PEDAGOKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU ODSJEK: Kultura ivljenja i tehniki odgoj

Socijalni oblici rada i njihova primjena u nastavi kulture ivljenja

Seminarski rad iz predmeta MNK II

Mentor: Prof. Dr. Meliha Zeinlagi Hajri

Studenti: Bonjak Irma Galijaevi Alma

U Sarajevu; mart. 2013.

SADRAJ
SADRAJ............................................................................................................................2 UVOD..................................................................................................................................3 1. SOCIJALNI OBLICI NASTAVNOG RADA.............................................................................4 1.1 1.2 Neposredni oblici nastave.............................................................................................5 Posredni ( indirektini ) oblici nastave.......................................................................5 1.1.1 Primjena neposrednih oblika rada u nastavi kulture ivljenja...................................5 1.2.1 Primjena posrednih oblika rada u nastavi kulture ivljenja......................................6 2. FRONTALNI OBLIK NASTAVNOG RADA .........................................................................7 2.1 Prednosti frontalnog oblika rada.......................................................................................8 2.2 Slabosti frontalnog oblika rada....................................................................................9 2.3 Primjena frontalnog oblika rada u nastavi kulture ivljenja..........................................10 3. GRUPNI OBLIK RADA...........................................................................................................10 3.1 Vrste grupnog rada, nedostatci i prednosti, naini ostvarivanja grupnog rada.............11 3.2 Primjena i primjeri grupnog oblika rada u nastavi kulture ivljenja.............................12 4. RAD U PARU............................................................................................................................13 4.1 Vrste rada u paru, tijek nastavnog rada, prednosti i tekoe.......................................13 4.2 Primjena i primjer rada u paru u nastavi kulture ivljenja.............................................14 5. INDIVIDUALNI OBLIK RADA..............................................................................................16 5.1 Razlozi,prednosti i nedostaci, te naini ostvarivanja individualnog rada......................16 5.2 Primjena individualnog rada u nastavi kulture ivljenja................................................18 6. INDIVIDUALZIRANI OBLIK RADA.....................................................................................18 6.1 Primjena individualiziranog oblika rada u nastavi kulture ivljenja..............................19 ZAKLJUAK....................................................................................................................19 LITERATURA..................................................................................................................21

UVOD

Socijalni oblici rada pouavaju i daju primjere uenicima ne samo u odnosu i razumjevanju u uionici ve u svakodnevnom ivotu,na koji nain rjeavati probleme te funkcionisati u drutvu i kolektivu sa drugima. Pedagoki znaaj socijalnih oblika rada jeste taj da upoznajui njihova pravila dolazimo do saznanja da bi odgojno obrazovni proces bio funkcionalan on mora biti organizovan tako da podstie uenike na aktivnost, da razvija njihove sposobnosti, te da budi njihovu panju. On ne smije biti monoton, i ne smije zanemarivati individualne sposobnosti uenika. Sve to se moe postii pravilnom kombinacijom socijalnih oblika rada, koji su tema ovog seminarskog rada. Socijalni oblici rada nisu nikakva novina, oni svoje korjene imaju u dalekoj prolosti. Njihova vanost u poduavanju je mnogostruka, ali zbog prednosti i nedostataka svakog od socijalnog oblika rada, najbolji kvalitet nastave se postie njihovm kombinacijom. U nastavi kulture ivljenja, moraju se kombinovati svi oblici rada kako bi ona postigla svoj najbolji efekt. Razni sadraji ovog predmeta zahtjevaju direktno poduavanje nastavnika, rad u grupi i u paru, kao i individualni i individualizirani rad. Kako bi ih nastavnik mogao primjenivati, on ih mora dobro poznavati. U ovom radu e biti predstavljeni svi socijalni oblici rada, kao i primjeri te njihovu primjenu u nastavi kulture ivljenja. Socijalni oblici rada su proueni od strane velikog broja strunjaka u podruju pedagogije,psihologije te se dosta panje posveivalo ovoj vrsti poduavanja i odnosa uenika prema nastavi.Socijalni oblici rada,naroito u demokratskoj nastrojenoj koli se preporuuju i koriste.

1. SOCIJALNI OBLICI NASTAVNOG RADA

Odgojno obrazovni proces i pedagoke situacije u koli karakteriziraju razliiti socijalni odnosi meu uenicima i nastavnicima. Pri tome se javljaju razliite brojane formacije u kojima se uenici i nastavnici pojavljuju. Brojana formacija moe biti obrazovna grupa, razred, odjeljenja, kao i radne grupe, parovi uenika, te pojedini uenici kao individualni nosioci rada. Naime, rije je o brojanoj, tj. sociolokoj formaciji uenika kao subjekta, tj. nositelju rada. U svom udbeniku Didaktika 3, Vilotijevi Mladen navodi: Oblik je raspored povezanosti elemenata koji ine jednu cjelinu. 1 Danas postoje razliiti oblici nastave, koji su se kao vidovi njene realizacije, historijski razvijali, bogatili, postajali sloeniji i razlueniji. Prema Vilotijevi Mladenu: Oblik nastavnog rada je nain aktivnosti nastavnika i uenika koji karakterizira odgovarajua vrsta socioloke oragniziranosti. 2 Polazei od te organiziranosti u svakom didaktikom sistemu se iskazuje direktno pouavanje nastavnika i samostalan rad uenika. Vilotijevi M., navodi da oblik nastavnog rada zavisi od nekoliko faktora a to su: nastavnikov pristup, uzrasta i sastava uenika , nastavni sadraj ,

koji zajedno ine didaktiki trougao . 3 Oblike nastavnog rada ne treba poistovjeivati i mijeati sa nastavnim metodama jer su oni iri organizaciono radni okvir. U istom obliku rada mogu se primjenjivati razliite nastavne metode. Vilotijevi M., u udbeniku Didaktika 3, navodi podjele socijalnih oblika rada: Kada je rije o podjeli oblika nastavnog rada, veina didaktiara polazi od vrste, karaktera i raspodjele aktivnosti izmeu nastavnika i uenika u nastavnom procesu, pa na osnovu toga, socijalne oblike nastavnog rada dijele na dvije kategorije: Neposredni (direktni ) oblici nastave Posredni ( indirektini ) oblici nastave4

Savremena didaktika je prihvatila klasifikaciju oblika nastavnog rada prema sociolokom kriteriju na: frontalni, grupni, u parovima, individualni i individulazirajui. 5

1 2

Vilotijevi Mladen, Vilotijevi Mladen, 3 Vilotijevi Mladen, 4 Vilotijevi Mladen, 5 Vilotijevi Mladen,

Didaktika 3, Didaktika 3, Didaktika 3, Didaktika 3, Didaktika 3,

Organizacija nastave, Organizacija nastave, Organizacija nastave, Organizacija nastave, Organizacija nastave,

Izd. Izd. Izd. Izd. Izd.

Sarajevo: Sarajevo: Sarajevo: Sarajevo: Sarajevo:

BH MOST, BH MOST, BH MOST, BH MOST, BH MOST,

2001. , 2001. , 2001. , 2001. , 2001. ,

str. str. str. str. str.

159 159 159 159 161

1.1

Neposredni oblici nastave

Prema Vilotijevi Mladenu: Neposredni su oni oblici u kojima nastavnik na klasian nain prenosi znanja i direktno rukovodi nastavnim procesom. 6 Nastavnik izlae gradivo, objanjava i pokaziva primjere. On je glavni, a esto i jedini nosilac itavog procesa. Sam utvruje cilj i plan, bira metode i materijale te realizuje plan. Uenik nije subjekat nastavnog procesa, on je pasivni slualac. Ali i u neposrednim oblicima nastave moe se poveati aktivnost uenika izborom pravilnih nastavnih metoda i nastavnih sredstava. Pozitvne strane neposrednih nastavnih oblika su: ekonominost, jednostavnost organizacije, takmiarski duh koji razvija kod uenika, a mane su im to su zapostavljene individualne karakteristike uenika, tj. to se nastava prilagoava prosjenom ueniku.

1.1.1 Primjena neposrednih oblika rada u nastavi kulture ivljenja

Neposredni oblici nastave imaju svoje mjesto i u nastavi kulture ivljenja, ali oni ne smiju biti jedini niti dominirajui socijalni oblik rada u nastavi kulture ivljenja. Najee se primjenjuju pri upoznavanju uenika sa novom nastavnom temom, gdje je najekonominije da nastavnik istovremeno upozna sve uenike sa novom nastavnom temom, da ih upozna sa onim to e imati priliku da naue u novoj nastavnoj temi. Primjer: Nastavna tema: Kultura stanovanja, Nastavna jedinica: Uvod u kulturu stanovanja, Stan kao preduvjet za odvijanje porodinog ivota. Nastavnik e istovremeno upoznati sve uenike u razredu sa novom nastavnom temom, te e isto tako imati priliku da ispita viziju uenika o pojmu kulture stanovanja. Nakon toga upoznat e ih sa histijskim razvojem ljudskog stanovanja od peina do dananjih stanova.

1.2

Posredni ( indirektini ) oblici nastave

Vilotijevi M. u udeniku Didaktika 3 navodi: Posredni oblici nastave su takvi oblici u kojima nastavnik vodi, usmejrava i kontrolira obrazovni proces posrednim sredstvima optom oragnizacijom rada, pripremanjem posebnih zadataka, radnih i kontrolnih listova, uputstvima. 7
6 7

Vilotijevi Mladen, Didaktika 3, Organizacija nastave, Izd. Sarajevo: BH MOST, 2001. , str. 159 Vilotijevi Mladen, Didaktika 3, Organizacija nastave, Izd. Sarajevo: BH MOST, 2001. , str. 160

Ovi oblici su se razvili iz tihog rada , koji se praktikovao u kombinovanim odjeljenjima malih kola. Kako su odjeljenja bila kombinovana od po dva ili vie razreda, nastavnik je jednom razredu davao zadatke za samostalan rad, i do su oni radili on je neposredno izlagao uenicima drugog razreda. Ovaka oblik rada je smatran neefikasnim, ali se kasnije uvidjelo da on moe biti efikasan ako je dobro osmiljen. On doprinosi osamostaljivanju uenika, a moe ih navikavati i na samouenje. Vilotijevi M., takoer navodi da se nastavom kroz posredne oblike moe individualizirati obrazovni proces i omoguiti uenicima da napreduju u skladu sa svojim sposobnostima i interesiranjima.

1.2.1 Primjena posrednih oblika rada u nastavi kulture ivljenja

Posredni oblici nastave se esto primjenjuju u nastavi kulture ivljenja, jer uenicima daju prostora za samostalan rad ( rad bez velikok utjecaja nastavnika ). Primjenjujui posredne oblike nastave uenici najlake dolaze do saznanja o onome to znaju i onom to ne znaju, a isto tako imaju priliku svojim vlastitim sposobnostima doi do saznanja o onom to ne znaju. Primjer: Nastavna tema: Vanost prehrane Nastavna jedinica: Pripremanje zdravog sendia i vone salate vjeba Cilj vjebe jeste da uenici svoja znanja iz oblasti ishrane primjene praktino. Prije samog poetka vjebe nastavnik e uenicima podjeliti listie kako bi provjerio njihova znanja vezana za: piramidu pravilne ishrane, vrste hranjivih sastojaka i ulogu voa u ishrani. Nakon petominutnog listia uenici e diskutovati o svojim odgovorima, kako bi zajedno doli do zakljuka koji su odgovori ispravni. Nakon toga podjelit e se u grupe, dvije grupe e pripremati sendvie a druge dvije grupe e pripremati vonu salatu. Nakon to zavre svoje vjebe imat e zadatak da napiu koje su prednosti samostalnog pripremanja sendvia kod kue i njegovo noenje u kolu, kao i prednosti samostalne pripreme vone salate u odnosu na kopovinu gotove, te miljenje uenika o noenju vonih salata u kole.

2. FRONTALNI OBLIK NASTAVNOG RADA

Prema Vilotijevi Mladenu: Frontalni oblik rada je takav organizacioni oblik u kome nastavnik istovremeno radi sa cijelim odjeljenjem. 8 Naziv frontalni rad ovaj oblik je dobio zbog toga to nastavnik frontalno nastupa pred svim uenicima u njohovom zajednikom pouavanju. On se primjenjuje preteno u nastavnim sistemima u kojima u velikoj mjeri dominira istovremeno zajedniko pouavanje svih uenika u odjeljenju. Milan Sikirica u udbeniku Metodika nastave kemije, iznosi sljedee injenice o frontalnom obliku rada: Frontalni oblik rada karakterizira nastavni proces orjenitiran prema nastavniku. Nastavnik frontalno objanjava sadraje uenicima. Za ovakav nain rada prilagoena je i veina uionica. Aktivnost uenika manifestira se u sjedenju , sluanju , gledanju i pravljenju biljeaka, tj. nastavnik diktira bitne sadraje. Uenici zapisuju izdiktirano, ue napamet da bi to mogli reproducirati kada nastavnik to od njih zatrai. Dogaa se da je dio uenika samo fiziki prisutan u prostoriji u kojoj se izvodi frontalni oblik nastave. U ovakvom nainu rada dominira jednosmjerna komunikacija koja nije dovoljna za ostvarenje ciljeva odgoja i obrazovanja9. Vilotijevi Mladen u udbeniku Didaktika 3 navodi da su se i u frontalnoj nastavi iskristalisala su se dva naina rada : vezani i slobodni. Vezani nain rada karakterizira se dominantnom ulogom nastavnika koji vrsto kontrolira as i najvei dio vremena koristi za svoju verbalnu aktivnost. Slobodni nain rada je kada uenici postavljaju cilj i zadatke asa, planiraju rad, realizuju ga i svode rezultate. Nastavnik je tu u ulozi organizatora, on usmjerava i pomae. I u slobodnom nainu rada, ako je cijelo odjeljenje istovremeno angaovano na istom zadatku ili sadraju, frontalna nastava zadrava svoje osnovne karakteristike. Kako nastavnik direkton pomae uenicima u usvajanju nastavnih sadraja , takav sistem nastave je dobio naziv sistem direkton pouavanja, zbog toga to je pouavanje direktna pomo uenicima u unenju. A budui da nastavnik u odjeljenju frontalno komunicira sa svim uenicima radi zajednikog pouavanja, taj se sistem nastave izvodi frontalnim, zajednikim ili kolektivnim radom. 10

8 9

Vilotijevi, M. , Didaktika 3, Organizacija nastave, Izd. Sarajevo: BH MOST, 2001. , str. 161 Sikirica, M. , Metodika nastave kemije, Prirunik za nastavnike kemije, Izd. Zagreb: kolska knjiga, 2003. , str. 45 10 Poljak, V. , Didaktika, Izd. Zagreb: kolska knjiga, 1990. , str. 158

2.1 Prednosti frontalnog oblika rada

Frontalni oblik rada preovladavao je u staroj koli, ali se zbog svojih prednosti zadrao sve do danas. Prednosti frontalnog oblika rada prema Vilotijevi M. 11 : Ekonominost jedan nastavnik radi sa velikim brojem uenika Lake se postie sistematinost jer je u njemu naglaena uloga nastavnika koji dosljedno ostvaruje unaprijed postavljene zadatke Zajedniki radom uspjeh postiu i slabiji uenici koji sami nebi mogli savladati neke sadraje Velik znaaj odgojnog rada uenici se muusobno upoznaju, sarauju, solidariu i socijalizuju Vlada takmiarski duh jer uenik ima priliku da javno ispolji svoje vrijednosti to stimulativno djeluje na njegovu radnu aktivnost.

Prednosti frontalnog oblika rada prema Poljak V. 12: Nastavnik izravno komunicira sa svim uenicima i pri tome kontrolira da li ga svi uenici prate Uenici usvajaju nain izraavanja, i pri tome i sami imaju priliku da se verbalno izraavaju Nastavnik direkton rukovodi cijelim odjeljenjem, to doprinosi da se rad istovremeno zajedniki zapone i zavri Razvija se kolektivna radna disciplina i discipliniranost u radu Rad se pod rukovodstvom nastavnika vodi najsigurnijim putem do cilja.

11

Vilotijevi Mladen, Didaktika 3, Organizacija nastave, Izd. Sarajevo: BH MOST, 2001. , str. 164 Poljak, V. , Didaktika, Izd. Zagreb: kolska knjiga, 1990. , str. 157

12

2.2

Slabosti frontalnog oblika rada

Slabosti ovog oblika radu su ozbiljne i na njih se odavno ukazuje. Kritike su bile intenzivne u drugoj polivini, a kuluminirale su krajem 19. vijeka. Javili su se pedagoki pravci koji su potpuno negirali gotovo sve vrijednosti razredno asovnog sistema, a naroito frontalnog oblika rada. Najradikalniji su bili tzv. pobornici radne kole i nove kole. Slabosti frontalnog oblika rada prema Vilotijevi M.
13

Frontalna nastava je usmjerena prema prosjenim uenicima, njegove mogunosti su orjenitr nastavniku, prema njemu prilagoava izlaganje i tumaenje. Pri tome su zapostavljeni nadprosjeni i daroviti, kao i slabiji uenici. Nastavnik je u ulozi isporuioca gotovog znanja, a uenik je u receptorskoj poziciji. Prilike u kojima su uenici aktivni su rijetke, to ne podstie uenikovu matu ni misao. Njegove pokretake sile su umrtvljene, a on se pasivizira. Vrlo rijedak kontakat nastavnika sa uenikom pojedincem, veina uenika nema priliku da se u ovom nainu rada ispolji, da pokae ta zna, a ta ne, pa su mogunosti za korekciju eventualnih propusta male. Frontalni oblik rada prua vrlo malo mogunosti za praktinu primjenu steenih znanja koja, zbog toga, ostaju knjika i kao takva lahko se zaboravljaju.

Slabosti frontalnog oblika rada prema Poljak V14. : Teko je nastavu individulazirati, individualnostima uenika. tj. prilagodit teinu i tempo rada razliitim

Rad se u prilinoj mjeri uniformira to monotono djeluje, a u uionici je atmosfera predavaone i sluaonice. Kod uenika se formira psihologija gotovanstva , jer im sve gotovo daje nastavnik. Zabog velike angairanosti na mnogo uenika taj rad nastavnika brzo umara.

13 14

Vilotijevi Mladen, Didaktika 3, Organizacija nastave, Izd. Sarajevo: BH MOST, 2001. , str. 164 Poljak, V. , Didaktika, Izd. Zagreb: kolska knjiga, 1990. , str. 157

2.3

Primjena frontalnog oblika rada u nastavi kulture ivljenja

Frontalni oblik rada kao najstariji oblik pouavanja ima svoje mjesto u nastavi kulture ivljenja, on je neizbijean ali ne smije postati dominantan niti jedini oblik pouavanja. On se najee primjenjuje pri obradi novog gradiva, iz razloga to obrada novog gradiva zahtjevaju tehnika pomagala, kao to su grafoskop, projektor, modeli itd. On se takoer primjenjuje pri upoznavanju uenika sa zadacima za samostalan rad, njihovim upoznavanjem i provjeravanjem. Unato svim nedostatcima frontalni oblik rada se ponekad ne moe izbjei. Ali on ne smije dominirati u nastavi kulture ivljenja. Frontalni oblik rada kao direktno kolektivno pouavanje nije vie danas jedini sistem nastave, pa ga ne treba precjenjivati, ali ga zbog njegovih prednosti ne bi trebalo ni podcjenjivati. On ne smije biti jedini nain rada u nastavi nego se mora kombinovati sa ostalim socijalnim oblicima rada. Primjer: Nastavna tema: Kultura odjevanja Nastavna jedinica: Uvod u kulturu odjevanja odjevanje kroz historiju, Uloga odjevanja, Vrste materijala za izradu odjee. Nastavnik na poetku asa upoznaje uenike sa novom oblasti i njenim sadraje. Zatim prelazi na obradu nastavne jedinice, uz stalnu komunikaciju sa uenicima. Uz pravilan izbor nastavnih metoda i sredstava, nastavnik uenicima pribliava i olakava da uoe bitne sadraje. Pomou vizuelnih sredstava nastavnik e uenicima prikazati historijski razvoj mode, kao i sve drugo to bude u mogunosti prikazati a to je vezano za nastavnu jedinicu.

3. GRUPNI OBLIK RADA

Grupna nastava je takav oblik rada u kome se odjeljenje dijeli na grupe, koje, svaka za sebe, ostvaruju postavljene nastavne zadatke i o rezultatu svoga rada obavjetavaju odjeljenski kolektiv. Nastavnik je aktivan u prvoj fazi asa kada se raspodjeljuju zadaci i daju uputstva, a zatim diskretno usmjerava rad i pomae grupama ako je potrebno. U grupnom radu postoji ono ega nema u frontalnom, diferenciranje razreda u poetku kad se djele zadatci i na kraju kad se zauzimaju stavovi o izvjetaju, djeluju kao cjelina. Saradniko uenje je uenje u parovima i manjim skupinama uenika, koji rade na nekom zajednikom problemu. 15

15

Ivan de Zan, Metodika nastave prirode i drutva, kolska knjiga d. d, Zagreb, 2005, str 313

10

3.1 Vrste grupnog rada, nedostatci i prednosti, naini ostvarivanja grupnog rada
Vrste grupnog rada: 1. Prema nainu sastavljanja (nastavnik, za odreene zadatke moe formirati grupe od uenika priblinog nivoa znanja i sposobnosti (to nije preporuljivo i opasno je). Bolje da se grupe sastavljaju prema kriterijumu druenja i prijateljstva, one su trajnije i okupljaju uenike razliitog nivoa znanja) 2. Prema vrsti rada zadataka (postoje grupe za pripremu i sakupljanje grae i za uvjebavanje i demonstracije i grupe za obradu gradiva jer uenici moraju samostalno da obrade novi nastavni sadraj. Veliina grupe je jedan od vanih uvjeta za uspjeni rad grupe. Iskustvo govori da je velika ona grupa od 5 do 7 uenika. U velikoj gupi se gube glavne prednosti grupnog rada, ne postie se zapoljavanje svih uenika i puna aktivnost svakog pojedinca, smanjuje se mogunost interakcije, ambiciozniji lanovi potiskuju one povueniji. Dok u premalim grupama izostala bi interakcija, jer je potrebno vie lanova za bogatu interakciju, takoer bi izostalo sueljavanje miljenja, a lanovi bi bili preoptereeni. Najpogodnije su grupe od tri lana. Prema Vilotijevi Mladenu, Vrste zadataka za grupni rad su: Diferencirani Istovrsni16

Diferencirani zadaci su razliiti za sve grupe; a mogu da se razlikuju po teini zadataka, po problemu prouavanja, po temi, i sl. Istvorsni zadaci su jednaki za sve grupe; te kod uenika mogu pobuditi elju za takmiarskim duhom. Wolfgang Mattes u svom udbeniku: Rutinski planirati - uinkovito poduavati navodi Strategije za uspjeh nastavnika u grupnom obliku rada: a) Priprema (Prvo ispitati je li sadraj koji treba obraditi prikladan za metodu grupnog rada. Prije grupnog rada preporuljiv je prijanji rad na tom sadraju u individualnoj formi. Bitno je isplanirati dovoljno vremena za rad u skupini). b) Upute za rad: Dobre upute za rad trebale bi pokriti tri dimenzije: ta se sadrajno treba raditi u skupini? Kako pri tome skupina treba postupati u metodikom smislu? Koji se uspjeh oekuje od skupine na kraju radnog procesa?

c) Podjela skupina

16

Vilotijevi Mladen, Didaktika 3, Organizacija nastave, Izd. Sarajevo: BH MOST, 2001. , str. 168.

11

d) Jednoznani kriteriji kvalitete (Konkretne upute za djelovanje su potrebne, nije dovoljno rei uenicima da imaju obzira i da budu fer jedni prema drugima ve tano i jasno uspostaviti pravila poputne pravljenja buke i ometanja skupina. )17 Prednosti grupnog oblika rada - izbjegava se osnovna slabost forntalne nastave. Grupa obuhvata i obdarene, prosjene i slabije uenike i sve ih aktivira. U grupi nema rivaliteta, svi meusobno surauju. Nastavnik pomae svim grupama i bolje upoznaje uenike. Tekoe i slabosti u grupnoj nastavi - Nema univerzalnog oblika koji bi obezbjeivao potpun uspjeh. Grupni rad treba primjenjivati zavisno od prirode gradiva i nastavnih zadataka ne u svako vrijeme. Nije svako gradivo podesno za grupni rad. Suvie teko nastavno gradivo koji premauje individualne uenika nisu pogodne za grupni rad. Bez sredstava i radnih materijala se ne moe postii uspjeh. kola treba da ima organizaciono - tehnike uvjete za grupni rad. Ivan de Zan u udbeniku Metodika nastave prirode i drutva navodi da grupni rad u uenicima eli aktivirati znanstveni odnos koji karakteriziraju: znatielja, aktivnost, skepticizam, logiko razmiljanje, informiranost, strategije, prihvaanja. 18

3.2

Primjena i primjeri grupnog oblika rada u nastavi kulture ivljenja

Primjena grupnog oblika rada u nastavi Kulture ivljenja moe biti mnogostrana zbog sadraja i oblika tog predmeta kao i njegovih mnogostranih mogunosti koritenja praktinog rada, vjebi kao i dosta prikazivanja i demonstriranja sadraja. Mogunost koju grupni oblik rada nudi u nastavi Kulture ivljenja jeste ta da uenici zajedniki putem praktinog rada i strategije otkrivanjem samostalno dolaze do znanja, razmjenjujui miljenja i dolazei istraivanjem do nekog odgovora. Zbog svoje strukture nastava Kulture ivljenja ima veliku primjenu i korist od grupnog oblika rada. Primjer1: Metoda slagalica : Uenike podjeliti na etvorolane matine skupine. Svaka je skupina oznaena bojama (uta1, crtvena2, zelena3, plava4) a uenici u pojedinim skupinama su oznaeni i slovom (a, b, c, d) . Tokom rada uenici sa jednakim brojem se okupljaju i imaju zadatak prouiti zadani tekst. Trebaju ga proitati, porazgovarati o njemu s ostalim uenicima u skupini kako bi bili sigurni da su razumjeli. Nakon toga se vraaju u matinu skupinu i pouavaju ostale lanove o novom sadraju, istraivanju i naenim odg. na postavljana pitanja. Primjer2: Vjeba iz udbenika osnovne kole u sklopu grupnog rada: Zadatak vjebe - Razvijanje miroljubivih osobina kao to su: biti paljiv, miran, osjeajan, drueljubiv, praveda, jedinstven, nenasilan, potivanje razliitosti. Nain rada - grupni rad, broj grupa treba da odgovara broju zadatih koraka mira. Zadatak grupe - usmeno ili pismeno navesti primjere kako se moe postii kultura mira prema zadatom koraku. Pri radu slijedite upute iz udbenika i upute nastavnika. 1. Prvi korak - Stvaranje kulture mira u uionici - Zadatak prve grupe 2. Drugi korak - Kultura mira iz uionice se prenosi na kulturu mira u koli. Zadatak 2
17 18

Wolfgang Mattes, Rutinski planirati - uinkovito poduavati, Naklada Ljevak, Zagreb 2007, str 126 Ivan de Zan, Metodika nastave prirode i drutva, kolska knjiga d. d, Zagreb, 2005, str 314

12

3. Trei korak - Kulturu mira prenosimo u nau porodicu 4. etvrti korak - irimo kulturu mira na sredinu ivljenja. Svaka grupa dobiva veliki papiur na kome upisuje sadraje navedenih koraka, zadataka, obaveze i naine njihova provoenja. Na kraju preko svog predstavnika grupa prezentira uraeno. 5. Ostali koraci mira - Uestvujte u obiljeavanjuDana mira na kraju kolske godine. 19

4. RAD U PARU
Rad u paru, koji neki didaktiari jo nazivaju tandemskim, a neki partnerskim radom, je takav nastavni oblik u kome dobijeni zadatak izvravaju dvojica uenika. Ima autora koji rad u paru svrstavaju u grupni rad, tj. smatraju ga specijalnim sluajem grupnog oblika rada, ali to je pogreno jer nije isto kad su u grupi dva(par) tri ili etri lana, jer od veliine zavise odnosi u grupi, broj interakcija, komunikacija. U paru se moe ostvariti jedinstvo, ako su parovi po osobinama i stavovima komplementarni. Vilotijevi M., u udebiniku Didaktika 3 navodi da postoje dvije jednake opasnosti: potpuno sroivanje, jedinstvo u miljenjima i potpuno neslaganje. Oba su negativna20 Radom u paru uenici se lake sporazumjevaju i surauju. Uenici se osposobljavaju da svoj rad usporeuju sa radom drugog uenika, da pomno slua svog sugovornika, da usporeuje svoje sposobnosti sa sposobnostima svog para, da se brzo odlui u savladavanju tekoa. Uenici u paru udruuju svoje znanje i sposobnosti. Rad u paru se realizuje tako to uenici izlau svoja miljenja na odreenu temu i putem diskusije zajedno rade na jednom zadatku za razliku od grupnog rada gdje svaki uenik dobija svoj dio zadatka i samostalno ga obavlja.

4.1

Vrste rada u paru, tijek nastavnog rada, prednosti i tekoe

S obzirom na sposobnosti uenika u paru razlikujemo: - instruktivni rad (rad u kojem bolji uenik pomae slabijem u stjecanju i provjeravanju znanja. zajedniki rad u paru (rad u kojem uenici u paru trae rjeenja ili svaki radi samostalno, a zatim zajedniki raspravljaju o obavljenim zadacima.

Pri sastavljanju parova uenika uzimaju se u obzir razliiti stavovi npr. mjesto sjedenja, slobodan izbor pojedinca, dogovor uenika, kolski uspjeh, uenike sposobnosti, uenike osobine. Nastavnik e donijeti odluku na osnovu toga da li je instruktivni par ili zajedniki rad u paru. Prema vrsti radnih zadataka razlikujemo rad u razrednom odjeljenju: a) svi parovi rade isti zadatak,
19 20

Subhija Kapi, Kultura ivljenja za 5 i 6 razred devetogodinje kole, Bosanska rije, Tuzla 2007, str 25 Vilotijevi Mladen, Didaktika 3, Organizacija nastave, Izd. Sarajevo: BH MOST, 2001. , str. 172

13

b) svaki par radi poseban zadatak, c) skupina parova radi na istom zadatku. Nastavnik bira na odnosu sadraja koji prelazi kada e koristiti metodu rada u paru i kako e ga kombinovati sa drugim oblicima rada. Zatim priprema zadatke za svaki par s naputcima za rad. Tokom nastave nastavnik prati, potie, ispravlja, usmjerava i objanjavam parovima. Tok nastavnog rada u metodi rada u paru: 1. pripremanje uenika 2. upoznavanje sa naputcima za rad 3. rad parova na rjeavanju zadataka 4. izvjee parova o uraenom 5. zavrni rad - provjera uinkovitosti rada. 21 Prednosti rada u paru - znatno doprinosi razvijanju drugarskih odnosa, da povoljno utie na socijalizaciju. Partneri jedan u drugom nalaze oslonac, pomau, surauju. Ue se da treba potovati tue miljenje, uvaavati sagovornika i biti prema njemu tolerantan. Partneri jedan drugog podstiu na rad i koriguju. Ostvaruju verbalni dijalog i sueljavaju stavove. Rad u parovima omoguuje lanovima da dou do izraaja za razliku od frontalnog oblika rada. Tekoe rada u paru - ograniena saradnja na samo dva uenika, mogua pojava suparnitva i izbijanje sukoba te uiteljovo oteano praenje rada svih parova. Rad u paru najbolje kombinirati sa drugim oblicima rada. Prvo treba uenike nauiti kako da surauju i kominiciraju. Uenike u ovaj oblik rada treba uvoditi postepeno22

4.2

Primjena i primjer rada u paru u nastavi kulture ivljenja

Poput metode grupnog oblika rada tako i metoda rada u paru je jako srodna i ostvariva u predmetu nastave Kulture ivljenja zbog njene praktine osobenosti i funkcije. Zbog raznih vrsta praktinih radova i demonstriranja te vjebi koje se koriste u ovom radu sve metode socijalnih oblika rada su jako zastupljene. Primjer: Primjer je iz udbenika Kulture ivljenja u osnovoj koli. Vjeba - Vezanje kravate. Pripremna radnja - uenici se pridruuju u parove i pripremaju kravatu. Aktivnost 1 - Nastavnik praktino pokazuje vezivanje kravate na jednom ueniku. Objanjava postupke pri vezanju kravate. Aktivnost 2 - Parovi uenika zauzimaju mjesta i dogovaraju se ko je model, a ko vee kravatu(u ponovljenom postupku vezivanja kravate mijenjaju uloge).

21 22

Ivan de Zan, Metodika nastave prirode i drutva, kolska knjiga d. d, Zagreb, 2005, str 308 Vilotijevi Mladen, Didaktika 3, Organizacija nastave, Izd. Sarajevo: BH MOST, 2001. , str. 173

14

Zadatak - Prema nauenim radnjama u koli i skici u knjizi, ponoviti i uvjebati vezivanje kravate. 23

23

Subhija Kapi, Kultura ivljenja za 5 i 6 razred devetogodinje kole, Bosanska rije, Tuzla 2007, str 97 - 98

15

5. INDIVIDUALNI OBLIK RADA

Individualni oblik nastavnog rada je takav oblik u kome svaki uenik u odjeljenju samostalno radi svoj zadatak. Pri, tome zadaci mogu biti isti za sve uenike,a mogu biti i razliiti. Koncentrirati se due vrijeme na neki zadatak, uiti rijei, koritenje kompjutera to se smatra uspjesima koji se postiu samostalnim uenjem. Individualni rad je najstariji oblik uenja uopte. Dobro organizovan skupni rad s timskom prezentacijom djeluje spektakularnije i prikladnije. Pojedini nastavnici smatraju posljedicom i loom tehnikom ako due vrijeme svoje uenike izlau samostalnom radu ali to je neopravdano miljenje. Uenici ue intenzivno pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti: pojedinani rad mora biti dobro ukomponiram u cjelokupni tijek nastave. Radni zadatak mora biti usklaen s metodom.On mora zahtjevati od uenika, ali ne previse. Uenici moraju imati dovoljno vremena i biti svjesni da e njihova individualna obrada nakon zavretka metode prei u komunikacijsku primjeru. Sve treba biti primjereno a rad mora biti odvijan u najveoj tiini.Tako e uenici neovisno o nastavniku u odreenim fazama posvetiti se neemu i preuzeti odgovornost za svoje uenje

5.1 Razlozi,prednosti i nedostaci, te naini ostvarivanja individualnog rada

Deset razloga za pojedinani rad: 1.Vane bazine kompeticije svaki uenik mora individualno obraditi 2.Uenici preuzimaju odgovornosti za vlastito uenje 3.oni se sasvim posveuju jednome 4.Individualni rad preduvjet je za uinkovit rad u skupini koji slijedi 5.Stvara kompeticiju itanja 6.Pomae u pripremi za klasifikacijske testove 7.Poboljava kompeticiju pisanja domaih zadaa 8.Omoguava individualno bavljenje i pomo nastavnika 9.Stvara ugodnu tiinu u nastavnom danu punom hektika 10.tedi nastavnike. Smatra se da je individualni rad preduvjet za dobar rad u paru i skupini.Uz pomo individualnog rada uenici mogu pokazati svoje unutarnje diferencijacije.Individualni rad stvara testnu kompeticiju i za uenike stvara izglede za uspjeh u poslu. Prednosti su individualnog rada to to uenik/ca se dovodi u neposredan odnos s nastavnim sadrajem. Djeljujui sami uenici razvijaju svoju samostalnost, stjee samopouzdanje i razvija svoje stvaralake sposobnosti, a uspjeh ovisi o njemu samom. Taj se rad primjenjuje u radu s kombiniranim odjelima radi stalne izmjene neposredne (uz uiteljevo poduavanje) i posredne (samorad uenika). 16

Dometi individualnog rada neposredno zavise od toga koja je vrsta ovog rada primjenjena.Ako se svim uenicima daju isti zadaci da ih individualno savjauju,onda tu nema nikakve diferencijacije,jer se ne uvaavaju sposobnosti,znanja i intersiranja pojedinanih uenika,To je ozbiljna mana.Zato ovu vrstu rada(istovjetne zadatke)treba rijetko davati i u prilikama kad nastavnik nije u stanju da na drugi nain utvrdi nivo znanja uenika. Nedostatci individualnog rada su: nemogunost govorne saradnje sa dr.uenicima,otuivanje od rada kad se naie na potekoe, zatvaranje u sebe, jaanje indivualnosti, mala uinkovitost pri obradi novih nastavnih sadraja. Nedostatci se mogu djelotvorno ukloniti tokom nastave sa spajanjem sa drugim nastavnim oblicima rada. Za raznovrstan i individualan rad najprikladnije je da uitelj unaprijed ispie zadatak za rad ili nastavni listi. Natavni listi obino sadri: 1. Zadatak (pitanje) ili nekoliko njih meusobno povezanih, 2. Poruku,informaciju(uputu za uporabu izvora znanja, 3. Naputak za rad, 4. Prostor za rjeenje i odgovor, 5. Provjeru i samoprovjeru(povratnu informaciju. Prilikom samostalnog rada uenika mogu se primjenjivati svi poznati socioloki oblici rada: individualni,rad u parovima i grupni. Vrijeme za samostalni rad je ogranieno.Uslovljeno je uzrastom uenika i samim predmetim.Fond sati samostalnog rada raste sa uzrastom uenika jer su uenici sposobniji za samostalan rad sa godinama. Samostalni rad uenika je sastavni dio permanentnog rada u osnovnoj koli. -Samostalni rad je proces koji uenika stavlja u subjektivan poloaj,pri emu dolazi do izraaja iskljuivo njegov samostalni rad, -Samostalni oblik rada moe se primjenjivati za sve predmete i sve asove, -Sticanje navika za redovan i samostalan rad pridaje se istaknutu znaenju, -Uenika treba motivisati da samostalno postavlja cilj,planira vrijeme i redosljed zadataka,sredstava i tehnika rada. Pomo nastavnika se sastoji u podsticanju,osposobljavanju uenika za samoradnju i primjenu raznovrsnih tehnika efikasnog uenja i pamenja.Prisustvo nastavnika nije potrebno uvijek,treba imati povjerenja u uenike.

17

5.2 Primjena individualnog rada u nastavi kulture ivljenja

Primjena individualnog rada u nastavi kulture ivljenja, kao to je ve reeno, je ista kao za druge predmete. Zadaci,prednosti i nedostatci kao i naini na koji se moe izvriti ovaj socijalni oblik rada su ve navedeni. Razlika je samo u nastavnom sadraju i kao i tome da je predmet kulture ivljenja fleksibilan i predmet u kojem se esto koristi praktini rad i uenje otkrivanjem te se mogu bolje i ee izvravati socijalni oblici rada nego u nekim drugim predmetima. Primjer primjene individualnog rada uenika u nastavi kulture ivljenja iz udbenika osnovne kole u vidu individualne vjebe iz nastavne jedinice Savremena porodica: Zadatak 1: Na listu svoje sveske nacrtaj uvean crte br.1 i u prazne krugove upii svoje lanove. U zavrnom djelu saznaj razdoblja porodinog ivota-porodice.Osnivanje porodice,poveanje,smanjenje porodice.

6. INDIVIDUALZIRANI OBLIK RADA

U individualiziranom oblik rada, rad je prilagoen svakom pojedinom ueniku. Zahtjevi za individualiziranim radom proizlaze iz razlika koje postoje meu uenicima iste dobi i istog razreda. Orijentacija nastave i uenja je na stvarne linosti uenika. Aspekti individualizacije: sadrajna (tematska), didaktiko - metodika, medija i tehnologija, individualizacija prema dometu i tempu rada24. Nastavnik mora da izabere oblike i materijale za individualizaciju, nakon ega uenik na materijalima radi samostalno po svojim mogunostima i sopstvenim tempom. Na kraju se za svakog uenika verifikuje rezultat i unese u dokumentacione liste koje slue za praenje rada svakog uenika25. Prema Vilotijevi Mladenu, Individulaizirani oblik rada je takav oblik rada da u njemu nastavnik neposredno daje ueniku pojedincu zadatke , upuuje ga u rad, u izvore znanja, pomone materijale. Zadatke uenik treba da samostalno rijei, a ako mu neto nije jasno moe od nastavnika traiti objanjenje i dodatne upute. Nastavnik treba da prati uenikov rad i ukoliko uoi da mu je potrebna pomo, on e mu je pruiti. Nakon svake etape rada nastavnik provjerava ispravnost, komentarie uraeno, ohrabruje uenika i upuuje da dalje radi. Za ovakav oblik rada nastavnik se mora temeljito pripremiti, kako bi znao ta eli postii kod uenika. On se mora pripremiti didaktiki, ali mora da pripremi i radna sredstva. Nakon zavrrenog rada, obavezan je razgovor o onom to je uraeno i zapaanja uenika.

24

Kovaevi Vesna, Oblici rada u nastavi i uenju, str. 3 , https: //www. ffri. hr/datoteke/didaktika_oblici_rada. pdf (24. 11. 2012. ) 25 Kaapor S. , Kuli S, . Krulj S. , Pedagogija, Beograd: Svet knjige, 2003. , str. 276

18

6.1 Primjena individualiziranog oblika rada u nastavi kulture ivljenja

Individualizirani oblik rada, kao i prethodnih pet oblika rada ima svoje uporute i u nastavi kulture ivljenja. Moe se primjenjivati kod nadarenih uenika, kao i kod uenika sa posebnim potrebama. Kada je rije o nadarenim uenicima nastavnik je duan ueniku pripremiti dodatni sadraj, a uz njega je obavezan prirpemiti ueniku i pitanja kako bi uenik svoju panju usmjerio na rad, a ne na ometanje drugih uenika. Takoer nastavnik mu moe pripremiti razliite dodatne vjebe koje su vezane za nastavni sadraj, a koje su vezane za nastavnu jednicu koja se obrauje. I dodatni sadraji, kao i vjebe moraju biti prilagoene uenikovim psiho fizikim sposobnostima. Kao to je prethodno ve spomenuto, ovaj oblik rada koristiti se i u radu sa uenicima sa posebnim potrebama, tj. kod uenika sa ispod prosjenom inteligencijom. Za rad sa ovakvim uenicima nastavnik se mora dodatno pripremiti, sadrajno, metodiki i didaktiki. Nastavnik je duan ueniku olakati nastavno gradivo i pojednostaviti ga do mjere koju uenik moe da razumije.

ZAKLJUAK
U nastavi kulture ivljenja se primjenjuju razliiti socijalni oblici rada: frontalni, grupni, rad u paru, individualni i individualizirani. Svaki od ovih oblika ima svoje prednosti i mane, te zbog toga ne smije da dominira samo jedan oblik rada. Ne posotji univerzalno pravilo kada primjeniti koji oblik rada, obzirom na to nastavnik sam mora da odlui koji od oblika je najefikasniji za odreeni nastavni sadraj. U nastavi kultura ivljenja, zbog raznovrsnosti sadaja koji se u njoj prouavaju, mogua je primjena svih socijalnih oblika rada, kao i njihova kombinacija. Socijalni oblici rada nisu nikakva novina, oni postoje od samog poetka pouavanja. Frontalni oblik rada, podrazumjeva nastavnikovo pouavanje cijelog razreda, i uz pravilan izbro nastavnih metoda i sredstava on moe biti veoma efikasan, ali ne smije da dominira u nastavi kulture ivljenja. 19

Grupni oblik rada podrazumjeva rad uenika u manjim grupama, optimalne su grupe od 4 lana. U nastavi kulture ivljenja ima veliki broj vjebi i nastavnog sadraja koji je primjeren za ovaj socijalni oblik rada. Grupe ne smiju da bu prevelike, broj uenika unutar grupe mora da omoguuje polarizaciju miljenja i pojaanu aktivnost. Nastavnik tokom rada grupe mora da obilazi uenike, kako oni nebi previe lutali u svom radu. Rad u paru, ili kako ga jo nazivaju tendemski rad, takoer mora da se primjenjuje u nastavi kulture ivljenja, sam sadraj kulture ivljenja ima niz vjebi koje zahtjevaju saradnju dva uenika, ali isto tako nastavnik sam mora da osjeti potrebu za ovim nainom rada, te da za to pripremi i sebe i uenike. Rad u paru navikava uenike na saradnike odnose i daje bolji kvalitet. Individualni oblik rada je najstariji oblik uenja, primjenjuje se svakodnevno u svim predmetima izuavanja. Svrha njegove primjene u nastavi kulture ivljenja jeste da uenici samostalno naue nove sadraje, samostalno urade odreene zadatke kako bi nastavnik dobio uvid u ono ta djeca znaju a ta ne znaju. Ovaj oblik rada je neophodan prilikom samostalnog vjebanja, memorisanja, kao i izrade crtea. Takoer svrha ovog oblika rada u nastavi kulture ivljenja ali i openito, jeste da uenika osposobi za samostaln planiranje rada, kao i da kod uenika razvija odgovornost prema radu. U individualizirani obliku rada u nastavi kulture ivljenja pojedinac sam radi, pri emu je taj rad doziran prema njegovim mogunostima i psiho fizikim sposobnostima. U ovom obliku rada sadraji i zadaci se prilagoavaju pojednicu, a ta prilagodba se opravdava na psiholokim razlozima. Svaki od ovih oblika ima svoje prednosti i mane, te zbog toga ne smije da dominira samo jedan oblik rada. Ne posotji univerzalno pravilo kada primjeniti koji oblik rada, obzirom na to nastavnik sam mora da odlui koji od oblika je najefikasniji za odreeni nastavni sadraj. Da bi nastavnik mogao da izvri pravila izbor socijalnog oblika rada on mora da ih poznaje, ali isto tako da se dogovara sa uenicima ta i kako bi oni voljeli da rade. Jer ukljuivanje uenika u planiranje nastave kod njih budi interesovanje, a kada uvide da nastavnik potuje i realizuje njihove prijedloge sigurno e i oni potovati i realizovati svoje obaveze prema predmetu kulture ivljenja.

20

LITERATURA

1. De Zan Ivan, Metodika nastave prirode i drutva, Zagreb, kolska knjiga, 2005. 2. Havelka Nenad, Psiholone osnove grupnog rada, Beogradski izdavako - grafiki zavod, Beograd 1980 3. Kaapor S. , Kuli S, . Krulj S. , Pedagogija, Beograd: Svet knjige, 2003. , str. 276 4. Kapi Subhija, rije , 2007 Kultura ivljenja za 5 i 6 razred devetogodinje kole, Tuzla, Bosanska

5. Kovaevi Vesna, Oblici rada u nastavi i uenju, str. hr/datoteke/didaktika_oblici_rada. pdf (24. 11. 2012. )

3 ,

https: //www. ffri.

6. Poljak, V. , Didaktika, Izd. Zagreb: kolska knjiga, 1990. , str. 157 7. Sikirica, M. , Metodika nastave kemije, Prirunik za nastavnike kemije, Izd. Zagreb: kolska knjiga, 2003. 8. Vilotijevi Mladen, Didaktika 3, Organizacija nastave, Izd. Sarajevo: BH MOST, 2001. 9. Vilotijevi Mladen, Didaktika 3, Organizacija nastave, Izd. Sarajevo: BH MOST, 2001. 10. Wolfgang Mattes, Rutinski planirati - uinkovito poduavati, Zagreb, Naklada Ljevak, 2007.

21