Вы находитесь на странице: 1из 20

Ikinyamakuru cya Komisiyo yIgihugu yo Kurwanya Jenoside (CNLG) N20,Gicurasi 2012

Icyizere
yariho mu gihe cya Jenoside bagera kuri 43. Minisiteri abo bakozi bakoragamo ikaba yarayoborwaga numugabo witwa Nzabonimana Callixte, ukurikiranyweho ibyaha bya Jenoside nUrukiko Mpuzamahanga mpanabyaha rwashyiriweho uRwanda rukorera Arusha muri Tanzaniya, akaba azwi nkumuntu watangije ibikorwa bya Jenoside mu cyahoze ari Perefegitura ya Gitarama. Ntibihagije kwibuka abari abakozi, ni na ngombwa gufata mu mugongo abasigaye Uwo muhango wo kwibuka abari abakozi ba MIJEUMA wari watumiwemo abo mu miryango yabo barokotse. Icyo gikorwa cyo kwibuka abo bakozi cyatangiye umwaka ushize ngo kizajya cyiba uko umwaka utashye, ubuyobozi bwa Minisiteri bukaba busanga bidahagije kwibuka abari abakozi bishwe mu gihe cya Jenoside, ahubwo bikwiye ko bajya baboneraho no gusura bamwe mu basizwe iheruheru na Jenoside yakorewe Abatutsi, akaba ari muri urwo rwego, kiriya gikorwa cyo kwibuka kiraye kiri bube, Intumwa za MINISPOC ziri kumwe nabahagarariye biriya bigo biyishamikiyeho basuye abana bimfubyi za Jenoside bibana bi Save mu Karere ka Gisagara. Abana bibumbiye muri Koperative Abatangana, bafashwa na Association Duhozanye. Izo Ntumwa zaturutse muri biriya bigo zari ziyobowe na Bwana Straton NsanzabaganwaUmuyobozi komeza ku rup. 4

Kuri Minisiteri ya Siporo nUmuco, hibukiwe abari abakozi ba Minisiteri yUrubyiruko (MIJEUMA) bishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi.
IBINDI BIRIMO

Bashyikirijwe cheque ya Miliyoni eshanu yamanyarwanda......urup3

Basuye nurwibutso rwa Kamonyi............urup4

Ibiribwa bagenewe nAkarere ka Gasabo.....Urup9

Minisitiri Nsengimana Jean Philibert( uwa gatatu uhereye ibumoso) ari kumwe na Minisitiri Mitali Protais ndetse nUmunyamabanga Nshingwabikorwa wa CNLG, Mucyo Jean de Dieu.

Icyo gikorwa cyabereye kuri Minisiteri ya Siporo nUmuco i Remera kuri sitade ntoya, ku itariki ya 11 Gicurasi 2012, kitabirwa nabakozi biyo Minisiteri bari kumwe nabakozi bibigo biyishamikiyeho. Umushyitsi mukuru yari Minisitiri Jean Philibert Nsengimana wurubyiruko Ikoranabuhanga nisakazabumenyi. Cyaje gikurikira ikindi gikorwa cyo gusura no gufata mu mugongo abana bimfubyi za jenoside birera bI Save mu Karere ka Gisagara cyabaye ku itariki ya 10 Gicurasi 2012.
retse abakozi ba MINISPOC naba Komisiyo yIgihugu yo Kurwanya Jenoside, imihango yo kwibuka abakozi bakoraga muri Minisiteri yurubyiruko

Basuye umupfakazi wumwe mu bari abakozi ba MINICOM ,...urup.12

namakoperative(MIJEUMA) mu gihe cya Jenoside, abandi bitabiriye uwo muhango ni abakozi bo muri Minisiteri yurubyiruko, ikoranabuhanga, nisakazabumenyi, abo mu

rwego rwigihugu rushinzwe intwari zigihugu nimidari yishimwe, nabo mu kigo cyInteko Nyarwanda yururimi numuco. Abakozi bibutswe bakoraga muri Minisiteri yurubyiruko namakoperative (MIJEUMA)

Gushyingura mu cyubahiro abazize Jenoside ni ukubasubiza agaciro bambuwe..............Urup.17

Turwanye Jenoside, turandure burundu ingengabitekerezo yayo

AMAKURU

Ijambo ryIbanze

Kera habayeho.
Nabyo bizajye mu mateka Imibereho mibi yImpfubyi nAbapfakazi ndetse nInshike, abanyarwanda bakore uko bashoboye ishyaka ryabaranze igihe hariho gahunda yo kubohoza igihugu ndetse niyo guhagarika Jenoside, rigaruke maze bahagarike ubujyahabi bugaragara mu mpfubyi nabapfakazi tujye tubivuga muri kera habayeho, tubyumve mu mateka nkandi mabi yagaragaye mu gihugu cyacu. Nko ku bijyanye namashuri, hagaragara abana baretse gukomeza Kaminuza kugira ngo barumuna babo babashe nabo gukomeza amashuri yisumbuye. Hari kandi abatageza ku manota FARG ifatiraho ngo ibohereze muri Kaminuza, kubera ko baba baragize imyigire mibi itewe no kubaho nabi, kurwaragurika, hakaba nabatarashoboye kwicara ku ntebe yishuri kubera kurera barumuna babo, kandi nabo bari bageze mu gihe cyo kurerwa. Hari abiga ariko muri iki gihe bakaba batagishoboye kwirihirira, kuko ababarihiriraga batakibishoboye. Hakaba abadashoboye kwirihira kuko imitungo yababyeyi babo yigabijwe na bene wabo cyangwa, kubakwamo imidugudu ntibahabwe indishyi. Hari nabashobora kwirihira baramutse bafashijwe kubyaza umusaruro imitungo basigiwe nababyeyi cyangwa iyari imiryango yabo. Aha tukaba twavugaga ku bijyanye namashuri gusa, ariko haracyagaragara nibibazo mu macumbi. Muri biriya byiciro, hari abatarabona icumbi kandi iteka bashyirwa ku rutonde rwabatishoboye, hari nabagenerwa icumbi rituzuye kandi nta yandi mikoro bafite. Hari abifuza gusanirwa amacumbi kuko yubatswe kera, none ubu zikaba zenda kubagwaho kuko nta mikoro bafite yo kuzisana. Hari abakeneye inkunga idahambaye kugira ngo ibafashe kwifasha cyane cyane ababa mu mujyi batagira aho bahinga. Hari nabatari bashyira umutima mu gitereko batinya gusubira aho bari batuye kuko hazimye, iwabo nabari ababo bose barishwe muri Jenoside. Aha ni ku kibazo cyamacumbi ariko no ku mitungo haracyagaragara ibibazo. Hari ababuze imitungo yabo kubera ko ababareraga ( abishingizi) bayigurishirije, kubera ko bamaze gukura, bakebuka bakabura ahari iwabo, bagasanga haraguzwe nkinshuro eshatu kandi ku bantu banyuranye, umwana akabura ubwinyagamburiro. Hari nabagurishije imitungo yabo bana kubera ko abo bana bari bato mbese bataramenya ibyari ibyababyeyi babo. Hari ababuze imitungo yabo mu gikorwa cyo gusaranganya, hakaba nabayibuze kubera ko inzego zibanze zitwaza gahunda yo gutuza mu midugudu . Hari abatishyurwa ibyo basahuwe muri Jenoside, kandi bafite amarangiza rubanza, bagakomeza gutindahara kandi baratsinze. Hari abapfoberejwe imitungo mu gihe cya Gacaca kuko bari abana badashoboye kwiburanira cyanywa ngo babe bafite bene wabo babakurikiranira izo manza. Hari nibindi umuntu atarondora, ariko tugomba kumenya ko nta muntu muzima ushobora kwibagirwa icyamubabaje cyane. Kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi rero, bishingiye ku ntimba idasibangana twatewe no kubura abacu bapfuye bababajwe bikomeye. Aba basigaye rero, Abanyarwanda bari bakwiye gukomeza ishyaka batangiye igihe bafataga gahunda yo kurwanya akarengane. Kubera ko aba nabo barenganye, dukwiye kwiha igihe byibura kitarenze imyaka ibiri, izi mpfubyi nabapfakazi bakaba bavuye mu murongo wabatishoboye, bityo mu gusubiranya igihugu Jenoside yashenye, tukaba tubahaye umusingi wo kubaho, cyane cyane ko hari abanyarwanda bamwe babitangiye. Gasasira Gaspard

Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa CNLG yakiriye amatsinda anyuranye yabanyeshuri baturutse muri za Kaminuza zo hanze
u itariki ya 21 Gicurasi 2012, itsinda ryabanyeshuri biga ibyerekeye imibanire yabantu(social studies) baturutse muri Kaminuza ya Ottawa mu gihugu cya Canada bakiriwe Hon. Jean de Dieu Mucyo, Umunyamabaga Nshingwabikorwa wa Komisiyo yigihugu yo Kurwanya Jenoside ku cyicaro cyayo kiri i Remera. Mu ijambo yabagejejeho, yababwiye muri macye ibibazo abacitse ku icumu rya Jenoside bahura nabyo nimbaraga zishyirwa mu kubishakira ibisubizo. Ibyo bibazo birimo ibijyanye nuburezi ku rubyiruko rutabasha kwiga mu mashuri ya Kaminuza; ibyabapfakazi ba Jenoside nabandi batishoboye badafite aho kuba nikibatunga cya buri munsi. Mu bibazo Umunyamabanga Nshingwabikorwa yagarutseho harimo nibibazo bijyanye nihakana rya Jenoside. Ku kibazo yihungabana rigaragara kuri benshi mu bacitse ku icumu rya Jenoside, kandi rikunze kuboneka mu bihe byo Kwibuka hagati yukwezi kwa Kane nukwa Karindwi buri mwaka, yibukije ko hariho ubufatanye nizindi nzego, cyane cyane inzego za tekiniki zifite ubumenyi mu kuvura abafite ibibazo byubuzima bwo mu mutwe. Yatsindagiye ko hakenewe guhuza imbaraga mu guhangana nicyo kibazo bigaragara ko gifite ubukana kandi kigaragara henshi; izo mbaraga zigahoraho kandi

Rimwe mu matsinda yakiriwe: Abanyeshuri baturutse muri Kaminuza za Canada

zikwizwa mu nzego zo hasi kugira ngo tubashe guhangana nicyo kibazo cyihungabana gikunze kongerwa nimibereho (mibi) cyangwa yabaturanyi.

Icyizere
P.O Box 7035 KIGALI Toll Free: 3560 E-mail : cnlg@rwanda1.com
2

Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa CNLG yafashe numwanya wo kubasobanurira ukuntu Ubutabere bwafashije mu kunga Abanyarwanda. Abasobanurira inzira u Rwanda rwifuzaga kurandura umuco wo kudahana rwanyuzemo kuva mu mwaka w1994, aho hagombaga kubanza gushyiraho amategeko nabantu bo guca izo manza. Yibukije uruhare rukomeye Inkiko Gacaca zagize mu gufasha kumenya ukuri kuri Jenoside yakorewe Abatutsi mu mwaka w1994, no kunga sosiyete nyarwanda yari yashwanyaguritse. Izo Nkiko Gacaca zikaba zizafunga muri Kamena 2012. Igikuru muri iyo nzira akaba ari uko Ubuyobozi NDLR: Inkuru buriho bwiyemeje kandi yumwimerere ni iya bufite ubushake bwa politiki bwo kubaka Mutesi Agnes, iri mu rurimi umuryango nyarwanda rwicyongereza wunze ubumwe, kandi Icyizere N20, Gicurasi 2012

ushaka kugira umwanya mwiza mu ruhando rwiterambere, uha agaciro buri muntu(abagore, urubyiruko), aho ubutegetsi bwahise bwigishije imyaka myinshi kandi bugakwiza amacakubiri ninzagano. yego twakoze byinshi, ariko turacyafite urugendo rurerure mbere yuko tugera aho twifuza heza ejo hazaza. Abanyeshuri bo muri Kaminuza ya Ottawa ko bashishikajwe kandi bishimira uburyo uRwanda rwateye imbere. Babajije ibibazo byinshi bahabwa ibisubizo bishimishije. Ikiganiro kigufi bagiranye nUmunyamabanga Nshingwabikorwa wa CNLG, cyakurikiwe nicyo bahawe na Prof. Senateri Laurent Nkusi wabasobanuriye mu buryo burambuye inzira yubumwe nubwiyunge nimbogamizi bahura nazo mu kurwanya, ku rwego mpuzamahanga, ipfobya nihakana rya Jenoside yakorewe Abatutsi. Ubwanditsi.

AMAKURU

ICYIZERE ni ikinyamakuru cya Komisiyo yIgihugu yo Kurwanya Jenoside


Umwanditsi Mukuru: Gaspard Gasasira Umwanditsi Mukuru Wungirije: Antoine Rwagahirima Ushinzwe Maquette: Kanzayire Gertrude Inama yubwanditsi:

MININFRA yibutse abari abakozi bayo bazize Jenoside


Minisiteri yIbikorwa Remezo kuwa gatanu tariki ya 25 Gicurasi yibutse abari Abakozi bayo bazize Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994. Abakozi bibutswe ni abakoreraga icyahoze ari MINITRAP na MINITRANSCO arizo zavuyemo Minisiteri yIbikorwa Remezo ubu. Umuhango wo kwibuka wabereye ku cyicaro cya Minisiteri yIbikorwa Remezo ku Kacyiru, witabirwa nimiryango ninshuti zabuze ababo bakoraga muri izi Minisiteri, ndetse nAbakozi ba Minisiteri nyirizina. Minisitiri wIbikorwa Remezo, Albert Nsengiyumva, yagize ati :Kwibuka ni ngombwa, hakabaho kuzirikana imbaraga, ibitekerezo numurava wabari abakozi babashije gukora byinshi byubaka igihugu. Yakomeje avuga kandi ko Minisiteri yIbikorwa Remezo ishinzwe kubaka no gusigasira ibikorwa remezo bikomeye byo guteza imbere igihugu, bityo ko utakubaka ibikorwa bihamye ngo uhindukire urebe ko ibyo

Bideri Diogne, Gasasira Gaspard, Kanzayire Gertrude, Karengera Ildephonse, Ndahigwa J.Louis, Nzayikorera Christophe. Rutagengwa Philibert, Ruzindaza Jean, Rwagahirima Antoine.

Minisitiri Albert Nsengiyumva acanira urumuri Umunyamabanga wa Leta ushinzwe gutwara abantu nibintu

ITANGAZO

wubatse biramba, nawe utabanje kwiyubaka ubwawe. Yavuze kandi ko igikorwa cyo kwibuka kigomba guhoraho kandi kigahora kinozwa kurushaho, ndetse hakabaho gushyira imbaraga mu gukomeza guhuza no gufasha ababuze ababo bari abakozi ba Minisiteri bagahora biyumva mu muryango wa MININFRA nkuko bawuhozemo. Uyu muhango kandi wabanjirijwe no gusura urwibutso rwa Nyanza ya Kicukiro, aho Abakozi nimiryango yababuze ababo basobanuriwe amateka yurwo rwibutso ndetse Minisiteri isigira urwibutso inkunga

yamafaranga ibihumbi 500 ashobora kwifashishwa nko mu mirimo yo kurusukura. Mbere yibyo bikorwa byombi, Minisiteri kandi yasuye Umududugu wa Kamatamu uherereye mu Murenge wa Mageragere, Akarere ka Nyarugenge, Umujyi wa Kigali utuyemo Abacitse ku icumu rya Jenoside batishoboye. Minisiteri yabateye inkunga yibiribwa na Miliyoni eshanu zamafaranga yu Rwanda zizagurwamo inka zizahabwa abatishoboye kurusha abandi nabo bakazoroza bagenzi babo kugirango barusheho gukomeza kwifasha. Umudugudu wa Kamatamu utuwe nabacitse ku icumu batishoboye bagera kuri 540, bibumbiye mu miryango 100. Abo bacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi muri 1994 batujwe mu Mudugudu wa Kamatamu muri 2008 baturutse mu mirenge itandukanye igize Akarere ka Nyarugenge. Gaston Rwaka

Komisiyo yIgihugu yo Kurwanya Jenoside irakangurira Ibigo bya Leta, Ibigo bitegamiye kuri Leta, Ibigo byAbihayimana nImiryango Mpuzamahanga ikorera mu Rwanda, kujya byibuka abari abakozi babo bishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994. Ni uburyo bwo kubasubiza icyubahiro bambuwe. Ubwanditsi
Icyizere N20, Gicurasi 2012

Abacitse ku icumu bashyikirijwe chque ya Miliyoni eshanu zamanyarwanda( 5.000.000 frw)

Iyi nkuru tuyikesha Igihe.com


3

AMAKURU

Kuri Minisiteri ya Siporo numuco, hibukiwe abari abakozi ba Minisiteri yurubyiruko (MIJEUMA) bishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi.
kubahiriza komande baba bahawe. Banashimye kandi ninkunga Komisiyo yigihugu yo kurwanya Jenoside yabemereye ya miliyoni yamafranga yuRwanda, bakazabasha kuyaguramo indi pikipiki nibayakusanya nandi ibihumbi Magana atatu na bibiri bahawe nabakozi ku giti cyabo ba Minisiteri ya Siporo nUmuco nabakozi bIbigo biyishamikiyeho. Bamaze gusura ibikorwa byurubyiruko rwibumbiye muri Koperative Abatangana abashyitsi baturutse muri Minisiteri ya Siporo nibigo biyishamikiyeho bagarutse ku kicaro cya Association Duhozanye kiri I save, bahunguranira ibitekerezo, kandi banahabwa ibisobanuro birambuye kuri Association no kuri Koperative). Aho ku kicaro cya Association Duhozanye niho inkunga abashyitsi bari babazaniye yatangiwe. Ni naho uwari ukuriye intumwa zaturutse i Kigali, Bwana Stratoni Nsanzabaganwa yabagejejeho ijambo abasaba ko baganira ku gikorwa cyo kwibuka nakamaro kacyo, asubiza abantu(birimo no gupfobya Jenoside) bigeze
komeza ku rup. 5

Intumwa za MINISPOC nibigo biyishamikiyeho basuye nurwibutso rwa Kamonyi.


Ibikurikira urup 1

muri Minisiteri ya Siporo nUmuco. Bageze i Save bakiriwe numuyobozi wa Association Duhozanye, Madame Mukarutamu Daphrose, batemberezwa mu bikorwa bya koperative Abatangana bamaze gusobanurirwa amavu namavuko ya Association Duhozanye na Koperative Abatangana bafasha. Koperative Abatangana yageze kuri byinshi mu gihe gito Koperative Abatangana, imaze imyaka itatu. Igizwe nurubyiruko rwabasore nabakobwa bagera 25, abahungu 14 nabakobwa 11. Ni koperative irimo amatsinda atandukanye, itsinda rikora ubuhinzi nubworozi, itsinda rikora ibyo gutwara abagenzi kuri moto, nitsinda rikora ububoshyi bwimipira. Itsinda rikora ubworozi rifite inzu rikoreramo nikibanza kirimo ibiraro byinka bahawe na Association Duhozanye, kandi inka bafite zose ubu
4

zikaba zihaka. Itsinda rikora ubuhinzi bwurutoki, kandi rifite igishanga rikoreramo ubuhinzi bwimboga. Ariko ibyo bikorwa byose bigahurizwa hamwe bigasananirana. Itsinda rikora ububoshyi bwimipira, bise Abatangana tricotage, naryo rifite imashini za kijyambere ziboha imipira. Izo mashini bazishakiwe na Association Duhozanye. Rikorerwamo nabakobwa cumi numwe bimfubyi za Jenoside. Magingo aya bamaze kugira ubushobozi busa nuburi hejuru, kuko nkuko byasobanuwe nurikuriye bashobora kubohera , mu gihe cyukwezi, ibigo byamashuri nka bibiri. Ngo bigaterwa nuko bakora imipira myiza, igaragara neza. Nkuko abayobora amatsinda anyuranye ya Koperative Abatangana babibwiye abashyitsi bari babasuye, hari abandi bana bimfubyi za Jenoside bakiri hanze, batari babona umurongo ugaragara wo gukoreramo, ku buryo ibikorwa byabo bibashije

gukura nabo bagakorana.

babazana

Inkunga bahawe ikabakaba miliyoni ebyiri nigice Ni muri urwo rwego bashimiye Minisiteri ya Siporo numuco yabageneye inkunga

ya miliyoni yamafranga yurwanda yo kugura izindi mashini ebyiri zidoda zujuje ibyangombwa, kuko ngo zizatuma babasha kongera umubare wabana bimfubyi bigisha umwuga wububoshyi, kandi bitababujije

Kimwe mu bikorwa bizanira inyungu abana bimfubyi za Jenoside ni ububoshyi bwimipira bwa kijyambere. Icyizere N20, Gicurasi 2012

AMAKURU AMAKURU ANYURAN-

Kuri Minisiteri ya Siporo nUmuco, hibukiwe abari abakozi ba Minisiteri yUrubyiruko (MIJEUMA) bishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi.
imbere na MINISPOC zakomeje urugendo zerekeza mu Karere ka Kamonyi aho zasuye urwibutso rwa Kamonyi rushyinguyemo Abatutsi bagera ku bihumbi mirongo itatu na bitanu bagiye baturuka mu cyahoze ari Komine Taba, Musambira, Kayenzi, na Rutobwe. Basobanuriwe ko hari imibiri myinshi ikiri mu nzibutso zidatunganyije neza, hakaba hateganyijwe ko nayo izimurirwa mu rwibutso rwa Kamonyi. Kuri uwo munsi wuruzinduko imirimo yo kwagura urwibutso rwa kamonyi kugira ngo ruzabashe kwakira abo yari ikomeje. Bamaze gusura urwibutso rwa Kamonyi, intumwa zagarutse i Kigali ku mugoroba. Umuntu yashima ikintu kigenda kiba umuco cyo kwibuka abari abakozi mu bigo bitandukanye bazize Jenoside yakorewe Abatutsi, no gusura no kuremera abakiriho barokotse iyo Jenoside yakorewe Abatutsi mu rwego rwo kubafasha guhangana ningaruka basigiwe na Jenoside. Antoine Rwagahirima.

Basuye ibiraro byinka bya Koperative Abatangana.


kuvuga ngo ariko abantu bazahora muri ibyo. Yavuze ko ntawe urinuba ko abantu bakibuka urupfu rwa yezu wishwe hashize imyaka irenga ibihumbi bibiri, kandi nyamara we nubwo yishwe urwagashinyaguro yari abifite muri mission ye, kuko yari abizi ko agomba gupfa akazuka. Avuga ko Jenoside yabaye amahano, aho mu banyarwanda bari basanzwe ari bamwe, abantu bishe abishywa, ababyeyi bagatanga abana babo ngo bicwe kuko bababyaranye nUmututsi, Padiri agatanga itegeko ngo nibasenye Kiliziya, bayisenyere ku bayihungiyemo ngo kuko ari Abatutsi. Nzanzabaganwa ati tugomba kwibuka, ntituzibagirwe, ariko ntituzagire ubuhorahorane kuko umuryango ujemo ubuhorahorane ucika; akomeza ageza kuri urwo rubyiruko ubutumwa yari yabazaniye ati: amateka yarabaye, ni amahano, ariko ntimuheranwe nayo, ntimuyibagirwe ariko
Ibikurikira urup 4

nimukore kugira ngo mwivane mu buremere bwibibazo ayo mateka yabasigiye. Nyuma yijambo ryuwari

uhagarariye Intumwa zaturutse I Kigali, Umuyobozi wa association Duhozanye yashimiye abashyitsi igikorwa cyiza bakoze, ati

Aba bana twabafashaga, none namwe muradufashije kugira ngo ibintu byihute mu gutera imbere. Izo ntumwa zari zirangajwe

Association Duhozanye igira uruhare runini mu kubafasha guhangana ningaruka za Jenoside.


ikorera mu Karere kose ka Gisagara ariko imfubyi bafite bafasha ni izo gusa mu Mirenge ya Save, Musha na Kibirizi. Uretse biriya bikorwa byo kwiteza imbere yafashijemo urubyiruko rwimfubyi za Jenoside zitabashije gukomeza amashuri, ifite ibindi bikorwa ikorana nurubyiruko rwacitse ku icumu ruri mu mashuri yisumbuye na Kaminuza, bakorana mu gihe cyibiruhuko. Urugero mu cyumweru cyicyunamo, kuva ku itariki ya 6 Mata 2012 kugeza ku ya 16 Mata 2012, Association Duhozanye yakiriye abana 160, biga mu mashuri yisumbuye na Kaminuza bacitse ku icumu kandi bibana bakunze kugira ikibazo cyihungabana. Association Duhozanye, nkuko isanzwe ibikora muri ibyo bihe, byari mu rwego rwo kubafasha kwiyakira no kwakira amarangamutima atoroshye baba bifitemo, ikabatoza kugira icyizere nicyerecyezo cyejo hazaza, no kugira umutima mu gitereko kugira ngo babashe kwiga neza. A.R
5

Uhagaze ni Mme Mukarutamu Daphrose, asobanura amavu namavuko yAssociation Duhozanye.

Nkuko byasobanuwe na Mme Mukarutamu Daphrose, Association Duhozanye yavutse mu

Gushyingo 1994, ihuje abapfakazi nimfubyi za Jenoside yakorewe Abatutsi. Duhozanye

Icyizere N20, Gicurasi 2012

Abana barokotse Jenoside bibana bo mu Karere ka Rubavu na Nyabihu bashonje bahishiwe.


Ibi umuntu yabyemeza kuko Uturere twa Rubavu na Nyabihu twafashe icyemezo cyo kuzakoresha amafranga yabonetse mu nkunga yagaseke yegeranyijwe mu cyumweru cyicyunamo asanira amazu abana bacitse ku icumu rya Jenoside bibana bo mu Karere ka Rubavu na Nyabihu. uba icyo gikorwa kizashoboka nuko abanyarwanda batangiye kumva ko kwibuka ari igikorwa kireba buri munyarwanda, kandi ko nkuko bisanzwe mu muco wa Kinyarwanda ukuyagira uwagize ibyago bijyana no kumufata mu mugongo no kumuremera. Ni muri urwo rwego mu cyumweru cyicyunamo Imirenge yose igize Uturere twa Rubavu na Nyabihu yegeranyije inkunga yamafaranga(hari nabatanze inka), yaturutse mu baturage yo gufata mu mugongo abarokotse Jenoside yakorewe abatutsi badafite imibereho myiza. Mu Karere ka Rubavu inkunga yose yabonetse ni amafranga asaga gato miliyoni 22, ariko hakaba haratanzwe ninka 51. Naho mu Karere ka Nyabihu Inkunga yatanzwe igera kuri miliyoni 14. Mu Karere ka Rubavu Imirenge ifite abaturage batanze inkunga nini ni Umurenge wa Nyamyumba watanze inkunga iyingayinga miliyoni eshanu nigice, Umurenge wa Bugeshi watanze
6

AMAKURU

na BRALIRWA Gisenyi ahwanye na miliyoni icumi, ariko hakaba hari nabantu barenga icumi bikorera ku giti cyabo batanze inkunga.) Ku bijyanye no kubaka inzibutso bigaragara ko g u t u n g a n y a inzibutso bitakorwa ngo birangizwe ningengo yimari yigihugu, umuntu yakwibutsa ko ubwo Abakozi bUrwego rwUmuvunyi Mukuru basuraga urwibutso rwa Mukamira ku itariki ya 5 Gicurasi 2012, bayobowe n u mu nya m a b a n g a

inkunga ikabakaba miliyoni ebyiri nigice, uwa Nyakiliba nuwa Gisenyi watanze asaga miliyoni ebyiri. Mu Karere ka nyabihu iriya nkunga yiswe iyagaseke ya miliyoni cumi nenye yaje yiyongera ku yindi nkunga yari yatanzwe mu Mirenge inyuranye ubwo hashyingurwa mu cyubahiro imibiri mirongo itatu nicyenda ku itariki ya 9 Werurwe 2012. U b w i t a n g e bw a b a t u r a g e ntibugarukira kuri cya cyumweru c y i c y u n a m o . Urugero ni ubwitange bwagaragajwe nabaturage bo mu Karere ka Rubavu biyemeje gutanga umusanzu wabo nitafari ryo gushyira ku nyubako yurwibutso rwa Gisenyi ruri aho bakunze kwita Komine rouge. Amafranga amaze kwegeranywa ava ku nkunga yabantu banyuranye ibigo byabikorera amashyirahamwe nandi matsinda anyuranye igera kuri miliyoni ijana na mirongo icyenda nebyiri. Muri iyo nkunga harimo amafaranga yatanzwe

uhoraho wurwo rwego bemeye kuzakora ubuvugizi bwa ngombwa kugira ngo urwibutso rwa Mukamira rutunganywe neza, kandi nabo nurwego rwUmuvunyi Mukuru bazatanga inkunga yabo, ingano yayo b a k a z ay i m e n ye s h w a n y u m a . Nkuko bigaragara, imyumvire yabaturage iragenda itera imbere kuko abaturage barushaho kugenda bagaragaza ko uguhangana ningaruka zasizwe na Jenoside bitareba Leta gusa ahubwo bireba abaturarwanda bose. Jenoside yakorewe

Abatutsi, ni mbere na mbere abanyarwanda bayikoreye abandi Banyarwanda. Mu guhangana ningaruka za Jenoside ni abanyarwanda bagomba gufata iya mbere, ubundi akimuhana kakaza imvura ihise, katanaza ntibibuze abanyarwanda gukomeza ibyo biyemeje. NDLR: Tumaze kwandika iyi nkuru twamenye ko Hoteli Serena Rubavu yahaye abakecuru babiri bacitse ku icumu mu Murenge wa Rugerero inka ebyiri nizazo. Antoine Rwagahirima

Umuryango wAbibumbye uzubaka Arusha muri Tanzaniya inzu nini izabikwamo Inyandiko zUrukiko mpuzamahanga Mpanabyaha rwashyiriweho uRwanda.
kuko tubikesha Ibiro Ntara M a k u r u Hirondelle, iyo nzu Umuryango wAbibumbye izubaka Arusha muri Tanzaniya izatwara akayabo ka miliyoni eshatu zamadolari(asaga miliyari imwe na miliyoni magana inani yamanyarwanda). Nkuko Bwana Assa Mwambene, Umuvugizi wa Guverinoma ya Tanzaniya yabitangarije umunyamakuru wibyo biro ntaramakuru, guverinoma ya Tanzaniya yamaze gutanga ikibanza cyahazubakwa iyo nzu. Iyo nzu kandi izakorerwamo nabazaba bagize urwego ruzashyirwaho bise mcanisme rsiduel), ari narwo ruzaba rushinzwe

gucunga ziriya nyandiko. Ubusanzwe amazu Urukiko mpuzamahanga m p a n a b y a h a rwashyiriweho uRwanda rwakoreragamo, rwayakodeshaga na Leta ya Tanzaniya. Kimwe mu byo abagize urwo rwego bazaba bashinzwe harimo nugukurikirana u m u t e k a n o wabatangabuhamya bUrukiko mpuzamahanga, rukazakora nibindi bizaba biri mu nshingano bazaba bahawe. Icyakora, ku bijyanye nigice cyurwo rwego kirebana nUrukiko m p u z a m a h a n g a m p a n a b y a h a r w a s h y i r i w e h o u Rw a n d a - T P I R ( k u k o hari nikireba TPIY),

Umuryango wabibumbye wamaze gushyiraho abazaba barukuriye ; Umunyamerika Thodor Mron, niwe uzaba ari Perezida wurwo rwego, Umunyegambiya Boubacar Jallow uzaba ari Umushinjacyaha Mukuru, naho John Hokingi ukomoka muri Australie akaba Umwanditsi mukuru(Greffier). Imirimo yurwo rwego izatangira muri Nyakanga 2012 nubwo muri ayo matariki, Urukiko mpuzamahanga m p a n a b y a h a rwashyiriweho uRwanda ruzaba rugifite ikindi gihe gito cyo gusoza imirimo. Ubwanditsi.

Icyizere N20, Gicurasi 2012

AMAKURU

Akarere ka Ngororero na Gakenke: bibuka abazize Jenoside bita no kubo yasize iheruheru
Mu karere ka N G O RO R E RO naho inkunga nkizi zaratanzwe . Inkunga yabonetse isaga miliyoni munani (ni 8 833817 frw). Iyi nkunga ikubiyemo iyamafaranga ndetse nibindi bintu byagiye bitangwa birimo nkimyaka. Aya mafaranga b a r a t e g a n y a kuyakoresha mu bikorwa bitandukanye byo gufasha abacitse ku icumu batishoboye. Tubibutse ko iyi nkunga tumaze kuvuga hejuru ari iyatanzwe mu cyumweru cyo kunamira abazize Jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 94. Ubu hakaba hagikomeza gukusanywa nizindi nkunga mu nzego zitandukanye ndetse hakaba hari na gahunda yo gukomeza guha imiganda abacitse ku icumu batishoboye. Iyi nkunga kandi uko itanzwe ni nako abayitanze bagaragarizwa icyo yakoze. Abacitse ku icumu bahabwa izi nkunga bavuga ko zibafitiye akamaro, kandi ko uretse kuba zibafasha mu bijyanye nimibereho binabereka ko hari abantu babajwe nuko babayeho, kandi ko ari ikimenyetso kigaragaza ko mu Rwabda ubumwe nubwiyunge atari inzozi, kuko hari igihe batatekerezaga ko ibi bishobora kubaho. Ibi rero bikaba byabera abandi batabikora urugero kuko bigaragara ko ari igikorwa cyingirakamaro. Gusa hakaba hari nabandi bavuga ko babazwa nuko bamwe mu babaha izi nkunga harimo abafite amakuru ku bwicanyi bwakorewe ababo badashaka kuyatanga, ibi rero bikaba byaba imbogamizi kuri iki gikorwa ubundi gifatwa nkigikorwa cyingirakamaro. Abacitse ku icumu bakaba bifuza ko iki gikorwa cyajya gikoranwa urukundo hatarimo agahato cyangwa urwiyerurutso. Iki rero kikaba ari igikorwa gikwiye kubera abandi urugero kuko bigaragara ko ari igikorwa cyingirakamaro, ariko nanone abagikora bakagikorana ubushake. Mukamukesha Julienne U m u h u z a b i ko r wa wa CNLG/GakenkeNgororero
7

Muri utu Turere, mu cyumweru cyicyunamo buri mwaka baba bafite gahunda yo gufasha abacitse ku icumu babaha inkunga zitandukanye nibiribwa, imyambaro,ibikoresho byo mu rugo, amatungo, cyangwa se babaha imiganda itandukanye, haba kububakira, kubahingira nibindi.Uretse mu cyumweru cyicyunamo, mu minsi ijana yo kwibuka nabwo inkunga zirakomeza zigatangwa.

u cyunamo c y u y u m w a k a habonetse inkunga zitandukakanye zirimo imyaka, amatungo,imyambaro ndetse namafaranga. Inkunga yabonetse ingana na 7 863665 byamaafranga yuRwanda. Ibindi bitari amafaranga

bikaba bifite agaciro ka 7 708 350Frw. Inkunga yose hamwe ikaba ifite agaciro kamafaranga asaga miliyoni 15. Aya mafaranga akaba azashyirwa kuri konti ya IBUKA akazagurwamo inka zizahabwa abacitse ku icumu batishoboye bari ku rutonde.

Nyanza/Ruhango: Abaturage bagaragarije mu bikorwa ubufatanye nabarokotse Jenoside


Umutima utabara, nubushake bwo kwifatanya nabasizwe iheruheru na Jenoside ntibigaragarira gusa mu gikorwa cyo gutera inkunga yamafranga menshi amatsinda yabacitse ku icumu nkuko hari abashobora kubyibwira. Mu Karere ka Nyanza na Ruhango abaturage babaye hafi abacitse ku icumu rya Jenoside batishoboye, babigaragariza mu bikorwa bito bito binyuranye ariko byingirakamaro.

u Turere t w a Nyanza na Ruhango, mu Mirenge yose igize utwo Turere hari byinshi byakozwe mu kuremera abacitse ku icumu batishoboye. H a h i n g i w e abacitse ku icumu batishoboye,

bamwe bubakirwa ibiraro byinka, abandi ubwiherero. Abadafite aho baba bamwe barubakiwe abandi basizirizwa ibibanza, abandi basanirwa cyangwa bahomerwa inzu. Hari nibikoresho byatanzwe nabantu ku giti cyabo nka

buji, isabune, impapuro zisuku, amahema(tentes) na decoration zakozwe kubuntu aho bari kwibukira. Hakaba nabishingiye gukodeshereza imodoka abacitse ku icumu bagombaga kujya gushyingura ababo.

Ibyo bikorwa byose byubaka umuryango n y a r w a n d a washegeshwe na Jenoside bifite agaciro kabyo kandi bigaragaza ko icyerecyezo abanyarwanda barimo gica ukubiri na Jenoside. Ni ibikorwa nka biriya bisana imitima yabashoboraga kuba barebana ayingwe kubera Jenoside yakorewe Abatutsi. Ubwanditsi.

Icyizere N20, Gicurasi 2012

KAYONZA: Abasaga 200 ntibaramenyekana aho bajugunywe ngo bashyingurwe mu cyubahiro.


yuma yimyaka cumi numunani, J e n o s i d e yakorewe Abatutsi mu Rwanda ibaye (19942012), hari uduce tumwe twigihugu abazize ayo mahano ndengakemere bajugunywe hatari hamenyekana ngo bashyingurwe mu cyubahiro. Ku rusengero rwabaporoso rwa Midiho mu Kagari ka Nyagatovu, Umurenge wa Mukarange, Akarere ka Kayonza mu Ntara yIburasurazuba, abagera ku 200 ntibazi aho bajugunywe kandi ari aho kuri urwo rusengero biciwe izuba riva. Iyi ni impuruza yUmuyobozi wAkarere ka Kayonza, Bwana Mugabo John, mu ijoro ryo kwibuka i Rukara, tariki ya 07/04/2012, i Mukarange, tariki ya 12/04/2012 ubwo hashyingurwaga imibiri yabantu 86 ndetse ni Nyamirama mu muhango wo gusoza icyunamo tariki ya 13/04/2012 aho yasabanye umubabaro uwo ari we wese waba uzi inkuru zaho abo bantu bajugunywe kuherekana kugira ngo bashyingurwe mu cyubahiro. Izo nzirakarengane zari zahungiye kuri urwo rusengero zari zivuye muri ako gace urwo rusengero ruherereyemo zibwira ko zibonera amakiriro nubuhungiro mu ngoro ya Nyagasani, ariko uwari umuyobozi wurwo rusengero, Bwana Thomas Kanyangoga, ubu ufunze ngo niwe wabaye uwa mbere kuzitanga aho ubwe ngo yitangiye amabwiriza yo kubica. Koko, baje kwicwa nkuko yabitegetse, benshi muri bo bicishwa ama gerenade abandi bicishwa intwaro za gakondo. Ikibabaje kandi ni uko,
8

AMAKURU

abaturage bari baturiye urwo rusengero ubwo abo bantu bicwaga ndetse na nyiri gutanga itegeko ryo kubicira mu rusengero yayoboraga, babajijwe aho imibiri yizo nzirakarengane yajugunywe, ariko kugeza ubu hakaba nta numwe wari wagira icyo atangaza. Kutamenya aho imibiri yabo bantu yajugunywe byakomeje gushegesha abacitse ku icumu no kubahagarika imitima kuko ababo batari bashyingurwa mu cyubahiro. Ikigaragara nkukuri ni uko imibiri yabo, bakimara kwicwa, abicanyi batayijyanye kure. Haba hari amakuru avuga ko hafi yurwo rusengero haba haracukuwe icyobo bajugunywemo. Hari ayandi na none avuga ko imibiri yabo bantu ishobora kuba yarajugunywe mu kiyaga cya Muhazi kiri hafi yiyo kiliziya, ariko aya makuru yose nta muntu numwe wari wayemeza. Ibyo ari byo byose ntabwo abo bantu bajugunywe kure yurwo rusengero nkuko abacitse ku icumu muri ako gace babitangaza, nubwo bitoroshye kuhamenya neza. Icyo abantu benshi bakeka cyaba nukuri ni uko abo babishe batari kubajyana kure ngo bishyireho umuruho ungana utyo kandi ntacyo bikeka mu rwego rwo kuyobya uburari dore ko bari bashyigikiwe nubuyobozi. Rero, kutamenya aho abo bantu bajugunywe bikomeje kuba urujijo no kwibazwaho ninzego zitandukanye, ni urujijo kuko ntibyumvikana ukuntu abantu baba barishwe ku manywa yihangu, ahantu hazwi na bose ko hari hahungiye abantu (ku rusengero), ariko bamara kwicwa ntihagire umuntu numwe kugeza ubu utanga amakuru yaho bajugunywe. Ubutaka bwaba bwarasamye bukabamira? Sibyo.

Ibi byatera umuntu kwibaza ngo: - mbese bakubiswe ninkuba irabatwika? Ko atari byo se. Baba baratwitswe senababishe? Ko ntaho bavuga babatwikiye. Ntibishwe nAbanyarwanda bene wabo? Kuki batemera ngo bavuge aho babajugunye ko ababishe batavuye imahanga ngo bayoberwe aho babajugunye. Icyo umuntu yakura muri icyo gihirahiro ni uko hari abantu bamwe batari bumva gahunda za Leta nakamaro ko kuvugisha ukuri mu rwego rwo kubaka igihugu. Mu yandi magambo, kwerekana aho abo bantu bajugunywe ntibyakagombye kwingingirwa kuko umuntu mukuru wese, kugeza uyu munsi yakagombye kumenya akamaro ko kwibuka muri rusange no gushyingura mu cyubahiro inzirakarengane zazize Jenoside byumwihariko. Ababajugunye sibo babishe? Haba hari abishe abandi bantu nabo bakaza kujugunya imirambo hanyuma? Icyo umuntu yakeka kandi cyukuri ni uko ababishe ari nabo baje kubakura muri urwo rusengero dore ko na nyuma yicyo gikorwa giteye isoni kandi kigayitse cyo kwica, kugira uruhare cyangwa kugambanira abo ushinzwe kubwiriza ubutumwa bwiza burimo no kutica, urwo rusengero rwakomeje gusengerwamo ruyobowe na Kanyangoga, nyuma yo kuzimangatanya ibimenyetso byubwicanyi bwahakorewe. Kubera yuko Ubuyobozi bwAkarere bwakomeje gushyiramo imbaraga ngo aho abo bantu bajugunywe hamenyekane, si nshidikanya ko bizatinda ariko bikagerwaho. Izo mbaraga zose zishyirwamo ni ukubera yuko buzi neza

bashyinguwe ndetse byaba byiza mu gihe runaka akaba ari naho bibukira, birafasha bikanaruhura kurusha kwibuka utazi neza uwawe aho yajugunywe. Kubera izi mpamvu zose, Leta irashishikariza muri rusange uwo ari we wese kuvuga cyangwa kwerekana aho imibiri yabazize Jenoside yaba ikiri mu byobo kugira ngo iyishyingure mu cyubahiro gikwiye Gushyingura kururutsa umuntu, bityo iyi gahunda imitima yabacitse ku icumu: yo gushyingura irangire, kuyobora abantu uzi neza hateganywe ibindi bikorwa ikibahagaritse imitima byo kwibuka hakumirwa amahano nkaya kandi hakabaye uburyo bwo ko kuyururutsa ntibinezeza atazongera kubaho ukundi Abanywaranda ubuyobozi nabacitse ahubwo ku icumu ubwabo. Niyo bashishikazwe nubumwe mpamvu, abaturage bari nubwiyunge byabo ndetse muri ako karere cyangwa nicyabateza imbere. bari ahandi, bazi neza Byumwihariko, nkuko aho abo bantu magana bajugunywe, bakagombye Umuyobozi wAkarere ka korohereza ubuyobozi Kayonza yakomeje abisaba, nabacitse ku icumu uwaba azi aho abo bantu berekana aho bajugunywe biciwe i Midiho bajugunywe, ubuyobozi ngo bashyingurwe mu yabimenyesha bwibanze cyangwa cyubahiro. agashyira ikimenyetso aho hantu. Twibutse ko Bifasha kumenya ukuri: wAkarere amakuru atangwa ku Umuyobozi yamaze impungenge uwo bijyanye nurupfu rwabo avugwaho byinshi, bityo ari we wese ko uzabikora kumenya aho bajungunywe bitavugwa ko ari we uzaba byafasha mu buryo bumwe warabigizemo uruhare mu cyangwa ubundi kumenya kubica. Aha yahumurije neza uburyo bishwe. abaturage avuga ko icyaha Twibutse ko kumenya ukuri ari gatozi. kwibyabaye ari ibimenyetso Na none, nkuko byamateka kandi bigomba kubumbatirwa kugira ngo t w a b i t a n g a r i j w e nUbuyobozi bwa Ibuka abantu babyigireho. mu Karere ka Kayonza ngo Bifasha mu bwiyunge ahitwa kuri baraje hagati ya bwAbanyarwanda: kuvuga Nyamirama, Mukarange na Ruramira muri ako Karere, ibyabaye nuburyo byakozwe nubwo ku haba hari abantu magana ruhande rumwe bishegesha baba barajugunywe muri umutima, ku rundi ruhande ayo mazi kugeza ubu batari hari biwomora kuko umuntu bashyingurwa mu cyubahiro. aba amenye ukuri kose ku Iyi nkuru tuzayibagezaho ku buryo burambuye ubutaha. byabaye ku we. ko:Gushyingura uwishwe ari inzirakarengane bimusubiza icyubahiro cya kimuntu aba yarambuwe ajugunywa: umuntu, mu cyubahiro cye ntajugunywa, arashyingurwa, wowe nyira we ukanamenya aho yashyinguwe. Ibi bituma muri wa muhango wo kumushyingura umusezeraho, kuko uba wiboneye umurambo we. Bifasha mu kwibuka: iyo abantu bibuka bazi neza aho abo bibuka BUTOTO Jean/CNLG/ Rwamagana-Kayonza

Icyizere N20, Gicurasi 2012

Umurenge wa Muhima: bagize icyo bagenera abacitse ku icumu nkabaturanyi bagize ibyago
Abanyarawanda baragenda basobanukirwa kurushaho impamvu bagomba kwegera abacitse ku icumu cyane cyane mu gihe cyo kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994. kuko byagiye bigaragara n a h a n d i mu Gihugu ibigo amashyirahamwe nabantu ku giti cyabo bamaze kumva ko bagomba kuba hafi abacitse ku icumu cyane cyane mu gihe cyo kwibuka kuko abacitse ku icumu baba basa nkaho bari muri cya gihe cya Jenoside babayemo. Mu gihe cyo kwibuka ibyabaye muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda, nibwo abacitse ku icumu bihugiraho; bamwe baba bibaza ababo banganaga, ababyeyi baba bibuka abana babo cyane, nincike nyinshi ziba zibaza uko abana babo baba babunganira, none ubu bakaba bishakaho byose. Bityo muri icyo gihe cyo kwibuka akaba aricyo gihe cyiza cyo kubaba hafi no kubafasha.

AMAKURU

Ibikorwa byakozwe.
Mu gikorwa cyo kwibuka ku nshuro ya 18 Jenoside yakorewe Abatutsi mu Murenge wa Muhima ho mu Karere ka Nyarugenge abaturage bo muri uwo Murenge bari bakusanije amafaranga ibihumbi Magana arindwi na mirongo itanu ( 750.000) akaba yarahawe abacitse ku icumu batishoboye. icyo gikorwa kikaba cyarahawe izina ryigikorwa cyurukundo.Abari baraho bashimiye icyo gikorwa bakaba bagira inama nindi Mirenge ko mu gihe cyo kwibuka abaturage bajya bakusanya inkunga kugira ngo bafate mu mu mugongo abaturanyi babo kuko no mu kinyanyarwanda bisanzwe ko ugira icyo

Abacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi baba ku Kimironko ugenera umuvandimwe wawe cyangwa umuturanyi wagize ibyago akabura uwe. Akarere ka Nyarugenge nako gafatanije nikigega gitera inkunga abacitse ku icumu batishoboye(FARG) batanze inka mirongo itanu (50) mu mu Mirenge ikurikiraUmurenge wa Mageragere wagabiwe inka 20; Umurenge wa Kigali wahawe inka10; Umurenge wa Kanyinya wahawe inka10;Umurenge wa Nyamirambo inka 10. Izi nka zikaba zaragenewe Abacitse ku icumu bo muri iyo Mirenge.Akarere kandi kakaba karimo gushaka uko kisuganya ngo nako ubwako kazagire icyo kagenera abacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi mu rwego rwo kubereka ko babahoza ku mutima wabo.Mu Karere ka Gasabo naho ibikorwa byarakozwe kugira ngo bifatanye nabacitse ku icumu ubwo Akarere kafashe umwanya kakajya gusura Abapfakazi ba Jenoside baba mu Mudugudu wa Kimironko babashyiriye ibiribwa birimo umuceli,a mavuta,ibishyimbo,namas abune afura byose hamwe bikaba byarahagaze Miliyoni yamafaranranga yamanyarwanda. Abacitse ku icumu bari bategereje abo baje babagagana, bavuga icyakora ko atari na ngombwa ko barindira kubona ibyo babazananira ahubwo ko baba bifuza abaza no kubaganiriza kuko hari nubwo irungu ribica bakitekerezaho cyaneUmunyamabanga Nshingwabikorwa wAkarere ka Gasabo Bwana Ibrahim Ndagijimana nUmutima wuje urukundo yagize ati ibi mureba tubazananiye, ni ibicye ariko ahavuye bicye hazaboneka na byinshi turagira ngo tubabwire ko iki ari ikimenyetso kibereka ko tubahoza ku mutima, tubatekereza kandi turabakunda. Yakomeje avuga ko bahora babatekereza niyo atari mu cyunamo kandi bazajya bahora babasura.Abacitse ku icumu bakeneye ababitaho bakabereka ko bari kumwe, nubwo baba batitwaje ibintu bakeneye abababa hafi gusa iyo baje babasanga bafite nicyo babageneye birushaho kuba byiza. Kayitesi Rdempta. Umukozi wa CNLG/ Gasabo, Nyarugenge.
9

Ibiribwa bagenewe nAkarere ka Gasabo

Icyizere N20, Gicurasi 2012

TWIGIRE KU MATEKA TWUBAKA EJO HAZAZA: Icyo ntekereza ku mibanire yabanyarwanda mu gihe cyashize, cyubu no mu gihe kizaza.
mateka yu Rwanda yemeza ko rwatangiye kwitwa iryo zina ahayinga mu myaka y1100. Kuva kuri Gihanga ingoma ijana kugera kuri Kigeli wa V Ndahindurwa iki gihugu cyayobowe nabami 27 nkuko tubikesha inyandiko za Musenyeri Alexis KAGAME. Zimwe mu nshingano zikomeye zumwami harimo kwagura imbibi zigihugu no kubumbatira ubumwe bwabanyarwanda. Umuntu avuze ko izo nshingano zombi zingenzi abami bu Rwanda ba mbere yumwaduko wabazungu bazigezeho ntiyaba yibeshye cyane. u Rwanda rwubu rufite ubugari bungana na km 26338 , ariko rwatangiye ari agasozi gato ka Gasabo katanangana nUmurenge wa GATENGA ufite hafi km 11, bityo tukaba tudashidikanya ko inshingano ya mbere yo kwagura igihugu bayigezeho, dore ko mbere yumwaduko wabazungu, imbibi zu Rwanda zarutaga kure izubu. Icya kabiri ni uko ntaho bizwi ko amoko yAbanyarwanda uko ari cumi narindwi yaba yarigeze na rimwe ashyamirana (ubuhutu nubutwa ntibyari amoko.) Amoko dufite ubu ari nayo yaje gukora ibara nyuma gato yubwigenge kugeza ku mwaka tutazibagirwa na rimwe w1994 watumye u Rwanda rumenyekana no ku batari baruzi, ni umurage wAbakoloni na kiliziya
10

AMAKURU

gatolika(ibi wabisanga mu nyandiko zo hambere za kiliziya nubutegetsi bwAbakoloni.) Inzobere mu mateka yu Rwanda zemeza ko hutu, tutsi na twa ari ikintu cyadukanywe(invention) nAbakoloni kuko ariyo turufu yonyine yari gutuma bashobora gucamo abanyarwanda ibice kugira ngo babayoboke dore ko bitari biboroheye na gato. Ubutegetsi bwa repubulika bwasimbuye ubwami ntacyo bwahinduye ku bitekerezo doctrine byabakoloni Iyo migenzereze yabo yatumye bagirana ibibazo mbere na mbere numwami Yuhi V Musinga ndetse numuhungu we Mutara III Rudahigwa waje kumusimbura nyuma yo gucirirwa ishyanga. Umwami Mutara III Rudahigwa nawe ntibyamugendekeye neza kuko nyuma yimyaka itari mike yubwumvikane buke nabakoloni, yishwe agambaniwe i USUMBURA (Bujumbura yubu) ku itariki ya 25 nyakanga 1959. Ubutegetsi bwa repubulika bwasimbuye ubwami ntacyo bwahinduye ku bitekerezo doctrine byabakoloni ahubwo, yaba repubulika ya mbere ya Kayibanda, yaba iya kabiri ya Habyarimana icyo zakoze ni ukuyishyira mu bikorwa no kuyigira mbi kurushaho kugeza aho ihekuriye u Rwanda. Nemera ko iyo abategetse u Rwanda nyuma yubukoloni bashyira imbere inyungu zigihugu, ubumwe bwabanyarwanda, gahunda ihamye yiterambere,

kwanga kwikubira n u bu nya n g a mu g ayo, u Rwanda ruba ari igihugu cyuje iterambere ,amahoro nubwumvikane; igihugu kizira imirambo yinzirakarengane, impfubyi, impunzi, abapfakazi, nurwikekwe nkuko bagisize mu mwaka w1994. Tugarutse ku mibanire yabanyarwanda muri iki gihe ndetse nigihe kizaza, twakwibaza ibibazo bigera kuri bibiri: Ese abanyarwanda babanye bate nyuma ya jenoside yakorewe abatutsi mu mwaka w1994? Ni iki cyakorwa cyangwa se ni iyihe nzira abanyarwanda biki gihe nikizaza bacamo kugira ngo umwiryane hagati yamoko ube amateka? Mu gusubiza ibi bibazo reka dusesengure gato intandaro yumwiryane hagati yAbahutu nAbatutsi. Mbere yumwaduko wabazungu, abanyarwanda bari mu moko cumi narindwi:Abega, Abazigaba, Abasindi, Ababanda, Abacyaba, Abagesera, Abungura, Abakono, Abasinga, Abanyiginya,Abenengwe, Abasita, Abashambo, Abahinda, Abarenge, Abaha, Abanyakarama nAbatsobe. Mu mateka yigishijwe a b a n y a r w a n d a bumvishwaga ko batandukanye Icyo twita hutu, tutsi, twa ntibyari ubwoko ahubwo byari ibyiciro byabantu hashingiwe ku mitungo bari bafite. Umututsi yari umworozi utunze inka zirenze icumi, umuhutu yari

umuhinzi ufite cyangwa udafite inka, umutwa yatungwaga no guhiga ndetse nububumbyi. Ibi bivuze ko byashobokaga ko uyu munsi waba uri umutwa; watunga(ugabiwe numwami cyangwa uhatswe neza), ugahinduka umututsi. Ni ukuvuga ko mu byukuri ayo atari amoko nyakuri kuko ubusanzwe ubwoko buturuka ku muryango. Gahunda yo guhindura amoko yabanyarwanda yanonosowe neza nabahanga mu byamateka bo mu gihe cya gikoloni bagamije gucamo abanyarwanda ibice kugira ngo babategeke. Ayo mateka yigishijwe abanyarwanda bumvishwa ko batandukanye , nko mu bitabo abenshi twasomye byanditswe muri icyo gihe kimwe ninyandiko za kiliziya gatolika (urugero ni igitabo cyitwa lettres pastorales cya Arikiyepiskopi wa kabgayi wicyo gihe ari we Musenyeri LEON CLASSE.) Birumvikana ko urwango hagati yabana bu Rwanda rwabibwe nabakoloni, rushimangirwa nabategetsi bigihugu nyuma yaho Ababiligi basubiriye iwabo, kugeza aho rugejeje u Rwanda kuri Jenoside ya nyuma yikinyejana cya makumyabiri, i t a g e r e r a n y w a ku bw ubugome bwindengakamere numuvuduko udasanzwe yakoranywe(mu minsi ijana gusa) Iyo umuntu yitegereje imibanire yabanyarwanda muri iyi myaka cumi numunani ishize nyuma yamarorerwa ruvuyemo asanga hari

intambwe ndende yatewe. Ibi si Abanyarwanda bonyine babibona kuko nabanyamahanga barugenderera batangazwa nukuntu Abanyarwanda babanye nyamara nta gihe kinini gishize. Urugero twatanga ni urwa Ambasaderi wa leta zunze ubumwe zamerika muri ONU, Madamu SUSAN ELISABETH RICE wavuze ubwo yasuraga uRwanda ko urebye ukuntu ubumwe bwabanyarwanda buteye imbere mu gihe gito, byabera urugero rwiza ibihugu bigifite ubushyamirane mu baturage babyo. Leta ishyira imbaraga nyinshi muri gahunda zo kongera kubanisha abanyarwanda Izi mpinduka mu mitekerereze nimiterere ya sosiyete nyarwanda usanga ahanini ziterwa nimpamvu eshatu zingenzi: Iya mbere ni imbaraga leta ishyira muri gahunda zo kongera kubanisha abanyarwanda harimo gahunda zifatika nko kurwanya icyari cyo cyose cyabasubiza mu mwiryane, gahunda yitorero ryigihugu, inkiko gacaca, kuba harashyizweho komisiyo yigihugu yubumwe nubwiyunge,nibindi. Impamvu ya kabiri ni imiterere ya sosiyete nyarwanda yiki gihe: abanyarwanda barenga kure kimwe cya kabiri ni ukuvuga hejuru ya miliyoni eshanu ni urubyiruko rutahuye cyane ninyigisho zurwango kuko abenshi muri bo bavutse
Komeza ku rup.11

Icyizere N20, Gicurasi 2012

AMAKURU

TWIGIRE KU MATEKA TWUBAKA EJO HAZAZA: Icyo ntekereza ku mibanire yabanyarwanda mu gihe cyashize, cyubu no mu gihe kizaza.
nabanyembaraga (heightened tribalism), nyuma ya jenoside,abandi kutubahiriza uburenganzira bakaba bari bakiri abana bwa muntu, ubukene bato batigeze bahura ,inzara, imihindagurikire n i n ge n g a b i t e ke r e z o yikirere, nibindi byose shyano ya hutu-tutsi-twa bishobora gutuma abantu yoretse u Rwanda. batakaza icyizere cyejo Uru rubyiruko umuntu hazaza , buri gihe bitera yavuga ko rufungutse mu umwiryane nubugizi bwa mutwe kurushaho kandi nabi. rukaba rushishikajwe niterambere no gutegura ejo hazaza kurusha uko rwakwigira imbata yamateka mabi cyane cyane muri iki gihe cyiterambere ryikoranabuhanga nitumanaho. Impamvu ya gatatu ari nayo ya nyuma ni ibibera mu isi muri iki gihe, nimpinduka ziyirimo. Abanyamerika bakunda kwita new era aho imitegekere yayo igenda ihindura isura, nukuntu hagenda havuka ibindi bihugu byibihangange ubusanzwe byari bimenyerewe ko ari ibihugu byo mu burengerazuba bwisi. Ibi nabyo bigira impinduka ku batuye isi nabanyarwanda barimo. Ibi bintu uko ari bitatu iyo usesenguye usanga byarahinduye cyane imibanire yabanyarwanda nubwo inzira ikiri ndende kandi bakaba badakwiye kwirara. Mbere yo kureba icyakorwa kugira ngo umwiryane nubushyamirane hagati yAbanyarwanda bicike burundu reka tubanze turebe muri rusange igitera ubwumvikane buke hagati yabantu. Mu gitabo shake hands with the devil, Jenerali Romo Dallaire yemeza ko umwiryane wamoko ushyigikiwe
Ibikurikira urup 10

Yavuze ko kuvuga ko abantu badafite umutekano, icyizere nuburenganzira ku byibanze mu buzima ari itsinda ryabantu bihebye bashobora gukora ibidakorwa kugira ngo bagere kucyo bifuza kandi bakeneye. Rero icyo u Rwanda rwakora kugira ngo

rurandure burundu ikibazo cyumwiryane hagati yabaturage barwo ni ugukomeza gushyira imbaraga muri gahunda zubumwe nubwiyunge, iterambere rirambye nuburezi kuri bose, byose bigamije gutuma Abanyarwanda bagira icyizere cyejo hazaza no

kubona ibyibanze nkenerwa mu buzima bwa buri munsi. Burya niko kubaka ejo hazaza, dushingiye ku masomo twakuye ku mateka. NDAMAGE Valentin Umukozi wa CNLG mu turere twa Kicukiro na Bugesera

Bugesera: Icyumweru cyicyunamo cyatanzwemo amakuru yatumye haboneka indi mibiri yari itarashyingurwa mu cyubahiro
kwibuka mu bihe bitan dukanye:Kicukiro,Nib oye,Kigarama,Gatenga ,Kagarama na Gikondo bagize amajoro yo kwibuka ku itariki ya 08 Mata2012; Masaka na Kanombe bibuka ku itariki ya 09 Mata, haheruka imirenge ya Nyarugunga na Gahanga yibutse ku itariki ya 10 Mata 2012. Kimwe no mu Karere ka Bugesera, no mu Karere ka Kicukiro kwibuka mu cyumweru cyicyunamo byajyanaga nibikorwa byo gufata mu mugongo abacitse ku icumu bahabwa ubufasha butandukanye, gushyingura imibiri yabazize Jenoside yakorewe abatutsi yabonetse, no gusura inzibutso za jenoside ziri mu karere. N t i t w a v u g a i m i g e n d e k e r e yicyunamo ngo twibagirwe inzitizi, ingero twatanga ni umubare wabahura nikibazo cyihungabana ugenda wiyongera ndetse ningengabitekerezo ya jenoside ikigaragara ku bantu bamwe na bamwe bakiboshywe numurunga wamateka mabi namacakubiri bigishijwe nubutegetsi bubi. Birakwiye rero ko twese hamwe dusenyera umugozi umwe kugira ngo izi ngaruka zamateka mabi twanyuzemo zitubere isomo kugira ngo twiyubakire ejo hazaza hazira urwango namacakubiri yatugejeje kuri Jenoside yakorewe abatutsi mu mwaka wa 1994. Ndamage Valentin CNLG KicukiroBugesera
11

Mu cyumweru cyicyunamo abaturage bitabiriye gutanga amakuru bituma haboneka imibiri yinzirakarengane zazize jenoside yakorewe Abatutsi mu Mirenge ya Musenyi, Ngeruka, Ruhuha, Rilima, Juru na Nyamata yose hamwe igera kuri 236. Yashyinguwe mu nzibutso za Ruhuha,Gashora na Nyamata ku matariki atandukanye. i ako kamaro konyine, iki cyumweru n i b y u m w e r u byakurikiye, mu Karere ka Bugesera byaranzwe nibikorwa bitandukanye bigamije gufasha abacitse ku icumu binyuze mu muganda, ariko kandi ibigo bya leta ndetse nibyigenga nabyo byagize uruhare mu kubafata mu mugongo, birimo ishuri ryimari namabanki SFB, EQUITY BANK, umuryango w A BATA Z I M A , 100 CHILDREN SURVIVORS nabandi batandukanye.

Muri make inkunga yabonetse irenga miliyoni icumi harimo miliyoni indwi nibihumbi Magana abiri na mirongo ine na kimwe namafaranga Magana arindwi na cumi (7,241,710 Rwf) ndetse nagaciro kimirimo yakozwe kagera kuri miliyoni eshatu nibihumbi Magana arindwi (3,700,000 Rwf). Akarere ka Kicukiro nako ntikatanzwe mu gutegura icyumweru cyicyunamo kuko Imirenge icumi yose igize ako karere,nayo yagiye igira ijoro ryo

Icyizere N20, Gicurasi 2012

Ntibarakira indwara yingengabitekerezo ya Jenoside


Nuwatangira agira ati hamwe na hamwe urwishe ya nka ruracyayirimo ntiyaba yibeshye! Ingengabitekerezo ya Jenoside ikomeje kwigaragaza na nubu hamwe na hamwe mu Turere twa Nyamagabe na Nyaruguru. Mu Mirenge ya Gasaka na Cyanika mu Karere ka Nyamagabe, na Kibeho na Nyabimata mu Karere ka Nyaruguru ingengabitekerezo ya bamwe ntiyihishira. ubwo rero ubuyobozi b w a g i y e bugerageza kwigisha abaturage ngo bazinukwe urwango maze bimakaze umuco wamahoro nubworoherane, ubu inzira iracyari ndende kuko, nkuko byatugaragaririye mu gihe cyicyumweru kimwe gusa(mu cyumweru cyicyunamo muri Mata 2012), abaturage bamwe batura bagasohora amagambo mabi yuzuye ingengabitekerezo ya Jenoside. Ikigaragaza kandi ko iyi ngengabitekerezo igifite ubukana ni uburyo abayigaragaza babikorera no mu ruhame rwa benshi mu biganiro biba byateguriwe abaturage mu rwego rwo kwibuka yayimukoreraho akongera agasaba imbabazi. Hari numuturage (ubundi wakabaye ari injijuke kuko ari Avoka i Ngiryi Sumba), wavugiye mu ruhame anenga bimwe mu byatanzwe mu kiganiro cyubukungu avuga ko ngo imibare igaragaza uko ubukungu bwIgihugu buhagaze muri iki gihe atari yo kandi ko ntacyo ifashaho abanyarwanda kwibuka Jenoside. Yongeraho ko ngo hari nizindi ntambara zitavugwa zabaye muri uru Rwanda nibindi bigaragaza ko apfobya intambwe Igihugu kigenda gitera mu kwiyubaka nyuma ya Jenoside yakorewe abatutsi ikanasenya Igihugu. Hari abaturage bangaga kwitabira ibiganiro bakigumira mu mirimo yabo, bakanga gufunga utubari twabo kandi ibiganiro bibera aho hafi(i Nzega). Mu karere ka Nyaruguru naho umuturage ntiyatinye kuvugira mu ruhame ahatangwaga ikiganiro ngo:kwibuka bitubuza kwikorera ntacyo bimaze, mbe baribuka bibuka imandwa za ba se? ibi bikaba byarazanye ako kanya umwuka mubi mu bakurikiranaga iki kiganiro aho byabereye i Nyabimata. Undi nawe wonesherejwe, yacyuriye uwacitse ku icumu bari kumwe mu biganiro mu cyumweru cyicyunamo ngo namurihe na we yarishye imitungo muri Gacaca. Biratugaragarira ko indwara yingengabitekerezo ya Jenoside itakize mu baturage bose, cyane cyane abo muri Nyamagabe. Gusa igira ubukana mu gihe cyibiganiro mu cyunamo buri mwaka mu kwezi kwa kaneno mu minsi ikurikiyeho gato , ubundi nyuma yaho igahwekera. Muri icyo gihe abayifite barazenga, bagasohora imvugo zuzuye ubugome bwinshi, ubushinyaguzi butoneka abacitse ku icumu, ahanini bakibasira abo babonaho intege nke zo kugaruka mu buzima busanzwe(abapfakazi babaye incike, ababana nubumuga basigiwe na jenoside, abatanze ubuhamya mu nkiko Gacaca, abaharanira kwishyurwa imitungo yabo yangijwe,). Ni byiza ariko na none ko inzego zumutekano za Leta zigerageza gukurikirana abagaragaraho iyi ngengabitekerezo. Akenshi barabafata bagahita babarekura nyuma yaho gato icyumweru cyicyunamo kikirangira ngo babuze ibimenyetso bifatika bihama banyiruguhohohotera! Ibi birushaho kubabaza no kubangamira abacitse ku icumu baba bahohotewe ndetse numuyobozi cyangwa abaturage binyangamugayo baba bagize uruhare rwo kugeza izo nyangabirama ku nzego zumutekano, kuko batotezwa nabo baba bagarutse vuba na bwangu mu miryango yabo. dore ko bo kenshi baba banayifite ari nayo ihaguruka igahagarara bakarekurwa. Ingengabitekerezo ya Jenoside ihanwa namategeko yuRwanda, kandi itegeko rigaragaza ibimenyetso byayo. Abaturage babonye ibimenyetso byayo be kubihishira ariko nubushinjacyaha bukurikirane uwo ariwe wese kigaragayeho, bityo bibere abandi urugero. CNLG Coordinator/ Nyamagabe& Nyaruguru Nkomezamihigo Alphonse

AMAKURU

abatutsi bazize Jenoside. Mu byagaragaye i Nyamagabe mu Murenge wa Gasaka, muri icyo cyumweru hagaragaye abantu bagera kuri 11 bagaragaje ingengabitekerezo ya Jenoside mu magambo babwiye abacitse ku icumu, amagambo abashinyagurira. Hari uwatinyutse kubwira uwacitse ku icumu ati: Kuba tukubona utarapfuye biratubabazaYabivugiye hafi yo mu Gatyazo Gasaka, ubwo yanyuraga ku wacitse ku icumu ashaka kumugongesha igare, ageze imbere arahagarara amubwira atyo. Undi nawe yabwiye uwacitse ku icumu ngo avuye muri TIG kandi nawe

MINICOM yibutse abari abakozi bayo bazize Jenoside yakorewe Abatutsi


yibutse abari abakozi bayo bazize Jenoside yakorewe Abatutsi mu mwaka w1994. Babanje gusura urwibutso rwa Jenoside rwa Gisozi. Abakozi ba MINICOM barangije gusura Urwibutso rwa Gisozi, aho basobanuriwe Amateka Ku itariki ya 25 ya Jenoside, Kwibuka Gicurasi, Minisiteri byakomereje ku cyicaro Minisiteri, aho yubucuruzi ninganda cya
12
Mu muhango wo kwibuka:Minisitiri Kanimba (hagati) akikijwe ibumoso na Bwana Prosper Higiro wari umukozi muri MINICOM mu gihe cya Jenoside, na Bwana Mugabo Damien umuyobozi Mukuru wIkigo gishinzwe guteza imbere amakoperative.

abakozi bayo nabibigo biyishamikiyeho bakurikiye ibiganiro bitandukanye. Minisiteri yubucuruzi ninganda yabuze abakozi barenga 20. Nibo kugeza ubu bazwe ngo kuko umubare wose utaramenyekana. Iyi minisiteri kandi yatangiye gahunda yo kujya isura imiryango

Basuye umupfakazi wumwe mu bari abakozi ba MINICOM

abazize Jenoside baturukagamo mu Turere dutandukanye. Ubwanditsi

Icyizere N20, Gicurasi 2012

Imfashanyigisho ku buryo bwo gukumira no kurwanya ihakana nipfobya rya Jenoside


Intangiriro Muri iyi myaka cumi numunani nyuma ya jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda, habaye ibikorwa byinshi mu Rwanda ndetse no mu mahanga bigamije kuyihakana. Ni ngombwa ko abanyarwanda bamenya impamvu zituma abantu bashaka guhakana jenoside kandi yarakozwe ku mugaragaro, ndetse ikemerwa nisi yose. Igihe kikaba kigeze ngo abanyarwanda bamenye uruhare runini ubwo buhakanyi bugira mu kwenyegeza amacakubiri nurwango. Iyi nyandiko igamije kwerekana uburemere bwicyaha cyo guhakana jenoside yakorewe Abatutsi gikunze kwitiranywa nibindi byaha byivangura nihohotera bikorerwa mu Rwanda cyangwa ku banyarwanda. Aho icyaha cya jenoside cyakorewe hose kwisi, cyari kigamije kurimbura ubwoko, itsinda ryabantu runaka bazira uko bavutse. Ku bihakana nabyo bikorwa mu buryo busa. Kurwanya ubuhakanyi bwa jenoside ni imwe mu ngamba zo kuyikumira. Iyo budakumiriwe mu maguru mashya, buhembera urwango, bukabangamira igikorwa cyo kwibuka no kwita byumwihariko ku bacitse kwicumu kandi abenshi bibagora kugirango bongere baharanire kubaho nyuma yo guteshwa agaciro kariya kageni. Nyuma jenoside, ubuhakanyi bwa jenoside bwahise bwigaragaza, butangirira mu bayiteguye, abanyapolitiki bo mu mahanga bashyigikiye Leta yateguye ubwicanyi, ndetse nabandi benshi kubera ko badafite amakuru ahagije cyangwa bakabikora ku nyungu zabo bwite. Abishe nabo bahakana jenoside bagirango birwaneho, bahishe ukuri, bacike ubutabera, boroshye icyaha bakoze. Nkuko biza kugarukwaho, ubuhakanyi bwa jenoside yakorewe Abatutsi bwakunze gushingira ku bintu bibiri: - Abagerageje kwemeza ko jenoside itateguwe, ko ahubwo bwari ubwicanyi bwatewe nihanuka ryindege ya Perezida Habyarimana. Aba ni abanyepolitiki bashakaga guhakana uruhare rwa Leta bari bayoboye. Aha twakwibuka ko kugirango ubwicanyi bwitwe jenoside ari uko haba habayeho umugambi wateguwe na Leta kandi ikawushyira mu bikorwa. - Abanyamahanga bakunze gushaka kwerekana ko muri Afurika amoko asubiranamo akicana; abandi bakemera ko jenoside yabaye ariko yabaye ku mpande zombi (double gnocide) bagamije nabo kwiregura kuko ubundi amasezerano mpuzamahanga ibihugu byinshi byemeye avuga ko bafite inshingano zo gutabara aho jenoside yabera aho ari ho hose kwisi. Ibikorwa, amagambo, nibimenyetso bigamije guhakana jenoside yakorewe Abatutsi tubisanga mu bitabo, mu nyandiko zitandukanye, mu mvugo (discours), kuri Internet, mu manza zibera Arusha, muri Gacaca, byumwihariko, ndetse ubushakashatsi bugenda bwerekana ko mu Rwanda, imiryango, amashyaka namashyirahamwe bifite uruhare mu gusakaza umurongo ngenderwaho wo guhakana jenoside yakorewe Abatutsi. Kurwanya ubuhakanyi bwa jenoside ni ngombwa, nubwo bitoroshye kandi bikaba bisaba imbaraga nyinshi. Ushaka kurwanya ubuhakanyi bwa jenoside yitegura guhura ningorane zibanze zikurikira: . Imibanire yabantu iba yarasenyutse, kubangikanya guhana no kunga umuryango bikaba ingorabahizi kandi byombi bigomba gukorwa kugirango i Gihugu cyongere kibeho, ibikorwa byamajyambere bikomeze. . Mu mategeko ahana asanzwe ntaho icyo cyaha kiba giteganyijwe. Mu Rwanda itegeko rihana ubuhakanyi ryaje kongerwa mu Itegeko rihana icyaha cya jenoside mu 2004 nyuma yimyaka icumi yose jenoside ibaye. Naho rigiriyeho bisaba igihe kugirango rishyirwe mu bikorwa. Ubuhakanyi bwa jenoside ni icyaha gisaba ubushishozi bwabacamanza kuko gikunze gukorwa nabantu bakuru, babahanga, bazi kwiregura ahubwo akenshi bakwirakwiza ku mayeri ibyo bitekerezo, ukabibwirwa nibimenyetso ushobora gusangana abana nkuko twabibonye mu mashuri amwe namwe mu Rwanda. Mu kurwanya ubuhakanyi bwa jenoside hashyirwa imbere ubutabera, kwibuka, kwigisha amateka ya jenoside, kubika ibimenyetso byayo nubuhamya, kurwanya akarengane nubusumbane, kubahiriza uburenganzira bwa muntu no kwita byumwihariko ku bacitse kwicumu batishoboye. Ibice bigize iyi mfashanyigisho Igice cya 1: Gusobanura Jenoside, Ubuhakanyi bwa jenoside Igice cya 2: Uburyo bukunze gukoreshwa mu guhakana jenoside Igice cya 3: Ibimenyetso byubuhakanyi bwa jenoside Igice cya 4: Ingaruka zubuhakanyi bwa jenoside Igice cya 5: Amategeko ahana icyaha cyo guhakana jenoside Igice cya 6: Ingamba zikwiye gufatwa mu kurwanya jenoside Intego Ikigenderewe ni ukugirango muri iki gihe icyunamo cyegereje: .dukangukire gukumira no kurwanya ubuhakanyi bwa jenoside iyo buva bukagera mu Rwanda ; .turusheho kugira uruhare mu gikorwa cyo kwibuka ; .natwe tubyigishe mu miryango yacu, mu mashyirahamwe tubarizwamo, naho dukorera ; .dushyire mu bikorwa ingamba zidushobokeye zo gukumira ubuhakanyi bwa jenoside. Icyitonderwa 1. Iyi mfashanyigisho yanditswe mbwa mbere mu gifaransa, niba hari amagambo atumvikana neza uyifashisha afite uburenganzira bwo kuyasimbuza ayumvikana kurusha akurikije urwego abo abwira barimo. Iyi nyandiko yibanze cyane kandi kwihakana nipfobya bya jenoside yakorewe Abatutsi nuburyo bikorwa, ariko rimwe na rimwe byabaye ngombwa ko dufata ningero zibyabereye ahandi kugirango birusheho kumvikana. 2. Mu guhitamo aya magambo ubuhakanyi bwa jenoside (ngationnisme/ denial) twifashijije abahanga mu rurimi rwikinyarwanda kugirango bisobanuke neza ko ari ikgikorwa kitari icyakanya gato ahubwo ari umurongo ( m o u v e m e n t / m ov e m e n t ) wubakwa ugakurikizwa ukanagira ingaruka zigihe kirekire. 3. Uwanya uramutse ubaye muto wo kuganira birambuye kuri izi ngingo zose, utanga ikiganiro yashyira mu gaciro agakuramo ibyingenzi akibanda cyane cyane ku mvugo isezereza abantu bakwiye kwirinda kuko mu Rwanda usanga ifata umwanya munini kandi iruhije kurwanya. Ariko nanone habonetse umwanya uhagije, utanga ikiganiro yavuga birambuye ku ruhare rwamahanga mwihakana nipfobya rya jenoside yakorewe abatutsi byahawe umwanya muto muri iyi nyandiko. 3. Mu Karere/Umurenge/ Akagali, utanga ikiganiro ashobora gusaba ko abantu batanga ingero zo muri ako gace kugirango barusheho kumenya ibimenyetso, ibikorwa nimvugo bakwiye kwirinda. Igice cya 1: Dusobanukirwe naya magambo Jenoside ni iki ? Iri jambo ryakoreshejwe bwa mbere mu 1944 igihe habaga amarorerwa yibasiye abayahudi i Burayi, andi magambo yakoreshwaga icyo gihe adasobanura neza umugambi wo kurimbura ubwoko, wateguwe ugashyirwa mu bikorwa wihishe inyuma ya jenoside. Icyo cyaha kidasanzwe cyashyizwe mu mategeko mpuzamahanga mu 1948 nkicyaha gitandukanwa nibundi bwicanyi kubera umugambi nubushake bwo kurimbura abantu bazira icyo bari cyo (ubwoko). Jenoside itegurwa na Leta kuko niyo yonyine ifite uburyo nubushobozi bwo gufata icyemezo cyo kurimbura itsinda ryabantu. Mu bihe bisanzwe, uwafata icyo cyemezo Leta itabishyigikiye yamuhagarika ikarengera abaturage ishinzwe kurinda. Jenoside ni icyaha kidasaza, gihanirwa aho ariho hose kwisi. Umuryango wAbibumbye (ONU/UN) wemeje, mu Gushyingo 1994, ko amarorerwa yakorewe abatutsi mu Rwanda yitwa jenoside, unafata icyemezo (Rsolution) numero 955 cyo gushyiraho urukiko mpuzamahanga (TPIR/ICTR) rukurikirana abaregwaho icyaha cya jenocide. Ubuhakanyi bwa jenoside buvuze iki ? Mu bisanzwe, umuntu wese, cyane cyane umubyeyi, yifuza gusiga umurage mwiza kwisi, ku bamukomokaho. Niyo mpamvu ugiye gukora amahano ashakisha uburyo bwose kugirango ibikorwa bye bibi bitazamenyekana. Inzobere mu mateka ya jenoside zihamya ko ubuhakanyi bwa jenoside butangira umugambi wo kurimbura itsinda ryabantu runaka ugicurwa. Akenshi abategura jenoside baba biga amayeri yukuntu bitazamenyekana. Mu gihe cyo kwica bagerageza guhisha imirambo nimva kuko nubwo Leta iba ibahagarikiye muri ubwo bwicanyi, batinya ubutabera mpuzamahanga kuko ibihugu byose bifite inshingano zo gutabara ahabereye jenoside aho ariho hose kwisi. Kugeza ubu mu bihugu byinshi byo kwisi hagiye haba ubwicanyi bukabije twavuga nko mu bihugu bya Cambodge na Armnia byo muri Asia, muri Afrika twavuga Namibia (itsinda ryabantu bitwa aba Herero), nubwicanyi buriho bubera Darfour muri Sudan. Ariko ubwicanyi bwose bukabije siko bwitwa jenoside. Kugeza ubu ubwicanyi bwibasiye abayahudi, nabatutsi nibwo bwemejwe Komeza ku rup. 14
13

AMAKURU

Icyizere N20, Gicurasi 2012

Imfashanyigisho ku buryo bwo gukumira no kurwanya ihakana nipfobya rya Jenoside


nUmuryango wAbibumbye ko bwakwitwa jenocide ahanini kubera umugambi (intention) wo kurimbura nuburyo wateguwe. Ubuhakanyi bwa jenocide rero ni umurongo ngenderwaho ugambiriye guhisha ukuri ; ni nayo mpamvu tutakoresha inshinga guhakana kuko itaba yereka umugambi wacuzwe nyuma ugashyirwa mu bikorwa. Ubuhakanyi bwa jenoside busobanurwa nkuburyo bwo kwirwanaho, ni ikinyoma gishingiye ku mvugo igoretse cyangwa ibikorwa bikorewe mu bwiru bigamije guhishira amakuru nibimenyetso bya jenoside. Ipfobya rya jenoside risobanuye iki ? Ubusanzwe Ipfobya (Rvisionnisme/revisionism) rikunze gukoreshwa mu Mateka no mu Bucamanza aho usanga abantu barwana no kugabanyiriza uburemere ikintu runaka cyabaye. Ku bujyanye na jenoside ariko ni icyaha gifite uburemere nkicyaha cyo kuyihakana burundu. Akenshi rero bagerageza kwandika cyangwa kuvuga amateka ya jenoside atariyo. Akenshi ihakana nipfobya bya jenoside bakunze kutabitandukanya kuko ipfobya riganisha kuguhana. Jenoside ntiba nto cyangwa nini yitwa uko kubera umugambi wo kurimbura ubwoko cyangwa istinda runaka ryabantu bazira icyo baricyo.Gushaka gusubiramo nokwandika mateka yayo uko atari biba bigendereye kuzerekana ko icyabaye ari ikindi kitari jenoside. Igice cya 2: Uburyo bukunze gukoreshwa mu guhakana jenoside Kubeshya, kugoreka amateka ya jenoside 1. Kubeshya1 Ikinyoma gikomeye kinaranga abahakanyi benshi ba jenoside yabatutsi mu Rwanda ni ukuvuga ko nAbahutu bapfuye muri 1994 bazize ubwoko bwabo, ko habaye umugambi wo kubarimbura nkuko byagendekeye Abatutsi. Byakunze kandi kugaragara mu manza za Gacaca mu byo
14 Ibikurikira urup 13

AMAKURU

bise Kugura agasozi aho umuntu ufite gihamya ko yishe yumvikana nabandi bafatanije kwica batabonye ubashinja yigerekaho ibyaha byose ariko abo bafatanije bakemera kurwana ku muryango we ndetse nawe bagashakisha uburyo bwose yafungurwa cyangwa akagabanirizwa icyaha. Cyangwa se akabagura bose iyo bo ari abere bakamushinjura. Hagiye habaho no guhimba inkuru ndende yubwicanyi bwabereye ahantu runaka bakabigereka byose ku bantu bazi neza ko bapfuye. Hari no guceceka ngo bativamo bashinja abo mu muryango wabo, abaturanyi, inshuti Bose bagaceceka kuri ako kagambane. 2. Guhera ku nkuru yabaye ukayivuga uko itari / ukayigoreka Ni uburyo bukunze gukoreshwa nabahanga mu kuvuga inkuru cyangwa kwandika. Babyandika neza, mu magambo arambuye, akurikiranye ku buryo utabizi neza yahita abyemera. Urugero: Hari abavuga birambuye ukuntu barwanye ku batusti benshi bagasimbuka umwe bishe cyangwa bakamuvuga ariko bagahisha uruhare babigizemo. Abandi bagerageza gukora neza nyuma ya jenoside ariko bagahisha amakuru bazi ku byabaye. Ikindi abahanga bashyira muri uru rwego ni abacamanza bahita banga ubuhamya bwose bwatanzwe iyo umutangabuhamya, kubera ubwoba, agahinda, agize akantu gato yibagirwa mu byo yaba yaravuze mbere, yisobanuye nabi cyangwa agatangira inkuru ntayirangize. 3. Gusibanganya imva Abicanyi bakunze guhisha aho bashyize imirambo, byagiye bigenda buhoro buhoro, bisa naho ari ukwinginga, kabone nubwo baba barafunguwe, barababariwe ibyaha. Hari nabihutiye kubaka hejuru yimisarane irimo imirambo, nahandi henshi hakorewe ibindi 1 Bernard Henri Levi, Philip Val nabandi bavuga ko jenoside iba igikomeza igihe cyose hakiri abantu bayihakana mu ruhame bikihanganirwa. bikorwa hejuru yimirambo ngo itamenyekana (twibaze

impamvu nyuma yimyaka 15 tugishakisha imirambo yabazize jenoside kandi hari abantu bafite amakuru bakicecekera). 4. Kutita byumwihariko ku bacitse kwicumu Ubundi ikintu gifasha umuntu kwihanganira ububabare bwumuntu yakundaga wapfuye ni umuryango umuba hafi akawutura aghinda afite, nawo ukamufasha, ukamugira inama iyo uwapfuye ariwe yari arambirijeho. Muri jenoside rero hagiye harimbuka umuryango wose hagasigara abana, abasaza, abakecuru, ibimuga. Iyo hatabayeho kubitaho byumwihariko nkabana bashobora guhinduka ibikange, ibyihebe ni Gihugu kikahahombera. Igice cya 3: Uburyo bukunze gukoreshwa mu Gupfobya jenoside yakorewe Abatutsi Nubwo umubare wabantu bapfuye atari cyo cyemeza ko ubwicanyi bwabaye bwitwa jenoside, abantu benshi bakuze gutubya umubare winzirakarenga zazize jenoside. Kuba Abatutsi barapfuye ari benshi, bakicirwa hantu hatandukanye mu gihugu hose, ntibyatumye mwikubitiro umubare wabapfuye uhita umenyekana. Umuryango wAbibumbye niwo wambere wahise ugereranya utanga umubare wibihumbi magana inani (800.000). Mu 1997, Minisiteri yUbutegetsi bwIgihugu yakoze ibarura mu gihugu hose itangaza umubare wa miliyoni imwe nibihumbi mirongo irindwi na bine na mirongo itanu nabarindwi (1 074 057). Nyuma yaho ariko ntibyabujije abahakanyi ba jenoside gukomeza kwandika no kuvuga ko yahitanye abantu ibihumbi magana atatu (300 000) cyangwa magana atanu (500 000) gusa. Gupfobya jenoside kandi bigaragarira mu kuvuguruza nkana ubuhamya bwatanzwe. Icyakunze kugaragara mu Rwanda nAbahutu bari barashakanye nAbatutsi ubu bakaba bashinja imiryano yabo yabiciye abagabo, abagore, cyagwa abana. Hari aho bumvikana (conspiration /conspirancy)bakemeza ko

ahubwo ubarega ariwe wiyiciye/ wagambaniye umuryango we ! Hari kandi no kugerageza gutesha umutwe abatanga buhamya(destabilisation, humiliation)nkubuhamya bujyanye no gufatwa ku ngufu, kwambikwa ubusa, gushinyagururwa mu buryo bunyuranye, abantu bakavuga ko ari ukubesya bitashoboka, bakabishyira mu rwenya. Ni kimwe no gushinyagurira abahungabanye kubera uburemere bwubuhamya bafite cyangwa bagiye gutanga mu gihe cyimanza, cyo kwibuka, cyangwa bagize igituma babyibuka. Gupfobya jenoside bigaragarira no mu guhisha ibimenyetso: inyandiko nyinshi zashoboraga kwemeza umugambi wo kurimbura abatutsi zaraciwe, ibimenyetso byerekana ko intwaro zaguzwe ku bwinshi byarasibanganijwe. Kwica abacitse kwicumu burya ahanini baba bishe umutangabuhamya. Uwishe ntajya agira amahoro ahora yikanga ko umunsi umwe haba hari umutu wamubonye cyangwa wabyumvise wazamuvamo agashyikirizwa ubutabera, ashobora rero kwica uwamubonye koko, ariko ashobora no kwica nundi wese akeka ko yaba abizi nubwo byaba ataribyo. Ikintu kibabaje cyavuzwe kuri jenoside yabatutsi mu buryo bwo kuyipfobya kwabaye kuvuga ko habaye kurimbura Abatutsi nyuma hakarimburwa Abahutu (double jenoside). Nubwo ibyo bitekerezo byavuzwe cyane nabafaransa kubera uruhare rwabo, byagize ingaruka nini ku banyarwanda nabandi banyamahanga batazi neza u Rwanda. Nubu hari abakibyandika. Ni urugamba tugomba gukomeza kurwana, dutanga ubuhamya, tuvugisha ukuri, twamagana ababyandika nababivuga. Igice cya 4: Ibimenyetso byIhakana nipfobya bya jenoside Bimwe mu bimenyetso mu Rwanda no mu no mu mahanga Kuba jenoside yaremewe mu Rwanda no kwisi hose, hakajyaho namatekego ahana icyo cyaha, imanza zikaba

zicibwa, ntibibuza abahakanyi ba jenoside gukomeza. Abahakana nabapfobya jenoside babicisha mu nyandiko, cyangwa bakabivugira mu ruhame bigafatwa mu majwi, bikagira ingaruka nini kandi zigihe kirekire kuko byumvwa na benshi, bikazasomwa nabantu benshi. Nuyu munsi turacyasoma inyandiko zavugaga ko Abahutu nAbatutsi bo mu Rwanda basuburanyemo bakarwana (guerre civile/Civil war). Abashatse gusobanura ikibazo bakakivuga uko kitari bati: harwanye aborozi nabahinzi cyangwa bati: ni abanyarwanda barwana nabakavantara. Kuvuga ko abanyarwanda bishe abandi banyarwanda, cyangwa jenoside yabanyarwanda (gnocide rwandais/ rwandan genocide) biranditse mu bitabo byinshi byu Rwanda nibyamahanga kubera kwanga no gutinya kwemeza ko mu Rwanda jenoside yakorewe Abatutsi gusa nkaho ari ukwiteranya nAbahutu yitiriwe cyangwa kwishyiraho icyaha (amahanga) cyo kudatabara. Gushyira imbere intambara ya FPR/RPF nka bwa buryo twavuze haruguru bwo gukabiriza inkuru nyayo cyangwa ukayigorerka. Ni uburyo bwo gushakira abandi ibyaha no kuyobya uburari (renverser la responsabilit/ conspirancy). Aha twanga nurugero rwa Mandants darrt/ Arrest warrant zatanzwe ku bayobozi bakuru bu Rwanda. Hari igihe mu Rukiko rwArusha rwashyiriweho u Rwanda, hamaze igihe abashinjwa baburana ko jenoside itateguwe, ko rwose ari ubaturage bashatse kwirwanaho (autodfense populaire/peoples self defence) nyuma Umucamanza mukuru aza kubihagarika. Abaregwaga kuba barayiteguye barwanaga no kwikuraho icyo kirego kiremereye bakerekana ko nta bushobozi bari bafite bwo kubahagarika (lgitimer laction/to legitimise an action).

Icyizere N20, Gicurasi 2012

Imfashanyigisho ku buryo bwo gukumira no kurwanya ihakana nipfobya rya Jenoside


Abafite Internet bakunze gusoma aho bandika ko muri 1994 hapfuye Abahutu benshi kuruta Abatutsi. Nubwo umubare atariwo kamara, harimo ubushake bwo gupfobya jenoside no gukomeretsa abayirokotse. Hari kandi no kugerageza gutesha agaciro inyandiko zishyira mu kuri zikavuga uko byagenze. Usanga barashyizwe mu byiciro bibiri: bamwe ngo ni inshuti zAbatusti /RPF/ FPR, abandi ngo ni abakunda Abahutu cyangwa bavugira ubutegetsi bwariho mbere ya 1994. Iterabwoba, kubyina ku mubyimba, gushinyagura, byose nibimenyetso bishirwa mu rwego rwicyaha cyubuhakanyi bwa jenoside. Hari amagambo kera yari ananditse mu nkoranyamagambo yigifaransa yasebyaga abayahudi ubu yavuyemo kuko yahemberaga urwango: urugero gukunda amafaranga nkumuyahudi = tre radin comme un juif/ As stingy as a jew. No mu Rwanda imvugo isesereza ikwiye gucika burundu: kwica umututsi si icyaha, icyaha ni ukutagisabira imbabazi, agasuzuguro kumututsi ntakindi kari gakwiye uretse agafuni, abatutsi basigaye bakunda amagufa kurusha imbwa, icyampa ngo iyi mvura ihinduke amaraso yabatutsi, abishe abatutsi bagira amahirwe kuko byo babisabira imbabazi hagowe abariye inka, abatwaye amabati nabasahuye intebe kuko byo bazabyishyura, abatutsi ntibarashira baracyabarirwa muri magana Hari nibikorwa bitesha agaciro abazize jenoside nko kwambaka imbwa agatambaro twambara igihe cyakababaro (foulard mauve/ Mourning scaf). Buri mwaka havugwa umubare wabatangabuhamya bishwe (17 mu mwaka wi 2008) ariko hari ingero nyinshi zerekana itotezwa ryabacitse kwicumu bakubitwa, baterwa amabuye hejuru yinzu, bashimutirwa amatungo, bononerwa imyaka, ninyandiko (tractes/ tracts) zibateguza kwicwa. Ikindi kigaragara mu bimenyetso ni ukutitabira kwibuka, kutifatanya nabacitse kwicumu, abantu bakikomereza ibindi bikorwa birimo no kwidagadura igihe cyo kunamira abazize jenoside. Ntabwo kwibuka bikwiye guharirwa abacitse kwicumu nabayobozi gusa, twese biratureba. Igice cya 5: Ingaruka zubuhakanyi Ubuhakanyi bwa jenoside bubangamira ubwiyunge Nkuko tubizi, nyuma yamarorerwa nka jenoside biba bikomeye ko abantu basubiza amaso inyuma ngo bagerageze kureba kimwe amateka yayo kuko iba yarbagizeho ingaruka zitandukanye. Abayirokotse baba bafite ibikomere bikabije, abayikoze cyangwa bayigizemo uruhare baba bafite ubwoba bwo gushyikirizwa ubutabera, abayobozi baba bashishikajwe no kugarura amahoro, gusana ibyangiritse, kubaka imibanire yabantu kugirango i gihugu cyongere kubaho no gutera imbere. Ubuhakanyi bwa jenoside rero bushingira kuri ibyo, bukagira ingaruka zikomeye mu mibanire yabantu: bwenyegeza urwango rushingiye ku moko kugirango abenegihugu bakomeze kwibonamo ibice bibiri (abishe nabiciwe). Bubangamira bikomeye ubutabera muri kwa guhisha ibimenyetso no kutavugisha ukuri, bubangamira cyane igikorwa cyo kwibuka kuko ubusanzwe abanyarwanda bose baba bakwiye gufatana mu mugongo bakibukira hamwe amarorerwa yabaye, bakayamagana, bagahumuriza abarokotse, bagafata umugambi wo gukumira jenoside. Uhakana jenoside abangamira bikomeye ubumwe nubwiyunge kuko aba atesheje agaciro igikorwa cyo kwemera icyaha, kugisabira imbabazi, gutanga icyiru/indishyi Mu bisanzwe ibyo nibyo bishingirwaho kugirango uwakorewe icyaha abashe nawe gutanga imbabazi. Ndetse abahanga mu mibanire yabantu bahamya ko haramutse habaye uburangare bwabayobozi, ubuhakanyi bwa jenoside bugafata intera ndende bushobora kugoreka amateka yayo no kuyikumira bikaba byananirana, abatotezwaga bagakomeza bagatotezwa cyangwa bakanakomeza bakicwa urusorongo2. 2 Bernard Henri Levi, Philip Val nabandi bavuga ko jenoside iba igikomeza igihe cyose hakiri abantu bayihakana mu ruhame bikihanganirwa. Igice cya 6: Amategeko Ubuhakanyi bwa jenoside ni icyaha gihanwa namategeko MwItegeko rihana icyaha cya jenoside, mu ngingo yaryo ya 4, havugwamo igihano giteganyirijwe uhakana cyangwa agapfobya jenoside. Iyo ngingo ivuga ko uzagaragaza ho mu ruhame ko ahakana, apfobya jenoside yabaye akoresheje imvugo, inyandiko, amashusho, amarenga cyangwa ibindi bimenyetso, akagerageza gusobanura ko ifite ishingiro, agahisha ibimenyetso cyangwa akabisibanganya, ahanirwa igifungo cyimyaka 10 kugeza kuri 20. U Rwanda rufite nandi mategeko afasha guhangana nabahakanyi ba jenoside. Aha twavuga nkitegeko nshinga rishimangira ubumwe nubwiyunge bwabanyarwanda ; itegeko ryihariye rihana icyaha cyivangura, itegeko rihana ingengabitekerezo ya jenoside hamwe nitegeko rihana icyaha cyihohotera. Igice cya 7: Ingamba zikwiye gufatwa Kurwanira ku mpande zose 1. Kubahiriza ikiremwa muntu nubutabera Hari icyakosowe gikomeye cyo guha abana bose uburenganzira bungana bwo kwiga, bwo kujya mu gisilikare, mwiseminari, no mu gutanga imirimo ya Leta. Ibi bituma abantu bose bumva ko bareshya ko abanyarwanda bose bafite amahirwe angana. Kwitabaza amategeko ahari ahana abarenga kuri ayo mahame. Mu Rwanda umuco wo kudahana wabaye umwe mu mpamvu zatumye abantu batinyuka kwica Abatutsi kuko kuva muri 1959, bakomeje guhohoterwa haba mu mvugo haba no mu bikorwa kandi ababigizemo uruhare ntibashyikirizwe ubutabera. Nyamara ubutabera bufite uruhare runini kugirango hagati yabishe nabiciwe bemeranye ko habaye ibintu bidasanze, bidakwiye gusubira. Mu bihugu byinshi byabereyemo ubwicanyi bukomeye, akenshi ubucamanza burananirwa kubera umubare munini wababigizemo uruhare niyo mpamvu Leta zishakisha uburyo bwihariye nka Gacaca mu Rwanda, mu bindi bihugu byahohoteye bikomeye uburenganzira bwa muntu hagiye habaho za komisiyo zifasha mu butabera, kumenya ukuri nubwiyunge. Twataga ingero zo muri Afurika yEpfo na Liberiya. 2. Kwibuka Primo Lvi avuga kuri jenoside yabayahudi yarandiste ati: Ntimwibagizwe ko byabaye, Oya ntimubyibagirwe: Aya magambo muyahoze ku mutima, mubitekerezeho iwanyu, muri ku rugendo, mugiye ku ryama, mubyutse, mubisubiriremo abana banyu, nubwo inzu yabagwa hejuru, nubwo mwaba mushegeshwe nindwara, kugirango abana banyu batazavaho bakora nka mwe. Hitler we muri 1939 mu gihugu cya Pologne yabwiye abasilikare abashikariza kwica abayahudi ati: Ni nde ukibuka aba Armeniya ? Aha turavuga cyane cyane kwibuka nkabanyarwanda kuko umuntu ku giti cye we agira igihe yibuka abe ku itariki bapfiriyeho, iyo hagize ikibamwibutsa akagira nuko yibuka bimunogeye. Ningomba ko abanyarwanda bose bibuka ko ikiremwa muntu cyahohotewe birenze kamere mu Rwanda mu gihe cya jenoside. Igikorwa cyo kwibuka cyatangiye gikwiye gushyigikirwa kikagenda kirushaho kwitabirwa nabanyarwanda bingeri zose uko umwaka utashye. Dukwiye gusigira abana bacu umurage mwiza tugahora twamagana ikibi. Bimwe mu bifasha kwibuka ni ukwandika ubuhamya bwa jenoside, kwegeranya ibimenyetso (amajwi, inyandiko, ibikoresho byakoreshejwe mu kwica, indangamuntu zabapfuye, amafoto yabo nibindi. Guha icyubahiro inzirakarengane twubaka imva neza kandi ku buryo zitakwangirika. Hakwiriye gukomeza kwandikwa amateka ya jenoside duhereye ku buhamya, nibimenyetso byayo kugirango abayihakana banyomorwe. Gukomeza kuyisobanurira abanyarwanda nabanyamahanga, no kwigisha amateka yayo urubyiruko. Gusaba Radiyo na Televisiyo yu Rwanda kubika neza amakuru nmashusho ajyanye na jenoside bigakorna na Komisiyo kuburyo amakuru menshi bafite ntazatakare. Kubwumwihariko kubika neza inyandiko za Gacaca nkigikorwa cyakozwe hose mu Rwanda cyerekana kurusha ubundi buhamya bwose uko byagenze byivugirwa nababaigizemo uruhare. 3. Kwita ku bibazo byabacitse kwicumu U Rwanda rwagerageje kwita ku bacitse kwicumu batishoboye cyane cyane rwafashije abana bipfubyi kwiga, gufasha bahungabanye ndetse hani miryango itegamiye kuri Leta nayo yagiye igira uruhare mu kubitaho. Umunyarwanda wese yari akwiye kumva ko bimureba mu bushobozi bwe akagira icyo afashamo: kubasura, kubagira inama, gusabana, kurwaza, gutabarana, nizindi nkunga zose zishoboka. Umusozo Hari izindi ngamba zishobora gufatwa zihereye ku buryo ihakana nipfobya bya jenoside biteye mu karere/Umurenge Ni byiza ko abaganira bahabwa umwanya wo gutanga ubwabo umuti babona ukwiriye, nuruhare bo ubwabo bakwiye kubigiramo kugirango turusheho guhangana nibi bibazo. Ni kimwe nuko mu Rwanda haba hari ibindi bimenyetso bitavuzwe cyangwa bitaranamenyekana. Abaganira bashobora gukomeza kubyerekana, iyi nyandiko ikazajya igenda yuzuzwa.
Byateguwe na Komisiyo yIgihugu yo kurwanya Jenoside (CNLG) 15

AMAKURU

Icyizere N20, Gicurasi 2012

TWARABASOMEYE

Ibitero byInyenzi mu Bugesera byo muri 63 byabaye urwitwazo rwo kumara Abatutsi mu Bufundu
Iyi ni inyandiko yanditswe na Raphal Nkaka. Iherutse gusohoka muri Dialogue No 198, ikaba yanditse mu rurimi rwigifaransa. Ifite umutwe uteye utya: linvasion du Bugesera par les Inyenzi, une aubaine pour massacrer les Batutsi, 1963-1964. Iyi nyandiko isesengura ibyiyicwa ryAbatutsi i Gikongoro bamwe batatinye kwita icyo gihe Jenoside, ariko ikanumvikanisha ukuntu iryanishamoko ari ryo ryashyiriye ubwicanyi bwageze ku ndunduro ya Jenoside yakorewe Abatutsi muri 94. imbere n abakwiza amatwara(propagandistes) bIshyaka riri ku butegetsi kandi bahagarikiwe nubuyobozi. Umubare wAbatutsi bishwe muri Perefegitura ya Gikongoro muri izo mpera za 63 uri hagati yibihumbi icumi(umubare watanzwe nikinyamakuru la croix, nibihumbi 15, ikigereranyo cyatanzwe nikinyamakuru informations catholiques Internationales. Si icyo kinyamakuru cyonyine cyavuze kuri ubwo bwicanyi. Umusuwisi Denis-Gille Vuillemin wari impuguke ya UNESCO yigisha mu rwunge rwAmashuri rwa Butare yinubiye ubwo bwicanyi ati: ntibikinshobokeye gukomeza gukorana na guverinoma ishinjwa Jenoside, cyangwa ubufatanyacyaha muri Jenoside() sinshobora gukomeza kwifatanya na benshi mu Banyaburayi bari hano barebera ibihabera(.), nakomeza gute kwigisha mu rwego rwa UNESCO mugihe mu ishuri ryanjye hari abanyeshuri bishwe ku mpamvu yonyine yuko ari Abatutsi(), ubwicanyi bubera mu ntara ya Gikongoro bwo ni Jenoside. Naho radio Vatikani mu makuru yayo yo kuwa 10 Gashyantare 1964 yatangaje ko kuva kuri Jenoside Abayahudi bakorewe na Hitler, Jenoside ihereye ruhande(gnocide systmatique), irimo kubera mu mutima wAfurika, ibihumbi nibihumbi byabantu bapfa buri munsi, abatutsi ntibafite kivugira, kandi nkuko byemezwa nabamisiyoneri babaporotesitanti abatutsi bagera ku bihumbi 150 bahungiye mu Burundi no mu bihugu byibituranyi bakeneye gufashwa byihutirwa. Abatangabuhamya baganiriye na Nkaka (barokotse Jenoside yakorewe Abatutsi nubwo bwicanyi bwo muri iyo myaka ya za 60) bavuze ko basanga buriya bwicanyi bwarateguwe na guverinoma (yariho). Naho umuzungu witwa Luc de Heusch, wigisha muri Kaminuza yigenga ya Bruxelles(Universit libre de Bruxelles), we yemeje ko hari abajyanama mu bya tekiniki bababiligi bari inyuma yuriya mwuka mubi winzangano zamoko wari mu Rwanda. Nkaka yerekana uruhare rwa Koloneli Logist, na mbere yibyo bitero byInyenzi byo muri 63, urwo ruhare rukaba rwivugirwa na Nyirubwite aho avuga ko ku itariki ya 25 Mutarama 1961 yasabwe ubufasha nabashakaga gutangaza ishingwa rya Repubulika, ubwo bufasha akaba yarabubahaye yishingira umutekano wabari kuza guhurira i Gitarama no gutangaza ishingwa rya Repubulika ku itariki ya 28 Mutarama 1961, na nyuma akemera ko Abatutsi bari mu myanya mu buryo bwemewe namategeko bahirikwa nubuyobozi bwari bumaze gushyirwaho mu buryo butemewe namategeko. Inama Nkuru yagateganyo yari ya r a s hy i z w e h o namabwiriza yo kuwa 18 Ukwakira 1960 yari ihuriweho namashyaka yose yari yagize uruhare mu matora ya Komine yo mu mpera z1960. Uwanditse iyi nyandiko akerekana ko kuba ishyaka rya Rader(ishyaka UNAR ryo ryari ryarivanye muri ayo matora y1960) ritaragaye aho i Gitarama, ahubwo hakagaragara gusa amashyaka yitwaga ayAbahutu bigaragaza irondabwoko ryari rishyigikiye inzego zari kuva muri ririya huriro ryi Gitarama Si Koloneli Logist gusa uvugwa, uwanditse iyi nyandiko anagaragaza ko nintumwa yoherejwe mu Rwanda baganiriye na Nkaka da na Loni yari yarashyizweho nUmunyamabanga mukuru wUmuryango wAbibumbye kuyobora Komisiyo ya Loni yashyiriweho uRwanda nuBurundi, bwana Max Doxinville ataranzwe no kugaragariza uwo Muryango uko ibibazo byari biteye. Imyitwarire ye ikaba yaragiye ihindagurika. Ubwo muri raporo yari yatanze muri Werurwe 61 yari yagaragaje ko ubutegetsi bwavuye muri kudeta ya Gitarama, ari ubutegetsi bwigitugu bwishyaka rishingiye ku bwoko, akaba yaragaragazaga impungenge ku mibereho iri imbere yAbatutsi, iyo yashyikirije Umunyamabanga mukuru wa Loni mu ntangiriro za 94 yo yashyigikiraga ugutsinda amatora gusesuye kwAbahutu mu matora ya 60-61, ntitinde ku bikorwa byubwicanyi byakorewe abari mu ishyaka rya UNAR, nAbatutsi muri rusange, ahubwo igasaba abaturage bo mu Burundi no mu Rwanda kwemera ibyavuye muri ayo matora. Ashingiye ku butumwa bwAbepisikopi buRwanda bwashyizwe ahagaragara muri Mutarama 1964, Nkaka agaragaza ko Abepisikopi gatolika bamaganye koko ubwicanyi bushingiye ku moko bwakorerwaga muri Gikongoro, ariko bakemeza ko ba nyirabayazana ari Abanyarwanda bari hanze, nabari mu gihugu babashyigikiye, emwe banemeza ko Inyenzi zanateye ziturutse i Burundi zigahingukira mu Bufundu zishaka kwigarurira Nyanza na Gitarama. Ikindi kigarukwaho ni isano riri hagati yubwicanyi bwakorewe Abatutsi muri Gikongoro nugutsinda amatora ya Komini kwishyaka UNAR muri Komini Nyabisindu mu mwaka w1963. Mu matora ya Komini yo muri

Nkaka agaragaza ko nyuma yigitero cyInyenzi cyo mu Bugesera cyo kuwa 21 Ukuboza 1963, uwari Perezida yafashe ijambo imbere yInteko ishinga amategeko, abamenyesha ko mu maperefegitura yose yohereje abaminisitiri kugira ngo bahagararire ishyirwaho rya za Komite zabasivile zo kwitabara(comits civils dautodfense). Ngo ni muri urwo rwego Uwari Minisitiri wubuhinzi, Nkezabera Damien, yoherejwe muyahoze ari Perefegitura ya Gikongoro yayoborwaga na Perefe Nkeramugaba Andr we wumvaga ko kwitabara ari ukwica Abatutsi. Ubwicanyi bwakurikiyeho aho muri Gikongoro, nkuko Nkaka abivuga, bwatangajwe nikinyamakuru kitwa tmoignage chrtien cyasohotse ku itariki ya 25 Ukuboza 1963 kivuga kiti: (ikiriho), ni ukurimbura abaturage bose bAbatutsi bo muri Perefegitura ya Gikongoro(), ubwo bwicanyi ababukora ni abaturage bose bAbahutu, abakirisitu kimwe nabapagani, abakateshisiti kimwe nabigishwa, barangajwe
16

Icyizere N20, Gicurasi 2012

TWARABASOMEYE

Ibitero byInyenzi mu Bugesera byo muri 63 byabaye urwitwazo rwo kumara Abatutsi mu Bufundu
Ibikurikira urup 16

Kanama 1963 Ishyaka UNAR ryabashije gutoresha umukandida waryo ku mwanya wa Burugumesitiri wa Komini Nyabisindu, wegukana nimyanya itandatu ku icumi yAbajyanama ba Komini. Umwanditsi agaragaza ko ishyaka ryari ku butegetsi ritashakaga ko urugero rwavuye muri Komini Nyabisindu rwakwira mu yandi Makomini yari agize Ubufundu nUbunyambiriri, cyane cyane ko Ubufundu, nkuko hari abandi babyanditseho butari bwarayobotse uko byifuzwaga amatwara ya

revolisiyo ya 59 ahanini bitewe ngo nuko bwari buturanye ni Bwami, kandi butuyemo umubare munini wAbatutsi. Ugutsinda ayo matora, nkuko bisobanurwa, byarakaje ishyaka ryari ku butegetsi, nkuko byatangajwe mu kanyamakuru ka UNAR kitwa UNITE: Abapolisi bigihugu barangajwe imbere nabarwanashyaka ba MDR-PARMEHUTU, barafata bagafunga kandi bakica rubozo abarwanashyaka bimena bacu(), ingo zabo zidafite kirengera zigasigara zisahurwa. Nkaka akemeza ko ubwicanyi bwakorewe

Abatutsi ba Gikongoro mu mwaka wa 1963 bwanashingiye kuri iyo sura yo kutayoboka umurongo wakomotse kucyo bise revolisiyo ya 59, no kuri uko gutsinda amatora kwa UNAR muri Komini Nyabisindu. Iyo ntsinzi ya UNAR yaba ngo yaratumye uwari Perezida wInteko ishinga amategeko Rugira Amandin atakaza umwanya we kuko ngo atakoze ibishoboka byose ngo abuze itsinzi ya UNAR kandi, kubera ko ngo yagombaga kugaragaza umurava udasanzwe wo kwerekana ko yayobotse MDR PARMEHUTU abivanye ku mutima,

kuko yahoze ngo ari umwe mu bari bagize Inama Nkuru yigihugu(Conseil Suprieur du pays). Naho ku rundi runde uwagize umurava mu bwicanyi bwAbatutsi bwaho i Gikongoro ariwe Nkeramugaba Andr wari Perefe akaba yarabiherewe igihembo kuko mu matora yabadepite yo muri 65 yashyizwe ku mwanya wa mbere kuri liste ya MDR PARMEHUTU agatorwa ku majwi menshi. Usomye inyandiko yanditswe na Nkaka Raphal yasohotse muri Dialogue 198 abona ukuntu ubwicanyi bwakorewe Abatutsi kugeza kuri

Jenoside yakorewe Abatutsi bukomoka muri politiki iryanisha amoko yadukanywe nabashinze ishyaka rya PARMEHUTU, akabona ariko nizindi ngufu zabateye ingabo mu bitugu muri iyo politiki mbi yica. Umuntu yavugamo ubutegetsi bwa gikoloni, ubuyobozi bwa Kiliziya Gatolika ndetse numuryango wAbibumbye wagiye umenyeshwa ubwicanyi bwakorerwaga Abatutsi mu Rwanda ariko ntibibuze amatora yabaga akurikira ubwicanyi bukomeye guhabwa umugisha no kwemerwa. Byegeranyijwe na Antoine Rwagahirima

Nyanza: Imibiri 1270 yabazize Jenoside yakorewe Abatutsi yashyinguwe mu cyubahiro


ababo mu cyubahiro ku wa 20 Gicurasi 2012 yasabye ubuyobozi bwAkarere ka Nyanza ko mu ngengo yimari yAkarere yumwaka utaha hazatekerezwa uburyo bwo kunoza imyubakire yurwo rwibutso bashyinguyemo kuko rutari rwuzura. aho yabasabye ko igihe bazumva ko nabo babazana kubashyingura hamwe nabandi bazabibamenyesha bakabibafashamo. Ntawukuriryayo Jean Damascne, Perezida wa Sena ari nawe wari umushyitsi mukuru muri uwo muhango yasabye abaturage bAkarere ka Nyanza kurushaho guha uburere abana babo babatoza umuco wamahoro, kugira ngo ibyabaye bitazongera, yasabye abayobozi bo mu nzego zose kugira imyitwarire ikwiye birinda icyo ari cyose cyabiba amacakubiri mu bantu. Ibyo yabivuze ubwo yagaragazaga uko ubuyobozi bwariho mbere ya Jenoside bwayiteguye bubiba amacakubiri numwiryane mu bantu. Gahunda yo gushyingura mu cyubahiro imibiri yinzirakarengane zazize Jenoside yakorewe abatutsi muri Mata 1994 mu Karere ka Nyanza, yagombaga gukomeza no mu yindi Mirenge. Umurenge wagombaga gukurikiraho ni uwa Cyabakamyi. Inkuru dukesha : Izuba Rirashe
17

Kambanda Rucweri mu ijambo yagejeje ku bari Imibiri 1 270 yinzirakarengane zazize bitabiriye uwo muhango, Jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994 yagaragaje ko nubwo , yashyinguwe mu cyubahiro mu Murenge hari abemeye gukura wa Muyira, mu Karere ka Nyanza , aho 1 100 imibiri yababo aho muriyo yakuwe mu Murenge wa Kibirizi nuwa bari barabashyinguye Kigoma. bakemera kujya kubashyingura mu a m b a n d a uhagarariye imiryango rwibutso, ko hakiri Rucweri wari yabari baje gushyingura abandi batari babyemera,

Gushyingura mu cyubahiro abazize Jenoside ni ukubasubiza agaciro bambuwe.

Icyizere N20, Gicurasi 2012

Kurwanya jenoside ningengabitekerezo


I. Jenoside ni iki? Jenoside ni ubwicanyi bugamije kurimbura imbaga yabantu bafite icyo bahuriyeho gishobora kuba: ubwoko, idini, akarere , isura, ibara ryuruhu, igitsina, ubwenegihugu, inkomoko, ururimi, ibitekerezo bya politike nibindi hashyirwa mu bikorwa umugambi uba warateguwe. Icyitonderwa: Kugira ngo Jenoside ishoboke igomba kuba ishyigikiwe na Leta. A.Bumwe mu buryo bukoreshwa muri Jenoside 1 . Kw i c a ( u r u g e r o ) : A b a y a h u d i , Abanyarumeniya, Abatutsi; 2.Gukomeretsa imibiri nimitima(Gusambanya ku gahato, iyicarubozo, kwanduza indwara zikomeye nka Sida,...); 3.Gushyira ahantu mu bujyahabi bwatuma bashira (urugero: Abatutsi bimuriwe mu ishyamba ririmo tsetse mu Bugesera,...); 4.Gushyiraho uburyo bubuza kubyara kugira ngo bazasige ubusa; bityo bashire burundu. 5.Kwambura abantu abana babo bagahabwa abandi babyeyi batababyaye (Assimilation force). B. Ibitekerezo rusange kuri Jenoside Jenoside itandukanye nibindi byaha byubugome nkibyaha byo mu ntambara nibindi byaha byibasira inyokomuntu, kuko byo biba bikomoka kuri iyo ntambara, mu gihe abicwa muri Jenoside bo baba bazira uko baremwe gusa. Jenoside iteka ishingira ku ivangura ritegurwa rikanashyirwa mu nzego, rigahabwa intebe, rikagirwa umurongo ngenderwaho wIgihugu. C. Uko jenoside itegurwa nuko ishyirwa mu bikorwa (Etapes du gnocide / Stages of genocide).
18

AMAKURU

1. Gucamo abantu ibice (Classification) kwandika Hutu/Tutsi mu Ndangamuntu,kwigisha ko badakomoka hamwe, kubasumbanya etc.); 2. Kubaha ibibaranga (Symbolisation) Ba mazuru, ba runyunyusi barangwa nubugome, ubuhake, uburyarya, etc. 3. Kubambura ubumuntu (Deshumanisation) Kubita inzoka, Inyenzi, kuvuga ko bafite imirizo, Amatwi atendera, gutanga uburenganzira bwo kwica, guhemba abishe etc). 4. Kwishyira hamwe kwabicanyi (Organization) Hutu power, Interahamwe, gushyiraho inzego zabicanyi, gukwiza ibikoresho, ubukangurambaga bwabicanyi, gukora lisiti zabicwa no kuzitangaza etc. 5. Gutanya abagomba kwicwa nabazabica (Polarisation) umwanzi wacu ni umwe! (Umututsi). 6. Kwitegura (Preparation) Amaradiyo RTLM, Lisiti zibyitso, nizabagomba kwicwa, gutegura ingabo, gutoza imitwe yabicanyi no kuyimara ubwoba, kugerageza ubwicanyi, kuvuga ko hagiye kuba akantu: mwitegure!, etc. 7 . G u t s e m b a (Extermination) Abazavuka bazabaze uko Umututsi yasaga! 8. Guhakana Jenoside. (Denial/Ngationisme/ Rvisionisme)-Double Jenoside, Urupfu rwumubyeyi Habyarimana, kwitabara etc. D. Ibindi byerekana ko Jenoside yateguwe -Hashyizweho imitwe yabicanyi: .Rseau zero, .Amasasu -Hatanzwe intwaro, zikwirakwizwa nabayobozi mu baturage bagamijwe gutsemba Abatutsi, -Hashyizwe bariyeri nyinshi hagamijwe kubuza Abatutsi guhunga, -Hahoreshejwe amayeri yo guhuriza (gukusanyiriza)

Abatutsi hamwe mu bigo no mu masengero kugira ngo biborohere kubica, -Habaye ubwicanyi bunyuranye imbere ya 1994, buyobowe nabayobozi ba gisiviri nabagisirikare: 1. I Kibirira mu 1990, 2. I Murambi mu 1990, 3. Mu Mutara mu 1990, 4. Mu Bigogwe (Abagogwe) mu 1991, 5. I Nasho mu 1990-91, 6. Mu Bugesera mu 1992, 7. I Kibuye mu 1992, 8. Ku Gisenyi mu 1993. II. Ingengabitekerezo ni iki? 1.Ingengabitekerezo ni umurongo mugari wibitekerezo biyobora imyumvire yabayihuriyeho bigamije guhindura imyitwarire yabo nibikorwa byabo mu buryo burambye. Ingengabitekerezo ishobora kuba nziza cyangwa mbi; 2.Ingengabitekerezo ya Jenoside igizwe nimyemerere, imitekerereze nimyumvire biba bigamije cyangwa biganisha ku irimburwa ryabantu bafite icyo bahuriyeho. Igaragarira mu myifatire, imvugo, inyandiko, imikorere, amarenga nibindi; 3.Abahuriye ku ngengabitekerezo ya Jenoside bemera ko ibintu byamera neza ari uko barimbuye burundu abo bita abanzi babo, ari nabo babonamo kuba ba nyirabayazana bibibazo baba bafite; 4. Ingengabitekerezo ya Jenoside ibaho mbere ya Jenoside, muri Jenoside na nyuma yayo; 5. Hari aho yaba ntihabe Jenoside ariko nta haba Jenoside hatari kandi hatabanje ingengabitekerezo yayo. A.Uko ingengabitekerezo ya Jenoside yagaragaye mu Rwanda Politiki yivangura, amacakubiri nakarengane; Guhimbira abantu ibibaranga (Dfinition des strotypes) ; Amategeko icumi yabahutu (Gitera na Kangura);

Ibinyamakuru, Radiyo (Kangura, RTLM,......) Imvugo yabanyapolitiki nabandi bayobozi (Lon Mugesera, Kayibanda, Habyarimana, Bagosora,...). B. Umwihariko wa Jenoside yAbatutsi mu Rwanda Abantu benshi cyane bishwe mu gihe gito cyane (Abarenze 1.000.000 mu minsi 100 gusa). Abaturage basanzwe kandi benshi cyane bishe bagenzi babo baturanye ku misozi, basangiraga, basenganaga, bashyingiranaga etc. Abicwaga nabicaga bari bahuje umuco nururimi. Abaturage bishe nabo bafitanye isano rya hafi. Hakoreshejwe intwaro za gakondo zitica vuba nkubuhiri, ubufuni etc.. hagamijwe gushinyagura. Hakoreshejwe ubugome bukabije (Kwicukurira no kwihamba, gukubita abana ku nkuta, kwanduza SIDA,kurya abantu no kunywa amaraso, etc). Inzego zose za Leta, amadini nimiryango inyuranye zagize uruhare mu bwicanyi. Amahanga na LONI batereranye u Rwanda kandi bahari! C. Uburyo bwo guhakana no gupfobya Jenoside

cyabari mu gihugu biganjemo abahunga kubazwa ibyo bakoze. U m u t e k a n o wahungabanyijwe nabacengezi biganjemo abakoze Jenoside. Isura yIgihugu nabagituye yaragayitse mu rwego mpuzamahanga. I m i b a n i r e yAbanyarwanda yasubiye inyuma. Ihungabana nihahamuka ryabarokotse Jenoside. Ibikomere bikomeye ku mibiri no ku mitima byabarokotse Jenoside. Umubare munini wabatishoboye (Inshike, imfubyi zibana, abapfakazi etc). Ubwandu bwa SIDA bwariyongereye. Abana bavutse ku babyeyi batabashaka kuko batewe inda nabicanyi. Abasenyewe amazu nindi mitungo. Ubukungu bwIgihugu bwarahungabanye Imfungwa nyinshi zirenze cyane amagereza asanzwe kandi no kuzitunga bivuna Leta, izindi zikaba zifungiwe mu mahanga nibindi

E. Ingamba zo kurwanya Jenoside ningengabitekerezo yayo - K u y i r i n d a (Prvention) binyuze mu .Guhakana ko yabayeho bukangurambaga, .Kuyita andi mazina - Guca umuco wo kudahana (amahano, ibyabaye etc) no gucira imanza abakoze .Kuvuga ko byari Jenoside, intambara, ubwicanyi -Kwibuka no gushyiraho .Kuvuga ko byari uburakari inzibutso, bwabahutu kubera urupfu -Gushinga ibigo bikora rwumubyeyi ubushakashatsi kuri .Kuvuga ko habaye double Jenoside, gnocide -Gushyiraho amategeko .Kurwanya kwibuka ahana icyaha cya Jenoside .Gufata nabi inzibutso ningengabitekerezo yayo, .Gutoteza no kwica -Gushishikariza abacitse ku icumu ibindi bihugu kwibuka, .Guceceka no kubuza gushyiraho amategeko abandi gutanga ubuhamya ahana Jenoside yakorewe muri Gacaca nahandi abatutsi namategeko D. Ingaruka za Jenoside ahana ingengabitekerezo ya mu Rwanda Jenoside. Gupfusha abantu barenze miliyoni kandi bingeri zose. Komeza urup19 Ubuhunzi bwabarenze Icyizere N20, Gicurasi 2012

AMAKURU

Imiryango yabari abakozi bamavuriro akorana nibitaro bya Kirehe yagabiwe inka 5
uwo munsi, iyo miryango yizo nzirakarengane bari kumwe nabashyitsi batandukanye kandi barangajwe imbere n umuyobozi wibyo bitaro, berekeje ku kiraro aho beretswe inka eshanu zinzungu zari zibagenewe. Dr Saleh yavuze ko ari intangiriro, ko bazakomeza kuba hafi yiyo miryango asaba kandi abakozi bagenzi be ndetse niyo miryango kumva ko ari abavandimwe. Umwe mu bafashe ijambo uhagarariye iyo miryango yavuze ko ashimishijwe nicyo gikorwa Kirehe Hospital yakoze yibuka abantu babo bazize Jenoside byumwihariko ko aruhutse byinshi byamuremereraga mu mutima.Ngo yajyaga yumva za Ministeri zimwe nibigo bimwe byibuka abakozi babo akumva agahinda karamwishe kuko ntawibukaga umugabo we. Byumwihariko akibaza niba ntacyo yari amariye ibitaro ku buryo kumubura nta cyuho byateye kuko yumvaga ko kuba atibukwa nabakozi bagenzi be aricyo bivuze. Muri rusange abibukiwe ababo nibitaro bavuze ko bibakuye ahantu kure, ko bumva bungutse abavandimwe ba hafi ko kuba babonye abantu babafasha kwibuka abavandimwe babo byumwihariko ari ikintu gikomeye kuri bo. Banongeye gushima (mu ijwi ryuwo mugenzi wabo wafashe ijambo)impano bahawe nibitaro bavuga ko ari impano ifite icyo isobanuye kuri bo, ko batumvaga ko ubuyobozi bwibitaro bwabatekerazagaho bigeze aho kubagabira. Byaberetse ko nubwo bafite inshigano zikomeye zo kwita ku barwayi, nabo batabibagiwe babaga mu bitekerezo byabo. Insanganyamatsiko yuyu mwaka TWIGIRE KU MATEKA TWUBAKA EJO HAZAZA HEZAirareba buri munyarwanda nta numwe uvuyemo. Twese(abanyarwanda) muri urwo rugendo nta numwe usigaye tube hafi ya bariya bacitse ku icumu tugerageza kubaha impano zibafasha kwifasha. Bake basigaye tubegere kugira ngo nabo badatangwa mu iterambere ryigihugu cyacu maze twiyubakire u Rwanda rwiza ruzira umuze. INATEK:Urugero mu Karere ka Ngoma Nyuma yubumenyi butangirwa muri iri shuli rikuru mu mashami yaryo atandukanye bwindashyikirwa hari nibindi iki kigo gishobora kwigirwaho nibigo bya Leta cyangwa ibyigenga bikorera muri aka Karere cyangwa nahandi icyo gikorwa INATEK yagize ngaruka mwaka cyaba kitaragera. Mu mwaka wa 2009 INATEK yifatanyije nizindi kaminuza namashuri makuru basura urwibutso rwa Jenoside rwa Murambi bahasiga inkunga ingana na miliyoni imwe yamafaranga yu Rwanda(1000.000). Muri 2010 Iri shuli ryasuye urwibutso rwa Kigali (Gisozi). Bahatanze inkunga ingana nibihumbi maganatanu byu Rwanda(500.000). Abari bagiyeyo bahungukiye byinshi kuko basobanuriwe amateka yaranze igihugu cyacu cyane cyane ayaganishije kuri Jenoside.Abari muri iryo tsinda bavuze ko bungutse byinshi batari bazi ku mateka mabi yaranze u Rwanda ko batazongera kugwa mu ruzi barwita ikiziba,ngo amaco yose yakoreshejwe mu gutegura jenoside bayabonye kandi ibuye ryagaragaye ntiriba rikishe isuka. Muri 2011 hasuwe urwibutso rwa Rukumberi hasurwa abacitse ku icumu bemererwa gusanirwa amazu atandatu . icyo gikorwa kikaba cyarahawe agaciro ka 3.000.000. (Ayo mafaranga yatanzwe kuwa 11 gicurasi 2012 ubwo umuyobozi wiryo shuli Dr.Abb KAREKEZI Dominique yaherezaga chque ya 3.000.000 abahagarariye ARG). Iki kigo kandi mu gikorwa cyo gukusanya inkunga yo kubaka urwibutso rwa Rukumberi cyabereye muri Hotel Hilltop 2011, cyari cyemeye milioni imwe yamafaranga yu Rwanda(1000.000) ku ikubitiro, hanyuma bavuga ko uko ubushobozi buzagenda buboneka bazakurikirana iki gikorwa bagaragaza uruhare rwabo. Muri uyu mwaka, ku wa 11 Gicurasi INATEK(abakozi nabanyeshuli bahagarariye abandi) yasuye inzibutso zi Bugesera (Nyamata&Ntarama) . Yatanze inkunga ingana nibihumbi magana atanu kuri buri rwibutso(500000frws), ubwo batanze 1.000.000 yose hamwe. Basobanuriwe itegurwa rya Jenoside mu Karere ka Bugesera nuko hagiye habera igerageza ryayo, babwirwa uburyo Abatutsi biciwe urwagashinyaguro kuri paroisse ya Nyamata no kuri centrale Ntarama mu gihe cya Jenoside, banerekwa ibimenyetso bya jenoside biri muri izo nzibutso. Dr Abbe KAREKEZI Dominique yavuze ko babajwe nibyabereye i Bugesera kandi ko INATEK igiye gufatanya nabandi banyarwanda kurwanya icyatuma amahano nkayo babonye yongera kuba mu Rwanda nahandi. Kuri izi nzibutso havugiwe isengesho ryo gusabira izo nzirakarengane riyobowe na Padiri KAREKEZI. Jeanne Claudine Gasengayire CNLG/Ngoma&Kirehe
19

Ni mu muhango wo kwibuka abakozi, abarwayi nabarwaza batanu bo mu bigo nderabuzima bikorana nibitaro bya Kirehe bazize Jenoside yakorewe Abatutsi wabereye ku bitaro bya Kirehe tariki 04/05/2012.
Muri uyu muhango Umuyobozi wibitaro bya Kirehe, Dr Saleh Niyonzima yasobanuye ko icyo gikorwa ari ubwa mbere kibaye mu bitaro bya Kirehe kandi ko kizakomeza anasaba ababa bazi amateka yabo bibukwaga ko bazayabagezaho. Uyu muhango washojwe nigikorwa cyo kuremera imiryango yabo bantu batanu bibukwaga. Kuri

Kurwanya jenoside ningengabitekerezo


Ibikurikira urup 18

F. Stereotypes selon magazine golias no 48-49

(Imvugo namagambo yarekana amacakubiri) Tutsi Hamite Noble Envahisseur Fodal leveur Aristocrate Seigneur Oppresseur Grand, Beau Intelligent, rus Paresseux Menteur n Faux noir Rival du blanc, anti-blanc Communiste
III. Uruhare rwa buri muturarwanda 1. Kwemera ko mu Rwanda habaye Jenoside no guharanira ko itazongera kubaho ukundi; 2.Kwirinda guhakana cyangwa gupfobya Jenoside; 3.Kwemera guhangana ningaruka za Jenoside (FARG, IBUKA, AVEGA, Kwibuka Jenoside, icyunamo, Gacaca); 4. Gufasha abagifite ingengabitekerezo ya Jenoside guhinduka no guhana abayitsimbarayeho;

Hutu Bantu Roturier Indigne Serf Cultivateur Paysan Esclave Opprim Petit ngre, simpliste Singe peine dgrossi Travailleur docile, corvable merci Authentique Autochtone Ami du blanc Bon chrtien
5. Kurangwa nimitekerereze, imyumvire, imikorere nimyitwarire izira ivangura iryo ariryo ryose mu bikorwa bya buri munsi; 6. Kubahiriza uburenganzira bwa muntu: kubaho, kumvwa no gukemurirwa ibibazo, kwemera ibitekerezo bitandukanye, 7. Gutoza abana nabo tubana kubahiriza uburenganzira bwabandi no kwirinda ivangura namacakubiri (abagabo, abana, urubyiruko nabandi tubana mu miryango, abo dukorana kimwe nabo turi hamwe mu mashyirahamwe,). 8. Nibindi. UMWANZURO Abaturarwanda bose dufatanyije, tugomba kurwanya no kurandura ingengabitekerezo ya Jenoside kuko Jenoside isenya Igihugu kandi ikaba nta muntu numwe itagiraho ingaruka Byateguwe na Komisiyo yIgihugu yo kurwanya Jenoside (CNLG)

Icyizere N20, Gicurasi 2012

IBUKA, AMAGANA URWANYE JENOSIDE

Amakuru anyuranye yo mu Karere ka Rulindo


mu bibazo bakira mu kazi kabo harimo nibyabana bimfubyi za Jenoside, birimo kutabona ubufasha baba bakeneye ndetse no kuba hari bamwe batarabona amacumbi kugeza nuyu munsi. Yavuze ko bibabaje kuba abo bana batarabona amacumbi cyangwa ubundi bufasha, asaba ubuyobozi kubaba hafi bakabafasha kwiyubaka no kugarura icyizere cyejo hazaza.
Perezida wInteko Ishinga Amategeko, Umutwe wAbadepite Hon. Mukantabana Rose ari kumwe na Visi Perezida Hon. Kalisa Evariste nUmukuru wIntara yAmajyaruguru Bwana Bosenibamwe Aim.

ari iyaturutse mu Mirenge ya Burega, Kinzuzi na Murambi. Uwo muhango w i t a b i r i w e nabaturage ndetse ninshuti zAkarere nAbanyacyubahiro batandukanye, aribo U m u nya m a b a n g a n s h i n g w a b i ko r w a w I n t a r a y A m a j ya r u g u r u , abahagarariye Ingabo, ndetse na Polisi. U b u t u m w a bwatangiwe kuri urwo rwibutso bwasabaga ababuze ababo gukomeza kwihangana, kandi ko nabagifite amakuru yaho imibiri yabazize Jenoside yaba ikiri bahagaragaza maze nayo igashyingurwa mu cyubahiro.

I Rusiga, imibiri 72 yabazize Jenoside yashyinguwe mu Cyubahiro Ku itariki ya 29/04/2012,ku rwibutso rwa Jenoside ruri mu Murenge wa Rusiga, mu Mudugudu wa Gako, Akagari ka Rwintare, Akarere ka Rulindo hashyinguwe mu cyubahiro imibiri yabantu 72 bazize Jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994. Uwo muhango wari witabiriwe nabaturage bAkarere ka Rulindo, inshuti zabo ndetse nabanyacyubahiro batandukanye barimo Perezidante ndetse na Visi Perezida bInteko Ishinga amategeko U m u t w e wAbadepite,

Guverineri wIntara y A m a j ya r u g u r u , Bosenibamwe Aim, Umuyobozi wAkarere ka Rulindo ndetse n a b a h a g a r a r i ye inzego zumutekano.

bataje gushyingura. nuzajya arusura azajya abasha Tariki ya 12/05/2012 Basabye kandi kumenya ibyabaye ku rwibutso rwa abaturage kuvugisha muri Jenoside Jenoside rwa Mvuzo ukuri ku byabaye yakorewe Abatutsi ruri mu Murenge wa muri jenoside, bityo muri Mata 1994. Murambi, Akagari ka hakandikwa amateka Mu ijambo rye, Mvuzo hashyinguwe U WA M A H O R O nyakuri yibyabaye Perezidante wInteko imibiri itandatu(6) E S P E R A N C E kandi agashyirwa Ishinga amategeko CNLG/ Gicumbi yabazize Jenoside U b u t u m w a mu nzu yamateka umutwe wAbadepite R u l i n d o muri Mata 1994. b u t a n d u k a n y e yurwibutso ku buryo yavuze ko bimwe Iyo mibiri ikaba bwahatangiwe, bwagarutse ku gushishikariza Abanyarwanda muri rusange gutanga amakuru yibyabaye muri Jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994. Abayobozi bashishikarije abaturage gutanga amakuru yaho imibiri itaraboneka iherereye bityo i m i r y a n g o yabo ikabasha kubashyingura mu cyubahiro kibakwiye, maze abantu bakajya baza ku Rwibutso baje kwibuka ariko Bashyinguye mu cyubahiro imibiri 72 yabazize Jenoside yakorewe Abatutsi

Imibiri itandatu yashyinguwe mu rwibutso rwa Mvuzo

TWIGIRE KU MATEKA TWUBAKA EJO HAZAZA

Вам также может понравиться