1.

Savremena definicija u linosti, po naem shvatanju obuhvata ljudskoj prirodi :

osam domena o

1. domen znanja (istraivanjima treba utvrditi koliko na linost utie intrapsihika, kulturna i bioloka sfera razvoja) 2. dispozicijska domena (istraivanja trebaju utvrditi kolike su razlike meu pojedincima u osobinama linosti mehanizmima i slino) 3. bioloke domene (obuhvataju genetike, psihofiziologiju i evoluciju u razvoju linosti) 4. intrapsihika doemna (bavi se unutarnjim mehanizmima linosti kao to su npr., znaaj nesvjesnog nivoa ili znaaj svjesnog nivoa u razvoju linosti) 5. kognitivno doivljajna sfera razvoja (obuhvata kognitivne sposobnosti i subjektivni doivljaj i uvjerenja o sebi, drugima i sredini) 6. socijalna i kulturna domena obuhvata uticaj socijalne i kulturne domene u razvoju 7. domene prilagoavanja linosti okolini, odnsono na promjene 8. interakcijska domena koja odreuje uticaj interakcije individue sa drugima i sredinom 2.U definiranju linosti psiholozi koriste tri razine analize linosti. Navesti i kratko ih pojasniti? .Imamo tri razine analize linosti i to: 1.Jednako svim drugima(razina ljuske prirode) 2.Jednako nekim drugima(razina individualnim i grupnih razlika) 3.Razliitost od svih drugih(razina individualne jedinstvenosi) Prva razina analize linosti opisuje ljusku prirodu openito-osobine i mehanizme linosti koji su tipini za nau vrstu,te koje posjeduje svatko. Druga razina linosti odnosi se na individualne i grupne razlike.Neki ljudi su drutveni i vole zabave,drugi perfiraju veeri provedeni u mirnom itanju. Ne postoje dva pojedinca koji imaju indentinu linost.

3. Navesti osnovnu razliku izmeu receptora i efektora i to objasni na jednom primjeru . Receptori prestavljaju pojedine organe ili ivane zavretke koji imaju znaajnu ulogu u primanju informacija.U odnosu na poloaj razlikujemo: Eksteroceptori,Proprioceptori,Interoceptori. Efektori prestavljaju organe ili pojedine sisteme organa koji izvravaju pojedine aktivnosti vrei korekciju i regulaciju drugih aktivnosti i prestavljaju odgovor organizma na pojedini poticaj iz okoline.Razlikujemo :Miie,lijezde, 4.Objasni tri znaajna koncepta za razumijevanje linosti? 1.Darwinov koncept ovjeka kao bia evolucije 2.Koncept ovjeka kao drutvenog bia 3.Koncept ovjeka kao nesvjesnog bia Na osnovu prvog koncepta karakteristike ovjekovog ponaanja povezuju se sa aspektima ponaanja niih vrsta.Ovaj koncept ima naglasak na instiktima i nagonima kao onima koji odreuju razvoj ifunkcionianje linosti.Na osnovu ovog koncepta je i nastala homeostatska teorija. Drugi koncept podrava teoretski pristup socijalnog detrminizma koji zastupa da je

ovjekovo ponaanje odreeno stavovima i zakonima koji vladaju u pojedinom drutvu.Ovaj koncept je dobio novo znaenje u svom razvoju attachment teorija ili teorije emocionalne veza. Trei koncept otkria nesvjesnog odreeno je Freudovom interpretacijom Charcotovog zapaanja u radu sa hipnozom.Iskustvom hipnoske terapije nastala je psihoanaliza koja ima ljeidbeni zadatak da nesvjesno pretvori u svjesno. 5.Navedi i objasni osnovnu razliku izmeu kortikalnog i subkortikalnog dijela mozga? Kortikalni dio sainjava kora velikog mozga ili tzv. Nad-mozak koji ima znaajnu ulogu u formiranju viih intelektualnih funkcija (apstraktno miljenje). Subkortikalni dio prestavlja pojedinih jezgri ili strukturu ispod Korteksta ,tzv. Starog mozga ,koji putem utiu na funkciju unutarnji

struktura (talamus,hipotalamus)

organa.Kortikalni dio ima znaajnu ulogu u svjesnoj, loginoj aktivnosti, dok subkortikalni dio ima znaajnu ulogu u emocionalnom dijelu aktivnosti individue. 6. Koja je osnovna razlika izmeu simpatikusa i parasimpatikusa? - Simpatikus pojaava aktivnost organa, ubrzava rad srca, suava krvne sudove, poveava pritisak, ubrzava disanje, podstie izluivanje hormona (posebno adrenalina), koi rad probavnih organa. - Parasimpatikus suprotno reaguje od simpatikusa tako to usporava rad srca, iri krvne sudove, smjanjuje pritisak, podstie rad probavnih organa, tedi energiju i odmara organizam. - Oba ova dijela su meusobno suprostavljena a njhova ravnotea je uslov za rad unutranjih organa, i svaki poremeaj ravnotee dovodi do oboljenja unutranjih organa. 7. Od ega se sastoji neuron, i navedi osnovne funkcije sastavnih elemenata neurona? a) stanino tijelo (soma) koristi kisik i hranjive tvari kako bi proizvelo energiju za rad stanica b) dendriti kratka vlakna preko kojih neuron prima poruku od susjednog neurona c) aksoni dugaki tanki dio ivane stanice koji prenosi impulse na druge neurone preko razgranatih nastavaka zvanih aksonski zavreci. 8. Navedi funkciju ivanog sistema? - Regulie rad organa i usklauje funkcije organizmu, - Omoguuje realitetne veze izmeu organizma i vanjske realnosti, - On je fizioloka osnova psihikom ivotu. 9. Navedi glavne neurotransmitere i objasni njihovu ulogu u organizmu? - Neurotransmiteri su hemijske tvari koje su ukljuene u procese koji obuhvaaju niz pojava, od kontrakcije miia do uvstvenih reakcija. - Glavni neurotransmiteri su: a) acetilkolin kontrolira kontrakcije miia, b) dopamin regulie voljne pokrete, uenje i pamenje i uvstveno uzbuenje, c) noradrenalin ubrzava rad srca i regulie opu pobuenost, uenje i pamenje, hranjenje, d) serotonin regulie uvstvenu pobuenost i spavanje, c) endorfin spreava da hemijske tvari koje signaliziraju bol prenose svoje poruke. 10. Navedi osnovne funkcije talamusa i hipotalamusa? - Oni ine sastavne dijelove meumozga. - U talamusu se vri selekcija impulsa koji idu iz osjetnih organa ka centrima u kortekcu, gdje

e nastati osjet, - Hipotalamus se nalazi ispod talamusa i on ima vanu ulogu u stimulisanju i regulisanju lijezda sa unutranjim luenjem, i utie na regulaciju metabolizma, sna, seksualnih funkcija i visinu krvnog tlaka

11. Navedi osnovne funkcije limbikog sistema- hipokampus i amigdala? Hipokampus igra vanu ulogu u pamenju. Hipokampus (hippocampus) je podruje mozga u obliku potkove koje igra vanu ulogu u spajanju informacija iz kratkoronog pamenja u dugorono pamenje. Dio je limbikog sustava, sustava povezanog sa emocijama i dugoronim pamenjem. Hipokampus je umijean u kompleksne procese kao to su formiranje, organiziranje i pohranjivanje sjeanja. Amigdala je struktura u kojoj dolazi do integracije specifinih osjetnih informacija kojima se daje adekvatna emocionalna vanost i kontekst, a elektrina stimulacija rezultira doivljajima pozitivnih ili negativnih emocija, ovisno o tome koje jezgre su podraene. 12. Objasni osnovnu funkciju asocijativnog podruja mozga? Asocijativno podruje smjeteno je u elnom renju (podruje ope integracije), te na granici izmeu tjemenog, zatiljnog i sljepoonog renja (zona prepokrivanja). Funkcija asociativnih podruja pokriva cijeli niz sloenih procesa poput uenja, miljenja i pamenja. Asocijativno podruje u elnom renu kontrolira cjelokupno ponaanje pojedinca. U zoni prepokrivanja objedinjuju se informacije obraene u pojedinanim sentorikim podrujima i omoguava se njihovo pamenje. Zona prepokrivanja osim toga kontrolira i orijentaciju u prostoru. 13. Navedi koji se centri nalaze u desnoj a koji u lijevoj hemisferi mozga? U desnoj hemisferi se nalaze centri za uenje,orjentaciju i prepoznavanje lica,a u lijevoj hemisferi za rjeavanje logikih operacija i komunikaciju.

14. Navedi sastav lijezda sa unutranjim luenjem endokrini sistem i kratko objasni funkciju svake od tih lijezda u funkcionisanju linosti? Endokrini sustav je signalni informativni sustav slian ivanom sustavu. Dok ivani sustav koristi ivce za upravljanje informacijama, endokrini sustav koristi krvne ile kao informacijske kanale. lijezde locirane u raznim dijelovima tijela u krvotok otputaju specifine kemijske spojeve zvane hormoni koji potom reguliraju razne funkcije u organizmu. Hormoni se otputaju direktno u lokalnu krvnu ilu i potom putuju krvotokom i djeluju tono na onaj organ ili funkciju za koju su namijenjeni, odnosno onaj koji ima receptore za odreeni hormon. To je klasina endokrina signalizacija. U drugim signalizacijama cilj moe biti ista stanica (autokrina) ili oblinja (parakrina). Hormoni slue u regulaciji raspoloenja, rasta i razvoja, raznih funkcija tkiva i metabolizma, kao i slanje poruka i djelovanje na njih. Neke lijezde mogu biti povezane i djelovati jedna preko druge u skevenca inei tako osovinu, primjer tome je hipotalamus-hipofiza-nadbubrena osovina. Tipine endokrine lijezde su hipofiza, titna lijezda i nadbubrena lijezda. Za razliku od njih, tipine egzokrine lijezde su lijezde slinovnice, znojne lijezde i lijezde u probavnom sustavu

15. ta je miljenje i navedi osnovne zadatke miljenja u funkcionisanju linosti?

Miljenje je ona psihika funkcija koja, shodno svojim vlastitim zakonima, dovodi date predstavne sadraje u pojmovni spoj. Miljenje je aperceptivna djelatnost i kao takva se dijeli na aktivnu i pasivnu. Aktivno miljenje je racionalna voljna radnja, pasivno miljenje je dogaaj. Jung je sposobnost miljenja upravljenog na neto obiljeio je kao intelekt, a sposobnost pasivnog ili neupravljenog miljenja obiljeio je kao intelektualnu intuiciju.

16. Navedi osnovne vrste miljenja i kratko ih objasni? Ako posmatramo sredstva koja preovladavaju prilikom misaonog procesa, miljenje moe biti konkretno i apstraktno. Konkretno miljenje (oigledno, opaajno, situaciono) odnosi se na rjeavanje problema pri emu se koriste uglavnom elementi u opaajnom polju ili konkretne predstave. Primjer ovog oblika miljenja jeste rjeavanje svih oblika konstruktivnih zadataka kao sto su slaganje kocki, konstrukcija slika i figura iz dijelova.
5

Apstraktno miljenje je onaj oblik miljenja u kome se elementi problema ne nalaze u opaajnom polju niti su dati u obliku konkretnih predstava ve se kao osnovna sredstva miljenja pojavljuju simboli. Ovaj oblik miljenja naziva se i verbalno-logiko miljenje i ono dolazi do izraaja u rjeavanju aritmetikih zadataka, logikih problema kao i u razumijevanju smisla i znaenja tekstova i svih drugih verbalnih saoptenja. Ako posmatramo stepen realistinosti tj. potovanja principa realnosti u miljenju miljenje moe biti realistino i imaginativno. Realistiko miljenje je oblik miljenja kojim se rjeavaju svakodnevni ivotni problemi i u kome su elementi za rjeavanje problema jasno odreeni u vremenu i prostoru i ije se osobine moraju uzimati u obzir da bi se problem rijeio.. Imaginativno miljenje moe biti miljenje u kome se princip realnosti potpuno zanemaruje i u kome preovladava logika elja. Ako se posmatra ishod misaonog procesa, miljenje se moe podijeliti i na stvaralako i kritiko miljenje. Produktivno-stvaralako miljenje jeste miljenje iji je ishod neka drutveno priznata vrijednost kojoj se moe pridati svojstvo originalnosti. Kritiko-procjenjivako miljenje je poseban oblik miljenja iji je ishod ili rezultat vrednovanje-evaluacija, (procjena vrijednosti) neega to je bilo predmet ili sadraj miljenja. Svaki misaoni proces sadri kritiko miljenje. Ako se posmatra put kojim se kree miljenje, tok misaonog procesa miljenje se dijeli na konvergentno i divergentno. Konvergento miljenje jeste miljenje koje se zasniva na strogo logikom slijedu misaonih operacija iz kojih proistie jedan jedini mogui ishod ili zakljuak. Divergentno miljenje podrazumijeva produkciju ideja, elastinost miljenja, otkrivanje novih puteva rjeenja jednog istog problema. 17.Navedi i objasni 3 osnovne skupine u definisanju inteligencije kao sposobnosti linosti? U prvu skupinu spadaju odreenja inteligencije kao sposobnost za uspjeno rjeenje onih problema koji trae sposobnost apstraktnog miljenja. U drugu skupinu spadaju odreenja inteligencije kao sposobnost za uenje.

U treu skupinu spadaju odreenja da je inteligencija sposobnost snalaenja u svim situacijama.

18.Kratko objasni Turstonov i Gilfordov model inteligencije? THURSTONE pretpostavlja da sr inteligencije ne ini samo jedan nego sedam faktora koje je nazvao primarnim mentalnim sposobnostima: o o o o o o o verbalna fluentnost (rjeitost) verbalno razumijevanje vizualne i spacijalne (prostorne) sposobnosti pamenje numerika sposobnost perceptivna brzina uoavanja induktivno zakljuivanje (iz pojedinanog ka opem) Kasnije je uveo i faktor deduktivno zakljuivanje (iz opeg ka pojedinanom).
GUILFORD - najopseniji model ljudskog intelekta u kojem je krianjem tri dimenzije (mentalne operacije tj. procesi miljenja, sadraji tj. ono o emu mislimo, i produkti tj. rezultati miljenja) dobiveno 120 nezavisnih hipotetskih faktora kognitivnih sposobnosti; svaki od faktora je imenovan trigramom gdje se prvo slovo odnosi na operaciju, drugo na sadraj, a tree na produkte.Ukljuuje i procese pamenja u svoj model.

19.Objasni osnovnu razliku izmeu bihevioristikog i getaltisikog pristupa u rjeavanju problema u kojem se nalazi neka linost? Sljedbenici bihevioralne teorije potvrdili bi da su kjoncepti konflikta, strah i fiksacije potpuno nepotrebni u tumaenju reakcije. Fokusirajui se na unutranje misli i osjeanja, odvraa se panja od stvarnog uzroka problema- kazne. Sljedbenici ove teorije traili su univerzalne zakone ponaanja, zakone koji specificiraju kako konkretni, promatrani podraaji okoline utiu na organizam da se ponaa na odreeni nain. U potrazi za zakonom fokusirali su se na nekoliko razliitih vrsta uenja kao to su: klasino uslovljavanje i operantno uslovljavanje. Iz getaltisticke perspektive, kvalitetno ivljenje je utemeljeno na svjesnosti osobe o svom ivotu i ponaanju, a ljudi su sposobni da budu svjesni svojih senzacija, misli, emocija, opaanja. Getaltistiki pristup bazira se na nerazdvojivom jedinstvu tjelesnog iskustva, govora, misli i ponaanja, bili oni svesni ili ne. Gestalt pristup temelji se na postavci da iva bia percipiraju neki oblik kao cjelinu, a ne kao pojedine dijelove od kojih se sastoji, kojoj pripisuju znaenje. Organiziraju svoje percepcije u smislene cjeline. Percipira se cjelina ak i kada neke informacije nedostaju. Tonost percepcije temelji se na uroenoj sposobnosti trenutnog iskustva u ovdje i sada, te se upravo u getalt pristupu vjeruje u tu sposobnost osvjetavanja i uvida, a ne u interpretaciju.

20.Navedi osnovna polazita kognitivne teorije linosti i teorije socijalnog uenjaBandura.? Filozofska pozicija Kellyjeve teorije je konstruktivni alternativizam, prema kojemu se objektivna realnost ili apsolutna istina ne mogu utvrditi. Prema Kellyjevoj koncepciji znanosti znanstvenu teoriju ine pokusne formulacije kojima je svrha da poveu brojne i razliite podatke, te kod svake teorije treba razlikovati njezino podruje i arite pogodnosti. Kellyjeva koncepcija znanosti imala je vane implikacije za savremenu psihologiju, te su najznaajnije: 1. Diferenciranje fiziolokih i psiholokih injenica prema Kellyju injenice ne postoje, postoje samo psiholoke i fiziloke konstrukcije istih ili razliitih fenomena 2. Operacionalizam - u krajnosti bi znaio da se teoretske tvrdnje ne mogu postaviti ako nisu opipljive, to bi dovelo do reduciranja pojmova na stvari (a ne reprezentacije), a taj proces bi rezultirao svonjem psihologa na tehniara a ne znanstvenika 3. Klinika metoda je najkorisnija Kellyjeva kognitivna teorija linosti naglaava vanost naina i razlika koje postoje meu ljudima u percipiranju okoline, kao i razlike i vanost u obradi podraaja i informacija koje pojedincu pristiu iz okoline koja je pod uticajem su ve otprije postojecih kognitivnih struktura. Sr Kellyjeve teorije linosti ini dakle nain na koji svaki pojedinac percipira i interpretira svijet oko sebe, a kao kljuni pojam navodi se pojam konstrukta. Klasino istraivanje psihologa Alberta Bandure i njegovih kolega demonstrira kako je djelotvorno opservacijsko uenje. U kasnijim istraivanjima Bandura je pokazao da posmatranje modela koji je nagraen ne utie na ponaanje posmatraa. Bandura tvrdi da ljudi imaju oekivanja i motive za razliku od labaratorijskih ivotinja. Teoretiari socijalnog uenja psiholozi koji prouavaju nain na koji ljudi ue jedni od drugih rekli bi da djeca ue od svojih starijih sestara i brae i da konkretne nagrade i kazne nisu potrebne za ovakvo uenje. Ljudi usvajaju irok obim misli, osjeanja i djelovanja samo posmatrajui ponaanja drugih ljudi.

21. Objasni faze kognitivnog razvoja po Pijeeu? I Senzomotoriki period : Ulazi u prve dvije godine ivota, interesantna za prve reflekse dojeneta (sisanje bradavica, hvatanje predmeta koji dotakne dlan,okretanje glave na neke vidne podraaje). Djete asimilira sve vie novih iskustava, pri emu dolazi do AKOMODACIJE djetetovo se ponaanje mjenja u skladu sa novim okolnostima.Postupno djete jasno razvija interes za vanjski svijet.Po Pijaeu djete oko osmog mjeseca razvija namjerno ponaanje, tzv. stvarno inteligentno ponaanje. Pred kraj ovog stupnja djeca su sposobna neto predoiti. U dobi izmeu 8 i 12 mjeseca dijete moe sistemski traiti predmete

koji su na neki nain iezli i to bez obzira je li nestanak predmeta prouzrokovalo dijete ili neka druga osoba. II Predoperacijski period: Period oko 2 do 6 godine, gdje dijete poinje koristiti simbole kako bi na kognitivan nain predstavilo svijet oko sebe. Rijei i brojevi zauzimaju mjesto objekta i dogaanja, a akcije koje su se nekada morale izvoditi fiziki, sada se mogu izvoditi mentalno, upotrebom unutranjih simbola.Simbolmoe biti neki motoriki pokret kojeg dijete izvodi da bi neto pokazalo ili fiziki predmet, npr. dijete uzjae metlu kao konja. Period interesantan po poetku upotrebe rijei od strane djece, zatim dijete poinje govoriti o predmetima u njihovoj odsutnosti novo simboliko dostignue djeteta. Javlja se tzv. nedirektno ponaanje- dijete oponaa drugui osobu. Period interesantan po pojavi simbolike igre dijete upotrebljava jednu stvar i namjerno je pretvara u neto drugo. Dijete moe u glavi rijeavati probleme i moe razmiljati o prolosti i budunosti. Javlja se tzv. kvalitativni identitet dijete sposobno zapaeno konzervirati. Miljenje je proeto animizmom sklonost djeteta da neivim predmetima daje karakteristike ivih bia. III Period konkretnih operacija: Period traje od 6 do 11 godine, djeca izvode mentalne operacije na esticama znanja koje posjeduju. Djeca ih mogu zbrajati, oduzimati, slagati u red , obrtati itd..U ovom periodu djeca mogu razvrstavati predmete po bojama, obliku, zatim mogu slagati predmete uzdu neke koliinske dimenzije (tzv.serijacija). Imaju sposobnost logikog rijeavanja problema, tzv. tranzitivnost sposobnost logikog kombinovanja odnosa kako bi se obili zakljuci. IV Period formalnih operacija: Protee se od 11 do u odraslu dob. Ovaj se period moe pojaviti i kasnje, ali se uope nemora pojaviti, obzirom da svaki ovjek ne odstigne ovaj stadij .Ukljuuje vie stupnjeve apstraktnih operacija koje ne zahtjevaju konkretne objekte ili materijale. Primjer ovih operacija je razumjevanje dogaaja ili odnosa koji su samo mogui za razliku od onih koji stvarno postoje. Ako osoba dostigne ovaj stadij moe se s lakoom kognitivno snalaziti i baratati kategorijama akoi da, moda, ako...onda.

22. Navedeni primarne i sekundarne emocije i navedeni osnovnu razliku izmeu njih? Primarne emocije su prve emocije u ontogentskom razdoblju iz kojih se razvijaju sve ostale emocije, a to su: strah, bijes, radost, tuga, ljutnja, iznenaenje, gaenje. Razlozi zbog kojih su ove emocije osnovne: javljaju se vrlo rano u djetetovu razvoju, pojavljuju se u svim kulturama (ukazuje na uroenost), izazivaju ih isti ili slini dogaaji, prate ih karakteristini izrazi lica, slijepe osobe ih licem izraavaju kao i one koje vide (ukazuje na uroenost). Sekundarne (sloene, izvedene) emocije se sastoje od nekoliko emocija. Prava ljubomora = strah, srdba, alost... ili anksioznost (tjeskoba) = bojazan, napetost, nesigurnost (anksioznost je slina strahu samo ne znamo ega se bojimo). Skundarne emocije su emocije sloene od vie emocija:LJUBOMORA sloena od ljubavi, mrnje, osjeaja manje vrijednosti, straha, srdbe.STRAH zavist, srdba, tuga, osjeaj neuspjeha, krivnje.
9

Osnovna razlika je to su primarne emocije one prve emocije koje se javljaju u djetetovom ivotnom iskustvu, dok se sloene-sekundarne emocije javljaju kasnije u ivotu kako kombinacija primarnih.

23. Navedeni intelektualne emocije? Intelektualne emocije su one koje su povezane sa mentalnom aktivnou, a najvie su izraene kroz neiju kreativnost kao vid odnosa prema pojedinom emocionalnom sadraju. U ove emocije ubrajamo: uenje, znatielja, divljenje. Ovi osjeaji su bitni u poticanju intelektualne aktivnosti i povezane sa kreativnou.

24. Navedeni osnovnu razliku izmeu Dems-Langeove i Kanon-Bardove teorije emocija? Dems-Langeova teorija emocija je znaajna jer predstavlja prvi pokuaj povezivanja fiziolokih stanja i emocionalnih doivljaja.

Kanon-Bardova teorija emocija nastoji odbaciti stav da fizioloke promjene direktno utiu na formiranje emocionalnog doivljaja. Zakljuili su da istovremeno dolazi do formiranja emocionalnih doivljaja u korteksu i fiziolokih promjena u lijezdama i miiima. Autori smatraju da je centar emocionalnog dogaaja talamiko-hipotalamiki dio mozga.

25. Objasni LIMBISTIKU teoriju emocija? Limbistika terorija emocija (Papez-McLean) predstavlja integraciju razliitih teorijskih stavova, gdje se naglask stavlja na tzv. PAPEZOV KRUG, koji predstavlja fenomen meusobnog utjecaja izmeu korteksa, limbistikog sistema i hipotalamusa, odnosno razvoj emocionalnog doivljaja odreen je odnosm ili aktivnou koja postoji izmeu korteksa, limbikog sistema i hipotalamusa. 26. OBJASNI KOGNITIVNU TEORIJU UENJA AHTER SINGEROVA TEORIJA? Predstavnici kognitivne teorije uenja ne poriu vanost operantnog i klasinog uslovljavanja, ali su razvili pristup po kome se fokusiraju na nevidljive mentalne procese koji se deavaju tokom procesa uenja, a ne fokusiraju se samo na vanjske stimuluse (drai), odgovre (reakcije) i potkrepljivanje. Prema ovoj teroji ljudi razvijaju oekivanja da e biti izloeni

10

potkrepljivau nakon to budu reagirali na odreeni nain. Eksperimentima je dokazano da kod ljudi i ivotinja postoji uenje uvidom. Ono se najee pojavljuje pri rjeavanju problema. Osim uenja uvidom za kognitivnu teoriju vaan je i fenimen prikrivenog ili latentnog uenja. Dio nauenog ponaanja ne koristi se odmah, ve stoji kao mogunost za rjeenje nekog problema kad se za to pojavi potreba.

27. KOJA JE OSNOVNA RAZLIKA IZMEU BIHEVIORALNE I KOGNITIVNE TEORIJE MOTIVACIJE? Sljedbenici bihevioralne teorije traili su univerzalne zakone ponaanja, zakone koji specificiraju kako konkretni promatrani dogaaji utiu na organizam da se ponaa na odreeni nain. Fokusirali su se na nekoliko razliitih vrsta uenja: klasino uslovljavanje (Pavlov), Operantno uslovljavanje (Skinner). Kognitivna teorija istie potrebu da se i saznajni orocesi trebaju ukljuiti u raspravu o motivaciji. Poznato je stanovite G.Volesa po kome je u listu ovjekovih motiva potrebno ukljuiti i instinkt miljenja, a zatim i B artlerovo stanovite da je ovjekova osnovna pokretaka snaga napor za traenjem smisla u ivotu. ovjekovo ponaanje nije ogranieno listom instikata ni nagona, ve je to proces aktivnog saobraavanja ovjeka sa svijetom u kome ivi.

28.

OBJASNI

HUMANISTIKI

PRISTUP

MASLOW

OBJANJENJU

MOTIVACIJE? Osnovna karakteristika Maslowljevog pristupa je shvatanje linosti ovjeka kao cjelovitog bia koje je organizovano kao cjelovit, dinamiki i otvoren sistem. Svoje moi ovjek koristi za razvoj humanog u sebi.Priroda ovjeka nije zla i treba da se usredsredi na njegovu specifinu humanu prirodu (ciljeve, vrijednosti, humor, stvaralatvo). ovjek nije statino bie, on se stalno mijenja i ima ogromne potencijale u razvoju, a svrha ivota je samoaktualizacija. Subjektivno iskustvo ima prednost nad teorijskim tumaenjem. Da bi se postigla samoaktualizacija neophodno je zadovoljiti odreene potrebe koje su poreane po odreenom redu. Taj redoslijed potreba je isti za sve ljude i kree se od fiziolokih, preko

11

potreba za sigurnou, pripadanjem i ljubavi do potrebe za pozicijom u drutvu i samoaktualizacijom.

29. OBJASNI PRINCIPE PROCESA MOTIVACIJE? 1. Princip deprivacije (nezadovoljenja motiva) i princip satijacije (zadovoljenja motiva) je vaan princip. Nezadovodovoljavanje vitalnih nagona dovodi do njihovog jaanja. Debeli ljudi kada su na dijeti jo vie jedu. Zadovoljavanjem (satijacijom) tenzija poputa i nagon se vie ne osjea. Sita maka ne lovi mieve. 2. Princip procjene cilja (intelektualno uvianje dolaska do cilja), a u njemu je odluujui kognitivni faktor, inteligencija i ranije iskustvo. 3. Princip nivoa aspiracije, odnosno ukupan napor koji neko eli uloiti da bi doao do cilja. Uspjesi podiu nivo aspiracije za novim uspjesima, a neuspjeh obrnuto. 4. Princip multideterminacije u zadovoljenju motiva ukazuje na injenicu da esto vie motiva u sklopu odreuju zadovoljenje nekog motiva ili vie njih istovremeno. 5. Princip dominacije i hijerarhije motiva bitan je u zadovoljavanju istih. Za motiv koji preovladava kaemo da je dominantan. Prema Maslowu hijerarhija je sledea: prvi su bioloki motivi, drugi je motiv sigurnosti, zatim socijalni motiv, etvrti je motiv afirmacije i peti je motiv samoaktualizacije. Po toj hijerarhiji esto se mjeri snaga i zrelost linosti.

30. NAVEDI 3 VRSTE KONFLIKATA UNUTAR LINOSTI? - Konflikt dvostrukog privlaenja kada linost treba da se opredijeli za jedan od dva istovremeno privlana cilja. Proces odluivanja moe biti bolan i uvijek postoji odreeni strah (a kasnije krivnja) da neemo pogrijeiti u odabiru. - Konflikt dvostrukog odbijanja kada osoba treba da od dva zla izabere manje. Ovo je dosta muan i bolan konflikt i doprinosi iscrpljivanju, ambivalenciji i nemiru, esto i kajanju. Javljaju se razmiljanja bolje bi bilo da sam odabrao ono drugo jer... - Konflikt istovremenog privlaenja i odbijanja najtei je konflikt unutar linosti jer se trgamo i borimo sa ciljem koji nas istovrmeno i privlai i odbija. im se pribliimo tom cilju

12

on poinje da nas odbija, a im se udaljimo od njega on poinje da nas jako privlai. ivot sa ovim konfliktom je veoma opasan jer se osoba ne moe opustiti, stalno je pod emocionalnim nabojem i moe oboliti od psihosomatskih bolesti, moe postati neurotizirana,a u teim sluajevima i psihotina.

31.Navedi osnovnu razliku izmeu sloene i jednostavne motivacione radnje? Nema zadovoljavanja motiva bez napora i voljne radnje. Prva karakteristika voljne radnje u zadovoljavanju motiva je SVIJEST O POSTOJANJU CILJA. Druga karakteristika voljne radnje je ZNANJE O MOGUNOSTIMA OSTVARENJA CILJA. Trea karakteristika voljne radnje je prihvatanje AKCIJE I NAPORA da se doe do cilja. Voljna radnja moe biti jednostavna i sloena. U jednostavnoj voljnoj radnji na putu do cilja nema borbe i suprostavljanje motiva. U sloenoj voljnoj radnji na putu do cilja imamo borbu razliitih motiva koji nam usporavaju ili ometaju put do cilja (jer se kolebamo, nismo sigurni u sebe, nismo sigurni ta elimo imamo konflikte unutar linosti).

32. Navedi osnovnu razliku izmeu karaktera i temperamenta?

Karakter se definie kao crte pojedinca (neke linosti) kojima se istovremeno izraavaju njegove I VOLJNE OSOBINE I OSOBINE MORALNOSTI i VRSTINE. Znai karakter obuhvata ne samo voljne dispoziciju, ve i dispozicije za moralno ponaanje. Razlikuje se DOBAR I LO KARAKTER, VRST I SLAB KARAKTER. Dobar karakter ima ovjek koji se odlikuje jakim moralnim osobinama (npr, potenjem, ali i vsrtinom da ne odstupa od tog principa). Slab karakter ima osoba koja nema razvijene moralne osobine linosti i jako je podmitljiva i korupmpirana. Ponekad osoba moe imati dobar karakter (ima moralne osobine), ali je slabe vrstine u borbi za realizaciju pravde. Ili ponekad osoba moe imati slab karakter (da je manje karakterna i moralna), ali je jaka u u borbi za neku pravdu (npr. u sindikalnoj borbi radnika za platu). vrstina karaktera je vie genetska osobina linosti koja se izraava kroz EMOCIONALNU STABILNOST ILI NESTABILNOST u donoenju nekih odluka i u borbi za realizaciju tih odluka.Temperament za razliku od karaktera je izraavanje emocija i rekcija na podraaje iz okoline. Temperament bi se mogao oderediti kao karakteristian nain emoc. reagovanja na razliite drai i situacije (u slinim situacijama imamo i slino reagiranje).temperament je i nasljedna crta ali i moe biti pod uticajem okoline.. Temperament ostaje prilino stabilan tokom vremena, to se takoe vidi kroz emocionalnu stabilnost-nestabilnost.

13

33. Navedi osnovna naela ili postavke humanistike teorije linosti - Maslow - ? Maslow je osniva kole unutar suvremene psihologije koja je poznata pod imenom humanistika psihologija. Njegova teorija linosti predstavlja jedan od temelja te kole pa se stoga moe nazvati humanistikom teorijom linosti. Ljudska je priroda, prema miljenju humanistikih psihologa, sasvim jedinstvena i posebna. Ona se ne moe dovoditi u vezu sa ivotinjskom prirodom. ovjek, prema tome, ima svoju vlastitu prirodu, razliitu o drugih ivih stvorova . ovjek je odgovoran za sebe i moe upravljati svojim razvojem. On je prema tome slobodno bie koje ima mogunost vrenja izbora i koje moe donositi odluke ili odluivati o sebi. Kao i egzistencijalistiki psiholozi, tako i humanistiki psiholozi smatraju ovjeka svjesnim biem, tj, biem koje doivljava iii koje ima svoje doivljaje ili iskustva. Za humanistiku psihologija ovjek jc i odgovorno bie, sposobno da slobodno odluuje i izabire razne mogunosti koje mu se pruaju. Budui da ovjek doivljava, za humanistiku psihologiju bit e od v eh kog interesa njegovo unutarnje iskustvo i njegov doivljaj ni svijet.
Dalje obiljeje humanistike psihologije jest da ona ovjeka ne smatra statikim biem. Za nju je ovjek u neprekidnom pokretu i mijeni. On neprekidno postaje ili se mijenja u neto drugo, on nikada nije isti Zbog takve prirode, svaki pojedinac snosi maksimalnu odgovornost za svoj vlastiti razvoj i rast. Ljudske su potencijalne mogunosti ogromne, pa je zadatak i dunost svakog pojedin-ca da svoje potencijale razvije koliko god je to mogue. Prema tome postoji specifino ljudska zadaa u ivotu svakog pojedinca, a to je aktualizacija svojih ljudskih mogunosti .Maslowljeva teorija linosti mogla bi se nazvati i teorijom o samoaktu-ulizactji. Maslow je naveo i neke karakteristike takvog stanja samoaktualiziranosti, a iz vri io je i sam jedno istraivanje linosti poznatih osoba za koje je pretpostavio da predstavljaju samoaktualiziranje linosti. Konano, on je pokuao dati i neke upute o tome kako bi se trebalo ivjeti odnosno kako bi trebalo postupati da bi se postigla samoaktualizacija. Stanje samoaktualizacije ne moe se, kao ni jedno drugo idealno stanje, postii . To je psihno stanju apsolutnog mentalnog zdravlja ili stanju nirvane* ili stanju *>kozmike svijesti* kojima tee neke druge koncepcije. Put do samoaktualizacije vodi preko zadovoljavanja odreenih motiva odnosno potreba. Zbog toga je teorija potreba koju je razvio Mas low temelj njegove psihologije linosti.

34. Navedi i kratko objasni osnovne teorijske postavke kognitivne teorije linosti?

14

Kellyeva teorija je kognitivna teorija linosti. Ona naglaava vanost naina i razlika
koje postoje meu ljudima u percipiranju podraaja i u percipiranju svoje okoline. Zatim, ona naglaava razlike i vanost u interpretiranju ili tumaenju odnosno u obradi i transformaciji podraaja i informacija koje pojedincu pristiu iz njegove okoline. Ova obrada, tumaenje i shvaanje informacija koje pojedinac prima iz svoje okoline dogaa se u kontekstu i pod utjecajem ve otprije postojeih kognitivnih struktura koje postoje kod nekog pojedinca i koje su razliite kod razliitih ljudi. Konano, teorija 0 osobnim konstruktima pridaje vanost ponaanju i reagiranju Koje; proizlazi iz transformiranih i obraenih podataka iz okoline. Na taj nain Kelly pokuava protumaiti cjelokupno postupanje pojedinca na bazi kognitivnih termina.

Kelly je u svojoj pra.ksi

klinikog psihologa u kolama radio s probiem-nom djecom i doao do zakljuka da je u svakom takvom sluaju potrebno pokuali razumjeti ponaanje problemnog djeteta s njegove toke gledita, a ne samo s toke gledita nastavnika koji su se tulili na ponaanje tog djeteta. On je doao do zakljuka da su koncepcije o ljudima tipa crnobijelo, dobro--loe, istinito-neistinito za njega neprihvatljive. Za njega ns postoji apsolutna istinitost, pa ni objektivna istinito-sl, jer su fenomeni (doivljaji) pojedinca smisleni jedino u odnvsu na naine na koje je taj pojedinac takve fenomene konstruirao. Fenomeni ili doivljaji pripadaju pojedincima i psiholog mora biti zainteresiran za interpretaciju tih doivljaja kod nekog pojedinca. Za postizanje takvog razumijevanja naina interpretiranja podataka i doivljaja kod nekog pojedinca, potrebno je odbaciti pojmove i koncepte kao to su motivacija, ego, emocjje, pojaanje, nagon, nesvjesno, potreba i druge s kojima se susreemo u drugim teorijama linosti i koje predstavljaju osnovu tumaenja linosti u ostalim psiholokim teorijama. Umjesto loga, Kelly je uveo itav niz novih pojmova i koncepcija koje su neophodne za razumijeva* nje linosti u njegovoj teoriji. Na taj je na in Kelly revolucionirao psihologiju linosti.

Prema Kellyjevu miljenju osnovno obiljeje ljudi od kojeg on i polazi U izgradnji svoje
teorije jest da su ljudi, odnosno svaki pojedinac, po svojoj prirodi istraivai odnosno znanstvenicu. Kao to znanstvenici nastoje predviati i kontrolirati pojave, lako isto i svaki pojedinac postupa s ciljem da na slian nain predvia pojave i dogaaje Tako on u vezi s ranijim pristupom pise:

35. Kratko objasni motivacijsku teoriju linosti sa posebnim naglaskom na glavne funkcije linosti? Murray i njegovi sljedbenici smatraju da se razlika izmeu pojedinih linosti, kao i
karakteristini obrasci svake linosti razvijaju iz slinosti i razlika u motivaciji, odnosno u ciljevima na koje se pojedinac ustnjeruje. U osnovi svake motivirane i cilju usmjerene

15

aktivnosti jesu putrebe koje pojedinac ima. Tako se motivacija, a s njom i cjelokupna linost moe objasniti i prouavati prouavanjem potrebe pojedinca ili pojedinaca. Ljudi se meusobno razlikuju potrebama koje imaju
i

intenzitetom tih potreba. Razlike u

potrebama dovode do inter individualnih razlika meu linostima.

Polazei od takvog

gledita, Murray je stvorio teoriju linosti koja se za sniva na potrebama kao primarnom
uzroku ponaanja i motivacije pojedinca. Budui da motivacija pojedinca predstavlja dinamiki aspekt linosti, da ona predstavlja energetsku i pokretaku snagu i da ona usmjeruje i upravlja ponaanjem, ona je i osnovica linosti svakog ovjeka. Zbog tih, karakteristika Murrayevu teoriju linosti moemo nazvati molivacionom teorijom linosti.

Murrav i TCluckhohn su (1953) u tome bili specifiniji i naveli

nekoliko funkcija linosti. -Smanjenje napetosti potrebe- Potrebe dovode do stvaranja napetosti, a napetost dovodi d!o redukcije potrebe. -Generiranje napetosti- Zadovoljenje, prema njihovu miljenju, izaziva sam proces reduciranja napetosti. Mi smo zadovoljeni onoliko koliko moemo reducirati napetosti koje postoje u nama, odnosno koje doivljavamo.
-

Samoizraiavanje- Takvo izraavanje samog sebe nema drugog cilja osim

stvaranja intrinzine (unutarnje) ugode koja proizlazi iz samog tog izraavanja svoje temeljne prirode. - Donoenje odluka etvrta vana funkcija linosti jest donoenje odluka o postupcima. Ta je funkcija linosti
vana zbog toga to se na taj nain izbjegavaju konflikti u linosti. Donoenje odluka ili odluivanje znai ovdje, najee, izbor izmeu razliitih konfliktnih ciljeva. -

Kontroliranje razine aspiracije

Ta razina aspiracija moe se prilagoavati realnosti u kojoj se pojedinac nalazi, odnosno mogunostima koje on ima. Funkcija je linosti u tom pogledu da to jc mogue vie smanji razliku izmeu razine aspiracije koju ima pojedinac i njegovih mogunosti. Visoka rasi na ili nivo aspiracije esto dovodi do toga da se postavljeni ciljevi ne mogu postii niti zadovoljiti potrebe koje je pojedinac s takvim nivoom aspiracije stvorio. 36. Objasni Olportovu personalistiku teoriju linosti sa posebnim naglaskom na strukturu i dinamiku linosti? Olportova teorija linosti smatra se jednom od prvih psiholokih teorija koje se nazivaju humanistikim jer nastoje obuhvatiti sve aspekte ljudske linosti naglaavajui specifinosti ovjeka u odnosu na druga bia, a s druge strane spada u personalisitke teorije jer smatra da

16

je svaki ovjek razliit od drugih te je zadatak psihologije linosti da omogui prouavanje svake individue za sebe. Ova teorija nastala je u doba kada je Frojdova koncepcija linosti bila dominantna i Olport kao suprotnost tome, umjesto nesvjesnog u ovjeku kao osnovu njegovog ponaanja naglaava njegovu svjesnu motivaciju. Umjesto da sadanjost ovjeka objanjava njegovom prolou, kako je to radio Frojd, on za sadanje postupke ovjeka pronalazi klju u njegovoj budunosti. Olport linost definira na sljedei nain: Linost je dinamika organizacija unutar pojedinca onih psihofizikih sistema koji odreuju njegovo karakteristino ponaanje i miljenje. Prema Olportu struktura i dinamika linosti je sadrana i objanjena osobinama linosti. Osobine linosti predstavljaju predispoziciju da se na raziite podraaje odgovara na slian ili ekvivalentan nain. Osobine pri tome nisu pasivne, one tjeraju pojedinca na aktivnost. Nalaze se u interakciji sa situacijama u kojima se pojedinac nalazi, a ta interakcija dovodi do odreenog ponaanja. Olport navodi osam osnovnih kriterija za definisanje osobine: 1. Osobina mora imati vie od nominalne egzistencije 2. Osobine se razlikuju od navika, one su openitije. 3. Osobine su dinamike determinante ponaanja. 4. Posotjanje osobine mogue je empirijski utvrditi. 5. Svaka je osobina samo relativno nezavisna od ostalih. 6. Osobina nije sinonim za moralni ili socijalni sud o pojedincu. 7. Neka se osobina moe posmatrati ne samo u odnosu na pojedinca nego i u odnosu na populaciju 8. Postupci ili navike koji su nekonzistentni sa nekom osobinom i koji se javljaju u ponaanju pojedinca nisu dokaz da takva osobina ne postoji. Svaka osobina linosti nije jednako vana za prouavanje linosti, pa zato treba osobine klasificirati: olport to radi na sljedei nain: - kardinalne (one koje su zastupljene u svim ponaanjima pojedinca, pojedinac je pod dominacijom takve osobine, vrlo malo ljudi posjeduje kardinalne osobine), - centralne (iroko zastupljene u ponaanju pojedinca i ima ih mali broj najvie deset) i - sekundarne (one najmanje pridonose dosljednosti ponaanja pojedinca, to su ponaanja koja su pod uticajem situacionih faktora). 37. Objasni Frojdovu psihodinamsku teoriju razvoja linosti (objasni topografski i strukturalni dio uenja linosti)? Frojd je prvi iznio koncepciju po kojoj je ovjek nesvjesno bie, bez mogunosti slobodnog odluivanja koga nose nagoni. Frojedova psihoanalitika ili psihodinamika teorija linosti predstavlja sveobuhvatnu teoriju linosti. Prema Frojdu psihiki ivot je kao ledeni brijeg koji plovi morem. Mali dio brijega viri iznad povrine, a ogromna masa se nalazi pod vodom. Linost prema Frojdovoj teoriji u svom razvoju prolazi kroz etiri psihoseksualna stadija, a to su. oralni, analni, falusni i genitalni . Ti su stadiji univerzalni i prisutni su u svih ljudi (Fulgosi, 1986.).

17

Prva tri stadija u razvoju linosti najvanija su i traju otprilike do pete godine ivota . U tom se razdoblju linost pojedinca ve gotovo u potpunosti formira. Ta se tri stadija zajedno nazivaju predgenitalnim stadijima. Nazivi pojedinih stadija potiu od naziva dijelova tijela u kojima je usredotoena - fiksirana libidinalna ili seksualna energija organizma. Psihiki aparat linosti obuhvata dva sistema. 1. topografski, 2. strukturalni sistem. Topografski se sistem sastoji od tri sloja psihizma, odnosno psihikog. - nesvjesno, - predsvjesno i - svjesno. Nesvjesno predstavlja sveukupni zbir svih mentalnih sadraja i procesa izvan regije ili sloja svijesti. Ono ujedno predstavlja i mentalne sadraje i procese koji ne mogu doi u svijest zbog djelovanja obrambenog mehanizma potiskivanja. Nesvjesno je pod dominacijom primarnog miljenja, u kojem ima neloginosti, percepcija vremena drugaija je, te asocijativni nizovi i simbolizacija imaju kljunu ulogu. Predsvjesno se sastoji od mentalnih sadraja i procesa koji mogu spontano ili usmjerenom panjom dospjeti u svijest. Kvaliteta predsvjesne organizacije ovisi od sposobnosti obrade nesvjesnih poriva ili motiva koju nazivamo mentalizacija, a to predstavlja sekundarni proces. Svjesno prima percepcije iz vanjskog svijeta ili iz unutranjosti tijela i psihe. Svjesno funkcionira u uskoj suradnji s predsvjesnim sistemom, pomou panje u dodiru je s vanjskim svijetom, a pomou predsvjesnoga sistema sa unutranjosti psihe. Svijest nadzire motornu aktivnost. Strukturalni sustav ine - id, - ego i - superego. Id predstavlja potpuno neorganizirani primordijalni rezervoar psihike energije koja proizlazi iz nagona. Pod dominacijom je naela ugode ili nagrade. Nije sinonim za nesvjesno jer je dio ega i vei dio superega nesvjestan. Ego predstavlja dio uz koji se povezuju svjesne i predsvjesne funkcije kao to su govor, miljenje i logika. Neke specifine funkcije kao to su potiskivanje i otpor, upuuju da je dio ega nesvjestan. Ego kontrolira motilitet i percepciju, kontakt s realnou, a kroz mehanizme obrane inhibira primarne nagonske pulzije. Superego se odnosi na moralne vrijednosti temeljene na nesvjesnim modelima ponaanja roditelja introjiciranim ili internaliziranim u poetnim stadijima razvoja. 38. Objasni i navedi odbrambene mehanizme linosti ega? Odbrambeni mehanizmi ega omoguuju egu da kontrolira id i da ukoni njegove inpulse, te dovede do njegovog zadovoljenja i onda kada ga nije mogue zadovoljiti na realan nain. Svi odbrambeni mehanizmi ega imaju dvije zajednike karakteristike: - funkcioniraju na nesvjesnom plani i na razini svijesti predstavljaju obmanu - iskrivljuju percepciju realnosti tako da se tjeskoba koju ta realnost izaziva smanjuje

18

Represija (potiskivanje) potiskuje sadraje i iskustva iz svijesti u podsvijest, tako da pojedinac nije svjestan uzroka svoje tjeskobe Projekcija nesvjesni proces pripisivanja drugima vlastitih neprihvatljivih impulsa Racionalizacija iskrivljivanje realnosti putem racionalizacije Regresija- pojedinac koji doivi traumu u toku razvoja povlai se nesvjesno na nii stepen razvoja Formirana reakija (reaktivna formacija) esto se korsiti u socijalnim situacijama i predstavlja potiskivanje zabranjenog impulsa i ispoljavanje suprotnog, ovaj odbrambeni mehanizam je najblii svijesti Sublimacija- kanalisanje nepoeljnih impulsa u drutveno poeljne aktivnosti Pomjeranje

- agresija se pomjera sa objekta koji je izazvao na drugi objekat koji je dostupan

Negacija (poricanje) poricanje realnosti, osoba se prave kao da se nita loe ne deava, kao da je sve u najboljem redu. Kompenzacija osoba vraa narueno osjeanje sigurnosti i pokuava da dostigne vii nivo kako bi osjeala nadmo, zamjenom frustrirane aktivnosti drugom aktivnou

39. Navedi osnovna naela i postavke Eriksonove teorije linosti? Erikson iako je uenik Frojda otiao je dalje od svog uitelja i prihvatio je ego kao temelj linosti. On kae da postoji i ID i SUPEREGO, ali je EGO temelj linosti i EGO upravlja PONAANJEM, ego predstavlja autonomnu strukturu i zasduen je za adaptivni razvoj u okolini. Ego se razvija u skladu sa intertakcijom porodice, socijalne sredine, kulture i prolosti. Ego ima osobine da konflikt rjeava na dobrobit linosti, a to bi znailo da se svaki konflikt ne razvije u traumu, jer po Frojdu, svaki ne rijeen konflikt vodi u traumu. Psihosocijalne krize u svakom stadiju razvoja su rezultat prilagoavanja linosti okolini i to linost podstie da misli i da ui kako da savlada krizu i kako da se prilagoava sredini. Linost ima adaptivne potencijale i linost u cjelini tei dobru, a ne zlu. Po Eriksonu, postoji 8 stadija psihosocijalnog razvoja. Svaki stadij evolira ili nastaje nakon prethodnog. Tih 8 stadija predstavlja razvoj EGA. Svaki stadij je vezan i za svoju psihosocijalnu krizu. Psihosocijalni razvoj linosti temelji se na rjeavanju problema, kriza i konflikata u odreenom stadiju izmeu EGA I OKOLINE. 1. POVJERENJE - NEPOVJERENJE prisutan u prvoj godini ivota (podudara se sa oralnim stadijem)

19

2. AUTONOMIJA - PONIENJA I SUMNJE (podudara se sa analnim stadijem, obuhvata 2. i 3. godinu ivota) 3. INICIJATIVA - KRIVNJA (odgovara FALUSNOM stadiju od 4 do 6 godine ivota do poetka polaska u kolu)

4. PRODUKTIVNOST - INFERIORNOST (kolska dob od 6 do 11 godine). Po Frojdu to je mirno doba latencije i sublimacije nagona krot razliite konstruktivne aktivnosti djece (uenje, druenje, sport, stvaralatvo). 5. IDENTITET - KONFUZIJA (kriza identiteta), odgovara periodu adolescencije kad se izgrauje i formira identitet.

6. INTIMNOST - IZOLACIJA (obuhvata razvoj od adolescencije do odraslog doba, do 30 godine). 7. PLODNOST - STAGNACIJA (obuhvata ivotnu dob od 30 do 65 godine ivota -srednja ivotna dob) 8. INTEGRITET - OAJAVANJE (iznad 65 godina, kada osoba analizira svoj uspjeh u ivotu, to je ini zadovoljnom ili oajnikom ili nesretnom)

40. Navedi osnovne razlike izmeu Frojdove teorije linosti i teorije linosti njegovog uenika Eriksona? Frojd je determinisao linost odnosima IDA, EGA I SUPEREGA. Po njemu ID je najvaniji, jer je izvor energije, dinamike i razvoja. Po Frojdu, ego je regulator odnosa izmeu IDA i SUPEREGA. Ego mora voditi brigu o sebi i brigu o IDU, ali EGO nema nezavisnu funkciju i samostalnost. Sa egom upravlja ID. Ciljevi ivota, prema Frojdu, sadrani su u nagonima i instiktima i nesvjesnom u linosti. Ego psihologija (Erikson, Hartman, Ferbern) glavnu vanost pridaje EGU, a ne IDU. Po njima ego je mnogo vaniji, samostalniji i vaniji dio linosti. Po Hartmanu, ego testira realnost (tako je mislio i Frojd), ali ego je po ego psiholozima, nezavisan, ego predstavlja kognitivne funkcije koje imaju nezavisan uticaj na dinamiku linosti koje su nezavisne od IDA. Ego ima i sintetiku i integrativnu funkciju linosti, a odbrabeni mehanizmi mu slue da se linost lake prilagoava sredini i novim okolnostima. 43.Ukratko objasni gledita razvojne self psihologije osnivaa Kohata? Razvojna self psihologija naglaava kako vanjske relacije mogu odrati samopotovanje i koheziju selfa (sebstva). Ovaj teoretski pristup vidi oajniku potrebu za odgovorom druge osobe kako bi odrao osjeaj blagostanja. Teorija psihologije sebstva tvrdi da zdravi emotivni razvoj dolazi od adekvatnog roditeljskog odziva prema djetetovim potrebama. To ukljuuje potrebe za slinim drugim (Alterego), potrebe za idealnim roditeljem (Merging) i potrebe za idealnim zrcaljenjem - ogledanjem (Mirroring).

20

1. Potrebe za ogledanjem/ zrcaljenjem Dijete se eli osjetiti shvaenim i potovanim i da njegove emocije roditeljima neto znae. Zadovoljenje potreba ovog grandiozno-egzibicionistikog sektora linosti ovisi o roditeljskom ogledanju/ zrcaljenju (mirroring) djetetovih aktivnosti usmjerenih prema samom sebi (hodanje, govor, istraivanje, pokazivanje...). 2. Idealizirajue potrebe Dijete se eli osjeati privrenim za emotivno stabilnog roditelja koji ga moe utjeiti (Parental Imago). Zadovoljenje ovih potreba je ovisno o roditeljskoj dozvoli djetetu da ga ono idealizira. 3. Alterego potrebe Dijete se eli osjetiti prihvaenim od drugih slinih njemu. 44.Navedi i objasni ivotni ciklus u razvoju linosti po Levisonu? ivotni ciklus se, po Levinsonu, dijeli na etiri ere ili doba i obuhvata: Prijeodraslo doba (djetnjstvo i adolescencija) i obuhvata vremenski interval do 22 godine ivota. Tranzicija rane odrasle dobi poinje od 17 godine ivota i zavrava sa 22 godinom ivota. Rano odraslo doba obuhvata perod od 22 do 45 godina ivota, s tim to period tranzicije iz perioda rane odrasle dobi u period srednje odrasle dobi poinje sa 40 godina i traje do 45 godina. Srednje odraslo doba obuhvata period od 45 do 65 godine ivota,a period tranzicije iz srdenjeg odraslog doba u pozno odraslo doba traje od 60 do 65 godina ivota. Pozno odraslo doba ili doba strosti traje od 65 godine ivota pa do smrti.

45. 4 odgojna stila roditelja: a)Autoritarni roditelji-kod njih je malo topline i visok nadzor, strogi su u odgoju, kod djece izazivaju strah sto moe uzrokovati enurezu, noni strah, mucanje, strepnju... b)Poputajui roditelji-kod kojih dominira ljubav, popustljivost i mali nadzor. Ovakvi odgojni stilovi izgrauju umaenu, jako egocentrinu djecu, odgojenu skoro bez zabrana.Tu nema razvijanja navika urednosti, odgovornosti, a briljivi roditelji sve rade da zadovolje potrebe svoje djece. c)Ravnoduni roditelji kod kojih je malo i ljubavi, ali i malo nadzora. Ovdje nema ni razvoja nsocijalno prihvatljivih navika, a djeca su liena i roditeljske ljubavi pa se razvijaju u osobe bez topline i empatije.

21

d)Autoritativni roditelji gdje imamo i puno topline ali i puno nadzora, to je dobra kombinacija u odgoju da se izgrade kvalitetne navike, ali i toplina i samopuzdanje kod djeteta. 46. Objasni ta je stav, navedi najvanije karakteristike stavova, dimenzije i komponente strukturu stava? Stav oznaava interesovanje na djelu u datoj situaciji i razlikuje se od osobina linosti to zavisi od smjera, ide li ka ili od objekta. Olportova definicija: Stav je mentalno i neuralno stanje spremnosti, steeno iskustvom, koje ima direktan dinamiki uticaj na reakcije individue prema objektima i situacijama sa kojima dolazi u dodir. Rotova definicija: Stavovi su trajno steena dispozicija da se na dosljedan nain ponaa prema nekoj grupi objekata. Preko stava moemo utvrditi kakav odnos ima pojedinac ili grupa prema odreenim drutvenim pojavama ili objektima jer stav predstavlja tipino steenu dispoziciju pozitivnog ili negativnog odnosa prema ljudima i dogaajima. Stavovi se formiraju i mijenjaju u procesu socijalizacije, u interakciji i na osnovu iskustva sa socijalnom sredinom. Sa njima se ovjek ne raa, on ih stie tokom iskustva to je vana karakteristika stava. Komponente stava su saznajno-kognitivne, emocionalno-afektivne i konativne. KOGNITIVNA KOMPONENTA STAVA obuhvata znanja i shvatanja o objektima prema kojima se formira stav (nai sudovi, vrijednosno neutralne injenice). EMOCIONALNA KOMPONENTA STAVA podrazumijeva da stav uvijek ukljuuje i osjeanja koja su u vezi s objektom stava ili pojavom (osjeanja mogu biti pozitivna i negativna, prijatna i neprijatna, vie ili manje intenzivna). KONATIVNA KOMPONENTA STAVA sastoji se od tendencije da se poduzme akcija u vezi s objektom stava. Na promjene u obrazovanju utiu proces modernizacije i proces demokratizacije i slobode izbora, tako da informiran nastavnik prihvata promjene u obrazovanju kao i svoj opi stav prema njima iz ega proizilazi uravnoteenost komponenti stava kroz osobine linosti nastavnika. Dimenzije stava: direkcija ili usmjerenost - pozitivan ili negativan odnos prema objektu; sloenost stava - koliina znanja, emocija i aktivnosti linosti usmjerena ka prihvatanju i realizaciji stava; ekstremnost stava - stepen pozitivnosti ili negativnosti prema objektu stava; usklaenost stava - kada su komponente pozitivne ili negativne, usklaene ili ne; dosljednost stava - dosljednost reakcije linosti u istim ili slinim situacijama; snaga stava otpornost stava prema mijenjanju; otvorenost ili izrazitost stava - spremnost da se stav javno manifestuje i ispolji. Vrste stavova: personalne i socijalne vrste. Predrasude su stavovi protivni injenicama i argumentima, redovno praeni jakim emocijama i teko se mijenjaju. Mogu biti pozitivne i negativne.
22

47. Navedi definiciju vrijednosti Panti 1990. i navedi osnovnu razliku izmeu vrijednosti i ivotne orjentacije - Rot? Vrijednosti predstavljaju ciljeve kojima pojedinac tei i ka kojima usmjerava svoju aktivnost. Zavisno od ljudskih potreba dijelimo ih na moralne, ekonomske, politike i druge, prema obimu subjekata na koje se odnose razlikujemo line, posebne i opeljudske; mogu se razlikovati i prema statusu u drutvu. Pantieva (1990) definicija vrijednosti: Vrijednosti su relativno stabilne, opte i hijerarhijski organizovane karakteristike pojedinca (dispozicije) i grupe (elementi drutvene svijesti), formirane meusobnim djelovanjem istorijskih, aktuelno - socijalnih i individualnih inilaca, koje zbog tako propisane poeljnosti usmjeravaju ponaanje svojih nosilaca ka odreenim ciljevima. Rotova definicija vrijednosti: ivotne orijentacije se razlikuju od vrijednosti, pod njima se podrazumijevaju opti principi ponaanja i djelovanja u vezi s odreenim ciljevima kojima se tei. Vrijednosti su ideje i ciljevi koje elimo ostvariti, a vrijednosne orijentacije su opti principi ponaanja pomou kojih teimo da ostvarimo svoje ideje i ciljeve tj. vrijednosti.

48. ta po P.Baltesu ini uspjean razvoj linosti i navedi 3 osnovna cilja ontogenetskog razvoja? Po P. Baltesu uspjean razvoj linosti tokom ivotnog vijeka: 1. ontogenetski razvoj traje cijeli ivot (doivotni razvoj) 2. razvoj je stalan dobitak i gubitak (rast i opadanje) 3. razvoj je viesmjeran i uklopljen u povijest 4. plascititet razvoja kao individualna prilagodljivost 5. kontekstualizam kao razvojna paradigma 6. razvoj treba prouavati multidisciplinarno Odatle slijedi "Opa arhitektura ljudske ontogeneze" ontogenetski razvoj ima tri cilja:

1. Rast ili porast odnosi se na postizanje viih nivoa funkcionisanja (kroz uenje, vjebanje i koritenje kulturnih resursa) 2. Odravanje postojeeg nivoa funkcionisanja pod oteanim uvjetima (posebni naporu u oteanim okolnostima)

23

3. Regulacije gubitka tj. prilagoavanja na nii nivo funkcionisanja, kad se zbog odreenih nenadoknadivih gubitaka vie ne moe funkcionisati na prethodnom (viem) nivou.

Ukratko reeno, poveava se potreba za kulturom, smanjuju se koristi od evolucione selekcije i smanjuje se uinkovitost kulture. 49. Objasni realistian i nerealistian nain reagiranja na frustracije? Frustracija je svaka situacija koja sprjeava trajno zadovoljenje potreba ili dovodi do njihovog odlaganja. Reakcije na frustracije zavise od toga jesu li one optimalne i razvojnopodsticajne ili su prevelike ili izostaju to dovodi do negativnih posljedica. Frustrativna tolerancija je sposobnost linosti da se odupre odlaganju ili spreavanju zadovoljenja potreba ili konfliktu potreba bez javljanja maladaprivnih (neuspjenih) reakcija. (odlaganje potreba) Nain reagiranja na frustracije: adaptivne (coping) strategije mogu biti A) uspjene (REALISTIAN NAIN REAGIRANJA) B) maladaptivne ili neuspjene (NEREALISTIAN NAIN REAGIRANJA) Uspjene strategije kao svijest o problemu, suoavanje s njim, realistina procjena situacije i sopstvenih mogunosti, rjeavanje na nain primjeren situaciji, promjena cilja i sl. Neuspjene strategije su izvor sekundarnih problema: agresije, povlaenje, strah, anksioznost.

50. Objasni psihodinamsku Frojdovu teoriju anksioznosti? Psihoanalitiki koncept anksioznosti Frojd je primarno dao u okviru svog nagonsko/strukturalnog teorijskog modela. Porijeklo o ulozi anksioznosti u mentalnom ivotu ljudi nastalo je potkraj 19. stoljea, a kao korijen anksioznosti uzima motorne reakcije na raanje i situacije uskraivanja ljubavi u ranom djetinjstvu. Organizam je ranjiv zato to je bespomoan, to izaziva da u kasnijem ivotu reaguje anksioznou. U ovoj teoriji Freud se oslanja na socijalnu realnost. U teoriji anksioznosti vidljiv je i strukturalni model (strukture id i ego). Anksioznost rezultira iz zaprijeenja ili neadekvatnog rastereenja libida (energije seksualnog nagona). Prema Frojdu nagon je psihika reprezentacija podraaja nastalog unutar organizma koji dosie um, somatopsihiko stanje (izvor somatski, a djelovanje psihiko). Relativno je nevano je li abnormalna akumulacija libida unutar psihe rezultat vanjskih prepreka rastereenja ili su razlog unutarnje prepreke kao to su nesvjesni konflikti ili inhibicije koje se odnose na seksualno zadovoljenje. U oba sluaja rezultat je akumulacija nerastereenog libida koja se moe transformirati u anksioznost. Frojdova teorija anksioznosti nije objasnila kako se dogaa ta transformacija, u njoj se pod nazivom anksioznost oznaava patoloki tip straha koji je u odnosu s normalnim strahom od vanjske opasnosti, ali ima drugaije porijeklo. Strah od vanjske opasnosti je nauena reakcija, dok je

24

anksioznost nastala transformacijom nerastereenog libida patoloka manifestacija nagonske energije.

51. Navedi i objasni glavni kriteriji zrele linosti? Za ocjenu zrelosti licnosti bitna je ne samo relativna razvijenost funkcija I svojstava, nego I uskladjenost medju njima. Uravnotezenost strukture licnosti znaci I da su sve osnovne psihicke funkcije dovoljno razvijene da sadrzaj dispozicija kao I nosilaca odredjenih svojstava nijesu uzajamno protivrjecni Kriteriji zrele linosti:

1. Intelektualna zrelost znaci dovoljno razvijene kognitivne, posebno vise kognitivne sposobnosti. 2. Emocijonalna zrelost oznacava emocijonalno reagovanje na za osobu vazna zbivanja uz odrzavanje mjere I ravnoteze. 3. Konativna odnosno konativno-socijalna zrelost govori o sposobnosti da se ulaze naporno u ostvarenju prihvacenjih ciljeva, pri cemu se ne void racuna samo o sebi nego I o interesima drugih I cijele zajednice. Zato se o toj strani zrelosti govori kao I o socijalnoj zrelosti

Opste tendencije ponasanja u odnosima prema pojavama vaznim za sve ljude to su: odnosi prema svijetu, prema sebi iprema drugima. Za odnos zrele licnosti prema svijetu karakteristicno je interesovanje za zbivanja u svijetu, sposobnost za objektivnost ocjena I odsustva predrasuda Odnos prema sebi odlikuje realno ocjenjivanje samog sebe I prihvatanje sebe onakvog kakav jeste, ali I teznja za vlastitim razvijanjem I samo kontrolom. U odnosu prema drugima zrela licnost pokazuje postovanje tudje licnosti, osjetljivost za potrebe drugih I postupanje prema takvim mjerilima I moralnim principima koji mogu vaziti kao opsti

52.Navedi i objasni osam poremeaja licnosti-10 revizija meunarodne klasifikacije poremecaja linosti ? Tipovi Poremeaja linosti
25

1. antisocijalni 3% kod mukaraca i 1% kod ena 2. granini poremeaj 2% 3. histronicni poremeaj linosti 2-3% 4. izbjegavajui poremeaj linosti 0,5-1% 5. narcistini poremeaj linosti 2-16% 6. opsesivno-kompulzivni poremeaj linosti 1% 7. paranoidni poremeaj linosti 0,5-2,5% 8. izoidni 3% Klasifikacija i klinika slika poremeaja linosti Antisocijalni poremeaj linosti Pervazivni model zanemarivanja i nepotivanja prava drugih ljudi koji poinje u djetinjstvu ili adolescenciji i nastavlja se u odrasloj dobi. Osobe s ovim poremeajem linosti ne pokoravaju se socijalnim normama, mogu opetovano initi kanjiva djela. Ne obaziru se na elje, prava ili osjeaje drugih ljudi. Model impulzivnosti moe se ispoljiti nedostatkom planiranja unaprijed. Granini poremeaj linosti (emocionalno nestabilna linost) Bitno obiljeje ovog poremeaja linosti je nestabilnost u meuljudskim odnosima, slici samoga sebe i osjeajima, te izrazita impulzivnost koja poinje u ranoj odrasloj dobi i ispoljava se raznim situacijama. Histronicki poremeaj linosti Pervazivna i pretjerana emocionalnost i traenje panje. Osobe s ovim poremeajem linosti osjeaju se neugodno ili smatraju da nisu cijenjene ako nisu u sreditu panje. Ove osobe imaju stil govora koji je pretjerano impresionistiki i nedostaje mu pojedinosti. Vana miljenja iznose s dramatinim prizvukom, no razlozi koji su u pozadini obino su neodreeni i difuzni, bez injenica i pojedinosti koji bi ih podkrijepili. Izbjegavajui poremeaj linosti Model socijalne inhibiranosti, osjeaja manje vrijednosti i prevelike osjetljivosti na negativnu prosudbu koji poinje do rane odrasle dobi.

Narcistiki poremeaj linosti Model osjeaja veliine, potrebe za divljenjem i nedostatka suosjeanja koji poinju prije rane zrelosti i ispoljava se u raznim situacijama.

26

Opsesivno kompulsivni poremeaj (OKP) je poremeaj linosti koji karakteriu prisilne misli i ideje koje su esto agresivnog ili seksualnog sardraja (mada ne moraju biti), neprihvatljive i neobjanjive osobi koja ih doivljava. To su radnje koje veoma ometaju svakodnevicu osobe, jer predstavljaju neto ega ona eli da se oslobodi po svaku cenu, ali ne zna kako. Kada upitamo za razloge nastanka tih misli i radnji, u najboljem sluaju emo dobiti odgovor da osoba nema predstavu zato ih ima. Osobe napadnute opsesivnim mislima esto razvijaju kompulsivne radnje kojima bi se odbranile od pomenutih opsesija. Te radnje su vid zatite, ali prerastaju u neto to automatski sledi opsesivnu misao. Ukoliko pokuamo da pojedinca prisilimo da ne izvri kompulsivnu radnju, u opasnosti smo da mu se ozbiljno zamerimo i da ga izazovemo na frenetino, ludo ili agresivno ponaanje. Paranoidni poremeaj linosti Paranoidni poremeaj linosti karakterizira pervazivno nepovjerenje i sumnjiavost prema drugim osobama, tako da se njihovi motivi tumae kao zlonamjerni, poinje do rane odrasle dobi i oituje se u raznim situacijama. izoidni poremeaj linosti Bitno obiljeje ovog poremeaja linosti je pervazivni model nezainteresiranosti za socijalne odnose i ogranienog raspona izraavanja emocija u interpersonalnim situacijama. esto se ine drutveno izoliranim i biraju aktivnosti ili hobije koji ne ukljuuju interakciju s drugim ljudima. Ove osobe nemaju bliskih prijatelja ili povjerljivih osoba. Opisano je 10 razliitih oblika poremeaja linosti. Zbog meusobnih slinosti u crtama linosti, njih 10 podijeljeno je u 3 vee skupine. Skupinu A sainjava udna ili ekscentrina grupa; skupinu B ini dramatina, emocionalna i nepostojana grupa; skupinu C ini tjeskobna i ustraena grupa. Skupina A. udna ili ekscentrina grupa ukljuuje paranoidne, shizoidne i shizotipne poremeaje linosti. Osobe pogoene ovim poremeajem koriste obrambene mehanizme projekcije i fantazije, a mogu imati i sklonosti prema psihotinim mislima. Projekcija se odnosi na pridodavanja neugodnih misli i osjeaja na drugu osobu (npr. predrasude, paranoja). Fantaziranje se odnosi na stvaranje izmiljenog svijeta pomou kojeg se osoba nosi sa problemom samoe. Paranoja je osjeaj proganjanja ili nepotenog odnosa od strane okoline (npr. osjeaj da se uvijek govori o njima, da se samo njima smije). Skupina B. Dramatina, emocionalna ili nepostojana grupa ukljuuje histrionske, narcisoidne, antisocijalne ili "borderline" poremeaje linosti. Osobe pogoene ovim poremeajima koriste obrambene mehanizme poput disocijacije, poricanja, gledanje na svijet "crno-bijelo" (engl. "splitting") i nekontroliranog motorikog izraavanja misli i emocija (engl. "acting out"). Disocijacija se odnosi na nesvjesno

27

zaboravljanje

neugodnih

osjeaja

asocijacija.

Skupina C. Tjeskobna i ustraena grupa ukljuuje izbjegavajue, ovisne i opsesivnokompulzivne linosti. Osobe zahvaene ovim problemom koriste obrambene mehanizme izolacije, pasivne agresije i hipohondrijaze. Izolacija je pojava karakterizirana odvajanjem neprihvatljivih ideja ili djela od emocija. Pasivna agresija se javlja kada je otpor neizravan i esto je okrenut prema sebi. Hipohondrijaza je esto prisutna kod bolesnika s poremeajima linosti, posebno kod ovisnih, pasivno-agresivnih bolesnika.

28