Dr. sc. Dubravko Vueti: BRODSKI ELEKTRINI SUSTAVI LITERATURA: 1. B. Skalicki, J.

Grilec, Brodski elektrini ureaji, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2000. 2. I. Vlahini, Elektrini sistemi plovnih objekata, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2007. 3. B. Skalicki, J. Grilec, Elektrini strojevi i pogoni, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2005. 4. M. Milkovi, Brodski elektrini strojevi i ureaji, Sveuilite u Dubrovniku, Dubrovnik, 2005.

1. KOLOKVIJ
1. to je to sinkronizacija? Sinkronizacija je postupak ukljuivanja sinkronog generatora u paralelni rad s mreom pri emu se nakon to su ispunjeni svi uvjeti ukljuuje generatorski prekida. 2. Uvjeti sinkronizacije Prije ukljuivanja generatorskog prekidaa moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti: isti redoslijed faza (kontrolira se kod instalacije) isti napon (o tome se brine automatski regulator napona) priblino ista frekvencija (generator se mora vrtjeti malo bre od mree) ne smije biti faznog pomaka izmeu napona generatora i napona mree (odreuje se pomou sinkronoskopa ili sinkronizacijskih lampi najee u tamnom spoju) 3. emu slui sinkronoskop? Sinkronoskop slui za odreivanje trenutka kada su napon generatora kojeg sinkroniziramo i napon mree u fazi tj. kada izmeu njih nema faznog pomaka pa se moe ukljuiti generatorski prekida odnosno izvriti sinkronizacija. 4. emu slue i kako se spajaju sinkronizacijske lampe? Sinkronizacijske lampe slue za odreivanje trenutka kada su napon generatora kojeg sinkroniziramo i napon mree u fazi tj. kada izmeu njih nema faznog pomaka pa se moe ukljuiti generatorski prekida odnosno izvriti sinkronizacija. Najee se spajaju u tamni spoj tj paralelno kontaktima generatorskog prekidaa po dvije u seriju za svaku fazu. U tamnom spoju su lampe ugaene kada je generator u fazi s mreom. 5. Koji se generator mora prilikom sinkronizacije vrtjeti malo bre i zato? Generator koji se sinkronizira na mreu mora se vrtjeti malo bre od generatora koji su ve prikljueni kako bi nakon ukljuenja prekidaa odmak preuzeo malo optereenja. U suprotnom bi povukao malo snage iz mree i poeo raditi kao motor. 6. Raspodjela djelatnog optereenja (djelatne snage [kW]) u paralelnom radu Nakon sinkronizacije tek prikljueni generator radi bez optereenja. Raspodjela djelatne snage vri se tako da mu se preko regulatora broja okretaja pogonskog stroja (dizel motor, turbina) povea dovod goriva uz adekvatno smanjenje istog na preostalim generatorima u paralelnom radu kako bi se zadrala konstantna frekvencija. Najee se prakticira jednako optereenje svih generatora u paralelnom radu (EQUAL LOAD). 7. Raspodjela djelatnog optereenja izmeu osovinskog i dizel generatora Osovinski generator pogoni glavni porivni motor koji zbog mnogostruko vee snage od pomonih motora ne osjea promjene optereenja prilikom preraspodjele djelatne snage pa mu je broj okretaja praktiki konstantan. Kod preraspodjele optereenja (prelaska s osovinskog na dizel-generatore i obratno) treba stoga djelovati samo na regulator broja okretaja (gorivo) pomonih motora. Trajni paralelni rad s glavnim generatorima nije mogu ili se ne primjenjuje 8. Raspodjela jalovog optereenja (jalove snage [kVAr]) u paralelnom radu Generatori pored djelatne snage moraju osigurati i nesmetanu razmjenu jalove snage. Raspodjela jalove snage izmeu generatora u radu i regulacija napona mree vri se promjenom uzbudne struje generatora preko automatskog regulatora napona (ARN). Poveanjem uzbudne struje generator preuzima na sebe vie jalove snage. 9. to su to osovinski generatori i koji im je osnovni problem? Osovinski generatori (PTO) su generatori koji nemaju vlastiti pogonski stroj ve ih okree glavni porivni stroj. Veinom se koriste samo u navigaciji, ali na nekim brodovima i za: prekrcaj ili naglo hlaenje tereta. Snaga generatora je dovoljno velika da pokrije svu potronju u zadanim reimima eksploatacije. Osnovni problem osovinskih generatora je odravanje konstantne frekvencije kod razliite veliine i promjene poriva. 10. Koje su prednosti koritenja osovinskih generatora? Prednosti su: smanjenje teine el. centrale (nema pogonskog stroja), velika snaga osovinskog generatora, smanjenje buke (ne rade pomoni strojevi i jeftinija proizvodnja elektrine energije prije svega smanjenih trokova odravanja pomonih strojeva, veeg stupnja korisnosti glavnog porivnog stroja i nie cijene goriva (HFO) 11. Nabroji vrste osovinskih generatora! Osovinski generator s brodskim vijkom s prekretnim krilima, osovinski generator s varijatorom (con-speed), osovinski generator sa statikim pretvaraem frekvencije i asinkroni osovinski generator.

12. Osovinski generator na brodu s brodskim vijkom s prekretnim krilima (CPP) Generator je spojen direktno ili preko reduktora na osovinu glavnog stroja iji regulator broja okretaja odrava konstantan broj okretaja pa i konstantnu frekvenciju. Poriv se mijenja promjenom koraka brodskog vijka. Mogu je i prekret (vonja unazad), ali se manevar s osovinskim generatorom ne prakticira iz razloga sigurnosti ( u sluaju manevra naglog zaustavljanja dolazi do velikih oscilacija frekvencije i raspada elektroenergetskog sustava). Kod tekog mora zbog izranjanja brodskog vijka dolazi do slinih problema pa se osovinski generator mora iskljuiti a okretaji motora smanjiti. esto je koritena izvedba s razdvajanjem sabirnice tako da u manevru osovinski generator napaja samo pramani potisnik kojemu konstantna frekvencija nije od velikog znaaja 13. Osovinski generator u kombinaciji s varijatorom (con-speed) Generator se spaja na osovinu glavnog stroja s brodskim vijkom s fiksnim krilima (FPP) preko varijatora koji kod promjenljivog broja osovine (70-100%) daje na osovini generatora konstantan broj okretaja. Danas se koriste varijatori koji rade na mehanikohidraulikim principima. Nedostaci su mu: komplicirano odravanje i relativno esti kvarovi. 14. Osovinski generator u kombinaciji sa statikim pretvaraem frekvencije Generator se spaja na osovinu glavnog stroja direktno ili preko reduktora (multiplikatora) pa se promjenom broja okretaja brodskog vijka (FPP) mijenja i frekvencija generatora. Generator se elektriki spaja na mreu preko pretvaraa frekvencije koji na izlazu daje potpuno konstantnu frekvenciju i napon. Najea je izvedba sa sinkrokonverterom koji zahtijeva ugradnju sinkronog kompenzatora ija je uloga da omogui rad sinkrokonvertera, osigurava jalovu snagu za potronju i dovoljno visoku trajnu struju kratkog spoja za selektivnu proradu zatita. Sinkrokonverter ima pravokutnu struju na mrenoj i generatorskoj strani to znai da je mrea zagaena jakim viim harmonicima. Najnovija izvedba osovinskog generatora koristi aktivni irinsko-impulsno modulirani pretvara frekvencije sa sinusoidalnim naponom i strujom, bez sinkronog kompenzatora. 15. PTO/PTI i pomona propulzija PTO/PTI je osovinski generator koji moe raditi i kao motor te tako brodskom vijku po potrebi dodavati energiju proizvedenu u brodskoj elektrinoj centrali. Moe se koristiti za pomonu propulziju (kada ne radi glavni porivni stroj) ili poveanje brzine broda (dodaje snagu glavnom porivnom stroju). 16. Nabroji vrste generatora na brodu! Svaki brod mora imati glavne generatore (uglavnom dizel-generatori, a rjee turbo-generatori pogonjeni parnim ili plinskim turbinama) i generator za nunost. Neobavezno se ugrauju: osovinski generator (pogonjen glavnim strojem), parni turbo-generator koji koristi paru iz KIP-a i luki generator (manji dizel-agregat za rad kada brod miruje) 17. Koji su razlozi za koritenje lukih generatora? Kada brod dulje vrijeme miruje (ne plovi niti prekrcava teret) potronja elektrine energije je relativno mala premala za ekonomian rad glavnog generatora koji bi morao raditi s manje od 25% nazivne snage, a to znai s veom specifinom potronjom goriva i nepotpunim sagorijevanjem. Nekad su se dok je brod esto danima ekao na prekrcaj koristili znatno manji luki generatori kojima je snaga bila prilagoena takvoj smanjenoj potronji. 18. Gdje se nalazi generator za nunost? Nalazi se u nadgrau broda uz plou za nunost 19. Nabroji najznaajnija troila koja napaja generator za nunost! Napaja samo najnunija troila presudna za sigurnost broda koja su prikljuena na plou za nunost: 1/3 rasvjete, kormilarski ureaj, navigacijska svjetla, navigacijske ureaje, komunikacijske ureaje, automatiku, protupoarne pumpe, protupoarne pregrade, vatrodojavu, pomoni kompresor, pomone pumpe 20. Kako se ukljuuje generator za nunost? Ukljuuje se automatski kada nestane napona na glavnoj razvodnoj ploi. Uz osnovni automatski sustav pokretanja koji koristi elektropokreta, pneumatski motor ili startanje pomou zraka ima osigurano i rezervno runo pokretanje. Uvijek mora biti postavljen na automatsko upravljanje. 21. emu slue akumulatorske baterije na brodu? Akumulatorske baterije se koriste u akumulatorskoj stanici za napajanje sigurnosne mree 24V na koju su prikljueni pomona rasvjeta, automatika, komunikacije, alarmni sustav... Na velikim putnikim brodovima akumulatori mogu u nudi napajati istosmjerne mree 110 ili 220V. Posebne akumulatorske baterije se koriste za pokretanje dizel-motora generatora za nunost. 22. Svrha i postupak prelaska na napajanje s kopna Kada se brod nalazi u doku ne mogu mu raditi glavni generatori koji se posredno hlade s morem pa je najjednostavnije rjeenje prikljuiti ga na napajanje s kopna. Postupak je sljedei: 1. Iskljuiti postepeno svu potronju; 2. iskljuiti automatiku centrale (prebaciti na runo); 3. iskljuiti generatorski prekida; 4. onemoguiti start dizel-generatora; dovui i prikljuiti kabel s kopna na za to predvieno mjesto (glavna razvodna ploa, ploa za nunost ili prikljuna kutija na palubi); 5. provjeriti frekvenciju, napon i redoslijed faza; 6. ukljuiti prekida za napajanje s kopna. 23. Elektrine mree i naponi brodu Visokonaponska mrea (3/3,3; 6/6,6; 10/11 kV 50/60Hz), glavna niskonaponska mrea (440V ili 400V), niskonaponska mrea za nunost (440V ili 400V), glavna mrea rasvjete (220V ili 110V), mrea rasvjete za nunost (220V ili 110V), mrea pomonog sigurnosnog istosmjernog napona (24V iz akumulatora), komunikacijska mrea, signalna mrea

24. Koja je uloga klasifikacijskih ustanova? Zadaa klasifikacijskih ustanova je da propisuju pravila za gradnju i nadzor brodova koja u biti reguliraju minimalne zahtjeve za sigurnost broda, tereta i posade. Klasifikacijski zavod: odobrava projektnu dokumentaciju prije poetka gradnje, preko ovlatenih instituta kontrolira svu opremu i materijale koji se ugrauju na brod i izdaje ATEST bez kojeg je ugradnja zabranjena, nadzire gradnju broda, sva ispitivanja, putanja u pogon i probnu vonju, periodiki pregledava brod tijekom njegove eksploatacije. 25. Klimatski uvjeti eksploatacije brodskih elektrinih ureaja. Temperatura (vrlo niske i vrlo visoke temperature: na palubi od -25 do +45C, u strojarnici do 60C, nagle promjene temperature (dan-no), vlaga (visoka relativna vlanost zraka (do 98% kod 25C), kondenzacija na stijenama i oplati (kapanje), kondenzacija unutar kuita el. strojeva (teti izolaciji), zapljuskivanje morskom vodom, uranjanje u vodu, agresivna atmosfera moe otetiti izolaciju (ulje, gorivo, gljivice i plijesan, sol i vlaga pojaavaju koroziju i slabljenje izolacije) 26. Po emu se brodski elektrini ureaji razlikuju od kopnenih? Brodski elektrini ureaji imaju ATEST Registra koji dokazuje da zadovoljavaju uvjete eksploatacije na brodu. 27. Specifinosti eksploatacije brodskih elektrinih sustava. autonomnost (samostalno podmirivanje potronje u svim uvjetima eksploatacije), izoliranost od kopnene infrastrukture (jednostavnost rukovanja, dijagnostike i odravanja kako bi i relativno neuka posada mogla vlastitim snagama zadrati brod u funkciji, zalihost, robusnost, skladite svih potrebnih rezervnih dijelova), ogranieni prostor i nosivost (ureaji trebaju biti to manji i laki), klimatski uvjeti (temperatura, vlaga, sol), rad pri promjenama uzdunog i poprenog nagiba, vibracije (glavni motor, ali i ostali strojevi, proizvode jake vibracije koje oteuju dijelove ureaja i sustava: habanje kabela, leajeva, otputanje ili pucanje spojeva posebice elektrinih), opasnost od poara i eksplozije (teret, gorivo, ulje)

2. KOLOKVIJ
28. Nabroji vrste elektroenergetskih sustava prema nainu uzemljenja! Prema nainu uzemljenja zvjezdita generatora razlikuju se: Neuzemljeni (izolirani) el. sustav, elektrini sustav uzemljen preko velikog otpora, el. sustav uzemljen preko malog otpora i direktno uzemljen elektrini sustav. 29. Koje su prednosti neuzemljenih (izoliranih) elektroenergetskih sustava? Mnogo manja opasnost od poara i eksplozije (struja zemnog spoja je mala). Uzemljeni sustavi nisu dozvoljeni na tankerima. Sustav ili ureaj koji je u spoju sa masom moe u cijelosti nastaviti sa radom sve dok bilo gdje na brodu ne doe do drugog spoja s masom na jednoj od preostale dvije faze to tada predstavlja dvopolni kratki spoj. 30. Kako se detektira i pronalazi mjesto spoja s masom u izoliranom elektroenergetskom sustavu? Detekcija spoja s masom vri se pomou posebnog ureaja koji automatski mjeri otpor izolacije i aktivira alarm. Signalizacija ide preko zemnospojnih lampi, a zatim preko M metra. Mjesto kvara se pronalazi tako da se jedan po jedan iskljuuju i ponovno ukljuuju svi odvodi s ploe na kojoj je detektiran spoj s masom (glavna razvodna ploa ili glavna ploa rasvjete) sve dok se na M-metru ne popravi otpor izolacije. Posljednji iskljueni odvod je u spoju s masom. 31. Skiciraj radijalnu shemu razvoda el energije na brodu!
Glavna rasklopna ploca 440V 60Hz Sklopna ploca 440/220V rasvjete 220V 60Hz G G G Glavni generatori Generator G za nunost Rasklopna ploca za nunost 440V 60Hz 440/ 220V Sklopna ploca rasvjete za nunost 220V 60Hz

Esencijalna troila 1
M M M M M

Razdjelnici snage
M M M M M M

Esencijalna troila 2
M

Razdjelnici rasvjete
M M

Razdjelnici rasvjete

Razdjelnici snage
M M M

Razdjelnici snage
M M M M M M

Razdjelnici snage

Sklopna ploca manje vanih troila

32. Prednosti i nedostaci radijalne sheme razvoda. Mrea se zrakasto iri od centrale prema potronji uz grananje u razdjelnicima. Prednosti su: jednostavno rukovanje i odravanje, laka detekcija kvara, jeftinija je, koriste se jednostavnije i jeftinije zatite. Nedostatak je to u sluaju prekida napajanja nema mogunosti alternativnog rezervnog napajanja dijela sustava kojem je napajanje u prekidu pa isti ostaje izvan pogona. 33. Prednosti i nedostaci prstenaste sheme razvoda. Mrea zatvara prsten pa je mogue napajanje svih razdjelnika s obje strane prstena. Koristi se za ratne brodove i objekte specijalne namjene. Prednosti su joj vea ilavost i raspoloivost napajanja, a nedostatak je znaajno via cijena dijelom i zbog nunosti koritenja skupljih usmjerenih zatita.

34. Nabroji sklopne ploe u brodskom elektroenergetskom sustavu! Glavna rasklopna ploa, glavna ploa rasvjete, ploa za nunost, ploa rasvjete za nunost 35. Koja je funkcija glavne rasklopne ploe, kako je podijeljena i to se sve u njoj nalazi? GRP je sredite elektroenergetskog sustava. U njoj se nalaze sabirnice na kojima se sabire elektrina energija proizvedena u glavnim generatorima i raspodjeljuje na potronju putem odvoda za pojedinana troila, grupne uputnike, razdjelnike snage, transformatore rasvjete i napajanje ploe za nunost. GRP je podijeljena na generatorska polja, polje sinkronizacije i polja potronje. U GRP se pored sabirnica nalaze: sklopni ureaji (prekidai, sklopke, rastavljai), elektrine zatite, mjerni ureaji (mjerni transformatori, instrumenti, A/D pretvornici) i ureaji za upravljanje. 36. to je to selektivna zatita od kratkog spoja i kako se ostvaruje: Selektivna zatita od kratkog spoja osigurava da se u sluaju nastanka kratkog spoja selektivno iskljui samo dio sustava koji je u kvaru. Postoje etiri naina za ostvarivanje selektivne zatite od kratkog spoja: Selektivnost po struji, selektivnost po vremenu, kombinirana selektivnost i zonska selektivnost. Brodski elektroenergetski sustavi uglavnom koriste kombiniranu selektivnost (po struji i po vremenu), a na zahtjevnim visokonaponskim sustavima se poinje koristiti i zonska selektivnost. 37. Zato je znaajna selektivnost zatite od kratkog spoja? Znaajna je jer brzim iskljuivanjem najmanjeg mogueg dijela sustava poveava raspoloivost i ilavost sustava te omoguuje brzu i jednostavnu detekciju mjesta kratkog spoja. 38. Nabroji elektrine zatite generatora! Elektrine zatite generatora se dijele na primarne i sekundarne. Primarne zatite su zatita od kratkog spoja, prekostrujna zatita i podnaponska zatita. Najznaajnije sekundarne zatite su: termika zatita, zatita od povratne snage i zatita od preoptereenja. Pored njih ugrauju se i: prekonaponska zatita, podfrekventna i nadfrekventna zatita, diferencijalna zatita (zatita od unutarnjih kvarova), zatita od kvarova u uzbudi... 39. Koja je razlika izmeu primarnih i sekundarnih zatita generatora? Primarne zatite su smjetene u generatorskom prekidau kojeg kod ispunjenja uvjeta iskljuuju direktnim mehanikim putem. Sekundarne zatite su smjetene izvan generatorskog prekidaa i iskljuuju ga pomou svitka za iskljuivanje. 40. Koja je razlika izmeu prekostrujne zatite i zatite od preoptereenja? Prekostrujna zatita iskljuuje generatorski prekida kada je struja generatora dulje od podeenog vremenskog kanjenja vea od 1,2In. Zatita od preoptereenja generatora iskljuuje manje vana troila ako je generator preoptereen. Zatita od preoptereenja generatora ima krae vremensko kanjenje od prekostrujne zatite pa prorauje prije nje. 41. Koja je uloga zatite od povratne snage? Zatita od povratne snage iskljuuje generatorski prekida kod negativne snage odnosno kada generator pree u motorski rad i pone uzimati energiju iz mree optereujui tako preostale generatore to se moe dogoditi zbog kvara na sustavu pogonskog stroja (dizel motora) ili pogrenog upravljanja. Podeava se razliito od sluaja do sluaja a priblino na 2-4%Pn za turbine, a 10-15%Pn za dizel motore. Podeava se i vremensko zatezanje zbog sinkronizacije i njihanja optereenja. 42. Koja je uloga podnaponske zatite? Podnaponska zatita (U<) je rezervna zatita od kratkog spoja i iskljuuje na 0,85Un uz vremensko zatezanje zbog pokretanja velikih motora, sinkronizacije i selektivnosti iskljuivanja kratkog spoja. 43. Koja je uloga zatite od preoptereenja generatora? Zatita od preoptereenja iskljuuje manje vana troila kad je generator preoptereen prije nego to proradi prekostrujna zatita. Podeava se na niu vrijednost od prekostrujne zatite i ima vremensko zatezanje zbog pokretanja velikih motora 44. Koja je uloga diferencijalne zatite generatora? Diferencijalna zatita se koristi kod velikih generatora za zatitu od unutarnjih kvarova (kratkog spoja u samom generatoru). Mjeri razliku izmeu struje na ulazu i struje na izlazu svakog faznog namota zasebno. Pojava diferencijalne struje od 0,1In znai da je dolo do kratkog spoja u generatoru pa se iskljuuje generatorski prekida i uzbuda te zaustavlja pogonski stroj. 45. Koja je uloga prekostrujne zatite generatora? Prekostrujna zatita (I> ) iskljuuje generatorski prekida kada je struja generatora vea od 1,2In i tako titi generator od oteenja. Iako bi trenutno iskljuivanje bilo za generator najbolje, prekostrujna zatita ima podeeno vremensko zatezanje (dt) kako bi se dalo vremena da proradi zatita od preoptereenja (iskljuivanje manje vanih troila) i za start i sinkronizaciju generatora u priuvi (stand by), odnosno osiguralo da se generator ne iskljui zbog kratkotrajne velike struje koju kod upuivanja povuku veliki asinkroni motori. 46. Koja je uloga termike zatite generatora? Termika zatita generatora aktivira se pomou termo sonde smjetene u njegovim namotima, koja iskljuuje generatorski prekida kod prevelike temperature namota. Termika zatita djeluje kao rezervna zatita od prekostrujne i zatite od preoptereenja, ali i samostalno titi generator od oteenja ako do pregrijavanja doe zbog nedovoljnog hlaenja ponajprije u sluaju zaepljenog filtra zraka na ulazu u generator.

47. Koja je uloga zatite generatora od kratkog spoja? Zatita od kratkog spoja (I>> ) bliskog kratkog spoja iskljuuje generatorski prekida kod i tako titi generator od oteenja. Iako bi trenutno iskljuivanje bilo za generator najbolje, zatita od kratkog spoja ima podeeno vremensko zatezanje (dt) zbog selektivnosti. 48. Nabroji vrste sklopnih aparata i navedi njihove osobine! Sklopni aparati su: osigura, rastavlja, sklopka, sklopnik, prekida. Prekida moe ukljuiti i iskljuiti struju kratkog spoja te trajno voditi struju preoptereenja. Sklopka moe ukljuiti, iskljuiti i trajno voditi struju preoptereenja (1,2In). Rastavlja slui samo za izolaciju dijela sustava od napona i ne smije se ukljuivati niti iskljuivati pod optereenjem (dok tee struja). Sklopnik je elektromagnetska sklopka koja je ukljuena dok kroz njen kontrolni svitak tee struja. Kao i sklopka moe ukljuiti, iskljuiti i trajno voditi struju preoptereenja (1,2In). Osigura je topivi uloak koji kod pojave preoptereenja i posebno kratkog spoja pregorijevanjem prekida strujni krug. Ima veliku mo prekidanja. 49. Na koje se naine moe iskljuiti generatorski prekida? Generatorski prekida se moe iskljuiti: runo mehaniki, elektriki impulsom na svitak za iskljuivanje (runo iskljuivanje tipkalom, prorada sekundarnih zatita, automatsko iskljuivanje) i proradom jedne od primarnih zatita (od kratkog spoja, podnaponska i prekostrujna) smjetenih u samom prekidau.
L1 L2 L3

50. Kako se napinje prekida? Prekida se moe napinjati pomou malog ugraenog elektromotora i/ili runo. 51. Objasni zatitu od preoptereenja kod primjene sklopnika! Elektromotori se ukljuuju preko sklopnika, koji ostaje ukljuen sve dok se ne prekine strujni krug koji napaja njegov svitak. U tom se krugu pored radnog kontakta samog sklopnika nalazi i kontakt bimetalne zatite F1 koji se otvori kada se bimetal F1 pregrije (kada je struja motora kroz odreeno vrijeme prevelika - sukladno t(I) karakteristici bimetala).
C1 F1 C1

F2 F1 S0

S1

M
3~

C1

52. Koje karakteristike moraju imati brodski elektrini kabeli? Brodski kabeli moraju imati atest Registra to izmeu ostaloga podrazumijeva da su otporni na vlak, tlak, udarce, habanje, ulje, boju, benzin, goriva, toplinu, hladnou, sol i vlagu. Brodski kabeli moraju biti nezapaljivi i ne smiju podravati gorenje meutim kada se nau u vatri svi kabeli stvaraju zaguujue i gotovo uvijek izuzetno otrovne plinove pa je tijekom gaenja obvezatna upotreba plinske maske. 53. emu slui metalni oplet kod kabela? Metalni oplet poveava mehaniku vrstou kabela tako to ga titi od udaraca, habanja i naprezanja). Kod energetskih kabela oplet sprjeava emisiju elektromagnetskog zraenja, a kod signalnih, upravljakih i komunikacijskih induciranje napona (pojavu smetnji) zbog elektromagnetskog zraenja drugih kabela, ureaja ili atmosferskih pranjenja. 54. Prema kojim kriterijima se dimenzioniraju kabeli? Kabeli se dimenzioniraju prema nazivnoj struji i padu napona koji kod krajnjeg troila ne smije biti vei od 5%. 55. Kako se polau kabeli na brodovima? Kabeli se obino polau u kabelske trase izraene od perforiranog lima (da se ne zadrava voda, smanji teina i omogui jednostavno uvrivanje kabela). Pri polaganju kabela treba paziti: da kabeli budu to krai (pad napona, teina, cijena, polaganje), da su dovoljno savitljivi za jednostavno provlaenje, da ne doe do mehanikog oteenja, izbjegavati izvore topline (separatori, kotlovi, grijani tankovi...), izbjegavati vlane prostore, dobro uvrstiti (zbog vibracija, habanja i velikih sila kod kratkog spoja), signalni kabeli se nikada ne polau uz energetske, a trase im se moraju sjei pod pravim kutom, osigurati kvalitetno brtvljenje na prolascima kroz pregrade i palube. 56. Nabroji vrste kabela prema namijeni. Kabeli se dijele na: energetske, signalne, upravljake i komunikacijske. 57. Elektrine zatite kabela. Kabeli se tite od kratkog spoja i preoptereenja prekidaem ili osiguraima koji moraju biti ispravno dimenzionirani

3. KOLOKVIJ
58. Koji su izvori elektromagnetskih smetnji? Iskrenje (istosmjerni elektomotori, sklopke...), atmosferska pranjenja, nagle promjene napona i struje (ukljuivanje i iskljuivanje ureaja), energetska elektronika (tiristorski ispravljai) 59. Kako se ire i koje su mjere zatite od elektromagnetskih smetnji? ire se: vodiima (mreom) i zraenjem (zrakom). Mjere zatite su: udaljavanje, oklapanje, priguivanje i filtriranje. 60. Nabroji ureaje lokalne automatike elektrine centrale! automatski regulator broja okretaja na pogonskom stroju, automatski regulator napona, automatski start generatora za nunost

61. Nabroji funkcije sistemske automatike elektrine centrale! automatski start stand by agregata (kod: blackouta, alarma na agregatu u radu, poveanja potronje), automatsko zaustavljanje agregata kod smanjenja potronje, automatska sinkronizacija, automatska raspodjela snage [kW], automatska regulacija frekvencije, automatsko rastereenje prije iskljuivanja s mree, sekvencijalni start esencijalnih pumpi nakon blackouta, blokada ukljuivanja velikih troila. 62. Elektromotorni pogoni brodskih pumpi i ventilatora Elektromotori pumpi i ventilatora uglavnom rade u trajnom reimu rada S1, to znai da se u normalnim uvjetima nakon zaustavljanja motor potpuno ohladi prije ponovnog upuivanja. Uglavnom se koriste jednobrzinski asinkroni kavezni motori. Kod pumpi se najee koriste motori za vertikalnu montau iznad pumpe pomou prirubnice. Regulacija dobave najee se vri bypass ili prigunim ventilom, ali sve ee i promjenom broja okretaja pomou pretvaraa frekvencije. Ventilatori i centrifugalne pumpe imaju na poetku zaleta vrlo mali moment pa se mogu upuivati uputnikom zvijezda-trokut. 63. Elektromotorni pogoni kompresora Uglavnom startaju rastereeni (otvoreni ventili za odzraivanje). Koriste se asinkroni kavezni motori. Kompresori rashladnih sustava na brodovima hladnjaama i posebno kompresori klimatizacije na putnikim brodovima mogu imati vrlo veliku snagu 64. Izvedbe kormilarskog ureaja Elektriki: elektromotor u intermitiranom reimu S4 (esti zaleti motora koji ga znaajno zagrijavaju) preko punog prijenosa pogoni kormilo. Elektro-hidrauliki: mnogo ei i primjereniji za vee brodove. Kavezni asinkroni motor u trajnom reimu S1 pogoni hidrauliku pumpu. Upravljanje se izvodi otvaranjem i zatvaranjem ventila koji pune hidraulike cilindre. 65. Zatite elektromotora kormilarskog ureaja Zatita od preoptereenja ne iskljuuje motor ve samo aktivira alarm. Zatita od kratkog spoja iskljuuje motor. U sluaju nestanka napajanja kormilo ostaje blokirano zadnjem poloaju. Motori imaju dvostruko napajanje: iz glavne rasklopne ploe i sa ploe za nunost. 66. Elektromotorni pogoni sidrenih i priteznih vitala Hidraulika vitla koriste elektromotore u trajnom reimu rada S1 za pogon hidraulikih pumpi. Kod elektrinih vitala elektromotori rade u intermitiranom reimu rada pa su termiki jae optereeni. Koriste se: viebrzinski asinkroni motori (4, 8 i 16 polova; dvostruki kavez) i frekventno upravljani asinkroni motori. 67. Elektromotorni pogoni bonih porivnika Veliki potroai jer im je snaga ponekad jednaka snazi jednog dizelgeneratora (do 1MW) pa automatika centrale blokira start ako na mrei nema dovoljno agregata. Problem predstavlja velika struja pokretanja. Ponekad se koriste zasebne sabirnice za osovinski generator i pramani propeler. Koriste se: Asinkroni kavezni sa autotransformatorom i zakretnim krilima (starta u nultom poloaju, trajni reim rada S1). Asinkroni kavezni motor napajan iz pretvaraa frekvencije s kontinuiranom regulacijom brzine. Viebrzinski asinkroni kavezni motor. (Intermitirani reim rada) 68. Elektromotorni pogoni teretnog vitla Elektromotori za pogon teretnog vitla su termiki najoptereeniji motori jer rade u intermitiranom reimu rada S8 (zalet-koenjevie brzina) pa imaju pridodano i nezavisno hlaenje posebnim ventilatorom i ugraenu termiku zatitu. Vitlo je opremljeno i elektromagnetskom konicom napajanom istosmjernom strujom iz ispravljaa. Teret se moe spustiti i runim otputanjem konice. Koriste se: viebrzinski asinkroni kavezni motori (3-4 brzine) i asinkroni kavezni motori napajani iz pretvaraa frekvencije, ali i istosmjerni motori napajani iz tiristorskih ispravljaa i kolutni asinkroni motori kao starija rjeenja. 69. Elektrine zatite elektromotora Elektromotori obavezno imaju podnaponsku zatitu (kod niskog napona opruga prevlada elektromagnetsku silu u svitku sklopnika), zatitu od kratkog spoja i zatitu od preoptereenja (naziva se jo: prekostrujna zatita, bimetalna zatita). Ugrauju se jo i termika zatita i zatita od rada bez jedne faze. 70. Brodska elektrina rasvjeta Osnovna rasvjeta (rasvjetljava sve prostore na brodu zahtijevanom razinom rasvijetljenosti u lx), rasvjeta za nunost (napaja se s ploe za sluaj nunosti, a obino osigurava 1/3 osnovne rasvjete), rasvjeta za nunost-pomona rasvjeta (napajanje iz akumulatora 24V, 110V ili 220V, ali se primjenjuju i autonomne svjetiljke s vlastitim baterijama). Kod malih brodova se ne ugrauje generator za nunost pa postoji samo rasvjeta za nunost napajana iz akumulatora. Signalno-navigacijska svjetla (dvostruke arne niti, zvuna i svjetlosna signalizacija kvara, napajanje iz glavne rasklopne ploe i ploe za nunost. Navigacijski reflektori pomau u navigaciji i traenju nou i pri slaboj vidljivosti. 71. Objasni princip rada izvora svjetlosti s izbijanjem u plinu i posebno fluorescentnih lampi. Izbijanje u plinu je prolazak struje kroz razrijeeni plin ili paru pri emu se slobodni elektroni sudaraju s atomima izazivajui pritom u njima oscilacije koje imaju za posljedicu emisiju elektromagnetskog zraenja. Valna duljina zraenja razliita je za svaki kemijski element. Tako npr. natrijeve pare daju izrazito uto svjetlo kod kojeg nije mogue razaznavati boje. Kvalitetnije svjetlo se dobiva kombinacijom vie kemijskih elemenata. U fluorescentnim lampama se koriste ivine pare koje stvaraju nevidljivo UV-zraenje, koje meutim izaziva fluorescenciju fluorescentnog premaza s unutarnje strane cijevi. Valna duljina svjetlosti u tom sluaju ovisi o vrsti premaza. iva i fluorescentni premaz su otrovne tvari koje se ne smije udisati niti dirati, pa treba biti oprezan pri odlaganju razbijenih ivinih lampi

72. Skiciraj shematski prikaz fluorescentne svjetiljke u kompenziranom induktivnom spoju i objasni kako radi FLUORESCENTNA CIJEV PRIGUNICA Fluorescentna svjetiljka se sastoji fluorescentne cijevi, prigunice, L1 startera i kondenzatora za kompenzaciju jalove snage koji nije GRIJAC GRIJAC neophodan. Najee se koristi tinjalini starter koji predstavlja KONDENZATOR 220V ZA minijaturnu tinjalicu punjenu plemenitim plinom kojoj je jedna elektroda STARTER 60HZ KOMPENZACIJU od bimetalne trake pa se kada se sklop prikljui na mreni napon, dok tinjalica svijetli, zagrijava i savija sve dok se ne spoji s drugom L2 elektrodom, odnosno napravi kratki spoj. Tinjalica se pritom ugasi, a kroz elektrode (grijae) fluorescentne cijevi tee struja koja ih predgrijava. Nakon kratkog vremena bimetalna traka u tinjalici se ohladi i prekine strujni krug. Energija pohranjena u magnetskom polju prigunice izazove induciranje prenapona veliine 600-2000V koji uz pomo predgrijanih elektroda upali fluorescentnu cijev. Kako je napon cijevi u pogonu manji od napona paljenja tinjalice ona se vie nee upaliti. Prigunica osim izazivanja prenapona ima i funkciju ogranienja struje odnosno svojim padom napona osigurava radni napon cijevi koji je priblino dva puta manji od mrenog napona. Zbog velikog induktiviteta prigunice fluorescentna lampa predstavlja izrazito induktivni teret (nizak cos) to se paralelno spojenim kondenzatorom kompenzira na priblino cos=1. 73. Skiciraj shematski prikaz fluorescentne svjetiljke u tandem spoju i objasni kako radi Tandem spoj se koristi kod manjih fluorescentnih cijevi FLUORESCENTNA CIJEV PRIGUNICA FLUORESCENTNA CIJEV koje imaju dvostruko manji radni napon (i snagu) od L1 velikih cijevi, pa se serijskim spajanjem mogu dvije male KONDENZATOR spojiti na istu prigunicu kao i jedna velika cijev. Svaka 220V ZA STARTER STARTER 60HZ cijev ima svoj starter. Da bi svjetiljka svijetlila svi KOMPENZACIJU elementi moraju biti ispravni (obje cijevi, starteri i L2 prigunica). Ako svjetiljka koja je pod naponom ne svijetli u pravilu se odmah mijenjaju obje cijevi i oba startera. 74. Koji se kvarovi javljaju na fluorescentnim lampama i kako se servisiraju Najei kvarovi na fluorescentnim lampama su gubitak kontakta na spojevima startera (2 kontakta) i spojevima cijevi (4 kontakta), zatim neispravna cijev (pregorjeli grijai-elektrode ili izgubljen vakuum), neispravan starter i izuzetno rijetko neispravna prigunica (kratki spoj ili prekid). U pravilu se bez obzira na vrstu kvara odmah mijenjaju lampa i starter uz istovremenu vizualnu kontrolu kontakata. Kondenzatori za kompenzaciju ponekad eksplodiraju, pri emu svjetiljke nastave raditi. 75. to pokazuje oznaka IP Pokazuje mehaniku zatitu elektrinog ureaja od ulaska vode i krutih predmeta (aka, prst, alati, ica, praina). Prvi broj pokazuje mehaniku zatitu a drugi zatitu od vode. 76. Zone opasnosti od eksplozije Zona 0 - eksplozivna koncentracija je trajno ili dugotrajno prisutna (zatvoreni prostori spremita, odjeljaka i prostorije sa pumpama goriva i tereta...) Exi, Exs Zona 1 - velika vjerojatnost pojave eksplozivne koncentracije tijekom normalnih uvjeta eksploatacije (zatvoreni i poluzatvoreni prostori, na palubi tankera, prostori koji granie s odjeljcima i spremitima, akumulatorska stanica ...) Pored Exi, Exs moe i Exp, Exd, Exe, Zona 2 - mala vjerojatnost kratkotrajne pojave eksplozivne koncentracije tijekom normalnih uvjeta eksploatacije (otvoreni prostori na palubi tankera na odreenoj udaljenosti od zone 1) Moe i Exn, Exo i Exq 77. Nabroji i imenuj Ex oznake! Exd - neprodorni oklop (flameproof enclosure) Exi - samosigurnost (intrinsic safety) Exe - poveana sigurnost (increased safety) Exn - neiskrea oprema (non-sparking) Exp - nadtlak (pressurisation) Exs - posebne mjere zatite (special protection) Exq punjeno prahom (powder filled) Exo punjeno uljem (oil immersed)

78. Exd Exd - neprodorni oklop (flameproof enclosure) Kuite ureaja dozvoljava ulazak eksplozivne smjese ali je tako projektirano da izdri eksploziju pa ne moe doi do paljenja okolnog prostora. Uglavnom se koristi za svjetiljke, elektromotore i sklopke. Izlaz plamena je konstrukcijski sprijeen irokim i preciznim spojevima vanjskih dijelova ureaja. 79. Exi Exi - samosigurnost (intrinsic safety) Napajanje ureaja je izvedeno s ogranienjem napona i struje tako da niti u sluaju kratkog spoja nema dovoljno energije za stvaranje elektrinog luka (iskre). Posebni zatitni modul osigurava svaki strujni krug. Kod prorade zatite modul se mora zamijeniti. Kabeli moraju biti jasno oznaeni i polagani odvojeno od drugih kabela s kojima se kriaju pod pravim kutom. Uglavnom se koristi za komunikacije, signalizaciju, mjerenje i upravljanje. Exia je sigurnija izvedba koja dozvoljava dvije istovremene greke u sustavu, dok Exib dozvoljava samo jednu greku. 80. Exe i Exn Exe - poveana sigurnost (increased safety) Nema neke posebne zatite od eksplozije ve je izvedba takva da onemoguuje pojavu jakog zagrijavanja, iskrenja ili kratkog spoja, a kuite je otpornije na udarce i prodor tekuine ili stranih tijela. Uglavnom se koristi za elektromotore, svjetiljke i prikljune kutije

Exn - neiskrea oprema (non-sparking) Slino kao Exd ureaji ne stvaraju iskre i nemaju jako zagrijanih povrina, ali su zahtjevi openito mnogo blai. Ureaji jako nalikuju na standardne izvedbe. 81. Exp Exp - nadtlak (pressurisation) U ureaj se dovodi komprimirani plin (zrak ili duik) tako da je tlak u njemu uvijek malo vii od tlaka u okolnom prostoru. Na taj nain eksplozivna smjesa ne moe ui u ureaj pa eventualno iskrenje ne moe izazvati eksploziju. Ureaj se prije putanja u pogon mora propuhati kako bi se odstranila eksplozivna smjesa koja se mogla nakupiti dok nije bilo nadtlaka. U sluaju gubitka tlaka aktivira se alarm, a ureaj se iskljuuje. Uglavnom se koristi za motore, svjetiljke i instrumente. 82. Koji su osnovni principi zatite od udara elektrine struje. onemoguiti dodir s dijelom ureaja koji je pod naponom ograniiti jakost struje (napon dodira) na bezopasan iznos ograniiti vrijeme trajanja strujnog udara 83. Nabroji i objasni tehnike mjere zatite od udara elektrine struje na brodu! Izvan dohvata (dijelovi pod naponom su ograeni ili dovoljno udaljeni) Izolacija (dijelovi pod naponom su odijeljeni izolacijom (kuite, tipkala, ruice ...) Dvostruka izolacija (kuite moe biti metalno ali je elektrini dio dvostruko izoliran) Sigurnosni napon (napon instalacije nii od 50V) Galvansko odvajanje (izolacijski transformator 1:1 onemoguuje zatvaranje strujnog kruga kroz ovjeka) Zatitno uzemljenje (izjednaenje potencijala svih dostupnih vodljivih dijelova s potencijalom trupa) 84. Mjere zatite (opreza) pri radu s elektrinom strujom nositi suhu odjeu i cipele s gumenim potplatom iskljuiti strujni krug sa napajanja ako je mogue osigurati da ne moe doi do hotiminog ukljuenja (izvaditi osigura, zakljuati sklopku ili prekida, blokirati automatiku) postaviti znak upozorenja na bitnim mjestima obavijestiti sve involvirane to radite, a posebno one koji mogu daljinski hotimice ukljuiti ureaj na kojem radite. po potrebi koristiti gumenu prostirku za kleanje, leanje ili sjedenje koristiti alat s izoliranim drkama prije prvog kontakta sa strujnim krugom provjeriti provjerenim voltmetrom ili ispitivaem s dvije ice da li je isti pod naponom (ne smije se koristiti kuni ispitiva napona odvija) ako se strujni krug ne moe iskljuiti koristiti gumene ili suhe kone rukavice koristiti plastinu zatitnu kacigu kada postoji opasnost od kontakta s vodiima pod naponom ili ozlijede glave prilikom pada vezati se kod rada na visini prije pruanja pomoi unesreenom iskljuiti napajanje ako je mogue, a ako nije koristiti neki izolator (suhe rukavice, komad suhe odjee, cipelu...) pri njegovom odvajanju vodia pod naponom 85. Odravanje Odravanje obuhvaa: Interventno odravanje (otklanjanje kvara nakon to se pojavio) i plansko odravanje (periodika kontrola, popravak i zamijena opreme prema planu odravanja kako bi se smanjila mogunost njenog nenadanog otkazivanja). Plansko odravanje obuhvaa i odravanje prema stanju, kod kojeg se periodiki prate odreeni parametri npr. vibracije leaja ili otpor izolacije pojedinih ureaja, te se na osnovi tih oitanja odreuje termin popravka ili zamijene. 86. Elektrine sheme Jednopolna shema se uglavnom koristi za prikaz cijelog ili velikog dijela elektroenergetskog sustava. Iako je sustav trofazni na jednopolnoj shemi su prikljuci prikazani samo jednom linijom. Blok- dijagram na jednostavan nain prikazuje meuzavisnosti elemenata sustava i nain njegovog funkcioniranja. Uglavnom se koristi za prikaz naina rada automatskog upravljanja ureajima i sustavima. Dijagram oienja