TEMELJENJE PLITKI TEMELJI 2.

DIO temeljni nosai-rotilji-ploe

TEMELJNI NOSAI VRSTE, NAIN PRORAUNA, ARMIRANJE GREDA NA ELASTINOJ PODLOZI TEORIJA, PRAKTINA RJEENJA TEMELJNI ROTILJI ULOGA, PRINCIPI PRORAUNA TEMELJNA PLOA TEORIJA, PRINCIPI PRORAUNA

GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE T.NOSAI, ROTILJI, PLOE , MM 0300

TEMELJNI NOSAI

Pojedinani temelji esto se spajaju trakama raznog oblika i forme u jedinstvenu cjelinu. To je naroito izraeno kod temelja uz postojee objekte. Na slici 1. prikazani su neki takvi karakteristini sluajevi.

stup

kombinirana stopa

trapezna stopa

stope s nalegnom gredom/ploom

sl.1. Primjeri temeljnih nosaa i armature u njima Temeljni nosai najee spajaju dva ili tri temelja (temeljne stope stupova). Pri tome mogu spojnice biti monolitne s temeljnom stopom ili se oslanjati na njih. Geometrijski se one oblikuju tako da se nastoji postii da se teite temeljne plohe poklapa s djelovanjem ukupne rezultantne sile na temeljni nosa. Tako se nekad, u sluaju kada sile na stupovima nisu jednake a eli se postii jednolik tlak na tlo ispod temelja, izvode trapezni oblici. Najee se smatra da je raspodjela naprezanja na tlo ispod njih jednolika i da su temelji dovoljno kruti da se mogu promatrati kao grede oslonjene na stupove i optereene jednolikim optreenjem (tzv. obrnuta greda), tj. vrijede pretpostavke - temelj je kruta konstrukcija - jednoliko optereenje tla (reakcija tla) - optereenje, poprene sile i momenti iz raspodjele vanjskog optereenja i rekacije tla

GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE T.NOSAI, ROTILJI, PLOE , MM 0300

Stvarni temelj je rijetko krut i rijetko je raspodjela naprezanja u tlu jednolika, ali se ovakav nain prorauna esto koristi u praksi i odgovara njenim potrebama, osim u sluajevima mekog temeljnog tla. U dijelu o gredama na elastinoj podlozi prikazan je primjer prorauna i odstupanja jednostavnog od tonijeg proraunskog modela u iskazu sila. Obavezna je kontrola stupa na probijanje ploe (posmina naprezanja), a oko njega mora biti barem d/2 irina stope (d=debljina temelja). Na slici 2. ilustrirani su osnovni principi prorauna temeljnog nosaa.

provjeri posmina naprezanja koristei dijagram posmi.sila

izraunaj M u ovoj toki u oba smjera smanjuje se graka

projektna vrijednost na licu stupa

proraunska vrijednost (-)

sl.2. Princip prorauna temeljnog nosaa

GREDA NA ELASTINOJ PODLOZI

U situaciji kada su temeljne grede duge a tlo meko deformacije tla bitno utjeu na raspodjelu naprezanja na tlo a time i na preraspodjelu sila u konstrukciji kod neodre enih statikih sustava. Potrebno je uzeti u obzir deformabilnost tla preko koeficijenta reakcije podloge. Modul reakcije tla (ili koeficijent reakcije tla) definira se kao

GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE T.NOSAI, ROTILJI, PLOE , MM 0300

ks =

q w

(kN/m3)

(1)

gdje je q=optereenje tla, w=slijeganje tla Ovaj se parametar moe odrediti ispitivanjem ploom, pri emu se mjeri slijeganje ploe za odre ene inkremente optereenja. Ovaj pokus odgovara za nekoherentna tla, dok se kod koherentnog tla taj pokus ne moe koristiti za uspjenu prognozu ks, jer se radi o nedreniranom pokusu (kratko traje) za drenirano optereenje (konano slijeganje). Osim toga , krivulja q-w je nelinearna, pa se ks mijena s veliinom naprezanja (deformacije). q k=q/w dijagram iz pokusa ploom (b) (a) y ks q

w sl.3. Promjena koeficijenta reakcije podloge s deformacijom (a), Winklerov model (b) Na veliinu ks utjee i veliina optereene plohe, pa kada se odre uje iz pokusa ploom (k) tada se treba korigirati (Terzaghi)

ks =

kb B

, b=promjer ploe u pokusu, B=irina temelja

(2)

Za pravokutni temelj dimenzija b i m x b Terzaghi je preporuio vrijednost m + 0 .5 km = k , maksimalno ks=k/1.5=0.677 k (3) 1 .5 m Vesi je predloio izraz koji uzima u obzir krutost tla i krutost konstrukcije, to se smatra boljim rjeenjem (modul Es moe se mjeriti u laboratoriju), pa je modul rekacije podloge

k s = 0.65 12
,

Es B 4 Es Eb I 1 2

(kN/m2)

(4)

ks'= ks B, B= irina temelja, Eb = modul elastinosti temelja, I = moment inercije temelja, Es= modul elastinosti tla (obino iz laboratorija)

uz

Es = 0.815 k , = kB , proizlazi 2 1

k' B4 k s = 0.52 12 k' Eb I

,

(5)

GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE T.NOSAI, ROTILJI, PLOE , MM 0300

Veliina ks ima ogranien utjecaj na proraun temeljne konstrukcije, jer ulazi s etvrtim korijenom u raun pa se mogu koristiti pribline vrijednosti iz tablice 1., ako nema boljih podataka. Tablica 1. prosjene vrijednosti za k , MN/m3 , za 30x30 cm plou
nekoherentno tlo relativna zbijenost rahli pijesak granine vrijednosti pijesak preporuene vrijednosti potopljeni pijesak 3 8 prekonsolidirane gline OC konzistencija tvrda qu, kPa granice preoporueno 100-200 5-10 7 vrlo tvrda 200-400 10-20 15 kruta 400 20 30 30 4 12 50 2-6 srednje zbijeni 6-30 zbijeni 30-100

Budui da naprezanje q opada s dubinom ispod temelja a mijenja se i deformacija, mijenja se i ks, koji s dubinom raste, ali ne znatno preko dvostruke vrijednosti koju ima na povrini (primijeti da se pokus ploom za k obavlja na povrini terena, a da je temelj uvijek na nekoj dubini ispod povrine terena). U praksi se usvojilo slijedee mjerilo za krutost temeljnog nosaa (grede)

=4

kb B , kb=k /B, k = modul reakcije tla, tablica 1 , sve ostalo za temelj, (6) 4EI

pa se kae da je temelj duljine L slijedee krutosti: krut srednje krut, elastian, L < 0.8 0.8 < L < 3.2 L > 3.2 (ili kratki temelj) (ili temelj srednje duljine) (ili temelj velike duljine)

Za krute grede koristi se princip tzv. obrnute grede pri proraunu (vidi ranije toke). Kod greda srednje duljine uvjeti na krajevima utjeu na sve presjeke u gredi, pa treba izvriti korekcije za optereenja na krajevima u odnosu na beskonanu gredu. Za duge grede krajevi nemaju utjecaj, pa se koriste zatvorena ili druga rjeenja. Zatvorena rjeenja (analitika) mogu se dobiti rjeavanjem diferencijalnih jednadbi, za jednostavne sluajeve optereenja. Diferencijske jednadbe koriste se za promjenjivu krutost uzdu grede i sloena optereenja. Praktini (jednostavni) modeli prorauna svode se na promatranje segmenata grede pod pripadnim optereenjem i uz pripadne reakcije tla. Obino se koristi model Winklera , prema kome je naprezanje u tlu proporcionalno slijeganju, a na njega ne utjeu okolne toke grede (model opruga). Taj model je popularan u praksi, makar ne uzima u obzir niti susjedne utjecaje niti promjenu krutosti tla po dubini i po duljini grede. Neki autori (Kany) definirali su postupak kojim se

GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE T.NOSAI, ROTILJI, PLOE , MM 0300

uzimaju utjecaji okolnih segmenata i promjene krutosti po dubini (raunaju se slijeganja svakog segmenta). sl. 4. Primjeri zatvorenih rjeenja za gredu na elastinoj podlozi

dugaka greda

GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE T.NOSAI, ROTILJI, PLOE , MM 0300

Diferencijalna jednadba elastine linije grede na elastinoj podlozi glasi: d4y EI 4 = q = k s y , k=q/y, ks = kB, dx a pomaci i rezne sile za pojedini sluaj optereenja i krutosti grede dobiju se integriranjem, za to su dati neki primjeri na slici 4. PRIMJERI PRORAUNA: Greda optereena s dva stupa, raunata kao kruta greda i postupkom konanih diferencija 1.3 KN 2 KN

(7)

5m B=3 m 40 cm 6m L=2.64 > 0.8, dakle temelj nije krut (srednje krut, srednje duga greda)
0xL kruti kon.difer. 7.5 7 pomaci, mm 0.5 x L 3 3.1 L 5.6 6.1 0.35 L 49.5 43.1 momenti, Mpm 0.8 L 21.2 19.2

Suvremeni kompjutorski programi uzimaju u obzir krutost tla, krutost temelja i krutost konstrukcije, to je posebno vano kod konstrukcija osjetljivih na slijeganja (okviri, otvori i sl. - statiki neodre ene konstrukcije).

TEMELJNI ROTILJI
Ove temeljne konstrukcije predstavljaju niz ukrtenih greda optereenih u vorovima silama, a za koje vrijedi da su deformacije u voru za obje grede jednaki. Za sluaj kada postoje i poprene sile i momenti kao optereenje u vorovima postoji i torzija grede od momenata savijanja druge ukrtene grede. Zanemarenje ovih momenata torzije ne mijenja bitno rezultat prorauna (npr. jedan sustav greda se smatra kontinuiranim a drugi je zglobno na njih privren). Ukupno se javlja est jednadbi za uvjete ravnotee u svakom voru: vertikalnih sila, momenata, jednakosti slijeganja, jednakosti kuta zaokreta od savijanja i torzije, te momenata savijanja i torzije.

GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE T.NOSAI, ROTILJI, PLOE , MM 0300

sl.5. Primjer sluaja temeljnog rotilja optereenog silama i momentima

TEMELJENJE NA PLOI
Temeljne ploe koriste se : za tla s vrlo malom nosivosti (npr. potrebni preiroki trakasti temelji) za sluaj kada treba sprijeiti prevelika diferencijalna slijeganja

Obino se rade kao krute , kada je njihova debljina velika , te kada se moe raunati s prosjenim optereenjem q=Q/A, kada se moe pretrpiti i stanoviti ekscentricitet (radi kojega moe doi do naginjanje zgrade). esto su fleksibilne (rezervoari, velika povrina u usporedbi s debljinom), i takve se mogu namjerno izvoditi, za sluajeve kada je samo potrebno zatvoriti prostor, a deformacije nisu posebno vane (ako su u granicama graninih stanja).

Ploe nisu krute, jer bi bile preskupe, pa se uvijek radi o nekoj mjeri elastinosti temeljne konstrukcije, kada je vano koje su joj dimenzije, koja joj je krutost i koja su svojstva temeljnog tla .

METODE PRORAUNA: Zadatak prorauna je odrediti debljinu ploe i armaturu u njoj (koliinu i raspored) u ovisnosti o vanjskom optereenju i reaktivnim tlakovima u tlu

GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE T.NOSAI, ROTILJI, PLOE , MM 0300

Pri tome se ploa tretira kao: - kruta konstrukcija ( ima opravdanje kod manjih dimenzija ploe, na slabo nosivom tlu: meke gline, treset, organski prah; preraspodjela optereenja na plou dolazi od nejednolikih slijeganja u zonama veih naprezanja) - elastina konstrukcija (kada su veliki ekscentriciteti optereenja, tvrdo tlo, daje ekonominija rjeenja)

Kada je ploa kruta tada se pojednostavljeni postupak prorauna vodi na slijedei nain: podijeliti plou na trake (u oba smjera) koje obuhvataju stupove to prenose optereenja) odrediti optereenja tla ispod krute ploe tako da se svaka traka moe promatrati zasebno za proraun reznih sila i momenata (zanemaruje se djelovanje susjednih traka na promatranu) dimenzionirati armaturu u ploi prema kritinom proraunu iz oba smjera kod vrlo malog optereenja ploom (25 kPa ili manje) , kada se mogu tolerirati deformacije povrine ploe, moe se raditi proraun "obrnute" ploe na gredama izme u stupova, a ploa se dimenzionira kao jednosmjerno ili dvosmjerno armirana

Na slijedeoj skici daje se primjer izbora traka za proraun ploe kao krute konstrukcije optereene stupovima (razliite sile na razliitim stupovima)

Kada su ploe meke mora se voditi rauna o deformacijama koje se razlikuju u pojedinoj njenoj toki. Tlo se moe tretirati kao elastino i homogeno, ili neelastino i hetereogeno, za to se trebaju koristiti posebni postupci prorauna. Tada se proraun obavlja metodom konanih elemenata ili metodom konanih razlika. Postupak: ploa se dijeli u pojedinana polja, uzduno i popreno, i svakom polju se pripisuje sila kao rezultanta naprezanja na njegovoj plohi. Diferencijalna jednadba progiba (slijeganja ploe) ima opi oblik (prema teoriji tankih ploa):
4 w 2 4 w 4 w q V + 2 2+ 4 = + 4 x x y y D D(xy )

(7)

D=EI (jednako u oba smjera, x i y), q=reakcija tla, V = vertikalne sile

GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE T.NOSAI, ROTILJI, PLOE , MM 0300

10

esto se koriste i programi s konanim diferencijama (npr. Veri, 1976). Najee se danas, uz postojanje ispitanih kompjutorskih programa, koriste modeli prorauna koji uzimaju u obzir interakciju tla i konstrukcije, ime se obuhvaa i preraspodjela sila u konstrukciji u ovisnosti o deformacijama tla. Poseban oblik temelja predstavljaju temeljne ljuske. One se koriste: kod male nosivosti tla unjaste su ili hiperboline mogu ostvariti utede u ukupnoj cijeni modeli pokazuju da je na dnu unja p=P/A izbor ovisi o obliku gra evine, doputenim optereenjima, vrsti i iznosu optereenja

LITERATURA: E.Nonveiller, (1981.), Mehanika tla i temeljenje gra evina, kolska knjiga Zagreb /, EUROCODE 7/ 1., 2 . 3. DIO (1999.) / R.F.Craig (1997). Soil Mechanics, E&FN SPON / Manuals for the Design of Bridge Foundations Transportation Research Board, Washington, 1991 / NAVFAC DM-7,Design Manual, Dept. of Navy, USA,1971 / T.R.Bonacci, P.Mievi, Temeljenje, GF Split, 1997/ J.E.Bowles, Foundation Analyses and Design, McGraw Hill, 1968 / J.N.Cernica, Geotechnical Engineering:Foundation Design, John Wiley & Sons, Inc, 1995 /

GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE T.NOSAI, ROTILJI, PLOE , MM 0300

11

NEKE ODREDBE EC7 O PLITKIM TEMELJIMA Reeno je da se provjera rjeenja po EC7 obvavlja na jedan od dva naina: 1. tzv. MFA (material factor analysis) - analiza u kojoj se faktoriziraju dejlovanja na vie a svojstva materijala se faktoriziraju na nie 2. tzv. RFA (resistance factor analysis) - analiza u kojoj se efekti djelovanja faktoriziraju na vie a otpor se faktorizira na nie EC7 nalae da se izbjegnu konana granina stanja slijedeeg karaktera: a) prevrtanje ili pomak itave gra evine kao krutog tijela kada nije znaajno ukljuena vrstoa materijala b) slom tla ili dijela konstrukcije preko sloma ili prevelike deformacije

Uvedena su etiri granina stanja za osiguranje stabilnosti i odgovarajue vrstoe gra evine i tla, prema EC 7: A, C1, C2 i C3. Provjera prema A : Granina stanja pod a) provjeravaju se usvajanjem projektnih vrijednosti za nepovoljna i povoljna djelovanja prema tablici u nastavku (sluaj A). Granina stanja pod b) provjerit e se jednim od pstupaka C1, C2, C3. Vrijednosti parcijalnih faktora u tablicama mogu biti vee (za vrlo teke uvjete u tlu ili veliki rizik) ili manje za privremene gra evine ili prolazna optereenja. Provjera prema C1: Granina stanja moraju se provjeriti za dva sluaja: C1(B) i C1(C). Ovisno o problemu analiza se moe svesti na postupak MFA ili RFA. Provjera prema C2: Primjena ovog postupka je RFA (osim za stabilnost pokosa), Ed;U = E(Fk, Xk, ak) Rd;U = R(Fk, Xk, ak) / Provjera prema C3: Ovisno o problemu i modelu prorauna moe biti MFA ili RFA.

GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE T.NOSAI, ROTILJI, PLOE , MM 0300

12

Tablica 1. - parcijalni faktori za djelovanja (gf) ili efekte djelovanja (g) parametar STALNO, NEPOVOLJNO PROMJENJIVO, NEPOVOLJNO STALNO, POVOLJNO PROMJENJIVO, POVOLJNO
1

simbol gG gQ gG,fav gQ,fav

A 1,0 1,5 0.9 0

C1(B) 1,35 1,5 1,0 0

C1(C) 1,0 1,3 1,0 0

C21 1,35 1,5 1,0 0

C32 1,35 1,5 1,0 0

- ovi se faktori primjenjuju za bilo koji efekt djelovanja koji je raunat sa karakteristinim djelovanjem i karakteristinim svojstvima tla 2 - ovi se faktori primjenjuju na djelovanja od gra evine, vidi tabelu 3 Table 2. Modelski faktori na djelovanja (gSd) parametar MODELSKI FAKTOR simbol gSd A 1,0 C1(B) 1,0 C1(C) 1,0 C2 1,0 C3 1,0

Tabela 3. Parcijalni faktori za materijal (gM) parametar simbol A C1(B) C1(C) 1,25 1,00 1,25 tan g efekt. kohezija c' gc 1,25 1,00 1,25 nedr. vrst. cu gcu 1,4 1,00 1,4 jedoosna vrstoa, gqu 1,4 1,00 1,4 qu granini tlak gp;lim presiometar gustoa tla gg 1,0 1,00 1,00 CPT otpornost gqc 3 - Ovi se faktori u C3 primjenjuju i za djelovanja tla i za otpornost C2 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 C33 1,25 1,25 1,40 1,40 1,40 1,00 1,4

Tabela 4. Parcijalni faktori za temeljne trake (za faktore djelovanja i efekata djel. vidi T.1, za modelske faktore T.2, za materijalne faktore T.3) Parcijalni faktori otpora (qR) parametar Model faktor Nosivost (otpornost) Otpor klizanju Otpor tla simbol gr,d gR,v gR,h gR,e A 1,0 1,4 1,1 1,4