NAZIV KOLE: PREDMET: RAZED I ODJELJENJE: DATUM: POETAK ASA: PROFESOR: NASTAVNA CJELINA: NASTAVNA JEDINICA: TIP ASA:

METODE RADA: OBLIK RADA: Tabla, ilustracija i udbenik. ZADACI ASA:

JU Srednja kola Jablanica Biologija Ia gimnazija 06. 03. 2013 Arnel Veljkovi Biosistematika Hordati - Chordata Obrada novog nastavnog sadraja Monoloko-dijaloka, ilustrativno-demonstrativna Frontalni (kolektivni), individualni

NASTAVNA SREDSTVA, POMAGALA I DIDAKTIKI MATERIJAL:

a) Obrazovni: uvrivaje i produbljivanje prije steenih znanja o sistematici ivog svijeta; sticanje novih znanja o znaaju poznavanja hordatima po ovjeka, usvajanje novih pojmova: rilica, ogrlica i trup. b) Odgojni: formiranje vlastitih stavova o prirodi i znaaju procesa u njoj. c) Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uenje, uoavanja, pamenja, logikog miljenja i razmiljanja.

LITERATURA: Sofradija, A., oljan, D., Hadiselimovi, R. (2011): Biologija za prvi razred gimnazije. Svjetlost, Sarajevo. Kruni, M. (1986): Zoologija invertebrata II deo. Tree izdanje. Nauna Knjiga, Beograd.

NASTAVNE METODE SADRAJ NASTAVNE JEDINICE NASTAVNA POMAGALA I SREDSTVA UVODNI DIO (5-7 min.): 1. Koja je najraznovrsnija i najmnogobrojnija skupina organizama na planeti Zemlji? Zglavkari. 2. Drugi naziv za istu skupinu organizama? lankonoci. 3. Zbog ega su dobili naziv zglavkari/lankonoci? Tjelesni regioni i noge su im podjeljeni na segmente i lankovito/zglavkasto povezani. (gr. arthon = zglob, zglavak, lanak i podus, podos = noga). Tri tjelesna regiona: glave, grudi, trbuh. 4. Kakav je skelet (tjelesni omota)? Ove ivotinje su prekrivene vrstim hitinskim omotaem egzoskelet (nalazi se na povrini tijela). 5. Kojeg je tipa nervni sistem? Ljestviasto-ganglijski tip ns. 6. Organi za ekskreciju? Izmjenjene nefridije i malpigijevi sudovi. 7. Organi za disanje? krge i traheje. 8. Kojeg je tipa cirkulatorni sistem? Otvorenog tipa. 9. Podjela zglavkara? Rakovi, paukoliki zglavkari, stonoge i insekti. 10. Nabrojte neke specijalizacije zglavkara na uslove spoljanje sredine? Krila letenje; otrovne lijezde odbrana, lov na plijen; obojenost sukladno uslovina ivotne sredine; oblik prilagoen uslovima ivotne sreedine.

dijalog

GLAVNI DIO ASA (30 min.): NASLOV: Hordati (Svitkovci) - Chordata Hordati obuhvataju veoma raznolike vodene i kopnene ivotinje, koje iz vie razloga zauzimaju dominantan poloaj u ivotinjskom carstvu. Njihovo tijelo je izgraeno po jednom opem planu, koji se znaajno razlikuje od planova grae svih ostalih organizacionih tipova ivotinja. Jedna od najbitnijih i najznaajnijih karakteristika hordata je prisustvo unutranjeg osvinskog skeleta ili endoskeleta. Njegov osnovni oblik je uzduni stup vezivnog tkiva oznaen kao horda (chorda dorsalis). Kod niih predstavnika ove grupe ona ostaje cijelog ivota kao osovinski skelet, dok se kod viih javlja samo u embrionalnom stanju, a zatim se zamjenjuje hrskaviavom ili kotanom kimom. Hordati su po pravilu bilateralno simetrine ivotinje i imaju sekundarnu tjelesnu duplju (celom). >Centralni nervni sistem im je cjevast i nalazi se na lenoj strani, iznad osovinskog skeleta, horde, odnosno kime. Ispod osovinskog skeleta nalaze se crijevni kanal i srce, sa glavnim krvnim sudovima. >Sistem za disanje hordata su krge i plua koji su povezani prednjim dijelom crijeva (drijelom), nasuprot svim ostalim ivotinjama. U toku embrionalnog razvia kod ovih svitkovaca se u prednjem dijelu tijela javljaju dva reda krnih proreza, kroz koje je drijelo u vezi sa spoljanjom sredinom. Kod niih predstavnika krni otvori ostaju cijelog ivota, dok se kod kopnenih komenjaka javljaju samo tokom embrionalnog razvitka. Hordati, meutim, imaju i niz osobina koje karakteriu i beskimenjake; imaju sekundarnu tjelesnu duplju, tijelo sastavljeno od tri klicina lista (ektoderm, mezoderm, endoderm) itd. Posebnu slinost imaju sa nekim bodljokocima i anelidima, to ukazuje na mogunost njihovog zajednikog porijekla. Prema aktuelnoj klasifikaciji ivotinja, kolo Chordata se dijeli na etiri potkola (podtipa): 1. poluhordati ili iroglavci (Chemichordata), 2. platai (Tunicata, Urochordata), 3. bezlubanjci ili kopljae (Cephalochordata) i 4. kimenjaci (Vertebrata, Craniota).

monolog

monolog i dijalog

POLUHORDATI (IROGLAVCI) HEMICHORDATA Poluhordati su mala grupa (svega oko 70 vrsta) morskih ivotinja koje se odlikuju specifinom tjelesnom organizacijom i nainom ivota. Tijelo im je izdueno, crvoliko i na njemu se razlikuju tri dijela: rilica, ogrlica i trup. Po svojoj opoj grai oni se bitno razlikuju od svih ostalih hordata, ali su, zbog postojanja (nedovoljno razvijene) horde, ukljueni u tu skupinu. Prednji dio tijela - rilica, kod raznih vrsta ima razliit oblik, a najee lii na hrastov ir, po emu su i dobili naziv. Usta se nalaze na prednjem dijelu ogrlice; od usta polazi probavni trakt koji se zavrava na kraju trupa (analnim otvorom). U prednjem dijelu crijeva (drijelo) nalaze se prorezi preko kojih se obavlja disanje. Od prednjeg dijela drijela (u ogrlici), sa lene strane prema naprijed, prua se naroiti organ tzv. notohord, organ homolog hordi. Spoljanji dio tijela je obloen jednoslojnim trepljastim epitelom ispod koga se nalazi sloj krunih i uzdunih miia. Nervni sistem ovih ivotinja ima jednostavnu grau; sastavljen je od lene i trbune vrpce, koje su meusobno povezane poprenim nervnim vlaknima. Sistem cirkulacije tjelesnih tenosti kod poluhordata ima specifinu grau; sastoji se od dva velika i vie manjih sudova te sranog mjehura koji se nalazi na lenoj strani, iznad rilice. Ekskrecioni organi su metanefridije. Polovi ovih ivotinja su razdvojeni. Oplodnjaje spoljanja, a razvie je indirektno, putem larvenog stupnja, koji ispoljava veliku slinost sa larvama bodljokoaca. Hemihordati su iroko rasprostranjeni u raznim krajevima svijeta. To su mahom male crvolike ivotinje, koje ive pod kamenjem ili se, kao gliste, zavlae u pijesak i mulj pored morske obale. Najpoznatiji su obini, veliki mali iroglavac, te neke vrste sesilnih oblik. PLATAI - TUNICATA (UROCHORDATA) Platai obuhvataju oko 2.000 vrsta morskih ivotinja veoma karakteristinog izgleda i morfoloko-anatomske organizacije. Veina ih ivi sesilnim nainom ivota na morskom dnu, a postoje i slobodnoivui, planktonski oblici. Tijelo im je mjeinasto, bavasto i slino punoglavcima aba. Mnoge vrste ive u kolonijama. Veina ovih ivotinja ima nervnu cijev i hordu samo u

dijalog

ilustracija

ilustracija

monolog i dijalog

larvenom stanju i to u repnom dijelu tijela. Poslije metamorfoze, najee nestaju horda i modina. Tijelo im je obavijeno tunikom (plastom), po kojoj su i dobile naziv. Plat je graen od naroite celulozne materije - tunicina, koja je u ivotinjskom svijetu jedino kod njih prisutna. Horda se anlazi samo u repnom dijelu i, kao to je istaknuto, kod veine postoji samo u larvenom stupnju. Platai nemaju sekundarnu tjelesnu duplju (elom). Nervni sistem kod ovih ivotinja je znatno reduciran i sastoji se samo od jedne ganglije, smjetene na lenoj strani prednjeg dijela tijela. Cirkulacijski sistem im je otvoren, a srce ima oblik jednostavne cijevi, koja naizmjenino potiskuje krv naprijed i nazad. Tjelesna tenost je bezbojna. Platai su hermafroditne ivotinje, a pored polnog razmnoavanja, kod veine oblika postoji i bespolno razmnoavanje (pupljenjem), odnosno smjena generacija. Ovo potkolo je, s obzirom na naglaene morfoloke razlike, razvrstano u tri klase: apendikularije (Apendicularia), ascdije ili morske trcaljke (Ascidia) i salpe (Salpae, Thaliacea). BEZLUBNJACI (KOPLJAE) (CEPHOLACHORDATA) ACRANIA

ilustracija

monolog i dijalog

Bezlubnjaci obuhvataju malobrojnu grupu morskih organizama. Iako primitivni imaju sve bitne karakteristike hordata. Uprotenost tjelesne organizacije vjerovatno stoji u vezi sa nainom ivota. Slabo su pokretni, a najee se premjetaju pasivno, preputeni vodenim strujama. Glavni predstavnik ove grupe ivotinja je amfioksus ili kopljasta ribica. To je mala, poluprozrana ivotinja, bono spljotenog i sa oba kraja zailjenog tijela (po emu je i dobio naziv), duine do osam centimetara. Amfioksus nema parnih ekstremiteta nego samo jedan neparni koni nabor, koji se prua du lene i trbune strane; proirenje na zadnjem dijelu ima neku formu i ulogu repnog peraja. Ispred okolokrnog otvora ovaj koni nabor je rastavljen na lijevi i desni dio, koji se pruaju du ivica trbune strane. Na prednjem dijelu tijela se nalazi prostrani predusni

ilustracija

lijevak, oivien brojnim pipcima. Koa se sastoji od jednoslojnog kuti-kularnog epiderma i vrlo tankog krzna. Ispod nje se nalazi dobro razvijeni muskulatorni sloj, koji se sastoji od uzdunih, segmentarno rasporeenih miia. Osovinski skelet sainjava horda, koja se prua od prednjeg dijela tijelarostuma (iljka) do zavretka repa. Iznad horde je nervna cijev, u ijem sreditu se nalazi centralni kanal (neurocel). Prednji kraj nervne cijevi je neznatno proiren i predstavlja svojevrstan prapoetak mozga. Crijevni kanal amfioksusa poinje kratkim ektodermalnim predvorjem, na ijem se dnu nalaze usta, oiviena kratkim pipcima. Prednji dio crijeva je proiren i formira prostranu krnu korpu, koja sa obje strane ima veliki broj krnih proreza. S trbune strane, izmeu krnih proreza nalazi se jedna ljebasta tvorevina u koju se skupljaju hranljive tvari i odatle sprovode u crijevo. Ostali dio crijevnog kanala ima oblik prave cijevi, koja se sa lijeve strane tijela zavrava analnim otvorom. Na desnoj strani, pored crijeva, nalazi se neparna jetra. Cirkulacijski sistem se sastoji od po jedne lene arterije i trbune vene, koje su meusobno povezane bonim sudovima. Srce ne postoji, ali se na mjestima gdje se od trbune aorte odvajaju boni sudovi nalaze kontraktilna proirenja koja vre ulogu srca. Tjelesna tenost je bezbojna i sadri samo limfocite i leukocite. Razmjena plinova vri se u respiracionom epitelu krga. Ekskrecioni organi su (segmentirano rasporeene) nefridije. Polovi ovih ivotinja su razdvojeni. Oplodnja je spoljanja, a embrionalno razvie ima manje-vie sve oblike razvia viih hordata. Bezlubanjci su iroko rasprostranjeni u svim morima. Oni ive zariveni u pijesak i imaju pasivan nain ivota. Do sada je opisano 19 vrsta iz jedne familije i dva roda.

ZAVRNI DIO ASA (5 min.): 1. Mekuci su dobili ime na osnovu? Na osnovu njihovog tijela koje je mehko, koje je vlano i ljigavo. 2. Tijelo se sastoji iz tri dijela:? Glava, trup i stopalo. 3. Koji se sistem organa nalazi u ustima kod mekuaca? Sistem organa za drobljenje RADULA. 4. Trup kod mekuaca kakvog je izgleda? Trup je konusno izvuen i spiralno uvijen koji obuhvata miini organ tzv. stopalo. 5. Kakav je nervni sistem? Vrpast i ganglijozan. 6. Kojeg je tipa cirkulatorni sistem? Otvorenog tipa, srce je graeno od 1 komore i 1 predkomore. 7. Razmnoavanje? Spolnim putem (razdvojenih spolova ili hermafroditi), polau jaja ili ivorodni, razvie direktno ili metamorfozom. 8. Klasifikacija mekuaca? - hitoni, - puevi, - koljke i - glavnoci. 9. Koje vrste obuhvata skupina pueva? Vinogradski i batovanski gola. 10. Koje su morske i slatkovodne vrste koljki:? Od ire poznatih morskih vrsta, ovdje spadaju ostrige, dagnje, periske, biserne koljke, palamide itd., a od slatkovodnih rijena i barska koljka.