Вы находитесь на странице: 1из 13

UJEDINJENI NARODI-potpisana 26.06.1945 u San Francisku a stupila na snagu 24.10.1945g.

Ujedinjeni narodi su meunarodna organizacija iji su lanovi suverene drave. Osnivaka skuptina odrana je 25.4 .i 26.6.1945god. u San Francisku. Poveljom UN-a stvorena je Organizacija, potpisana u San Francisku 26.9.1945god.a stupila je na snagu 24.10.1945god. Tada je u UN-u bilo ukljueno 51 drava a danas ova organizacija broji 191 dravu lanicu. Potreba stvaranja takve organizacije sazrijevala je tokom drugog svjetskog rata. Povelja je proizila iz prijedloga vodeih saveznikih sila (SSSR, SAD, V.Britanija i Kina). - UN- su osnovane sa ciljem doprinoenja i unapreivanja meunarodnog mira, - UN- treba da razvijaju prijateljske odnose meu dravama zasnovane na potivanju principa ravnopravnosti i preuzimanje potrebnih mjera koje e doprinjeti trajnom miru. Meu ciljevima UN-a nalazi se i unapreivanje meunarodne saradnje na rjeavanju problema. U svojoj djelatnosti UN polazi od sljedeih naela i to: - Suverena jednakost svih drava lanica, - Rjeavanje sporova mirnim putem, - Pruanje pomoi organizaciji u svim akcijama koje preduzmu u skladu sa poveljom. Naa zemlja primljena je u OUN 21 maja 1992god. Sjedite sekretarijata je u Njujorku dok su pojedini dijelovi sistema locirani po cijelom svijetu npr. eneva, Be, Najrobi, Hag, Atena, Tokijo, Kopenhagen. Danas UN ima 191 lanicu. Glavna tijela(organi) UN-a su: - generalna skuptina (191 drava, jedna drava jedan glas), - sekretarijat- generalni sekretar, - vjee sigurnosti (5 stalnih lanica SAD, SSSR, V.Britanija, Kina, Francuska), - vijee za ekonomska i socijalna pitanja (54 lana), - starateljsko vijee(suspendirano), - meunarodni sud (15 sudaca). Ciljevi UN-a su: - odravanje meunarodnog mira i sigurnosti i preduzimanje efikasnih mjera radi spreavanja i otklanjanja prijetnji miru, te mirno rjeavanje ovih pitanja, - razvijanje prijateljskih odnosa meu nacijama koji se zasnivaju na potivanju naela ravnopravnosti i prava naroda na samoopredjeljenje i preduzimanje drugih radnji sa ciljem uvrivanja mira u svijetu, - ostvarenje meunarodne saradnje rjeavanjem me.poblema ekonomske, socijalne, kulturne, humanitarne prirode, potivanje ljudskih prava i sloboda bez obzira na rasu i vjeru, - postavljanje organizacije kao sredita za postizanje ovih zajednikih ciljeva. Povelja UN-a, -je ustanovljeno 6 organa i to: generalna skuptina, vjee sigurnosti, Sekretarijat, vjee za ekonomska i socijalna pitanja, starateljsko vijee i meunarodni sud.

GENERALNA SKPTINAVrhovno tijelo UN-a je generalna skuptina koju sainjavaju sve drave lanice. Sastaju se jednom godinje i to u septembru i to u sjeditu organizacije u Njujorku a mogu se sastati i izvanredno po zahtjevu Vjea sigurnosti ili vie lanica. Svaka drva lanica raspolae sa jednim lanom to znai jedna drava jedan glas a odluke genealne skuptine donose se dvotreinskom veinom prisutnih lanova koji glasaju. Nadlenost skuptine veoma je iroka i obuhvata sva pitanja sadrana u povelji Generalna skuptina interno tj. unutar sistema UN-a donosi obavezujue odluke a eksterno daje preporuke koje po meunarodnom pravu nisu obavezujue za drave lanice. Odluke se donose veinom glasova a kod vanijih pitanja zahtjeva se dvotreinska veina npr. prijem novih lanova ili izbor novih lanova u Vijee sigurnosti. Odluke se donose u obiku rezolucija koje imaju snagu preporuke: Generalna skuptina moe na preporuku Vjea Sigurnosti iskljuiti iz organizacije lana UN-a koji kri naela sadrana u Povelji. Generalna skuptina moe razmatrati opta naela saradnje kad je u pitanju ouvanje mira i sigurnosti u svijetu tj. pitanja razoruanje, kontrola naoruanja. Generalna skuptina moe skrenuti panju vijeu sigurnosti na situacije koje bi mogle ugroziti mir i sigurnost u svijetu . Zadaci i ovlatenja generalne skuptine -ona moe raspravljati o svim pitanjima o ouvanju mira i sigurnosti u svijetu te istrauje i daje preporuke u cilju unapreenja meunarodne saradnje na politikom polju te podsticanje razvoja meunarodnog prava, razmatra i obobrava budet organizacije. Svaki lan Generalne skuptine ima jedan glas a sva vana pitanja usvajaju se dvotreinskom venom glasova, a ova pitanja obuhvataju preporuke o odravanju mira i sigurnosti u svijetu, izbor lanova vijea za sve oblasti te budet. Glavni odbori generalne skuptine su: - odbor razoruanje i meunarodna sigurnost, - odbor ekonomija i finansije, - odbor socijalna, humanitarna i kulturna pitanja, - odbor uprava i budet, - odbor za pravo. Vjee sigurnosti UN-a je naj monije meu glavnim tjelima UN-a. Povelja UN-a daje Vjeu sigurnosti glavnu odgovornost za ispunjavanje glavnog zadatka tj. organizacije mira i sigurnosti u svijetu. Povelja UN-a propisuje da su sve lanice UN-a dune provoditi odluke Vijea to znai da su odluke vijea pravno obavezujue. Vijee Sigurnosti sastoji se od 15 lanica UN-ai to: 5 lanica su utvrene prilikom usvajanja povelje (Francuska, Kina, SAD, kraljevstvo V.B i Sjeverne Irske, i SSSR)a 10 nastalnih rotirajuih lanica tog sastava bira Generalna Skuptina. Za izbor nestalnih lanica koje vri Generalna skuptina Povelja postavlja dva kriterija : -doprinos odravanja meunarodnog mira, -sigurnosi i pravinu geografsku raspodjelu.

U praksi prvi kriterij je zanemaren a drugi postupno prerastao u geografsko-politiki Regionalni klju za raspodjelu mjesta ostalih lanova vijea su: 3 Afrike drave, 2 Azijske drave, 2 Juno Amerike drave, 2 Zapadno Evropske drave, 1 Istono Evropska drava. Vijee je u stalnom zasjedanju to znai da njegovi lanovi moraju uvijek biti prisutni u sjeditu UN-a kako bi se mogli po potrebi u najkraem roku sastati. Predsjednitvo Vijea koje se mjenja svakog i mjeseca moe sazvat sjednicu bilo kad. Propisano je da se vijee sastaje najmanje svakih 14 dana, a u stvarnosti se njegove sjednice sazivaju gotovo svaki dan, a nerjetko i vie puta na dan. Zemlja lanica UN-a koja nije lanica Vijea moe uestvovati u raspravama vijea koje se nje tiu, ali nema pravo glasa prilikom donoenja odluke. Odluke vijea sigurnosti su dvojake: - odluke o proceduralnim pitanjima (koje se donose potvrdnim glasom 9 lanova) - o sutinskim pitanjima(u ovih 9 glasova moraju da budu pot rdni glasovi stalnih lanica) Negativan glas stalnog lana popularno je nazvan ,,VETO,,i spreava donoenje bilo kakve sutinske odluke. Kina, Francuska, SAD, VB, i SSSR su drave koje imaju pravo ,,VETA,,. Ovakav poseban poloaj 5 stalnih lanova Vijea ministara predstavlja najvaniju posebnost sistema UN-a koji u sebi sjedinjava razliite osnovne principe. Dabi doprinjeli osiguranju mira u svijetu sv lance UN-a se obavezuju da svoje oruane snage, pomo i olakice ukljuujui i pravo prolaza, stave na raspolaganje Vijeu sigurnosti i to na zahtjev vijea. Kada Vijee sigurnosti donese odluku o upotrebi oruane sile ono izrauje planove uz pomo Komiteta generalnog taba koji se osniva radi davanja savjeta i pruanja pomoi vijeu sigurnosti. Vijea za ekonomska i socijalna pitanja UN-a Vijee djeluje u ekonomskom, socijalnom, zdravstvenom, obrazovnom, kulturnim ECOSOC-predstavlja faktor povezivanja izmeu posebnih organizacija i Organizacije, pa time ispunjava vaan zadatak umreavanja sistema UN-a. ECOSOC-zasjeda jedamput godinje a zasjedanje traje 4 tjedna. Veliki dio rada tog vijea odvija se u ostalim posebnim tjelima koja utvruje Vijee. Veliki porast broja ovih tjela predmet je stalne kritike koja se poziva na djelotvornost rada, posebna tjela mogu se podjeliti u 6 kategorija i to: 1.posebna tijela- program kontrola droga (INDBC) - istraivaki institut za unapreenje prava ene, 2.stalni odbori- komisija za pitanja stanovanja i naselja -odbor za nevladine organizacije, 3.posebni odbori- programski i koordinacijski odbor -upravni odbor za koordinaciju (ACC), 4.struna tijela-tjela u kojima se nalaze nezavisni strunjaci; - odbor za razvojno planiranje,, - konferencija o programu UN za javnu upravu i finansije, - grupa strunjaka ,,ad hoc,, za meunarodnu saradnju u porezima, 5.regionalne komisije - komisija za regionalno pitanje Afrike (ECE), - komisija za regionalno pitanje Evrope (ECE), - komisija za ekomomsko pitanje June Amerike i Karipskih Otoka (ECLAC), - komisija za ekonomska i socijalna pitanja Azije i Pacifika (ESCAP), - komisija za ekonomska i socijalna pitanja zapadne Azije (ESCNA),

6.strune komisije - komisija za odrivi razvoj, - komisija za socijalni razvoj, - dravna komisija, - komisija za ljudsko pravo, - komisija za pravo ena, - komisija za opojna sredstva, - komisija za zatitu od zloina i kazneno pravo. Unato ovoj masi posebnih tijela znaaj ECOSOC je opao i njegove ovlasti su pritom ograniene i podlijeu autoritetu Ope skuptine, to ECOSOC sve vie ini njenim pomonim organima. Sekretarijt i glavni tajnik UN-a U sekterarijatu UN-a rade samostalni slubenici. Sekretarijat je glavno administrativno tijelo Organizacije i sastoji se od: - glavnog tajnika kojeg na prijedlog Vijea Sigurnosti bira Opa skuptina i mandat im je 5 godina. - upravnog aparata koji je hijerarhijski podjeljen na ,,brane,, tj. urede i glavne odjele, glavno sjedite je u Njujorku a tri predstavnitva se nalaze u enevi, Beu i Najrobiju. U zadatke sekretarijata- koje ispunjava glavni tajnik zajedno sa sekretarijatom spadaju zadaci klasine administrativne i politike prirode. Sekretarijat koordinira i rad ostalih glavnih tjela osim rada Meunarodnog suda i zaduen je za pripremanje plana budeta, upravu finansija. U njegove osnovne zadatke spada skretanje panje Vijea Sigurnosti na svako pitanje ili situaciju koja bi po njegovom miljenju mogla ugroziti mir. Staratljsko vijee-njega sainjavaju lanovi UN-a i to: - lanovi koji upravljaju teritorijom pod starateljstvom, - Svaki lan vijea odreuje po jednog predstavnika vijea. Meunaroni sud je glavni sudski organ UN-a. On postupa u skladu sa statutom koji je zasnovan na Statutu Stalnog suda meunarodne pravde i ini sastavni dio povelje. Svi lanovi UN-a automatski postaju strane koje se obavezuju da u sluaju spora potuju status Meunarodnog suda. Drava koja nije lanica UN-a moe da postane strana koja je obavezna da u sluaju spora potuje status Meunarodnog suda pod uslovima koje odreuje generalna skuptina. Svaki lan UN-a obavezuje se da e potovati odluke Meunarodnog suda. EVEOPSKA UNIJA- je specifina i vrlo sloena organizacija formirana ugovorom o Evropskoj uniji koji je zakljuen u Mastrihtu u Nizozemskoj 7 februara 1992god. izmeu Do tada 12 zemalja koje su bile lanice Evropske unije i to: Belgije, Nizozemske, Francuske, Danske, Grke, Irske, VB, panjolske, Portugala, Njemake, Italije i Luksemburga. A od januara 1995g od. Finska, vedska i Austrija. Osnovu ugovor ini odredba o Evropskim zajednicama o saradnji u zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici te saradnji u oblasti pravosua i unutarnjih poslova lanica, zatim uspostava i regulacija unutarnjeg trite, zatim koritenje zajednike valute tj. eura te zatitu okolia isl. Evropska unija danas broji 25 lanica koje su postale lanice u razliitim navratima i to: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Danska, Irska, VB, Grka, panjolska, Potrugal, Njemaka, Austrija, Finska, vedska, Kipar, Estonija, Latvija, Litva, Malta, Poljska, eka, Slovaka, Slovenija i Maarska.

Pretae Evropske unije su: 1. Evropska zajednica za ugalj i elik koja je osnovana 18 aprila 1951g. Parikim ugovorom izmeu 6 drava- Belgije, Francuske, Njemake, Italije, Luksemburga i Nizozemske. 2. Evropska ekonomska zajednica 3. Evropska zajednica za Atomsku energiju koja se Rimskim ugovorom osniva 25 marta 1957god. Ureenjem ove tri ekonomske zajednice htjelo se da se njime lanice dovedu u ekonomsku meuzavisnost tj. u njihovo politiko jedinstvo. Glavno sjedite Unije je u Bruxellesu i Luksemburgu. Ciljevi evropske unije su: - poticaj privrednog razvoja, -bez unutranjih granica, -jedinstvena moneta, - zajednika vanjska i sigurnosna politika, -zatita prava svih graana lanica, - saradnj u oblast pravosua i unutranjih poslova. Glavne institucije EU su: -Evropska komisija, Vijee ministara, Evropsko vijee, Evropski parlament i Evropski sud Pravde. Drava lanice Evropske unije danas sarauju i u podrujima koji se smatraju vanim dijelom nacionalnog suvereniteta kao to su vanjska i sigurnosna politika, unutarnji poslovi i pitanja pravosua. Nakon vie od 50god. postojanja i 5 valova proirenja, EU danas broji 25 lanica (27) koje zjedno imaju 455 miliona stanovnika. Strateki cilj EU- je da od 2010god. postane najkonkurentnije i najdinaminije gospodarstvo na svijetu utemeljeno na znanju. - Iako sve zemlje tee prikljuenju EU sve se vie uju glasovi zabrinutosti, - Da EU postaje neka vrsta SUPERDRAVE koja izvlai snagu iz evropskih nacijadrava. - Javlja se bojaznost od prenosa suvereniteta na EU ,dok neki tvrde da je EU spoj za evropske nacije-drave. Evropska komisija je sredinje tijelo EU. Njene nadlenosti su iznimno iroke i vrsto definirane u osnovnim i drugim dokumentima unije. Od komisije dolaze brojne inicijative drugim tjelima zajednice kao to su njihovi zakljuci i druge odluke. Komisija broji 20 lanova koji su izabrani na temelju njihovih: -neospornih sposobnosti i nezavisnosti. lanovi komisije biraju se na vrijeme od 5 god.i mogu biti ponovo izabrani. Njemaka, Francuska, Italija,VB imaju po 2 lana komisije dok ostale drave imaju po jednog lana. lonovi komisije mogu biti samo dravljani zemalja lanica unije. U komisiji mora biti svaka drava koja je zastupljen sa jednim lanom i nijedna drava nemoe imati vie od 2 komisionara, a komisionari su proli kroz sloenu proceduru kako bi dobili taj posao, ali zato im je zabranjeno bavljenje drugim poslovima. VIJEE EU-(VIJEE MINISTARA ) Vijee EU (Vijee Ministara)je najvanije tjelo EU koje donosi odluke. lanovi vijea su resorni ministri 15 zemalja lanica. Svaka drava lanica predsjeda vijeem 6 mjeseci po unaprijed utvrenom popisu. Po ugovoru iz Amsterdama glavni tajnik (koji je izabran jednoglasnom odlukom vijea) djeluje kao visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku. Prestavnici drava lanica u vijeu imaju nejednak broj glasova. Ukupan broj glasova je 87, a za kvalifikacionu veinu potrebna su 62 glasa. Kvalificiranom vinom Vijee utvruje plae, godinji dohodak.

Evropski parlament-sastiji se od predstavnika naroda zemalja ujedinjenih u uniju. Od 1979god. lanovi parlamenta biraju se neposredno opim izborima na cjelom podruju unije. Od zadnjeg proirenja parlament broji 624 zastupnika. Evropski parlament zastupa jednom godinje i to bez posebnog poziva drugog utorka mjeseca februara. Moe se pozvati i izvanredno zasjedanje na zahtijev vijea zaspnika, Vijea EU i Eveopske komisije.Vijee za Prodruivanje je pomoni organ EU za odnose sa pridruenim lanicama unije. Status pridruenosti imaju one drave nelanice koje su zakljuile posebni ugovor o pridruivanju. Vijee za pridruivanje je pregovarako tijelo i tijelo za pripremu prijedloga za usvajanje od strane ovlatenih organa unije. Vijee pomau odbori, pododbori koji se ustanovljavaju za svaku dravu koja ima takav status ili pregovara oko dibijanja statusa. Vijee Evrope je osnovano 1949god. sa ciljem da se postigne vie jedinstva meu evropskim parlamentarnim demokracijama. To je najstarija od svih evropskih politikih institucija i ima 46 zemalja lanica. To je najira meunarodna i meuplanetarna organizacija u evropi i ima sjedite u gradu Strazburgu. Jedino su pitanja koja se tiu nacionalne odbrane iskljuena iz rada, a bavi se pitanjima iz oblasti: demokracije, ljudskih prava i ostalih sloboda, medija i komunikacija, socijalnih i ekonomskih poslova, obrazovanja, kulture, kulturnog naslea i sporta, zdravlja, prirodne sredine, regionalnog planiranja, lokalne demokracije i pravne saradnje..

NATO je politiki savez koji su 04.04.1949god. potpisale u Vaingtonu 12 lanica i to: SAD, Kanada, VB, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija, Portugal, Norveka, Danska, Luksembur i Islana. Danas savez ima 26 lanica. Sve do 1966god. pakt je imao 15 lanica (13 iz Evrope i 2 iz Sjeverne Amerike a tada je iz vojne strukture istupila Francuska). Ove zemlje se krajem 70-ih ponovo integriraju . Sjedite Nato-a je u Briselu. Pakt podrazumjeva zajedniku odbranu od napada na bili koju lanicu. U ovoj organizaciji najvei uticaj imaju SAD-e. To je i razlog to se sada sve vie propitkuje potreba reaktiviranja zapadno evropskog vojnog saveza, kako bi lanice Evropske zajednice imale veeg uticaja u sferi odbrane. To je i razlog to su Francuzi operativne jedinice davno izuzeli iz zajednike komande. Razvoj meunarodnih odnosa poslije drugog svjetskog rata je uvjetovao pojavu pakta. Poslije II svij. rata Evropa je u centru meunarodnih zbivanja. Iz rata su izrasle 2 vele sile, dolazi do raspadanja kolonijalnog sistema i gubitka moi i uticaja koje su Evropske zemlje do tada imale. Pakt pokriva prostor: - sjeverne amerike, sjevernog atlantika, sjeverne, zapadne i june Evrope sa Sredozemnim morem. Nato je inae najznaajniji instrument vojno-politikog djelovanja. Glavni ciljevi Nato se svode na odbijanje agresije i na pruanje pomoi lanicama pakta u takvim situacijama. Odluke se donose koncenzusom. Glavno tijelo Nato-a je : - vijee savez koje donosi najvanije politike, organizacijske i vojne odluke, - a drave u tim tijelima predstavljaju njihovi ministri. Glavni sekretar-je stalni podpredsjednik saveza, predsjedava svaki put druga zemlja Vijee ima 25 specijaliziranih komiteta i sekretarijata.

Vojni komitet je drugo vano tijelo i sainjavaju ga tabovi zemalja lanica koji se sastaju 2-3 puta godinje, pod ijim nadzorom djeluju Vojni stoer Nato-a i glavni zapovjednici Nato snaga. Izvrno tijelo je Operativna komanda koja stalno djeluje u Vaingtonu i sastoji se od Francuske, VB i SAD-a. Vojnim pitanjima se bavi komitet ratnog planiranja (ministri odbrane). Do Prakog samita za struktiuru su vezane dvije regionalne vrhovne komande i to komande: -za Evropi i Antlantik i komanda za Laman i regionalna grupa za strategijsko planiranje SAD - Kanada. Na Prakom samitu dogovorena je nova zapovjedna struktura u okviru 2 strateka zapovjednitva i to jednog ,,operativnog,, i drugog ,,funkcionalnog,,. Broj zapovjednitva je sveden sa 20 na 11 i njihove odgovornosti su redefinirane. Svi operativni stoeri sada su pod saveznikim operativnim zapovjednitvom i vrhovnim stoerom saveznikih evropskih snaga u Monsu u Belgiji. NATO nema vlastite snage, snage koje su na raspolaganju NATO-a ostaju pod nacionalnim zapovjedanjem sve dok zbog potrebe ne preu pod zapovjednitvi Nato-a. Bez obzira to NATO nema stojeu vojsku, on moe da mobilizira vojne snage 26 zemalja saveznika. NATO je izveo koncepciju ,,Partnerstvo za mir ,, kao neko prelazno rjeenje prema buduem lanstvu. NATO je 1997god. uspostavio bilateralnu saradnju sa Rusijom kroz stalno zajedniko vijee ,,NATO-RUSIJA,, a iste godine komisiju NATO-UKRAJNA. 1995god. NATO je pokrenuo ,,Mediteranski dialog ,, sa 6 zemalja na mediteranu-Egipat, Izrael, Jordan, Mariko ,,Mauritanija, Tunis, a Alir je uzeo uee 2000god. a cilj je bio stvoriti dobre odnose i poboljati meusobno razumjevanje sa dravama mediteranskog podruja. OSCE je organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE)-nazvana prvo konferencijom o sigurnosti i suradnji u Evropi (KESS) je na poetku bio politiki konzulativni proces koji je ukljuivao uee drava: -Evrope, srednje Azije i sjeverne Amerike. Ona postaje organizaciom u januaru 1995god. Pokrenut tokom 1972god. proces KESS-a je tokom 1975god. doveo do usvajanja Helsinkog konanog akta koji je imao 3 poglavlja i to: 1. pitanja sigurnosti u Evropi, ukljuujui 10 osnovnih naela meunarodnih odnosa, kao i poetne mjere jaanja povjerenja na vojnom planu. 2. odredbe o unapreenju saradnje na ekonomskom, nauno-tehnolokom i ekolokom planu. 3. odredbe o humanitarnoj i kulturno obrazovnoj saradnji ukljuujui i slobodnije ljudske kontkte i nesmetan tok informiranja. Tri stalne lanice KESS-a su: - sekretarijat u Pragu koji je kasnije prerastao u Generalni sekretarijat u Beu, - ured za slobodne izbore sa sjeditem u Varavi koji je kasnije nazvan ured za demokratske institucije i ljudska prava ODIHE Prvi sastanak vijea ministara inostranih poslova odran je u Berlinu 19 juna 1991god.i vijee je usvojilo: -mehanizam za konsultiranje i suradnju u sluaju hitne situacije u zoni u kojoj djeluje KESS. (ovaj mehanizam se koristio u sluaju sluaju bive Jugoslavije i NagornoKarabahu),

- u tokholmu unutar KESS-a 14.12.1992god. usvojena je konvencija o pomirenju i arbitrai, - vie institucionalne odluke koje su trebale ojaati KESS predstavljene su na samitu u Budimpeti 1994god. i one su ukljuivale promjenu imena KESS-a koja e u budunosti biti poznata kao organizacija za sigurnost i saradnju u evropi- OSCE i zakazivanje sledeeg sastanka OSCE efova drava i vlada za 1996god. Na samitu odranom u Budimpeti drave lanice KESS-a su pokazale spremnost sa osiguraju multinacionalne snage KESS-a u skladu sa ugovorom postignutim izmeu odgovornih snaga za prekid oruanog sukoba u Nagorno-Karabahu. U skladu sa Deklaracijom Helsinkog samita iz 1992god. OSCE je razvio metoda slanja zvaninih misija i osobnog predstavnika predsjedavajueg koji su imali zadatak istraivnja i izvjetavanja. Tokom 1996god. OSCE je organizovao ope izbore u BiH prema Dejtonskom sporazumu a sledee u septembru 1997god. Tokom 1997god. osobni predstavnik predsjedavajueg OSCE-a pomagao je u pronalaenju politikog rijeenja kize u Albaniji, gdje je OSCE nadgledao izbore. Korak u razvoju modela sigurnosti jeste ustanovljavanje direktora OSCE-a za politika pitanja sa sjeditem u Kopenhagenu u decembru 1997god. koji je dinio odluku o smjernicama za OSCE-ov dokument ,,Povelja o Evropskoj sigurnosti,,. OSCE je jedina institucija koja je ukljuila sve drave Evrope te komande i SAD-a predstavlja kljunu komponentu strukture evropske sigurnosti. PARTNERSTVO ZA MIR (PfP) NATO je 1994g pokrenuo ,,partnerstvo za mir,, i to je jedan od najveih meunarodnih dostignua na polju sigurnosti u zadnjih 10 godina. Poziv da se pridrue partnerstvu za mir prihvatilo je 30 zemalja, Evrope i Evroazije. Od ovih 30 zemalja njih 10 je ve postalo lanicama NATO-a u dva vala proirenja 1999 i 2004god. BiH je takoer izrazila elju partnerstvu za mir ali glavna smetnja prijema je ne saradnja sa Meunarodnim krivinim sudom za bivu Jugoslaviju. Svrha partnerstva za mir je da povea stabilnost i smanji prijetnje po mir i izgradi i jaane odnose u oblasti sigurnosti izmeu pojedinanih patrnerskih zemalja i NATO-a. Kako bi zemlje partneri bili to bolje integrirani u svakodnevnom radu u okviru partnerstva, djeluju stoerne strukture partnerstva za mir iji sastav ine asnici iz zemalja partnerstva ustrojeni u nekoliko nato sjedita. Pri Vrhovnom zapovjednitvu saveznikih snaga u Evropi (SHAPE) djeluje elija za kordinaciju (partnerstva za mir) PfP-e obuke i vjebi. Nakon hlanog rata Nato savez je donio nekoliko vanih zadaa i to: - uspostava sigurnosnih partnerstava u demokratskim dravama du Evrope, - teroristiki napad na SAD gdje su avioni koriteni kao oruje za napad i za masovno unitenje, - 2002god.14 saveznica poslalo je svoje snage u Afganistan kao potporu Amerikim operacijama i protiv Alqide teroristike skupine odgovorne za napad na SAD, - 12 lanica obavezalo su se na meusobnu odbranu u sluaju vijne agresije na bilo koju od njih. ISTAMBLSKA KONFERENCIJA NATO-a Samit NATO-a odran je u Istambulu 28 i 29 juna 2004god. i na ovom samitu sudjelovalo je 26 drava lanica NATO-a.

Na samitu su donesene i neke kljune odluke i to: - donesena je odluka da NATO svoje prisustvo u Afganistanu u cilju stabilizacije te zemlje, - donesena je odluka da se ponudi pomo Irakim snagama bezbjednosti na zahtjev Irakog predsjednika Alavija, - angaovanje na Kosovu ostaje nepromjenjeno, a zbog poboljanja bezbjedonosne situacije u BiH misiju SFOE-a reeba da preuzme EUnija. - odlueno je da se NATO obezbjedi novim snagama i tehnologijama koje su im potrebne radi uspjenog svoje misije u 21 vijeku, - proirenje NATO-a i partnerstvu, Istambulski samit je bio prvi na kojem je sudjelovalo novih 7 lanica. NATO je u Istambulu donio odluke da dopre do novih regiona od strateke vanosti, naruito ireg Bliskog Istoka i Mediterana. BRISELSKI PAKT-je pakt iz 1948god. koji su potpisale VB, Francuska i zemlje Beneluksa. Posluio je kao poetak udruivanja zapadno evropskih politikih snaga. Pakt je bio potpisan na 50 god. a njegov glavni cilj je bio postavljen protiv ,,eventualne Njemake agresije,, SEATO-je pakt koji je trebao pojaati sigurnost drava jugoistone Azije a okupio je drave: Filipine, Pakistan, Tajlnd, Australiju, Novi Zeland, SAD i nekadanje kolonizatore tih podruja Francusku i VB, Prestao je sa radom 30.06.1977god. BAGDATSKI PAKT-pakt koji je potpisan 1955god.u Bagdadu najprije uz sudjelovanje Turske i Iraka a kasnije Irana, Pakistana, VB i SAD-a. Povlaenjem Iraka nakon revolucije provedene u toj zemlji pakt je promijenio naziv u CENTO-pakt koji je Iran napustio 1997god. VARAVSKI UGOVOR potpisan je 14.05.1955god. kao odgovor na ulazak SR Njemake u Nato i bio je prvi instrument vojno.politike saradnje socijalistikih drava. LIGA NARODA-je meunarodno udruenje drava koje je svoreno poslije prvog svjtskog rata na Parikoj mirovnoj konferenciji 1919god. Po ustavu lige naroda svi su se meunarodni sporovi rjeavali mirnim putem posredstvom vijea lige naroda, a naruitelj mira podpadao je pod sankcije.Razliiti interesi velikih sila onemoguavali su sprovoenje ustava lige naroda to je pokazao i drugi svjetski rat. Rasputanje lige naroda slubeno je proglaeno 18.aprila 1946god. Opirnije o ligi naroda i o njenom osnivanju i radu moe se rei: -Svjesni opasnosti od rata i grozota koje rat donosi mnogi politiari zalau se za mir tj. zalau se za saradnju meu nacijama a sve u cilju da nebi dolo do izbijanja rata tj. sukoba meu nacijama. Meu mnogim politiarima koji se zalau za ovo moe se istaknuti i Ameriki predsjednik Wilson koji u proglasu koji je sainjen od 14 taaka izdatom 08.01.1918god. pozvao je na osnivanje asocijacije nacija sa meusobnom garancijom politike nezavisnosti i teritorijalnog integriteta kako za male tako i za velike drave. Tako je na Parikoj mirovnoj konferenciji 1919god. nastalo meunarodno udruenje drava ,,Liga Naroda. Statut lige naroda obavezivao je drave lanice da potuju teritorijalnu i politiku nepovredivost svih drava lanica. A ukoliko doe do krenja ovih obaveza Liga Naroda trebala je da poduzme odreene mjere tj. sankcije protiv prekrioca. Sve drave lanice sloile su se da vojnim mjerama pribjegavaju tek nakon 3 mjeseca po donoenju odluke suda. Pored ostalog u Ligi Naroda spominje se i :

Pravino postupanje s narodima bez vlastite uprave, nadzor nad trgovinom sa enama i djecom, nadzor nad trgovinom opasnim drogama, nadzor nad trgovinom orujem, sloboda komunikacija i kretanja, jednak tretman drava u trgovini, kontrola i spreavanje epidemija. Liga N. brojala je najvie 63 lanice npr.VB, Francuska, Italija, Japan, Belgija, SSSR isl. Glavni organi Lige Naroda su bili: -skuptina (u kojima su preko delegata bile zastupljene sve drave lanice i svaka je imala po jedan glas. Skuptina se bavila svim sadrajima i davala preporuke za daljnji rad lige naroda.) - vijee ( sastojalo se od stalnih i ostalih lanica-5 stalnih su bili Francuska, VB, Italija, Japan i SAD i 4 ostala lana. - italni sekretarijat(koji je pod vodstvom generalnog sekretara bio upravni organ). Uspjesi Lige Naroda ogledaju se u 1925god. rjeavanje graninog spora izmeu Grke i Bugarske te sukob izmeu Japana i Mandurije, Italijansko osvajanje Etiopije isl. Ovaj sistem bio je lijepo zamiljen ali ipak imao je svoje slabosti. Jedna od najznaajnijih slabosti pravila lige naroda bila je bila je da su se ona odnosila na sve forme upotrebe nasilja tj. sve to je bilo ispod praga definicije rata, bilo koja druga forma upotrebe nasilja nije bila obuhvaena ovim zabranama to je ostavilo otvoreno pitanje kada prestaje dozvoljena upotreba nasilja, a poinje zabranjeni rat. Status je davao mogunost Ligi Naroda da uvede sankcije protiv jedne ili vie njenih lanica ako bi ove i pored preduzetih mjera mirnog rjeavanja konflikta zapoele rat. Spektar ovih mjera kretao se od ekonomskog preko politikog bojkota drave-lanice pa do mjera vojne prisile, a mjere su morale podrati sve lanice. Razlozi za nauspjeh lige naroda ogledaju se u nejasnoi zabrane rata , Liga naroda nikada nije uspjela da povee tadanje mone drave i nije nikada mogla da postane univerzalna organizacija. U biti Liga Naroda nije uspjela zato to nije bila opremljena srdstvima za postizanje svojih ciljeva jer temeljila se na na naelima koja su bila neprikladna za osiguranje mira i saradnje. REALISTIKA TEORIJA MEUNARODNIH ODNOSA -ova teorija je bila dominirajui pogled na meun.odnose poslije drugog svjetskog rata. Ovaj pravac tei sagledati svijet i odnose u njemu onakve kakvi jesu, a ne onakve kakvi bi trebali biti. Prve zaetke ove teorije nalazimo u radovima Makijavelija i Hobsa. U koncepciji realistike teorije svaka drava je autonomna i ne postoji suverenitet iznad nje koji bi mogao upravljati njenim ponaanjem. Meutim autonomnost i Suverenost drave ne znai da je ona potpuno slobodna u svom ponaanju na menarodnoj sceni. Sloboda ponaanja drave ograniena je silom i moi koju posjeduje neka druga drava ili savez drava. Realizam predstavlja da je ljudska priroda konfliktna i da stalno tei konfliktu i da je teko promjenjiva. NEREALISTIKI KONCEPT SIGURNOSTI-struktura ovog sistema odnosi se prije svega na pitanje kako drave mogu ostati u meusobnim odnosima, kako su pozicionirane i kako djeluju na meusobnim relacijama. Fokus je na odnosima izmeu drava a ne na samoj dravi. Fokusirajui odnose izmeu drava, ova teorija otvara mogunosti analize odnosa u meunarodnoj zajednici kao zajednici drava to obuhvata analizu motivacije drava ostati u meusobnim odnosima. U okviru ovog teoretskog koncepta vri se trodimenzionalna analiza i to:-organizacioni nivo meunarodnog sistema -funkcionalna diferencijacija sistema, -distribucija mogunosti i sposobnosti drava u sistemu.

TRANS ATLANSKA POLITIKA je politika izmeu SAD i Evropske unije i koja ima za cilj unapreenje mira, stabilnosti, demokratije i razvoja u svijetu, preovladavanje globalnih izazova, tjenje privredne veze i unapreenje svjetske trgovine, sve ovo je sadrano u Transatlanskoj agendi iz 1995god. i Trana Atlanskoj deklaraciji iz 1990god. NUKLEARNA POLITIKA-nuklearna strategija i poloaj snaga NATO-a predstavlja neodvojive djelove sveukupne strategije saveza u spreavanju rata. Poslije kraja Hladnog rata savez je radikalno smanjio svoju ovisnost o nuklearnim snagama. Nuklearne sile NATO-a su: SAD, VB, Francuska i one su poduzele korake prestanka modernizacije svojih nuklearnih snaga. Nuklearne snage NATO-a daju svoj doprinos evropskom miru i stabilnosti. Umanjivanje oslanjanja NATO-a na svoje nuklearne snage oitovalo se velikim smanjenjem samih snaga.1991god. NATO je odluio smanjiti broj nuklearnog naoruanja. Jedino kopneno naoruanje koje NATO zadrava u Evropi su gravitacijske bombe za avione sa dvostrukom primjenom i ono se uva na manjem broju lokacija uz jako osiguranje. Zajedniku sigurnost koju prua neklearna politika NATO-a dijele sve lanice saveza, ulijevajui sigurnost bilo kojem lanu koji bi se mogao osjeati ranjivim. EURO ATLANSKO PARTERSTVOPilitika saveza ogleda razvijanje partnerstva sa brojnim zemljama nelanicama odigrala je kljunu ulogu u promjeni stratekog oruja na Euro atlanskom podruju po zavretku hladnog rata. Saradnja sa brojnim podrujima pomau oblikovati euroatlansku sigurnosnu kulturu obiljeenu snanom odlunou za primjenom meunarodne saradnje u zadaama rjeavanja kljunih sigurnosnih izazova. Euro atlansko partnersko vijee okuplja ukupno 46 zemalja i to 26 lanica i 20 Zemalja partnera. Partnerstvo za mir-ono je utemeljeno na praktinoj saradnji i privrenosti naelima demokracije koja ini sr samog saveza. Formalni temelj za Partnerstvo za mir ini okvirni dokument koji je izdan od saveza 1994god. Partnerstvo za mir (PfP) nastoji poveati stabilnost, smanjiti prijetnje miru te izgraditi ojaane sigurnosne veze izmeu zemalja partnera i NATO-a. Bit programa partnerstva za mir je partnerstvo oblikovano izmeu svake zemlje partnera i NATO-a, skrojeno prema potrebama. Od samog osnovanja partnerstva za mir razvijen je opiran program mehanizama koji imaju zadatak da podre primjenu partnerstva za mir tj. njegovih ciljeva i planova ODNOS NATO-EU Od vog postojanja i NATO i EU doprinose sigurnosti i stabilnosti u Evropi. NATO tei ostvarenju ovog cilja ulogom jakog i odbrambenog politikog i vojnog saveza a od kraja hladnog rata jaa sigurnost u irem euroatlanskom podruju. Sve do 2000god. izmeu NATO-a i EU nije postojao nikakav slubeni odnos. Prije toga tokom 90-ih Zapadno Evropska unija je djelovala kao most izmeu NATO-a i onih Evropskih zemalja koje su teile izgradnji snanijeg Evropskog odbrambnog i sigurnosnog identiteta unutar NATO-a. Stanje se korijenito promijenilo 1999god. kada su elnici EU u kontekstu sukoba na Balkanu, u okviru Evropske unije odluili u saradnji sa NATO-om razviti evropsku odbrambenu i sigurnosnu politiku. Sledee godine EU i NATO su zapoeli sa zajednikim radom kako bi razvili okvir za saradnju i iz toga je proizilo strateko partnerstvo NATO-EU tj. partnerstvo izmeu dvije organizacije te dobovori ,,Berlin plus,, koji nude pristup zajednikim sredstvima i sposobnostima NATO-a i mogunost za zajednike operacije predviene Evropskom Unijom.

Unato zajednikim ciljevima i interesima izmeu Nato i EU u vrijeme hladnog rata oni su imali jasn podjeljene uloge i odgovornosti te nepostojanje ikakvog slubenog ili neslubenog institucialnog odnosa meu njima. ODNOS NATO-UN UN i su u sreditu su ireg institucionalnog okvira u sklopu kojeg djeluje savez. To je naelo ugraeno u sporazum kojim je utemeljen NATO. Rezolucije vjea naroda UN-a osigurale su mandat za glavne NATO-eve mirovne operacije koje je ovaj izvodio u Afganistanu i na Balkanu a takoer NATO je pruio logistiku pomo operaciji Afrike unije pod okriljem UN-a u Sudanu. RAZVOJ EVROPSKE INTEGRACIJE -Ideja Evropskog ujedinjenja ideje o ujedinjenoj Evropi sreu se jo od 1306god. u djelima nakih pisaca i filozofa, a kasnije ta ideja se i dalje ponavlja kroz vjekove. U 19 vjeku poznatok kao vijek nacionalizma prisutna je samo u dijelima pisaca. Uskorije vrijeme ideju o stvaranju Sjedinjenih Drava Evrope obnovio je Britanski pretsjednik eril koji je rekao ,,prvi znak u stvaranju Evropske familije mora biti savez izmeu Francuske i Njemake. erilovo izlaganje posluilo je kao osnova za osnivanje vie pokreta gdje se istiu ,,pokret za formiranje Evropskih socijalistikih zemalja, Evropska parlamentarna unija, Evropski pokret federalista isl. Navedeni pokreti su odrali prvi kongres u Hagu od 07 do 10 juna 1948god. a zatim u Briselu 25 kotobra iste godine na kojem je osnovan Evropski pokret. Ali evropa jo njie bila spremna za taj potez. Spoljna i bezbjedonosna politika na Evropskom nivouUgovorima iz Mastrihta i Amsterdama utvreni su zajedniki ciljevi spoljne i bezbjedonosne politike Evropske unije a njeno funkcioniranje trebalo bi se zasnivati na jednostavnim i logikim naelima. U tom okviru je jasno utvreno svako mjesto evropske institucije tj. njihove nadlenosti i obaveze npr. - evropski savjet je organ koji utvruje smjernice, - savjet usvaja odluke izuzev onih koje se donose glasanjem veine, - komitet stalnih predstavnika zaduen je za pripremu zasjedanja savjeta, - odluke koje se predlau savjetu na usvajanje predhodno se razmatraju, - komitet za politike poslove utvruje spoljne politike unije, - evropski parlament je organ koji se redovno informie i konsultuje prilokom utvrivanja smjernica u oblasti zajednike spoljne i bezbjedonosne politike unije, - evropska komisija je ukljuena u sve faze pripreme i sprovoenja odluka. Evropski savjet-on okuplja efove drava ili vlada zemalja lanica i perdsjednika komisije koje prate ministri inostraih poslova drava lanica i jedan lan Evropske komisije. Sastaju se najmanje dva puta godinje a mogu odrati i vanredno zasjedanje, zadatak Evropskog savjeta je da daje neophodan politiki podsticaj za razvoj unije i da utvruje opte politike smjernice. Evropski savjet predstavlja kljuni zajedniki organ iji znaaj dolazi di izraaja naruito u oblasti zajednike spoljne i bezbjedonosne politike. Uloga Evopskog savjeta ojaana je ugovorom iz Mastrihta na kojem je utvreno da Evropski savjet utvruje naela i opte smjernice za voenje zajednike spoljne i sigurnosne politike. A ugovorom iz Amsterdama donesena je odluka o osnivanju Evropske ekonomske zajednice sa ciljem osnovanja Evropske zajednice za ugalj i elik.

Evropski savjet je naslijedio pravo da odluuje o zajednikim strategijama koje e biti primjenjene od strane Unije u oblastima u kojima drave lanice imaju vane zajednike interese. U skladu sa vaeim ugovorima i praksom evropski savjet usvaja tri kategorije tekstova i to: izvjetaje, deklaracije i zakljuke. Savjet ministara-poznatiji kao savjet koji okuplja ministre inostranih poslova zamalja lanica Evopske unije. Ovaj organ je od velikog znaaja za donoenje odluka u oblasti zajednike spoljne i bezbjedonosne politike. Savjet donosi odluke po pravilu kao i ostala tri stuba unije i pored toga to postoje razliite procedure za njihovo usvajanje. Pravila za usvajanje odluka utvrena su poslovnikom savjeta. Sastanci ovih ministara odravaju se po pincipu jednom u est mjeseci. Organi savjeta su-komitet stalnih predstavnika i komitet za politika pitanja i radne grupr. -komitet stalnih predstavnika je tijelo i okuplja predstavnike zemalja lanica koji pripremaju zasjedanje savjeta ministara inostranih poslova, komitet za politika pitanja i radne grupe. Radne grupe-su grupe koje maju svoje posebne zadatke koje se odnose najee da razmatraju pitanja za regione koje pokrivaju. Nemaju mandat da donose odluke ve samo da razmatraju pitanja iz oblasti koju pokrivaju i da u tom okviru vre razmjenu miljenja koja bi trebalo da vode zajednikoj inicijativi. Poslije takvih razmatranja sastavlja se pismeni izvjetaj koji se dostavlja komitetu za politike odnose. Na sastanku tog komiteta radnu grupu predstavlja njen perdsjednik koji pred direktorima za politika pitanja taj izvjetaj ita naglas.