UPRAVNI POSTUPAK 1.

Pojam upravnog postupka upravni postupak obuhvata ona pravna pravila kojima se regulie redosljed procesnih radnji, forme radnji i akata, pravni lijekovi, kao i izvrenje upravnih akata donesenih od strane organa uprave prilikom rjeavanja o pravima i obavezama graana i organiza cija koje proizilaze iz materijalnopravnih propisa upravnog prava. upravni postupak ine pravna pravila kojima se regulie obavezno postupanje dravnih (republikih) organa i organizacija kada u upravnim stvarima, neposrednom primjenom materijalnih propisa, rjeavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima pojedinaca, pravnih lica ili drugih stranaka. 2. Opti upravni postupak obuhvata skup pravila postupanja za rjeavanje pojedinih upravnih stvari koja se mogu primijeniti za postupak i rad organa uprave kao i drugih dravnih (republikih) organa kada rjeavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima pojedinaca, pravnih lica ili drugih stranaka u svim oblastima uprave. to su ona pravila postupka koja su zajednika za sve ili najvei broj oblasti uprave i vae za sve organe uprave koje u tim oblastima rjeavaju pojedinane upravne stvari za koje nije propisan poseban upravni postupak. u naem pozitivnom zakonodavstvu, pomenuta pravila sadrana su u Zakonu o optem upravnom postupku. Posebni upravni postupci posebni upravni postupci obuhvataju procesnopravna pravila koja su obino sadrana u zakonima kojima se regulie rad nekog organa ili materija u odreenoj upravnoj oblasti (npr. unutranji poslovi, carina, porezi, doprinosi itd.). to su pravila koja vae za pojedine upravne materije. dosljednim tumaenjem zakonskih odredbi o posebnim upravnim postupcima, moe se zakljuiti da po njima postupaju tano odreeni organi u konkretnoj pravnoj situaciji. tako, npr. carinski organi, rjeavajui po nekoj konkretnoj upravnoj stvari, ponekad primjenjuju posebni postupak koji je razliit od normi opteg upravnog postupka. 3. Koja dva cilja se postiu osnovim naelima? njima se trai uravnoteenje dva osnovna cilja, i to: 1. zatita javnog interesa i objektivne zakonitosti i 2. zatita pojedinanih i subjektivnih interesa pojedinaca i grupa.

4. Osnovna naela 1. naelo zakonitosti, 2. naelo zatite prava stranaka i zatite javnog interesa, 3. naelo efikasnosti, 4. naelo istine, 5. naelo sasluanja stranke, 6. naelo slobodne ocjene dokaza, 7. naelo samostalnosti u rjeavanju, 8. naelo dvostepenosti u rjeavanju (pravo na albu), 9. naelo konanosti i pravosnanosti rjeenja,
1

10. naelo ekonominosti postupka, 11. naelo pruanja pomoi neukoj stranci, 12. naelo o upotrebi jezika i pisma.

5. Naelo efikasnosti podrazumijeva provoenje postupka bez odugovlaenja, ali i onemoguavanje svake zloupotrebe procesnih prava koja pripadaju uesnicima u upravnom postupku. univerzalno, odnosno opte naelo. ne smije ii na tetu donoenja pravilne i zakonite odluke organa, odnosno ovo naelo ne smije doi u koliziju sa naelom zakonitosti ili naelom utvrivanja istine. Naelo ekonominosti l 14 ZOUP - upravni postupak vodi brzo i sa to manje trokova za stranku i druge uesnike u postupku, ali istovremeno tako da se pribave svi dokazi potrebni za pravilno utvrivanje injeninog stanja i za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja. naelo brzine i naelo tednje. 6. Naelo samostalnosti u rjeavanju sudovi - nezavisni org uprave- samostalni. samostalnost organa u rjeavanju i samostalnost ovlaenog slubenog lica. organ vodi upravni postupak i donosi rjeenje samostalno , u okviru ovlaenja utvrenog zakonom. sl.lice samostalno utvruje injenice i okolnosti i na podlozi utvrenih injenica i okolnosti primjenjuje zak. i druge propise. 7. Naelo dvostepenosti ili pravo albe ustavna kategorija sadrana u Ustavu RS l. 12 ZOUP - protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu (prvostepenog rjeenja) stranka ima pravo na albu. samo se zakonom moe propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije doputena, i to samo ako je na drugi nain obezbijeena zatita prava i pravnih interesa stranke i zatita zakonitosti. alba zbog utanja administracije pod uslovima propisanim ZOUP stranka ima pravo na albu i kad prvostepeni organ u odreenom roku (mjesec, odnosno dva mjeseca) ne donese rjeenje po njenom zahtjevu, odnosno ne donese rjeenje u postupku pokrenutom po slubenoj dunosti, a u interesu stranke (tzv. utanje administracije). Dvostepenost upravnog postupka protiv rjeenja donesenog u drugom stepenu alba nije doputena. upravni postupak je dvostepen, pa se ispitivanje zakonitosti upravnog akta u upravnom postupku zavrava odlukom drugostepenog organa. takvo rjeenje je konano i protiv njega se dalje moe jedino voditi upravni spor pred nadlenim sudom. 8. Naelo konanosti i pravosnanosti rjeenja l. 14 ZOUP: rjeenje protiv koga se ne moe izjaviti alba (konano rjeenje), niti pokrenuti upravni spor (pravosnano rjeenje), moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su zakonom predvieni.
2

Naelo konanosti i pravosnanosti rjeenja ima dva osnovna zadatka 1. da se onemogui odugovlaenje postupka bilo u interesu stranke, bilo u interesu organa. 2. unosi pravnu sigurnost u ustavni poredak drave, s obzirom na to da se ne moe dirati u pravo pojedinaca (subjektivna pravosnanost). 9. Nadlenost nadlenost ovlaenog organa uprave predstavlja pravo i dunost postupanja ovlaenog organa u odreenoj pravnoj stvari na odreenoj teritoriji u upravnom postupku. nadlenost (stvarna ili mjesna) uvijek se odreuje zakonom ili nekim drugim pravnim propisom zasnovanim na zakonu. dva osnovna oblika nadleznosti, i to: 1. stvarna i 2. mjesna nadlenost. 10. Delegacija nadlenosti podrazumijeva pravo organa nadlenog za rjeavanje da odreene upravne stvari iz svoje nadlenosti prenese na drugi organ istog stepena ili organ nieg stepena (to je najei sluaj). delegaciju je mogue primijeniti samo ako to zakon predvia. 11. Subdelegacija ovlaenje nieg organa na koji je delegacijom prenesena stvarna nadlenost , da rjeavanje odreene upravne stvari, odnosno vrenje odreenih poslova ustupi ili prenese na rjeavanje svom niem, podrunom organu. mora biti predviena zakonom. 12. Supstitucija supstitucija (ili devolucija ili avokacija) - pravo, odnosno ovlaenje upravnog organa vieg stepena da preuzme i rjeava upravnu stvar ili odreene poslove iz nadlenosti organa nieg stepena. mora biti zakonom predviena. 13. Rekvizicija nadlenosti pravo organa vieg stepena da odreene upravne radnje u samom upravnom postupku prepusti, odnosno prenese na organ nieg stepena, dok on za sebe zadrava pravo rjeavanja upravne stvari u cjelini. 14. Odreivanje mjesne nadlenosti odreuje se 1. po propisima o teritorijalnoj podjeli i 2. po propisima o organizaciji pojedinih organa. ukoliko u odnosnim propisima nema odredbi o mjesnoj nadlenosti ili su te odredbe nepotpune, mjesna nadlenost se odreuje prema sljedeim dopunskim pravilima: Odreivanje mjesne nadlenosti - u upravnim stvarima koje se odnose na nepokretnost - prema mjestu gdje se nepokretnost nalazi (realna mjesna nadlenost forum rei sitae), - u upravnim stvarima koje se odnose na poslove iz nadlenosti dravnog organa - prema sjeditu dravnog organa, - u upravnim stvarima koje se odnose na djelatnost privrednog drutva ili drugog pravnog lica - prema sjeditu privrednog drutva ili drugog pravnog lica,

- u upravnim stvarima koje se odnose na djelatnost privrednog drutva koje ima poslovnu jedinicu van svog sjedita - nadlean je i organ na ijem podruju se nalazi ova poslovna jedinica, - u upravnim stvarima koje se odnose na djelatnost preduzetnika ili drugog fizikog lica koje profesionalno obavlja djelatnost - prema mjestu gdje se djelatnost obavlja (forum actus), - u ostalim upravnim stvarima - prema prebivalitu stranke. kad ima vie stranaka, nadlenost se odreuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. ako stranka nema prebivalite u Republici Srpskoj, nadlenost se odreuje prema njenom boravitu, a ako nema ni boravita - prema njenom posljednjem prebivalitu, odnosno boravitu u Republici Srpskoj, - ako se mjesna nadlenost ne moe odrediti ni po jednom od navedenih pravila, tada se mjesna nadlenost odreuje prema mjestu gde je nastao povod za voenje postupka. pod povodom za voenje postupka podrazumijeva se dogaaj, radnja i sl. koji su predstavljali razlog za pokretanje postupka. 15. Pozitivan i negativan sukob nadleznosti pozitivan sukob nadlenosti postoji kada se dva ili vie organa oglase stvarno i mjesno nadlenim da postupaju po jednoj upravnoj stvari. negativan kada se dva organa koja dolaze u obzir za rjeavanje oglase nenadlenim za postupanje u konkretnoj upravnoj stvari. 16. Pravna pomo pod pruanjem pravne pomoi podrazumijeva se vrenje pojedinih procesnih radnji u upravnom postupku, a po zahtjevu, odnosno molbi drugog organa nadlenog za voenje postupka. organ koji vodi postupak u potpunosti zadrava svoju nadlenost, s tim da iz odreenih razloga moli drugi organ da izvri neke procesne radnje. Vrste pravne pomoi u pomenute procesne radnje spadaju: vrenje uviaja, sasluanje svjedoka, vrenje vjetaenja, dostavljanje, stavljanje na raspolaganje ili slanje spisa... pravna pomo moe biti: a) obavezna pravna pomo i b) fakultativna pravna pomo.

17. Uopte o uesnicima u upravnom postupku pod uesnicima u postupku podrazumijevaju se svi pravni subjekti koji moraju ili mogu da uestvuju u upravnom postupku. Vrste uesnika u postupku obavezni uesnici - organ uprave i stranka. eventualni uesnici (svjedoci, vjetaci, tumai) mogu se pojaviti u postupku, to zavisi od prirode i vrste upravne stvari koja je predmet postupka. sluajni -zainteresovana lica - imaju faktiki interes za ishod upravnog postupka, odnosno razrjeenje upravne stvari. 18. Pojam izuzea slubenog lica ustanova putem koje se iz upravnog postupka odstranjuje slubeno lice koje vodi postupak ili drugi uesnik u postupku (zapisniar, vjetak, sudski tuma itd.) u sluaju kada postoje razlozi i okolnosti koje ga ine nepodobnim za vrenje funkcije ili pobuuju sumnju u njegovu objektivnost i nepristrasnost. 19. Obavezno izuzee - razlozi
4

slubeno lice koje rjeava ili koje obavlja pojedine radnje u postupku obavezno izuzeti ukoliko postoji neki od razloga: 1) u predmetu u kome se vodi postupak stranka, saovlaenik, odnosno saobveznik, svjedok, vjetak, punomonik ili zakonski zastupnik stranke, 2) sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno, brani drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena zakljuno, pa i onda kad je brak prestao, 3) sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke u odnosu staraoca, usvojioca, usvojenika ili hranioca, 4) u prvostepenom postupku uestvovalo u voenju postupka ili u donoenju rjeenja. slubeno lice koje rjeava u odreenoj upravnoj stvari ili koje obavlja odreenu radnju u postupku, im sazna da postoji neki od navedenih razloga, duno da prekine svaki dalji rad na predmetu i da o tome obavijesti organ nadlean za rjeavanje o izuzeu. 20. Pojam stranke lice po ijem je zahtjevu pokrenut upravni postupak ili lice protiv koga se vodi postupak, ili lice koje radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo da uestvuje u upravnom postupku. a) aktivna stranka - ono lice po ijem je zahtjevu pokrenut upravni postupak (npr. lice koje trai izdavanje graevinske dozvole), Vrste stranaka b) pasivna - lice protiv koga se vodi postupak (npr. lice kojem nadleni organ utvruje poresku prijavu) i c) uzgredna, intervenijent, zainteresovano lice - lice koje radi zatite svojih prava ili pravnih interesa moe uestvovati u upravnom postupku koji se vodi (npr. lice koje smatra da e izdavanje graevinske dozvole susjedu u upravnom postupku povrijediti neko njegovo pravo). 21. Koje uslove mora ispunjavati lice da bi imalo svojstvo stranke? da bi lice moglo uestvovati u postupku u svojstvu stranke - uslovi: 1. stranaka ili pravna sposobnost (sposobnost biti strankom), 2. procesna sposobnost (sposobnost samostalnog vrenja procesnih radnji) i 3. stvarna ili stranaka legitimacija (postojanje odreene veze lica sa konkretnim predmetom). 22. Vrste zastupnika ako se posebna legitimacija zasniva na zakonu, takav se zastupnik naziva zakonski zastupnik. kada se zastupnik odreuje slobodnom voljom stranaka, onda se takav zastupnik naziva punomonik. u postupku se pojavljuju i privremeni zastupnik, zajedniki predstavnik i zajedniki punomonik. 23. Zakonski zastupnik stranke jeste lice koje na osnovu zakona ili na osnovu akta nadlenog organa preduzima procesne radnje u postupku u ime i za raun procesno nesposobne stranke. dvije vrste zakonskih zastupnika: 1. zakonski zastupnik procesno nesposobnog fizikog lica 2. zakonski zastupnik pravnog lica.

24. Punomonik stranke je lice koje je stranka, odnosno njen zakonski zastupnik odredio da je zastupa u postupku.
5

radnje u postupku koje punomonik preduzima u granicama punomoi imaju isto pravno dejstvo kao da ih je preduzela sama stranka, odnosno njen zakonski zastupnik. 25. Struni pomaga stranke stranci e se dozvoliti da u upravnim stvarima za koje se trai struno poznavanje pitanja u vezi sa predmetom postupka dovede strunog pomagaa. on ne zastupa stranku, on prati stranku pri vrenju pojedinih procesnih radnji, pomae joj strunim savjetima i obavjetenjima, dakle on ne vri radnje umjesto stranke, ve on djeluje uz stranku. 26. Zapisnik i o kojim procesnim radnjama se sastavlja zapisnik ili nijemi svjedok svih procesnih radnji jeste pismeni akt koji se sastavlja o svakoj procesnoj radnji preduzetoj od strane organa koji vodi postupak u postup. zapisnik se sastavlja o usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u upravnom postupku, kao i o vanijim usmenim izjavama stranaka ili treih lica u upravnom postupku.

Sadraj zapisnika odreen zakonom, obavezno se unosi: 1. naziv organa koji obavlja radnju, 2. mjesto gdje se obavlja radnja, 3. dan i sat kad se obavlja, 4. predmet u kome se ona obavlja i 5. imena slubenih lica, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika, punomonika ili predstavnika.

Dostavljanje - predstavlja postupak (radnja) putem koga se slubeni spisi, odnosno pozivi, rjeenja, zakljuci i dr. upuuju, odnosno predaju licu kome su namijenjeni. 27. Obavezno lino dostavljanje kada se radi o dostavljanju pismena od naroite vanosti, primjenjuje se tzv. dostavljanje u ruke ili lino dostavljanje: takvo dostavljanje odreeno ZOUP. 1. kad od dana dostavljanja poinje tei rok koji se ne moe produavati (npr. rok za albu), ili 2. kad to odredi organ koji je naredio dostavljanje (npr. dostavljanje pismena povjerljive prirode). 3. kad se lice kome se pismeno treba lino dostaviti ne zatekne u stanu, na radnom mjestu ili se u advokatskoj kancelariji ne zatekne ni lice koje je u njoj zaposleno, dostavlja e saznati kad i na kom mjestu ga moe nai, pa e mu kod nekog od odraslih lanova njegovog domainstva, nastojnika zgrade, susjeda ili kolege na poslu ostaviti pismeno obavjetenje da u odreeni dan i sat bude u svom stanu, odnosno na radnom mjestu radi primanja pismena. 28. Posebni sluajevi dostavljanja 1. dostavljanje pismena zakonskom zastupniku ili punomoniku, 2. dostavljanje pismena punomoniku za primanje pismena, 3. dostavljanje pismena republikim organima uprave, privrednim drutvima i drugim pravnim licima, 4. dostavljanje pismena ostalim licima, 5. dostavljanje pismena javnim saoptenjem.
6

Pojam roka rok je odreeni razmak vremena u kome se upravnoprocesna radnja mora, moe ili se ne smije preduzeti (npr. u roku od 15 dana moe se izjaviti alba na prvostepeno rjeenje). 29. Zakonski i sluzbeni rokovi a) zakonski rokovi (ije je trajanje odreeno zakonom i oni se ne mogu produavati npr. rok za albu) i b) rokovi organa koji vodi postupak ili slubeni rokovi (odreuje ih nadleni organ koji vodi postupak). zakonski rokovi se ne mogu mijenjati niti produavati rjeenjem organa koji vodi pos. Vrste zakonskih rokova a) prekluzivni zakonski rokovi - stranka njihovim proputanjem gubi neko pravo za preduzimanje odreenih radnji u postupku, b) instrukcioni zakonski rokovi kojih su duni da se pridravaju organi za voenje postupka (postoji mogunost disciplinske odgovornosti slubenog lica zbog proputanja ovog roka). Slubeni rokovi ako rokovi nisu odreeni zakonom ili drugim propisom, odreuje ih, slubeno lice koje vodi postupak. slubeni rok, kao i rok odreen propisima za koji je predviena mogunost produenja, moe se produiti na prijedlog stranke koji je podnesen prije isteka roka, ako postoje opravdani razlozi za produenje. 30. peremtorni i dilatorni rokovi (objasni podijelu) a) peremptorni (neodgodivi) - proputanje roka ima za posljedicu iskljuenje (prekluziju) od mogunosti preduzimanja odreene procesne radnje koja se inae mogla preduzeti u okviru proputenog roka (zakonski rokovi su u pravilu peremptorni). b) dilatorni (odgodni) rokovi - nepreduzimanje radnje ima za posljedicu odreivanje novog roka od strane slubenog lica. 31. Povraaj u preanje stanje sui generis institut niza prava (krivinog, prekrajnog). smatra se i vanrednim pravnim sredstvom. pravo stranke koja je bez svoje krivice zbog odreenih opravdanih razloga propustila odreenu radnju u postupku, vezanu za rok, pa je usljed tog proputanja iskljuena od vrenja ove radnje, da trai u odreenom roku da joj nadleni organ dozvoli povraaj u stanje u kome se postupak nalazio prije proputanja. Povraaj u preanje stanje moe se dozvoliti: a) stranci koja je iz opravdanih razloga propustila da u roku izvri neku radnju upravnog postupka, pa je usljed tog proputanja iskljuena od vrenja te radnje; b) stranci koja je propustila da u roku preda podnesak (kad je ona iz neznanja ili oiglednom omakom podnesak blagovremeno poslala potom, odnosno predala nenadlenom organu); c) stranci koja je oiglednom omakom prekoraila rok, a podnesak je ipak primljen kod nadlenog organa najkasnije tri dana od dana isteka roka, ako bi stranka zbog zakanjenja izgubila neko pravo. Subjektivni rok je 8 dana, a objektivni 3 mjeseca. 32. Poravnanje
7

predstavlja posebnu vrstu ugovora kojim stranke sa suprotnim interesima dogovorno ureuju svoje sporne odnose povodom kojih se vodi postupak. nije zastupljeno u upr. post. iz dva razloga: 1. upr. post. je u veini sluajeva jednostranaki i 2. stranka u postupku neto trai od organa ili joj organ neto namee, to nema osobine spora. Kakvo moe biti poravnanje poravnanje moe biti: potpuno (kad su se stranke poravnale, odnosno nagodile u svim spornim zahtjevima) i djelimino (kad su se stranke poravnale samo u pojedinim spornima stvarima). U kojim upravnim stvarima je poravnanje mogue? u upravnim stvarima u kojima nije angaovan opti, odnosno javni interes, ve samo u postupcima u kojima se radi o dispozitivnim pravima stranaka. ukoliko u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim zahtjevima, slubeno lice nastojae u toku cijelog postupka da se stranke poravnaju, potpuno ili o pojedinim pitanjima. Kakvo mora biti mora biti uvijek jasno i odreeno i ne smije biti na tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa treih lica. slubeno lice mora na to paziti po slu. dunosti. ako se utvrdi da bi poravnanje bilo na tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa treih lica, organ nee prihvatiti da se zakljui poravnanje i o tome e donijeti zakljuak. 33. Skraeni postupak Zakon o optem upravnom postupku jasno definie kada se moe primijeniti skraeni postupak, i to u sljedeim sluajevima: 1. ako je stranka u svom zahtjevu navela injenice ili podnijela dokaze na osnovu kojih se moe utvrditi stanje stvari, ili ako se to stanje moe utvrditi na osnovu optepoznatih injenica ili injenica koje su organu koji vodi postupak poznate, 2. ako se stanje stvari moe utvrditi na osnovu slub. podataka kojima organ raspolae, a nije potrebno saslu. stranke radi zatite njenih prava ili prav. interesa; 3. ako je propisom predvieno da se upravna stvar moe rijeiti na podlozi injenica ili okolnosti koje nisu potpuno utvrene ili se dokazima samo posredno utvruju, pa su injenice ili okolnosti uinjene vjerovatnim, a iz svih okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke ima udovoljiti; 4. ako se radi o preduzimanju hitnih mjera u javnom interesu koje se ne mogu odlagati, a injenice na kojima rjeenje treba da bude zasnovano su utvrene ili bar uinjene vjerovatnim (lan 129 stav 1 ZOUP-a). 34. Prethodno pitanje u upravnom postupku takvo pitanje koje ini za sebe samostalnu pravnu cjelinu i kao takvo spada u nadlenost nekog drugog organa (npr. suda), s tim da se bez prethodnog rjeenja tog pitanja ne moe rijeiti glavna stvar koja je predmet postupka. 35. Obavezno odreivanje usmene rasprave slubeno lice odreuje, po svojoj inicijativi ili po prijedlogu stranke, usmenu raspravu u svakom sluaju kad je to korisno za razrjeenje stvari, a mora je odrediti: 1. u upravnim stvarima u kojima uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima ili 2. kad treba izvriti uviaj ili sasluanje svjedoka ili vjetaka.
8

36. Iskljuenje javnosti slubeno lice moe iskljuiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za jedan njen dio (npr. sasluanje nekog svjedoka), po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke, odnosno zainteresovanog lica u sljedeim sluajevima, i to: 1. ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne bezbjednosti, 2. ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave, 3. ako treba da se raspravlja o odnosima u porodici i 4. ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju slubenu, poslovnu, profesionalnu, naunu ili umjetniku tajnu.

37. sankcije po stranku u cilju odrzavanja reda u postupku a) udaljenje zbog naruavanja reda ili nepristojnosti i b) izricanje novane kazne. Novana kazna pored mjere udaljenja, onaj ko u radnji postupka tee narui red, moe se kazniti i novanom kaznom do 100,00 KM. izreena novana kazna ne iskljuuje druge oblike odgovornosti. novanom kaznom moe biti kanjeno i lice koje svojim podneskom grubo povrijedi ugled organa ili slubenog lica. 38. Javna isprava pismeno koje je u propisanom obliku izdao organ, odnosno privredno drutvo, ustanova ili organizacija na osnovu javnog ovlaenja. javnom ispravom se dokazuje ono to se u ispravi potvruje, s tim da javna isprava moe biti prilagoena i elektronskoj obradi podataka. Privatna isprava pod privatnom ispravom podrazumijeva se pismeno koje je izdalo privatno fiziko ili pravno lice, a u privatne isprave spadaju mjenice, testament, ugovor i sl. 39. Uvjerenje predstavlja posebnu vrstu isprave koja se od opteg pojma isprave razlikuje prema cilju izdavanja. uvjerenja su isprave kojima se ne zasniva pravni odnos, ve se ona izdaju s ciljem potvrde postojanja nekog pravnog odnosa koji je nastao nezavisno od njih. uvjerenjima se dokazuje postojanje nekih injenica ili okolnosti. 1. Uvjerenja o injenicama o kojima se vodi sl.evidencija 2. Uvjerenja o injenicama o kojima se ne vodi sl.evidencija 40. Faze vjetaenja dvije faze: 1. otkrivanje injenica vanih za postupak (nalaz vjetaka) i 2. davanje miljenja o tim injenicama (miljenje vjetaka). 41. Pojam rjeenja i zakljuka rjeenje - upravni akt kojim se odluuje o predmetu upravnog postupka. zakljuak - upravni akt kojim se odluuje o svim pitanjima koja se tiu upravnog postupka, pod uslovom da se pomenuta pitanja ne rjeavaju rjeenjem. Ko donosi rjeenje, a ko zakljuak? rjeenje uvijek donosi organ nadlean za rjeavanje u upravnom postupku.
9

zakljuke donosi ono slubeno lice koje vri onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zakljuka. 42. Sloena ili zbirna rjeenja rjeenja koja se donose saradnjom ili uz uee dva ili vie organa nazivaju se sloena ili zbirna rjeenja (sloeno rjeenje se sastoji od dva ili vie akata). oblici sloenih rjeenja su razliiti, to opet zavisi od oblika saradnje organa koji uestvuju u donoenju sloenog rjeenja. I Rjeenje koje donose dva ili vie organa II Rjeenje uz prethodnu saglasnost drugog organa III Rjeenje uz naknadnu saglasnost drugog organa IV Rjeenje uz potvrdu ili odobrenje drugog organa V Rjeenje po pribavljenom miljenju drugog organa

43. Vrste rj. s obzirom na to da li se rj. rjeava upravna stvar u potpunosti 1. potpuna rjeenja ona rjeenja kojima se u potpunosti, odnosno u cjelini i u svim takama rjeava upravna stvar po kojoj se i vodio postupak. potpunim rjeenjem se rjeava glavna stvar koja je predmet postupka. zakljucima se rjeavaju sporedna pitanja koja se pojavljuju tokom postupka. 2. Djelimina rjeenja ona koja donosi organ nadlean za rjeavanje u sluajevima kada se o jednom predmetu rjeava u vie taaka, a samo su neke od njih zrele za razrjeenje, odnosno kada se pokae cjelishodno da se pojedine take odvojeno rjeavaju. djelimino rjeenje organ nadlean za rjeavanje donosi po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke. 44. Sadraj rjeenja donesenog u pismenoj formi rjeenje doneseno u pismenoj formi sadri: 1. naziv organa, broj i datum donoenja rjeenja, 2. uvod, 3. dispozitiv (izreku), 4. obrazloenje, 5. uputstvo o pravnom sredstvu, 6. potpis slubenog lica i peat organa. 45. Izvrenje prinudom izvrenju putem primjene prinudnih sredstava (novana kazna i neposredna, fizika sila) pristupa se kad je izvrenik duan da neto dopusti ili da trpi, a on postupa protivno toj obavezi, ili ako je predmet izvrenja izvrenikova radnja koju ne moe umjesto njega izvriti drugo lice. organ koji sprovodi izvrenje prinudie izvrenika na ispunjavanje obaveze prinudnom mjerom, odnosno novanim kaznama. 46. Izvrenje radi obezbjeenja Zakonom o optem upravnom postupku propisana su dva oblika obezbjeenja upravnog izvrenja rjeenja, i to: 1. izvrenje radi obezbjeenja i 2. privremeni zakljuak o obezbjeenju. radi obezbjeenja izvrenja moe se zakljukom dozvoliti izvrenje rjeenja i prije nego to je postalo izvrno, ako postoji opasnost da e izvrenje, kada rjeenje postane izvrno, od strane izvrenika biti osujeeno ili znatno oteano (obezbjeenje izvrenja).
10

izvrenje radi obezbjeenja moe se sprovoditi: a) administrativnim putem ili b) sudskim putem zavisno od vrste samog izvrenja. 47. Privremeni zakljuak o obezbjeenju ako postoji ili je uinjena vjerovatnom obaveza stranke, a postoji opasnost da e stranka raspolaganjem imovine, dogovorom s treim licima ili na drugi nain osujetiti ili znatno oteati izvrenje obaveze, organ nadlean za donoenje rjeenja o obavezi stranke moe prije donoenja rjeenja donijeti privremeni zakljuak radi obezbjeenja izvrenja obaveze. Uslovi za donoenje privremenog zakljuka o obezbjeenju 1. da postoji prijedlog za donoenje privremenog zakljuka o obezbjeenju koji je upravljen prema stranci, s tim da privremeni zakljuak po vlastitoj inicijativi moe donijeti i sam organ koji je nadlean za njegovo donoenje, 2. da postoji ili da je uinjena bar vjerovatnom obaveza stranke i 3. da postoji opasnost da e stranka raspolaganjem imovine, dogovorom s treim licima ili na drugi nain osujetiti ili znatno oteati izvrenje obaveze. privremeni zakljuak o obezbjeenju moe se donijeti: 1. po slubenoj dunosti ili 2. po prijedlogu stranke. 48. Vanredni pravni lijekovi pojam i vrste vanredni pravni lijekovi su, naelno, oni pravni lijekovi koji se mogu ulagati protiv rjeenja koja su postala pravosnana. ovi pravni lijekovi nisu suspenzivni, a esto nisu ni devolutivni. 1. Ponavljanje postupka 2.Mijenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi sa upravnim sporom 3.Zahtjev za zatitu zakonitosti 4.Ponitavanje i ukidanje po pravu nadzora 5.Ukidanje i mijenjanje pravosnanog rjeenja uz pristanak ili po zahtjevu stranke 6.Vanredno ukidanje 7.Oglaavanje rjeenja nitavim 49. Razlozi za ponavljanje postupka postupak okonan rj. protiv koga nema albe ponovie se: 1. ako se sazna za nove injenice, ili se nae ili stekne mogunost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi sa ve izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukijeg rjeenja da su te injenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem postupku, 2. ako je rj. doneseno na podlozi lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili vjetaka, ili ako je doneseno kao posljedica kakvog djela kanjivog po KZ, 3. ako se rj. zasniva na presudi donesenoj u kr. postupku, a ta presuda je pravosna. ukinuta, 4. ako je rj. povoljno za stranku doneseno na osnovu neistinitih navoda stranke kojima je organ doveden u zabludu, 5. ako se rjeenje organa zasniva na prethodnom pitanju, a nadleni organ je to pitanje kasnije rijeio u bitnim takama drukije, 6. ako je u donoenju rjeenja uestvovalo sl. lice koje je po zakonu moralo biti izuzeto, 7. ako je rjeenje donijelo sl. lice koje nije bilo ovlaeno za njegovo donoenje, 8. ako kolegijalni organ koji je donio rjeenje nije rjeavao u sastavu predvienom vaeim propisima ili ako za rjeenje nije glasala propisana veina,
11

9. ako licu koje je trebalo da uestvuje u svojstvu stranke nije bila data mogunost da uestvuje u postupku, 10. ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik, a po zakonu je trebalo da je zastupa, 11. ako licu koje je uestvovalo u postupku nije bila data mogunost da se izjasni o bitnim injenicama na jeziku koji razumije. 50. Mijenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi sa upravnim sporom organ protiv ijeg je rjeenja blagovremeno pokrenut US moe do okonanja US, ako uvaava sve zahtjeve tube, ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao ponititi takvo rjeenje, ako se time ne vrijea pravo stranke u upravnom postupku ili pravo treeg lica. dakle, organ protiv ijeg konanog upravnog akta je pokrenut US (svakako to moe biti prvostepeni i drugostepeni organ), a s ciljem ostvarenja naela ekonominosti i efikasnosti, moe sam svoje rjeenje ponititi ili izmijeniti umjesto da eka da to uini sud u US. Uslovi za upotrebu ovog lijeka da su kumulativno ispunjeni sljedei uslovi: 1. da se u konkretnom sluaju radi o upravnoj stvari o kojoj se moe voditi US; 2. da je protiv rjeenja blagovremeno (u zakonskom roku od 30 dana) pokrenut US; 3. da US jo nije okonan; 4. da se izmjenom ili ponitavanjem rjeenja uvaavaju svi zahtjevi tube; 5. da poniti svoje rj. iz onih razloga iz kojih bi i sud ponitio pomenuto rjeenje; 6. da se izmjenom ili ponitavanjem rj. ne vrijea pravo stranke u postupku ili pravo nekog treeg lica; 7. da se izmjena ili ponitavanje rj. ne protivi nekoj zakonskoj odredbi ili drugom propisu koji je na zakonu zasnovan, ili javnom interesu. 55. Zahtjev za zatitu zakonitosti jeste vanredni pravni lijek sui generis koji moe upotrijebiti iskljuivo tuilac kao uvar zakonitosti (objektivne zakonitosti koja se tie zatite javnog interesa ili subjektivnih prava i pravnih interesa stranaka) ako smatra da je upravnim aktom povrijeen zakon. kumulativno ispunjeni sljedei uslovi: 1. da je rjeenje pravosnano, 2. da je rjeenje doneseno u upravnoj stvari u kojoj se ne moe voditi US, 3. da sudska zatita nije obezbijeena ni izvan US i 4. da tuilac smatra da je rjeenjem povrijeen zakon. ZZZ pravosnanog rjeenja donesenog u upravnoj stvari u kojoj se ne moe voditi upravni spor tuilac moe podii u roku od mjesec dana od dana kad je rjeenje dostavljeno tuiocu - subjektivni rok, a ako mu rjeenje nije dostavljeno - u roku od est mjeseci od dana dostavljanja rjeenja stranci objektivni rok. po ZZZ odluuje organ uprave koji je vieg stepena u odnosu na organ koji je donio pravosnano rjeenje, a ako takvog organa nema Vlada (lan 247 stav 3 ZOUP-a). 56. Ponitavanje i ukidanje po pravu nadzora vrsta upravnog nadzora, odn. upravne kontrole rada organa uprave. primjenom ovog lijeka kontrolie se zakonitost konanih upravnih akata donesenih u up. postupku. ovaj lijek se pojavljuje kroz: 1. ponitavanje konanih rj. po pravu nadzora i 2. ukidanje konanih rj. po pravu nadzora.
12

a. Ponitavanje konanog rjeenja po pravu nadzora drugostepeni organ ili organ koji je zakonom ovlaen da vri nadzor nad radom organa koji je donio konano rjeenje ponitie po pravu nadzora kada su ispunjeni sljedei uslovi: 1. rjeenje donio stvarno nenadleni organ, a nije rije o upravnoj stvari iz sudske nadlenosti, ili stvarima u kojima se uopte ne moe rjeavati u upravnom post.; b. Ukidanje konanog rjeenja po pravu nadzora rj. koje je konano u postupku moe se ukinuti po pravu nadzora ako je njime oigledno povrijeen materijalni zakon. u upravnim stvarima u kojima uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima rj. se moe ukinuti samo po pristanku zainteresovanih stranaka. rok za ukidanje - jedna godina od dana kad je rjeenje postalo konano u postupku. 57. Vanredno ukidanje vanredni pravni lijek koji se primjenjuje u odnosu na izvrno rj. koje ne sadri nikakvu povredu zakonitosti, ve se ukida zbog zatite naroitih drutvenih vrijednosti. ovaj pravni lijek koristi se prema potpuno zakonitim i pravilnim rj. koja nemaju nikakvu pravnu greku, ali su ona opasna po pojedine vitalne drutvene interese. Uslovi za vanredno ukidanje kumulativno ispunjeni sljedei uslovi: 1. da se radi o rjeenju koje je postalo izvrno, 2. da bi izvrenjem rjeenja nastala teka i neposredna opasnost po ivot i zdravlje ljudi, javnu bezbjednost, javni mir i poredak ili javni moral, ili da bi izvrenje rjeenja izazvalo poremeaj u privredi, 3. potrebno je da se teka i neposredna opasnost po ivot i zdravlje ljudi, javnu bezbjednost, javni mir i poredak ili javni moral, odnosno opasnost po izazivanje poremeaja u privredi ne bi mogla uspjeno otkloniti drugim sredstvima kojim bi se manje diralo u steena prava. Obim ukidanja novim rjeenjem, ranije rjeenje moe se ukinuti u cijelosti ili djelimino. ako se rjeenje ukida samo djelimino (kada se u stvari radi o mijenjanju rjeenja), onda se ono moe ukinuti samo u obimu koji je neophodan da se opasnost otkloni ili zatite navedeni javni interesi. 58. Oglaavanje rjeenja nitavim za najtee povrede zakona koje se u smislu nezakonitosti upravnog akta ne mogu nikako tolerisati, predvien je vanredni pravni lijek koji se naziva oglaavanje rj. nitavim. rj. koja se oglase nitavim ne mogu ni pod kojim uslovima postati pravosnana , pa se kao takva mogu ukloniti iz pravnog poretka u svako doba. Nitavim se oglaava rjeenje koje sadri teke povrede zakona, i to: 1. koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadlenosti ili u stvari o kojoj se uopte ne moe rjeavati u upravnom postupku; 2. koje bi svojim izvrenjem moglo prouzrokovati neko djelo kanjivo po krivinom zakonu; 3. ije izvrenje nije mogue; 4. koje je donio organ bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka nije naknadno izriito ili preutno pristala; 5. koje sadri nepravilnost koja je po nekoj izriitoj zakonskoj odredbi predviena kao razlog nitavosti.
13

Obim oglaavanja nitavim rjeenje se moe oglasiti nitavim u cjelini ili djelimino. ako se radi o djeliminom oglaavanju rj. nitavim, nitavim se oglaava samo onaj dio rjeenja koji sadri greku, dok ostali dijelovi ostaju na snazi. ako je rj. oglaeno nitavim, oglaavaju se nitavim i sve radnje u postupku koje su obavljene poslije uinjene nepravilnosti zbog koje je rjeenje oglaeno nitavim. rjeenje oglaava nitavim organ koji ga je donio ili drugostepeni organ, a ako drugostepenog organa nema - organ koji je zakonom ovlaen da vri nadzor nad radom organa koji je donio rjeenje.

Pravna sredstva Pravna sredstva jesu pravni lijekovi koji mogu biti redovni i vanredni, kao i druga pravna sredstva, odnosno prigovor, povraaj u preanje stanje i predstavka kao neformalno pravno sredstvo. Redovni pravni lijekovi jesu pravna sredstva koja koriste stranke s ciljem pobijanja prvostepenih rjeenja, odnosno to su oni pravni lijekovi koji se ulau protiv rjeenja koja jo nisu postala pravosnana i koji su devolutivni i po pravilu imaju suspenzivno dejstvo. u upravnom postupku postoji samo jedan redovni pravni lijek alba. 59. alba, pojam alba je redovan, potpun i devolutivan pravni lijek, sa suspenzivnim dejstvom, koji mogu izjaviti stranke ili druga ovlaena lica protiv rjeenja donesenog u upravnom postupku u prvom stepenu. alba je jedino redovno pravno sredstvo u upravnom postupku, odnosno pravni lijek koji predvia Zakon. 60. Rok za albu, sadraj i dejstvo albe alba se podnosi u roku od 15 dana, raunajui od dana dostavljanja rjeenja stranci, ako zakonom nije drukije odreeno (odreen krai ili dui rok). iako ZOUP ne propisuje posebnu formu za albu, ipak je potrebno da alba koju treba da razmatra drugostepeni organ sadri odreene podatke. Forma albe alilac u albi mora navesti: 1. rjeenje koje se pobija, 2. naziv organa koji je donio prvostepeno rjeenje, kao i 3. broj i datum prvostepenog rjeenja. Sadrina albe u pogledu sadrine razloga kojima se pobija pravilnost rjeenja, nije propisana posebna forma. alilac u albi treba da izloi zbog ega je nezadovoljan rjeenjem, kao i u kom pogledu je nezadovoljan. alilac nije duan da se u albi poziva na pravne propise zbog kojih smatra da je rjeenje nezakonito ili necjelishodno. 60. Suspenzivno i devolutivno dejstvo alba izjavljena u postupku ima suspenzivno i devolutivno dejstvo. suspenzivno dejstvo - izjavljena alba odlae izvrenje prvostepenog rjeenja do donoenja konane odluke o njoj. kada je alba propisno izjavljena, rjeenje se ne moe izvriti sve dok se rjeenje koje je doneseno po albi ne dostavi stranci.
14

Devolutivno dejstvo albe po albi rjeenje donosi organ kome se alba izjavljuje, a ne prvostepeni organ koji je donio rjeenje protiv kojeg se alba ulae. devolutivno dejstvo albe ima za posljedicu da se rjeavanje o albenim razlozima prenosi na drugi organ koji treba da na nepristrasan nain odlui o albenim razlozima. 61. Rad prvostepenog organa po albi rad i dunosti prvostepenog organa ne zavravaju se donoenjem prvostepenog rjeenja, jer ovaj organ ima odreena prava i dunosti i u vezi sa albom koju je stranka izjavila. kada primi albu protiv svoga rjeenja, prvostepeni organ ispituje da li je alba doputena, blagovremena i izjavljena od ovlaenog lica. alba je doputena protiv svakog rjeenja donesenog u prvom stepenu, izuzev onih rjeenja protiv kojih je posebnim zakonom, odnosno odredbama ZOUP iskljuena alba. alba je blagovremena ako je izjavljena u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja, odnosno u kraem ili duem roku ako je on odreen posebnim zakonom. alba je izjavljena od ovlaenog lica ako ju je izjavila stranka, odnosno lice o ijem je pravu ili pravnom interesu, odnosno obavezi odlueno u rjeenju, jer su samo takva lica legitimisana da izjave albu, a isto vai i za tuioca, pravobranioca ili drugi dravni organ kada se radi o rjeenjima kojima je povrijeen zakon u korist pojedinca ili pravnog lica, a na tetu javnog interesa. 62. Rjeenja drugostepenog organa u redovnom postupku u redovnom postupku drugostepeni organ moe donijeti sljedee rjeenje: 1. o odbijanju albe kao neosnovane kada rjeenje ostaje na snazi, 2. o usvajanju albe i ponitavanju rjeenja u cijelosti ili djelimino i 3. o usvajanju albe i izmjeni prvostepenog rjeenja u cijelosti ili djelimino. 1. Drugostepeni organ e odbiti albu: a) kada utvrdi da je postupak koji je rjeenju prethodio pravilno sproveden i da je rjeenje pravilno i na zakonu zasnovano, a alba neosnovana. b) kada nae da je u prvostepenom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli imati uticaja na rjeenje upravne stvari; ovdje se radi o tzv. nebitnim povredama pravila postupka; c) kada utvrdi da je prvostepeno rjeenje na zakonu zasnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rjeenju navedeni; u ovom sluaju drugostepeni organ e u svom rjeenju izloiti te razloge, a albu odbiti. 2. Usvajanje albe i ponitavanje rjeenja u redovnom postupku po albi drugost. organ moe albu usvojiti i ponititi prvostepeno rj. ako je dolo do povrede materijalnog prava ili povrede bitnih pravila upravnog postupka. dakle, ako drugost. organ utvrdi da je u prvost. postupku uinjena nepravilnost koja ini rj. nitavim, oglasie nitavim takvo rj., kao i onaj dio postupka koji je obavljen poslije te nepravilnosti. 3. Usvajanje albe i izmjena prvostepenog rjeenja a) ako utvrdi da je rj. pravilno u pogledu utvrenih injenica i u pogledu primjene zakona, ali da se cilj zbog koga je rj. doneseno moe postii i drugim sredstvima povoljnijim za stranku, b) kada utvrdi da postoje razlozi za izmjenu prvost. rj. u korist alioca i mimo zahtjeva postavljenog u albi, pod uslovom da je on postavljen u prvost . postupku i da se time ne vrijea pravo treih lica (ustanova reformatio in melius).
15

c) kada utvrdi da postoje razlozi za izmjenu rjeenja na tetu alioca (naelo zabrane reformatio in peius sastoji se u tome da prvostepeno rjeenje ne moe povodom albe biti izmijenjeno na tetu alioca, izuzev u zakonom predvienim sluajevima ). 63. Protiv kojih rjeenja se ne moe izjaviti alba 1. protiv rjeenja Vlade ne moe izjaviti alba. 2. protiv prvostepenog rjeenja rep. organa uprave ili rep. organizacije moe se izjaviti alba samo kad je to zakonom predvieno ili kad se radi o upravnoj stvari u kojoj je iskljuen upravni spor. 3. protiv rjeenja NS, skuptine grada i skuptine optine donesenog u prvom stepenu .

UPRAVNI SPOR

1. Pojam upravnog spora pod US podrazumijeva se spor o zakonitosti upravnog akta na ije pokretanje kod nadlenog suda imaju pravo, s jedne strane, fiziko ili pravno lice, ako smatraju da im je upravnim aktom povrijeeno neko pravo ili neposredni lini interes zasnovan na zakonu, a s druge strane, i zakonom ovlaeni dravni organ (nadleni pravobranilac) kada smatra da je upravnim aktom povrijeen zakon na tetu RS, grada ili optine koju on po zakonu zastupa, kao i u drugim sluajevima odreenim zakonom, te organ jedinice lokalne samouprave, poslovna jedinica preduzea, naselje ili grupa lica ako su nosioci prava i obaveza o kojima se rjeavalo u upravnom postupku. 2. Podjela pravnih sistema s obzirom na to kako je organizovana kontrola zakonitosti upravnih akata a) sistem u kojem sporove nastale iz upravnopravnih odnosa rjeava sama uprava, b) sistem posebnih upravnih sudova ili sistem specijalnog upravnog sudstva, c) anglosaksonski ili angloameriki sistem. 3. Sistem generalne ili opte klauzule US se naelno moe pokrenuti protiv svih upravnih akata. po ovom sistemu mogunost pokretanja upravnog spora odreuje se jednom optom zakonskom odredbom, odnosno generalnom klauzulom, a ne nabrajanjem pojedinanih upravnih materija. izuzeci od ovog sistema moraju se predvidjeti zakonskim propisom.

4. Sistem enumeracije ili preciznog navoenja US moe se pokrenuti samo protiv odreenih vrsta upravnih akata, tj. upravnih akata iz onih upravnih materija koje su zakonom izrino odreene (navedene). istorijski - prvo je nastao sistem enumeracije jer je u prvo vrijeme sudskoj kontroli bio povjeren samo ogranien broj upravnih predmeta, a tek kasnije nastao je i sistem generalne klauzule. 5. Podijela upravnih sporova s obzirom na karakter i obim ovlaenja koja sud ima s obzirom na karakter i obim ovlaenja koja sud koji je nadlean za njihovo raspravljanje ima prilikom rjeavanja upravnih sporova, u Zakonu o upravnim sporovima pravi se razlika izmeu:
16

1. sporova o ponitenju (ocjeni zakonitosti) upravnih akata ili sporova ograniene jurisdikcije i 2. sporova pune jurisdikcije. 6. Spor o ponitenju upravnog akta osnovnu i standardnu vrstu US po ZUS ini spor o ponitenju (ocjeni zakonitosti) upravnih akata ili spor ograniene jurisdikcije; ovaj spor se tie i odnosi na ve doneseni upravni akt, izuzev u sluaju, tzv. utanja uprave. u ovom sporu sud je ovlaen da ispituje samo zakonitost, a ne i cjelishodnost upravnih akata. 7.Spor pune jurisdikcije sem upravnog spora o ponitenju (ocjeni zakonitosti) upravnih akata, u ZUS predvieni su i izvjesni oblici spora pune jurisdikcije. ustanova upravnog spora pune jurisdikcije vodi porijeklo iz francuskog upravnog spora. u naem pravu ne postoji spor pune jurisdikcije u istom obliku u kakvom ova vrsta upravnog spora postoji u francuskom pravu. ovo zbog toga, to u naem pravu najvei broj sporova koji u francuskom pravu imaju karakter spora pune jurisdikcije spada u kompetenciju redovnih sudova. 8. Upravni akt u smislu ZUS-a na ZUS prihvatio je pojam upravnog akta u materijalnom smislu vezujui ga za pojam upravne stvari, to znai da se pod upravnim aktom podrazumijeva takav akt koji je donesen u kakvoj upravnoj stvari od strane nadlenog organa, a u kojem nadleni organ rjeava o izvjesnom pravu ili obavezi, odnosno neposrednom linom interesu fizikih i pravnih lica ili drugih stranaka. 9. Karakteristike upravnog akta ovi uslovi se sastoje uglavnom u sljedeem: a) upravni akt mora biti donesen od strane nadlenog organa, b) upravni akt mora biti donesen u kakvoj upravnoj stvari pod upravnom stvari podrazumijeva se ona materija koja je regulisana upravno-pravnim propisima koje primjenjuju organi uprave. upravna stvar je konkretna, pojedinana situacija koja se rjeava upravnim aktom; c) upravni akt mora biti autoritativan u njemu se odgleda imperijum dravnog organa kao nosioca vlasti. autoritativnost akta predstavlja obaveznost akta za pravne subjekte na koje se odnosi; d) akt mora imati karakter upravnog akta on mora rjeavati o izvjesnom pravu ili obavezi, odnosno neposrednom linom interesu fizikih i pravnih lica ili drugih stranaka . e) akt mora proizvoditi pravne posljedice - predmet US ne mogu biti akti koji nisu u stanju da proizvedu pravno dejstvo, tj. neposredne pravne posljedice po odreena fizika ili pravna lica ili druge stranke. obini administrativni akti i operacije (slubene naredbe, raspisi, cirkulari, miljenja, ankete, jo nedoraeni projekti rjeenja, pripremne mjere) ne mogu biti predmet US. f) upravni akt mora biti konkretan i individualan - pod konkretnim upravnim aktom podrazumijeva se takav akt kojim se rjeava u odreenom, konkretnom sluaju o izvjesnom pravu ili obavezi odreenog (jednog) fizikog ili pravnog lica ili vie pravnih subjekata. individualan ili pojedinaan akt - koji sadri pojedinanu pravnu normu, odnosno akt koji se odnosi na odreeni pravni subjekt. g) upravni akt mora biti konaan u upravnom postupku - US moe se voditi samo protiv konanog upravnog akta. moe se pokrenuti samo protiv upravnog akta (izuzetak je spor zbog utanja uprave) koji je donesen u drugom stepenu, odnosno neposredno protiv akta prvostepenog organa protiv koga nema mjesta albi u upravnom postupku.
17

navedeni elementi su kumulativni, to znai da svi oni moraju postojati u svakom konkretnom sluaju.

10. Upravni spor ne moe se voditi: 1) protiv akata donesenih u upravnim stvarima u kojima je sudska zatita obezbijeena van US nema logike, ali ni uporita u zakonu da o istoj stvari uporedo teku dva sudska postupka. u ovakvim sluajevima, sud e se rjeenjem oglasiti nenadlenim i predmet ustupiti nadlenom sudu; 2) protiv akata donesenih u stvarima o kojima se po izriitoj odredbi zakona ne moe voditi US iako vai generalni princip da je US dozvoljen protiv svih upravnih akata, zakon ipak nabraja sluajeve u kojima nije mogue voditi US. u takvoj situaciji, sud rjeenjem odbacuje tubu; 3) u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlaenja odluuje NSRS, predsjednik RS ili jedan od potpredsjednika RS - ukoliko je NSRS, predsjednik Republike ili jedan od potpredsjednika Republike prilikom donoenja upravnog akta prekoraio granice svoje nadlenosti ili upravni akt nije donio neposredno na osnovu ustavnih ovlaenja, US je dozvoljen. 11. Tuena strana u upravnom sporu jeste nadleni organ iji se upravni akt osporava (donosilac upravnog akta). prema ZUS nadlenim organom smatraju se republiki organi uprave ili republike upravne organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzea, ustanove ili druga pravna lica kada u vrenju javnih ovlaenja rjeavaju u upravnim stvarima. tuena strana jeste onaj nadleni organ iji se konaan akt ili utanje (u smislu utanja uprave) pobija u upravnom sporu. u pravilu, to je drugostepeni organ uprave, a izuzetno to moe biti i prvostepeni organ protiv ijeg akta nije doputena alba. 12. Tuilac u upravnom sporu tuilac - aktivno legitimisana stranka jeste ono lice koje radi zatite svojih prava i pravnih interesa tubom pobija zakonitost konane upravne odluke ili konanog upravnog utanja kojom/kojim je to uinjeno ukoliko smatra da su neko njegovo pravo ili pravni interes povrijeeni. prema ZUS, u svojstvu tuioca mogu se pojaviti: 1. fiziko ili pravno lice, 2. organ jedinice lokalne samouprave, poslovna jedinica preduzea, naselje ili grupa lica i slino, 3. drutvena organizacija, odnosno udruenje graana i 4. nadleni pravobranilac. 13. Zainteresovano lice u upravnom sporu u US, po pravilu, uestvuju tuilac i tuena. oni obavezno moraju uestvovati u sporu, jer bez njih ne moe postojati US. ZUS predvia mogunost uea i treih lica u sporu, a to su ona lica kojima bi ponitenje osporenog upravnog akta neposredno prouzrokovalo tetu. treim, odnosno tzv. zainteresovanim licima daje se poloaj stranke u US. tree ili zainteresovano lice uestvuje u US zato to mu je upravnim aktom koji se tubom osporava bilo priznato ili je ono steklo izvjesno pravo, odnosno izvjestan interes, pa bi to pravo ono izgubilo ukoliko bi upravni akt protiv koga je podnesena tuba bio poniten.
18

zainteresovano lice se, po pravilu, pojavljuje na strani tuenog organa, odnosno organizacije. zainter. lice ima poloaj stranke u sporu; sud je obavezan da izvri sasluanje zainter. lica: 1. ako se odrava usmena rasprava, sud mora pozvati na raspravu i zainter. lice; 2. ako je postupak pismen, sud mora dostaviti jedan primjerak tube na odgovor i zainter. licu. razlog za obnovu upravno-sudskog post. 14. Razlozi zbog kojih se upravni akti mogu pobijati propisani su ZUS. to su one povrede zakona na koje se tuilac poziva u svojoj tubi i o kojima nadleni sud meritorno odluuje, odnosno donosi svoju odluku. prema veini pravnih teoretiara, ovi razlozi mogu biti formalnopravne i materijalnopravne prirode. 1. ako sadri takve nedostatke koji spreavaju ocjenu njegove zakonitosti ili nedostatke koji ga ine nitavim; 2. ako u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon, propis zasnovan na zakonu ili opti akt; 3. ako je akt donesen od strane nenadlenog organa; 4. ako u upravnom postupku koji je aktu prethodio nije postupljeno po pravilima postupka, a naroito ako injenino stanje nije potpuno i pravilno utvreno ili to je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak u pogledu injeninog stanja; 5. ako je nadleni organ rjeavajui po slobodnoj ocjeni prekoraio granice ovlaenja koja su mu data zakonom i odluio suprotno datom ovlaenju. 15. Ko je nadlean za rjeavanje upravnih sporova? za rjeavanje upravnih sporova, prema odredbi lana 5 ZUS, stvarno su nadleni okruni sudovi. mjesna nadlenost odreuje se prema sjeditu prvostepenog organa , odnosno njegove organizacione jedinice, ukoliko posebnim zakonom nije drugaije rijeeno. I ko sudi u upravnim sporovima? pravilo je da u upravnim sporovima sudi sudija pojedinac. izuzetno, u sloenim predmetima za koje su razlozi pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje i/ili pogrena primjena materijalnog zakona, koji su od uticaja na pravino rjeavanje upravne stvari, sudi vijee od troje sudija (radi se o profesionalnim sudijama). 16. Tuba je

pravni akt koji proizvodi odreene pravne posljedice, odnosno to je akt bez koga nema niti moe biti upravno-sudskog postupka. tuba je i podnesak kojim se jedna stranka, tuilac, obraa sudu. u formalnopravnom smislu tuba je propisno sastavljeni podnesak kojim se aktivno legitimisano lice obraa sudu i trai od njega da pokrene upravni spor protiv odreenog upravnog akta ili utanja uprave i tako ostvari odgovarajuu pravnu zatitu. 17. Sadrina tube tuba je strogo formalan pravni akt koji mora da sadri odreene podatke. tuba mora biti razumljiva i uredna (nerazumljiva bi bila prije svega ona tuba koja nije sainjena na jednom od jezika koji su u slubenoj upotrebi u RS, a neuredna je ona tuba koja se zbog razliitih tehnikih ili drugih nedostataka ne moe proitati). tuba se sainjava u pismenoj formi.
19

a) lini podaci - ako tubu podnosi fiziko lice, ono mora navesti svoje: ime i prezime, zanimanje i mjesto stanovanja; ako tubu podnosi pravno lice, ono u tubi mora navesti svoj naziv (firmu) i svoje sjedite; b) broj i datum upravnog akta protiv koga je tuba podnesena (uz tubu se mora podnijeti i upravni akt koji se osporava u originalu ili prepisu). tuba se, po pravilu, podnosi u dva primjerka, i to za sud i tuenu stranu radi dostavljanja odgovora na tubu. ako u sporu uestvuju i zainteresovana lica za sva zainteresovana lica; c) u tubi se mora navesti i kratko izlaganje zbog ega tuilac podnosi tubu (razlozi za pobijanje upravnog akta). da bi se tuba mogla uzeti u postupak, potrebno je da se izloi zbog ega je akt nezakonit, odnosno zbog ega tuilac smatra da su mu osporenim aktom povrijeeni pravo ili neposredni lini interes zasnovan na zakonu; d) najzad, potrebno je da tuilac u tubi navede u kom pravcu i obimu predlae ponitenje upravnog akta. upravni akt moe se pobijati u cijelosti ili djelimino, zbog ega tuilac mora navesti da li osporeni akt pobija u cijelosti ili samo u nekom njegovom dijelu. u tubi se moraju navesti osnovni podaci o tuenom, odnosno naziv i sjedite tuene strane i podaci zainteresovanih lica, ako ih ima, te potpis podnosioca. izlaganje u tubi ne mora se vriti po nekoj strogo odreenoj formi. u tubi se ne moraju oznaiti pravni propisi koji su povrijeeni. ako se tubom pored ponitenja upravnog akta trai i naknada tete ili povraaj stvari, tuilac mora staviti odreen zahtjev u pogledu vrijednosti ili visine pretrpljene tete. zahtjev za povraaj oduzetih stvari mora biti postavljen odreeno, a potrebno je da se blie opiu koje su to stvari, njihov broj, vrsta, eventualno karakteristine osobine... ako se radi o zahtjevu za naknadu tete, treba oznaiti u emu se teta ogleda, kako je poinjena, kolika je visina naknade.. jednom tubom, po pravilu, moe se osporavati samo jedan upravni akt. sluaj tzv. kolektivne tube postoji kada vie lica jednom tubom osporava isti upravni akt (mu i ena podnose tubu protiv rjeenja kojim im se oduzima stan). 18. ta ako tuba ne sadri bitne elemente? ako tuba ne sadri bitne elemente predviene Zakonom o upravnim sporovima zbog ega je ona nepotpuna i nerazumljiva, sud nee odmah odbaciti tubu, ve e pozvati tuioca da u ostavljenom roku ukloni nedostatke tube. pri tome e sud pouiti tuioca da u ostavljenom roku ukloni nedostatke tube. 19. Kome se i u kome roku tuzba moze podnijeti tuba se predaje nadlenom okrunom sudu neposredno ili mu se alje potom obinom ili preporuenom poiljkom. ukoliko se tuba alje putem pote preporuenom poiljkom, dan predaje tube poti smatra se danom predaje nadlenom sudu, bez obzira na to kada je tuba stvarno primljena u sudu. za lica koja se nalaze u slubi u vojnim jedinicama, vojnim ustanovama ili tabovima ili na obaveznoj vojnoj slubi - dan predaje tube vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi ili tabu, smatra danom predaje nadlenom sudu. isto pravilo primjenjuje se i na lica liena slobode, a dan predaje tube upravi ustanove u kojoj se ta lica nalaze smatra se danom predaje tube nadlenom sudu . tuba kojom se pokree upravni spor podnosi se u roku od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci koja podnosi tubu. 20. Tok upravno-sudskog postupka - faze i karakteristike
20

1. faza prethodnog ili pripremnog postupka, 2. faza redovnog ili glavnog postupka. Pripremni ili prethodni postupak u US sud tokom pripremnog postupka ne raspravlja tubeni zahtjev u meritumu, odnosno sud ne rjeava sporno pravno pitanje, ve odbacuje tubu iz formalnih razloga, odnosno niti osporeni upravni akt ukoliko on sadri takve bitne nedostatke koji spreavaju ocjenu zakonitosti akta. sud u prethodnom postupku ispituje i provjerava da li su ispunjeni uslovi za pokretanje i voenje US. Redovni postupak u redovni ili glavni postupak sud prelazi ako u prethodnom postupku nije dolo do odbacivanja tube, a ni do obustavljanja postupka. osnovna karakteristika redovnog postupka - u tom postupku sud raspravlja o tubenom zahtjevu, tj. rjeava sporno pravno pitanje. 21. Odbacivanje tube iz formalnih razloga nadleni sud u svakom stadijumu postupka svojim rj. odbacie tubu ukoliko utvrdi: 1. da je tuba neblagovremena, prijevremena ili podnesena od neovla. lica, 2. da akt koji se tubom osporava nije upravni akt, 3. da upr. aktom koji se tubom osporava nije povrijeeno pravo tuioca ili njegov neposredni lini interes zasnovan na zak., 4. da se protiv upravnog akta koji se tubom osporava mogla izjaviti alba, a alba nije izjavljena, 5. da se radi o stvari o kojoj se po odredbama ovog zakona ne moe voditi US, 6. da ve postoji pravosnana sudska odluka donesena u US o istoj stvari. 22. Dostavljanje tube na odgovor ako nadleni sud u prethodnom postupku ne odbaci svojim rjeenjem tubu zbog njene neurednosti (radi se o nepotpunoj i nerazumljivoj tubi iz lana 21 ZUS-a) ili iz formalnih razloga (lan 22 ZUS-a), sud dostavlja na odgovor po jedan primjerak tube s prilozima tuenoj strani i zainteresovanim licima, ako takvih lica ima. dostavljajui tubu na odgovor sud odreuje rok, koji ne moe biti dui od 30 dana, u kome tueni organ treba da dostavi svoj odgovor na tubu. pravo na davanje odgovora koje imaju tueni organ, odnosno zainteresovano lice, oni mogu svakako iskoristiti, ali i ne moraju, s obzirom na to da zakon ne propisuje nikakve tetne posljedice po njih zbog nepotivanja prednjih rokova. 23. Pokretanje upravnog spora u sluaju utanja uprave I situacija utanje drugostepenog organa

kad drug. organ nije u roku od 60 dana ili kraem roku donio rj. po albi stranke protiv prvost. rj. stranka ne moe neposredno poslije toga pokrenuti US, ve se mora ponovo obratiti svojim zahtjevom (tzv. pournica) drug. organu. tek ako drug. organ ne donese rj. ni u daljem roku od 15 dana po ponovljenom traenju, stranka je ovlaena da pokrene US kao da joj je alba odbijena. II - utanje prvostepenog organa ako prvostepeni organ ne donese rjeenje u roku od 60 dana, stranka je duna da se pournicom ponovo obrati prvostepenom organu. ako ovaj organ ne donese reenje ni po proteku 15 dana od ponovnog traenja, smatra se da je zahtjev stranke odbijen i ona je ovlaena da pokrene US, iako stvarno nije doneseno nikakvo rjeenje.
21

III - utanje prvostepenog i drugostepenog organa mogunost - prvostepeni organ protiv ijeg upravnog akta ima mjesta albi, u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odreenom kraem roku ne donese nikakvo rjeenje po zahtjevu stranke. stranka je ovlaena da po proteku navedenog roka izjavi albu drugostepenom organu. protiv rjeenja drugostepenog organa stranka moe pokrenuti US. meutim, ako drugostepeni organ ne donese nikakvo rjeenje u roku do 60 dana, stranka je ovlaena da postupi kao u prvom sluaju. ona treba da se po isteku roka od 60 dana obrati ponovo drugostepenom organu, pa ako ne dobije rjeenje ni po isteku daljeg roka od 15 dana po ponovnom traenju, ona moe pokrenuti US. 24. Odluke suda oslanjajui se, po pravilu, na injenino stanje utvreno u upravnom postupku, sud donosi presudu kojom rjeava upravni spor. sud svojom presudom moe: 1. odbiti tuioevu tubu kao neosnovanu ili 2. uvaiti tubu i ponititi osporeni upravni akt (lan 31 stav 2 ZUS-a). 25. Obavezno odravanje usmene rasprave ZUS je propisano obavezno odravanje usmene rasprave u sljedeim situacijama: 1. zbog sloenosti sporne upravne stvari, 2. ako sud nae da je to potrebno radi boljeg razjanjenja stvari i 3. u sluaju kad je neka od stranaka u tubi, odnosno blagovremenom odgovoru na tubu predloila da se usmena rasprava odri. 26. Tok usmene rasprave predsjednik vijea otvara usmenu raspravu, objavljuje predmet usmene rasprave i konstatuje da li su pristupila sva pozvana lica. nakon toga, predsjednik vijea iznosi glavni sadraj tube, odnosno objavljivuje, odnosno iznosi glavnu sadrinu upravnog spora. predsjednik vijea nakon toga daje rije lanu sudskog vijea koji ima ulogu izvjestioca. izvjestilac izlae stanje predmeta i sutinu spora, ne dajui svoje miljenje. poslije toga daje se rije tuiocu kako bi on obrazloio tubu, a zatim i tuenoj strani i zainteresovanom licu kako bi i oni obrazloili svoje navode. izostanak stranke s usmene rasprave ne zadrava rad suda. zbog izostanka stranaka sa rasprave ne moe se uzeti da su stranke odustale od svojih zahtjeva, ve e se njihovi podnesci proitati. ukoliko na raspravu ne doe ni tuilac ni tuena strana, sud e raspraviti spor i bez prisustva stranaka. 27. Presuda sud rjeava US presudom kojom se tuba uvaava ili odbija kao neosnovana. nadleni sud e tubu uvaiti, odnosno presudom ponititi upravni akt i sam rijeiti upravnu stvar u onim sluajevima kada na raspravi utvrdi drukije injenino stanje u odnosu na injenino stanje utvreno u postupku (spor pune jurisdikcije). presuda u svemu zamjenjuje poniteni upravni akt. Presuda, sadri: 1. naziv suda, 2. broj i datum akta koji se tu. osporava, 3. uvod 4. izreku i Obrazloenje
22

28. Odluke suda i rok za njihovo donosenje sudskom presudom se meritorno odluuje, odnosno upravno-sudski postupak se okonava donoenjem presude u kojoj je sadrana ocjena o zakonitosti pobijanog upravnog akta. rjeenje sud donosi kada je potrebno tubu odbaciti, ili onda kada se upravno-sudski postupak obustavlja. ako je u upravno-sudskom postupku odrana usmena rasprava, sud je duan donijeti svoju odluku i izraditi pismeni otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana zakljuenja rasprave. u upravno-sudskom postupku nadleni sudovi donose dvije vrste odluka: rjeenja i presude.

29. alba protiv odluke donesene u US ne moe se izjaviti alba, osim ako to posebnim zakonom nije odreeno (lan 34 ZUS-a). jasno je da je alba mogua i doputena, ali se kao standardan pravni lijek iz drugih postupaka u upravnom sporu ne moe generalno, ve samo izuzetno koristiti, odnosno samo onda kada je u pojedinim upravnim stvarima posebnim (materijalnim) zakonom propisana. 30. Vanredni pravni lijekovi (pojam i vrste) to su pravna sredstva kojima se mogu pobijati pravosnane upravno-sudske odluke donesene u upravno-sudskom postupku od strane nadlenog okrunog suda. Vrste: 1. ponavljanje postupka i 2. zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnane sudske odluke. 31. Ponavljanje upravno-sudskog postupka (ko ga moze traziti, razlozi i rokovi) ponavljanje postupka mogu da trae samo one stranke koje su uestvovale u US okonanom presudom, odnosno rjeenjem: 1. tuilac, 2. organ iji je u. akt poniten (tueni) i 3. zaint. lice ako je osporeni akt poniten. Razlozi za ponavljanje postupka upravno-sudski postupak okonan presudom ili rjeenjem nadlenog suda ponovie se po zahtjevu stranke: 1. ako stranka sazna za nove injenice ili nae ili stekne mogunost da upotrijebi nove dokaze po kojima bi spor bio povoljnije rijeen po nju da su te injenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijeb. na raspravi u ranijem sudskom postupku; 2. ako je odluka suda donesena radnjom koja predstavlja KD sudije ili radnika u sudu, ili je odluka donesena prevarnom radnjom zastupnika ili punomonika stranke, njegovog protivnika ili protivnikovog zastupnika ili punomonika; 3. ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivinoj ili graanskoj stvari, a ta presuda je kasnije ukinuta drugom pravosnanom sudskom odlukom;

23

4. ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lana ili lano preinaena, ili ako je svjedok, vjetak ili stranka, prilikom sasluanja pred sudom dao laan iskaz, a odluka suda se zasniva na tom iskazu; 5. ako stranka nae ili stekne mogunost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom US; 6. ako stranci, odnosno zainteresovanom licu nije bila data mogunost da uestvuje u US. zbog okolnosti navedenih pod takama 1) i 5) ponavljanje e se dozvoliti samo ako stranka bez svoje krivice nije bila u stanju da te okolnosti iznese u ranijem postupku. a) Subjektivni rok 30 dana - od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. stranka je duna da najdalje u ovom roku od 30 dana podnese PPP. b) Objektivni (apsolutni) rok pet godina - od dana kada je sudska odluka kojom je okonan raniji postupak postala pravosnana. ponavljanje postupka moe se traiti samo unutar ovog roka o d pet godina - po proteku pet godina od pravosnanosti sudske odluke ponavljanje se ne moe uopte vie traiti. 32. Kome se predaje i ko rjeava o PPP?

PPP se predaje sudu koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka. o prijedlogu za ponavljanje postupka rjeava sud koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka. prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se sudu koji je nadlean za rjeavanje. o PPP odluuje sudija pojedinac, bez odravanja rasprave. nakon to primi PPP, sud ga moe svojim rjeenjem, prije svega, odbaciti. sud e odbaciti PPP rjeenjem ako utvrdi da je PPP podnijelo neovlaeno lice ili da prijedlog nije blagovremen ili da stranka nije uinila vjerovatnim postojanje zakonskog osnova za ponavljanje. 33. Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnane sudske odluke

zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnane sudske odluke donesene u upravnom sporu moe se podnijeti samo protiv pravosnane odluke okrunog suda. u Republici Srpskoj zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke okrunog suda podnosi se Vrhovnom sudu Republike Srpske. zahtjev se predaje okrunom sudu protiv ije se presude trai preispitivanje, neposredno ili potom. rok za podnoenje ZVP - 30 dana od dana dostavljanja stranci sudske odluke protiv koje se podnosi ZVP, odnosno izjavljuje ovaj vanredni pravni lijek. zahtjev moe podnijeti stranka. pod strankom se podrazumijeva tuilac koji je pokrenuo US pred nadlenim sudom. zahtjev moe podnijeti i tree, zainteresovano lice koje je uestvovalo u postupku pred sudom nadlenim za rjeavanje US, ali ne i tueni organ. 34. Presude Vrhovnog suda RS povodom zahtjeva za vanredno preispitivanje pravosnane sudske odluke odlukom suda, odnosno svojom presudom Vrhovni sud RS ZVP moe odbiti kao neosnovan, ukoliko sud nae da ne postoje povrede zbog kojih je zahtjev podnesen. Vrhovni sud RS moe svojom presudom uvaiti zahtjev i sudsku odluku protiv koje je podnesen ZVP ukinuti ili preinaiti.
24

35.Zatita prava i sloboda graana fiziko lice ija su prava ili osnovne slobode zajameni Ustavom Republike Srpske povrijeeni konanim pojedinanim aktom organa, ima pravo da zahtijeva zatitu tih prava i sloboda kod suda, u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima, ako nije osigurana druga pravna zatita (lan 53 ZUS-a). o pomenutom zahtjevu svojim rjeenjem odluuje okruni sud. prilikom odluivanja o zatiti sloboda i prava pojedinaca zajamenih Ustavom okruni sud primjenjuje pravila i norme Zakona o upravnim sporovima.

25