Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveuilini nastavniki studij matematike i informatike

Seminarski rad iz kolegija Uredsko poslovanje E-uenje

Studentice: Ivana Matii, broj indeksa: 907, G3 Ivana imi, broj indeksa: 875, G3

Osijek, sijeanj 2012.

E-uenje

Sadraj
Sadraj................................................................................................................... 2 1. Uvod................................................................................................................... 3 2. to je e-uenje?..................................................................................................3 3. Definicija............................................................................................................ 3 4. Klasifikacija.........................................................................................................4 5. Prednosti i nedostaci e-uenja............................................................................5 5.1. Prednosti......................................................................................................5 5.2. Nedostaci .................................................................................................... 6 6. Sustavi e-uenja.................................................................................................6 7. Alati za e-uenje.................................................................................................7 7.1. LMS.............................................................................................................. 7 7.2. LCMS............................................................................................................ 7 8. SRCE...................................................................................................................8 9. E-uenje u RH.....................................................................................................8 9.1. Osnovne i srednje kole...............................................................................8 9.2. Fakulteti.......................................................................................................9 10. Dan e-uenja.................................................................................................... 9 11. Zakljuak.......................................................................................................... 9 Literatura.............................................................................................................. 10

E-uenje

1. Uvod
Iako jo uvijek mnogi imaju negativan stav prema uenju na daljinu, polaznika teajeva euenja je sve vie. Prema istraivanjima, manje od polovice stanovnitva ima raunalo s pristupom Internetu, a vrijeme na njemu veinom provode pretraivanjem sadraja i pregledavanjem e-poruka. Ali, korisnici Interneta imaju jo jednu mogunost uiti putem interneta, i to od stranih jezika i informatike, do teajeva zatite na radu ili osobnog napretka. STATISTIKE KORITENJA INTERNETA (31.03.2011.) Regije Populacija Broj korisnika Interneta Broj korisnika u postotcima 11,4% 23,8% 58,3% 31,7% 78,3% 36,2% 60,1% 30,2%

Afrika 1.037.524.058 118.609.620 Azija 3.879.740.877 922.329.554 Europa 816.426.346 476.213.935 Bliski Istok 216.258.843 68.553.666 Sjeverna Amerika 347.394.870 272.066.000 Latinska Amerika 597.283.165 215.939.400 Australija i Oceanija 35.426.995 21.293.830 UKUPNO U SVIJETU 6.930.055.154 2.095.006.005 Tablica 1: Statistike koritenja Interneta u svijetu

Danas je prisutna potreba, ali i elja da se unaprijedi kvaliteta i dostupnost razliitih obrazovnih programa pri emu je uenje postalo cijeloivotnim procesom i potrebom. Postalo je jasno da se to ne moe ostvariti bez odgovarajue i uinkovite uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovnom sustavu.

2. to je e-uenje?
Elektroniko uenje ili e-uenje (engl. Electronic learning ili E-learning) je jedan od brojnih pojmova s prefiksom e koji oznaava izvoenje odreene djelatnosti uz pomo informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT). Dakle, e-uenje je proces obrazovanja uz pomo informacijsko-komunikacijske tehnologije (tj. multimedije i Interneta), koja pri tome doprinosi unaprjeenju kvalitete toga procesa i kvalitete ishoda obrazovanja.

3. Definicija
Postoji vie razliitih definicija e-uenja, a one obino ovise o profesiji i iskustvima osoba koje ih koriste. Moemo ih svrstati u dvije grupe: 1. grupa tehnikih definicija Ovdje se naglasak stavlja na tehnologiju (na e dio u imenu). Primjer jedne od tehnikih definicija glasi: E-obrazovanje je bilo koji oblik uenja, pouavanja ili obrazovanja koji je potpomognut uporabom raunalnih tehnologija, a posebno raunalnih mrea temeljenih na Internet tehnologijama.

E-uenje
2. grupa pedagokih definicija

Ovdje je pak naglasak na obrazovanju, tj. na uenju i pouavanju (na learning dio u imenu). Jedna od takvih definicija je: E-learning je interaktivan ili dvosmjeran proces izmeu nastavnika i uenika uz pomo elektronikih medija pri emu je naglasak na proces uenja dok su mediji samo pomono sredstvo koje upotpunjuje taj proces.

4. Klasifikacija
E-uenje kao oblik obrazovanja postoji na vie razina: kao potpuno samostalan oblik, ali i kao sastavni dio ili nadopuna klasinog obrazovanja. Ovisno o intenzitetu i nainu koritenja ICT-a razlikujemo nekoliko oblika e-uenja: klasina nastava (f2f ili face-to-face) - nastava u uionici nastava uz pomo ICT-a (ICT supported teaching and learning) - tehnologija u slubi poboljanja klasine nastave hibridna ili mjeovita nastava (hybrid/blended learning, mixed mode) - kombinacija nastave u uionici i nastave uz pomo tehnologija (ICT). online nastava (fully online) - nastava uz pomo ICT-a u potpunosti organizirana na daljinu, te se sudionici nastave ne susreu uivo.

Slika 1. E-learning kontinuum Idui s lijeva u desno po "vremenskoj crti" e-obrazovanja u obrazovnim kategorijama se koristi sve vie i vie tehnologije. Vremenska crta e-uenja prikazuje obrazovanje kao kontinuum na ijem je lijevom kraju klasina ili tradicionalna nastava (f2f predavanja). Pomak prema e-uenju zapoinje uvoenjem ICT pomagala u f2f nastavu (npr. koritenje PowerPoint prezentacija pri predavanjima u razredu ili koritenje web stranica sa informacijama o nekom predmetu). U sredinjem dijelu vremenske crte koji se odnosi na e-uenje je hibridna nastava ili mjeoviti pristup uenju. Online obrazovanje kao samostalan oblik nastave smjeteno je na desnom kraju ovog kontinuuma. Iako se e-uenje i uenje na daljinu esto izjednauju, nije rije o istim oblicima obrazovanja: postoje vrste e-uenja koje se ne odvijaju online, a isto tako postoje i oblici uenja na daljinu koji ne koriste ICT (npr. dopisni teajevi na daljinu putem obine pote).

E-uenje

Slika 2. Odnos e-learninga i uenja na daljinu

5. Prednosti i nedostaci e-uenja

Prije uvoenja sustava e-uenja vano je odvagnuti njegove prednosti i nedostatke.

5.1. Prednosti
Meu glavnim prednostima e-uenja su: Vremenska i prostorna fleksibilnost Uenje je prilagoeno individualnim potrebama korisnika (bilo kada, bilo gdje), tj. korisnici ue neovisno o vremenu i prostoru, a time obrazovanje postaje dostupno i onima kojima dolazak u uionicu ne bi bio mogu, npr. zbog geografske udaljenosti ili zdravstvenih potekoa. Interakcija izmeu studenta i nastavnika Kako se komunikacija odvija putem raunala (npr. e-mail, forumi), ona je esto intenzivnija nego komunikacija u razredu. Korisnik aktivnije sudjeluje i ima vie komunikacije jer se pitanja postavljaju slobodnije, bez straha od autoriteta nastavnika te tako mogu doi do izraaja i srameljivije osobe koje inae ne komuniciraju u ivo. Komunikacija i grupni rad Timskim radom na zajednikim projektima razvijaju se socijalne i komunikacijske vjetine. Globalni pristup obrazovnom sadraju Omoguen nam je pristup materijalima iz cijelog svijeta. Aktualnije i aurnije obrazovne materijale Sadraji za uenje mogu biti prilagoeni pojedinim studentima, npr. mogu se dodati sadraji za one s niom razinom predznanja, kao i za napredne studente koji ele nauiti vie. Interaktivni sadraji za uenje Koristimo razliite medije (uz tekst i slike i zvuka, videa, animacija, ...) za prezentiranje sadraja. 24/7 Dostupnost sadraja je 24 sata svaki dan u tjednu. Virtualne uionice Omoguen neogranien broj uenika u uionici. Samostalna provjera znanja

E-uenje

5.2. Nedostaci
Ovo uenje ima i neke svoje nedostatke: Odreena znanja i vjetine E-uenje zahtijeva od korisnika odreena znanja i vjetine kako bi se mogli njime koristiti. Bez odreene raunalne pismenosti, gradivo u sklopu e-uenja postaje beskorisno. Osim toga, za provoenje e-nastave bitno je i da svaki korisnik ima za to odreenu opremu. Vea odgovornost i motivacija korisnika E-uenje svojim uenicima donosi veu odgovornost. Oni se tako sami moraju motivirati, to moe dovesti do upitnih rezultata i slabog napretka u procesu uenja. Nedostatka kontakta u ivo Zbog nedostatka kontakta u ivo kod korisnika se moe javiti osjeaj osamljenosti i izdvojenodsti Oprema nije stopostotno pouzdana Ni najkvalitetnija oprema na kojoj se izvodi e-nastava nije stopostotno pouzdana. Ako tehniki problemi ne dovedu do prekida u izvoenju e-nastave, svakako e doi do pada koncentracije korisnika, a samim time i pada kvalitete e-uenja.

6. Sustavi e-uenja
E-uenje u pogledu tehnologije isporuke nastavnih sadraja moe biti ostvareno asinkronizirano ili sinkronizirano. Asinkronizirano je ono uenje kod kojeg se interakcija nastavnika i uenika dogaa povremeno, s vremenskim kanjenjem. Nastavnik i uenik komuniciraju, a pri tome njihove aktivnosti nisu vremenski sinkronizirane. Sinkronizirano uenje podrazumijeva interakciju nastavnika i uenika u naelu u realnom vremenu, aktivnosti su sinkronizirane prvenstveno vremenski i odvijaju se po unaprijed dogovorenom scenariju na unaprijed dogovorenim mjestima. Interakcija se moe odvijati putem audio ili videokonferencijskih sustava ili dvosmjerne ive komunikacije putem radio ili TV ureaja. Sustav e-uenja gradi se u skladu s tehnologijom isporuke nastavnih sadraja, pa ih dijelimo na asinkronizirane i sinkronizirane. Takoer, bitne su i globalne funkcionalnosti sustava e-uenja, a to su: oblikovanje nastavnih sadraja, infrastruktura koja omoguuje oblikovanje, spremanje, pristup i isporuku nastavnih sadraja, te mehanizmi za upravljanje ili, na vioj razini, voenje procesa uenja i pouavanja. U skladu s navedenim, navodimo sljedee komponente sustava e-uenja: Komponenta za ostvarivanje komunikacije posredstvom raunala Ovaj nain raunalnog posredovanja doputa ueniku i nastavniku meusobnu komunikaciju i to i privatnu i javnu kao i komunikaciju u prethodno definiranim grupama. Navigacijski alati Alati za kretanje unutar definiranog nastavnog sadraja. Uz pomo ovih programskih alata omoguena je organizacija nastavnih sadraja na WWW prostoru u vidu sadrajnih modula i lekcija. Nastavni sadraji zajedno s programskim alatom omoguuju uenicima sagledavanje potpune strukture i svih pojedinosti koje je nastavnik oblikovao i namijenio ueniku za uenje i prouavanje. Komponenta za upravljanje teajem
6

E-uenje U tradicionalnom razredu ovo predstavlja nastavnikov nadzor uenika i njegovog postignua. Kod e-uenja potrebno je ostvariti podrku i privatnost pristupa razliitim vrstama sudionika (kao to su uenici, nastavnici...). Komponenta za mjerenje postignua Testiranje znanja uenika obino se odvija putem online kvizova s mogunostima dobivanja ocjenje odmah nakon ispunjavanja. Ocjena obino ukljuuje broj bodova i neki pisani komentar, a pitanja u kvizu su obino sastavljena po predlocima. Ti predloci imaju neku od sljedeih formi: da-ne odgovori, odgovori viestrukog izbora, nadopunjavanje jedne ili vie rijei koje nedostaju i slino. Autorski alati Predstavljaju okruenje nastavnih sadraja, oblikovanje lista za voenje rasprava i slino. Ipak, nemaju svi sustavi e-uenja autorske alate, te se po tome meusobno razlikuju.

7. Alati za e-uenje
Trenutno postoji vie definicija alata za e-uenje, a ovo su neke od njih: Programi i podaci koriteni u treningu temeljenom na raunalu izvor: The Free On-line Dictionary of Computing Software dizajniran za edukacijske primjene izvor: Ultralingua.Net

7.1. LMS
Sustav za upravljanje uenjem (eng. LMS learning managment system) je program koji automatizira administriranje obrazovnih dogaaja. ini ga komplet standardiziranih komponenti za uenje koje omoguuju centralizirano okruje uenja pomou raunala koje pokriva registraciju korisnika (uenika, nastavnika, ), praenje uenikovog napretka, davanje materijala te omoguuje provjeru znanja, brine se o sigurnosti podataka, a administratorima omoguuje definiranje razina pristupa za svakog pojedinog korisnika. Uenik sustavu pristupa sa svog raunala i ukljuuje se u proces nastave kada mu to odgovara, odabire modul za uenje i pristupa nastavnom sadraju. Cijeli proces je kontroliran od strane LMS-a, koji u bazu podataka biljei vrijeme pristupa pojedinom modulu, uspjenost u svladavanju gradiva, rezultate provjera te je na taj nain mogua analiza i prezentacija tih podataka. Ovime se osigurava kvalitetna povratna informacija kako ueniku tako i nastavniku, te omoguava uvid u dijelove gradiva na koje se uenici vraaju, odnosno koje gradivo tee usvajaju. LMS se sastoji od nekoliko modula koje je po namijeni mogue grupirati na tri razine: osnovna: prijava, autorizacija, dodjela prava, statistika sadrajna: upravljanje sadrajem, praenje, testovi uenje i komunikacije: lekcije, novosti, forum, e-mail

7.2. LCMS
LCMS (eng. learning content managment system) je sustav za kreiranje, pohranjivanje, sastavljanje i isporuku sadraja e-uenja u obliku obrazovnih objekata. Novost LCMS-a u odnosu na LMS je aplikacija za automatizirani proces izrade sadraja opskrbljujui autore predlocima pomou kojih mogu razviti cijeli teaj na temelju postojeih objekata u
7

E-uenje repozitoriju, kreiranjem novih objekata ili kombinacijom obaju principa to uvelike ubrzava dugotrajan razvoj sadraja.

8. SRCE
Sveuilini raunski centar (Srce) osnovan je 1971. godine. Neke od njegovih djelatnosti danas su: projektiranje, izgradnja i odravanje raunalno-komunikacijskih mrea, posebno hrvatske akademske i istraivake mree CARNet, projektiranje, izgradnja i odravanje informacijskih i aplikacijskih sustava za potrebe akademske i znanstvene zajednice, promicanje informatikih znanja u Hrvatskoj i u svijetu sudjelovanjem u organiziranju konferencija i drugih obrazovnih i strunih dogaanja, promicanje informatikih znanja organiziranjem strukovnih susreta i tribina i izdavanjem prirunika, knjiga i asopisa u elektronikom i drugim oblicima, priprema, organizacija, i provoenje opih i specijaliziranih obrazovnih programa, teajeva i radionica u podruju informacijske i komunikacijske tehnologije i srodnim podrujima Uloga Srca je svojom djelatnou osigurati stabilnu, pouzdanu, kvalitetnu i naprednu e-infrastrukturu, povezanu s europskom, za potrebe akademske i istraivake zajednice u Hrvatskoj, a posebno Sveuilita u Zagrebu, te pruiti efikasnu i svima dostupnu podrku pri uporabi te e-infrastrukture i ICT openito. Srce koristi tri sustava e-uenja, a to su Merlin, MoD i MuS. Merlin se bazira na softverskom rjeenju Moodle koje je razraeno i prilagoeno potrebama korisnika. Na sustavu MoD nalaze se kolegiji vezani uz projekte e-uenja u zajednici koji su nastali ili su pokrenuti u okviru akademske zajednice, dok je sustav MuS zapravo Merlin u koli.

9. E-uenje u RH
Za sada su u Hrvatskoj vrlo rijetki primjeri da neka obrazovna ustanova sustavno potie primjenu e-uenja, te za to ne postoje ni ostali preduvjeti (zakonski propisi, rijeena pitanja zatite autorskih prava i dr.). Slina je situacija prije desetak ili vie godina bila i u onim zemljama u kojima je danas e-uenje vrlo razvijeno.

9.1. Osnovne i srednje kole

U osnovnim kolama moemo pronai primjere primjene tehnologija kao pomoi u pouavanju gotovo svih nastavnih predmeta i u izvannastavnim aktivnostima, npr: matematika korelacija izmeu nastave informatike i drugih predmeta informatika Takoer, nekoliko je (osnovnih) kola na svojim web stranicama otvorilo portale za e-uenje, kao na primjer O Popovaa. Neke srednje kole su uvele i malo ambicioznije projekte iz razliitih predmeta, a u nekima je omoguen i potpuno online oblik e-uenja. Vano je spomenuti i CARnetov portal za kole www.skole.hr na kojem se mogu nai materijali koje su izradili nastavnici, ali i uenici i dali ih svima na koritenje.

E-uenje

9.2. Fakulteti
Na visokokolskim ustanovama u Hrvatskoj ima mnogo primjera e-uenja koji se koriste na razliite naine, najee u kombinaciji online i tradicionalne nastave. Jedan od alata koji se esto koristi je Moodle. To je sustav temeljen na sustavu otvorenog koda, a namjenjen je izradi elektronikih sadraja i odravanju nastave na daljinu. Kao primjer kolegija koji se dijelom odvija preko Moodle-a, navodimo Uredsko poslovanje na Odjelu za matematiku u Osijeku.

10. Dan e-uenja

Sveuilini Dan e-uenja organizira se svake godine, druge srijede u prosincu, kako bi se akademskoj zajednici, prvenstveno nastavnicima Sveuilita u Zagrebu, omoguila razmjena iskustava te stjecanje novih spoznaja o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija i tehnologija e-uenja u obrazovnom procesu. Organizira ga Centar za e-uenje/Ured za e-uenje Sveuilita u Zagrebu.

11. Zakljuak
Unato svim prednostima e-uenja, mnogi jo uvijek imaju negativan stav prema uenju putem Interneta, ali to je upravo ono to nam donosi napredak tehnologije, uiti i razvijati znanje s bilo kojeg mjesta u bilo koje vrijeme. No, zapamtimo da je e-uenje izvoenje obrazovnog procesa uz pomo informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT). Pri tome se ne smije staviti naglasak samo na tehnologiju i zanemariti vanost kvalitetnog uenja i pouavanja. Jer e-uenje ne moe zamijeniti klasian pristup uenju i obrazovanju openito.

E-uenje

Literatura
1. S. Stankov, E-Uenje (verzija 2.0), Split, 2009. 2. http://ahyco.ffri.hr/portal/Glavna.aspx?IDClanka=18 (23.1.2012.) 3. http://hr.wikipedia.org/wiki/E-u%C4%8Denje (23.1.2012.) 4. http://pil2.mscommunity.net/Portals/0/sadrzaj/elearning/learning_1_novo/sestaStranica_prvi_kolegij.html (23.1.2012.) 5. http://pil2.mscommunity.net/Portals/0/sadrzaj/elearning/learning_3_nova_verzija/elearning_infrastruktura_2.html (23.1.2012.) 6. http://www.carnet.hr/e-presso/terminologija? news_hk=57200&news_id=1222&mshow=89859#mod_news (23.1.2012.) 7. http://www.srce.unizg.hr/proizvodi-i-usluge/obrazovanje/centar-za-e-ucenje/dan-eucenja/ (23.1.2012.) 8. http://www.srce.unizg.hr/proizvodi-i-usluge/obrazovanje/centar-za-e-ucenje/e-ucenje/ (23.1.2012.) 9. http://www.srce.unizg.hr/proizvodi-i-usluge/obrazovanje/centar-za-e-ucenje/merlin/ (23.1.2012.) 10. http://www.srce.unizg.hr/proizvodi-i-usluge/obrazovanje/centar-za-e-ucenje/mod/ (23.1.2012.) 11. http://www.srce.unizg.hr/proizvodi-i-usluge/obrazovanje/centar-za-e-ucenje/o-centru/ (23.1.2012.) 12. http://www.srce.unizg.hr/akademske-i-ostale-ustanove/podrska-za-e-ucenje/sustav-zae-ucenje-korisnike-iz-osnovnog-i-srednjeg-obrazovanja/ (23.1.2012.) 13. http://www3.ttf.hr/cmsmadesimple/index.php?page=uvod (23.1.2012.)

10