pred drugostepenim sudom Postupak pred drugostepenim sudom poinje onog trenutka kada spisi po albi pristignu u ovaj sud. Vijee drugostepenog suda donosi odluku u sjednici vijea na osnovu odranog pretresa. U okviru ovog postupka razlikujemo postupak van sjednice, rjeavanje u sjednici vijea i rjeavanje na pretresu. Postupak van sjednice Krivini predmet sa albom koji je stigao od prvostepenog suda predaje se predsjedniku albenog vijea koji odreuje sudiju izvjestioca. Dunost izvjestioca je da proui spise, pripremi predmet da bi mogao da referie na sjednici ili na drugostepenom pretresu. Kada sudija izvjestilac pripremi spis predsjednik albenog vijea e zakazati sjednicu vijea. Postupak u sjednici vijea Sjednica vijea drugostepenog suda je javna i o njoj se obavjetava tuilac, optueni i njegov branilac. O zakazanoj sjednici se ova lica samo obavjetavaju a ne i pozivaju. Zakon je postupanje u sjednici proirio na optu javnost i potpuno je izjednaio sa optom javnou pred prvostepenim sudom time to je u citiranoj odredbi propisao da se javnost sa sjednice vijea moe iskljuiti.Opta javnost sjednice vijea uslovljena je prisustvom stranaka i branioca sjednici, ato znai da iako je sjednica zakazana kao javna i stranke o tome obavjetene nee biti doputena opta javnost ukoliko ni jedna stranka ne bude prisutna sjednici.Sjednica vjea poinje izlaganjem podnosioca albe a nakon toga druga stranka izlae odgovor na albu.Vjee moe od stranaka i branioca koji su prisutni zatraiti potrebno objanjenje u vezi sa albom i odgovorom na albu a stranka i branilac predloiti da se proitaju pojedini spisi a po doputenju predsjednika vjea dati objanjenje za svoje stavove iz albe. U svemu ostalom sudi se na osnovu spisa. O sjednici vijea mora se voditi poseban zapisnik u koji se uz ostalo unosi bitan sadraj sproivedenih procesnih radnji i izreka donesene odluke ta podaci o tome dali je ona usmeno objavljena.. Obaveza sudije odnosno predsjednika vijea prvostepenog suda je da rjeenjem odbaci neblagovremenu i nedoputenu albu, a ako se to ne uini rjeenje moe donijeti i vijee drugostepenog suda i to bez obavjetenja stranaka i branilaca o sjednici vjea. Rjeenje na pretresu pred drugostepenim sudom Odravanje pretresa pred drugostepenim sudom predstavlja drugi mogui nain razmatranja albe na prvostepenu presudu. Pretres e se odrati kada drugostepeni sud ukine prcvostepenu presudu. Pri tome odredbe o glavnom pretresu u prvostepenom postupku shodno se primjenjuju na pretres pred drugostepenim sudom.O drugostepenom pretresu vodi se zapisnik koji se sastavlja kao zapisnik o glavnom pretresu. Odluke drugostepenog suda po albi Drugostepeni sud moe u sjednici vijea odbaciti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu ili preinaiti prvostepenu presudu ili ukinuti presudu i odrati pretres. Moe odbaciti albu kao neblagovremenu, kao nedoputenu, kao neosnovanu i potvrditi presudu prvostepenog suda, preinaiti prvostepenu presudu (zakon prua to ovlaenje gdje e drugostepeni sud utvrditi da su odlune

19

injenice u prvostepenoj presudi pravilno utvrene i da s obzirom na utvrene injenice po pravilnoj primjeni zakona valja donijeti i drugaiju presudu, a prema stanju stvari. Sud moe ukinuti prvostepenu presudu i odrediti odravanje pretresa. Ova odluka se donosi ako postoji bitna povreda odredaba krivinog postupka, da je potrebno izvesti nove dokaze ili ponoviti u prvostepenom postupku ve izvedene dokaze usljed kojih je injenino stanje pogreno ili nepotpuno utvreno. Vijee drugostepenog suda moe djelimino ukinuti prvostepenu presudu i u odnosu na taj dio odrati pretres. Ako se optueni nalazi u pritvoru drugostepeni sud mora nakon ukidanja prvostepene presude ispitati dali jo uvjek postoje razlozi za pritvor. 2. alba na presudu drugostepenog suda Predviena su dva sluaja kojima se albom moe pobiti drugostepena presuda u tim sluajevima sudovanje u tri instance. Trea instanca dolazi u obzir: ako je drugostepeni sud donio novu osuujuu presudu, ako je drugostepeni sud preinaio prvostepenu presudu kojom se optueni oslobaa optube i izrekao presudu kojom se optueni proglaava krivim. Lice ovlateno za podnoenje albe protiv drugostepene presude i osnovi za pobijanje drugostepene presude. Pravo na albu protiv drugostepene presude treba priznati svim licima. albu u korist optuenog moe podnijeti i tuilac. Nadlenost i postupak pred sudom treeg stepena Sud treeg stepena sudi u vijeu sastavljenom od tri odnosno pet sudija. U ovim vijeima nemogu uestvovati sudije koje su uestvovale u donoenju presude koja se pobija albom. Za postupak pred vrhovnim sudom vrijede sve odredbe koje su predviene za drugostepeni postupak. Pred tim sudom se moe odrediti pretres, ime je dozvoljena mogunost da se taj sud neposredno utvruje odnosno preinaava injenino stanje koje je vezano iskljuivo za odluivanje na osnovu pretresa. Pred sudom III stepena odrava se tzv javna sjednica i to u svemu prema pretostavkama i na nain koji su predvieni. O podnesenoj albi sud treeg stepena odluuje meritorno kao i drugostepeni sud. 3. alba na rjeenje Pored presude i meritornih rjeanja kojima se odluuje o samoj krivinoj stvari donose se brojna i druga rjeenja kako prije samog pokretanja krivinog postupka tako i u njegovom toku pa i poslije njegovog zaretka. Takvim rjeenjem priprema se sprovoenje krivinog postupka i upravlja tim postupkom te odluuje o pojedinim incidentnim pitanjima u toku i van samog postupka kao i poslije njegovog okonanja. 3.1 Dozvoljenost i dejstvo albe na rjeenje Na rjeenja na koja je alba uvjek doputena ukoliko to pravo nije zakonom izriito uskraeno. -rjeenje na koje alba uopte nije doputena -rjeenje gdje pravo na albu nije iskuljueno ve je samo odgoeno. Opte je pravilo da se protiv rjeenja suda donesenih u prvom stepenu moe podnijeti alba uvjek kada u zakonu nije izriito odreeno da alba nije doputena. To su rjeenja koja su po pravilu mogu pobijati albom. Pri izlaganju o pitanju protiv kojih je rjeena alba doputena a protiv kojih je iskljuena mora se poi putem eliminacije. Idui tim putem rjeenja protiv kojih nije dozvoljena alba mogu se razvrstati ovako: 1.Rjeenja za koja je u posebnim odredbama iskljuena alba, -Rjeenja doneena u drugom stepenu -Rjeenja suda BiH, Vrhovnog suda F BiH, Vrhovnog suda RS,i apelacionog suda BD BiH. To su rjeenja protiv kojih uopte nije dozvoljena alba. Iskljuenje albe protiv tih rjeenja utemeljeno je na autoritetu tog suda. -Rjeenja protiv kojih nije dozvoljena samostalna alba ali se mogu podnijeti u albi na presudu. Ova rjeenja se nazivaju i rjeenja sa odgoenom albom. To su rjeenja koja se donose radi pripremanja glavnog pretresa i presude za koje je odreeno da nije doputena posebna alba pa se mogu pobijati u albi potiv presude. 3.2 Rokovi za albu i lica ovlatena na podnoenje albe protiv rjeenja.

20

alba se podnosi sudu koji je donio rjeenje. Opti rok za podnoenje albe na rjeenje odreen je zakonom. Gdje je reeno da se alba protiv rjeenja ukoliko zakonom nije drugauje odreeno podnosi u roku od tri dana od dana dostavljanja rjeenja. Rok za albu od osam dana predvien je protiv takozvanih meritornih rjeenja.Skraeni rok od 24 sata vrijedi za albu protiv pojedinih rjeenja o pritvoru te protiv rjeenja o izricanju disciplinske kazne za prestupe pritvorenika.Pravo na podnoenje albe protiv rjeenja prua se strankama i ostalim licima na iju primjenu upuuje lan 322. 3.4 Postupanje sa albom i odluke po albi na rjeenje. alba na rjeenje podnosi se sudu koji je donio rjeenje a ova je skupa sa svojim spisom proslijeuje sudu koji odluuje o njoj. Sud kojem je alba podneena ispituje njenu blagovremenost i doputenost. Neblagovremenu i nedoputenu albu odbacije sudija odnosno predsjednik vijea koji je donio pobijano rjeenje. Protiv tog rjeenja doputena je alba drugostepenom sudu. Po albi protiv rjeenja drugostepeni sud odluuje u sjednici vijea. Sjednica je nejavna. Izuzetno je doputeno odravanje javne sjednice kada je u pitanju alba protiv tzv.meritornih rjeenja. Pri odluivanju o albi na rjeenje vii sud se kree u granicama albe pr odluivanju o albi vii sud je vezan zabranom reformatio peius.Sud koji rjeava po albi moe odbaciti albu kao neblagovremenu ili nedozvoljenu a moe albu odbiti kao neosnovanu ili je uvaiti i u tom sluaju prvostepeno rjeenje preinaiti ili ukloniti. Ako po zakonu nije drugaije odreeno odredbe zakona se primjenjuju i na sva ostala rjeenja. III.VANREDNI PRAVNI LIJEK -Ponavljanje krivinog postupkaOsnovna je zajednika karakteristika ponavljanja postupka je u tome to se on podnosi protiv pravosnanih presuda. Meutim ovaj vanredni pravni lijek ima i neke druge specifinosti koje ga diferenciraju od redovnih pravnih lijekova a one se ogledaju u njegovoj posebnoj svrsi izuzetnosti, ogranienje mogunosti pobijanja i osnova za pobijanje i razliitosti su subjekata za njegovo podnoenje. 1. Pojam i vrste ponavljanja krivinog postupka Ponavljanje krivinog postupka zahtjeva se zbog toga to se usljed novih injenica i dokaza koji se sada iznose pred sud a kojima sud ranije nije raspolagao injenino stanje utvreno pravosnanom odlukom pokazuje kao pogreno. Njime se pravosnana sudska odluka pobija zbog nedostataka u utvrenom injeninom stanju s tim da se u ponovljenom krivinom postupku ovi nedostatci otklone i donese zakonita i pravedna sudska odluka. Osnovna karakteristika ponavljanja postupka je postojanje novih injenica koje se mogu pojaviti u razliitim oblicima. -Novi dokazi, izvrenje krivinog dijela od strane procesnih subjekata, nove injenice i novi dokazi i odluke ustavnog suda BiH. 1.1 Nastavljanje krivinog postupka obustavljenog zbog procesnih smetnji Nastavljanje krivinog postupka obustavljenog zbog procesnih smetnji ne predstavlja pravo ponavljanja krivinog postupka ve se postupak zavren rjeenjem ili procesnom presudom samo nastavlja kada se za to steknu potrebni faktiki i zakonski uslovi. Do nastavljanja krivinog postupka moe doi u sluaju predvienom lanom 325. tu je obuhvaen sluaj u kojem je krivini postupak rjeenjem pravosnano obusrtavljen ili je presudom optuba pravosnano odbijena zato to nije bilo potrebnog odobrenja. U tom sluaju postupak e se na zahtjev tuioca nastaviti im prestanu uzroci zbog kojih su doneene navedene odluke. 1.2 Ponavljanje krivinog postupka zavrenog pravosnanim rjeenjem Osnov za ponavljanje postupka su podneseni novi dokazi na osnovu kojih se sud moe uvjeriti da su se stekli novi uslovi za ponovno pokretanje krivinog postupka. Ponavljanje postupka obustavljenog usljed zloupotrebe slubenog poloaja tuioca -prema ovoj odredbi krivini postupak koji je pravosnano obustavljen od poetka glavnog pretresa moe se ponoviti u sluaju kada je tuilac odustao od gonjenja ako se dokae da je do odustanka dolo usljed krivinog djela zloupotrebe slubenog poloaja tuioca.

21

1.3 Ponavljanje krivinog postupka zavrenog pravosnanom presudom -Uslovi za ponavljanjePonavljanje na tetu ima za cilj da se osloboeno lice odnosno lice za koje je optuba odbijena osudi ili da se osueni osudi po stroijem krivinom zakonu. 3.Postupak i odluivanje po zahtjevu za ponavljanje krivinog postupka. Sam postupak po ovom vanrednom pravnom lijeku ima dvije faze. Prvu ini formalno i meritorno odluivanje po zahtjevu a drugo sam tok ponovljenog krivinog postupka. 3.1 Nadlenost suda O zahtejvu za ponavljanje postupka odluuje vijee od trojice sudija suda koji je u ranijem postupku sudio u prvom stepenu. Zakon u tom pravcu ispoljava posebnu rezervu: -predvia da pri rjeenju o zahtjevu u vijeima ne uestvije sudija koji je uestvovao u donoenju presude u ranijem postupku. U zahtjevu se mora navesti po kom se zakonskom osnovu trai ponavljanje i kojim se dokazima potkrepljiju injenice na kojima se zahtjev zasniva. 3.2 Formalno odluivanje o zahtjevu Po zakonu vijee ispituje najprije doputenost zahtjeva pa ako nae da je nedoputen odbacije ga rjeenjem. Vijee donosi tako rjeenje u sljedeim sluajevima. Ako je zahtejv podnijelo neovlateno livce i ako nema zakonskih uslova za pojnavljanje postupka. 3.3 Meritorno odluivanje o zahtjevu Ako vijee ne odbaci zahtjev njegov prepis se dostasvlja protivnoj stranci koja ima pravo da u roku od osam dana odgovori na zahtjev. Nakon to odgovor na zahtjev stigne sudu odnosno nakn to protekne rok za njegovo podnoenje. Predsjednik vijea odreuje da se izvide injenice i pribave dokazi na koje se podnosioci pozivaju u zahtjevu, odnosno u odgovoru na zahtjev. Izvianje se odnosi samo na injenice i dokaze koji su izneeni u zahtjevu i odgovore na zahtjev a ne na neke druge injenice ili dokaze. Nakon to budu sprovedeni izviaju predsjednik vijea moe odrediti po potrebi i dopunu izviaja. Tek kada je sve to obavljeno vijee pristupa odluivanju o samom zahtjevu. 3.4 Odluke po zahtjevu za ponavljanje postupka Svoje meritorne odluke o zahtjevu vijee donosi u nejavnoj sjednici dakle uvijek u odsustvu stranaka i branioca. Odluujui meritorno o zahtjevu vijee donosi rjeenje kojim uvaava zahtjev i dozvoljava ponavljanje postupka ili zahtjev odbija ako novi dokazi nisu podobni da dovedu do ponavljanja krivinog postupka. Ako vijee pri odluivanju o zahtjevu ne dostigne izvjesnost o uzronoj vezi izmeu krivinih dijela i pravosnane presude za koju se trai ponavljanje odnosno ako ne dostigne u nedostatku osude za takva krivina dijela izvijesnost da su ona izvrena ona e zahtjev odbiti. Kada vijee uvai zahtjev i dopusti ponavljanje postupka ono svojim rjeenjem odluuje dalje da se odma zakae novi glavni pretres ili da se krivini predmet vrati u stanje istrage. 3.5 Ponavljanje postupka i vrenje kazne Podrazumjeva da se samo podnoenjem zahtjeva za ponavljanje postupka u korist osuenog nemoe uticati na izvrenje kazne zatvora na koju je on pravosnano osuen. Ipak zakon iz obzira prema osuenom radi predostronosti da do odluke o zahtjevu on ne izdri kaznu od koje e biti osloboen ili da je izdri due nego to e to biti odreeno novom presudom predvoa zakonom da e sud ako smatra s obzirom na podnesene dokaze da osueni u ponovljenom postupku moe biti osuen na takvu kaznu prema kojoj bi se kada bi se ona uraunala u izdranu kaznu imao pustiti na slobodu ili da moe biti osloboen optubi ili da optuba moe biti odbiijena. 3.6 alba protiv rjeenja po zahtjevu za ponavljanje postupka i odluke po albi

22

Protiv rjeenja o zahtjevu za ponavljanje postupka nezadovoljna stranka ima pravo albe. Rok za podnoenje albe je tri dana a o albi odluuje drugostepeni sud. Podnesena alba odlae izvrenje rjeenja. 3.7 Odluivanje na osnovu novog glavnog pretresa Zakon predvia jo jedan nain odluivanja u ponovljenom postupku. To se deava kada ranije presuda sadri vie dijelova ili se odnosi na vie krivinih dijela pa zahtjev bude upravljen na samo jedan njen dio odnosno samo na jedno krivino dijelo ili kada zahtjev koji je upravljen na vie dijelova ranije presude odnosno na vie krivinih dijela sadranih u njoj bude uvaen samo u pogledu jednog njenog dijela odnosno samo u pogledu nekog krivinog dijela. IV. PRAVOSNANOST I IZVRNOST SUDSKIH ODLUKA Pravosnaznost sudskih odluka Formalna pravosnanost sudske odluke je njeno svojstvo da se vie nemoe ili uopte nemoe pobijati redovnim pravnim lijekovima. Nemogunost pobijanja pred viom sudskom instancom proizilazi otuda to se to pravo iako je postojalo ugasilo. Formalna pravna snaga moe biti potpuna, nemoe se pobijati ni jedan dio presude ili djelimina, nemogu se pobijati pojedini sastavni dijelovi ni otkog uensnika ili samo od pojedinih uesnika. Materijalna pravosnanost se satoji u stvaranju prava u konkretnom sluaju izricanjem presude to iskljuuje mogunost donoenja nove drugaije ili istovjetne odluke. Izvrenost sudskih odluka Pojam pravne snage treba odvojiti od pojma izvrnosti. Tu rezuliku pravi i sam zakon utvrujui da se pravosnana presuda izvrava kada je izvreno njeno dostavljanje i kada za izvrenje ne postoje zakonske smetnje. Izvrnost sudskih odluka je njihovo posebno svojstvo koje se ogleda u odsustvu smetnji za njihovo izvrenje. Izvrenje je dalje svojstvo odluke koja je stala na pravnu snagu i znai mogunost ostavrivanja zapovjesti sadrane u presudi. Izvrnost presude nastupa kada ona postane pravosnana i kada za njeno izvrenje ne postoje zakonske smetnje. Od ovog pravila postoji samo jedan izuzetak koji omoguava izvrenje kazne zatvora prije pravnosnanosti presude kojom je ona izreena.. Izvrnost rjeenja zavisi od toga dali je protiv njega dozvoljena alba i po pravilu nastupa poslije pravnosnanosti rjeenja. Izvrnost naredbe podrazumjeva posebna pravila zbog nemogunosti njegovog pobijanja albom i odsustva pravnosnanosti. Opta zakonska odredba tako i utvruje: naredbe se izvravaju odmah ako organ koji je naredbu izdao ne naredi drugaije POSEBNI KRIVINI POSTUPCI I.O posebnim krivuinim postupcima uopte Zakoni o krivinom postupku svih drava pored redovne forme postupanja predviaju i odreena odstupanja za neke kategorije uinilaca krivinih dijela ili za pojedna krivina dijela iji je cilj prilagoavanje osnovne procedure posebnim situacijama.Takvi postupci u kojima se takoe utvruje postojanje kd , krivina odgovornost i kanjivost poinioca ali na specifian nain u odnosu na opti krivini postupak nazivaju se posebni krivini postupci. Oni su ustanovljeni da se u njima sude krivine stvari za koje se opta forma krivinog postupka pokazuje kao neodgovarajua ili nepotebna. U naem pravu u takve postupke spadaju. 1) postupak za izdavanje kaznenog naloga, 2) postupak prema maloljetnicima, 3) postupak protiv pravnih lica 4) postupak za izricanje sudske opomene Odstupanje od opte forme ovdje nalae teina krivinog dijela izraena vrstom i visinom propisane kazne gdje je s obzirom na stepan drutvene opasnosti takvih dijela, nepotrebno ili neracionalno insistirati na optoj formi krivinog postupka. Ocjenu teine krivinog dijela i linosti uinioca krivinog dijela nekad nalae odstupanje od opte forme koja je suvina a nekad nedovoljna za kompleksno upoznavanje linosti.

23

2.Uslovi za pokretanje i voenje postupka za izdavanje kaznenog naloga Da bi tuilac bio u mogunosti da zahtjeva pokretanje i sprovoenje postupka za izdabvanje kaznenog naloga moraju biti ispunjeni odreeni preduslovi. Prvi materijalni uslov je da je da osnosno krivino dijelo propisanoa kazna zatvora od pet godina ili novana kazna kao glavna kazna. Drugi materijalni uslov da tuilac raspolae sa dovoljno dokaza koji formiraju osnovu zbog kojeg je mogue tvrditi da je osumnjieni uinio predmetnu krivino dijelo. Materijalni uslov je identian uslovu za podizanje optunice u redovnom postupku to potvruje i inenica da tuilac izdavanje kaznenog naloga trai od suda u formi optunice. Formalni uslov za izdavanje kaznenog naloga sastoji se u odgovarajuoj procesnoj inicijativi tuioca koja je fakultativnog karaktera tako to tuilac moe u optunici zatraiti od suda da izda kazneni nalog u kojem e optuenom izrei odreenu krivino pravnu sankciju ili mjeru bez provoenja glavnog pretresa. Prijedlog tuioca za sudiju nije obavezan ali presudu kojom se izdaje kazneni nalog on nemoe donijeti bez ovog prijedloga. 3. Stav suda u odnosu na zahtjev za izdavanje kaznenog naloga Stav suda odnosno u funkcionalnom obliku sudije pojedinca u odnosu na zahtjev tuioca za izdavanje kaznanog naloga moe biti negativan kada se zahtjev ne prihvata i pozitivan, kada se zahtjev tuioca prihvata. Neprihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga Sudija nije duan da prihvati zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ali ima obavezu da ispita formalnu ispravnost i materijalnu opravdanost zahtjeva. Postoje tri razloga zbog kojih e sudija odbaciti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga. Prvi je ako sudija ustanovi da postoji osnov za spajanje postupka. Drugi je kada je to krivino dijelo za koje se moe zatraiti izdavanje kaznenog naloga a trei ako je tuilac zatraio izricanje krivine sankcije ili mjere koja prema zakonu nije dozvoljena. Protiv rjeenja kojim sudija odbacije zahtjev za izdavanje kaznenog naloga tuilac moe podnijeti albu van raspravnog vijea suda kojem je podnio takvu optunicu sa zahtejvom za izdavanje takvog naloga. To vijee mora o albi odluiti u roku od 48 sati. Kada ispituje materijalnu opravdanost zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga sudija procjenjuje cjelishodnost voenja uproenog postupka i svrsishodnost izricanja krivine sankcije ili mjere koju u svom zahtjevu predlae tuilac. S tim u vezi propisuju se dvije situacije kada i zato se sudija iz razloga koji se tie optunice nee sloiti sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga. Prihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga Ako sudija nije odbacio kazneni nalog zbog nepostojanja pretpostavki za njegovo izdavanje onda mu jedino preostaje da se sloi sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga. On to manifestuje kroz dvije svoje obavezne procesne aktivnosti i to: 1) potvrivanje optunice 2) zakazivanje sasluanja optuenog sasluanje optuenog se ima odrati u roku od 15 dana od dana dostavljanja optunice sasluanje optuenog kojem je potvrena optunica sa zahtjevom za izdanje kaznenog naloga obavlja se u skladu sa zakonom. Prilikom sasluanja sudija e : a) utvrditi dali je ispotovano pravo optuenog da ga zastupa branilac, b) utvrditi dali je optueni razumio optunici i zahtjev tuioca za izricanje krivino pravne sankcije ili mjere. c) Upoznati optuenog sa dokazima koje je prikupio tuilac i pozvatri ga na davanje izjave o predoenim dokazima d) Pozvati optuenog da se izjasni o krivnji e) Pozvati optuenog da se izjasni o predloenoj krivino pravnoj sankciji ili mjeri. Stav opuenog u odnosu na krivnju ima odluujui znaaj za dalji postupak povodom zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga. Ako optueni izjavi da nije kriv ili stavi prigovor na optunicu sudija e zakazati glavni pretres u roku od 30 dana.Ukoliko optueni izjavi da je kriv kao i da prihvata predloenu krivino pravnu sankciju ili mjeru sudija e pristupiti utvrivanju krivnje. Odluka kojom se izdaje kazneni nalog i pravo na albu Presuda kojom se izdaje kazneni nalog sadri podatke. Obrazloenje presude kojom se izdaje kazneni nalog ograniava se na razloge koji opravdavaju izdavanje kaznenog naloga i oni trebaju biti ukratko

24

navedeni. Rok za albu na presudu kojoim se izdaje kazneni nalog je 8 dana od dana dostavljanja presude optuenom i njegovom braniocu. Presuda kojom se izdaje kazneni nalog dostavlja se optuenom i njegovom braniocu ako ga imaju kao i tuiocu kao i svaka druga presuda. Ukoliko lice kome je presudom kojom se izdaje kazneni nalog izreena novana kazna plati tu kaznu prije isteka roka za albu na presudu to plaanje se nee smatrati odricanjem od prava na albu. III.KRIVINI POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Za primjenu odredba o postupku prema maloljetnicima iz glave 26 znaajan je uzrast poinioca kako u vrijeme izvrenja krivinog dijela tako i u vrijeme pokretanja postupka odnosno suenja.Primjena odredba koje se odnose na maloljetnike postaje sloenija u sluaju kada su maloljetnici uestvovaliu u izvrenju krivinog dijela zajedno sa punoljetnim licima. Ovo pitanje je u zakonu tako rjeeno da je predvieno da e se kao prvo u ovom sluaju krivini postupak prema maloljetniku razdvojiti i sprovesti prema odredbama krivinog postupka prema maloljetnicima. Izuzetno postupak prema maloljetniku se moe spojiti sa postupkom prema punoljetnom licu i sprovesti po optim odredbama ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razjanjenje stvari. U jedinstvenom postupku koji se sprovodi kao opti postupak prema maloljetnom i prema punoljetnom licu prema maloljetniku e se uvijek primjeniti odreeno odredbe postupka prema maloljetnicima. 2. Obavezna odbrana Zakonom je propisano da maloljetnik mora imati branioca od poetka pripremnog postupka. Ovo zakonsko rjeenje je u skladu sa tendencijom posebno zatite optuanih koji su na bilo koji nain ugroeni fiziki ili psihiki. To odgovara i meunarodnim standardima o zatiti prava maloljetnika koji se izraavaju kroz naelo o zatiti najboljeg intersea djeteta i maloljetnika. 3.Mogunost osloboenja od dunosti svjedoenja u odnosu na odreeni predmet svjedoenja. Svjedoenje u postupku protiv maloljetnika ne ispoljava neke posebne specifinosti u odnosu na svjedoenje u optoj krivinoj proceduri koje se odnosi na krivina dijela. 4. Uloga organa starateljstva Organ starateljstva ima posebnu ulogu u krivinom postupku prema maloljetnicima. 5. Pozivanje maloljetnika i dostavljanje pismena maloljetniku Pozivanje maloljetnika se uvijek vri preko roditelja odnosno zakonskog zastupnika. Maloljetnik se dakle ne poziva neposredno nego posredstvom drugih lica. 6.Objavljivanje toka krivinog postupka Procesna diskrecije u postupku prema maloljetnicima se ogleda u postojanju striktnih zakonskih pravila kojima se u tom smislu krivine procedure naelo javnosti svodi na najmanju moguu mjeru u cilju potpune zatite interesa maloljetnika, efikasnijeg voenja postupka, spreavanje sigmatizacije maloljetnog lica u toku trajanja procedure i posebno radi njegove lake i uspjenije resocijalizacije poslije okonanja krivinog postupka i poslije izvrenja krivine sankcije ukoliko doe do njenog izricanja. Nesmije se objaviti tok krivinog postupka prema maloljetniku ni odluka donesena u tom postupku niti se koe vriti video i audio snimanje toka postupk 7. Dunost hitnog postupanja U postupku prema maloljetnicima izriito se nalae organima i ustanovama koje u bilo kom vidu uestvuju u postupku da su duni najhitnije postupati: Organi koji uestvuju u postupku prema maloljetniku kao i drugi organi i ustanove od kojih se trai obavjetenje, izvjeteji ili miljenje duni su najhitnije postupiti kako bi se postupak to prije zavrio. U istu svrhu zakonodavac nalae sudiji za maloljetnike da svakih 15 dana obavjetava predsjednika suda o predmetima maloljetnika koji nisu okonani i razlozima za to pri emu je predsjednik suda duan da preuzme neophodne mjere za ubrzavanje postupka. 8. Sastav suda

25

U postupku prema maloljetnicima u prvom stepenu sudi sudija za maloljetnike koji vodi i pripremni postupak i obavlja druge poslove u postupku prema maloljetnicima u skladu sa ovim zakonima. Za sastav suda u drugostepenom postupku karakteristino je da je on takoe specijalizovan i da sudi u sbornom sastavu. Vijee za maloljetnike u sastavu od trojice sudija odluuje po albama protiv odluke sudije za maloljetnike u sluajevima predvienim ovim zakonom. 9. Pribavljanje podataka o linosti maloljetnika Podatke o linosti maloljetnika pribavlja sud za maloljetnike. U ovoj odredbi navodi se i nain na koji e se podaci prikupiti kao i lica i institucije koje su dune na tom zadatku u pripremnom postupku saraivati sa sudijom za maloljetnike. Tako e sudija za maloljetnike radi utvrivanja okolnosti linih i porodinih prilika maloljetnika sasluati svjedoke. Podaci se mogu pribavljati i preko organa starsteljstva. 10.Princip oportuniteta krivinog gonjenja u postupku prema maloljetnicima. Radi utvrivanja ovih okolnosti tuilac mora zatraiti obavjetenja od roditelja odnosno staratelja maloljetnika, drugih lica i ustanova, a kada je to potrebno moe ova lica i maloljetnike pozvati radi neposrednog obavjetavanja.Ako za donoenje odluke o primjeni principa oportuniteta treba ispitati lina svojstva maloljetnika tuilac moe u sporazumu sa organom starateljstva uputiti maloljetnika u prihvatilite ili u ustanovu za ispitavanje ili vaspitanje ali najdue 30 dana.Tuilac je naime ovlaten da ne zahtjeva pokretanje krivinog postupka prema maloljetniku za drugo krivino dijelo ako je ovaj ve na izdravanju kazne ili vaspitne mjere a s obzirom na teinu uinjenog krivinog dijela i karakter kazni odnosno vaspitne mjere koja se izvrava pokretanje novog postupka nebi bilo svrsishodno. 11.Pritvor i privremeni smjetaj maloljetnika Pritvor se moe narediti iz svih razloga navedenih u lanu 132. to znai da se prije svega mora raditi o maloljetniku za kojeg postoji osnovana a ne bilo kakva sumnja da je uinio krivino dijelo a potom mora postojati i barem jedan od razloga za pritvor. Na osnovu rjeenja sudije za maloljetnike pritvor moe trajati najdue mjesec dana stime da je vijee za maloljetnike duno obaviti kontrolu neophodnosti pritvora svakih 10 dana. Vijee za maloljetnike istog suda moe u sluaju postojanja zakonskog razloga produiti pritvor najdue jo za dva mjeseca. Rjeenje o produivanju pritvora donosi se na obrazloeni prijedlog sudije za maloljetnike.Nakon zavretka pripremnog postupka pritvor moe da traje najdue jo 6 mjeseci. Dakle maksimalno trajanje pritvora u postupku protiv maloljetnika iznosi devet mjeseci. Sudija za maloljetnike moe narediti da se prema maloljetnniku u toku pripremnog postupka odredi: 1) smjetaj u vaspitnu ili kunu ustanovu 2) stavljanje pod nadzor organa starsteljstva 3) predaja drugoj porodici kao indikacije za primjenu jedne od ovih mjera trai se alternativno izdvajanje malolljetnika iz sredine u kojoj je ivio ili pruanje pomoi zatite ili smjetaja maloljetnika. Iako se trokovi smjetaja maloljetnika uplauju unaprijed iz budetskih sredstava. 12. Iskljuenje javnsoti U postupku prema maloljetnicima javnost je uvjek iskljuena. Sudija za maloljetnike e upozoriti lica koja prisustvuju roitu ili glavnom pretresu na dunost uvanja tajni o onome to se na roitu ili glavnom pretresu saznalo i da neovlaeno odavanje tajne predstavlja krivino dijelo. 3.PRIPREMNI POSTUPAK Pripremni postupak prema maloljetniku predstavlja prvu i obaveznu fazu postupka prema maloljetnicima a zavisno od njegovog ishoda moe doi do glavne faze postupka, koji se moe okonati izricanjem odreene krivino pravne sankcije ili obustavom postupka a moe doi i do obustave postupka kada su za to ispunjeni zakonski uslovi. Svrha pripremnog postupka nije samo prikupljanje dokaza i podataka o krivinom dijelu nego je sudija za maloljetnike duan prikupiti sve injenice i utvrditi sve okolnosti potrebne za ocjenu linosti maloljetnika kako bi zatim tuilac moga donijeti odluku. 3.1Zahtjev za pokretanje pripremnog postupka i vaspitne preporuke. Prije donoenja odluke hoe li podnijeti zahtjev za pokretanje krivinog postupka prema maloljetniku za krivino dijelo tuilac je mogao razmotriti mogunost i opravdanost izricanja vaspitne preporuke u skladu sa KZ BiH.Pripremni postupak zapoinje podnoenjem od strane tuioca zahtjeva za pokretanje pripremnog postupka. Zahtjev se podnosi sudiji za maloljetnike. Smatra se da zahtjev za pokretanje pripremnog postupka treba da sadri line podatke o maloljetniku, opis krivinog dijela koje mu tuilac stavlja na teret, pravnu kvalifikaciju, okolnosti iz kojih proizoilazi osnovana sumnja da je maloljetnik

26

izvrio krivino dijelo i postojee dokaze.Ako odlui da izrekne vaspitnu preporuku sudija za maloljetnike nee pokrenuti postupak protiv maloljetnika a protiv njegovog rjeenja nije doputena alba. Izvan sluajeva iz zakona ako se sudija ne sloi sa zahtjevom za pokretanje pripremnog postupka on e zatraiti da o tome odlui vijee za maloljetnike. 3.2Lica koja prisustvuju radnja u pripremnom postupku Zakonom se omoguava da se ispitivanje maloljetnog lica kada je to potrebno obavlja uz pomo pedagoga ili drugog strunog lica. Osobenost postupka prema maloljetnicima po odobrenju sudije za maloljetnike radnjama u postupku mogu pristvovato organi starateljstva i roditelji odnosno staralac maloljetnika, 3.3 Okonanje pripremnog postupka Pripremni postupak se zavrava nakon to je sudija za maloljetnike ispitao sve okolnosti koje se odnose na izvrenje krivinog dijela i linost maloljetnika. Kada pripremi spis zavrnog pripremnog postupka tuiolac raspolae sa tri mogunosti: a) ako u toku pripremnog postupka tuilac nae da nema osnova za voenje krivinopg postupka prema maloljetniku ili ako je u toku izvrenje kazne ili vaspitne mjere a s obzirom na teinu tog krivinog dijela ali i na kaznu koja se izvrava nebi imalo svrhe izricanje krivino pravnih sankcija. Sudija za maloljetnike moe izraziti svoje neslaganje sa prijedlogom tuioca da se postupak prema maloljetniku obustavi. U sluaju kada se sudija za maloljetnike ne sloi sa prijedlogom tuioca za obustavu postupka sudija za maloljetnike je duan da spis pripremnog postupka prijedlogom za obustavu dostavi vijeu za maloljetnike koje donosi konanu odluku. Tuilac je duan da prijedlog za izricanje sankcije maloljetniku ili eventualno za dopunu pripremnog postupka dostavi sudu u roku od osamdana od dana kada mu je spis dostavljen. Ovako kratak rok zakon je predvidio zbog hitnosti postupka. 4.PRVOSTEPENI POSTUPAK Nakon to se zavri priremni postupak, postupak prema maloljetnicima prelazi u slijedei dio pod nazivom prvostepeni postupak u kojem su nomirani odrzavanje roita postupak na glavnom pretresu i donoenje i objavljivanje odluka. Postupak pred sudom za maloljetnike moe se odvijati na roitu i na glavnom pretresu. Sudija za maloljetnike je duan u roku od osam dana od dana prijema obrazloenog prijedloga tuioca odnosno donoenja odluke da se odri glavni pretres zakazati glavni pretres ili odrati roite za izricanje vaspitne mjere. 4.1 Roite Ako se sudija za maloljetnike odlui da zakae roite to znai da je na neki nain ve unaprijed ocjenio da nije vjerovatno izricanje zavodske vaspitne mjere. Zakon ne obavezuje na obavjetenje i pozivanje nekih lica na roite na kome e se rapravljati o izricanju odgovarajue vaspitne mjere. Lica koja prisustvuju roitu imaju pravo stavljati prijedloge u pogledu okaznog materijala ili vaspitne mjere koja se treba izrei. O roitu se vodi zapisnik. Sudija za maloljetnike e zakazati glavni pretres i onda kada se ne oekuje izricanje pomenutih krivinih sankcija ako smatra da prikupljeni dokazni materijal treba kontradiktorno razmotriti na glavnom pretresu. 4.2 Glavni pretres Ako sudija za maloljetnike zakae glavni pretres umjesto roita duan je na pretres pozvati roditelje maloljetnika odnosno staraoce i predstavnika organa starateljstva ali nedolazak tih lica ne spreava odravanje glavnog pretresa. Glavni pretres nemoe se sprovesti u odsustvu maloljetnika. Uz to mora mu prisustvovat tuilac ako je stavio prijedlog za izricanje kazne ili vaspitne mjere. Treba napomenuti da se na glavni pretres shodno primjenjuju odredbe o glavnom pretresu iz redovniog krivinog postupka. 4.3 Odluke sudije za maloljetnike Rjeenje o obustavi postupka sudije za maloljetnike e donijeti u sljedeim sluajeviima. Kada se u optem postupku donosi presuda kojom se optuba odbija i uslovi su prema zakonu. To su sluajevi kada se nemoe utvrditi da je ponaanje koje se maloljetniku stavlja na teret krivino dijelo ili sluajevi u kojima su utvrene okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost ali ako nije dokazano da je maloljetnik uinio krivino djelo za koje se optuuje.

27

Kada nae da maloljetniku nije cjelishodno izrei ni kaznu ni vaspitnu mjeru.Rjeenje o izrivcanju vaspitne mjere sadri izreku u kojoj se samo navodi vrsta vaspitne mjere ali se maloljetnik ne oglaava krivim za krivino djelo koje mu ses tavlja na teret. 4.4Trokovi postupka i imovinsko pravni zahtjev Sudija za maloljetnike moe maloljetnika obavezati na plaanje trokova krivinog postupka i na ispunjenje imovinskopravnog zahtjeva samo ako je maloljetniku izrekao kaznu maloljetnikog zatvora. 5. PRAVNI LIJEKOVI Dozvoljenost albe Zakonom je regulisano da je doputena alba protiv odluke sudije za maloljetnike prvostepenog suda kojom je maloljetniku izreena kazna ili vaspitna mjera te protiv rjeenja o obustavi postupka. Lica ovlatena na albu Lica ovlatena na albu protiv presude kojom je maloljetniku izreena kazna, protiv rjeenja kojim je maloljetniku izreena vaspiutna mjera i protiv rjeenja o obustavi postupka su ona koja imaju ptravo albe protiv presude po lanu 293. Subjekti albe su lica koja ovo pravo imaju i u postupku protiv punoljetnog izvrioca a to su tuilac, maloljetni branilac i opteeni. Postupak po albi Rok za albu u postupku prema maloljetbniku je osam dana od dana prijeme presude odnosno rjeenja. Postupak pred drugostepenim sudom i odluke suda po albi Drugostepeni sud donosi odluku u sjednici vijea ili na osnovu odranog pretresa. Na sjednici vijee na maloljetnike uvjek e se pozvati maloljetnik i njegov branilac ali njihov nedolazak ako su uredno obavjeteni o sjednici ne spreava drugostepeni sud da odri sjednicu. Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu odnosno rjeenje u dijelu u kojem se ono pobija albom, shodno optim odredbama. Odluke drugostepenog vijea za maloljetnike donose se u obliku rjeenja a presudom kada se preinaenje prvostepene odluke maloljetniku izrie u sjenici vijea kazna maloljetnikog zatvora u duem trajanju ili kada se nakon odranog pretresa izrie kazna maloljetnikog zatvora. Ponavljanje krivinog postupka Regulisano je da su odredbe o ponavljanju krivinog postupka zavrenom pravosnanom presudom na shodan nain primjenjuju na ponavljanje postupka zavrenog pravnosannim rjeenjem o primjeni vaspitne mjere ili o obustavi postupka prema maloljetnicima. 7.IZMJENA ODLUKE O VASPITNIM MJERAMA I OBUSTAVA NJIHOVOG IZVRENJA Kod svake krivine sankcije naroito sankije sa ciljem prevaspitanja uspjeh zavisi s jedne strane od pravilnoh izbora sankcija a s druge strane od naina na koji se sankcija izvrava. Vaspitne mjere se izriu po pravilu u relativno neodreenom trajanju obavezno traju jedan odreen minimum i nesmiju prei jedan odreen maksimum, odreen i jedan i drugi u zakonu a u tim granicama traju dok se cilj ne postgne. IV.POSTUPAK PROTIV PRAVNIH LICA 1. Odgovornost pravnog lica za krivino dijelo Samo izvrenje krivinog dijela KZBiH vezuje iskljuivo za fiziko lice. Taj zakon ne navodi izvrenje kd pravnog lica nego odgovornost pravnog lica za kd koje je uinilac uinio u ime, za raun ili korist pravnog lica. Na ovaj nain se uspostavlja bitan uslov za odgovornost pravnog lica za krivino dijelo pa je za tu odgovornost potrebno da je uinilac kd uinio u ime za raun ili u korist pravnog lica. Odgovornost pravnog lica za kd vezuje za djelo fizikog lica a ne i za njegovu krivinu odgovornost. Radi se o limitiranoj izvedenoj odgovornosti pravnog lica za kd. zakon propisuje i krug pravnih lica za koje je iskljuena odgovornost za kd. Rije je o F BiH, RS, BD BiH, Kantonu, Gradu, Optini i MZ. Njihovo iskljuenje od odgovornosti za kd pravda se najprije injenicom da neki od njih su nosioci ius puniendi, pa bi u sluaju postojanja njihove krivino pravne deliktne sposobnosti mogli doi u situaciju da sami sebe kanjavaju a potom i time da bi se s obzirom da se sva ona korisnici budetskih sredstava njihovim

28

kanjavanjem samo prelijevala bi budetska sredstva. Osnovan odgovornost pravnog lica za krivino djelo je njegova povezanost sa izvrenim kd. Kumulativno bi se mogla ispuniti dva uslova da bi postojala odgovornost pravnog lica za kd. Prvi se odnosi na djelovanje uinioca kd i karakteristike tog djelovanja a drugi na djelovanje rukovodeih i nadzornih organa pravnog lica. Prvi uslov za odgovornost pravnog lica za kd jeste da je uinilac kd uinio u ime za raun ili u korist pravnog lica. Radnja uinioca i njeni efekti se mogu pripisati pravnom licu.Drugi uslov se tie dopirinosa rukovodeih i nadzornih organa pravnog lica u izvrenju kd.Ovim organima mogu se smatrati i one struktire u pravnom licu koje stvarno i praktino vode poslove pravnog lica i usmjeravaju njihovo djelovanje. Pravno lice e se smatrati odgovorno za krivino djelo koje je uinilac uinio u ime ili za raun ili u korist pravnog lica: 1) ako smisao uinjenog kd proizilazi iz zakljuka, naloga ili odobrenja rukovodeih organa pravnog lica 2) su rukovodei i nadzorni organi uticali na uinioca ili mu omoguili da uini kd 3) ako pravnoi lice raspolae protivpravno ostvarenoj ili imovimnskoj koristi ili koristi predmete nastale kd 4) ako su rukovodei ili nadzorni organi pravnog lica propustuili duni nadzor nad zakonitou rada radnika. Spajanje krivinog postupka protiv pravnog lica sa krivinim postupkom protiv fizikog lica i njihovvo jedinstvenoi voenje Pravilo je da se zbog istog krivinog dijela protiv pravnog lica pokree i vodi krivini postupak zajedno s postupkom protiv uinioca. Kad se vodi jedinstven postupak protiv optuenog pravnog lica i optuenog fizikog lica podie se jedna optunica i izrie jedna presuda. Sadraj ovakve optunice je proiren u odnosu na sadraj optunice koja se odnosi samo na fiziko lice. 4.Mogunost tuioca da postupi prema naelu oportuniteta krivinog gonjenj Zakon je alternativno predvidio situaciju kad tuilac ima mogunost da ne pokrene krivini postupak i to u sluajevima kada okolnosti sluaja ukazuju da voenjem postupka nebi bilo cjelishodno zbog toga to: 1)je doprinos pravnog lica izvrenju kd bio neznatan 2) pravno lice nema imovine ili ima tako mali omovine da nebi bila dovoljna ni za pokrie trokova postupka 3) je protiv pravnog lica pokrenut steajni postupak 4) je uinilac kd jedini vlasnik pravnog lica protiv koje bi se krivini postupak inae pokrenuo. 5. Zastupnik i branilac pravnog lica u krivinom postupku Zastupnik pravnog lica u krivinom postupku je onaj ko je ovlaten zastupati pravno lice. Po zakonu,aktu nadlenog dravnog organa ili po statutu, aktu o osnovanju, drugom aktu pravnog lica.Ovlaenje za zastupanje mora biti dato pismeno ili usmeno na zapisnik kod suda ukoliko pravno lice prestane da postoji prije pravosnano okonanog postupka zastupnika e mu odrediti sud. U tom sluaju e se raditi o postavljenom zastupniku. Pravno lice u krivinom postupku moe imati samo jednog zastupnika a sud mora svaki put utvrditi identitet zastupnika i njegovo ovlatenje za zastupanje. Zastupnik pravnog lica u krivinom postupku nemoe biti lice koje je pozvano kao svjedok, ili lice protiv kojeg tee postupak zbog istog krivinog djela osim ako je jedini lan pravnog lica.Da bi se pojednostavio postupak i izbjegle eventualne potekoe sa njihovim izostavljanjem pismena namjenjena pravnom licu dostavljaju se i pravnom licu i zastupniku i dostavljanje se vri u skladu sa zakonom . Trokovi zstupnika pravnog lica u krivinom postupku su trokovi krivinog postupka pa se na ove trokove primjenjiju odredbe lana 185 do 192. 6.OPTUNICA, SASLUANJE, ZAVRNA RIJE U KRIVINOM POSTUPKU PROTIV PRAVNOG LICA Optunica protiv pravnog lica mora sadrati sljedee obavezne elemente. 1) naziv pravnog lica pod kojim pravno lice nastupa u pravnom prometu. 2) sjedite pravnog lica 3) opis krivinog dijela 4) osnov o0dgovornosti pravnog lica.

29

U optunici protiv pravnog lica osnov odgovornosti pravnog lica mora biti smisleno obrazloen u odnosu na obrazloenje osnova odgovornosti uinioca. U toku glavnog pretresa a na osnovu injenice da je oprueni centralna figura krivinog postupka prednost je data fizikom licu tako da se prvo sasluava optueni a potom zastupnik pravnog lica.Posebno je ureen i redosljed izlaganja u odnosu na zavrne rijei stranaka i drugih subjekata krivinog postupka. 7.Presuda pravnom licu i mjere obezbjeenja U uvodu presude se mora navesti: naziv pod kojim pravno lice nastupa u pravnom prometu i sjedite pravnog lica.Identifikacijski podaci o zastupniku. Izreka presude mora da sadri; naziv pod kojim pravnom lice nastupa u pravnom preoemtu i sjedite pravnog lica, zakonski propis po kojem je pravno lice optueno po kojem se oslobaa optube za to djelo li po kojem se optuba odbija. Da bi se obezbjedilo izvrenje kazne, oduzimanja imovine ili imovinske koristi sudu je data mogunost da protiv pravnih lica u krivinom postupku odredi privremeno obezbjeenje. Kada postoje opravdana bojazan da se unutar pravnog lica ponovi uinjeno krivino djelo za koje bi bilo odgovorno pravno lice ili se prijeti izvrenjem djela sud moe pravnom licu zabraniti obavljanje jedne ili vie odreene djelatnosti na odreeno vrijeme. Smisao ovih odredbi je u tome to se pravnom licu nemoe izrei mjera pritvora koja se u takvim situacijama izrie fizikom licu, da bi se postigla funkcija mjere pritvora kod fizikih lica propisuju odreene mjere pravnom licu. Sud moe na prijedlog tuioca ili po slubenoj dunosti zabraniti statusne promjene pravnog lica koje bi za posljedicu imale brisanje pravnog lica iz sudskog registra. V.IZRICANJE SUDSKE OPOMENE Sudska opomena se ne moe izrei maloljetnom poiniocu krivinog djela. 1.IZRICANJE OBJAVA I SADRAJ RJEENJA O SUDSKOJ OPOMENI Rjeenje o sudskoj opomeni objavljuje se odmah po okonanju glavnog pretresa. Tom se prilikom sudija upozoriti optuenog da mu se za krivino djelo koje je uinio ne izrie kazna jer se oekuje da e sudska opomena na njega dovoljno uticati da krivina djela vie na vri. Ako se rjeenje o sudskoj opomeni objavljuje u odsustvu optuenog sud e ovako upozorenje unijeti u obrazloenje rjeenja. Izreka rjeenja o sudskoj opomeni treba da sadri sljedee podatke: Line podatke o optuenom, navoenjem da se optubom izrie sudska opomena za djelo koje je bilo predmet optube i zakonski naziv krivinog dijela. U izreci rjeenja o sudskoj opomeni optueni se ne oglaava krivim iako je logika pretpostavka za donoenje ovog rjeenja da je optueni uinio krivino djelo i da je za njega krivino odgovoran jer bi se inae donijela oslobaajua presuda. Neoglaabnje krivim lica prema kome se izrie sudska opomena i izricanje sudske opomene rjeenjem a ne presudom propisano je da bi se izbjegla moralna degradacija i poniavanje optuenog i istakao mali znaaj krivice u cilju humanizacije postupka iako bi proglaenje krivim bilo bolje jer se opomena upravo sastoji u prebacivanju za uinjeno kd. 2. Karakteristike albenog postupka Zakon o krivinom postupku ne odreujue izriito rok za albu na rjeenje o sudskoj opomeni. Polazei od shodne primjene na sudsku opomenu odredbi zakona koji se odnose na presudu kojom se optueni oglaava krivim. Rok za albu na sudsku opomenu je 15 dana: Predviena je i mogunost odricanja od prava na albu i psmenu izradu rjeenja. Kod osnova za pobijanje rjeenja o sudskoj opomeni albom postoje odrene specifinosti u odnosu na opti postupak. Rjeenje o izricanju sudske opomene moe se pobijati albom uglavnom zbog istih osnova kao i alba protiv prvostepene presude: -zbog povreda odredaba krivinog postupka, pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja i povreda krivinog zakona, kao i zbog toga to nisu postojale okolnosti koje opravdavaju izricanje sudske opomene. Rok albu na sudsku opomenu je 15 dana. U postupku po albi na rjeenje o izricanju sudske opomene drugostepeni sud moe dinijeti dvije odluke: 1) da odbije albu kao neosnovanu i da potvrdi prvostepeno rjeenje o sudskoj opomeni 2) da uvai albu kao osnovanu i da rjeenje o sudkoj opomeni preinai na dva naine a) moe donijeti osuujuu presudu b) moe donijeti oslobaajuu presudu odnosno presudu kojom se optuba odboja

30

sud moe doniojeti oslobaajuu presudu i optuenom izrei kaznu ili uslovnu osudu pod sljedeim uslovima: da postoji alba tuioca na tetu optuenog, da je prvostepeni sud pravilno utvrdio odlune injenice i da poi pravilnoj primjeni zakona dolazi u obzir izricanje kazne. POSEBNI NEKRIVINI POSTUPAK Pored opteg krivinog postupanja i posebnih krivinih postupaka u kojima se rjeavaju pitanja postojanja krivinog djela, krivine odgovornosti i kanjivosti uinioca postoje i posebni nekrivini postupci. Posebni nekrivini postupci reguliu rjeenje posebnih i dopunskih procesnih predmeta. Tu spadaju postupak za primjenu mjera bezbjednosti. Oduzimanje imovinske koristi i opozivanje uslovne osude, postupak za donoenje odluke o brisanju osude ili prestankom mjera bezbjednosti i pravnih posljedica osude. Postupak za pruanje meunarodne pravne pomoi i izvrenje meunarodnih ugovora u krivino pravnim stvarima. II. Postupak u sluaju nastupanja duevne bolesti Nakon donoenje rjeenja o prekidanju postupka dolazi do njegovog zastoja sa dva mogua ishoda. 1.Krivini postupak e se nastaviti kada se zdravstveno stanje optuenog pobolja i to pod uslovom da poboljanje zdravstvenog stanja bude ntakvo do stepena da optueni moe uestvovati u postupku i da nastavak postupka predloi tuilac. Zbog toga je obaveza tuioca da uz zahtjev za nastavak krivinog postupka predoi i dokaze koji ukazuju da je zdravetveno stanje optuenog poboljano u mjeri da ponovo moe uestvoavti u krivinom postupku. 3) donijeti presudu kojom se optuba odbija ako u toku prekida postupka nastupi zastara krivinog gonjenja. Meutim presuda se moe donijeti samo na osnovu odranog glavnog pretresa zbog ega se u smislu ove procesne odredbe moe donijeti samo rjeenje kojim se krivini postupak obustavlja. III. Postupak u sluaju neutraunjivosti Protiv osumnjienog koji je djelo uinio u stanju neuraunjivosti tuilac u optunici postavlja prijedlog da sud utvrdi navedenu okolnost. Presudom se zatim utvruje dali je osumnjieni uinio djelo poslije toga da je djelo uinjeno u stanju neuraunjivosti i na kraju da se predmet uputi organu nadlenom za pitanje socijalnog staranja, radi pokretanja odgovarajueg postupka. Kad je osumnjieni uinio krivino djelo u stanju neuraunjivosti i tuilac u optunicu stavi prijedlog da to sud utvrdi onda sud o tome odluuje presudom a ne meritornim rjeenjenm jer za takvo rjeenje nema zakonskog osnova. U ovom postupku je naglasak na utvrivanju dali je uopte izvreno krivino djelo ako jeste dali je optueni uinilac i dali je djelo uinjeno u stanju neuraunjivosti. Ako se svi elementi uvrde donosi se presuda kojom se to utvruje a u izreci presude e se navesrti dali e se predmet uputiti organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja radi pokretanja odgovarajueg postupka. Optueni se nee izjanjavati o prijedlogu iz optunice ako nije sposobavn da uestvuje u postupku i ako e to tetno uticati na njegovon zdravlje kao duevno bolesnog lica, a o ovim okolnostima mora se prethodno izjasniti vjetak psihijatar. Odgovarajui postupak u kome e se donijeti odluka o zadravanju duevno bolesnog lica u zdravstvenoj ustanovi jeste vanparnini postupak. Glavni pretres u postupku utvrivanja neuraunjivosti je ogranien na izvoenje dokaza i injenica relevantnih za uraunjivost odnosno neuraunjivost optuenog u vroijeme neizvrenja krivinog djela. Tuilac e odustati od podnesenog prijedloga o upuivanju predmeta organu socijalnog staranja ako se utvrdi da je optueni uinio djelo u stanju uraunjivosti ili smanjene uraunjivosti. Ako se neuraunjivost utvrdi na samom glavnom pretresu tuilac moe izmjeniti optunicu postavljanjem prijedloga u skladu sa lanom 389. U sluaju kad aje tuilac podnio priejdlog da sud utvrdi da je osumnjieni uinio krivino djelo u stanju neuraujivosti optueni koji se nalazi u pritvoru nee se pustiti na slobodu ve e sud na prijedlog tuioca donijeti rjeenje o privremkenom zadravanju najvie do deset dana od donoenja tog rjeenja.Poslije podnoenja prijedloga da sud utvrdi da je osumnjieni uinio krivino djelo u stanju

31

neuraunjivosti osumnjieni odnosno optueni mora imati branioca. To predstavlja poseban vid obavezne odbrane obzirom na mentalno stanje osumnjienog odnosno optuenog.

IV. Postupak u sluaju obaveznog lijeenje od zavisnosti Za primjenu ove mjere neophodno je da sud pribavi nalaz i miljenje vjetaka koji treba da se izjasni od mogunosti za lijeenje optuenog u svom pismenom nalazu i miljenju vjetak psihijatar treba d ase izjasni o postojanju zavisnosti od alkohola ili opojnih droga kao i potrebnim mogunostima i prognozi lijeenja optuenog. Da bi pismeni nalaz i miljenje vjetaka bio prihvaen vjetak mora biti neposredno sasluan na glavnom pretresu. Zakonom se regulie situacija kada je mjera bezbjednosti obaveznog lijeenja od zavisnosti izreena uz uslovnu osudu a lijeenje se sprovodi na slobodi. Ukoliko se optueni ne podvrgne lijeenju ili ga samovoljno napusti sud je ovlaten da po slubenoj dunosti odredi opozivanje uslovne osude ili prinudno izvrenje mjera bezbjednosti. Ako se uslovna osuda opozove sud moe presudom izrei krivino pravne sankcije o emu odluku donosi sudije odnosno vijee a protiv presude dozvoljena je alba. S druge strane ako se utvrdi da nisu ispunjeni uslovi za opozivanja uslovne osude ili prinudno izvrenje mjera bezbjednosti obafveznog lijeenja od zavisnosti sud e rjeenjem obusrtaviti postupak. V.Izricanje mjera bezbjednosti oduzimanje predmeta Predmeti koji su upotrijebljeni ili namjenjeni za izvrenje krivinih djela ili koji su nastali izvrenjem krivinog djela oduzimaju se u osuujuoj presudi izricanjem mjera bezbjednosti oduzimanjem predmeta. Ovi predmeti se mogu oduzeti i putem posebnog rjeenja i to u dva sluaja; Prvi sluaj je kada se krivini postupak ne zavri presudom kojom se optrueni oglaava krivim a drugi kada je sud propustio da to uradi u presudi. U sluaju kada se krivini postupak ne zavri presudom kojom je optueni oglaen krivim predmeti koji se po KZ BiH moraju oduzeti obavezno se oduzimaju posebnim rjeenjem ali pod uslovom da to zahtjevaju interesi opte bezbjednosti. U sluaju kada sud u presudi kojom se optueni oglaava krivim propusti da odlui o mjeri oduzimanja predmeta on moe donijeti posebno rjeenje o oduzimanju predmeta samo pod uslovom da se radi o predmetima ije je oduzimanje po krivinom zakonu obavezno. Ovjereni prepis odluke o oduzimanju predmeta dostavit e se vlasniku predmeta ako je poznat ali i strankama i braniocu. Ta lica su ovlaena na podnoenje albe protiv rjeenja o oduzimanju predmeta o kojoj odluuje vijee drugostepenog suda. VI.Izricanje mjere oduzimanje imovinske koristi 1.uslovi za izricanjeMjera oduzimanja imovinske koristi sastoji se u oduzimanju svake imovinske koristi koja je pribavljena krivunim djelom 2.Obaveznost oduzimanja imovinske koristi . Imovinsku korist sud utvruje po slubenoj dunosti u krivinom postuplku koji se vodi za odnosno krtivino djelo i za to nije potreban prijedlog tuioca ili oteenog. Zbog toga to je oduzimanje imovinske koristi obavezno i to se vri po slubenoj dunosti tuilac je duan da u toku postupka prikuplja dokaze i izvia okolnosti koje su od vanosti za utvrivanje imovinske koristi. Sud je u ovom sluaju osloboen izvoenja dokaza ali je ovaten izvoditi dokaze ije izvoenje sam naredi. Prilikom oduzimanja imovinske koristi sud je ovlaten da po slubenoj dunosti odredi privremene mjere obezbjeenja po odredbama koje vae za izvrni postupak. Sud e tako postupiti ako postoji vjerovatnoa da je ostvarena imovinska korist i opasnost da se ona kasnije nee moi oduzeti od uinioca krivinog djela. U takvom sluaju primjenjuju se odredbe lana 202. tako da prijedlog za odreivanje privremene mjere obezbjeenja moe podnijeti i oteeni, ili ako je oteena drutvena imovina, organ koji je po zakonu duan da se o njima stara. Drugostepeni sud rjeavajui po albi moe uvaiti albu i ukinuti odluku o oduzimanju imovinske koristi, uvaiti albu i utvrditi da se oduzima manji iznos od onog koji je utvren u prvostepenoj odluci ili pak odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi osporenmu odluku prvostepenog suda. 3.Odnos mjere oduzimanja imovinske koristi i imovinsko pravnom zahtjeva oteenog

32

Zakon o krivinom postupku predvia da se imovinska korist utvruje i oduzima samo u onom dijelu koje nije obuhvae imovinsko pravnim zahtjevom. To znai da je zadovoljavanju imovinsko pravnih zahtjeva u kriviunom postupku dat primarni karakter, tako da u sluaju ako je takav zahtjev postavljen oduzimanje imovinske koristi se izrie samo ukoliko ona prelazi granice postavljenog imovinsko pravog zahtjeva. Zbog toga se moe rei da je mjera oduzimanja imovinske koristi supsidijarnog karaktera u odnosu na imovinso pravni zahjtjev. 4.Oduzimanje imovinske koristi od pravnog lica U sluaju kada je izvrenje krivinog djela uinilac pribavio imovinsku korist za pravno lice ta se imovinska korist obavezno oduzima od tog pravnog lica. U pogledu poloaja lica na koje je imovinska korist prenesena kao i predstavnika pravnog lica sud je obavezan da ih pozove na glavni pretres. Trai se da se navedena lica uredno pozovu na glavni pretres radi sasluanja a njihov nedolazak ne sprijeava sprovgoenje postupka. Proputanje suda da pozove navedena lica predstavlja bitnu povredu odrdeba krivinog postupka. Predstavnik pravnog lica ispitae se na glavnom pretresu poslije optuenog. Na isti nain postupie se u odnosu na lice na koje je imovinska korist prenesena, ako to lice nije pozvano i kao svjedok. Predmet ispitivanja su relevantne injenice vezane za imivinsku korist. Ako tek na glavnom pretresu utvrdi da moe doi do oduzimanja imovinske koristi sud e prekinuti glavni pretres i pozvati lice na koje je imovinska korist prenesena kao i predstavnika pravnog lica. Ukoliko na glavnom pretresu treba da doe do iskljuenja javnosti to se ne odnosi na lice na koje je imovinska korist prenesena kao ni na predstavnika pravnog lica. Lice na koje je imovinska korist prenesena kao i predstavnik pravnog lica mogu da predlae dokaze i da po doputenju sudije postavljaju pitanja optuenom, svjedocima i vjetacima u vezi sa ukljuenjem imovinske koristi.Ukoliko bi utvrivanje visine imovinske koristi koju je steklo lice na koje je imovinska korist prenesena kao i pravno lice bilo skopano sa nesrazmjernim tekoama ili znatno odugovlailo krivini postupak sud mora visinu te imovinske koristi odmjeriti po slobodnoj ocjeni. Isto tako ako doe do oduzimanja imovinske koristi od lica na koje je imovinska korist prenesena kao i pravnog lica sud je obavezan da ih dostavi ovjereni prepois presude odnosno rjeenja kojima je oduzeta ta imovinska korist. VII.Postupak opozivanja uslovne osude zbog neispunjavanja obaveza odreenih u uslovnoj osudi Da bi se utvrdilo postojanje ili nepostojanje uslova za opozivanje uslovne osude sud je obavezan dokazati posebno sasluanje radi utvrivanja injenica.Ako sud utvrdi da osueni jije ispunio obavezu koja mju je bila odreena u uslovnoj osudi on nemora uvjek da opoziove uslovnu osudu, Ako sud utvrdi da osueni nije ispunio obavezu koja mu je bila odreena presudom donijee presudu kojom e opozvati uslovnu osudu i odrediti da cse utvrena kazna izvri ili odrediti novi rok za ispunjenje obaveze ili ukinuti taj uslov. Protiv odluka koje se donose u postupku opozivanja uslovne osude moe se izjaviti alba pod uslovima koji vae za albu na presudu i albu na rjeenje. Pravo naalbu imaju stranke, brailac i osueni. VIII.POSTUPAK ZA BRISANJE OSUDE 1.Brisanje osude po sili zakona Bez obzira na to to do brisanja osude na osnovu zakona dolazi automatski nadleni organ mora o tome donijeti rjeenje po slubenoj dunosti u odgovarajuem postupku. Takvo rjeenje osim kada je u pitanju uslovna osuda donosi po slubenoj dunosti organ nadlean za voenje poslova kaznene evidencije. Ovaj organ prethodno vri potrebna provjeravanja naroito dali je protiv osuenog u toku krivini postupak za neko novo krivino djelo uinjeno prije isteka roka predvienog za brisanje osude. Ako nadleni organ ne donese rjeenje o brisanju osude optueni moe traiti da se utvrdi dali je brisanje osude nastupilo po zakonu.Meutim ako nadleni organ ne postupi po ovom zahtjevu osueni u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva moe traiti od suda koji je u prvom stepenu izrekao presudu da donese rjeenje o brisanju osude. Uslov za sudsko brisanje uslovne osude jeste da ona nebude opozvana ni poslije jedne godine od dana prestanka vremena provjeravanja. Sud po slubenoj dunosti donosi rjeenje o brisanju uslovne osude i dostavlja ga optuenom i tuiocu koji imaju pravio albe kao i organu nadlenom za voenje kaznene evidencije 2.Brisanje na osnovu sudske odluke

33

Molbu moe podnijeti samo osueni a ne druga lica niti branilac.Molba se posnosi vijeu odnoisno sudiju koji je sudio u prvom stepenu. Prije donoenje rjeenja sudija e zakazati sasluanje tuioca i osuenog.Izvjetaj o ponaanju osuenog sudija moe zatraiti od policijskog organa i uprave ustanove u kojoj je osueni izdravao kaznu. Poslije provedenog postupka provjeravanja vijee prvostepenog suda donosi odluku o molbi za brisanje. Ako sud odbije molbu zato to oteeni svojim ponaanjem nije zasluio brisanje osude osueni moe molbu ponoviti po isteku jedne godine od pravosnanosti rjeenja o odbijanju molbe. IX.POSTUPAK ZA PRESTANAK ODREENIH MJERA BEZBJEDNOSTI I PRAVNIH POSLJEDICA OSUDE Molba za prestanak primjene mjera bezbjednosti propisanih u KZ BiH i drugih mjera podnosi se sudu koji je sudio u prvom stepenu.Po molbi postupa sudija kojeg odredi predsjednik vijea ili sudija pojedinac.S tim u vezi sudija moe zatraiti izvjetaj o ponaanju osuenog od policijskog organa ili od ustanove u kojoj je osueni kaznu izdrao. Sud moe donijeti dvije odluke: -odbiti molbu kao neosnovanu ili prihvatiti i odrediti prestanak mjere bezbjednosti ili pravne posljedice osude. Odluka se donosi u formi rjeenja protiv koga je dozvoljena alba. albu mogu izjaviti podnosilac molbe i tuilac a o istoj odluuje vijee drugostepenog suda. X.POSTUPCI ZA PRUANJE MEUNARODNE KRIVINE POMOI 1.POJAM ZNAAJ I PRAVNO REGULISANJE MEUNARODNE KRIVINE POMOI U dokumentima Vijea Evrope izvori meunarodne krivine saradnje razvrstavaju se na one o: ekstradiciji, meunarodnoj krivinoj pomoi,izvrenje strane krivine presude, priznanje strane krivine presude,prenos krivinog postupka, u novije vrijeme u tome se dodaju privremeno oduzimanje dobiti od krivinog dijela, prikupljanje i razmjena podataka i regionalni i subregionalni pravosudni prostor. U podruju meunarodne krivine saradnje postoje i opta znaajna naela. Neka meu njima su opta naela meunarodnog krivinog prava a takoe i ona koja imaju vanost prije svega za meunarodnu krivinu saradnju. Vanija su takva naela: identiteta norme (dvostruke kanjivosti, reciproteta (uzajamnosti),specijalnosti,ekstradibilnosti,naelo locus regit actum.Meunarodna krivino pravna pomo vri se po odredbama KZ BiH ukoliko meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno.Prema tome odredbe ovog zakona ne primjenjuju se samo onda kada ne postoje drugi zakoni BiH ili meunarodnim ugovorom oni imaju prdnost nad odredbana KZ BiH.Tuilatvo BiH je organ koji je nadlean za primanje zahtjeva za meunarodnu pravnu pomo u krivinim stvarima i to u skladu sa zakonom i multiliteralnim i bilateralnim sporazumima i konvencijama ukljuujui i zahtjeve za izruenje i predaju lica od strane sudova i organa na teritoriji BiH i drugih drava odnosno meunarodnih sudova. 2.Meunarodna krivino pravna pomo u uem smislu Obuhvata preduzimanje pojedinih radnji krivinog postupka od strane domaih sudova na molbu stranih procesnih organa, odnosno stranih procesnih organa na molbu domaih sudova. 5.Osnovni pojmovi o ekstradiciji O ekstradiciji se radi u sluaju kada zamoljena drava prihvatanjem naknadne molbe prihvati da se protiv izdatog lica vodi postupak i za krivino djelo koje nije bilo predmet prvobitnog zahtjeva. Ekstradicija znai izdavanje lica od strane od strane prvobitne drave moliteljice a uz pristanak prvobitne zamoljene treoj dravi novoj moliteljici radi suenja ili izdravanja kazne.Izdavanje ima svoju vanjsku stranu ureenje uslova i sadraja ekstradicije, koju ureuje meunarodno pravo i svoju unutranju stranu utvrivanje pretpostavki za ekstradiciju koja se ravna prema unutranjim pravilima.Postupak predaje osumnjienih odnosno optuenih lica protiv kojih se vodi privini postupak pod meunarodnim krivinim sudovima ureuje se posebnim zakonomObaveza saradnje sa meunarodnim krivinim sudovima proizilazi iz Ustava BiH kojim su se Vlasti u BiH obavezale na saradnju. Pretpostavke za ekstradiciju koje utvruje sud a)da lice ije se izdavanje trai nije dravljanin BiH b)da ne uiva pravo azila u BiH odnosno da nije u postupku traenja azila u BiH c) da krivino delo za koje se izdsvsnjr trsi nije izvreno na teritoriji BiH protiv nje ili njenog dravljana d)da djelo za koje se trai izdvajanje nije politiko ni vojno krivino djelo.

34

e) da po domaim zakonima nije nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili zastarjelost izvrenja kazne prije nego to je stranac pritvoren ili kao osumnjieni odnosno optueni sasluan da stranac za kojeg se trai izruenje nije ve osuivan od domaih sudova zbog istog krivinog djela. f)da je utvren identitet lica ije se izdavanje trai. g)da ima dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da je stranac ije se izdvajanje trai uinio krivino djelo h)da se izdvajanje stranca ne trai radi krivinog gonjenja ili kanjavanja zbog njegove rase, pola, nacionalnog i etnikog porjekla, religijskog uvjerenja i politikih stavova kao i da se izdvajanje netrai za krivino djelo za koje je propisana smrtna kaznaprema zakonu drave koja trai izdvajanje osim ako drava koja trai izruenje da jamstvo da se nee izrei ili izvriti smrtna kazna. 6. Vrste i oblici tete koja se nadoknauje Zakon o krivinom postupku regulisao je postupak za naknadu tete rehabilitaciju i ostvarivanje drugih pravnih lica neopravdano osuenom i neosnovano lienom slobode govori samo o naknadi tete. To znai da se nadoknauje svaka vrsta tete tj. sve ono to se prema propisima naziva tetom. Jadino ogranienje odnosi se na nasljednike oteenog lica koji imaju pravo samo na naknadu imovinske tete. 7.Postupak za naknadu tete Ovaj postupak ima dvije faze: Prvu upravnu (pred organom uprave) koja je uvjek obavezna i ima za cilj da se postigne sporazum o naknadi tete i drugu sudsku koja nije obavezna a odvija se pred parninim sudom ukoliko se sporazum o naknadi tete ne postigne.Ako se postigne sporazum odreuje se vrsta i visina naknade. Mora se odrediti i vrsta naknade jer nemora biti uvjek u novcu.Ako ministartvo pravde u toku ovog postupka doe do zakljuka da sporazum nije mogu ono o tome ne donosi rjeenje nego samo obavjetava oteenog kako bi on mogao pokrenuti parnici pred sudom.Ako je postignut djelimini sporazum tada ministartvo donosi rjeenje na osnovu kojeg oteeni moe pokrenuti parnicu za ostatak. Postupak pred parninim sudom odvija se u skladu sa pravilima zakona o parninom postupku.

35