Priprema za kontrolni iz Demokratije

1. ta je vlast? Vlast se najjednostavnije moe opisati kao niz zvaninih institucija politiki organiziranog drutva sa ovladenjem da donose odluke o stvarima kao to su raspodjela javnih resursa, javnih povlastica i opteredenja i upravljanje sukobima. 2. Koja su prirodna prava ovjeka Lokovo stanovite? Prema Loku svi ljudi imaju pravo na ivot, slobodu i imovinu. 3. Koja je svrha vlasti? ovjek, ako osjeda ugroenost, je po svojoj prirodi spreman na sve da zatiti sebe pa ak i po cijenu ivota drugog ovjeka, svrha vlasti je da sprijei stanje opteg konflikta (rat svih protiv svih), da osigura potovanje prirodnih prava svakog ovjeka i da upravlja ljudskom zajednicom teedi opdem dobru. 4. Kako vlast dobija pravo da vlada? Prema Hobsu vlast je dobila pravo da vlada nakon to su se ljudi sloili da potpiu drutveni ugovor u kojem se ljudi podreuju svemodnoj dravi. Takav ugovor nikada nije potpisan, ali se graani moraju ponaati kao da on postoji. Prema njemu graanin ne smije upotrijebiti silu protiv drugog ovjeka, ved se zato mora obratiti policiji i sudovima za pomod odnosno prema tom ugovoru drava jedina ima pravo da upotrijebi silu u rjeavanju nekog konflikta. 5. U emu se razlikuju Hobsove i Lokove ideje? Tomas Hobs zastupa miljenje da je bilo kakva vlast, pa ak i ona u kojoj vlada diktatura, bolja od rata svakog protiv svakog i ako bi nekim sluajem dolo do raskida drutvenog ugovora (odnosno nestanka drave) dolo bi do nesagledivih posljedica na ljudsko drutvo kao to su nasilja, ratov i sl. Dok je Lok imao miljenje da je vlast tu da slui pojedincima (graanima) i ako bi ona zloupotrebila svoju mod protiv graana onda bi se to smatralo raskidom drutvenog ugovora, u takvoj situaciji graani bi imali pravo da i oni sa svoje strane raskinu drutveni ugovor da bi sauvali svoja prirodna prava. U sutini Lok ne smatra vlast nekom trajnom kategorijom on je miljenja da ako vlast nije dobra treba je promijeniti. 6. Kako treba birati vou? Ko treba da ga bira? Voa treba da bude izabran demokratski, voljom izborne vedine od strane kompletnog glasakog tjela. 7. Da li su pravila potrebna za ivot? Da bi se ljudsko drutvo odralo, da bi bila ispotovana prirodna prava svakog ovjek potrebna su nam pravila koja de definisati sve sfere naeg ivota.

8. ta je savremeni ustav i koja je njegova osnovna svrha? Savremeni ustav je skup pravila i zakona koji postavljaju osnove za organiziranje i funkcioniranje vlasti. Ustav takoer sadri ljudska i graanska prava koja se garantiraju graanima i ostalim ljudima koji borave u dravi. 9. Navedi odlike ustava u ustavnim demokratijama? Ustav mora biti potovan od strane svih graana bilo da su na vlasti ili da nisu, on je tu da bi ograniio mod pojedinca. Ustav mora imati mehanizme koji de osigurati da se on primjenjuje na sve. 10. Razlika izmeu ustava i drugih zakona? Ustav je najvii pravni akt u zemlji sadri sve zakone I pravila a sami zakoni odnose se na odreena podruja u ivotu. 11. Navedi neka od prava pojedinaca koja su garantovana ustavom? Pravo na ivot, pravo na slobodu mislis, svjesti i vjere, pravo na brak, pravo na imovinu, pravo na obrazovanje... 12. Ideja zajednikog dobra i klasini republikanizam? Ideja zajednikog dobra predstavlja osnovu klasinog republikanizma prema njoj svaki graanin kojem je povjerena neka funkcija u vlasti ili iji interes dolazi u sukob sa interesom zajednice je duan da svoj interes stavi na stranu i da ispred njega stavi zajedniko dobro. Ovo predstavlja jednu od najvedih graanskih vrilina. 13. Ustavna Demokratija temeljne karakteristike? Temeljna karatkeristika ustavnih demokratija jeste da ustav kao krovni zakon mora biti potovan od strane svih graana bili oni na vlasti ili ne i kao takav ustav mora imati odreene mehanizme koji de garantovati njegovo provoenje i potovanje od strane svih. 14. Osnovne karakteristike liberalizma? Liberalizam je politika filozofija koja promovira maksimalnu slobodu pojedinca uz koju moe postojati organizirano drutvo, ukljuujudi slobodu religije, savjesti, izraavanja isl. Liberalizam naglaava da svaka osoba mora imati jednaka prava koja su kompatibilna sa jednakim pravima drugih, ukljuujudi i ideju da pojedinci treba da budu slobodni da odaberu svoje ciljeve i elje u ivotu. Liberalizam tvrdi da je opde dobro sainjeno od individualnih dobara svakog lana drutva. 15. Ko se smatra graaninom? Graaninom smatramo pojedinca koji je roen ili naturaliziran u nekoj dravi koji ima odgovornost da potuje njene zakone i ima pravo na privilegije u skladu sa tim zakonima. 16. ta je to ograniena, a ta neograniena vlast? Ograniena vlast predstavlja vladavinu u kojoj je mod i vlast vladajudeg tijela ograniena ustavom, zakonom ili slobodnim izborima, dok neograniena vlast vlada bez ikakvog pravnog ogranienja koristedi svu raspoloivu mod.

17. Kako ograniiti da vlast slui zajednikom dobru? (Montesqe) Prema Monteskveu vlast treba biti podijeljena u izbalansirane ogranke, koji de biti pod kontrolom civilnog drutva tako da ni jedan ogranak ne moe koristiti vlast za svoje line interese. Kao takva vlast de raditi u slubi zajednikog dobra. 18. Odlike dobrog pravila? Da bi pravilo bilo dobro ono mora biti pravilno, jasno i razumljivo, dobro kreirano da postigne svoj cilj, precizno, kreirano da ne bude u suprotnosti sa drugim vrijednostima (privatnost i sloboda), realno i mogue za ispotovat. 19. Demokratski i nedemokratski politiki sistemi osnovne karakteristike? Demokratski sistemi: Jednaka prava za sve Tolerancija Sloboda govora Sloboda kretanja Suverenitet naroda Pristanak onih nad kojim se vlada Vladavina prava i zakona Pravo da ovjek glasa i da bude biran

NeDemokratski Sistemi: Mod nije podjeljena Nejednakost i diskriminacija Ogranienje prava na izbor i uede u vlasti Ne postoji vladavina prava Naruena prava na privatnost Represija nad drugim i drugaijim

20. Pojam demokratije? Demokratija (demos narod, kratija vladati) je sistem vlasti u kojem konana politika mod, suverenitet pripada narodu, bilo direktno ili preko izabranih predstavnika.