SKRIPTA:

Meunarodno krivino pravo

Meunarodno krivino pravo
P r v i d e o
OPTA PITAN1A MEUNARODNOG MATERI1ALNOG KRIVICNOG PRAVA
I - PO1AM MEUNARODNOG MATERI1ALNOG KRIVICNOG PRAVA
Pravo kao drutvena pojava moe se posmatrati i doivljavati na vie naina:
Samo jedna u niu mno!o"rojni# drutveni# pojava koje u tom sluaju pokuavamo
ralikovati od dru!i# pojava te vrste$
%!romna masa pravni# pravila kojima se ureuju ranovrsni drutveni odnosi$
Sistem prava& koje! tre"a ralikovati od pojma pravno! poretka$ Pravni poredak se sastoji i
normativno! elementa ' i pravni# normi (opti# i pojedinani#)&
*aktiko! elementa ' stvarno! ljudsko! ponaanja
Pravni sistem je tvorevina koju ine
pravne ustanove (institu+ije)& kao nii& i
pravne !rane kao vii element to! sistema$
, pravnoj teoriji postoje rane podele pravni# sistema& od koji# je a nas najvanija ona koja pravne sisteme
deli na
unutranji pravni sistem (sistem odreene drave) i na
meunarodni pravni sistem (sistem meunarodno! prava)$
, okviru ovi# sistema sva nji#ova pravna pravila sistematiuju se u odreene pravne !rane& pa se tako
meunarodna krivinopravna pravila sistematiuju u !ranu meunarodno! prava koja se naiva meunarodnim
krivinim pravom.
Medunarodno krivino pravo se odreuje kao skup propisa medunarodne ajedni+e drava ili u!ovora
imeu pojedini# drava kojima se radi atite meunarodni# odnosa (meunarodno! mira i
"e"ednosti oveanstva) odreuju meunarodna krivina dela i sank+ije prema nji#ovim uinio+ima$
Meunarodno krivino pravo predstavlja skup pravila i propisa sadrani# u aktima meunarodne
ajedni+e i u!ovorima akljuenim imeu pojedini# emalja kojima se odreuju meunarodna
krivina dela i sank+ije u +ilju ouvanja meunarodno! mira i "e"ednosti oveanstva& kao i skup
propisa kojima se predviaju uslovi o pruanju meunarodne pravne pomo-i u po!ledu primene
krivini# sank+ija prema uinio+ima krivini# dela$
Meunarodno krivino pravo se odreuje kao ukupnost krivinopravni# normi veani# a
meunarodne odnose$
.naajna je i de*ini+ija prema kojoj meunarodno krivino pravo o"u#vata /kako meunarodnopravne
aspekte krivino! prava& tako i krivinopravne aspekte meunarodno! javno! prava$ %sim to!a& ono
o"u#vata i suprana+ionalno krivino pravo koje je tek u nastajanju/$ Meunarodno krivino pravo se
pravno upotpunjuje kro unutranje pravne sisteme na koji nain se uspostavlja jedna nova vea
imeu drava$
Pose"an naaj ima odnos
meunarodno! krivino! prava prema meunarodnom javnom pravu& kao i odnos
meunarodno! krivino! prava i meunarodno! privatno! prava$
Kada govorimo o odnosu meunarodnog javnog i meunarodnog krivinog prava, onda se& prvenstveno& misli
na nji#ove dodirne take& iako se ove dve !rane prava pone!de i sutinski ralikuju$
0a primer& dok je u meunarodnom javnom pravu dovoljno postojanje naela nullum crimen sine iure& a
meunarodno krivino pravo nuno je naelo nullum crimen sine lege$ , to& direktna primena meunarodno!
prava moe se samo iuetno dovoliti& i to samo ukoliko unutranje pravo neko drutveno ne!ativno ponaanje
ne predvia kao krivino delo& a postoji opta sa!lasnost da se radi o takvom delu$ To je jedan od naina
stvaranja suprana+ionalno! krivino! prava$ 0o& ne "i se smelo dovoliti da naelo akonitosti po svom
kvalitetu "ude loije od ono! to vai u na+ionalnom (unutranjem) krivinom pravu$ Meunarodno javno pravo
proima meunarodno krivino pravo du#om interna+ionalima ime se u"laava e!oistika kon+ep+ija
1
apsolutno! suvereniteta drava& a kon+ep+ija meunarodno! poveivanja dolai do iraaja$ .a odnos
meunarodno! krivino! prava i meunarodno! javno! prava moemo re-i da je to odnos proimanja i
dopunjavanja ' meunarodno krivino pravo nita ne oduima od meunarodno! javno! prava& ne!o samo
detaljnije rarauje pojedine nje!ove norme& i to u domenu krivino! prava i nje!ovi# institu+ija$
.ajednika karakteristika meunarodnog krivinog prava i meunarodnog privatnog prava je elemenat
inostranosti& kao i pitanja koja se odnose na dravljanstvo& dravnu teritoriju& lexfori i sl$ Pri tome& tre"a imati u
vidu i uti+aj meunarodno! javno! prava na meunarodno privatno pravo i meunarodno krivino pravo& pre
sve!a putem od!ovaraju-i# konven+ija$ S dru!e strane& ve-ina normi meunarodno! privatno! prava spada u
privatno pravo& dok meunarodno krivino pravo u +elosti spada u kate!oriju javno! prava$ Pored to!a&
meunarodno krivino pravo je po svojoj prirodi o"aveno pravo (ius cogens), dok u meunarodnom privatnom
pravu postoji autonomija volje$ /, meunarodnom krivinom pravu doma-i sud primjenjuje lex fori& dok u
meunarodnom privatnom pravu reavaju-i suko" akona& doma-i sud moe do-i u situa+iju da na odreeni
privatnopravni odnos primijeni strani akon$ , meunarodnom privatnom pravu primaran je i"or akona koji
na jedinstven nain& a radi pravne si!urnosti& re!ulie odreeni privatnopravni odnos u iroj ajedni+i$ ,
meunarodnom krivinom pravu vano je da neko krivino delo "ude inkriminisano u svim dravama ili "ar u
ve-ini drava& kako eventualni uinila+ ne "i mi!ra+ijom i jedne u dru!u dravu imakao !onjenju/$ , okviru
mneunarodno! krivino! prava sva nje!ova pravile se mo!u podeliti na dve velike !rupe$ Prvu !rupu ine
pravila materijalnog meunarodnog krivinog prava& dok u dru!u !rupu spadaju pravila meunarodnog
krivinoprocesnog prava$ Skup ti# ustanova ini od nji# pose"ne pravne !rane$
%ve pravne !rane su meuso"no avisne& pri emu je ta avisnost viestruka$ Pravila meunarodno!
materijalno! prava nuno pret#ode pro+esnim pravilima$
2lanom 134 5enevske konven+ije o postupanju sa ratnim aro"ljeni+ima strane u!ovorni+e ove konven+ije su se
o"aveale da -e predueti svaku akonodavnu meru potre"nu radi utvrivanja od!ovaraju-i# krivini# sank+ija
protiv li+a koja su ivrila ili koja su idala nareenje da se ivri "ilo koja od teki# povreda te konven+ije$
6akle& ova konven+ija ne propisuje ni jednu krivinu sank+iju a njene prekrio+e& ve- to preputa
akonodavnim or!anima emalja koje su strane u toj konven+iji$ To nai da doma-i sud koji u krivinom
postupku protiv neko! li+a utvrdi teku povredu konven+ije& ne "i mo!ao optueno! o!lasiti krivim& niti kaniti
neposredno primenjuju-i ovu konven+iju& ve- to moe uiniti samo ako je doma-im materijalnim krivinim
akonodavstvom radnja optueno! li+a odreena kao krivino delo i a nju propisana krivina sank+ija$
I unutranje materijalno krivino akonodavstvo ima ivesne spe+i*lnosti& "o! koji# nije samo se"i dovoljno&
ve- se u svojoj primjeni nuno mora naslanjati na meunarodno pravo$ Tako& na primer& doma-i sud koji sudi a
krivino delo ratno! loina protiv ratni# aro"ljenika nuno se mora oslanjati na pravila meunarodno! prava
prilikom donoenja odluke u svakom konkretnom sluaju$ %vo je "o! to!a to dispoi+ija to! krivino! dela
ima "lanketni karakter& s o"irom na to da optueni moe od!ovarati a ovo krivino delo samo ako je& krei
pravila meunarodnog prava& prema ratnim aro"ljeni+ima naredio ili uinio neko od dela koje se nalae u
doma-em akonu$
Pojam meunarodno! materijalno! krivino! prava ' podraumevaju se spe+i*ine odred"e materijalnopravne
prirode (materijalnopravna pravila) sadrane u meunarodnim optim pravnim aktima& u na+ionalnim krivinim
akonodavstvima& kojima su ureeni osnovna naela i instituti opte! dela krivino! prava na meunarodnom
nivou& kao i o"eleja pojedini# meunarodni# krivini# dela u uem smislu$ Pri odreivanju ovo! pojma& polai
se od predmeta nje!ovo! prouavanja$ Prema jednom od ti# s#vatanja& pod tim pojmom se podraumevalo
reavanje pitanja prostorno! vaenja na+ionalni# krivini# akona$ Prema dru!om s#vatanju& sadraj ovo!
pojma o"u#vata skup meunarodnopravni# akata i koji#& a drave koje su i# pri#vatile& proiilae o"avee da
u svom akonodavstvu odreena ponaanja propiu kao krivina dela i predvide kane a nji#$ Postoje i
s#vatanja koja ovaj pojam proiruju na pitanja ekstradi+ije& pruanja meunarodne krivinopravne pomo-i& te
prinavanja odluka strani# sudova doneti# u krivinim predmetima$
Sadraj meunarodno! krivino! prava ine: od!ovaraju-e norme meunarodno! javno! prava (odreeni
meunarodni loini& prava i slo"ode oveka& imuniteti& meunarodna jurisdik+ija)& atim odreene norme i
re!ionalno! meunarodno! javno! prava (pravo 7vropske unije& an!losaksonsko pravo)& kompleks normi
na+ionalno! krivino! prava postuliran meunarodnim konven+ijama& kao i odred"e na+ionalno! krivino!
akona o !rani+ama represivne vlasti drave& te kompleks pro+esnopravni# normi (pruanje pravne pomo-i)&
kao i pitanje dejstva strani# sudski# presuda i strani# pro+esni# radnji$ injenica je da je meunarodno pravo u
principu pravo koordinacije, a unutranje pravo - pravo subordinacije$
Meunarodno materijalno krivino pravo ima a predmet naunu o"radu krivinopravni# pojmova i instituta&
nji#ovu sistematia+iju& ali i ila!anje ne samo o tom pravu kakvo ono u datom trenutku jeste (ila!anje de lege
lata) ve- i kakvo "i& u +ilju nje!ovo! po"oljanja& tre"alo da "ude (ila!anje de lege ferenda) radi uspenije
"or"e sa ranim o"li+ima kriminaliteta na meunarodnom planu$
3
Spe+i*inost meunarodno! materijalno! krivino! prava o!leda se u injeni+i da sve do nedavno ova pravila
nisu mo!la "iti pronaena na jednom mestu& u nekom jedinstvenom pravnom aktu (kao u sluaju od!ovaraju-i#
akona u unutranjem pravu drava)& ve- su "ila sadrana u pravnim aktima pojedini# ad oc meunarodni#
krivini# tri"unala$
6onoenjem i usvajanjem Rimsko! statuta I88 uinjen je veliki korak napred u tom po!ledu& jer taj statut sadri
odred"e o najvanijim institutima ove !rane prava (o osnovnim naelima& krivinom djelu& krivinoj
od!ovornosti& vinosti& a"ludi& o nekim krivinim sank+ijama)$ Istina& ne moe se re-i da su te odred"e do kraja
ravijene& ali je verovatno upravo "o! to!a adatak nauke meunarodno! materijalno! krivino! prava da
ukae na te nedoreenosti i predloi reenja a nji#ovo po"oljanje u "udu-nosti$
II - PREPREKE U RAZVO1U MEUNARODNOG MATERI1ALNOG KRIVICNOG PRAVA
Meunarodno krivino pravo se sporo& ali sistemski o"likuje i poetni# meudravni# odnosa povodom
krivini# dela s elementima inostranosti u samostalno pravo meunarodne ajedni+e koje ima sve vie
univeralni# karakteristika$
Postoje dva ralo!a koji su predstavljali svojevrsne prepreke u ravoju ovo! prava$ 9edan od ti# ralo!a je& u
sutini& pravne prirode& jer mu u poadini stoji odreeno pravno uenje& dok je dru!i ralo! politike prirode$
Prvi ralo! predstavlja uenje o suverenosti drava ije osnove su postavljene jo u :;I veku$ 0je!ov tvora+ je
*ran+uski pravnik i politiki teoretiar 5an <oden$ =lavna sadrina ovo! pojma je neavisnost u donoenju
akona$ Suverena vlast je naila iskljuivo pravo dravno! suverena na odreivanje radnji koje se mo!u
smatrati krivinim delima& kao i koje sank+ije a ta dela mo!u "iti ireene$
Ravoj ideje o dravnoj suverenosti od tada se moe pratiti u tri *ae$
! prvoj fa"i njeno! ravoja rimski papa i +ar Sveto! rimsko! +arstva predstavljali su apsolutnu vlast u 7vropi
pod tim +arstvom$ Trideseto!odinji rat imeu nekoliko evropski# sila (1>1?'1>@?) avren je ;est*alskim
mirom 1>@?$ !odine koji je doveo do pojave suvereni# drava u 7vropi$ 0ji#ovi vladari pri#vatili su i "ranili
teoriju o suverenosti kako "i se oslo"odili papske vlasti$ 6rave i nji#ovi vladari su u vrenju svoje vlasti unutar
!rani+a drave "ili apsolutno slo"odni i neavisni kako na unutranjem& tako i na spoljanjem planu$
#ruga fa"a u kojoj dolai do svojevrsno! oivljavanja doktrine o suverenosti drava nastupa usvajanjem
Povelje ,jedinjeni# na+ija posle 6ru!o! svetsko! rata$ Prema toj povelji& or!ania+ija ,jedinjeni# na+ija
asnovana je na naelu suverene jednakosti svoji# lani+a& i postoji a"rana meanja u unutranje stvari "ilo
koje drave$ 0a ovaj nain& doktrina o suverenosti drava do"ila je svojevrsno meunarodnopravno prinanje u
najviem pravnom aktu ,jedinjeni# na+ija$
$rea fa"a& u kojoj se ukauje i a!ovara vanost dravne suverenosti& nastupa pedeseti# i edeseti# !odina ::
veka$ 0ove a*rike i aijske drave& otro su kritikovale "ilo kakav o"lik meanja u nji#ove unutranje poslove$
Tek po avretku 6ru!o! svetsko! rata& kada su osnovana dva meunarodna ad oc krivina tri"unala& po prvi
put u istoriji na meunarodnom nivou odreena dela "ila su propisana kao krivina dela& odreene su kane a
nji# i utvrena naela meunarodno! krivino! prava$ %va naela predstavlja-e kasnije osnovu Komisiji
,jedinjeni# na+ija a meunarodno pravo da 14AB$ !odine *ormulie sedam prin+ipa& od koji# jedan sadri
krivina djela (loine protiv mira& ratne loine i loine protiv ovjenosti)& dok se ostali odnose na odreena
opta naela krivine od!ovornosti& sauesnitvo i dru!a krivinopravna pitanja$
Meutim& pored pravne doktrine o suverenosti drava& i raloi politike prirode "ili su prepreka u ravoju
meunarodno! krivino! prava$ Po avretku Prvo! svetsko! rata savenike sile& lanom 33C ;ersajsko!
u!ovora& javno su optuile nemako! +ara ;iljema II /a najviu povredu meunarodno! morala i osveteno!
potovanja u!ovora/& "o! e!a je "ilo predvieno i *ormiranje spe+ijalno! suda koji "i sudio ovom nemakom
vladaru$ Medutim& do to!a nije dolo& jer je Dolandija& na iju teritoriju je +ar i"e!ao& jednostavno od"ila da
ivri nje!ovu ekstradi+iju$
III - RAZVO1 MEUNARODNOG MATERI1ALNOG KRIVICNOG PRAVA
Ravoj ove !rane prava moe se pratiti u dva odvojena prav+a$ 9edan od nji# odvijao se kreiranjem statuta
pose"ni# ad oc tri"unala i I88& dok se dru!i prava+ odnosio na rane meunarodne opte pravne akte
(konven+ije& paktove) sa krivinopravnom sadrinom& kojima su drave nji#ove lani+e pri#vatale o"aveu da u
doma-em krivinom akonodavstvu ivre inkrimina+iju odreeni# ponaanja u ranim o"lastima ivota$
E
Statuti meunarodnih krivinih tribunala od znaaja za razvoj meunarodnog materijalnog krivinog
prava
Statuti Nirnberskog tribunala i Tribunala u Tokiju
%d pose"ne je vanosti lan > Statuta& jer su njime "ile propisane tri kate!orije krivini# dela:
(1) %loini protiv mira. %vi loini su svojim o"elejem o"u#vatali radnje planiranja& pripremanja&
apoinjanja ili voenja a!resivno! rata kojima se kre meunarodni u!ovori& sporaumi ili jemstva& odnosno
ue-e u ajednikom planu ili averi radi ivrenja neko! od napred navedeni# dela$
(3) &atni "loini. %va kate!orija krivini# dela o"u#vatala je krenja akona i o"iaja ratovanja$ %vo
krivino delo& imeu ostalo!& ukljuuje: u"istvo& lostavljanje& deporta+iju +iviino! stanovnitva sa okupirane
teritorije radi prinudno! rada ili ostvarenja dru!o! +ilja& u"istvo ili lostavljanje ratni# aro"ljenika ili li+a na
moru& u"ijanje tala+a& pljakanje javne ili privatne imovine& stra#ovito raaranje !radova& varoi ili sela koje nije
opravdano vojnim potre"ama$
(E) %loini protiv ovenosti. %vo krivino delo& a koje je od!ovornost mo!la postojati i ako je
uinjeno a vreme mira o"u#vata: u"istvo& istre"ljenje& poro"ljavanje& deporta+ija i dru!e radnje protiv +ivilno!
stanovnitva& pre ili u toku rata& odnosno pro!on na politikoj& rasnoj ili verskoj osnovi& ako su predueti
prilikom ivrenja ili u vei sa ivrenjem neko! od krivini# dela i nadlenosti 0irn"erko! tri"unala$ Statut
0irn"erko! tri"unala je prvi meunarodni dokument koji je o"jedinio sve tada ponate o"like meunarodni#
krivini# dela protiv #umanosti i meunarodno! prava$ Statut ne pominje iriito !eno+id& ali !a deskriptivno
postavlja unutar loina protiv ovenosti$ , tom smislu& loin protiv ovenosti predstavlja idejni okvir
!eno+ida$
6e*ini+ija loina protiv ovenosti& onako kako je data u Statutu 0irn"erko! tri"unala& sadri vane elemente
koji su vaniji od sami# opisa radnji imanentni# kasnijem krivinom pojmu !eno+ida$ Radnje ivrenja loina
protiv ovenosti veuju se a loine protiv mira i ratne loine$ Ta dela su pravno sank+ionisana i astupljena
u #akim i enevskim konven+ijama i nisu uopte sporna$ Meutim& ni u jednom meunarodnom dokumentu pre
nirn"erko! Statuta& ta nedela nisu okvali*ikovana kao protivpravna "o! to!a to su uinjena na /rasnoj&
politikoj i verskoj osnovi$ Slede-a vana karakteristika de*ini+ije loina protiv ovenosti odnosi se na
nje!ovu vremensku dimeniju$ Iako se u tekstu de+idirano ne odreuje da se ovi loini mo!u vriti u miru i u
ratu& i *ormula+ije /pre ili a vreme trajanja rata/ se moe ivesti takav akljuak$ Pose"no je naajno i to to
se kod odred"e loina protiv ovenosti uspostavlja prin+ip suprema+ije meunarodno! prava u odnosu na
na+ionalna akonodavstva$
Statut 0im"erko! tri"unala je od naaja i po tome to je u lanu C propisano da slu"eni poloaj optueno!
li+a& "e o"ira da li se radi o e*u drave ili vladinom slu"eniku& isto! ne oslo"aa od od!ovornosti niti se
moe ueti kao olakavaju-a okolnost$ 2injeni+a da je optueni& neko od krivini# dela i nadlenosti Tri"unala
uinio na osnovu nared"e svo! nadreeno!& optueno li+e ne oslo"aa od od!ovornosti& ali se moe ueti kao
olakavaju-a okolnost prilikom odmeravanja kane ako Tri"unal utvrdi da interesi pravinosti to a#tevaju$ ,
po!ledu krivini# sank+ija& Tri"unalu je dato ovla-enje da optueno!& koji je o!laen krivim a neko od
krivini# dela i nadlenosti Tri"unala& moe osuditi na smrtnu kanu ili dru!u kanu a koju smatra da je
pravedna$
Po u!ledu na ovaj tri"unal "io je osnovan i Meunarodni vojni tri"unal a 6aleki istok& sa seditem u
Tokiju$ Meutim& a raliku od 0irn"erko! tri"unala koji je "io osnovan u!ovorom imeu Saveniki# sila&
Tri"unal u Tokiju osnovan je 14@>$ !odine& proklama+ijom vr#ovno! komandanta saveniki# sna!a a 6aleki
istok ameriko! !enerala 6a!lasa MekArtura& prema na+rtu koji je napravio ameriki pravnik Kinan& a koji je
potom postavljen a !lavno! tuio+a pred tim sudom$ I ovaj tri"unal je "io nadlean da sudi a tri !rupe
krivini# dela& i to najviim japanskim o*i+irima& politiarima i diplomatama$ %n se najvie "avio ratnim
loinima koji su savenike najvie po!aali& a to su ratni loini protiv ratni# aro"ljenika& koje su 9apan+i
iroko praktikovali$ =rupu A su predstavljala krivina dela protiv mira& !rupu < su inili ratni loini koji su
o"u#vatali krenja akona i o"iaja ratovanja& a !rupu 8 su inili loini protiv ovenosti kod koji# nije "io
predvien pro!on na verskoj osnovi$
;anost ovi# ad oc sudova& a pose"no 0irn"erko! tri"unala& lei u injeni+i da nje!ov statut& kao i kasnija
tv$ 'irn(erka presuda, sadre ni naela koji su Reolu+ijom "roj 4A i 14@>$ !odine potvreni od strane
=eneralne skuptine ,jedinjeni# na+ija& kao optevaea naela meunarodnog prava.
Re je o slede-im naelima: (1) svako li+e koje uini delo koje predstavlja krivino delo po meunarodnom
pravu& od!ovorno je a nje!a i a to delo se kanjavaF (3) injeni+a da na+ionalno akonodavstvo ne propisuje
kanu a delo koje predstavlja krivino delo po meunarodnom pravu& ne oslo"aa nje!ovo! uinio+a od
od!ovornosti po meunarodnom pravuF (E) injeni+a da je neko li+e uinilo delo koje predstavlja krivino delo
po meunarodnom pravu& deluju-i kao e* drave ili kao od!ovorno li+e vlade& ne oslo"aa !a od od!ovornosti
po meunarodnom pravuF (@) injeni+a da je neko li+e delovalo po nareenju nje!ove vlade ili pretpostavljeno!&
ne oslo"aa to li+e od od!ovornosti po meunarodnom pravu& pod uslovom da je u stvarnosti imalo mo!u-nost
i"oraF (A) svako li+e optueno a krivino delo po meunarodnom pravu& ima pravo na pravino suenjeF (>)
@
slede-a krivina dela su kanjiva kao krivina dela po meunarodnom pravu: a) loini protiv mira ' u nji#
spadaju: planiranje& pripremanje& pokretanje i preduimanje a!resije ili rata kojima se kre meunarodni
u!ovori& sporaumi ili jemstva& kao i uestvovanje u ajednikom planu ili averi usmerenim na injenje neko!
od navedeni# krivini# delaF ") ratni loini ' u nji# spadaju u"istvo& lostavljanje& deporta+iju +iviino!
stanovnitva sa okupirane teritorije radi prinudno! rada ili ostvarenja dru!o! +ilja& u"istvo ili lostavljanje ratni#
aro"ljenika ili li+a na moru& u"ijanje tala+a& pljakanje javne ili privatne imovine& stra#ovito raaranje !radova&
varoi ili sela koje nije opravdano vojnim potre"amaF +) loini protiv ovjenosti ' u nji# spadaju u"istvo&
istre"ljenje& poro"ljavanje& deporta+ija i dru!e radnje protiv +ivilno! stanovnitva& pre ili u toku rata& odnosno
pro!on na politikoj& rasnoj ili verskoj osnovi& ako su predueti prilikom ivrenja ili u vei sa ivrenjem neko!
od krivini# dela i nadlenosti 0irn"erko! tri"unalaF (C) sauesnitvo u ivrenju loina protiv mira& ratni#
loina ili loina protiv ovenosti takoe predstavlja krivino delo po meunarodnom pravu$
%va naela su naknadno "ila *ormulisana od strane Komisije ,jedinjeni# na+ija a meunarodno pravo& a atim
pri#va-ena od =eneralne skuptine ,jedinjeni# na+ija& 14AB$ !odine$
Statut Meunarodnog krivinog tribunala za bivsu 1ugoslaviju
Savet "e"ednosti ,jedinjeni# na+ija& u vei sa ratnim do!aanjima na teritoriji "ive SGR9& najpre osniva
I8TH$ To je uinjeno Reolu+ijom Saveta "e"ednosti i 144E$ !odine$ 0akon to!a& ovaj or!an ,jedinjeni#
na+ija je& ramotrivi Ivetaj !eneralno! sekretara ,jedinjeni# na+ija& doneo Reolu+iju kojom je jedno!lasno
usvojen Statut ovo! meunarodno! krivino! tri"unala$
Statut Meunarodno! krivino! tri"unala a "ivu 9u!oslaviju propisuje etiri vrste krivini# dela:
' teka krenja 5enevski# konven+ija od 14@4$ !odineF
' krenje akona i o"iaja rataF
' !eno+idF
' loini protiv ovenosti$
, lanu > Statuta sadrane su odred"e o linoj krivinoj od!ovornosti& prema kojima ovaj tri"unal ima
nadlenost nad *iikim li+ima (pojedin+ima) kao uinio+ima napred navedeni# krivini# dela$ To& dru!im
reima& nai da pred I8TH ne mo!u krivino od!ovarati pravna li+a (drave i dru!e or!ania+ije)$
2lan C Statuta sadri odred"e o individualnoj krivinoj od!ovornosti$ S tim u vei& ovaj lan na naelan nain
propisuje da: (1) li+e koje je planiralo& podsti+alo& naredilo& uinilo ili na dru!i nain pomo!lo ili podstrekavalo
na planiranje& pripremu ili ivrenje neko! od navedeni# krivini# dela& lino je od!ovomo a krivino deloF (3)
slu"eni poloaj optueno! li+a& "ilo da je e* drave ili vlade ili od!ovorno li+e u vladi& ne oslo"aa to li+e od
krivine od!ovornosti niti se moe ueti kao olakavaju-a okolnost kod odmeravanja kaneF (E) injeni+a da je
neko od navedeni# krivini# dela uinjeno od strane potinjeno! ne oslo"aa od od!ovornosti nje!ovo!
pretpostavljeno! ako je on (pretpostavljeni) nao ili imao ralo!a da na da -e potinjeni uiniti krivino delo ili
da !a je uinio& a pretpostavljeni je propustio da predume neop#odne i raumne mere da sprei takvo delo ili da
kani nje!ovo! uinio+a$ %vo naelo je od pose"ne vanosti& jer se radi o tv$ komandnoj odgovornosti& pri
emu je od vanosti i to to se uspostavlja mo!u-nost od!ovornosti i a ne#at pri ivrenju krivino! dela
pretpostavljeno!$F (@) injeni+a da je optueno li+e neko od navedeni# krivini# dela uinilo na osnovu nared"e
vlade ili svo! pretpostavljeno!& ne oslo"aa to li+e od krivine od!ovornosti& ali se ova injeni+a moe ueti u
o"ir kao olakavaju-a okolnost pri kanjavanju ako I8TH utvrdi da to a#tevaju interesi pravinosti$
Statut Meunarodnog krivinog tribunala za Ruandu
%vaj tri"unal je osnovan 144@$ !odine$ %snivanju tri"unala pret#odio je ivetaj Komisije ,jedinjeni# na+ija a
ljudska prava u kom je utvreno da je a tri mese+a tokom 144@$ u Ruandi ivren !eno+id u kom je u"ijeno
imeu ABB$BBB i milion ljudi& ma#om +ivila i plemena Tutsi$ Tri"unal se nalai u Arui i ima nadlenost a
slede-a krivina dela:
' !eno+idF
' loini protiv ovenosti i
' krenja lana E o atiti rtava rata& ajedniko! a sve etiri 5enevske konven+ije i 14@4& kao i dodatno!
Protokola II i 14CC$ !odine$
%va nadlenost o!raniena je teritorijalno (ratione loci) na teritoriju Ruande& kao i vremenski (ratione temporis)
na sva navedena krivina dela uinjena u periodu od 1$ januara do E1$ de+em"ra 144@$ !odine$
Statut ovo! tri"unala institut individualne krivine od!ovornosti ureuje na nain na koji je to uinjeno i u
Statutu I8TH& a kada je re o komandnoj od!ovornosti ' moe se re-i da su nje!ove odred"e o tome identine
onim sadranim u Statutu I8TH$
Meutim& u teoriji se ukauje i na ralike imeu I8TR i I8TH$ Ralika se& najprije& o!leda u injeni+i da je
nadlenost I8TR ratione temporis o!raniena pre+ino i odnosi se na navedena krivina dela& pod uslovom da
A
su uinjena na teritoriji Ruande u periodu imeu 1$ januara i E1$ de+em"ra 144@$ !odine& dok su ova pitanja u
sluaju I8TH ureena na dru!aiji nain$ 0adlenost I8TH vremenski se prostire na period od 1$ januara 1441$
!odine pa do dana koji utvrdi Savet "e"ednosti po uspostavljanju mira$ Slede-a ralika je u tome to I8TH ima
nadlenost a krivina dela uinjena u meunarodnom ili unutranjem oruanom suko"u& dok je nadlenost
I8TR o!raniena samo na unutranji oruani suko"$
0ajad& "itna ralika imeu ova dva tri"unala veana je a krivino delo loina protiv ovenosti$ 0aime&
I8TH& u vei sa ovim loinima& ima nadlenost samo ako su uinjeni u toku oruano! suko"a& dok I8TR ima
nadlenost a loine protiv ovjenosti samo ako su uinjeni na na+ionalnoj& politikoj& etnikoj& rasnoj ili
verskoj osnovi& tj$ kada su uinjena sa diskriminiu-om namerom$
Statut Specijalnog suda za Sijera Leon
%d marta 1441$ !odine Sijera Ieone je "io rtva !raansko! rata ko!a je karakterisalo masovno nasilje& a koji je
okonan mirovnim sporaumom 1444$!odine$ Sporaum imeu ,jedinjeni# na+ija i vlade Sijera Ieonea o
osnivanju Spe+ijalno! suda a Sijera Ieone potpisan je 3BB3$ !odine u Gritaunu$ Spe+ijalni sud je tre-i ad oc
meunarodni krivini sud& posle I8TH i I8TR& a prvi u kojem -e asedati meunarodne (,0) i doma-e sudije$
.a raliku od I8TH& odnosno I8TR koji sude pojedin+ima samo a krivina dela po meunarodnom pravu&
Spe+ijalni sud a Sijera Ieone& prema pomenutom sporaumu& ima nadlenost da sudi pojedin+ima kako a
krivina dela po meunarodnom pravu tako i a krivina dela i doma-e! prava$ Spe+ijalni sud ima uporednu
nadlenost sa doma-im sijeraleonskim sudovima& ali -e mo-i u svako do"a da vanino atrai od doma-e! suda
da mu ustupi nadlenost& pa -e tako imati prednost nad doma-im sudovima potuju-i naelo ne (is in idem.
Spe+ijalni sud je nadlean a /!onjenje li+a koja snose najve-u od!ovornost a o"iljne povrede meunarodno!
#umanitarno! prava i sijeraleonsko! prava poinjene na teritoriji Sijera Ieonea od EB$ novem"ra 144>$ !odine$
%va injeni+a predstavlja ralo! "o! koje! se& prema Statutu ovo! suda& sva krivina dela i nje!ove
nadlenosti mo!u podeliti u dve !rupe$
)rvu grupu ine krivina dela po meunarodnom pravu& u koju spadaju loini protiv ovenosti (u"istvoF
istre"ljenjeF poro"ljavanjeF deporta+ijaF atvorF muenjeF silovanje& seksualno ropstvo& prisilna prostitu+ija&
prisilna trudno-a i svaki dru!i o"lik seksualno! nasiljaF pro!on na politikoj& rasnoj& etnikoj ili verskoj osnov)&
povrede ajedniko! lana E 5enevski# konven+ija (sve vrste u"istva& saka-enja& svireposti i muenjaF uimanje
tala+aF povrede lino! dostojanstva& naroito uvredljivi i poniavaju-i postup+iF iri+anje i ivravanje kani "e
pret#odno! suenja od strane redovno! ustanovljeno! suda i propra-eno! svim sudskim !aran+ijama koje
+iviliovani narodi prinaju a neop#odne) i 6opunsko! protokola II (lan E Statuta ' /Spe+ijalni sud je
ovla-en da !oni li+a koja su uinila teke povrede meunarodno! #umanitamo! prava: (a) namerno
usmeravanje napada na +ivilno stanovnitvo kao takvo ili na pojedinane +ivile koji ne uestvuju neposredno u
neprijateljstvimaF (") namerno usmeravanje napada na oso"lje& postrojenja& materijal& jedini+e ili voila
ukljuene u #umanitarnu pomo- ili misiju odravanja mira u skladu sa Poveljom ,jedinjeni# na+ija sve dok
imaju pravo na atitu koja se prua +ivilima ili +ivilnim o"jektima prema meunarodnom pravu oruano!
suko"aF (+) re!rutovanje ili ukljuivanje de+e mlae od 1A !odina u oruane sna!e ili !rupe i nji#ovu aktivnu
upotre"u u neprijateljstvima/)& te dru!e teke povrede meunarodno! #umanitarno! prava (lan @ Statuta '
i(idem)$
#rugu grupu krivini# dela i nadlenosti ovo! tri"unala ine krivina dela prema pravu Sijera Ieonea& To su:
(a) krivina dela koja se odnose na loupotre"u devoji+a& u skladu sa doma-im .akonom o spreavanju
okrutnosti prema de+i$ %vo krivino delo o"u#vata slede-e o"like ivrenja: loupotre"u devoji+e mlae od 1E
!odinaF loupotre"u devoji+e imedu 1E i 1@ !odinaF otmi+u devoji+e i nemoralni# po"udaF (") krivina dela
koja se odnose na unitavanje imovine& u skladu sa doma-im .akonom o lonamernoj teti$ , ovu !rupu
spadaju: paljenje stam"eni# !rada ' ku-a u kojima ima ljudiF paljenje javni# !rada& paljenje dru!i# !rada$
Statut Spe+ijalno! suda a Sijera Ieone je od vanosti i a meunarodno materijalno krivino pravo i "o!
odred"i o nje!ovoj nadlenosti nad maloletni+ima$ ;eliki "roj de+e je "io re!rutovan i o"uavan a vrenje
okrutni# dela u toku !raansko! rata& postavilo se pitanje nji#ove krivine od!ovornosti$ %vo pitanje reeno je
lanom C Statuta Spe+ijalno! suda a Sijera Ieone tako to je najpre iskljuena nadlenost ovo! tri"unala a ona
li+a koja su u vreme kada su uinila neko od krivini# dela i nadlenosti tri"unala "ila mlaa od 1A !odina$ .a
li+a imeu 1A i 1? !odina tri"unalu je stavljeno u o"aveu da prema njima postupa sa dostojanstvom& vode-i
rauna o nji#ovim !odinama i potre"i da se pomo!ne nji#ovoj re#a"ilita+iji& so+ijalnoj reinte!ra+iji i
preuimanju konstruktivne ulo!e u drutvu& u skladu sa meunarodnim standardima ljudski# prava$ Prema ovoj
kate!oriji li+a& ako utvrdi nji#ovu krivinu od!ovornost& tri"unal ne moe ire-i atvorsku kanu& ve- neku od
slede-i# mera: nalo! o uputstvima i nadoru nad "ri!omF nalo! o radu a ajedni+uF savetodavne uslu!eF
#raniteljstvoF popravne& o"raovne i pro!rame strune o"ukeF odo"rene kole& te pro!rame raoruavanja&
demo"ilia+ije i reinte!ra+ije ili pro!rame slu"i a atitu de+e$
>
Statut Meunarodnog krivinog suda
%snivanje ovo! suda apoelo je osamdeseti# !odina prolo! veka kada su Trinidad i To"a!o& uputile predlo!
=eneralnoj skuptini ,jedinjeni# na+ija povodom to! pitanja$ Tokom 144@$ !odine Komisija ,jedinjeni# na+ija
a meunarodno pravo iradila je na+rt Statuta ovo! suda koji -e& nakon nekoliko ramatranja i imena& "iti
usvojen 144?$ !odine$ 6o 3BB3$ !odine Statut je rati*ikovalo >B drava i iste !odine je stupio na sna!u$ Po prvi
put na jednom mestu u meunarodnopravnom dokumentu mo!u na-i odred"e opte! i pose"no! dela
materijalno! krivino! prava$ %dred"e Statuta& koje se odnose na opte institute materijalno! krivino! prava&
odnose se samo na ona krivina dela koja su u nadlenosti ovo! suda$ To su: loini !eno+idaF loini protiv
ovenostiF ratni loini i loini a!resije$
%vi loini ne podleu astarevanju& ali se neastarivost krivino! !onjenja odnosi samo na navedene loine
koji su uinjeni nakon to je Statut stupio na sna!u$
%loin genocida ' pod njim se podraumijeva svako od navedeni# dela& ako je uinjeno u namjeri potpuno! ili
delimino! unitenja na+ionalne& etnike& rasne ili verske !rupe kao takve$ Ta dela su:
' u"istvo lanova !rupeF
' teka povreda telesne ili duevne +elovitosti pripadnika !rupeF
' namerno podvr!avanje !rupe ivotnim uslovima koji tre"a da dovedu do njeno!
potpuno! ili delimino! unitenjaF
' mere usmerene na spreavanje raanja u okviru !rupeF
' prinudno premetanje de+e i jedne !rupe u dru!u$
%loini protiv ovenosti ' a nje!ovo postojanje a#teva se da je neko od dela i ove !rupe uinjeno kao deo
rasprostranjeno! ili sistematsko! napada usmereno protiv "ilo ko! +ivilno! stanovnitva$
&atni "loini ' radnje ivrenja ovo! krivino! dela mo!u "iti preduete u meunarodnom ili unutranjem
oruanom suko"u& pri emu Sud pose"no ima nadlenost /pose"no kada su uinjeni kao deo plana ili politike ili
kao deo masovno! ivrenja ti# loina/$ 6akle& postojanje odreeno! plana ili politike& kao ni masovno
ivrenje& nisu uslov a postojanje ovo! krivino! dela ve- se samo na!laava da Sud pose(no ima nadlenost
a ove loine ako su uinjeni na taj nain$
."o! nedovoljne pre+inosti prilikom *ormulisanja radnji ivrenja u ovim krivinim delima& u Statut je
u!raena odred"a o elementima krivini# djela$ Ti elementi se usvajaju dvotre-inskom ve-inom lanova
Skuptine drava lani+a ovo! statuta& a ne od strane sudija Suda$ Sudije I88& tuio+i& kao i drave lani+e
mo!u predla!ati imene i dopune ti# elemenata& ali se i imene i dopune usvajaju dvotre-inskom ve-inom
lanova Skuptine drava lani+a$ Konaan na+rt teksta elemenata krivini# dela usvojila je Pripremna komisija
a Meunarodni krivini sud EB$ juna 3BBB$ !odine$
Statut sadri dva osnovna naela materijalno! krivino! prava (*. nullum crimen i +. nulla poena sine lege)$
Prvim naelom propisano je da li+e nije krivino od!ovorno& osim ako je nje!ovo ponaanje& u vrijeme kada je
delo uinjeno& predstavljalo krivino delo i nadlenosti Suda$ Statut& s tim u vei& iriito a"ranjuje iroko
tumaenje o"eleja krivino! dela& ali i propisuje primenu naela in du(io pro reo (presuda u korist okrivljeno!)
u sluaju nejasno-a pri tumaenju nejasni# odred"i u konkretnom sluaju$ 6akle& optueno li+e moe "iti
kanjeno samo u skladu sa tim statutom& tj$ samo kanama koje su u skladu sa Statutom$
0adlenost suda ratione personae odnosi se samo na *iika li+a koja su u vreme ivrenja krivino! dela koje
im se stavlja na teret imala 1? i vie !odina$ 6akle& Statut ne predvia mo!u-nost suenja maloletnim
uinio+ima krivini# dela i nadlenosti Suda$ Krivina od!ovornost *iiko! li+a& prema Statutu& postoji ako
uini krivino delo i nadlenosti Suda na jedan od slede-i# naina:
' kao pojedina+& ajedno sa dru!im ili preko dru!o! li+a (posredno ivriiatvo)& "e
o"ira da li to dru!o li+e snosi krivinu od!ovornost$
' ako naredi& vr"uje ili navodi na ivrenje krivino! dela (delo mora "iti uinjeno ili "arem
pokuano)F
' ako pomae& podrava ili na dru!i nain doprinosi ivrenju krivino! dela ili
pokuaju nje!ovo! ivrenja kako "i olakao nje!ovo ivrenje& ukljuuju-i o"e"eenje sredstava
a nje!ovo ivrenjeF
' ako doprinosi na "ilo koji dru!i nain da !rupa li+a koja deluje sa ajednikim
+iljem& ivri ili pokua da ivri krivino (doprinos mora "iti nameran ' iskljuuje se
ne#at)F
' ako u sluaju loina !eno+ida neposredno i javno podstie dru!e da ivre taj loinF
' ako pokua da ivri neko od krivini# dela i nadlenosti Suda preduimanjem radnje koja
predstavlja natan korak ka ivrenju loina& ali ne doe do ivrenja krivino! dela "o! okolnosti neavisni#
od namera to! li+a$ Statut& s tim u vei& propisuje oslo"oenje od kane a li+e koje& nakon to ju je apoelo&
C
prekine radnju ivrenja krivino! djela ili ako na dru!i nain sprei dovrenje to! dela& pod uslovom da
se do"rovoljno i potpuno odreklo krivine svr#e$
I ovaj statut propisuje kanjivost *iiki# li+a "e o"ira na svojstvo koje su imali pri ivrenju krivino! dela i
nadlenosti Suda ' /slu"eno svojstvo e*a drave ili vlade& lana vlade ili skuptine& ia"rano! predstavnika ili
vladino! slu"enika nipoto ne iuima li+e i krivine od!ovornosti/ niti& samo po se"i& moe "iti osnov a
u"laavanje kane$
/Imunitet ili pose"na pro+esna pravila koja mo!u sledovati u slu"eno svojstvo li+a ne predstavljaju prepreku
a I88 da vri svoju nadlenost prema optuenom li+u& "e o"ira na to to ima& ili je u vreme uinjeno!
krivino! dela imao svojstvo e*a drave& lana vlade i sl$
, vei sa vino-u Statut naelno propisuje da je a krivinu od!ovornost optueno! li+a potre"no da su elementi
"i-a svako! od krivini# dela i nadlenosti I88 ostvareni sa namerom i nanjem$ 6akle& neop#odan je ne samo
umiljaj ve- i namera& pod kojom se podraumeva predstava uinio+a o odreenom +ilju koji moe posti-i
ivrenjem krivino! dela i koji na nje!a deluje kao motiv a ivrenje dela$ 0amera postoji:
' u odnosu na delo& kada li+e ima nameru da ivri deloF
' u odnosu na posljedi+u& kada li+e ima nameru da prourokuje tu posledi+u ili je svesno da -e
do nje do-i pri uo"iajenom toku stvari
.nanje podraumeva svest uinio+a da postoje okolnosti ili da -e pri uo"iajenom toku stvari do-i do posledi+e$
Statut odreuje uraunljivost na ne!ativan nain& propisuju-i kada -e se smatrati da uinila+ neko! krivino!
dela nije uraunljiv$ , ovom sluaju to predstavlja osnov a iskljuenje krivine od!ovornosti$ Re je o dva
takva osnova& koji moraju postojati u vreme ivrenja krivino! dela:
' ako optueno li+e pati od duevne "olesti ili nedostatka koji raara nje!ovu sposo"nost da pro+jenjuje
neakonitost ili prirodu svo! dela ili sposo"nost da kontrolie svoje ponaanje ' ako stanje opijenosti to! li+a
raara nje!ovu sposo"nost da pro+ijeni neakonitost ili prirodu svo! dela ili sposo"nost da kontrolie svoje
ponaanje da "i udovoljio akonskim uslovima$
Medutim& u ovom sluaju& kao i u doma-em akonodavstvu& ovo stanje se ne moe ueti u o"ir kao osnov a
iskljuenje krivine od!ovornosti ako je opijenost "ila do"rovoljna pod okolnostima pod kojima je to li+e nalo
da -e usled opijenosti verovatno uiniti krivino delo (actiones li(erae in causa).
.a iskljuenje krivine od!ovornosti& Statut predvia jo nunu od"ranu& krajnju nudu i prinudu$
'una od(rana ' situa+ija u kojoj uinila+ /postupa raumno da "i od"ranio se"e ili dru!o li+e ili& u sluaju
ratni# loina& da "i od"ranio imovinu koja je "itna a opstanak to! ili dru!o! li+a ili imovinu "itnu a
ostvarenje vojno! adatka& od neposredne i neakonite upotre"e sile na nain srameran stepenu opasnosti koja
prijeti tom ili dru!om li+u ili ati-enoj imovini/$
,rajnja nuda i prinuda ' ako su nastale kao posledi+a /pretnje neposredno predstoje-om smr-u ili trajnom ili
neposrednom o"iljnom telesnom povredom to! ili dru!o! li+a/& atim ako to li+e /postupa na neop#odan i
rauman nain da "i i"e!lo tu pretnju ukoliko ne namerava da urokuje ve-u tetu od one koju eli da i"e!ne/$
-injenina greka je takoe osnov iskljuenja krivine od!ovornosti& pod uslovom da porie duevni elemenat
kod uinio+a$ To su one situa+ije u kojima uinila+ u vreme ivrenja krivino! dela nije svestan neko!
nje!ovo! o"eleja (stvarna a"luda o "i-u dela)& odnosno ako po!reno smatra da postoje okolnosti prema
kojima "i& da su one stvarno postojale& to delo "ilo doputeno (stvarna a"luda o okolnostima koje iskljuuju
protivpravnost)$
)ravna greka u naelu nije osnov a iskljuenje krivine od!ovornosti$ %vaj institut se svodi na uinioevu
!reku o tome da li je nje!ovo ponaanje u konkretnom sluaju krivino delo i nadlenosti I88$ Meutim&
pravna !reka moe predstavljati osnov iskljuenja krivine od!ovornosti ako porie duevni elemenat kod
uinio+a& kao uslov a postojanje krivino! dela$
.a krivina dela i svoje nadlenosti I88 moe ire-i slede-e krivine sank+ije:
' atvor u odreenom trajanju koje ne moe "iti due od EB !odinaF
' doivotni atvor$ %vu kanu I88 moe ire-i kada to opravdavaju iuetna teina krivino! dela i line
okolnosti optueno!F
' novanu kanuF
' trajno oduimanje pri#oda& imovine i do"ara koji su neposredno ili posredno nastali ivrenjem krivino! dela$
Iri+anjem ove krivine sank+ije ne dira se u prava tre-i# li+a& pod uslovom da su ta li+a u odnosu na oduete
stvari postupala (ona fide. (u do"roj veri ' ispravno)
IV - IZVORI MEUNARODNOG MATERI1ALNOG KRIVICNOG PRAVA
?
Pojam ivora prava se koristi u materijalnopravnom i *ormalnopravnom naenju$ Gormalni ivori
meunarodno! krivino! prava se delom nalae u meunarodnom javnom pravu (o"iajnom i
konven+ionalnom)& a delom u unutranjem (na+ionalnom) pravu$
Meunarodni izvori
Polai se od Statuta Meunarodno! suda pravde$ Prema tom statutu& ovaj sud primjenjuje:
(a) meunarodne konven+ije& opte ili pose"ne& koje predstavljaju pravila iriito prinata od
strane drava u sporuF
(") meunarodni o"iaj& kao doka opte prakse koja je pri#va-ena kao pravoF
(+) opta pravna naela koja prinaju prosve-eni narodiF
(d) sudske odluke i uenja najpovaniji# strunjaka meunarodno! javno! prava raliiti#
naroda& kao pomo-no sredstvo a utvrivanje pravni# pravila$
,!ovori& o"iaji i opta pravna naela predstavljaju !lavne ivore& a sudska praksa i doktrina ' dopunske ivore
meunarodno! javno! prava$ 9edan od !lavni# ivora meunarodno! krivino! prava svakako je Rimski statut
I88$
.eunarodni ugovori predstavljaju najvaniji ivor meunarodno! prava& a pose"no meunarodno!
materijalno! krivino! prava$ Predstavljaju sa!lasnost volja nje!ovi# potpisnika s +iljem proivoenja
odreeni# pravni# e*ekata koji se o!ledaju u nastajanju odreeni# prava i o"avea& ijom realia+ijom se ele
posti-i odreeni +iljevi$ Spe+i*inost ovi# u!ovora o!leda se u injeni+i da su im potpisni+i meunarodnopravni
su"jekti (drave i meunarodne or!ania+ije)& a avisno od to!a ko je uestvovao u nji#ovom akljuivanju
mo!u se ralikovati:
(1) univeralni meunarodni u!ovori / kada su donijeti u okviru i pod okriljem %r!ania+ije
,jedinjeni# na+ija i
(3) re!ionalni meunarodni u!ovori / kada su doneti od strane re!ionalni# or!ania+ija (npr$ Saveta
7vrope& kakva je 7KI9P i 14AB$!odine$
%no to je "itno kod ovi# u!ovora je to to /u naelu jednako o"aveuju sve nji#ove stranke$ To vai "e o"ira
na or!an neke drave koji i# je sklopio ili na akt kojim su rati*ikovani (potvreni)F atim /imeu u!ovora ne
postoji #ijerar#ija slina #ijerar#iji pravni# normi i pravni# akata u unutranjem pravu/ ' iuetak je Povelja
,jedinjeni# na+ija kojom je propisan primat te povelje nad dru!im meunarodnim u!ovorima u sluaju suko"a
imeu o"avea koje proiilae i te povelje a drave lani+e i o"avea koje a nji# proiilae i dru!i#
meunarodni# u!ovora$
.eunarodni o(iaj je najamreniji ivor meunarodno! prava$ .a postojanje meunarodno! o"iaja se
a#teva da je re o optoj praksi i da je ona pri#va-ena kao pravo$ %vo su dva elementa koja ajedno !rade
pojam meunarodno! o"iaja kao ivora meunarodno! prava$ Ta dva elementa su neradvojna& jer sama
praksa nije dovoljna a stvaranje o"iajno! prava$ Prvi od ti# elemenata naiva se materijalnim ili o"jektivnim&
a dru!i psi#ikim ili su"jektivnim elementom i u!lavnom su veani a drave kao su"jekte meunarodno!
prava$ , vei sa prvim istie se da se taj elemenat mora /iraavati kro suk+esivno ponavljanje isto! spoljnje!
akta& od strane lanova meunarodne ajedni+e/& kao i da jednostrano ponavljanje /od strane samo jedno! ili
manje! "roja drava ne moe stvoriti opte ili univeralno o"iajno pravilo/$ Meutim& sama viekratno
ponavljana praksa nije dovoljna da "i se uspostavio ovaj ivor meunarodno! prava& ve- se trai postojanje i
pravne svesti kod su"jekata meunarodno! prava o o"avenosti takvo! nji#ovo! ponaanja$ %vo ponaanje
moe se o!ledati u o"avei injenja& ali i proputanja injenja$
Pro+esno meunarodno krivino pravo asnovano je na vrstim !aran+ijama slo"oda i prava oveka u krivinom
postupku$ ."o! to!a je u njemu teko o"e"editi primenu o"iajno! prava& ali oni se kao ivor prava ne mo!u
anemariti$
Slede-i ivor prava su opta pravna naela koja prinaju prosve-eni narodi$ %va naela ne ureuju neke
konkretne pravne odnose& a jo manje se putem nji# moe inkriminisati
odreeno ponaanje kao krivino delo i propisati kana$ Re je o optim naelima koja imaju naenje osnovni#
vrednosti na kojima poiva savremeno krivino materijalno pravo$ To su:
' naelo prema kojem se ljudska i !raanska prava i slo"ode mo!u o!raniavati samo
akonom& a ne i podakonskim aktom (nullum crimen sine lege scripta)F
' svako li+e moe se o!lasiti krivim i kaniti samo a svoje delo koje je& u vreme kada je
uinjeno& predstavljalo krivino delo prema doma-em ili meunarodnom pravu
(nullum crimen sine lege praevia)0
4
' kada odreuje neko delo kao krivino delo& akon mora "iti pre+ian& tj$ elementi "i-a
krivino! dela moraju "iti odreeni na pre+ian nain (nullum crimen sine lege certa).
0ejasne akonske odred"e se tre"aju tumaiti u korist optueno! (in du(io pro reo)0
' ako je nakon uinjeno! krivino! dela akon imenjen jednom ili vie puta& primjenjuje
se akon koji je naj"lai a optueno! (lex mitius)0
' kana a krivino delo tre"a "iti akonom unapred propisana (nulla poena sine lege praevia)
0aela koja se iraavaju maksimama nullum crimen sine lege scripta, nullum crimen sine lege praevia, nullum
crimen sine lege certa i nulla poena sine lege praevia mo!u se podvesti pod jedno jedino naelo ' naelo
akonitosti u krivinom materijalnom pravu$
Sudska praksa i doktrina su ivori koji se navode u Statutu Meunarodno! suda pravde& koji nije imao& niti ima
krivinopravnu nadlenost$ Kada je re o sudskoj praksi dosadanji# meunarodni# ad oc tri"unala& tre"a re-i
da ona moe i tre"a "iti ivor "o! sna!e ar!umenta+ije koja stoji ia odreeno! stava od naaja a reavanje
konkretno! sluaja u "udu-nosti$ Meunarodni sud pravde nema nadlenost a suenje pojedin+ima a uinjena
meunarodna krivina dela$ %va pravila o ivorima meunarodno! prava su od vanosti jer i# sadri i Rimski
statut I88$
To to je neka drava eventualno postala lani+a neke meunarodne konven+ije na osnovu koje je preuela
o"aveu da odreeno ponaanje propie kao krivino delo& ne daje a pravo doma-em sudiji da neposredno na
osnovu te konven+ije presudi odreeni krivini sluaj$ Iako se& dakle& radi o krivinom delu po meunarodnom
pravu ono -e to postati i sa stanovita unutranje! dravno! prava tek kada se unese u doma-e krivino
akonodavstvo$ Tek tada& i na osnovu doma-e! krivino! akonodavstva& doma-i sud -e& ako utvrdi postojanje
krivino! dela i krivinu od!ovornost odreeno! li+a& mo-i to li+e o!lasiti krivim$ Kada doma-i akonodava+
postupi na navedeni nain& time stvara mo!u-nost a doma-e sudove da primjenjuju meunarodne konven+ije i
u onom nji#ovom delu koji ima "lanketni karakter$
Sto!a& ivori meunarodno! materijalno! krivino! prava imaju dvostruki naaj a unutranje krivino
akonodavstvo drava$ %ni su& najpre& meunarodnopravni osnov a od!ovaraju-u inkrimina+iju u tom
akonodavstvu& a atim i kao "lanketni propis kod pojedini# krivini# dela propisani# tim akonodavstvom$
%vo su pravila o kojima doma-i sudovi& kada je re o ivorima meunarodno! materijalno! krivino! prava&
pret#odno moraju voditi rauna$
, sluaju tumaenja statuta I8TH i I8TR tre"aju primijeniti ista pravila koja vae i u meunarodnom
o"iajnom pravu& a to su pravila kodifikovana u l. 31 i 32 Beke konvencije o meunarodnom ugovornom
pravu iz 1969. godine$ Odmah treba istaci kako to ne znai da se krivina dela mogu stvarati putem
obiaja, vec da se pravila meunarodnog obiajnog prava o tumaenju ugovora, koja su kodifikovana u
pomenutoj konvenciji, trebaju primeniti prilikom tumaenja nejasnih odredbi u statutima ova dva
tribunala (pa i odred"i koje se tiu "i-a krivini# dela i nadlenosti ti# tri"unala)$
.a raliku od statuta ad oc tri"unala a "ivu 9u!oslaviju& odnosno a Ruandu& Statut I88 ima dosta pre+ine
odred"e o pravu koje ovaj sud primenjuje$ %ne su sadrane u lanu 31 Rimsko! statuta koji !lasi:
/1$ Sud primenjuje:
(a) prvo& Statut& 7lemente krivini# dela i svoj Pravilnik o postupku i dokaivanjuF
(") dru!o& kada je to primereno& od!ovaraju-e meunarodne u!ovore i naela i pravila
meunarodno! prava& ukljuuju-i utvrena meunarodnopravna naela oruano! suko"aF
(+) ukoliko to nije u stanju& opta pravna naela koja Sud ivodi i doma-i# pravni#
sistema u svetu ukljuuju-i doma-e akone drava koje "i u normalnim okolnostima "ile
nadlene a to krivino delo pod uslovom da ta naela nisu nesa!lasna sa ovim statutom i
meunarodnim pravom i meunarodno prinatim normama i standardima$
3$ Sud moe da primenjuje naela i pravna pravila onako kako su protumaena u nje!ovim ranijim odlukama$
E$ Primena i tumaenje prava sa!lasno ovom lanu moraju "iti u skladu sa meunarodno prinatim Ijudskim
pravima i ne smeju praviti ne!ativne ralike po osnovima kao to su rod& urast& rasa& "oja& jeik& vera ili
uverenje& politiko ili dru!o miljenje& na+ionalno& etniko ili drutveno poreklo& "o!atstvo& roenje ili dru!i
status$/
6akle& Statut uspostavlja svojevrsnu #ijerar#iju ivora prava koje moe primjenjivati I88 u krivinom postupku
protiv optueno! li+a$ I88 je duan da primjenjuje odred"e Statuta$ Statut upu-uje na primenu 7lemenata
krivini# dela koje usvaja dvotre-inska ve-ina u Skuptini drava lani+a ovo! statuta$
1B
0a dru!om mestu u ovoj #ijerar#iji ivora su meunarodni u!ovori i naela i pravila meunarodno! prava$ To
mo!u "iti u!ovori koji imaju krivinopravni naaj u konkretnom sluaju& kao to su& na primer& Konven+ija
,jedinjeni# na+ija o ukidanju svi# o"lika rasne diskrimina+ije& Meunarodni pakt o !raanskim i politikim
pravima i dr$ Pored ovi# ivora& Statut upu-uje na primenu i utvreni# meunarodnopravni# naela oruano!
suko"a& koja su sadrana u 5enevskim konven+ijama i 14@4& kao i u 6opunskim protokolima i 14CC$ !odine$
Tek ako nije u stanju da u nekom od navedeni# ivora prava pronae od!ovor na odreeno pitanje koje mu se
postavlja u konkretnom sluaju& Statut dovoljava I88 da pose!ne a optim pravnim naelima i doma-i#
pravni# sistema u svetu$ Pri tome& I88 se moe& kada je to primereno u konkretnom sluaju& povati na opta
pravna naela one drave koja "i u normalnim okolnostima "ila nadlena a krivino delo$ S tim u vei& moraju
se imati u vidu odred"e lana 1C Statuta$ 0aime& ovaj sud& raspravljaju-i o pri#vatljivosti predmeta& po pravilu
-e odluiti da je predmet nepri#vatljiv ako odreeno li+e a delo i nadlenosti I88 ve- !oni drava lani+a$
Meutim& I88 ne-e doneti takvu odluku ako drava nije spremna ili stvarno sposo"na da sprovede !onjenje$
Statut dovoljava I88 da primenjuje ranije svoje odluke u onim nji#ovim delovima u kojima su sadrana
tumaenja veana a primenu naela i pravni# pravila$ ;anost ove odred"e je u tome to o!raniava I88 na
nje!ovu sudsku praksu& ali i "o! to!a to Statut kada odreuje mo!u-nost primene ovo! ivora& to ne ini na
imperativan nain (/tumaenja sadrana u ranijim odlukama ovo! suda se mogu primeniti/)$
6a li -e do nji#ove primene i aista do-i& avisi od sna!e ar!umenta+ije sadrane u ranijim odlukama I88$
Nacionalni izvori
%va vrsta ivora meunarodno! materijalno! krivino! prava sadrana je u unutranjem (na+ionalnom)
akonodavstvu$ Svakako najvaniji ivor jesu na+ionalni krivini akoni& u kojima su sadrane odred"e o
osnovnim institutima materijalno! krivino! prava i pojedinim krivinim delima$
V - PROSTORNO VAZEN1E KRIVICNOG PRAVA
Postoji pet naela pomo-u koji# se ureuje prostorno vaenje krivino! prava$ To su:
' teritorijalno naeloF
' naelo personaliteta& u okviru koje! se ralikuju aktivni i pasivni personalitetF
' realno ili atitno naeloF
' univeralno naeloF
' naelo ustupanja krivino! !onjenja stranoj dravi (ne ureuje se prostorno vaenje krivino!
akonodavstva RS& ve- mo!u-nost ustupanja krivino! !onjenja odreeni# li+a stranoj dravi u
sluaju kada su ta li+a uinila krivino delo na teritoriji RS$ Primjenom ovo! naela omo!u-uje se
primena krivino! prava strane drave$ , sluaju ostala etiri naela uvek se primjenjuje krivino
pravo RS$
Teritorijalno naelo
%vo naelo je osnovno pri odreivanju prostorne vanosti na+ionalno! krivino! akonodavstva$
Iskauje se i latinskim iraom lex loci delicti commissi. 0je!ova sadrina svodi se na to da se
krivino akonodavstvo drave primenjuje na svako!a ko na njenoj teritoriji uini krivino delo
propisano tim akonodavstvom$ Iue+i se odnose na li+a koja uivaju imunitet od krivino! !onjenja
(naroito e*ovi strani# drava& diplomatski predstavni+i)& atim na o"jekte koji su nepovredivi (npr$
!rade strani# am"asada)$
Pod /teritorijom/ se podraumeva kopneno podruje drave& sve reke i jeera unutar !rani+a to!
podruja& pomorske teritorijalne vode& kao i vaduni prostor inad suvoemno! i vodeno! dela
dravne teritorije$
0aelo personaliteta
0aelo personaliteta tie se vaenja na+ionalno! krivino! akonodavstva prema licima (*iikim ili
pravnim) i ima dva o"lika& avisno od to!a da li je re o doma-im ili stranim dravljanima$ , prvom
sluaju re je o aktivnom& a u dru!om o pasivnom personalitetu$
1) 0aelo aktivno! personaliteta
11
%vo naelo je odra personalno! suvereniteta drave$ Ispoljava se kro njen odnos prema svojim dravljanima u
sluaju kada njeni dravljani uine krivino delo u inostranstvu$ %vo naelo se posmatra i kao ira solidarnosti
imeu drava& u smislu da se time doprinosi ostvarenju pravno! poretka strane drave$ Ako ne "i postojalo ovo
naelo dravljanin "i& povratkom u svoju emlju& i"e!ao od krivine od!ovornosti$ Primenom ovo! naela
doma-im dravljanima se onemo!u-uje da povratkom u svoju emlju do"iju ail a krivina dela koja su uinili
u inostranstvu$ ."o! to!a a ovo naelo vai ireka ili irui ili sudi$ Kod primene naela aktivno! personaliteta
se ne trai re+ipro+itet$ Radi ostvarenja naela nullum crimen, nulla poena sine lege neop#odno je da ovo naelo
"ude unapred propisano u doma-em krivinom akonodavstvu& te da postoji identitet normi$ Pod identitetom
normi se podraumeva situa+ija u kojoj je odreeno ponaanje doma-e! dravljanina propisano kao krivino
delo ne samo u krivinom akonodavstvu strane drave na ijoj teritoriji je uinio krivino djelo& ve- i u
krivinom akonodavstvu drave iji je dravljanin$
3) 0aelo pasivno! personaliteta
6oma-a drava& uimaju-i kao rtvu krivino! dela svo! dravljanina koje je strana+ prema njemu uinio u
inostranstvu& svom dravljaninu prua pravnu atitu time to unapred odreuje da se njeno krivino
akonodavstvo primjenjuje prema strancu koji ivan njene teritorije uini krivino delo prema njenom
dravljaninu$ Kod ovo! naela& doma-i dravljanin je trpeo odreenu radnju na se"i ("io je pasivan)& pa se "o!
to!a ovde radi o pasivnom personalitetu& a raliku od pret#odno! sluaja kod koje! je doma-i dravljanin "io
aktivan u preduimanju neke radnje u inostranstvu koja predstavlja krivino delo$
Realno ili atitno naelo
Pomo-u nje!a drave propisuju primenu svo! krivino! akonodavstva prema li+ima koja su u inostranstvu
uinila krivino delo upereno protiv njeni# vitalni# interesa$ Kod realno! naela drava titi svoje najvanije
interese& tj$ interese "e ije pune atite "i "io doveden u pitanje sam njen opstanak$
0aelo univeraliteta
, osnovi ovo! naela je pravilo o postojanju odreeni# krivini# dela koja predstavljaju najtee meunarodne
loine& prema ijim uinio+ima +ela meunarodna ajedni+a ima interes da "udu kanjeni$ Kod ovo! naela
nije "itno mesto ivrenja krivino! dela& niti dravljanstvo rtve ili poinio+a$ %vo naelo prvi put je
pri#va-eno u 1C veku a delo piratstva J motiv: da se drave ajedniki "ore protiv kriminaliteta koji i# sve
po!aa$ 6ru!i primer pruaju sve etiri 5enevske konven+ije ' sve drave lani+e ove konven+ije o"aveale su
se da u svom akonodavstvu predvide kanjavanje li+a koja ivre ili narede da se ivri "ilo koji od o"lika
teko! krenja pravila #umanitarno! prava (=eno+id& Ratni loini& .loini protiv ovenosti& Tortura& Ropstvo i
tr!ovina ro"ljem)$
0aelo ustupanja krivino! !onjenja stranoj dravi
Primenom ovo! naela omo!u-uje se prenos nadlenosti krivino! !onjenja neko! li+a sa jedne drave na
dru!u$ , ovom sluaju se& ako su ispunjeni akonom propisani uslovi& omo!u-uje da uinio+u krivino! dela
"ude sueno ne u dravi na ijoj teritoriji je uinio to delo& ve- u nekoj dru!oj dravi (naje-e u dravi iji je
dravljanin ili u kojoj ima pre"ivalite)& to nai da -e tada prema njemu "iti primenjeno krivino
akonodavstvo te drave (lex fori). 9edan od uslova a primenu ovo! naela je da se strana drava ne protivi
preuimanju krivino! !onjenja$
D r u g i d e o
13
OPTI INSTITUTI MEUNARODNOG MATERI1ALNOG KRTVICNOG PRAVA
I - OPTI PO1AM MEUNARODNOG KRIVICNOG DELA
Sadraj pojma meunarodno! krivinom dela o"u#vata ne samo krivina dela propisana meunarodnim
pravom& ve- i ona krivina dela sadrana u na+ionalnom krivinom akonodavstvu koja svoj pravni temelj imaju
u meunarodnim optim pravnim aktima$
Prema normativnom stanovitu sutina meunarodno! krivino! dela ispoljavala "i se u povredi pravne norme&
"o! e!a se to delo smatra iskljuivo pravnim pojmom$ Suprotno ovom stanovitu& realistiko svatanje
meunarodno! krivino! dela ukauje na naaj radnje i posledi+e koja je nastala usled te radnje& "o! e!a se
opti pojam meunarodno! krivino! dela& kao i u unutranjem krivinom pravu& odreuje u odnosu na radnju i
njenu posledi+u$
, konstruk+iju meunarodno! krivino! dela ulae slede-i elementi:
' delo (ponaanje) oveka u koje spadaju radnja& njena posledi+a i urona vea koja postoji imeu nji#F
' vinost uinio+aF
' protivpravnost delaF
' odreenost dela u akonuF
' drutvena opasnost dela$
%vi elementi mo!u se !rupisati na o"jektivne i su"jektivne elemente$
1(jektivne elemente u ovom pojmu ine delo& protivpravnost dela& nje!ova odreenost u makonu i drutvena
opasnost& dok je vinost elemenat su(jektivne prirode. ,nutar o"jektivni# elemenata moe se vriti dalje
!rupisanje na elemente *ormalno! i materijalno! karaktera$
2ormalni elementi su delo& protivpravnost i odreenost dela u akonu& dok je drutvena opasnost dela nje!ov
materijalni elemenat.
Imaju-i u vidu sve ove elemente& moe se re-i da meunarodno krivino delo predstavlja delo oveka uinjeno
sa vinou, opasno "a iru meunarodnu "ajednicu, koje je protivpravno i odreeno u "akonu kao krivino delo.
%vako odreeni opti pojam meunarodno! krivino! dela u se"i sadri sve elemente koje sadri i opti pojam
krivino! dela u unutranjem pravu drava& a ralika imeu nji# o!leda se u injeni+i to meunarodno
krivino delo u se"i sadri elemenat inostranosti$ Krivino delo sa elementom inostranosti postoji u slede-im
sluajevima:
1) ako je strana+ ivrio krivino delo u odreenoj dravi&
3) ako je u odreenoj dravi krivino delo ivrio doma-i dravljanin na tetu stran+a ili
strano! do"ra&
E) ako "ilo koje li+e ivri krivino delo na tetu strane drave&
@) ako je krivino delo ivrio doma-i dravljanin u inostranstvu&
A) ako se u odreenoj dravi sudi stran+u a delo koje je ivrio u inostranstvu&
>) ako je krivino delo ivreno na teritoriji vie drava&
C) ako je krivino delo ivreno na teritoriji koja je ivan suvereniteta "ilo koje
drave&
?) ako je krivino delo ivreno od strane li+a koje uiva diplomatski imunitet '
imunitet i meunarodno pravni# ralo!a&
4) ako se radi o krivinom delu koje je ranije ve- presueno u inostranstvu&
1B) ako se radi o krivinom delu a koje se vodi krivini postupak u inostranstvu&
11) ako jedna drava prua dru!oj dravi odredenu meunarodnopravnu
pomo-&
13) ako jedna drava trai od dru!e drave iruenje (ekstradi+iju) neko! li+a koje u njoj
uiva pravo aila&
1E) ako se radi o krivinom delu koje je predvieno odred"ama meunarodno!
prava (u ovom smislu se pojam krivino! dela sa elementom inostranosti i meunarodno!
krivino! dela poklapaju u potpunosti)&
1@) ako se radi o krivinom delu kod ko!a je od naaja ranija osuivanost uinio+a u
inostranstvu&
1A) ako se radi o krivinom delu koje je ivrilo neko li+e kao pripadnik strani#
oruani# sna!a sa spe+ijalnim pose"nim statusom&
1>) ako je predviena nadlenost meunarodni# sudski# or!ana u reavanju sudski#
predmeta i postup+ima u vei sa njima&
1C) ako se radi o krivinom predmetu na kome tre"a posredno ili neposredno primeniti
strano krivino pravo$
1E
II - OSNOVE ELEMENATA OPTEG PO1MA MEUNARODNOG KRIVICNOG DELA
3$1$ 6elo (ponaanje) oveka
6elo oveka svojim sadrajem o"u#vata: ljudsku radnju& posledi+u koja je usled te radnje nastala& kao i uronu
veu imeu radnje i posledi+e$
Pojam radnje o"u#vata ne samo telesni pokret oveka& kao spoljnu mani*esta+iju nje!ovo! ponaanja& ve- i
nje!ov psi#iki odnos prema toj radnji$ ."o! to!a se radnja& u njenom krivinopravnom naenju& moe odrediti
kao delatnost oveka koju on preduima sa sve-u i odreenim psi#ikim odnosom kako prema njoj& tako i
prema posledi+i koja usled te radnje nastupa$
Radnja ivrenja meunarodno! krivino! dela naje-e se preduima nekim telesnim pokretom (npr$ lienjem
ivota neko! li+a ili vie nji# u sluaju loina protiv ovenosti)& ali se ona moe predueti i ver"alno (npr$ u
sluaju poivanja na ivrenje loina !eno+ida& loina protiv ovenosti$$$)$ Pored to!a& radnja meunarodno!
krivino! dela moe se sastojati i u neinjenju$
Radnja meunarodno! krivino! dela ne ispoljava se samo kro preduimanje ili nepreuimanje radnje
nje!ovo! i"vrenja& ve- i kro podstrekavanje, pomaganje ili organi"ovanje "loinakog udruenja.
, vei sa radnjom ivrenja kod odreeni# meunarodni# krivini# dela& trai se da "udu ivrena na odreeni
nain (npr$ krenjem pravila meunarodno! prava& kakav je sluaj kod ratno! loina protiv ratni# aro"ljenika)&
odnosno prema odreenim li+ima i !rupama (prema ranjeni+ima& "olesni+ima& "rodolomni+ima ili sanitetskom
ili verskom oso"lju u sluaju ratno! loina protiv ranjenika i "olesnika ili prema na+ionalnoj ili verskoj !rupi u
sluaju loina !eno+ida)$ 0eka meunarodna krivina dela mo!u se ivriti samo dok postoje odreene
okolnosti ili stanje (kao u sluaju loina protiv ovenosti koji se moe uiniti u okolnostima iroko! ili
sistematino! napada usmereno! protiv +ivilno! stanovnitva)$
Sredstvo ivrenja meunarodno! krivino! dela (npr$ sila) moe "iti i jeste u odreenim sluajevima element
radnje nje!ovo! ivrenja$ Takav primer prua nam radnja ivrenja loina protiv ovenosti propisana u lanu
C stav 1 taka (!) Rimsko! statuta I88$ Tom odred"om je propisano da ovaj loin& u ispunjenje naravno i
ostali# elemenata i nje!ovo! "i-a& predstavljaju prisilna prostitu+ija i i"nuena trudno-a$
%dreena meunarodna krivina dela mo!u se uiniti samo u odreeno vreme (ratni loin protiv +ivilno!
stanovnitva& s o"irom na to da se ovo krivino delo moe uiniti samo a vreme rata& oruano! suko"a ili
okupa+ije)$
.a postojanje krivine od!ovornosti odreeno! li+a kod neki# meunarodni# krivini# dela dovoljno je da je& u
ispunjenje ostali# uslova& radnja ivrenja predueta i samo jednom$
6ru!i elemenat koji svojim sadrajem o"u#vata pojam /delo oveka/ jeste posledi+a$ %na se moe odrediti kao
proivedena promena ili stanje u spoljnjem svetu$ Posledi+a koja nastupi usled krivino! dela moe se odnositi i
na psi#u oveka$ Posledi+a odreena "i-em neko! meunarodno! krivino! dela moe i da ne nastupi u
konkretnom sluaju& "o! e!a se u tom sluaju moe raditi o pokuaju krivino! dela& a ne o svrenom
krivinom delu$ , sluaju ve-ine krivini# dela posledi+a je uneta u akonsko "i-e krivino! dela& ali to ne
mora "iti sluaj sa svim krivinim delima$ %va injeni+a predstavlja osnov a podelu krivini# dela na
materijalna (sa posledi+om) i formalna ("e posledi+e)$ Svako krivino delo ima posledi+u& s tim to se kod
neki# od ti# dela posledi+a unosi u nji#ovo akonsko "i-e& dok se kod dru!i# krivini# dela to ne ini$
Posledi+a meunarodno! krivino! dela moe se ispoljiti u dva vida: u povredi ili u!roavanju ati-eno!
do"ra$ %vi vidovi su osnov a podelu na krivina dela povrede i krivina dela u!roavanja$ Kod posledi+e u
vidu povrede dolai do unitenja& ote-enja ili injenja neupotre"ljivim ati-eno! do"ra$ Kod krivini# dela
u!roavanja& u!roavanje se moe o!ledati u konkretnoj i apstraktnoj opasnosti$
, prvom sluaju used radnje ivrenja nastupila je opasnost& tj$ neko ili neto je aista dovedeno u opasnost$ ,
dru!om sluaju& kod apstraktne opasnosti& smatra se da je opasnost mogla da nastupi radnjom ivrenja& ali u
konkretnom sluaju ona nije nastupiia$
0ajad& da "i postojalo meunarodno krivino delo& neop#odno je da imeu radnje i njene posledi+e postoji
urona vea$ %va vea se posmatra i utvruje odvojeno od vinosti uinio+a krivino! dela& pri emu se mora
ralikovati uslov od uroka posledi+e$
S tim u vei& istie se kako /proputanje odreene dunosti moe "iti urok posledi+e: a) ako je postojala
dunost na otklanjanje posledi+eF ") ako je "ilo ivesno ili "ar veoma verovatno da "i posledi+a preduimanjem
o"avene radnje "ila otklonjena ili "i nastupila natno kasnije ili u natno manjoj meriF i +) ako je uinio+u "ilo
mo!u-e da predume o"avenu radnju kojom "i otklonio posledi+u$
3$3$ ;inost uinio+a
.a primenu krivine sank+ije prema uinio+u meunarodno! krivino! dela nije dovoljno da je to delo samo
uinjeno& ne!o je potre"no utvrditi i to da li je kod nje!ovo! uinio+a postojao odreeni psi#iki odnos prema
delu$ %vaj odnos& predstavlja skup psiiki odnosa iraeni# kro svest i volju uinio+a prema odreenom
delu& koji se ove vinost.
1@
3$E$ Protivpravnost dela
Pravna norma moe nala!ati odreeno ponaanje ili !a a"ranjivati& pa se moe !ovoriti o pro#i"itivnim
normama (onim koje a"ranjuju neko ponaanje)& i o imperativnim normama (koje nareuju odreeno
ponaanje)$
Protivpravnost& s#va-ena kao element& se ne unosi u o"eleje "i-a meunarodno! krivino! dela$ Medutim&
postoje i takva meunarodna krivina dela kod koji# je protivpravnost nji#ovo pose"no o"eleje$ %dred"om
Rimsko! statuta I88 propisan je pose"an o"lik krivino! dela ratno! loina koji se ini protivpravnom
deporta+ijom ili preseljenjem ili protivpravnom interna+ijom$ Kada se protivpravnost unese kao pose"no
o"eleje neko! krivino! dela& u tom sluaju je protivpravnost od naaja a vinost uinio+a& jer se tada a
postojanje nje!ovo! umiljaja a#teva da je u vreme ivrenja "io svestan protivpravnosti svo! dela$
3$@$ %dreenost dela u akonu
se iraava maksimom nullum crimen, nulla poena sine lege$ %dreenost dela u akonu tre"a ralikovati od
nje!ove protivpravnosti$ Ta ralika se o!leda u injeni+i to protivpravnost nai protivnost nared"i ili a"rani
sadranoj u "ilo kom pravnom propisu& dok je odreenost dela veana samo a jednu vrstu ti# propisa koji se
onaava reju "akon.
Rimski statut& koji je po nainu donoenja meunarodni u!ovor& statuti ad oc krivini# tri"unala su u sutini
akti sa akonskom sna!om a drave na koje se odnosi$ Meunarodni u!ovor& nakon to je odreena drava
postala nje!ova lani+a& postaje sastavni deo njeno! pravno! poretka u kojem ima jau pravnu sna!u od akona$
3$A$ 6rutvena opasnost dela
Materijalni& o"jektivni elemenat u pojmu meunarodno! krivino! dela$ 6rutvenu opasnost ovo! dela tre"a
s#vatiti kao opasnost ne samo a drutvo unutar !rani+a odreene drave& ve- kao opasnost a meunarodnu
ajedni+u$ %no to je& u vei sa elementom drutvene opasnosti& ajedniko tim meunarodnim u!ovorima jeste
injeni+a da elemenat drutvene opasnosti navode kao jedan od ralo!a svo! donoenja$ To se o"ino ini u
pream"ulama ovi# konven+ija na nain da se iraava
"a(rinutost& potre"a spreavanja odreeni# ponaanja& kao i potre"a atite drutva od odreeni# kriminalni#
ponaanja$
Pream"ula Konven+ije ,jedinjeni# na+ija protiv korup+ije istie da su:
/6rave stranke ove konven+ije& "a(rinute "o! o"(iljnosti pro"lema i pretnji koje korup+ija predstavlja a
sta"ilnost i si!urnost drutava& podrivajui institu+ije i vrednosti
demokratije& etike vrednosti i pravdu& te ugroavajui odriv ravoj i vladavinu prava/F ' da su takoe a"rinute
/"o! sluajeva korup+ije koji ukljuuju o!romne koliine imovine koja moe predstavljati naajan deo resursa
drava& a koji prete politikoj sta"ilnosti i odrivom ravoju ti# drava/F
' te da su
/uverene da korup+ija nije vie lokalna stvar ve- transna+ionalna pojava koja pogaa sva drutva i privrede/$
Rimskim statutom I88 (lan A) krivina dela i nadlenosti to! suda su de*nisana kao dela koja iaivaju
/"a(rinutost itave meunarodne ajedni+e/& to jasno ukauje na naaj koji je dat elementu drutvene
opasnosti u tim delima& jer ta opasnost nuno dovodi do a"rinutosti drutva "o! takvi# dela$
Ira opasnost dela se mora uvek posmatrati kao opasnost u odnosu na neto ili neko!a$
III - BICE MEUNARODNOG KRIVICNOG DELA
7lemente opte! karaktera tre"a ralikovati od oni# elemenata koji su svojstveni samo odreenom
meunarodnom krivinom delu$ 0a osnovu to!a se ralikuje opti od pose"no! pojma meunarodno! krivino!
dela& a koji je neraskidivo veano "i-e ovo! krivino! dela$
.akonsko "i-e je sadrano u dispoi+iji meunarodni# krivini# dela& a pod njim se podraumeva skup pose"ni#
elemenata odreeno! krivino! dela$ %d akonsko! "i-a krivino! dela tre"a ralikovati akonski opis
krivino! dela& u koji pored "i-a ulae jo neki dodatni elementi& koji se mo!u navati i nje!ovim o"elejima$ Ti
elementi su raliiti& u avisnosti od to!a o kom krivinom delu je re$ Kao elementi se mo!u pojaviti mesto ili
vreme ivrenja krivino! dela$ Primer u kom je mesto ivrenja o"eleje dela& prua nam krivino delo
piratstva i lana 34@ K.RS& jer se ono moe uiniti samo na mestu koje se nalai na otvorenom moru ili na
teritoriji koja nije pod vla-u nijedne drave$ Primer dela a ije ivrenje je "itno vreme& prua nam krivino
delo povrede parlamentara i lana E?B K.RS& koje se moe uiniti samo a vreme rata ili oruano! suko"a$
Kod neki# meunarodni# krivini# dela a#teva se odreena namera$ Tipian primer takvo! krivino! dela je
loin !eno+ida& koje! nema ako kod li+a koje je optueno a taj loin nije utvreno postojanje namere da
potpuno ili delimino uniti na+ionalnu& etniku& rasnu ili versku !rupu ljudi$
Postoje i takva meunarodna krivina dela kod koji# je u svakom konkretnom sluaju neop#odno da uinila+
na a odreene okolnosti koje moraju postojati u vreme ivrenja dela& a koje su elemenat osnovno! "i-a
1A
krivino! dela$ Takav je sluaj sa loinom protiv ovenosti& kod koje! uinila+ u vreme ivrenja dela mora
nati da tada postoji iroki ili sistematini napad usmeren protiv +ivilno! stanovnitva$
%d ovakvi# okolnosti neop#odno je ralikovati tv$ kvali*ikatorne i privile!ovane okolnosti koje su dopunski
elementi osnovno! "i-a meunarodno! krivino! dela$ ,valifikatorne okolnosti predstavljaju dopunska o"eleja
"i-a krivino! dela kojim se odreuju nje!ovi tei o"li+i& dok se privilegovanim okolnostima odreuju nje!ovi
laki o"li+i$
IV - OB1EKAT MEUNARODNOG KRIVICNOG DELA
%vaj pojam o"u#vata odreeno do"ro ili interes koji se krivinopravnim normama eli atititi$
Mo!u se ralikovati dve vrste o"jekata meunarodno! krivino! dela$ , prvom sluaju radi se o atitnom
o"jektu (o"jektu atite)& dok je u dru!om sluaju re o napadnom o"jektu ili o"jektu radnje$
Kod ove vrste krivino! dela o"jekat atite su ovenost i dru!e vrednosti ati-ene meunarodnim pravom$
Pojam ovenosti o"u#vata /do"ra ili vrednosti od opte! +ivilia+ijsko! interesa a +elu meunarodnu
ajedni+u& a +elo oveanstvo/$ 6ru!e vrednosti ati-ene meunarodnim pravom o"u#vataju rane vrednosti
poput drave ivotne sredine oveka (u sluaju krivino! dela neovla-eno! pri"avljanja i raspola!anja
nuklearnim materijalom)& kulturni& istorijski ili reli!ijski spomeni+i (u sluaju krivino! dela unitavanja takvi#
spomenika)& "e"ednost pomorske ili vadune plovid"e (u sluaju krivino! dela piratstva& odnosno krivino!
dela u!roavanja "e"ednosti vadune plovid"e)& itd$
%atitni o(jekat moe "iti opti i !rupni$ %pti atitni o"jekat kod meunarodni# krivini# dela je ovek i
drutvo u +elini& dok !rupni atitini o"jekat predstavlja o"jekat pojedine !rupe krivini# dela (npr$ !rupe
krivini# dela i o"lasti ratno! prava)$
'apadni o(jekat takoe moe "iti raliit& avisno od "i-a konkretno! meunarodno! krivino! dela$ Tako je
kod loina !eno+ida napadni o"jekat na+ionalna& etnika& rasna i verska !rupa& kod loina protiv ovenosti to
je "ilo koje +ivilno stanovnitvo& kod ratni# loina su to ranjeni+i& "olesni+i& aro"ljeni+i& +ivilno stanovnitvo&
sanitetsko i versko oso"lje& parlamentari itd$
V - SUB1EKAT MEUNARODNOG KRIVICNOG DELA
%vim pojmom se onaavaju dve vrste li+a: aktivni i pasivni su"jekt$ .a aktivno! su"jekta se istie da je to li+e
koje svojom radnjom prourokuje posledi+u krivino! dela& dok se pasivnim su"jektom onaava li+e koje je
povreeno ili u!roeno krivinim delom$
3ktivnim su(jektom meunarodno! krivino! dela mo!u se navati nje!ov ivrila+& saivrila+ i sauesnik
(podstreka& odnosno poma!a)$ Kao aktivni su"jekat meunarodno! krivino! dela moe se pojaviti samo li+e
koje ima 1? i vie !odina$ Rimski statut I88 je& s tim u vei& sasvim odreen kada u lanu 3> propisuje da ovaj
sud /nije nadlean a li+a koja su "ila mlaa od 1? !odina u vreme navodno! ivrenja krivino! dela/$
, na+ionalnim krivinim akondavstvima maloletna li+a se mo!u pojaviti kao aktivni su"jekti meunarodni#
krivini# dela propisani# u od!ovaraju-im akonima ti# drava$ To je sluaj i sa K.RS& prema kojem se
maloletna li+a (mlai i stariji maloletni+i& li+a od 1@ do 1? !odina) mo!u pojaviti kao aktivni su"jekti ovi#
krivini# dela$ ,koliko se u konkretnom predmetu utvrdi nji#ova krivina od!ovornost& mo!u im se ire-i
vaspitne mere i mere "e"ednosti& a starijem maloletniku se iuetno moe ire-i i kana maloletniko! atvora
koja ne moe "iti kra-a od jedne ni dua od deset !odina$
)asivni su(jekt meunarodno! krivino! dela mo!u "iti ne samo *iiko i pravno li+e ije do"ro ili interes su
povreeni ovim krivinim delom& ve- i odreene !rupe ljudi ija e!isten+ija se eli atititi meunarodnim
krivinopravnim normama$ (pr$ krivina dela !eno+ida i loina protiv ovenosti& kod koji# se kao ati-ene
!rupe ljudi javljaju na+ionalne& etnike& rasne i verske !rupe& odnosno "ilo koje +ivilno stanovnitvo$
Pravno li+e se ne moe smatrati su"jektom jer ne od!ovara krivino'pravno& ve- samo a privredne prestupe$
VI - STADI1UMI OSTVARIVAN1A MEUNARODNOG KRIVICNOG DELA
0akon to neko li+e donese odluku a ivrenje neko! krivino! dela& pa do nje!ovo! ostvarenja& moe postojati
nekoliko stadijuma$
1. Pripremanje meunarodnog krivinog dela
Kod ovi# radnji li+e koje -e kasnije uiniti krivino delo preduima radnje koje mu omo!u-uju da ivri
krivino delo ili da !a uini na laki nain$ Karakteristika ovi# radnji je da su veane a li+e (ili vie nji#) koje
ili koja -e se kasnije pojaviti kao ivrila+ (odnosno saivrio+i) krivino! dela ije ivrenje tim putem
pripremaju$ Postoje sluajevi kod koji# neko li+e samo u ovom stadijumu ajedno radi sa li+em koje se kasnije
pojavi kao jedini ivrila+ neko! meunarodno! krivino! dela$ , ovakvim sluajevima te radnje li+a& koje
kasnije nije uestvovalo u radnji ivrenja krivino! dela& mo!u "iti radnje poma!aa& a ne pripremne radnje$
1>
Pitanje da li pripremne radnje& same po se"i& mo!u "iti krivino delo je naroito naajno u meunarodnom
materijainom krivinom pravu& imaju-i u vidu teinu meunarodni# krivini# dela& a naroito takvi# krivini#
dela kao to su !eno+id& loini protiv ovenosti ili ratni loini$
0a meunarodno'pravnom polju pitanje pripremni# radnji raspravljano je u okvirima avere i podstrekavanja$
Tako se istie da se /avera i podstrekavanje kanjavaju kao preliminarna& (neivrena) krivina dela& samo
onda kada su veana a najtei loin ' !eno+id/$ .avera& odnosno planiranje loina& kao osnov krivine
od!ovornosti "ili su propisani lanom > Statuta 0im"erko! tri"unala& odnosno u lanu A Tri"unala u Tokiju$
Meutim& ovi tri"unali su i# o!raniili samo na loine protiv mira& ali ne i na loine protiv ovenosti i ratne
loine$
Rimski statut I88 u lanu 3A propisuje:
/, skladu sa ovim statutom li+e je krivino od!ovorno i podlee kani a krivino delo i nadlenosti Suda ako
to li+e:
(a) pomae& podrava ili na drugi nain doprinosi nje!ovom ivrenju ili pokuaju nje!ovo! ivrenja da "i
olakao ivrenje to! krivino! dela& ukljuuju-i o"e"eenje sredstava a nje!ovo ivrenjeF
(") doprinosi na "ilo koji dru!i nain da !rupa li+a koja deluje sa ajednikim +iljem& ivri ili pokua da ivri
takvo krivino delo/$
2. Pokusaj meunarodnog krivinog dela
Kon+ept pokuaja meunarodno! krivino! dela nije "io ukljuen u statute meunarodni# krivini# tri"unala u
0irn"er!u i Tokiju& a statuti krivini# tri"unala a "ivu 9u!oslaviju& odnosno a Ruandu ureuju pokuaj u
odnosu na krivino delo !eno+ida$ %"iajno pravo veano a pokuaj meunarodno! krivino! dela je tek
nedavno kodi*ikovano u lanu 3A Rimsko! statuta I88 ' /, skladu sa ovim statutom& li+e je krivino od!ovomo
i podlee kani a krivino delo i nadlenosti Suda ako to ii+e:
a) Pokua da ivri takvo krivino delo preduimanjem radnje kojom apoinje nje!ovo ivrenje sredstvima
koja predstavljaju natan korak ka ivrenju loina& ali se krivino delo ne do!odi "o! okolnosti neavisni# od
namere to! li+a/$
Prema +itiranoj odred"i Statuta& potre"na su tri elementa a postojanje pokuaja meunarodno! krivino! dela i
nadlenosti I88:
' preduimanje radnje kojom se apoinje ivrenje krivino! delaF
' radnja tre"a da je predueta sredstvima koja predstavljaju "natan korak ka ivrenju
loinaF
' iostanak posledi+e "o! okolnosti koje ne avise od namere uinio+a$
, K.RS pokuaj krivino! dela je odreen u lanu EB na slede-i nain:
/(1) Ko sa umiljajem apone ivrenje krivino! dela& ali !a ne dovri& kani-e se a pokuaj krivino! dela a
koje se po akonu moe ire-i kana atvora od pet !odina ili tea kana& a a pokuaj dru!o! krivino! dela
samo kad akon iriito propisuje kanjavanje i a pokuaj$
(3) ,inila+ -e se a pokuaj kaniti kanom propisanom a krivino delo& ili u"laenom kanom$/
'esvreni pokuaj postoji u situa+iji u kojoj je uinila+ apoeo radnju ivrenja& ali je nije dovrio$ Svreni
pokuaj postoji kada je radnja ivrenja dovrena& ali posledi+a nije nastupila$ %vo& na primer& moe "iti sluaj
kada straar u nekom io!oru u kom se dre ratni aro"ljeni+i ivede neko! aro"ljenika na ko!a pu+a i
vatreno! oruja kako "i !a liio ivota& ali !a promai& nakon e!a odustane od dalje radnje$ %vde "i se radilo o
svrenom pokuaju krivino! dela ratno! loina protiv ratni# aro"ljenika& i lana EC@ K.RS$
%d nesvreno! i svreno! pokuaja potre"no je ralikovati kvalifikovani pokuaj. Kod ove vrste pokuaja
uinila+ radnjom kojom je pokuao da ivri jedno krivino delo& ostvaruje "i-e neko! dru!o! akonom
propisano! krivino! dela$ , ovom sluaju radnja se kvali*ikuje kao pokuaj ono! prvo! krivino! dela& a
injeni+a da je tom radnjom ostvareno o"eleje i neko! dru!o! krivino! dela moe se ueti u o"ir pri
odmeravanju kane a pokuano krivino delo$
Potre"no je ralikovati i nepodo(ni pokuaj od pokuaja meunarodno! krivino! dela$ Kasee inosi primer u
kojem se radi o nepodo"nom pokuaju "o! nepodo"nosti predmeta (pasivno! su"jekta) na kojem je pokuano
krivino delo$ Radi se o sluaju 2arls ;$ Kinen& koji se pojavio pred ;ojnim apela+ionim sudom SA6$ , ovom
sluaju& kako se navodi& /optuenom je nje!ov pretpostavljeni naredio da KdovriK jedno +ivilno li+e ensko! roda
u koje je on ve- pu+ao$ ;ojni apela+ioni sud SA6 je u tom sluaju stao na stanovite da pokuaj u"istva tre"a
iskljuiti jedino "o! to!a to je potinjeni& kada je u nju pu+ao& nao da vie nije iva/$
0epodo"ni pokuaj je u krivinom akonodavstvu RS ureen u lanu E1 K.RS$ Tim lanom propisano je:
/,inila+ koji pokua da ivri krivino delo nepodo"nim sredstvom ili prema nepodo"nom predmetu moe se
oslo"oditi od kane$/
3. Dobrovoljni odustanak od izvrsenja meunarodnog krivinog dela
1C
;ea imeu pokuaja meunarodno! krivino! dela i do"rovoljno! odustanka o!leda se u injeni+i to i u
jednom i u dru!om sluaju iostaje posledi+a krivino! dela& "ilo ato to radnja vrenja nije dovrena ili je
"ila dovrena& ali posledi+a i u tom sluaju opet nije nastupila$ Meutim& ralika imedu nji# se o!leda u tome
to kod pokuaja posledi+a krivino! dela nije nastupila usled neki# spoljni# okolnosti koje nisu veane a
uinio+a& dok u dru!om sluaju do posledi+e krivino! dela nije dolo "o! ralo!a koji su veani upravo a
uinio+a$ , ovom siuaju uiniia+ odustaje od radnje ivrenja koju je apoeo ili& kad je tu radnju dovrio&
preduima aktivnosti kojima spreava da nastupi a"ranjena posledi+a$ %vaj odustanak mora "iti do"rovoljan&
tj$ takav da uinila+ u trenutku kada odustaje od apoete radnje ivrenja ili kada onemo!u-uje nastupanje
a"ranjene posljedi+e ' na da moe dovriti apoetu radnju ili pustiti da nastupi posledi+a$ 6akle& raloi "o!
koji# uinila+ odustaje moraju da "udu u njemu& a ne u nekim spoljnim okoinostima$
Prema lanu 3A stav E taka (*) Rimsko! statuta I88& ako uinila+ /prekine da radi na ivrenju krivino! dela
ili na dru!i nain sprei dovrenje krivino! dela& ne podlee kani sa!lasno ovom statutu a krivino delo u
pokuaju& ako se potpuno i do"rovoljno odrekao krivine svr#e/$ .a postojanje ovo! instituta neop#odno je
ispunjenje nekoliko uslova: neop#odno je da uinila+ u toku radnje ivrenja od nje odustane ili kada je tu
radnju dovrio& sprei nastupanje njene posledi+eF atim& uinila+ mora odustati od svo! dela do"rovoljno& a taj
odustanak mora "iti potpun i konaan$
Kod nesvreno! pokuaja do"rovoljni odustanak je mo!u- u svim siuajevima& dok se kod svreno! pokuaja
mora voditi rauna o tome da li je vremenski ramak od trenutka dovretka radnje ivrenja do nastupanja
posledi+e takav da dovoljava reak+iju uinio+a radi otklanjanja posledi+e ili je& pak& takav da ova reak+ija nije
mo!u-a$ , literaturi se kao primer o"ino navodi situa+ija u kojoj uinila+ !urne rtvu u na"ujalu reku kako "i
je na taj nain liio ivota& jer mu je ponato da rtva ne na plivati$ Ako nakon to!a& dok se rtva jo "ori u
vodi& uiniia+ skoi u vodu da "i je spasio i u tome uspe& re je o svrenom pokuaju kod koje! je mo!u-
do"rovoljni odustanak& jer je vremenski ramak imeu ove dve nje!ove radnje takav da mu dovoljava
otklanjanje posledi+e$ Meutim& u situa+iji u kojoj uinila+& na primer kod krivino! dela ratno! loina& vojnik
da "i neprijateljsko! vojnika liio ivota ili ranio& ispali #ita+ prema vojniku koji je odloio oruje ali !a
promai& radi se o svrenom pokuaju ovo! krivino! dela kod koje! do"rovoljni odustanak vie nije mo!u-& jer
je samim dovrenjem navedene radnje ivesno da je delo ostalo u pokuaju i da posledi+a (u vidu lienja ivota
ili ranjavanja neprijateljsko! vojnika) nije nastupila$
6o"rovoljni odustanak je prema Rimskom statutu opti osnov a oslo"oenje od kane$ Radi se o o"avenom
osnovu a oslo"aanje od kane& to proiilai i dela +itirane odred"e statuta u kojoj se kae da uinila+ /ne
podlee kani/& a ne da se moe oslo"oditi od kane$
6o"rovoljni odustanak od ivrenja krivino! dela propisan je u K.RS u lanu E3& koji !lasi:
(1) Ivrila+ koji je pokuao ivrenje krivino! dela ali je do"rovoljno odustao od dalje! preduimanja radnje
ivrenja ili je spreio nastupanje posledi+e& moe se oslo"oditi od kane$
(3) %dred"a stava 1$ ovo! lana ne-e se primeniti ukoliko uinila+ krivino delo nije dovrio "o! okolnosti
koje onemo!u-avaju ili natno oteavaju ivrenje krivino! dela& ili "o! to!a to je smatrao da takve okolnosti
postoje$
(E) %slo"oditi se od kane moe i saivrila+& podstreka ili poma!a koji je do"rovoljno spreio ivrenje
krivino! dela$
(@) Ako je u sluaju i st$ 1$ i E$ uinila+ dovrio neko dru!o samostalno krivino delo koje nije o"u#va-eno
krivinim delom od ije! ivrenja je odustao& uinila+ se ne moe oslo"oditi od kane a to dru!o delo po
istom osnovu$
VII - STICA1 MEUNARODNIH KRIVICNIH DELA
Ira sti+aj krivini# dela onaava situa+iju u kojoj postoji vie krivini# dela ostvareni# od strane isto! li+a$
6o to!a moe do-i tako to uiniia+ jednom radnjom ivri vie krivini# dela ili kada sa vie radnji ivri vie
krivini# dela$ , prvom sluaju radi se o idealnom sticaju& a u dru!om sluaju o realnom sticaju krivini# dela$
Primer idealno! sti+aja prua nam situa+ija u kojoj uinila+ jednim pu+njem i vatreno! oruja lii ivota jedno
li+e& a dru!om li+u nanese teku telesnu povredu$ 6akle& u ovoj situa+iji uinila+ je jednom radnjom ostvario
o"eleja dva krivina dela (u"istva i teke telesne povrede)$ Kod realno! sti+aja uinila+ sa dve ili vie
vremenski odvojeni# radnji
(koje mo!u "iti i prostorno odvojene) ostvari o"eleja dva ili vie krivini# dela$ Tako -e
ovaj sti+aj postojati kada uinila+ jedno! dana& upravljaju-i motornim voilom& prourokuje sao"ra-ajnu nesre-u
u kojoj je neko li+e teko telesno povreeno& a atim slede-e! dana pretue neko li+e i time mu nanese teku
telesnu povredu$
Idealni i realni sti+aj mo!u "iti omogeni i eterogeni. Ralika imeu nji# o!leda se u tome to kod
#omo!eno! sti+aja uinila+ sa jednom iii vie radnji ostvari o"eleja istorodni krivini# dela& dok kod
#etero!eno! sti+aja ostvari o"eleja ra"norodni krivini# dela$
1?
%d ovi# situa+ija tre"a ralikovati one u kojima postoji privid postojanja vie krivini# dela& iako se radi o samo
jednom krivinom delu$ %vaj privid moe postojati kako u sluaju idealno!& tako i u sluaju realno! sti+aja
krivini# dela$ ."o! to!a se !ovori o prividnom idealnom i prividnom realnom sticaju krivini# dela$
, vei sa prividnim ideainim sti+ajem tre"a re-i da se on moe pojaviti u vidu spe+ijaliteta& supsidijariteta i
konsump+ije$ Prividni idealni sti+aj po osnovu spe+ijaliteta postoji kada se jedno krivino delo pojavljuje kao
pose"an o"lik neko! opte! krivino! dela$ Kada se pojavi ovakva situa+ija& odnos imeu ova dva krivina
dela rareava se primenom pravila lex specialis derogat legi generali. 6akle& u ovoj situa+iji ne-e postojati dva
ve- jedno krivino delo& i to ono koje je pose"an o"lik neko! opte! krivino! dela$ Prividni idealni sti+aj po
osnovu supsidijariteta postoji kada je neko krivino delo pret#odni stadijum neko! dru!o! krivino! dela$ ,
tom sluaju delo koje je pret#odni stadijum u ivrenju je supsidijarno u odnosu na dru!o krivino delo koje se
uima kao primarno$ %vdje se odnos imeu ta dva krivina dela reava prema pravilu lex primaria derogat legi
supsidiariae$ Prividni idealni sti+aj po osnovu konsump+ije postoji kada je jedno krivino delo konumirano
dru!im$ %dnos imeu ta dva krivina dela reava se prema pravilu lex consumeus derogat legi consumptae& to
nai da postoji samo ono krivino delo koje u se"i konumira ono prvo$ Pri tome& tre"a voditi rauna da je ovaj
o"lik prividno! idealno! sti+aja mo!u- /kad su o"a krivina dela ivrena prema istom pasivnom su"jektu& kad
su istorodna i kad je jedno natno tee u odnosu na dru!o/$ Prividni realni sti+aj postoji u sluajevima sloeno!&
kolektivno! i produeno! krivino! dela$
Sloeno krivino delo / Sloeno krivino delo predstavlja akonsku konstruk+iju do koje dolai spajanjem 3 ili
vie krivini# dela i a koje akon propisuje jedinstvenu kanu (pr$ra"ojnitvo L prinudaMkraa)F a
meunarodna krivina dela& kao to su !eno+id& loini protiv ovenosti& ratni loini protiv +ivilno!
stanovnitva i dr$
,olektivno krivino delo je takvo delo iji uinila+ prilikom nje!ovo! ivrenja postupa u vidu anata (uinila+
ponavljanjem dela nastoji da o"e"edi ivor pri#oda)& u vidu animanja (spremnost uinio+a da e-e ponavlja
odreena krivina dela& da se "avi nje!ovim vrenjem pri emu nema +ilj da mu to "ude ivor pri#oda) iii i
navike (sklonost ka vrenju odreeni# krivini# dela& tj$ stvorila se navika)$
)rodueno krivino delo postoji u situa+ijama u kojima vie krivini# dela "o! meuso"ne poveanosti ine
jedno krivino delo$ Prema K.RS lan >1: produeno krivino delo ini vie istih ili istovrsnih krivini# dela
uinjeni# u vremenskoj povezanost od strane isto! uinio+a koja predstavljaju celinu "o! postojanja
najmanje dve od A slede-i# okolnosti:
1$ istovetnost ote-eno!
3$ istovrsnost predmeta dela
E$ kori-enje iste situa+ije ili isto! trajno! odnosa
@$ jedinstvo mesta ili prostora ivrenja dela
A$ jedinstveni umiljaj
VIII - SAUCESNITVO U MEUNARODNOM KRIVICNOM DELU
Sauesnitvo je ostvarivanje krivini! dela od strane vie li+a$ Meutim& neka od ti# li+a preduimaju samo
radnju ivrenja krivino! dela (ivrio+i i saivrio+i)& dru!a i# samo navode da to uine (podstrekai)& a tre-a
im pruaju pomo- kako "i lake predueli radnju ivrenja (poma!ai)& pri emu ova tre-a li+a ne uestvuju u
toj radnji$ Sauesnitvo u uem smislu o"u#vata podstrekavanje& poma!anje i or!aniovanje
loinako! udruivanja& dok se pojam sauesnitva u irem smislu do"ija kada se navedenim o"li+ima
sauesnitva dodaju ivrio+i& odnosno saivrio+i$
2lanom > stav E Statuta 0irn"erko! tri"unala propisano je da voe& or!aniatori& podstrekai ili sauesni+i& koji
su uestvovali u pravljenju ili ivravanju ajedniko! plana ili avere radi ivrenja krivini# dela i
nadlenosti to! tri"unala& snose od!ovornost a sva dela uinjena od "ilo ko! li+a radi ivrenja to! plana$
Praksa 0irn"erko! tri"unala koju pri#vata i I8TH& pravi raliku imeu sauesnika u udruivanju radi
ivrenja loinako! podu#vata i sauesnika u sluajevima !de takvo! podu#vata nema$ Konkretno& radi se o
sluaju 3lfons ,lajn i drugi inetom pred ;ojnu komisiju SA6 u ;i"adenu& u kojem je sedmoro 0ema+a
optueno da su tokom 14@@$ i 14@A$ !odine u"ili @BB Poljaka i Rusa$ %ni su& svaki na svoj nain& umiljajno
14
doprinosili u"ijanju ljudi u"ri!avanjem otrovni# supstan+i rtvama& krivotvorenjem medi+inske dokumenta+ije&
pokopavanjem rtava$$
Svi su oni optueni a Nkrenje meunarodno! pravaN& a krenje akona ratovanja$ Tuila+ je istakao da su svi
oni koji uestvuju u ajednikom loinakom podu#vatu jednako krivi kao Nglavni sai"vriociN "e o"ira na to
koju je ulo!u imao pojedini uesnik$O
2lan C stav 1 Statuta I8TH sadri odred"e o individualnoj krivinoj od!ovornosti: Ii+e koje je planiralo&
podstaklo& naredilo& uinilo ili na dru!i nain pomo!lo i podralo planiranje& pripremu ili ivrenje neko! od
krivini# dela i nadlenosti ovo! tri"unala& snosi linu od!ovornost a to krivino delo$ 6akle& u ovom sluaju&
"e o"ira na o"lik sauesnitva& navedena li+a snose krivinu od!ovornost a uinjeno krivino delo$
6onoenjem Rimsko! statuta I88 uinjeni su naajni kora+i na polju re!ulisanja instituta sauesnitva u
meunarodnom krivinom delu$ Po ovom Statutu raiikuju se tri o"lika ivrilatva: neposredno ivrilatvo
(ivrila+)& saivrilatvo i posredno ivrilatvo$ , sluaju posredno! ivrio+a ovaj od!ovara a krivino delo
uinjeno na taj nain "e o"ira da li je neposredni ivrila+ krivino od!ovoran$
Podstrekavanje je odreeno kao slede-i o"lik sauesnitva& mada se u okviru ove take nalae i radnje
nareivanja i vr"ovanja na ivrenje meunarodno! krivino! dela$ Kod ovo! o"lika sauesnitva do krivine
od!ovornosti prema Statutu moe do-i a uspelo podstrekavanje& koje postoji ako krivino delo "ude ne samo
ivreno ve- i pokuano$ %d ovo! pravila iuetak je predvien samo kod loina !eno+ida& jer se u tom sluaju
samo podstrekavanje kanjava& "e o"ira to nije dolo do ivrenja ili pokuaja ivrenja to! krivino! dela$
6akle& u ovom sluaju moe do-i do krivine od!ovornosti i a neuspelo podstrekavanje$
)odstrekavanje je umiljajno navoenje i nai preduimanje svi# psi#oloki# ili *iiki# koraka kojima je +ilj
da se neko navede da poini loin& pri emu se ono moe sastojati od injenja i neinjenja$ Stvaranje odluke
kod dru!o! li+a da se ivri krivino delo je !lavna& +entralna karakteristika podstrekavanja$ .a postojanje
podstrekavanja "itno je da je podstreka kod neko! li+a stvorio takvu odluku da je 0A %S0%;, 097 i .<%=
097 krivino delo ivreno$
)omaganje& kao slede-i o"lik sauesnitva se sastoji u doprinosu u ivrenju ili pokuaju ivrenja krivino!
dela& kako "i se uinio+u olakala radnja ivrenja to ukljuuje o"e"jeivanje sredstava a ivrenje krivino!
dela$ I u ovom sluaju krivina od!ovornost poma!aa postoji kako kod svreno! krivino! dela& tako i u
sluaju kada je dolo samo do pokuaja krivino! dela$
Pose"an o"lik sauesnitva& koji ponaje Statut& se sastoji u doprinoenju na "ilo koji nain da !rupa li+a koja
djeluje sa ajednikim +iljem ivri ili pokua da ivri krivino delo$ Taj doprinos mora "iti nameran i tre"a
ispunjavati jedan od alternativno postavljeni# a#teva$ Prvi a#tev se odnosi na to da je namerni doprinos
uinjen s +iljem doprinoenja loinakom delovanju ili loinakoj svrsi !rupe kada takvo delovanje ili svr#a
podraumevaju ivrenje krivino! dela$ 6ru!im a#tevom se trai da ovo li+e na a nameru !rupe da ivri
loin$ , vei sa ovim poslednjim o"likom sauesnitva& istie se da /"ilo koja radnja moe prerasti u radnju
sauesnitva u sluaju postojanja ajedniko! +ilja/$
IX - KRIVICNA ODGOVORNOST I OSNOVI N1ENOG ISKL1UCEN1A U MEUNARODNOM
MATERI1ALNOM KRIVICNOM PRAVU
, ovom dijelu nau panju usmjeri-emo na dva pose"na pitanja$ 9edno od nji# odnosi se
na sam pojam krivine od!ovornosti i pitanja koja se postavljaju u vei sa nje!ovim
sadrajemP1?4Q$ 6ru!o pitanje se odnosi na institute koji predstavljaju osnove a iskljuenje
krivine od!ovornosti prema medunarodnom materijalnom krivinom pravuP14BQ$ , okviru
ovo! dru!o! pitanja !ovori-emo i o takvim institutima koji se u na+ionalnom krivinom
pravu smatraju osnovima a iskljuenje postojanja krivino! djela$ Takvi instituti su nuna
od"rana i krajnja nudaP141Q$ Medutim& u meunarodnom materijainom krivinom pravu ovi
instituti su osnov a iskljuenje krivine od!ovornosti& pa je to ralo! "o! koji# o njima
!ovorimo u ovom dijelu rada$ Ila!anje o svim ovim osnovima prati-e ijeenja koja su o
tome sadrana u Rimskom statutu I88& pri emu -emo na od!ovaraju-im mjestima inijeti i
stavove meunarodni# adoc krivini# tri"unala$
>@
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
?$1$ Pojam i elementi krivine od!ovornosti
Kada neko li+e uini krivino djelo (pa i meunarodno krivino djelo)& jedno od pitanja koje
3B
se nei"jeno postavija je i to da li se samo na osnovu to!a to je djeio o"jektivno uinjeno
takvo li+e moe kaniti$ S o"irom na to da je ve- odavno u vei sa ovim pitanjem
pri#va-ena o"jektivno'su"jektivna kon+ep+ija krivino! djela& nesumnjivo je da same realne
radnje uinio+a& koje su svojevrsna spoljna mani*esta+ija unutranji# psi#iki# pro+esa koji
su se prije nji#ovo! preduimanja deavali u njemu& nisu dovoljne da "i se uinila+ mo!ao
kaniti a uinjeno krivino djelo$ 6a "i se to mo!lo uiniti& neop#odno je utvrditi kakav
psi#iki odnos je uiniia+ imao prema svom djelu$ Meutim& i ovaj odnos pretpostavlja
pret#odno postojanje kod uinio+a od!ovaraju-e! psi#iko! stanja& koje podraumijeva
ispravnost nje!ovo! psi#iko! aparata$ 0aime& polai se od to!a da samo duevno drava
ii+a mo!u imati od!ovaraju-i psi#iki odnos prema svojim postup+ima$ 6akle& krivina
od!ovornost ima dva elementa koji odreuju sadraj ovo! pojma$ 9edan od ti# elemenata
je psiiko stanje uinio+a& a dru!i je nje!ov psiiki odnos prema uinjenom krivinom
djelu$ %"a ova elementa veana su a aktivno! su"jekta krivino! djela& "o! e!a se
moe re-i da je rije o eiementima su"jektivno! karaktera$ Sto!a se krivina od!ovomost
pojmovno moe odrediti kao skup su"jektivni# elemenata na strani uinio+a krivino! djela
pomo-u koji# se odreduju nje!ovo psi#iko stanje i psi#iki odnos prema uinjenom
krivinom djelu$ %vako odreen sadraj krivine od!ovornosti vai i u sluaju
meunarodno! krivino! djeia$
Taj skup su"jektivni# elemenata mora se nalaiti na strani li+a u vrijeme ivrenja krivino!
djela i "iti takvo! kvaliteta da se a nje!a moe re-i da je "io u normalnom psi#ikom
stanju& na osnovu koje! je mo!ao pravilno rasudivati i odluivati& te postupati svjesno i
voljno u odnosu na uinjeno krivino djelo$ 0a osnovu to!a moe se re-i da se krivino
od!ovomim li+em smatra ono li+e koje je u vrijeme ivrenja krivino! djela "ilo u
normalnom psi#ikom stanju koje mu je omo!u-avaio pravilno rasuivanje i donoenje
odiuka& te koje je svoje djelo preduelo svjesno i voljno$ %vako odreden sadraj pojma
krivine od!ovomosti !ovori nam kako u njemu postoje dva elementa$ 9edan od nji# se u
teoriji krivino! prava naiva uraunljivost& a dru!i vinost.
?$1$1$ ,raunljivost
,raunljivost je osnov krivine od!ovornosti& stu" na kojem stoji ova vrsta ljudske
od!ovornosti$ <e uraunljivosti se ne moe !ovoriti o psi#ikom odnosu uinio+a
meunarodno! krivino! djela prema svom djelu u konkretnom sluaju$ Sadrinu
uraunljivosti ini takvo psi#iko stanje uinio+a krivino! djeia koje mu omo!u-uje da u
konkretnoj situa+iji praviino rasuuje i upravija svojim postup+ima$ %va sadrina& dakle&
o"u#vata dva eiementa od koji# se jedan naiva intelektualnim& a dru!i voljnim ili
voluntaristikim.
Intelektualna mo- kao elemenat uraunljivosti se najuoptenije odreuje kao sposo"nost
ovjeka da pravilno misli (ramilja)& da u tom pro+esu donosi ispravne sudove i akljuke$
, krivinopravnom smislu ova mo- se o!leda u sposo"nosti uinio+a da pravilno s#vati
naaj svoji# postupaka (svo! injenja ili neinjenja) i posljedi+a koje usljed to! ponaanja
nastaju u realnom svijetu$
;oluntaristika mo- predstavlja sposo"nost ovjeka da samostalno upravlja svojim
postup+ima& tj$ da samostalno odluuje kako -e se u odreenoj situa+iji ponaati (da li -e
neto initi ili ne initi)$ , krivinopravnom smislu ova mo- onaava sposo"nost uinio+a
da samostalno odluuje o svom ponaanju u konkretnoj krivinopravnoj situa+iji$ %va
sposo"nost mu omo!u-uje da u toj situa+iji samostalno donosi odluke o tome da li -e
predueti odredenu radnju i "i-a neko! krivino! djela ili -e& pak& propustiti odreeno
injenje na koje je inae o"avean prema nekom propisu$ Kod voluntaristike mo-i& kako
vidimo& veoma je vano da uinila+ sam donosi odluke o svom ponaanju$ %n to& dakle& ne
ini nesvjesno ili sluajno& niti pod uti+ajem neke prinude spolja$
Imeu intelektualne i voluntaristike mo-i& kao elemenata uraunljivosti& postoji vea jer je
intelektualna mo- preduslov postojanja voluntaristike mo-i$ Ta vea je dvostruka$ %na se
>A
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
najprije o!leda u tome to se u situa+iji u kojoj li+e (uinila+) nije sposo"no da samostalno
rasuduje& ne moe re-i da moe samostalno odluivati o svojim postup+ima$ Meutim&
mo!u-a je i o"rnuta situa+ija u kojoj je li+e (uinila+ krivino! djela) "ilo sposo"no da
ispravno misli o svojim postup+ima (da ima tanu predstavu o njima) i da je svjesno
stvarno! naaja ono! to ini& ali da uprkos tome ne moe da kontrolie svoje ponaanje&
31
jer nema mo- odluivanja$ Takve situa+ije postoje& na primjer& kod uinila+a koji imaju
(olesni #iper'seksualni na!on ili kod kleptomana$ , "ilo kojoj od ove dvije situa+ije&
iostanak jedne od pomenuti# mo-i uinio+a iskljuuje nje!ovu uraunljivost$ lmaju-i u vidu
da vinost predstavlja psi#iki odnos uinio+a krivino! djela prema svom djelu&
uraunljivost predstavlja njen osnov jer se samo a li+a koja su pret#odno mo!la da
rasuduju o svom ponaanju i da samostaino odluuju o svojim radnjama moe re-i da su
vino postupaia u odnosu na djelo$
,raunljivost se pretpostavlja& jer se polai od to!a da je najve-i "roj ljudi duevno drav&
pri emu se ova pretpostavka uspostavlja u odnosu na odredenu starosnu do"$ %va
pretpostavka a posljedi+u ima to da se u krivinom akonodavstvu ne odreuje pojam
uraunljivosti& tj$ ne odreduje se ta jeste uraunljivost& ve- ta ona nije$ 0a ovaj nain je
postupljeno i u Rimskom statutu I88$ 0aime& ovaj statut uspostavlja nadlenost I88 u
odnosu na sva li+a koja su u vrijeme ivrenja krivino! djela imala 1? !odina ime& na
posredan nain& polai od navedene pretpostavke da su sva li+a od te starosne do"i
sposo"na a rasuivanje i upravljanje svojim postup+ima (da su uraunljiva)$ 0o& kako se
radi o o"orivoj pretpostav+i& Statut u lanu E1 stav 1 taka (a) propisuje da nije krivino
od!ovorno li+e ako u vrijeme i"vrenja krivinog djela i nadlenosti I88 /pati od duevne
"olesti ili nedostatka koji raara sposo"nost to! li+a da pro+jenjuje neakonitost ili narav
svo! djela ili sposo"nost da kontrolie svoje ponaanje da "i udovoljilo akonskim
uslovima/$
I navedene odred"e Statuta proiilai da se neuraunljivost moe mani*estovati u dva
o"lika$ Prvi se o!leda u nesposo"nosti uinio+a da pro+jenjuje neakonitost ili prirodu svo!
djela& a dru!i u nje!ovoj nesposo"nosti da kontrolie svoje ponaanje$ I u jednom i u
dru!om sluaju urok te nesposo"nosti mora "iti u duevnoj "olesti ili u duevnom
nedostatku na strani uinio+a$ 6uevna "olest ili nedostatak predstavlja "ioloki osnov
neuraunljivosti& dok nesposo"nost upravljanja svojim ponaanjem& predstavlja psi#oloki
osnov neuraunljivosti$
0euraunljivost se u svakom konkretnom sluaju utvrduje u odnosu na vrijeme i"vrenja
meunarodno! krivino! djela i u tome neamjenjivu ulo!u imaju vjeta+i od!ovaraju-e
medi+inske struke& s o"irom na to da se radi o pitanjima i domena medi+inski# nauka$
Istina& neuraunljivost predstavlja pravno pitanje o kojem u konkretnom sluaju odluku
donosi sud& ali pravilnu odluku o tome on ne moe donijeti "e an!aovanja od!ovaraju-i#
vjetaka$
Krivinopravni naaj neuraunljivosti o!leda se u tome to uinila+ meunarodno!
krivino! djela na ijoj strani je utvrena neuraunljivost nije krivino od!ovoran a to
krivino djelo$ 6akle& takav uinila+ ne moe se o!lasiti krivim& ve- se oslo"aa od optu"e
"o! nepostojanja krivine od!ovornosti$ Takvom uinio+u se ne iriu ni mjere
"e"jednosti (npr$ o"aveno iijeenje u od!ovaraju-oj dravstvenoj ustanovi& odnosno na
slo"odi)& s o"irom na to da Rimski statut I88 ne propisuje mo!u-nost iri+anja ovi#
krivini# sank+ija$
?$1$1$1$ <itno smanjena uraunljivost
Imaju-i u vidu da imeu uraunljivosti i neuraunljivosti postoji prelano stanje u kojem
postoji duevna poreme-enost takvo! stepena koja& istina& ne iskljuuje u potpunosti
uraunljivost ne!o je samo umanjuje& postavlja se pitanje njeno! naaja u meunarodnom
materijalnom krivinom pravu$ , doma-em akonodavstvu a ovo stanje upotre"ljava se
ira (itno smanjena uraunljivost& dok se u stranoj teoriji i judikaturi upotre"ljava ira
smanjena uraunljivost (diminised responsi(ilit4). %vaj o"lik ne propisuje Rimski statut
I88& ali to& smatramo& ne nai da se on ne tre"a ueti u o"ir u odreenom sluaju u kom
>>
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
"ude utvren$ , literaturi o ovom pitanju& a veano a I8TH& istie se kako smanjena
uraunljivost ne oslo"aa od krivine od!ovornosti ali se moe ueti u o"ir kao osnov a
u"laavanje kaneP143Q$ , predmetu protiv optueno! 5sada 6ande I8TH je od"io
poivanje od"rane na smanjenu uraunljivost optueno! u vrijeme ivrenja krivino! djela
koje mu je optuni+om stavljeno na teret$ Kao ralo!e a ovaj stav Pretresno vije-e II
Tri"unaia je istakio da:
/ $$$nije u"ijedeno u osnovanost od"rane smanjenom uraunljivo-u kakav se a!ovara u
prilo! 7sada Iande$ %d"rana ne tvrdi da je u relevantnom periodu 7sad Iando "io
33
nesposo"an da ralikuje do"ro i lo$ Iako svjedoenja vjetaka idu u prilo! tome da je !$
Iando patio od poreme-aja linosti& dokai koji se odnose na nje!ovu nesposo"nost da
kontrolie svoje *iike postupke i ralo!a duevne poreme-enosti nisu nipoto
adovoljavaju-i$ Rtavie& Pretresno vije-e smatra da je uprkos svom poreme-aju linosti
7sad Iando "io itekako sposo"an da kontrolie svoje postupke/P14EQ$
I +itirano! dijela presude moe se akljuiti kako Pretresno vije-e ne iskljuuje mo!u-nost
postojanja smanjene uraunljivosti kod meunarodni# krivini# djeia& mada je u
konkretnom sluaju smatralo da se ovaj institut o odnosu na optueno li+e nije mo!ao
primijeniti$ Pose"no je pitanje kako u takvim situa+ijama primijeniti ovaj institut& s o"irom
na to da ni Statut I8TH& kao ni Rimski statut ne sadri odred"e o smanjenoj uraunljivosti$
, tom smislu naajan je onaj dio pomenute presude u kom Pretresno vije-e !ovori o tome
na koje ivore se poiva u ramatranju ovo! pitanja u konkretnom sluaju$ S tim u vei se
kae:
/2vrsto je uvrijeeno da tumaenje lanova Statuta i odred"i Pravilnika tre"a apoeti
podsje-anjem na opte prin+ipe tumaenja koji su kodi*ikovani u lanu E1 <eke
konven+ije o u!ovomom pravu$ Takoe& kao to je ranije o"raloeno& pri#vatljivo je
oslanjanje na pravila tumaenja i na+ionalni# pravni# sistema !dje !od se ona mo!u
primijeniti& a da se& pri tom& ostane u okviru opti# prin+ipa prava$ Meutim& gdje god su
nacionalna pravila tumaenja u neskladu s o(inim je"ikom Statuta i )ravilnika i njiovim
ciljem i svrom, primjena nacionalni pravila postaje irelevantna (na kur"iv). !
predmetnom sluaju, kad pojam nije definisan u Statutu 78$9t ali je jasno definisan i
artikulisan u odred(ama vie nacionalni pravni sistema, i to na vie naina, oito je
dopustivo pri(jegavati ta:cvim nacionalnim pravnim sistemima (na kur"iv) radi ra"janjenja
pojma koji je dat u )ravilniku.
%d"rana smanjenom uraunljivo-u prinata je u raliitim o"li+ima& sa raliitim pravnim
posljedi+ama& u mno!im na+ionalnim pravnim sistemima$ ,!lavnom& podiijee ranim
o!ranienjima i ne prua optuenom potpunu atitu od krivini# posljedi+a nje!ovi#
krivini# djela$ , nekim dravama naprosto se smanjuje teina krivino! djela kojom se
moe teretiti optueni koji se poiva na takvu od"ranu$ 0a primjer& u 7n!leskoj i ;elsu li+u
a koje se ustanovi da mu je smanjena uraunljivost& ne moe se suditi a u"istvo ne!o se
mora ijasniti krivim a u"istvo na ma#$ , nekim evropskim emljama li+e koje pati od
takvo! poreme-aja time stie uslove a u"laavanje kane/P14@Q$
I +itirano! sluaja moe se uoiti kako Pretresno vije-e ukauje da smanjena uraunljivost
uinio+a meunarodno! krivino! djela moe "iti od uti+aja na presuenje odreene
krivine stvari& i to na dvojak nain$ %na& naime& moe "iti ralo! da se nje!ovo ponaanje
pravno kvali*ikuje kao "lae krivino djelo (ako se pri#vate sistemi 7n!leske i ;elsa) ili& pak&
tako to se uima u o"ir kao olakavaju-a okolnost prilikom odmjeravanja kane (kao u
sluajevima Gran+uske& 0jemake& Italije& 9unoa*rike Repu"like)$ 0o& u svakom sluaju
ova uraunljivost ne dovodi do iskljuenja krivine od!ovornosti$
Prema lanu 1@A stav 3 taka (a) alineja (i) Pravilnika o postupku i dokaivanju I88& "itno
smanjena uraunljivost uima se u o"ir kao pose"na olakavaju-a okolnost$
?$1$1$3$ Krivina od!ovornost po osnovu actiones li(erae in causa
0euraunljivost uinio+a u vrijeme ivrenja meunarodno! krivino! djela naje-e
nastupa usljed odreene duevne "olesti$ Medutim& u stanje neuraunljivosti uinila+ se
moe dovesti i svojim aktivnostima& i to naje-e upotre"om alko#ola ili dro!a$ , ovom
>C
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
sluaju primjenom opti# pravila o neuraunljivosti takvo li+e "i se smatralo krivino
neod!ovomim& ali raloi kriminalnopolitike prirode nalau da se to pravilo ne moe uvijek
primijeniti$ 0aime& mo!u-e su situa+ije u kojima se uinila+ krivino! djela& prije ne!o to -e
!a uiniti& upotre"om alko#ola ili dro!a dovede u stanje neuraunljivosti$ %mo!u-iti i
takvom li+u poivanje na neuranljivost& svakako ne "i "ilo kriminalnopolitiki opravdano$
."o! to!a su i u Rimskom statutu I88& po u!ledu na na+ionalna akonodavstva& usvojena
pravila o krivinoj od!ovornosti ovakvi# uinila+a meunarodni# krivini# djela$ %va pravila
u teoriji krivino! prava naivaju se actiones li(erae in causa$ 2lanom E1 stav 1 taka (")
Rimsko! statuta propisano je da li+e nije krivino od!ovorno ako u vrijeme ivrenja
krivino! djela /stanje opijenosti raara sposo"nost to! li+a da pro+ijeni neakonitost ili
prirodu svo! djela ili sposo"nost da kontrolie svoje ponaanje da "i udovoljilo akonskim
3E
uslovima& osim ako je opijenost "ila do"rovoljna pod okolnostima pod kojima je li+e nalo ili
prene"re!lo opasnost da -e usljed opijenosti vjerovatno ivriti djelo koje predstavlja
krivino djelo i nadlenosti Suda/$
Kako vidimo& Statut u osnovi dovoljava mo!u-nost poivanja na ovaj osnov iskljuenja
krivine od!ovornosti uinio+u meunarodno! krivino! djela ako je stanje opijenosti
ra"orilo nje!ovu sposo"nost da s#vati neakonitost ili prirodu svo! djela ili& pak& da upravlja
svojim postup+ima$ Meutim& ovaj osnov ne-e dovesti do krivine neod!ovornosti ono! li+a
koje se do(rovoljno dovelo u takvo stanje& i to u okolnostima pod kojima je nalo ili
prene"re!lo da -e u u tom stanju uiniti krivino djelo$ Pri tome je dovoljno da je to li+e
nalo da -e vjerovatno (dakle& ne i ivjesno) u takvom stanju uiniti neko od krivini# djela
i nadlenosti I88$
?$1$3$ ;inost
Kada se a odreeno li+e utvrdi da je u vrijeme ivrenja meunarodno! krivino! djela "ilo
uraunljivo& tj$ da je "iio sposo"no da s#vati naaj svo! djela i da upravlja svojim
postup+ima& to jo nije dovoijno da "i se mo!io o!lasiti krivino od!ovomim$ .a tako neto
a#tijeva se pret#odno utvrivanje psiikog odnosa uinio+a prema svom djelu$ %vaj
psi#iki odnos& iako !a iraavamo rijeima u jednini& predstavlja u stvari svijest i volju
uinio+a$ ."o! to!a se radi o skupu psi#iki# odnosa& iraeni# kro svijest i volju uinio+a
u odnosu na svoje djelo$ %vaj skup se u teoriji krivino! prava naiva vinost& koja se u
medunarodnom krivinom pravu onaava iraom mens rea$ ;idimo kako i u sluaju
vinosti ovaj pojam sadrajno ine svijest i volja& kao i u siuaju uraunljivosti$ ."o! to!a se
moe postaviti pitanje u emu je onda ralika imeu nji#$ %va ralika se o!leda u tome to
se kod uraunljivosti utvrduje da 1 i je uinila+ "io uopte sposo"an da s#vati naaj svo!
djela& odnosno da li je uopte mo!ao da upravija svojim postup+ima& dok se kod vinosti
utvruje da li je uinila+ "io svjestan odreenog krivino! djela i da li je to djelo #tio$ Kao i u
sluaju uraunljivosti& i kod vinosti se ona mora utvrivati u svakom konkretnom sluaju jer
se u sluaju odsutnosti neko! od njeni# o"lika kojim se moe ivriti odreeno
medunarodno krivino djelo& ne moe uspostaviti krivina od!ovomost li+a kojem se to
djeio stavlja na teret$
I u meunarodnom materijalnom krivinom pravu postoje dva o"lika vinosti: umiljaj i
neat. % njima !ovorimo u nastavku$
?$1$3$1$ ,miljaj
%vaj o"lik vinosti ima dva elementa koji se mo!u onaiti kao intelektualni i voluntaristiki$
Inteiektualni element predstavlja svijest uinio+a o svom djelu$ ,inila+ je& dakle& kod ovo!
o"lika vinosti u intelektualnom smisiu svjestan djela koje preduima$ Medutim& a
postojanje umiljaja neop#odno je da kod uinio+a krivino! djela postoji i voljni elemenat$
%vaj elemenat moe se o!ledati u tijenju to! djela ili u svijesti uinio+a da "o! nje!ovo!
injenja ili neinjenja moe nastupiti a"ranjena posljedi+a i nje!ovom pristajanju na njeno
nastupanje$ Imaju-i u vidu ta dva o"lika volje kod uinio+a& umiljaj moe "iti direktni i
eventualni.
#irektni umiljaj postoji u situa+iji kada je uinila+ svjestan svo! djela i #o-e nje!ovo
ivrenje& a eventualni umiljaj nai da je uinila+ svjestan da usljed nje!ovo! injenja ili
>?
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
neinjenja moe nastupiti a"ranjena posljedi+a& pa i pored to!a pristaje na njeno
nastupanje$ I jednom i dru!om o"liku umiljaja ajedniko je to to je uinila+ u o"a sluaja
svjestan svo! djela& ali se ralika imeu nji# o!leda u stepenu sa!lasnosti sa nastupanjem
a"ranjene posijedi+e$ Kod direktno! umiijaja uinila+ #o-e njeno nastupanje& dok kod
eventuaino! umiljaja pristaje na a"ranjenu posljedi+u$ Ra!ranienje ne samo imeu
ova dva o"lika odnosa uinio+a prema posljedi+i krivino! djela& ve- i imeu eventualno!
umiljaja i svjesno! ne#ata& vri se pomo-u tv$ 2rankove formule (Rajn#ard Grank)$
Sutina ove *ormule svodi se na to da pristajanje na posljedi+u postoji u situa+iji kada se
uinila+ krivino! djela ne "i udrao od radnje ivrenja i da je posljedi+u to! djela
predvidio kao ivjesnu (si!urnu)$
Kod direktno! i eventualno! umiljaja uinila+ je& kako smo rekli& svjestan svo! djela& pa se
s tim u vei postavlja pitanje ta ova svijest tre"a da o"u#vata$ Ta svijest tre"a da o"u#vata
sva o"iljeja krivino! djeia o kojem se radi u konkretnom sluaju$ %va o"iljeja mo!u "iti
raliita& avisno od to!a o kom krivinom djelu je rije& ali u svakom sluaju to tre"aju "iti
3@
ona o"iljeja sadrana u akonskom "i-u krivino! djela koje se uinio+u stavija na teret$
Pored to!a& u o"iljejima neki# meunarodni# krivini# djela trai se da uinila+ ima nanje
o odreenim okolnostima ili posljedi+ama$ To je& na primjer& sluaj sa krivinim djelom
loina protiv ovjenosti i lana C Rimsko! statuta I88$ 0aime& "i-e ovo! krivino! djela&
koje se moe uiniti kao dio rasprostranjeno! ili sistematsko! napada protiv "ilo ko!
+ivilno! stanovnitva& trai da uinila+ ovo! loina na a takav napad$ Ili& kod krivino!
djela ratno! loina i lana ? stav 3 taka (") alineja (iv) Rimsko! statuta& koje& prema
tekstu Statuta& predstavlja namjeran napad& trai se da nje!ov uinila+ ima nanje da -e
takav napad "iti popra-en !u"itkom ivota ili povredama +ivila ili ote-enjem +ivilni#
o"jekata ili da -e prourokovati rasprostranjenu& du!oronu i teku tetu prirodnoj okolini&
te da "i ovi postup+i "ili oi!ledno pretjerani u odnosu na predvienu konkretnu i
neposrednu ukupnu vojnu prednost$ , ovakvim situa+ijama umiljaj uinio+a tre"a
o"u#vatati i nje!ovo nanje o navedenim okolnostima& odnosno posljedi+ama& pri emu
teret dokaivanja u tom prav+u lei na tuio+u$ , vei sa nanjem ti# okoinosti& tre"a re-i
da to nanje& kako se istie& ;ne "nai spo"naju pravne ocene ti okolnosti. %no samo
ukauje na s#vatanje okolnosti koje predvia neko konkretno medunarodno pravilo$
Meunarodno pravo& kao ni najve-i "roj na+ionalni# pravni# sistema& ne a#tijeva sponaju
o neakonitosti neke radnje da "i ta radnja predstavljala medunarodni
loin$$$Meunarodno pravo jedino uima u o"ir ponavanje ili neponavanje prava kada
je doputena od"rana na osnovu greke u po"navanju prava ' jer je pravo o nekom
pose"nom pitanju neivjesno i nejasno$ 6ru!im rijeima& ako se tom su"jektivnom
elementu ne pridrui i o(jektivno stanje prava& tj$ nje!ova neivjesnost ' meunarodno
pravo su(jektivnoj sponaji ivrio+a o pravu ne pridaje naaj/P14AQ$
, sluaju neki# meunarodni# krivini# djela nji#ovo akonsko "i-e a#tijeva postojanje
odreene namjere kod uinio+a u vrijeme ivrenja krivini# djela$ Tipian primjer ovakvo!
krivino! djela je loin !eno+ida$ Prema lanu > Rimsko! statuta& a postojanje ovo!
loina trai se namjera uinio+a da u potpunosti ili djelimino uniti odreenu na+ionalnu&
etniku& rasnu ili vjersku !rupu$ , vei sa pojmom namjere u teoriji se istie da je on /usko
vean sa pojmom +ilja$ 8ilj je spoljni (ivan linosti)& o"jektivni *iiki *enomen& koji se kao
predstava odraava u svijesti ovjeka$ ,koliko predstava o +ilju djeluje kao motiv a
preduimanje ivjesne radnje ' tada postoji namjera& kao jedan iskljuivo psi#iki *enomen$
S namjerom postupa ono li+e koje pod dejstvom predstave o +ilju preduima radnju da "i
ostvarilo +ilj/P14>Q$ %vako odreen pojam namjere vai i u sluaju oni# medunarodni#
krivini# djela kod koji# je namjera jedan od elemenata i nji#ovo! akonsko! "i-a$
Kod najve-e! "roja meunarodni# krivini# djela direktan umiljaj je uslov a nji#ovo
postojanje& mada se ne moe iskljuiti i mo!u-nost eventualno! umiljaja u odreenim
situa+ijama$ 0a ovakav akljuak upu-uje i Rimski statut I88$ 0aime& prema lanu EB stav
1 Statuta& ;ako nije drukije predvieno (na kuriv)& li+e je krivino od!ovorno i podlijee
kani a loin i nadlenosti suda samo ako su materijalni elementi ivreni sa namjerom i
>4
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
nanjem$/ Pri tome& namjera postoji:
/(a) u odnosu na djelo& kada li+e ima namjeru da ivri djeloF
(") u odnosu na posljedi+u& kada li+e ima namjeru da prourokuje tu posljedi+u ili je svjesno
da -e do nje do-i pri uo"iajenom toku stvari/$
Kako vidimo& Statut a#tijeva postojanje i namjere i nanja kod uinio+a prilikom ivrenja
neko! od krivini# djela i nadlenosti I88& a to su& prije sve!a& elementi direktno!
umiljaja$ Pri tome je ianom EB stav E Statuta nanje odreeno kao /svijest da postoje
okolnosti ili da -e pri uo"iajenom toku stvari do-i do posljedi+e/$ Meutim& od ovo! pravila
doputa se iuetak& na ta upu-uje onaj dio ranije +itirane odred"e Statuta koji !lasi: /Ako
nije drukije predvieno$$$/$ To nai da su prema Statutu mo!u-e i situa+ije u kojima se
krivina od!ovornost uinio+a temelji na nje!ovom eventualnom umiljaju& odnosno ne#atu$
Takve situa+ije su mo!u-e kod komandne od!ovornosti& jer Statut u lanu 3? predvia
krivinu od!ovornost vojni# komandanata ili li+a koja su stvamo djelovala u tom svojstvu&
a nepropisno kontrolisanje i nador svoji# sna!a i u sluaju svjesnog prene(regavanja
o"avjetenja koja su jasno ukaivala da podredeni ivravaju ili -e ivriti krivina djela&
odnosno ako komandanti nisu nali da nji#ove sna!e ivravaju ili -e ivriti krivina djela&
iako su usljed okolnosti u to vrijeme tre(ali da "naju a to$
3A
?$1$3$3$ 0e#at
6ru!i o"lik vinosti je ne#at koji je& u odnosu na umiljaj& "lai o"lik vinosti$ I kod ne#ata
uinila+ krivino! djela ima odreeni psi#iki odnos prema djelu koji se moe iraavati na
dva naina$ ,inila+ je u prvom sluaju svjestan da usljed nje!ovo! injenja ili neinjenja
moe nastupiti a"ranjena posljedi+a& ali olako dri da -e je mo-i sprijeiti ili da ona uopte
ne-e nastupiti$ %vdje se radi o svjesnom neatu$ , dru!om sluaju uinila+ nije "io
svjestan mo!u-nosti nastupanja a"ranjene posljedi+e& ali je prema okolnostima
konkretno! siuaja i prema svojim linim svojstvima "io duan i mo!ao "iti svjestan takve
mo!u-nosti$ %vakav ne#at naiva se nesvjesnim neatom.
Svjesni ne#at se pri"liava umiljaju po tome to je i u jednom i u dru!om sluaju uinila+
krivino! djela svjestan svo! djela$ 6akle& i umiljaj i svjesni ne#at imaju ajedniki
intelektualni elemenat& ali se ralikuju u odnosu na voljni elemenat jer kod svjesno! ne#ata
uinila+ niti #o-e niti pristaje na nastupanje a"ranjene posljedi+e$ .a raliku od svjesno!
ne#ata& nesvjesni ne#at se od umiljaja ralikuje kako po intelektualnom tako i po voljnom
eiementu$ 0aime& kod ovo! ne#ata uinila+ nije svjestan svo! djela& ne-e nje!ovu
posljedi+u niti pristaje na njeno nastupanje$ Meutim& nesvjesni ne#at u svojoj sadrini ima
ne samo elemente koji ne!iraju postojanje svijesti i volje kod uinio+a& ve- i jedan poitivni
elemenat koji pravni poredak stavlja pred uinio+a$ %n se sastoji u a#tjevu upravljenom
prema uinio+u na osnovu koje! je& prema okolnostima sluaja i svojim linim svojstvima&
"io duan i mo!ao "iti svjestan mo!u-nosti nastupanja a"ranjene posljedi+e& a to nai i
o"iljeja i akonsko! "i-a krivino! djela koje je uinio$
Pored ovi# o"lika ne#ata& u teoriji se kao pose"an o"lik navodi profesionalni neat. %vaj
o"lik ne#ata se vee a odredena ljudska animanja (pro*esije) kod koji# se od li+a koja i#
o"avljaju trai paljivije postupanje ne!o to "i se u istoj situa+iji trailo od dru!i# ljudi koji
se ne "ave tom pro*esijom$ , sudskoj praksi pro*esionalni ne#at moe se ueti u o"ir
prilikom odmjeravanja kane uinio+u krivino! djela$
, vei sa svjesnim i nesvjesnim ne#atom& u meunarodnom krivinom pravu navodi se da
postojanje /nesvjesno! ne#ata o"ino nije dovoljno da "i postojala pojedinana krivina
od!ovornost/& te da /s o"irom na samu prirodu meunarodni# ioina (koji su uvijek teki
napadi na osnovne vrijednosti)& ne#at u meunarodnom krivinom pravu predstavlja
standard a mjerenje od!ovornosti samo kada dosti!ne pra! teko! ili svjesno! ne#ata
(culpa gravis)/P14CQ$ Meutim& smatramo kako i odred"i Rimsko! statuta proiilai
mo!u-nost komandne od!ovornosti i po osnovu nesvjesno! ne#ata& na koji akljuak
naroito ukauje onaj dio odred"e Statuta u kome se od pretpostavljeno! li+a a#tijeva da
je <...tre(alo da "na da sna!e ivravaju ili -e ivriti ta krivina djela$$$/$
CB
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
Ranije smo ukaali kako Rimski statut I88 predvia mo!u-nost krivine od!ovornosti po
osnovu ne#ata vojni# komandanata ili li+a koja stvarno djeluju u tom svojstvu$ Ta
mo!u-nost propisana je u lanu 3? stav 1 taka (a) alineja (i) Statuta i u dijelu koji se
odnosi na ne#at !lasi:
/Pored dru!i# osnova krivine od!ovornosti prema ovom statutu a krivina djela i
nadlenosti Suda:
(a) vojni apovjednik ili li+e koje stvarno djeluje kao vojni apovjednik krivino je od!ovorno
a krivina djela i nadlenosti Suda koje su poinile sna!e pod nje!ovom stvarnom
komandom i nadorom& odnosno stvarnom vla-u i nadorom ato to nisu propisno
kontrolisali te sna!e:
(i) ako su taj vojni apovjednik ili li+e$$$ usljed okolnosti u to vrijeme tre"alo da naju da
sna!e ivravaju ili -e ivriti ta krivina djela i
(ii) ako taj vojni apovjednik ili li+e nisu predueli sve potre"ne i raumne mjere u svojoj
mo-i da sprijee ili su"iju nji#ovo ivrenje ili stvar predaju nadlenim or!anima radi
istra!e i !onjenja$/
, ovakvim situa+ijama se od komandanta /trai da sana i provjeri neop#odne in*orma+ije
potre"ne a pra-enje ponaanja potinjeni#$ Ako ne postupa po tim standardima
ponaanja& onda je rije o svjesnom ne#atu/P14?Q& koji predstavlja osnov a krivinu
od!ovornost ti# li+a& mada +itirana odred"a& kako smo naprijed rekli& prua osnov a
uspostavljanje nji#ove krivine od!ovornosti i po osnovu nesvjesno! ne#ata$ 0aravno& u
takvim situa+ijama mora se voditi rauna ne samo o psi#ikom odnosu ti# li+a prema ovoj
3>
svojoj dunosti& ve- i o nji#ovom odnosu prema krajnjim posljedi+ama koje su usljed ti#
propusta nastupile$ 0aime& ako dokai s tim u vei ukauju da je ponaanje vojno!
komandanta ilo u prav+u nje!ovo! sa!laavanja (pristajanja) sa krajnjim posljedi+ama
(npr$ u"istvima ratni# aro"ljenika)& onda se ne "i mo!lo raditi o ne#atu ve- o eventuainom
umiljaju$
?$3$ %stali osnovi iskljuenja krivine od!ovornosti
Pret#odno ila!anje pokaalo je kako se kao osnovi iskljuenja krivine od!ovornosti a
medunarodno krivino djelo mo!u pojaviti neuraunljivost nje!ovo! uinio+a& kao i pose"na
situa+ija veana a institut actiones li(erae in causa. 0aime& kod ovo! instituta do
iskljuenja krivine od!ovornosti moe do-i samo u sluaju opijenosti koja nije "ila
do"rovoljna i koja je raorila sposo"nost takvo! li+a da pro+ijeni neakonitost ili prirodu
svo! djela ili nje!ovu sposo"nost da upravlja svojim postup+ima$ 0o& pored ovi#& Rimski
statut I88 propisuje jo neke osnove iskljuenja krivine od!ovornosti o kojima !ovorimo u
nastavku$
?$3$1$ 0una od"rana
%vaj krivinopravni institut propisan je u lanu E1 stav 1 taka (+) Rimsko! statuta$ I te
odred"e Statuta proiilai da nuna od"rana postoji ako li+e /postupa ralono da "i
od"ranilo se"e ili dru!o li+e iii& u sluaju ratni# loina& da "i od"ranilo imovinu koja je "itna
a opstanak to! li+a ili dru!o! li+a iii imovinu "itnu a ostvarenje vojno! adatka& od
neposredne i neakonite upotre"e sile na nain sramjeran stepenu opasnosti koja prijeti
tom ili dru!om li+u ili ati-enoj imovini$/
6a "i se ovaj institut mo!ao primijeniti& potre"no je& kako vidimo& da u svakom konkretnom
sluaju "ude ispunjeno nekoiiko uslova& pri emu tre"a ralikovati sluajeve ratni# loina
od ostaii# sluajeva$ Kao i kod nune od"rane prema na+ionalnom krivinom
akonodavstvu& navedeni uslovi mo!u se podijeiiti u dvije !rupe$ Prvu od nji# ine uslovi na
strani napadnuto! li+a (uslovi od"rane)& a dru!u uslovi koji moraju postojati na strani
napadaa (uslovi napada)$
,slovi koji moraju postojati na strani napadaa (usiovi napada) su:
(1) Potre"no je& najprije& da postoji napad& pod kojim se moe smatrati svaka radnja
upravljena na povredu ivota ili tijela& a u sluaju ratni# loina i napad na imovinu koja je
"itna a opstanak napadnuto! ili neko! tre-e! li+a ili na imovinu koja je "itna a ostvarenje
vojno! adatka$ Rta predstavlja imovinu "itnu a opstanak neko! li+a& odnosno a
C1
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
ostvarenje vojno! adatka& predstavlja *aktiko pitanje na koje se od!ovor tre"a dati u
svakom konkretnom sluaju& avisno od svi# okoinosti to! sluaja$
(3) 0apada moe "iti samo ovjek& jer se u sluaju u!roavanja putem prirodne sile ili od
strane ivotinje& moe raditi o opasnosti kao elementu krajnje nude$
(E) Iako Statut u +itiranoj odred"i !ovori o neakonitoj upotre"i sile& oito je da se misli na
protivpravnost napada kao elementa nune od"rane$
(@) 0apad mora "iti stvaran i neposredan& pri emu se neposrednim napadom moe
smatrati i onaj koji neposredno predstoji& tj$ situa+ija u kojoj napadnuti svako! trenutka
moe oekivati da -e "iti napadnut$ , sluaju da napadnuti po!reno smatra da je
napadnut& odnosno da mu prijeti neposredna opasnost od napada& moe da se& kako se
istie& /poiva na stvamu a"ludu u skladu sa odred"om lana E3 Statuta/P144Q$
,slovi koji prema +itiranoj odred"i Statuta moraju postojati na strani napadnuto! (uslovi
od(rane) su:
(1) %d"rana napadnuto! mora se sastojati u od"ijanju napada od nje!a ili neko! dru!o!
li+a& odnosno& u sluaju ratni# loina& u od"ijanju napada na imovinu koja je "itna a
opstanak napadnuto! li+a ili neko! dru!o! li+a ili na imovinu "itnu a ostvarenje vojno!
adatka$ Tom prilikom napadnuti povreuje napadaa& ali to ini kako "i od"io nje!ov
napad$
(3) %d"ijanje napada mora "iti usmjereno protiv napadaa& s tim to -e ovaj uslov
postojati ako li+e koje se "rani tom prilikom napada "ilo koje do"ro napadaa kako "i od"ilo
nje!ov napad$
(E) 0eop#odno je da postoji istovremenost imeu napada i od"rane& to -e "iti kako u
sluaju kada je napad apoeo tako i kada on neposredno predstoji$ Kada je napad od"ijen
ili je usljed dru!i# ralo!a prestao& pa napadnuti nakon to!a i dalje djeiuje protiv napadaa&
3C
takve nje!ove djelatnosti ne "i se mo!le smatrati nunom od"ranom$
(@) Mora postojati sramjernost imeu napada i od"rane& pri emu se postojanje
sramjere pro+jenjuje u svakom konkretnom sluaju prema stepenu opasnosti koja je
prijetila napadnutom$
,koliko su u konkretnom sluaju ispunjeni navedeni uslovi& li+e koje se poiva na ovaj
institut nije krivino od!ovomo (lan E1 stav 1 Statuta)$ Meutim& to to je li+e uestvovalo
u od"ram"enim dejstvima svoji# sna!a& samo po se"i& ne iskljuuje nje!ovu krivinu
od!ovornost$ %va odred"a sadrana je u dru!oj reeni+i take (d) lana E1 Statuta& a kao
ralo! a nju inosi se potre"a da se ne mijea /nuna od"rana sa kolektivnom od"ranom
u de*anivnoj vojnoj opera+iji/P3BBQ$ Pored ovo! ralo!a& korisno je inijeti i jo jedan na
koji& u vei sa nunom od"ranom inae& ukauje Kasee$ , stvari& ovaj autor se poiva na
odluku Pretresno! vije-a I8TH u predmetu ,ordi i -erke". S tim u vei& Kasee& najprije&
ukauje da se nuna od"rana po meunarodnom krivinom pravu /ne smije po"rkati sa
samood"ranom po medunarodnom javnom pravu/& jer se ova potonja /odnosi na postupke
drava i njima slini# entiteta/& dok se nuna od"rana po meunarodnom krivinom pravu
(koju ovaj autor naiva samood"ranom ' Self#efence) /odnosi na postupke pojedina+a
prema dru!im pojedin+ima/$ ,kaavi na ovu raliku& Kasee istie da se ove dvije
od"rane dosta esto "rkaju& pa kao primjer inosi sluaj u pomenutom predmetu u kom je
advokat od"rane /tvrdio da su "osanski Drvati uli u oruanu "or"u pod vostvom dva
optuena& postupaju-i u samood"rani& rea!uju-i na a!resivnu politiku "osanski#
Muslimana$ Pretresno ve-e I8TH je s pravom od"a+ilo ovu ar!umenta+iju& navode-i da
vojne opera+ije voene u samood"rani nisu po meunarodnom #umanitarnom pravu
predviene kao osnov a iskljuenje protivpravnosti/P3B1Q$ Pored to!a to !ovori o potre"i
ralikovanja nune od"rane od samood"rane po medunarodnom javnom pravu& ovaj stav
I8TH na posredan nain nam pokauje kako taj tri"unal nunu od"ranu smatra osnovom
a iskljuenje protivpravnosti& dok je ona prema Rimskom statutu osnov iskljuenja krivine
od!ovornosti$
, vei sa samood"ranom tre"a napomenuti i to da se na nju& prema meunarodnom
javnom pravu& ne moe poivati u sluajevima a!resije jedne drave na dru!u$ , ovim
C3
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
sluajevima poivanje na samood"ranu nije dovoljeno kako pojedin+ima& tako ni
dravama koje su a!resoriP3B3Q$
?$3$3$ Krajnja nuda i prinuda
0avedeni instituti& kao osnov a oslo"aanje od krivine od!ovornosti& propisani su u lanu
E1 stav 1 taka (d) Rimsko! statuta$ Prema toj odred"i& uinila+ nije krivino od!ovoran ako
u vrijeme ivrenja djela /postupak koji& prema navodima& predstavlja krivino djelo i
nadlenosti Suda& proiilai i prinude kao posljedi+e prijetnje neposredno predstoje-om
smr-u ili trajnom ili neposrednom o"iljnom tjelesnom povredom to! ili dru!o! li+a& te li+e
postupa na neop#odan i raloan nain da "i i"je!lo tu prijetnju ukoliko ne namjerava da
urokuje ve-u tetu od one koju eli da i"je!ne$ Takva prijetnja moe pote-i:
(i) od dru!i# li+a ili
(ii) od dru!i# okolnosti van kontrole to! li+a$/
Kada se paljivo ita +itirana odred"a Statuta& ne moe se i"je-i utisak da se u njoj
prepli-u elementi prinude i krajnje nude i da je to& kako se istie& uinjeno na nain /da se
te dvije situa+ije ne mo!u jasno ralikovati/P3BEQ$ l ove odred"e se vidi da je poivanje na
nju u konkretnom sluaju mo!u-e ako je ispunjeno nekoliko uslova koji se mo!u svrstati u
dvije !rupe$
Prvu !rupu ine uslovi koji moraju postojati na strani li+a koje se poiva na ovaj institut (li+e
kojem se prijeti)& dok dru!u !rupu ine uslovi koji postoje na strani li+a ili odreeni#
okolnosti od koji# potie ova prijetnja$ Prijetnja koja je usmjerena prema odreenom li+u
mora "iti neposredna i takvo! kvaliteta da dovodi do smrti& trajne ili neposredne o"iljne
tjeiesne povrede to! ili dru!o! li+a$ 6akle& ova prijetnja moe "iti usmjerena na ivot ili tijelo
to! ili dru!o! li+a& a ne i protiv dru!o! pravno! do"ra$ Ii+e koje otklanja ovakvu prijetnju& pri
tome& mora djelovati raumno& nje!ovo postupanje mora "iti na nain koji mu je neop#odan
da "i otklonio prijetnju& tj$ tre"a da se radi o nainu koji mu je u datoj situa+iji "io jedino na
raspola!anju$ 0ajad& uslov a primjenu ovo! instituta je da li+e koje otklanja opasnost od
se"e ili dru!o! li+a nema namjeru da nanese ve-u tetu od one koja je njemu ili dru!om
3?
li+u prijetila$ %vdje je& kako se s pravom istie& /presudan su"jektivni& a ne o"jektivni
kriterijum koji je inae uo"iajen kod krajnje nude/P3B@Q$ % prinudi "i se radilo ako prijetnja
potie od neko! li+a& dok "i krajnja nuda postojala ako opasnost potie od okolnosti van
kontrole li+a prema kojem je upravljenaP3BAQ$
, praksi I8TH pitanje mo!u-nosti primjene ovo! instituta postavilo se u sluaju optueno!
#raena 5rdemovia. 5al"eno vije-e ovo! tri"unala imalo je podijeljene stavove oko to!a
da li ovaj institut moe "iti osnov a potpunu od"ranu (u smislu oslo"aanja od krivine
od!ovornosti) ili se moe ueti kao okoinost prilikom odiuivanja o kani u sluaju kada je
optueno ii+e& koje se poiva na prinudu& radnjom ivrenja liilo ivota dru!a li+a$ ,
nastavku -emo& najprije& inijeti neke stavove i odluke ve-ine lanova 5al"eno! vije-a o
tome& a atim i idvojeno miljenje iana to! vije-a& sudije Kaseea$ Pri tome& tre"a imati u
vidu da ovaj tri"unal ne primjenjuje Rimski statut& ve- Statut I8TH$
Prije ne!o to -e inijeti svoj stav o ovim pitanjima& ve-ina lanova 5al"eno! vije-a je
ivrila analiu pravni# sistema vie emalja& nakon e!a istie:
/?? 0akon !ornje! pre!leda pravni# ivora u raliitim pravnim sistemima i istraivanja
raiiiti# poiitiki# o"ira koja moramo da imamo u vidu& auimamo stav da prinuda ne
moe& prema meunarodnom pravu& da predstavlja potpunu od"ranu a vojnika optueno!
a loine protiv ovjenosti ili a ratne loine koji ukljuuju oduimanje nevini# ivota$ Mi
to inimo imaju-i u vidu o"aveu koja nam je postavljena Statutom da o"e"ijedimo da
meunarodno #umanitarno pravo& koje se "avi atitom ovjeanstva& ni na koji nain nije
u!roeno/P3B>Q$
Suprotno ovom stavu ve-ine lanova 5al"eno! vije-a& sudija Kasee& poivaju-i se na
praksu neki# sudova od ranije& u svom idvojenom miljenju& imedu ostalo!& navodi
sljede-e:
/@E P$$$Q Medutim& tamo !dje se optueni teretio a uee u kolektivnom u"ijanju& koje "i "ilo
CE
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
sprovedeno "e o"ira na nje!ovo ue-e& od"rana je u naelu doputena. , takvim
siuajevima& ako od"rana prinudom ne "i uspjela& to je "ilo ato to sudovi nisu "ili uvjereni
u to da je optueni stvamo "io pod prinudom& a ne ato to je u i"je!avanju la
primijenjeno sredstvo nesramjerno i"je!nutom lu$ , po!ledu uslova sramjernosti& u
svim tim sluajevima "i lo nastalo neivravanjem neakonito! naredenja "iio mno!o ve-e
od la nastalo! nje!ovim ivrenjem$ Takav stav oito je "io u osnovi svi# sluajeva
pri#vatanja prinude od strane itaiijanski# i njemaki# sudova nakon 6ru!o! svjetsko! rata
(vidi para!ra*e EA'E4& supra)$ Mo!lo "i se ustvrditi i da je isto reonovanje primijenio
predsjedavaju-i vojni sudija u predmetu =epsen, kada je u naelu pri#vatio da prinuda
moe "iti od"rana od optu"i a u"istvo ato to& prema tome kako je optueni iloio
injeni+e& on nikako nije mo!ao da spase ivote rtava& a da je od"io da ivri nareenje
samo "i posti!ao da u nji#ove ivote "ude rtvovan i nje!ov$ Medutim& sud& tj$ porota&
oito nije povjerovao 9epsenovoj veriji do!aaja& te !a je pro!lasio krivim (vidi paragraf 3E
supra)$
@@ I!leda& dakle& da sudska praksa ini iuetak u sluajevima kada je ' sude-i po
injeni+ama ' veoma vjerovatno& ako ne i ivjesno& da "i loin u svakom sluaju poinili
dru!i& ak i da je li+e koje je postupalo pod prinudom od"ilo da !a poini$ $$$ P$$$Q Ako "i se
povinovao svojoj akonskoj o"avei da ne u"ija ljude& u!roio "i sopstveni ivot& a da od
toga niko ne (i imao koristi niti (i to imalo efekta& osim to "i se ovjeanstvu pruio
#erojski primjer (to od nje!a akon ne moe traiti): rtvovao "i vlastiti ivot sasvim ilino$
, ovom sluaju pretee lo (prijetnja nje!ovom ivotu& a atim i nje!ova smrt) "ilo "i ve-e
od sredstva da se to lo i"je!ne (nje!ovo udravanje od poinjavanja loina& tj$ od
uestvovanja u strijeljanju)$
,kratko& o"iajno pravilo meunarodnog prava koje se tie prinude& a koje se ravilo na
osnovu sudske prakse i vojni# pravilnika neki# drava& ne iskljuuje primjenljivost prinude
kao od"rane od optu"i a ratne loine i loine protiv ovjenosti kada je u nji#ovoj
osnovi u"istvo ili neakonito u"ijanje$ Medutim& poto je pravo na ivot najosnovnije ljudsko
pravo& ovo pravilo a#tijeva da se opti uslovi postojanja prinude pose(no strogo
primjenjuju u sluaju u"ijanja nevini# li+a/P3BCQ$
Prema lanu 1@A stav 3 taka (a) alineja (i) Pravilnika o postupku i dokaivanju I88&
prinuda se uima u o"ir kao pose"na olakavaju-a okolnost$
34
?$3$E$ Stvarna i pravna a"luda
%dred"e o stvarnoj i pravnoj a"ludi sadrane su u lanu E3 Rimsko! statuta& pod
naslovom /2injenina !reka ili pravna !reka/ (/.istake of fact or mistake of la>;).
Stvarna a"luda je odredena u stavu 1 navedeno! lana koji !lasi: /2injenina !reka je
osnov a iskljuenje krivine od!ovornosti samo ako porie duevni element kao uslov
krivino! djela$/
, vei sa stvarnom a"ludom tre"a podsjetiti da ona predstavlja po!renu predstavu
uinio+a krivino! djela o nekoj stvarnoj okolnosti& koja se moe odnositi na o"iljeja i
akonsko! "i-a krivino! djela ili& pak& na stvarnu okolnost koja nije sadraj to! "i-a$ %vo
predstavlja osnov a podjelu na dvije vrste stvarne a"lude: stvarnu a"ludu u uem smislu
i stvarnu a"ludu u irem smislu$ Stvarna "a(luda u uem smislu postoji kada je uinila+
imao po!renu predstavu o nekoj stvarnoj okolnosti koja je dio sadraja akonsko! "i-a
krivino! djela koje je uinio& dok stvarna "a(luda u irem smislu postoji kada je uinila+ "io
svjestan svi# o"iljeja krivino! djela koje ini& ali je po!reno drao da postoje neke
stvarne okolnosti ivan to! "i-a koje "i& da su stvarno postojale& inile doputenim to
nje!ovo djelo$ I jedna i dru!a a"luda iskljuuju postojanje umiljaja na strani uinio+a& ali
ne uvijek i nje!ovo! ne#ata$ S tim u vei& u o"a sluaja je od naaja da li se radilo o
otklonjivoj ili neotklonjivoj stvarnoj a"ludi& s o"irom na to da samo neotklonjiva stvama
a"luda (u uem ili irem smislu) predstavlja osnov a oslo"aanje od krivine
od!ovornosti jer iskljuuje postojanje kako umiljaja tako i ne#ata$ Ako je uinila+ krivino!
djela "io u otklonjivoj stvarnoj a"ludi (u uem ili irem smislu)& krivino je od!ovoran ako
akon a to krivino djelo propisuje kanjavanje a ne#at$ Kod otklonjive stvarne a"lude
C@
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
uinila+ nije imao pravilnu predstavu o stvarnim okolnostima (onim i akonsko! "i-a
krivino! djela ili onim ivan to! "i-a)& ali se smatra krivino od!ovomim ato to je "io
duan i mo!ao imati pravilnu predstavu o tim okolnostima$
Imaju-i u vidu +itiranu odred"u Rimsko! statuta& te dovode-i je u veu sa lanom EB stav 1
Statuta prema kojem je li+e& u pravilu& krivino od!ovomo samo ako su materijalni elementi
krivino! djela uinjeni sa namjerom i "nanjem& jasno je da neotklonjiva stvama a"luda
iskljuuje krivinu od!ovornost a uinjeno krivino djelo i nadlenosti I88$ Medutim&
Statut propisuje i mo!u-nost ne#atne krivine od!ovornosti (kao u sluaju komandne
od!ovornosti po lanu 3? stav 1 taka (a) alineja (i) Statuta) u kom sluaju otklonjiva
stvama a"luda ne "i iskljuivala od!ovornost a ne#at pretpostavijeno!$
, vei sa stvamom a"iudom Kitti+#aisaree inosi sluaj ?.6ist and 1ters (t#e ;@ostages/
+ase) o kojem je odluivao ;ojni sud SA6'a$ , tom predmetu okrivljeni je "io optuen a
raaranje !radova& varoi i seia i dru!a raaranja koji nisu "iii opravdani vojnim potre"ama
na okupiranim teritorijama prilikom povlaenja nje!ovi# jedini+a i Ginske u apadnu
0orveku$ , vei s tim& optueni je po!reno drao da je ruska armija "ila neposredno pred
njim& "o! e!a je naredio potpuno raaranje kako ia nje!ovi# sna!a ne "i ostalo nita
ruskoj armiji$ , toku postupka na osnovu dokaa je utvreno da je optueni imao po!renu
predstavu o tome da je ruska armija "iia neposredno pred nje!ovim sna!ama& jer je
utvreno da se oekivalo da -e sna!e optueno! prilikom povlaenja "iti napadnute od te
armije$ ."o! to!a je sud& nakon ramatranja svi# injeni+a i okolnosti veani# a situa+iju u
kojoj se nalaio optueni u vrijeme do!aaja& stao na stanovite da takvo ponaanje
optueno! nije krivino djelo& "e o"ira to je naknadno utvreno da je u vrijeme kritino!
do!aaja predstava optueno! da je ruska armija neposredno pred nje!ovim sna!ama "ila
po!rena $
%dred"e o pravnoj a"ludi sadrane su u stavu 3 lana E3 Rimsko! statuta$ Prema tom
stavu& /pravna !reka u odnosu na to da li je odreeni tip ponaanja krivino djelo i
nadlenosti Suda& nije osnov a iskljuenje krivine od!ovornosti$ Meutim& pravna !reka
moe da "ude osnov a iskljuenje krivine od!ovornosti ako porie duevni element kao
uslov a to krivino djelo ili kako je propisano lanom EE$/
6akle& pravna a"luda& u pravilu& ne dovodi do iskijuenja krivine od!ovornosti& to je i
raumljivo imaju-i u vidu prirodu i teinu krivini# djela i nadlenosti I88$ 0o& ona iuetno
moe dovesti do iskljuenja te od!ovornosti& i to u dvije situa+ije$
, prvoj situa+iji ona moe "iti taj osnov ako ne!ira duevni element koji se& kako smo rekli&
u pravilu sastoji od namjere i nanja o materijalnim elementima i "i-a krivini# djela
EB
propisani# Statutom$ %d!ovor na ova pitanja je veoma sloen i moe se davati samo u
konkretnom sluaju& avisno od svi# okolnosti to! siuaja$
, vei sa dru!om situa+ijom Statut upu-uje na svoj lan EE u kom su sadrane odred"e o
mo!u-nosti osio"aanja od krivine od!ovornosti ako je djelo uinjeno po nared"i vlade ili
pretpostavljeno!$ , tom sluaju& podredeni ne od!ovara a uinjeno djelo ako su
kumulativno ispunjeni sljede-i uslovi: da je "io pravno o"avean da poslua nareenjeF ako
podreeni nije nao da je naredenje neakonito& te ako nareenje nije "ilo oi!ledno
neakonito$ Meutim& prema Statutu je neo"oriva pretpostavka da su nareenja a
ivrenje !eno+ida ili loina protiv ovjenosti oi!ledno neakonita$
?$3$@$ 0areenje pretpostavljeno!
2lanom EE Rimsko! statuta propisano je da:
/1$ 8injeni+a da je krivino djelo i nadlenosti Suda uinilo li+e na osnovu nareenja viade
ili pretpostavljeno!& "ilo vojno! "ilo +ivilno!& ne oslo"aa to li+e krivine od!ovornosti osim:
(a) ako je to li+e "ilo pravno o"aveno da poslua naredenje vlade ili dato!
pretpostavljeno!F
(") ako li+e nije nalo da je naredenje neakonito i
(+) ako naredenje nije "ilo oi!ledno neakonito$
3$ .a svr#u ovo! lana& nareenja da se ivri !eno+id ili loini protiv ovjenosti su
oi!ledno neakonita$/
CA
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
6akle& naredenje pretpostavljeno!& u pravilu& ne oslo"aa uinio+a medunarodno!
krivino! djela od krivine od!ovomosti$ 6o to!a& kako smo ve- istakli& moe do-i ako su u
vrijeme ivrenja krivino! djela kumulativno ispunjena sva tri uslova propisana u takama
(a)& (") i (+) navedeno! lana$ Meutim& neo"oriva je pretpostavka da su naredenja na
ivrenje !eno+ida i loina protiv ovjenosti oi!ledno neakonita& pa se u sluaju ovi#
krivini# djela uinila+ ne moe poivati na nareenje pretpostavljeno!$ To nai da je
primjena ovo! instituta o!raniena na krivino djelo ratni# loina& ali i u tom sluaju pod&
kako se istie& dosta restriktivnim uslovimaP3B?Q$
I K.<iD predvia nareenje vlade ili pretpostavljeno! kao institut na koji se moe poivati
optueni (lan 1?B stav E)$ Radi se o mo!u-nosti koja je o!raniena na odreena krivina
djela (!eno+id& loini protiv ovjenosti& ratni loin protiv +ivilno! stanovnitva& ratni loin
protiv ranjenika i "olesnika& ratni loin protiv ratni# aro"ljenika& protivpravno u"ijanje i
ranjavanje neprijatelja& protivpravno oduimanje stvari od u"ijeni# i ranjeni# na ratitu&
povrede akona ili o"iaja rata)$ Prema toj odred"i akona& poivanje na nareenje vlade ili
pretpostavljeno!& ne oslo"aa uinio+a od krivine od!ovornosti& ali moe uti+ati na
u"iaavanje kane ako sud smatra da to interesi pravinosti a#tijevaju$
?$3$A$ %stale situa+ije u kojima se postavlja pitanje postojanja krivine od!ovornosti
2lanom E1 stav E Rimsko! statuta propisano je da tokom !lavno! pretresa 188 moe da
ramotri osnov a iskljuenje krivine od!ovornosti koji nije naveden u stavu 1
(neuraunljivost& actiones li(erae in causa& nuna od"rana& krajnja nuda i prinuda)& onda
kada taj osnov proiilai i primjenjivo! prava predvideno! lanom 31 Statuta$ , sudskoj
praksi se pojavilo nekoliko situa+ija na koje ukauje Kitti+#aisaree$ Rije je o poivanju
optueni# na naelo akonitosti& na pravilo tu AuoAue i pravilo o samood"rani prema lanu
A1 Povelje ,jedinjeni# na+ija i diskriminatornoj pravdi $ S o"irom na to da se radilo o
situa+ijama u kojima su se postavljala pitanja osnovanosti poivanja optueni# na
navedene ralo!e& da ta poivanja& kako -emo vidjeti& nisu "ila uvijek uvaavana&P3B4Q
odluili smo se da ovom dijelu rada damo navedeni naslov$ , nastavku -emo u najkra-em
re-i neto o svakoj od navedeni# situa+ija$
)o"ivanje na naelo "akonitosti$ Kada se po!leda praksa meunarodni# ad oc krivini#
tri"unala& moe se apaiti kako su ti tri"unali ovo naelo striktno tumailiP31BQ to je& u
"itnom& a posljedi+u imalo od"ijanje ovo! pri!ovora od"rane$ Radi ilustra+ije ovo!a&
ue-emo jedan primjer i prakse I8TH koji inosi Kitti+#aisaree$
, predmetu 2urundija postavilo se pitanje da li okrivljeni& koji je rtvu prinudio na oraini
seks& moe "iti optuen a silovanje$ Pretresno vije-e II aueio je stav da nije protivno
optem naelu nullum crimen sine lege da okrivljeni u takvom sluaju "ude optuen a
silovanje& iako prema na+ionalnom krivinom akonodavstvu na prostoru sa koje! potie
optueni u ovom sluaju ne "i mo!ao "iti optuen a krivino djelo silovanja$ Kao ralo!e
E1
a taj stav vije-e je& imeu ostaio!& reklo sljede-e:
/1?@ Rtavie& Pretresno vije-e je miljenja da nije u suprotnosti sa optim pravnim prin+ipom
nullum crimen sine lege da se optueni a prisilni oralni seks tereti kao a silovanje ako "i
!a se u nekim na+ionalnim jurisdik+ijama& ukljuuju-i i nje!ovu& a ista djela mo!lo teretiti
samo kao a seksualni nasrtaj$ 0e radi se o tome da se kriminaliiraju radnje koje nisu "ile
kriminalne kad i# je optueni poinio& "udu-i da je prisilni oralni seks u svakom siuaju
loin& i to veoma teak loin$ Rtavie& "o! prirode stvame nadlenosti Meunarodno!
suda& u krivinim postup+ima pred Meunarodnim sudom prisilni oralni seks je uvijek
kvali*ikovani seksuaini nasrtaj& "udu-i da je poinjen u do"a oruano! suko"a nad
"espomo-nim +ivilimaF sto!a nije rije o o"inom seksuainom nasrtaju ne!o o seksuainom
nasrtaju kao ratnom loinu ili loinu protiv ovjenosti$ Sto!a& dok je !od optueni& koje!
se a djeia prisiine oralne penetra+ije tereti a silovanje& osuen na injeninom osnovu
prisiino! oraino! seksa ' i to osuen u skiadu sa praksom odmjeravanja kane a takve
ioine u "ivoj 9u!oslaviji& na osnovu lana 3@ Statuta i pravila 1B1 Pravilnika ' optueni
nije ote-en time to je prisiini oralni seks okvali*ikovan kao silovanje a ne seksualni
C>
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
nasrtaj$ 9edino na ta se optueni moe aliti jeste to da je ve-a sramota "iti osuen kao
siiovateij ne!o kao poinila+ seksualno! nasrtajaP$$$Q/P311Q$
, ovom predmetu pro"lem se pojavio "o! to!a to je u sluaju lana A Statuta I8TH& kojim
je propisano krivino djelo loina protiv ovjenosti& kao jedna od radnji nje!ovo! ivrenja
odreeno silovanje& ali& pri tome& nije de*inisano ta ta radnja podraumijeva$ ."o! to!a je
Kasee u pravu kada ukauje na nedostatak medunarodno! krivino! prava& koji se o!leda
u tome to /ne postoji +entralni krivini sud koji "i "io ovla-en da a +ijelu meunarodnu
ajedni+u autoritativno rajasni ma!lovita iii nejasna krivina praviia$ 6rukije reeno:
doprinos sudova postepenom spe+i*ikovanju i pre+iiranju pravni# pravila$$$pati od veliko!
nedostatka ' a to je injeni+a da je pravno proi-avanje de+entraliovanoK i *ra!mentarnoK&
usljed e!a se esto javlja mo!u-nost /kako*onije/ kontradiktomi# tumaenja ili primjene
medunarodni# krivini# pravila/P313Q$
$u AuoAue$ %vo pravilo& u sutini& onaava situa+iju u kojoj optueno ii+e svoje radnje
ivrenja opravdava pret#odnim istim takvim radnjama li+a koje je ote-eno nje!ovim
krivinim djelom$ %vdje se& jednostavno kaano& okrivljeni poiva na pravilo /ti takoe/ (Sou
aiso)& tj$ na to da je i ote-eni pret#odno takoe uinio ono a ta je okrivljeni optuen& pa
se postavlja pitanje da li optueni "o! to!a moe krivino od!ovarati$ %vaj institut moe
se podvesti pod represalije koje /u meunarodnom pravu predstavljaju mjere kojima se
od!ovara na protivpravne akte jedne emije takode krenjem pravila meunarodno!
prava/P31EQ$ , vei sa represalijama u teoriji se istie da /ravoj meunarodno! prava ide u
prav+u suavanja dovoljeni# represalija/& ali da /one mo!u pod odreenim uslovima
predstavljati i osnov koji iskljuuje protivpravnost medunarodni# krivini# dela/P31@Q$ %ne
nisu dovoljene kod !eno+ida i loina protiv ovjenosti& niti protiv +ivilno! stanovnitva&
te& kako navodi Stojanovi-& /mo!u do-i u o"ir samo kod ratni# loina/ pod sljede-im
uslovima:
/ ' da su sramjerneF
' da predstavljaju krajnje sredstvo (ultima ratio)& tj$ mo!le "i se predueti samo posiije
neuspje#a svi# dru!i# sredstava da se sprijei da dru!a strana vri meunarodna krivina
djela i
' da su nareene od strane najvie! dravno! i vojno! vodstva/P31AQ$
S o"irom na to da& kako smo vidjeli& ove mjere nisu dovoljene ni protiv +ivilno!
stanovnitva& u nastavku -emo inijeti sluaj i prakse I8TH u predmetu ,upreki i drugi,
na koji u vei sa institutom tu AuoAue ukauje Kitti+#aisareeP31>Q$ , tom predmetu
pretresno vije-e je u j6resudi istaklo sljede-e:
/13 P$$$Qinjeni+a da protivnik postupa protivpravno i pro!oni i u"ija +ivile& ne moe "iti
opravdanje a slino i re+iprono ponaanje$ <udu-i da se ovaj sudski postupak "avi
Drvatima koji su optueni a uestvovanje u toj politi+i& pitanje ramjera u kojima su
Muslimani takoe pro!onili Drvate nije "itno$
A11 $$$Pretresno vije-e eli da na!lasi irelevantnost re+ipro+iteta& naroito u vei s
o"aveama sadranim u meunarodnom #umanitarnom pravu& a koje imaju apsolutan
karakter i ne moe i# se dero!irati$ I to!a slijedi da od"rani tu AuoAue nema mjesta u
E3
savremenom meunarodnom #umanitamom pravu$ ,mjesto to!a& de*iniraju-a
karakteristika moderno! #umanitarno! prava jeste apravo o"avea da se potuju !iavne
postavke ove
!rupe pravni# normi& "e o"ira na ponaanje "ora+a neprijateljske straneTTT
C>A $$$ u meunarodnom pravu ne postoji opravdanje a napade na +ivile koji su ivedeni ili
po prin+ipu tu AuoAue (tj$ ar!ument po kojem injeni+a da neprijatelj vri sline loine
predstavlja validnu od"ranu a loine koje vri ara-ena strana) ili po prin+ipu odmade$
Sto!a se optueni ne mo!u poivati na injeni+u da su navodno i Muslimani inili vjerstva
nad #rvatskim +ivilima/3>$
Samood(ranaprema lanu B* )ovelje !'/a$ Tim lanom je propisano: /0ita u ovoj povelji
ne umanjuje uroeno pravo na individualnu ili kolektivnu samood"ranu u sluaju oruano!
napada protiv lana ,jedinjeni# na+ija& dok Savjet "e"jednosti ne predume mjere
CC
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
potre"ne a ouvanje meunarodno! mira i "e"jednosti$ %
mjerama koje predumu lanovi pri vrenju ovo! prava na samood"ranu& "i-e odma#
o"avijeten Savjet "e"jednosti i one ne-e ni na koji nain da dovedu u pitanje ovla-enja i
od!ovornost Savjeta "e"jednosti da po ovoj povelji predume u svako do"a takvu ak+iju
ako je smatra nunom radi odilanja iii uspostavljanja medunarodno! mira i
"e"jednosti/P31CQ$
Prema ovom lanu Povelje& dakle& prirodno je pravo drave i njeni# dravljana da se "rane
u sluaju oruano! napada$ %"muto& u takvoj situa+iji& kako se istie& drave a!resori i
pojedin+i kao pripadni+i a!resorski# sna!a nemaju pravo da se poivaju na samood"ranu&
dok drava koja nije a!resor u takvoj situa+iji ima pravo na samood"ranu$ S tim u vei& u
teoriji se navodi da drava koja se "rani nije od!ovoma a to& a /kako je dravna
od!ovornost a a!resiju sine Aua non individualne krivine od!ovornosti& to nedostatak
dravne od!ovomosti osio"ada od od!ovornosti njene pojedin+e koji su ukljueni u takvu
upotre"u sile/P31?Q$
#iskriminatorna pravda. %vdje se& jednostavno kaano& radi o situa+iji u kojoj se optueni
poiva na to da su se ranije "ila ili se "ivaju krivina djela poput ono! a koje je on
optuen& a u tim ranijim sluajevima dru!a li+a nisu "ila krivino !onjena niti osuena$
,pro-eno "i se mo!lo re-i da je to situa+ija u kojoj optueni kae: /.ato mene
optuujete& kada ranije a ovako neto niste !oniii dru!a ii+a/$ Kitti+#aisaree& s tim u vei&
inosi sluaj i predmeta =osep ,an4a(asi pred I8TR$ , tom predmetu "ranila+ je
inosio ranije sluajeve kon*likata i in+idenata& poput oni# u Kon!u& Ii"eriji i Somaliji& u
kojima Savjet "e"ijednosti nije preduimao ak+ije radi osnivanja tri"unala koji "i sudio
uinio+ima krivini# djela u tamonjim suko"ima$ ."o! to!a& prema stavu od"rane& to ne "i
tre"aio initi ni u sluaju Ruande$ %vaj pri!ovor je od"ijen pose"nom odlukom (#ecision on
te #efence .otion on =urisdiction/paiCgrap E>P314Q) od strane Pretresno! vije-a II I8TR&
sa o"raloenjem da je on nepri#vatljiv ar!ument protiv uvoenja mjera a kanjavanje
o"iljni# krenja meunarodno! #umanitamo! prava kada one (te mjere) postanu
mo!u-nost prema meunarodnom pravuP33BQ$
IX - KOMANDNA ODGOVORNOST
U teoriji se o ovom pitanju vrlo esto navodi kako se komandna odgovornost prvi put javlja
u sluaju japanskog generala 1amasite221], nakon zavrsetka Drugog svjetskog rata222].
Meutim, prema nekim izvorima i prije toga je zabiljezen sluaj komandne
odgovornosti223]. Tako se iznosi da je prvi sluaj u kom je primijenjen termin "komandna
odgovornost" zabiljezen u predmetu u kom je njemaki kapetan Emil Miiller po zavrsetku
Prvog svjetskog rata bio optuzen i osuden na procesu u Lajpcigu, vodenom pred Vrhovnim
sudom Njemake 1920. godine224]. Ovaj njemaki oficir bio je upravnik logora za ratne
zarobljenike (logor Flavy de Martel) u kom je bilo drzano oko hiljadu zarobljenika. Na teret
mu je stavljen propust da odrzava odgovarajuce uslove u pomenutom logoru, sto je dovelo
do smrti mnogih zarobljenika usljed dizenterije. Takoe je bio optuzen zbog propusta da
sprijei izvrsenje krivinih djela uinjenih prema zarobljenicima u logoru i da kazni njihove
uinioce225]. Ukazuje se i na to kako je jo Sun 8u u svom djelu /,mije-e ratovanja/ (oko
ABB$ !odine prije nove ere) a!ovarao o"aveu komandanata da o"e"ijede da se nji#ovi
potinjeni u toku oruano! suko"a ponaaju na +iviliovan nainP33>Q$
, predmetu =amaita ($omo4uki 9amasita case) radilo se o !eneralu japanske vojske
EE
($omojuki =amaita) koji je od viasti SA6 u#apen 3$ septem"ra 14@A$ !odine& te je "io
optuen pred ;ojnom komisijom SA6'a3CE$ %ptuen je a krenja akona ratovanja& a na
teret mu je stavljeno krenje dunosti da& kao vojni komandant koji je komandovao
japanskom vojskom na Gilipinima& kontrolie svoje sna!e i da im je omo!u-io da vre
loineP33CQ$ ;ojna komisijaP33?Q je u svojoj odlu+i istakia da kada osvetnike ak+ije
predstavljaju rairene loine i kada nema e*ektivno! pokuaja komandanta da otkrije i
kontrolie te kriminalne akte& takav komandant se moe smatrati i krivino
od!ovornimP334Q$ =eneral 9amaita "io je osuen na smrtnu kanu$P3EBQ 0akon to!a ovaj
sluaj je dospio i pred ;r#ovni sud SA6 jer mu se o"ratio !eneral 9amaitaP3E1Q$ 0o& taj
C?
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
sud je od"io da mu prina a(eas corpus$ ;e-ina sudija to! suda& kako istie Kasee&
/smatrala je da je dunost komandanata da preduimaju potre"ne mjere radi spreavanja
krenja pravila ratovanja/P3E3Q& pri emu su taj stav /asnivali na nekoliko odreda"a to!
prava: l$ 1 i @E Pravilnika u 2etvrtu #aku konven+iju od 14BC$ !odine (po lanu 1& da "i
"or+i "ili prinati kao le!itimni& mora im /komandovati li+e koje je od!ovomo a svoje
potinjene/$$$P3EEQ)& kao i na lanu 14 6esete #ake konven+ije od 14BC i lanu 3>
5enevske konven+ije o ranjeni+ima i "olesni+ima od 1434$ !odine o kojima Kasee takoe
!ovori s tim u vei$ Meutim& dvoji+a sudija to! suda "ili su protiv stava ve-ine ostali#
sudija& "o! e!a su svoje stavove u ovom predmetu iloili u idvojenim miljenjimaP3E@Q$
0a kraju je smrtna kana nad !eneralom 9amaitom "ila ivrena nje!ovim vjeanjem 3E$
*e"ruara 14@>$ !odine$ %vaj sluaj posta-e kasnije predmetom nesla!anja u strunoj
javnosti oko od!ovornosti !enerala 9amaiteP3EAQ jer je& kako se istie& "io /pro!laen
od!ovomim iako nije imao e*ektivnu kontrolu nad trupama kojima je
"io pretpostavljeni (tome je u velikoj mjeri doprinijela i neprijateijska strana u suko"u)& "o!
e!a nije ni mo!ao da sprijei krivina djeia koja su pojedini pripadni+i ti# !rupa vrili/3?E$
Slino kao u ovom sluaju& ;ojni sud SA6'a na sudenju u 0im"er!u& u predmetu !nited
States v$ ,arl Drandt and oters (.edical 8asej, u svojoj odlu+i je& imedu ostalo!& istakao
da akoni ratovanja name-u vojnim o*i+irima koji su na poloajima komandanata poitivnu
dunost preduimanja takvi# koraka koji su u okviru nji#ovi# ovla-enja i koji od!ovaraju
okolnostima sluaja da kontroliu ii+a pod svojom komandom radi spreavanja
akata kojima se kre akoni ratovanjaP3E>Q$
0akon ovi# sluajeva na komandnu od!ovornost nailaimo u 6opunskom protokolu
I u 5enevske konven+ije o atiti rtava meunarodni# oruani# suko"a i 14CC$
!odineP3ECQ$
6vije odred"e ovo! protokola imaju naaj a pitanje komandne od!ovornosti$ 9edna od
nji#
sadrana je u lanu ?> stav 3& a dru!a u lanu ?C stav E to! protokola$ , lanu ?> stav 3
stoji:
/2injeni+a da je povredu Konven+ija ili ovo! protokola ivrio neki potinjeni& ne oslo"aa
nje!ove starjeine krivine ili dis+iplinske od!ovornosti& ve- prema sluaju& ukoliko su oni
nali ili imali in*orma+ije koje su im omo!u-ile da akljue pod okolnostima koje su vladale
u to vrijeme& da je on ivrio ili da -e ivriti i takvu povredu i ako nisu predueii sve
mo!u-e
mjere u !rani+ama svoje mo-i da sprijee ili su"iju povredu/$
Ako po!ledamo element sananja u lanu ?> stav 3& vidje-emo da nadreeni snose
od!ovornost ako su nali& dakle u pitanju je aktivno sananje ili ako su na osnovu okolnosti
u datom trenutku imaii in*orma+iju na osnovu koje je tre"alo da dou do akljuka da neko
vri
ili se sprema da ivri loin$ 6akle& aktivno sananje se moe ivesti i posredni# dokaa&
aii
samo ukoliko su nadreeni nali a ivrenje loina$ 6ru!i dio ove odred"e uspostavlja
od!ovomost nadreeni# ukoliko su /imali in*orma+ije koje su im omo!u-ile da akljue pod
okolnostima koje su vladale u to vrijeme/$
Komandanti su od!ovomi a nepreduimanje mjera (neinjenje) u po!ledu
spreavanja ili kanjavanja$ %vaj prin+ip je postavijen altemativno& a ne kumulativno$ 2lan
?C stav 1 6opunsko! protokola I opisuje odnos imeu komandanata i nje!ovi#
podreeni#$
E@
%vo se odnosi na pripadnike oruani# sna!a i dru!i# li+a pod nji#ovom kontroiom$ %vo nas
nei"jeno upu-uje na dvije raliite vrste su"ordina+uje$ Prva vrsta su"ordina+ije je ona
koja se nalai u o"liku komande koja "i se mo!la opisati kao de iure, dakie su"ordina+ija
uredena akonom$ %vakva vrsta su"ordina+uje je ona koja se u najve-em "roju sluajeva
C4
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
moe na-i u vaninoj #ijerar#iji svake vojskeP3E?Q$ %vo je naenje termina /vojne sna!e
pod
nji#ovom komandom/& ali moe ukljuiti i odreene uslove komande koja je ad oc prirode&
aii primenjivane u toku odreeno! perioda i po potre"i$ Prin+ip kontrole& koji je takoe
predvien odred"ama lana ?C 6opunsko! protokola 1& iri je od prin+ipa komande$ Prin+ip
komande se odnosi na de iure komandu i uspostavljen je u skladu sa #ijerer#ijskom
strukturom svake vojske ili politiko! vostva$ Kon+ept kontrole je iri od ovo!aF on se
odnosi na de facto kontrolu koja& iako se ne nalai u okviru akona& jeste "airana na
mo!u-nosti neki# li+a da vre vlast i nametnu svoju volju dru!imaP3E4Q$
Prema lanu ?C stav E 6opunsko! protokola I& /visoke strane u!ovomi+e i strane u suko"u
tre"a da naloe svakom komandantu kome je ponato da -e nje!ovi potinjeni ili dru!a li+a
pod nje!ovom kontrolom ivriti povredu Konven+ija 111 ovo! protokola da predume mjere
koje su potre"ne da se sprijei takva povreda& a ako je povreda Konven+ija 111 ovo!
protokola ivrena& da pokrenu dis+iplinski ili krivini postupak protiv ivrila+a$/
8lanovi ?> i ?C 6opunsko! protokola 1 odnose se na mentalni element$ %dred"e ovi#
lanova uspostavljaju prin+ip su"ordina+ije i ramatraju koje mjere nadreeni moraju
predueti$ 6akle& nadreeni moraju sprijeiti injenje loina od strane svoji# podreeni#
ukoliko naju da -e se oni do!oditi 111 su u toku& a takode moraju da predumu i kanene
mjere u +ilju kanjavanja poinila+a loina& ukoliko naju ili "i tre"alo da naju da su se
do!odili$ Kako nadreeni to da uiniU 0ekada je aista teko sprovesti kanjavanje na
*rontu&
pose"no dok je oruani suko" u toku$ Ponekad& jednostavno& nita ne moe da se uini$
0ekada je jedina mo!u-a mjera pritvaranje optueno! i nje!ovo raoruavanje ili neto
slino$ Ali& "ilo ta da se ini& mora se svesti na dis+iplinske iVili kanene mjere koje su
dovoljne da u datom trenutku prekinu dalje in+idente iVili poslue kao dis+iplinski primjer
ostalim vojni+ima$ /6oktrina komandne od!ovornosti a#tijeva od komandanta da
predume
sve mo!u-e mjere u datim okolnostima& a ne sve mo!u-e akonom predvidene mjere$ %vo
o"aveno ukljuuje su"jektivi pristup& asnovan na analii svi# okolnosti u datom trenutku i&
takode& lini# oso"ina komandanta/ $
, lanu C stav 1 Statuta 18TH odredena je krivina od!ovornost li+a koje je
planiralo& ini+iralo& naredilo& ivrilo ili na dru!i nain pomo!lo ili uestvovalo u planiranju&
pripremi ili ivrenju loina& i to teke povrede 5enevski# konven+ije i 14@4$ !odine i
krenje akona i o"iaja ratovanja& loina i !eno+ida i loina protiv ovjenosti$ %vdje je
kao o"lik vinosti predviden umiljaj i tu nema nie! spomo!$ , lanu C stav E ovo! statuta
odredena je komandna od!ovornost koja je de*inisana tako da ako su navedeni loini "ili
uinjeni od strane potinjeno!& ne-e oslo"oditi nje!ovo! pretpostavljeno! krivine
od!ovornosti& ako je nao (eventualni umiljaj) ili je mo!ao da na da je taj potinjeni imao
vee sa ivrenjem takve radnje ili ju je ivrio& a pretpostavljeni je propustio neop#odne i
raumne mjere da sprijei ivrenje takve radnje ili !a "o! nji# kani$ Prema tome& po
lanu
C stav E Statuta I8TH krivina od!ovornost po osnovu komandne od!ovornoWii postoji kada
je pretpostavljeni: (a) nao da potinjeni ima vee sa ivrenjem navedeni# loine& (")
kada
je mo!ao da na da potinjeni ima vee sa tim loinima& a pretpostavljeni je i u jednom i u
dru!om sluaju propustio da predume neop#odne raumne mjere da sprijei ivrenje
takvi#
radnji i (+) propustio da "o! ti# radnji kani nji#ove ivrio+e$ Prema tome& mo!u-i o"li+i
vinosti po osnovu lana C stav E su umiljaj ' ne#at& to& dru!im rijeima& nai da tv$
komandna od!ovomost poiva na prin+ipima krivine od!ovornosti po osnovu su"jektivne
od!ovornosti& i to po osnovu umiljaja i ne#ata3?4$
.naaj +itirani# odred"i je u tome to -e one& u "itnom& "iti osnova a od!ovaraju-e
EA
odred"e koje su o ovom institutu sadrane u Rimskom statutu I88$ , prvom dijelu&
?B
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
!ovore-i o ravoju meunarodno! materijalno! krivino! prava& ve- smo imali ila!anje o
odred"ama
288 Sjjjj88` D<`t"na komandne odgovomosti, op. cit., str. 27
za teskT "Ca `` " alazUa -
polozaj.ma komandanata
org.yu/html_ lat/ propisi_ konvendje htot" P (Komandna odgovomost, http://www.
tuzilastvorz.
statuta tri"unala u Da!u i Arui veanim a komandnu od!ovornost& "o! e!a -emo na
ovom mjestu !ovoriti samo o odred"ama koje su o tome sadrane u Rimskom statutu$ Pri
tome& ne-emo davati svoje vrijednosne sudove o pojedinim ijeenjima& naroito onim
veanim a mo!u-nost ne#atne krivine od!ovornosti pretpostavljeni#$ ,mjesto to!a
upu-ujemo na miljenje pro*$ Stojanovi-a u kojem je inio ar!umentovane kritike veane
uopte a institut komandne od!ovornostiP3@BQ$
Takode& prije ne!o to preemo na iia!anje o odred"ama Rimsko! statuta veanim a
komandnu od!ovornost& smatramo potre"nim ukaati kako se one ne odnose na one
situa+ije u kojima je pretpostavljeni svojim potinjenim naredio ivrenje krivini# djela& jer
je u toj situa+iji jasno da se pretpostavljeni smatra ivrio+em takvi# krivini# djela$ 6akle&
pretpostavljeni tada od!ovara kao ivrila+& jer je lanom 3A stav E taka (") Rimsko!
statuta propisano daje li+e krivino od!ovorno i podiijee kani a krivino djelo i
nadlenosti I88 ako naredi ivrenje krivino! djela koje se do!odi ili pokuaP3@1Q$
Prema lanu 3? stav 1 taka (a) Statuta& /pored dru!i# osnova krivine od!ovornosti prema
ovom statutu a krivina djela i nadlenosti Suda: (a) vojni apovjednik ili li+e koje stvamo
djeluje kao vojni apovjednik& krivino je od!ovomo a krivina djela i nadlenosti Suda
koje su poinile sna!e pod nje!ovom stvarnom komandom i nadorom& odnosno stvarnom
vla-u ato to nisu propisno kontrolisali te sna!e/$
%vakvom odred"om Statuta stvoren je prostor a krivino !onjenje i o!laavanje krivim ne
samo oni# li+a koja u vojnoj strukturi *ormalno imaju status vojni# apovjednika& ve- i
svako! li+a koje *ormalno'pravno nema takav status ako je ono& u konkretnom sluaju&
stvamo komandovalo sna!ama iji pripadni+i su uinili neki od loina i nadlenosti I88$
%d!ovomost ovi# li+a& kako vidimo& postoji "o! proputanja propisnog kontrolisanja svoji#
snaga& to nai da je neop#odno pret#odno postojanje odreene pravne dunosti injenja
sadrane u od!ovaraju-im "lanketnim propisimaP3@3Q$ %va od!ovornost -e postojati:
X ako su vojni apovjednik ili ii+e koje stvamo djeluje u tom svojstvu nali ili su& usijed
okolnosti u to vrijeme& tre"ali da naju da nji#ove sna!e ivravaju ili -e ivriti krivina
djela$ %vakvom *ormula+ijom data je mo!u-nost da se ova li+a o!lase krivim a neko od
navedeni# krivini# djela i ako su postupala ne#atnim o"likom vinosti& s o"irom na onaj
dio *ormula+ije u kojem se kae da su /tre(ali "nati da nji#ove sna!e ivravaju ili -e ivriti
krivina djela/$ 0o& u vei sa ovom mo!u-no-u sasvim opravdano se ukauje i na pro"lem
koji moe nastati u onim na+ionalnim krivinim akonodavstvima koja ne propisuju
mo!u-nost krivine od!ovornosti po osnovu ne#ata a ratne i dru!e loine$ 0aime& u vei
sa lanom 3? stav 1 Rimsko! statuta ukauje se kako /$$$ostaje injeni+a da je na planu
krivnje dolo do raskoraka imeu meunarodno! i na+ionalni# krivini# prava$$$/& te da to
/moe stvoriti teko-e u primjeni naela komplementarnosti& jer je mo!u-e da na+ionalni
sudovi
oslo"ode optu"e apovjednike& a da Sud o+ijeni da kod te drave postoji nedostatak volje
a krivino !onjenje/P3@EQ& to u krajnjem a posljedi+u moe imati to da I88 preume
takav siuajF
' ako vojni apovjednik ili li+e koje stvamo djeluje u tom svojstvu nisu predueii sve
potre"ne i raumne mjereP3@@Q u svojoj mo-i da sprijee ili su"iju ivrenje neko! od
navedeni# krivini# djela ili da predmetni sluaj& kada se ve- do!odio& predaju nadlenim
or!anima radi istra!e i !onjenja$
?1
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
E>
.a raliku od ove od!ovornosti& kod koje je primat& kako smo ukaali& dat na proputanje
komandanata da kontroliu svoje snage& Statut u taki (") lana 3? propisuje krivinu
od!ovornost +ivilni# apovjednika a krivina djela i nadlenosti I88 koja su ivrili
njimapodreena lica& ako nisu propisno nadirali ta njima podreena ii+a$ 6akle& kao i u
pret#odnom siuaju& Statut stvara pravni osnov a krivinu od!ovornost pretpostavljeni# (u
koju kate!oriju u ovom sluaju& kako se navodi& /$$$ulae eini+i politiki# stranaka& dravni
slu"eni+i i poslovni ijudi$$$/P3@AQ) po osnovu neinjenja kao o"lika ivrenja krivino! djela&
s tom ralikom to se ovdje ta od!ovornost uspostavija ne "o! nepreduimanja duno!
nadora nad sna!ama& ve- "o! nepreduimanja nadora nad pojedin+ima pod svojom
stvamom vla-u i nadorom$ Kod ovo! o"lika od!ovornosti potre"no je na!lasiti da +ivilni
apovjednik& osim po osnovu umiljaja& moe od!ovarati jo samo a svjesni ne#at& dok je
a od!ovornost vojni# komandanata dovoljan i nesvjesni ne#atP3@>Q$ ."o! to!a se istie da
/dok je krivnja vojni# apovjednika kon+ipirana ire pa ju je onda i lake dokaati& krivnja
+ivilni# apovjednika je suena i tee ju je dokaati/& pri emu se ukauje i na raliku koja
se o!leda u tome da /+ivilni apovjednik od!ovara samo a radnje koje nje!ovi podreeni
podumu u vei s nji#ovom djelatno-u& a raiiku od vojni# apovjednika koji od!ovaraju
a sva djela svi# li+a nad kojima imaju *aktinu vlast/P3@CQ$ , ovom sluaju a od!ovomost
je takode neop#odno postojanje odredene pravne dunosti injenja& to proiiiai i
o"avee ovi# li+a iraene rijeima /ato to nisu propisno nadirali podredene/$ 6o ove
od!ovornosti prema Statutu moe do-i:
' ako je nadredeno li+e naio ili svjesno prene"re!lo o"avjetenja koja su jasno ukaivala
da podreeni ivravaju ili -e ivriti neko od krivini# djela i nadlenosti I88F
' ako se ta krivina djela tiu radnji koje spadaju u djeiokru! stvame od!ovomosti i
nadora nadreeno!$ %vo je osnov koje!& kako vidimo& nema kada je rije o krivinoj
od!ovornosti komandanata u sluaju nji#ovo! proputanja vrenja kontrole nad sna!ama
pod svojom komandomF
' ako nadreeno li+e nije preduelo sve potre"ne i raumne mjere u svojoj mo-i da sprijei
ili su"ije ivrenje ti# djela ili da& kad su djela ve- u2injena& stvar preda nadlenim
or!anima radi istra!e i !onjenja$
Institut komandne od!ovornosti propisan je i u K.<iD& u lanu 1?B stav 3$ Prema toj
odred"i& /injeni+a da je neko od krivini# djela i l$ 1C1'1CA i l$ 1CC'1C4 ovo! akona
uinjeno od strane podreeno!& ne oslo"aa njemu nadreeno li+e krivine od!ovomosti
ukoliko je to nadreeno li+e nalo ili je moglo "nati (na kuriv) da se nje!ov podreeni
sprema uiniti takvo djelo ili da je ve- uinio takvo djelo& a nadreeno li+e je propustilo da
predume nune i raumne mjere da sprijei ivrenje krivino! djela& odnosno da uinila+
to! djela "ude kanjen$/ I +itirane odred"e se jasno vidi da se ovaj institut krivine
od!ovornosti moe primijeniti samo u sluaju tano odredeni# krivini# djela& a to su ista
ona krivina djela kod koji# se nji#ov uinila+ prema ovom akonu moe poivati da i# je
uinio po nared"i vlade ili pretpostavljeno! (vidi nae ila!anje pod ?$3$@$)P3@?Q$
X - KRIVICNE SANKCI1E
0a osnovu komparativno! pre!leda statuta meunarodni# ad oc krivini# tri"unala& kao i
Rimsko! statuta I88& moe se akljuiti da je kana jedina krivina sank+ija koju je do sada
ponavalo medunarodno materijalno krivino pravoP3@4Q$
, sluaju tri"unala u 0im"er!u i Tokiju to su "ile smrtna kana i kana atvora (ova dru!a
je mo!la "iti doivotna i vremenski o!raniena)& pri emu je i a jednu i a dru!u vrstu
kani vailo pravilo da i# tri"unali iriu kada nadu da je to pravedno (lan 3? Statuta
0irn"erko! tri"unala& odnosno lan 1> Tri"unala u Tokiju)$ Prema lanu 3? Statuta
0im"erko! tri"unala& taj tri"unal je imao pravo da optuenom li+u irekne i sporednu
kanu& koja se sastojaia u oduimanju svake ukradene stvari& u kom sluaju se tako
odueta imovina predavala Kontrolnom savjetu a 0jemaku$ %vaj savjet je& prema lanu
34 Statuta 0im"erko! tri"unala& idavao nared"u a ivrenje ireene kane& te je&
prema istoj odred"i& imao pravo da u po!ledu ireene kane tu kanu smanji ili je na dru!i
nain imijeni& ali ne i da je pove-a$ , sluaju Tri"unala u Tokiju isto pravo je& prema lanu
?3
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
1C Statuta to! tri"unala& imao vr#ovni komandant saveniki# sna!a$
Prema lanu 3@ Statuta I8TH:
/1$ Kana koju irekne pretresno vije-e o!raniava se na kanu atvora$ Prilikom
EC
odmjeravanja kane pretresno vije-e ima-e u vidu optu praksu iri+anja atvorski# kani
na sudovima "ive 9u!oslavije$
3$ Prilikom iri+anja kani& pretresna vije-a uimaju u o"ir *aktore poput teine krivino!
djela i lini# prilika osueno! li+a$
E$ , kanu atvora pretresna vije-a mo!u narediti vra-anje pravnim vlasni+ima imovine i
imovinske koristi pri"avljene krivinim postupanjem& ukljuuju-i i kada je do to!a dolo
sredstvima prinude$/
I ove odred"e Statuta se vidi da I8TH moe iri+ati kane atvora& kao i vra-anje
imovinske koristi pri"avljene krivinim djelom$ Istina& Statut samo uopteno propisuje da
I8TH moe iri+ati kanu atvora& ali ne odreduje njen opti minimum& odnosno maksimum&
niti to ini kod pojedini# krivini# djela i nadlenosti I8TH$ , vei s tim pitanjem& od
vanosti je Pravilo 1B1 Pravilnika o postupku i dokaima I8TH$ Prema toj odred"i& /(A) Ii+e
o!laeno krivim moe "iti osueno na kanu atvora& ukljuuju-i i doivotnu kanu
atvora$/ 6akle& ovim pravilnikom data je mo!u-nost I8TH da irie i kanu doivotno!
atvora& pri emu ni tim propisom nisu odreeni opti minimum i maksimum kane atvora$
2lan 1B1 pomenuto! pravilnika od vanosti je i "o! to!a to u svom dru!om dijelu sadri
odred"e o odmjeravanju kane li+u koje je o!laeno krivim& kao i o uraunavanju pritvora u
ireenu kanu$ Te odred"e sadrane su u stavovima (<) i (8)& koji !lase:
/(<) Prilikom odmjeravanja kane pretresno vije-e uima u o"ir *aktore spomenute u lanu
3@ (3) Statuta& kao i *aktore kao to su:
(i) sve oteavaju-e okolnostiF
(ii) sve olakavaju-e okolnosti& ukljuuju-i i naajnu saradnju osueno! s tuio+em prije
ili poslije iri+anja presudeF
(iii) opta praksa iri+anja atvorski# kani na sudovima "ive 9u!oslavijeF
(iv) koliko je osueni idrao od "ilo koje kane koju je sud "ilo koje drave irekao a isto
djelo& kao to je spomenuto u lanu 1B (E) StatutaP3ABQF
(8) %suenom -e se uraunati eventualno vrijeme koje je proveo u pritvoru ekaju-i na
predaju Meunarodnom sudu ili ekaju-i na suenje ili al"eni postupak/$
,poredivanjem ovo! lana Pravilnika sa lanom 3@ stav 1 Statuta proiilai da I8TH& i
prema jednom i prema dru!om propisu& pri iri+anju kani uima u o"ir optu praksu
iri+anja atvorski# kani od strane sudova sa teritorije "ive 9u!oslavije$ , narednim
redovima inije-emo dva primjera i prakse I8TH koji !ovore o tome kako su nje!ova
vije-a protumaila pomenute odred"e$ , predmetu .uci i ostali 5al"eno vije-e je u odlu+i
od 3B$ *e"ruara 3BB1$ !odine reklo da pomenuta praksa /$$$ne o"aveuje Pretresno vije-e
da postupa prema toj praksiF to Pretresno vije-e o"aveuje samo na to da tu praksu uima
u o"ir/P3A1Q$
, predmetu =elisi al"eno vije-e je u odlu+i od A$ jula 3BB1$ !odine u "itnom ponovilo
navedeni stav rekavi:
/%pta praksa prua opte upute i ne o"aveuje Pretresno vije-e da postupa tano onako
kako "i postupio neki sud u "ivoj 9u!oslaviji$ 0a primjer& ak i da opta praksa jeste
drukija& to ne "i onemo!u-ilo iri+anje kane doivotno! atvoraF a fortiori& ona ne "i
predstavljala prepreku iri+anju kane od @B !odina atvora/$P3A3Q
Kada je rije o Statutu I8TR& moe se re-i da i on (u lanu 3E) sadri identine odred"e
kao to su one propisane u lanu 3@ Statuta I8TR$ Ralika je samo u tome to je u stavu 1
(dru!a reeni+a) lana 3E to! statuta propisano da pretresna vije-a prilikom odmjeravanja
kane vode rauna o optoj praksi u po!ledu atvorski# kani u sudovima Ruande$
%dred"e o krivinim sank+ijama koje moe ire-i I88 propisane su u lanu CC Rimsko!
statuta$ Prema tom lanu& I88 moe ire-i kanu atvora u odreenom trajanju koje ne
moe "iti due od EB !odina$ Pored ove& I88 moe ire-i i kanu doivotno! atvora u
?E
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
sluajevima u kojima njeno iri+anje opravdavaju iuetna teina krivino! djela i line
okolnosti optueno! li+a$ Statut& dakle& ne propisuje opti minimum kane atvora& ali se u
teoriji istie da /$$$i pravila da se ona irie na pune !odine& proiiai da ona ne moe "iti
kra-a od jedne !odine/P3AEQ$
Pored atvorske kane& I88 moe naloiti novanu kanu& kao i trajno oduimanje pri#oda&
imovine i do"ara koji su neposredno ili posredno pri"avljeni ivrenjem krivino! djela$
Kada I88 irekne mjeru oduimanja imovinske koristi& time se ne dira u prava ii+a koja su u
E?
po!ledu te imovine postupala u do"roj vjeri ((ona fide). 0ovanu kanu I88 moe ire-i
kao !iavnu kanu ili kao sporednu kanu u kanu atvora$ 6a li -e je ire-i kao sporednu
kanu& avisi od pro+jene I88 da li je atvorska kana u konkretnom sluaju dovoljna$ %vo
proiilai i lana 1@> stav 1 Pravilnika o postupku i dokaivanju I88$ Prema tom lanu
Pravilnika& prilikom odluivanja o iri+anju ove kane I88 uima u o"ir da li je i u kojoj
mjeri lina imovinska korist "ila po"uda a krivino djelo& a kod odluivanja o njenoj visini
(stav 3 isto! lana) uimaju se u o"ir prourokovana teta i povrede& kao i sramjerna
korist koju je uinila+ stekao ivrenjem krivino! djela$ Pravilnik ne pre+iira maksimalni
inos novane kane& ve- umjesto to!a sadri odred"u prema kojoj ukupan inos novane
kane /ne moe da premai CA odsto vrijednosti utvrdivi# do"ara& likvidni# ili ostvarivi#& te
imovine osudeno! li+a poslije od"itka od!ovaraju-e! inosa koji "i pokrio *inansijske
potre"e osudeno! li+a i li+a koje on idrava/$
, lanu C? stav 1 Statuta propisana su pravila o odmjeravanju atvorske kane$ %vim
stavom je samo propisano da prilikom odmjeravanja ove kane sud uima u o"ir teinu
krivino! djela i line okolnosti optueno!$ 6akle& ova odred"a Statuta je dosta tura& ali su&
a raliku od nje& lanom 1@A Pravilnika o postupku i dokaivanju 188 ova pitanja detaljnije
uredena$ Tim lanom Pravilnika (stav 1) I88 je o"avean da prilikom odluivanja o kani
ume u o"ir sljede-e: (1) da kana odraava stepen krivi+e osueno! li+aF (3) sve
oteavaju-e i olakavaju-e okolnosti koje su veane a uinio+a i krivino djeloF (E)
ramjere urokovane tete& pose"no one nanijete rtvama i nji#ovim porodi+amaF (@)
prirodu neakonito! ponaanja i sredstva kori-ena a ivrenje krivino! djelaF (A) stepen
ue-a osueno! li+a& stepen nje!ove namjere& nje!ov urast& o"raovanje& so+ijalne i
materijalne uslove i (>) okolnosti naina& vremena i mjesta ivrenja krivino! djela$
;idimo da I88& imedu ostalo!& tre"a ueti u o"ir i olakavaju-e i oteavaju-e okolnosti
koje se mo!u onaiti kao redovne olakavaju-e& odnosno redovne oteavaju-e okolnosti$
Meutim& a raliku od nji#& stavom 3 isto! lana Pravilnika I88 je o"avean da ume u
o"ir i pose"ne olakavaju-e& odnosno pose"ne oteavaju-e okolnosti$ Pose"ne
olakavaju-e okolnosti su: "itno smanjena uraunljivost& prinuda i ponaanje osueno! li+a
poslije djela& ukljuuju-i napore to! li+a da nadoknadi tetu rtvama i nje!ova saradnja sa
I88$ Pose"ne oteavaju-e okolnosti su: ranija osuivanost optueno! a krivina djela i
nadlenosti I88 ili a djela sline prirode& loupotre"a vlasti ili slu"eno! poloaja&
ivrenje krivino! djela kada je rtva "ila pose"no neati-ena& pose"no svirepo ivrenje
krivino! djela ili postojanje ve-e! "roja rtava i ivrenje krivino! djela i ma koje po"ude
diskrimina+ijske prirode$
2lan C? stav E Rimsko! statuta predvia apsorp+iju i kumula+iju kao naine na koje se
uinio+u moe ire-i kana a krivina djela u sti+aju$ Takav akljuak proiilai i injeni+e
da je ovom odred"om Statuta propisano da I88 u takvom sluaju najprije irie kanu a
svako krivino djelo& a onda ukupnu kanu$ Pri tome& ukupna kana ne smije "iti manja od
najve-e pojedinane ireene kane niti dua od EB !odina atvora$ 0aravno& ona&
o"jektivno& ne moe "iti dua ni od doivotne atvorske kane$ ;rijeme koje je po nalo!u
I88 provedeno u pritvoru se& prema stavu 3 isto! lana Statuta& uraunava u ireenu
atvorsku kanu$
8lan 11B Statuta daje pravo I88 da nakon iri+anja atvorske kane preispita mo!u-nost
njeno! smanjenja$ To I88 moe uiniti kada je osueno li+e idralo dvije tre-ine kane&
odnosno 3A !odina u sluaju kada mu je ireena kana doivotno! atvora$ Pri
odluivanju o ovom pitanju& I88 moe smanjiti kanu ako nade da u konkretnom sluaju
?@
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
postoji neki od sljede-i# ralo!a:
' rana i stalna spremnost osueno! da sarauje sa I88 u istra!ama i krivinom !onjenjuF
' do"rovoljna pomo- osueno! u ivrenju presuda i nalo!a Suda u dru!im predmetima&
a naroito nje!ova pomo- u pronalaenju do"ara koja podlijeu naloima o novanoj kani&
trajnom oduimanju ili repara+ijama koji mo!u posluiti u korist rtvama krivino! djelaF
' dru!e injeni+e kojima se utvruje jasna i naajna promjena okolnosti dovoljna da
opravda smanjenje kane osuenom$
XI - NEZ ASTARIVOST MEUNARODNIH KRIVICNIH D1ELA
Pro"iem astare medunarodni# loina pojavio se u areni pravni# pitanja s meunarodnim
impiika+ijama apravo u toku 14>@$ !odine& a povodom najprije iraene namjere& a kasnije
E4
i *ormalne odluke vlade SR 0jemake da ne predume nikakve ini+ijative u prav+u da se
akonskim putem sprijei nastupanje astare !onjenja a na+istike ratne loineP3A@Q$
Imaju-i u vidu prirodu i opasnost krivini# djela i nadlenosti I88& raumijivo je to je
lanom 34 Rimsko! statuta propisano da loini i nadlenosti to! suda ne
astarijevajuP3AAQ$ To je u skladu i sa Konven+ijom o neastarivosti ratni# ioina i loina
protiv ovjenosti i 14>?$ !odineP3A>Q$ 0avedena odred"a Statuta tre"a se tumaiti tako
da nai kako neastarivost krivino! !onjenja& tako i neastarivost ivrenja kani
ireeni# a navedena krivina djela$ 0o& kako smo rekli i u prvom dijelu rada& ovu odred"u
tre"a dovoditi u veu sa lanom 11 Statuta& prema kojoj se neastarivost krivino! !onjenja
odnosi samo na navedene loine uinjene nakon to je Statut stupio na sna!u$ ;rijeme
stupanja na sna!u Statuta u odnosu na dravu koja mu je pristupila nakon 1$ jula 3BB3$
!odine& rauna se od trenutka kada je Statut stupio na sna!u u odnosu na tu dravu$
K.<iD u lanu 14 propisuje neastarivost krivino! !onjenja i ivrenja kani ireeni# a
krivina djela !eno+ida& loina protiv ovjenosti i ratni# loina$ Pored to!a& istom
odred"om je propisano da neastarivost ne nastupa ni a dru!a krivina djela a koja po
meunarodnom pravu neastarivost ne moe nastupiti$
T r e c i i o MEUNARODNA KRIVICNA D1ELA
Meunarodna krivina djela su postup+i ili propusti koji se univeralno pri#vataju kao
krivini& a iaivaju toliko o"iljnu medunarodnu a"rinutost da ne mo!u ostati unutar
iriite nadlenosti drave u kojoj je uinjeno krivino djeloEBC$ , uvodnom dijelu ovo! rada
ve- smo rekli da se meunarodna krivina djela mo!u podijeliti na ona u uem i irem
smislu (vidi nae ila!anje o pojmu meunarodno! materijalno! krivino! prava ' in fine). ,
teoriji se u medunarodna krivina djela u uem smislu u"rajaju !eno+id& loini protiv
ovjenosti& ratni loini& te loini protiv mira (a!resija)& dok dru!u !rupu ine "rojna dru!a
krivina djelaP3ACQ$ , ovom dijeiu rada !ovori-emo o meunarodnim krivinim djelima u
uem smisiu& i to tako to -e nae ila!anje o !eno+idu& loinima protiv ovjenosti i
ratnim loinima "iti veano a od!ovaraju-e odred"e i Rimsko! statuta I88& dok -emo u
vei sa a!resijom& s o"irom na to da njena o"iljeja pomenutim statutom jo nisu
odreena& !ovoriti samo o od!ovaraju-im ijeenjima koja su o tome sadrana u Statutu
tri"unala u 0im"er!u i Tokiju& te u Reolu+iji =eneralne skuptine ,jedinjeni# na+ija "roj
EE1@'::I: od 1@$ de+em"ra 14C@$ !odine$
Krivina djela !eno+ida i loina protiv ovjenosti u "itnom su na isti nain odredena i u
K.<iD& "o! e!a o njima u ovom dijelu ne-emo pose"no !ovoriti$ , vei sa krivinim
djelom loina protiv ovjenosti tre"a re-i da ono predstavlja novinu u krivinom
akonodavstvu <iD koje se kao takvo mora propisati& s o"irom na injeni+u da je <iD
rati*ikovala Rimski statut I88& ime je preuela o"aveu propisivanja ovo! krivino! djela$
.a raliku od ovi# krivini# djela& radnje ivrenja krivino! djela ratni# loina u K.<iD
nisu propisane u jednom lanu& kao u sluaju Rimsko! statuta& ve- u nekoliko lanova
akona& tako da u doma-em akonodavstvu postoji vie ovi# krivini# djela$P3A?Q To je
raio! "o! koje! -emo na od!ovaraju-em mjestu u vei sa tim loinima najprije inijeti
rjeenja sadrana u Rimskom statutu& a atim i u doma-em krivinom akonodavstvu$
I- GENOCID
=eno+id se& s o"irom na nje!ov sadraj& svojstvo pasivno! su"jekta i prije sve!a
?A
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
su"jektivnu komponentu ' !eno+idnu (unitavaku) namjeru kod uinio+a& esto onaava
kao /loin nad loinima/ ili najtei& tv$ /kapitalni ioin/P3A4Q$ Medunarodnopravni osnov
postojanja ovo! krivino! djela nalai se u Konven+iji ,jedinjeni# na+ija o spreavanju i
kanjavanju loina !eno+ida& koju je usvojila =eneralna skuptina ,jedinjeni# na+ija
Reolu+ijom "roj 3>B A (III) od 4$ de+em"ra 14@?$ !odine$ 0o& sam termin !eno+id nastao
je neto ranije& kada je poljski teoretiar Ra*ael Iemkin (&apael 6emkin)& pod utiskom
loina na+istike 0jemake u 6ru!om svjetskom ratu& skovao ovaj termin$ ,inio je to tako
to je !rku rije genos (rod& pleme) i latinsku rije occidere (u"iti) spojio u jednu te je tako
napravio do tada novi termin& termin !eno+idaP3>BQ$
2lanom II Konven+ije o spreavanju i kanjavanju ioina !eno+ida ovaj pojam odreden je
na sljede-i nain:
/, ovoj konven+iji !eno+id nai "ilo koje od sljede-i# djela uinjeni# s namjerom da se
potpuno ili djelimino uniti jedna na+ionalna& etnika& rasna ili vjerska !rupa:
@B
(a) u"istvo lanova !rupeF
(") nanoenje teke tjelesne ili duevne povrede lanovima !rupeF
(+) namjerno podvr!avanje !rupe takvim uslovima ivota smiljenim da dovedu do njeno!
potpuno! ili djelimino! unitenjaF
(d) nametanje takvi# mjera kojima se eli sprijeiti radanje u okviru !rupeF
(e) prisilno premjetanje dje+e i jedne !rupe u dru!u$/
8itiranom odred"om Konven+ije pruena je meunarodnopravna atita odreenim
ljudskim kolektivitetima a to su& kako vidimo& na+ionalna& etnika& rasna i vjerska !rupa$
6akle& Konven+ijom nisu o"u#va-ene dru!e Ijudske !rupe& poput politiki# ili kultumi#$ ,
vei sa naenjem pojmova nacionalna, etnika, rasna ili vjerska !rupa ,itticaisaree se
poiva na odiuku I8TR u predmetu 3ka4esu u kojoj su ti pojmovi protumaeni na sljede-i
nain$
'acionalna grupa je skup pojedina+a koji imaju istu pravnu veu asnovanu na
ajednikom dravljanstvu$
5tnika grupa je ona !rupa iji lanovi dijeie isti jeik i kulturu& pri emu !rupa na taj nain
moe "iti identi*ikovana kako od njeni# lanova tako i od dru!i# li+a koji joj ne pripadaju&
ukljuuju-i i li+e koje je ivrilo !eno+id$
&asna grupa se& prema ovom s#vatanju& ralikuje od dru!i# takvi# !rupa po nasljednim
*iikim +rtama koje se esto identi*ikuju !eo!ra*skim podrujem& neavisno od jeiki#&
kuiturni#& na+ionalni# ili reli!ijski# iniia+a$
0ajad& vjerska grupa je !rupa pojedina+a koji dijele istu vjeru& ispovijedanje vjere&
odnosno o"avljanja molitve& kao i ajednika reii!ijska vjerovanjaP3>1Q$
Prema ianu III Konven+ije& kanjivim se smatraju ne samo radnje ivrenja !eno+ida&
odreene na navedeni nain& ne!o i avjera da se ivri !eno+id& neposredno i javno
podstrekavanje na ivrenje !eno+ida& pokuaj nje!ovo! ivrenja& kao i sauesnitvo u
!eno+idu$ <ilo koja od ovi# radnji moe "iti uinjena kako u ratu tako i a vrijeme mira& to
jasno proiilai i lana I Konven+ije$
Konven+ija u lanu I; odreuje kanjivost svi# li+a koja uine !eno+id ili predumu neku od
radnji odreeni# u njenom lanu III& "e o"ira na to to se u konkretnom sluaju moe
raditi o dravnim *imk+ionerima ili o"inim pojedin+ima$ =eno+id i dru!a djela odreena u
lanu III Konven+ije nisu prepreka a ekstradi+iju nji#ovi# uinila+a& jer se ne smatraju
politikim krivinim djelima$ S tim u vei& animljivo je ukaati na injeni+u da ovom
konven+ijom nije predviena neastarivost krivino! !onjenja uinila+a !eno+ida$ 0o&
neastarivost ovo! krivino! djela (krivino! !onjenja i ivrenja kane) predviena je u
Konven+iji o neastarivosti ratni# loina i loina protiv ovjenosti i 14>?$ !odine$ ,
lanu 1 te konven+ije odredeno je da se& pored ratni# loina& neastarivost ne primjenjuje i
na /loine protiv ovjenosti poinjene u ratu ili miru& kako su ti loini de*inisani u Statutu
Meunarodno! vojno! tri"unala u 0irn"er!u od ?$ av!usta 14@A i potvreni u Reolu+iji
=eneralne skuptine ,jedinjeni# na+ija "roj E (I) od 1E$ *e"ruara 14@>& te u Reolu+iji "roj
4A (I) od 11$ de+em"ra 14@>$ !odine& protjerivanje oruanim napadom ili okupa+ijom&
?>
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
radnje koje proiilae i poiitike apart#ejdaP3>3Q& kao i "loin genocida de*misan u
Konven+iji i 14@?$ o spreavanju i kanjavanju loina !eno+ida& ak i kada takvi akti ne
predstavljaju krenje akona emlje u kojoj su poinjeni/P3>EQ$
0ajad& tre"a ista-i da je lanom ;III Konven+ije o spreavanju i kanjavanju loina
!eno+ida odredeno da svaka drava njena lani+a moe a#tijevati od nadleni# or!ana
,jedinjeni# na+ija da predumu& u skladu sa Poveljom ,jedinjeni# na+ija& mjere koje
smatraju prikladnim a spreavanje i kanjavanje djela !eno+ida ili djela odreeni# lanom
III Konven+ijeP3>@Q$
<itan elemenat u pojmu !eno+ida prema navedenoj konven+iji je i namjera uinio+a ovo!
djela$ %na je u vei sa nje!ovim radnjama ivrenja to! djela& koje uinila+ preduima radi
to!a da u potpunosti ili djelimino uniti neku od ati-eni# !rupa$ 0o& s o"irom da je ovaj
su"jektivni elemenat na strani uinio+a "itan elemenat i u pojmu krivino! djela !eno+ida
propisano! u Rimskom statutu I88& to -emo o njemu neto vie re-i nakon to iloimo
nain na koji je to djelo odreeno u ovom statutu$
Prema lanu > Statuta& /a svr#u ovo! statuta pod !eno+idom se podraumijeva svako od
navedeni# djela uinjeni# u namjeri potpuno! ili djelimino! unitenja jedne na+ionalne&
@1
etnike& rasne ili vjerske !rupe kao takveP3>AQ:
(a) u"istvo lanova !rupeF
(") teka povreda tjelesne ili duevne +jelovitosti pripadnika !rupeF
(+) namjerno podvr!avanje !rupe ivotnim uslovima smiljenim da dovedu do njeno!
potpuno! ili djelimino! unitenjaF
(d) mjere uperene na spreavanje raanja unutar !rupeF
(e) prinudno premjetanje dje+e i jedne !rupe u dru!u$/
, %"iljejima krivini# djela koja su u Rimski statut predstavljaju ivor prava koji se odnosi
na djelovanje I88& daju se odreena dodatna o"iljeja predvideni# radnji i ponaanja u
samom Rimskom statutu u odnosu na o"iike ivrenja !eno+ida$
Prema %"iljejima krivini# djela (u taku "))& nanoenje teki# tjelesni# povreda ili
prourokovanje teki# duevni# patnji& postoji kada su kumuiativno ispunjeni sljede-i uslovi:
(1) uinila+ je u odnosu na jedno ili vie li+a prourokovao teku tjelesnu povredu ili teku
duevnu "olF (3) to li+e ili ta li+a su pripadni+i odreene na+ionaine& etnike& rasne ili
vjerske !rupeF (E) uinila+ je imao namjeru da tu na+ionalnu& etniku& rasnu ili vjersku !rupu
kao takvu uniti& u potpunosti iii djeliminoF (@) ponaanje uinio+a se do!odilo u kontekstu
jasno! (oi!ledno!) o"ras+a slino! ponaanja (slini# radnji) usmjereno! protiv te !rupe ili
se radilo o ponaanju koje je samo po se"i mo!lo prourokovati unitenje !rupe$
Prema %"iljejima krivini# djela (u taku +))& da "i se radilo o namjernom podvr!avanju
!rupe takvim ivotnim uslovima koji -e sraunato dovesti do njeno! potpuno! ili djelimino!
unitenja& potre"no je kumulativno ispunjenje sljede-i# uslova: (1) uiniia+ je jedno ili vie
li+a podvr!ao odreenim ivotnim uslovimaF (3) to li+e ili ta li+a su pripadni+i odredene
na+ionalne& etnike& rasne ili vjerske !rupeF (E) uiniia+ je imao namjeru da u potpunosti ili
djelimino tu na+ionalnu& etniku& rasnu ili vjersku !rupu kao takvu unitiF (@) ivotni uslovi
su "ili sraunato tako projektovani da prourokuju potpuno ili djelimino *iiko$ unitenje te
!rupeF (A) ponaanje uinio+a se do!odilo u kontekstu jasno! (oi!ledno!) o"ras+a slino!
ponaanja upravljeno! protiv te !rupe ili je "ilo u pitanju ponaanje koje je samo po se"i
mo!lo prourokovati takva unitenja$ 6a ii se radi o takvim ivotnim uslovima koji -e
sraunato dovesti do potpuno! ili djelimino! unitenja odreene !rupe& *aktiko je pitanje$
To moe da "ude nepreduimanje mjera atite u vrijeme #aranja neke teke epidemije&
namjerno i!ladnjavanje pripadnika !rupe& primoravanje da ive u krajnje nedravim
uslovima i slP3>>Q$
0a osnovu %"iljeja krivini# djela (u taku d))& preduimanje mjera usmjereni# na
spreavanje raanja dje+e unutar !rupe& postoji ukoliko su kumulativno ispunjeni sljede-i
uslovi: (1) uinila+ je jednom ili vie li+a nametnuo odreene mjere& odnosno prema njima
i# primijenioF (3) to li+e ili ta li+a pripadaju odredenoj na+ionainoj& etnikoj& rasnoj ili vjerskoj
!rupiF (E) uinila+ je imao namjeru da tu na+ionalnu& etniku& rasnu ili vjersku !rupu u +jelini
?C
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
ili djeiimino uniti kao takvuF (@) +ilj nametnuti# mjera je "io da se sprijei raanje u okviru
te !rupeF (A) ponaanje uino+a se do!odilo u kontekstu jasno! (oi!ledno!) o"ras+a
slino! ponaanja usmjereno! protiv te !rupe ili se radilo o ponaanju koje samo po se"i
mo!lo prourokovati takvo unitenje$
Prema %"iljejima krivini# djela (u taku e))& prinudno premjetanje dje+e postoji ako su
ispunjeni sljede-i kumulativni uslovi: (1) uiniia+ je prisilno premjetao jedno ili vie li+aF (3)
to li+e ili ta li+a pripadaju odreenoj na+ionalnoj& etnikoj& rasnoj ili vjerskoj !rupiF (E)
uinila+ je imao namjeru da tu na+ionainu& etniku& rasnu ili vjersku !rupu kao takvu uniti u
potpunosti ili djeiiminoF (@) dolo je do pre"a+ivanja (trans*er) i jedne !rupe u dru!uF (A)
li+e ili li+a koja su pre"a+ivana nisu imala navreni# 1A !odinaF (>) uinila+ je nao ili je
morao nati da je to li+e ili da su ta li+a& oso"e mlae od 1? !odinaF (C) ponaanje se
do!odilo u kontekstu jasno! (oi!ledno!) o"ras+a slino! ponaanja usmjereno! protiv te
!rupe ili je to "ilo ponaanje koje je samo po se"i "ilo po!odno da prourokuje takvo
unitenje$
, samim %"iljejima krivini# djela dato je i pose"no o"janjenje u odnosu na posljednje
o"iljeje u svaku !eno+idnu radnju& koje se rutinski u neimijenjenom o"liku ponavlja i& u
stvari& predstavlja posljednji kumulativno *ormulisan uslov a postojanje odreene
!eno+idne aktivnosti& ukoiiko su pret#odno ispunjeni svi ostali traeni usloviP3>CQ$
Statut& dakle& ovo krivino djelo odreuje na nain na koji je to uinjeno i u Konven+iji o
@3
spreavanju i kanjavanju loina !eno+ida$ I ovdje je& kako smo rekli& namjera uinio+a
"itan elemenat "i-a krivino! djela !eno+ida$ Radi se o elementu koji je svojstven samo
ovom krivinom djelu& po emu se ono ralikuje od ostali# krivini# djela i nadlenosti I88$
Imaju-i u vidu taj eiemenat& ivrila+ ovo! krivino! djela moe "iti kako ii+e koje je
neposredno predueio neku od alternativno propisani# radnji ivrenja& tako i li+e
(pretpostavljeni) koje je idalo nared"u a ivrenje ovo! djela$ I u jednom i u dru!om
sluaju "itna je namjera ivrio+a& "e koje nema ovo! krivino! djela$
S o"irom na to da se radi o tv$ namjemom krivinom djelu& a krivinu od!ovornost
nje!ovo! uinio+a neop#odno je utvrditi postojanje direktno! umiljaja$ To se moe uiniti
ne samo na osnovu to!a to je uinila+ prije preduimanja neke od radnji ivrenja
ver"alno iraavao svoju namjeru da potpuno ili djelimino uniti neku od ati-eni# !rupa&
ve- i na osnovu sami# nje!ovi# radnji i posljedi+a koje su usljed nji# nastupiie$ Kada je rije
o namjeri kao su"jektivnom elementu ovo! krivino! djela& u teoriji se& u vei sa onim
o"likom komandne od!ovornosti koji se u osnovi svodi na proputanje pretpostavljeno!&
ukauje da je proirivanje te od!ovornosti i na !eno+id nepri#vatljivo /$$$"o! prirode ovo!
krivino! djela kod koje! je su"jektivni elemenat pose"no iraen$ %"aveno postojanje
!eno+idne namjere kod uinio+a ovo! krivino! djela nespojivo je sa mo!u-no-u da
pretpostavljeni kod komandne od!ovornosti od!ovara i a nesvjesni ne#at$/P3>?Q 0a slina
ramiljanja nailaimo i kod Kaseea koji u vei sa ovim pitanjem kae:
/0ajad& valja spomenuti i jedan stav o mens rea kao eiementu !eno+ida$ Prema jednom
nje!ovom astupniku& Statut I88 /i!leda da dovoljava da se K!eno+id moe ivriti i sa
manjim nivoom mens rea od vrlo visoko! a#tjeva a postojanje umiljaja o kome je "ilo
rijei& i to "o! to!a to /predvia (u lanu 3?& o komandnoj od!ovornosti) od!ovornost
vojni# apovednika a !eno+id nji#ovi# potinjeni# ak i onda ako nisu imali realna
sananja o tome da se vri$ Tome se moe pri!ovoriti ato to "i to mo!io "iti ispravno
samo ako je pretpostavljeni nao da se sprema vrenje !eno+ida ili da je on ve- u toku& ali
namjerno (na kuriv) ne preduima nita da "i !a predupredio ili austavio$ Rtavie&
pretpostavljeni "i se u tom siuaju mo!ao smatrati a saivrio+a ili "ar a podstrekaa ili
poma!aa$$$Pretpostavljeni se ne "i mo!ao okriviti a !eno+id (kao saivrila+ ili
sauesnik) ako ne kani podreene koji su vrili !eno+id& niti ako ' iako je imao
o"avjetenja koja "i mu omo!u-ila da akljui da se vre pripreme a !eno+id ili da je
moda ve- ivren ' kre-i svoju od!ovornost pretpostavljeno!& ne predume potre"ne
mjere$$$, takvim sluajevima pretpostavljeni "i mo!ao "iti kriv a neko dru!o djelo:
namjemo apostavljanje dunosti ili ne#at$ I to!a slijedi da u takvim sluajevima ne "i "ilo
??
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
ispravno tvrditi da je od!ovoran a !eno+id ' mada u nii su"jektivni element ne!o to je
pose"an umiljaj /E3Y
%vo krivino djelo se& imaju-i u vidu mo!u-e radnje nje!ovo! ivrenja& u pravilu vri
preduimanjem vie radnji ivrenja$ Meutim& ono se moe uiniti i preduimanjem jedne
radnje i u odnosu na jedno li+e& pod uslovom da je to uinjeno u namjeri koju Statut trai a
postojanje ovo! krivino! djela$ =eno+id se smatra dovrenim preduimanjem neke od
radnji ivrenja& pri emu nije "itno to uinila+ nije ostvario svoju namjeru$
Pasivni su"jekat ovo! krivino! djela nije pojedina+ pripadnik !rupe& ne!o ati-ena !rupa$
, vei s tim naajno je pitanje kako u konkretnom siuaju tumaiti onaj dio +itirane
odred"e koji !lasi /$$$u namjeri potpunog ili djeliminog unitenja$$$/ ati-ene !rupe$ ,
teoriji se& s tim u vei& ukauje da ove rijei imaju naenje unitenja naajno! dijela !rupe
posmatrano i kvantitativno! ili kvalitativno! aspekta$ 0aime& uinila+ mora imati namjeru
da uniti naajan dio popula+ije ati-ene !rupe (dakle& u kvantitativnom po!ledu) ili& pak&
da uniti odreene dijelove te !rupe kao to su njene politike voe& vjerske vode ili
intelektual+i (u ovom sluaju "i "io naajan kvalitativni aspekt)$ Sto!a se ukauje da ova
namjera uinio+a moe imati dva o"lika: jedan od nji# se iraava u elji uinio+a da uniti
veiiki "roj pripadnika ati-ene !rupe& dok se dru!i iraava u nje!ovoj elji da uniti
o!ranieni "roj lanova te !rupe koje "ira "o! mo!u-e! uti+aja nji#ovo! unitenja na
opstanak ati-ene !rupe kao takve$
<i-e ovo! krivino! djela u "itnom je na isti nain odreeno i u K.<iD (lan 1C1)$ 9edina
ralika je u tome to je u "i-u krivino! djela odreenom u ovom akonu kao radnja
ivrenja iriito propisano i naredenje a ivrenje neke od radnji ovo! krivino! djela$
@E
n - ZLOCINIPROTIV COV1ECNOSTI
.loini protiv ovjenosti& kao pose"na kate!orija u meunarodnom krivinom pravu& prvi
put se pominju u Statutu Meunarodno! vojno! suda a suenje najtei# ratni# loina+a
koji je "io dodat Iondonskom sporaumu i av!usta 14@A$ !odineP3>4Q$ , nje!ovom lanu
> odreene su vrste loina "o! koji# -e najteim ratnim loin+ima "iti sueno$ To su
/loini protiv mira/& /ratni loini/ i /loini protiv ovjenosti/$ , stavu E isto! lana data je
prva de*ini+ija loina protiv ovjenosti koja je kasnije& sa nekim imjenama preueta u
Statutu Tri"unala u Tokiju i u .akonu "roj 1B saveniko! Kontrolno! savjeta a 0jemaku
i 14@A$ !odineP3CBQ$
/.loinima protiv ovjenosti se napadaju neka od vrijednosti koje su karakteristine a
ovjeanstvo kao +jelinu& odnosno one koje se moraju smatrati opteumanim
vrijednostima271]. 0a ravoj kon+ep+ije o loinu protiv ovjenosti su presudno uti+ale
ideje o osnovnim ljudskim pravima& pri emu je tradi+ionalno meunarodno pravo ravijalo
raliite doktrine i institu+ije diajnirane da tite spe+i*ine !rupe ljudi: ro"ove& manjine&
odreene prirodne popula+ije& stran+e& rtve masovno! nasilja& uesnike u ratu itd$& dok je
a modemo #umanitamo pravo karakteristino da polai od postavke da kako drave& tako i
medunarodna ajedni+a& imaju dunost da atite ljudska prava$/P3C3Q
Sama pojava pojma loina protiv ovjenosti se veuje a 141A$ !odinu i sluaj masovno!
u"ijana 9ermena u %tomanskom +arstvu$ 0akon to! do!adaja& vlade Gran+uske& <ritanije i
Rusije su& 3?$ maja 141A$ !odine& kao reak+iju na ovaj loin& o"javile deklara+iju u kojoj su
;isokoj porti o"javili da -e /a loine Turske protiv ovjeanstva i +ivilia+ije/ smatrati
od!ovomim lanove %tomanske vlade i nji#ove a!ente koji su uestvovali u masakru
9ermenaP3CEQ$
Posiije Prvo! svjetsko! rata& Spe+ijaina komisija predloila je u svom ivjetaju mirovnoj
kon*eren+iji u ;ersaju da se ustanovi meunarodni krivini tri"unal ija "i se nadlenost
proirila i na /krenja prava ovjenosti/$ %vaj prijedlo!& meutim& nije naiao na do"ar
prijem predstavnika SA6'a& jer /ne postoje utvreni i univeralni standardi ovjenosti/$
%vaj stav predstavnika SA6'a -e u"ro "iti promijenjen ve- tokom i nakon 6ru!o!
svjetsko! rata kada se dolo do akljuka da mno!i loini koje su 0ijem+i i nji#ovi
saveni+i uiniii tokom rata nisu& do tada& "ili a"ranjeni poitivnim meunarodnim pravom$
?4
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
,pravo "o! ti# ralo!a& Iondonskim sporaumom je *ormiran 0im"erki tri"unalP3C@Q$ ,
Statutu ovo! tri"unala utvrdeno je da tri"unal tre"a da sudi i li+ima koja su kriva a loine
protiv ovjenostiP3CAQ$ Tom priiikom ioini protiv ovjenosti su de*inisani kao: /u"istvo&
istre"ljenje& poro"ijavanje& deporta+ija i ostaia neovjena djela ivrena protiv "ilo ko!
+ivilno! stanovnitva& prije ili a vrijeme trajanja rata ili pro!anjanje na politikoj& rasnoj ili
vjerskoj osnovi& koji su uinjeni ili su u vei s ivrenjem "ilo koje! loina koji spada u
nadlenost Tri"unala (loin protiv mira ili ratni loin) "e o"ira da li se time vre ili ne
vre povrede akona emlje !de su loini ivreni$/ , praksi se ovakav pristup pokaao
loim& jer se kao neop#odan element a uspostavljanje nadlenosti 0irn"erko! tri"unala
a#tijevalo da je loin protiv ovjenosti uinjen u ivrenju ili u vei sa ivrenjem loina
protiv mira ili ratni# ioina& to je dalje dovelo do to!a da se ivrio+i loina protiv
ovjenosti mo!li !oniti i kanjavati samo ukoliko je to krivino djelo vreno u vei sa ratom
ili neakonitom a!resijom$ Krajnja posljedi+a ovakvo! odreivanja pojma loina protiv
ovjenosti pred 0im"erkim tri"unalom je utvrivanje od!ovornosti a 1@ li+a& a ratne
loine i loin protiv ovjenosti& dok je samo u dva sluaja Tri"unal ustanovio
od!ovornost li+a samo a loin protiv ovjenosti& mada je i u ta dva sluaja dolo do
raliito! tumaenja u en!leskom i *ran+uskom tekstu presudeP3C>Q$
."o! ovakvi# iskustava i prakse 0irn"erko! tri"unala& doio je do promjena u
medunarodnom pravu& pa je tako =eneralna skuptina ,jedinjeni# na+ija& 1E$ *e"ruara
14@>$ !odine& usvojila Reolu+iju "roj E kojom je preporueno iruenje i kanjavanje li+a
koja su optuena a loine predviene u Statutu 0im"erko! tri"unala& odnosno i li+a
optuena a loin protiv ovjenosti$ 0akon ove Reolu+ije& =eneralna skuptina ,0'a je&
11$ de+em"ra 14@>$ !odine& usvojila Reolu+iju kojom su potvrdena naela Statuta
0irn"erko! tri"unala i presude tri"unala$ Pojam loina protiv ovjenosti& kao
samostalno! delikta& potvren je u meunarodnom pravu i kasnijim meunarodnim
u!ovorima& kao to su: Konven+ija o !eno+idu i 14@?& Konven+ija o neastarijevanju ratni#
@@
loina i loina protiv ovjenosti (14>?) i Konven+ija o apart#ejdu (14CE)$ %va evolu+ija
instituta loina protiv ovjenosti je danas artikulisana i od!ovaraju-im odred"ama statuta
I8TH (144E) i I8TR (144@)& kao i odred"ama Rimsko! statuta I88 (144?)$
6anas je pojam loina protiv ovjenosti u meunarodnom pravu iroko de*inisan i
o"u#vata sljede-e elemente: (1) loin protiv ovjenosti mora "iti djelo ijim injenjem se
vri naroito teko krenje ljudsko! dostojanstva i poniavanje jedno! ili vie ljudski# "i-aF
(3) loin protiv ovjenosti mora "iti djelo koje nije iolovani ili sporadini do!adaj& ve-
predstavlja dio politike neke vlade ili mora predstavljati iroku ili sistematsku praksu vrenja
loina koja se tolerie& prata ili na nju pristaje neka vlada ili *aktika vlast na odreenoj
teritorijiF (E) loin protiv ovjenosti mora "iti vrenje djela koje je a"ranjeno
meunarodnim pravom i koje s#odno tome mora "iti kanjenoF (@) rtve loina protiv
ovjenosti mo!u "iti +ivili ili& ako je djelo uinjeno u toku oruano! suko"a& li+a koja ne
uestvuju& odnosno vie ne uestvuju u oruanim neprijateljstvima $
, samoj praksi& kada se !ovori o kanjavanju li+a koja su uinila loin protiv ovjenosti&
kao naj"itniji i neop#odni element "i-a ovo! krivino! djela istie se sistematska priroda
ovo! ratno! loina& odnosno uslov da je krenje ljudski# prava iraito teko i da ne
predstavlja sporadian do!adaj ve- je deo ire loinake politike$ ,jedno& ovaj su"jektivni
element loina protiv ovjenosti je osnovna distink+ija po kojoj se loin protiv ovjenosti
ralikuje od ratno! loina& iako je esto nain ivrenja djela isti$ 0ajvanija oso"ina
loina protiv ovjenosti jeste da su dio iroke ili sistemske prakse loina& to o"ino
nai da i# sprovodi vlast$ .ato su uinio+i ovi# teki# krivini# djela naje-e pripadni+i
dravno! aparata ' vojske ili poli+ije ili neke oruane !rupe$
%dred"e o ovom medunarodnom krivinom djelu sadrane su u lanu C Rimsko! statuta$
%ne su veoma opime& s o"irom na to da sadre svojevrstan spisak radnji ivrenja ovo!
krivino! djela i pojanjenje naenja upotrije"ljeni# iraa& to je sluaj i sa K.<iD (lan
1C3) koji te radnje i naenje upotrije"ljeni# iraa& u "itnom& odreduje na nain na koji je to
uinjeno i u Rimskom statutu$ Imaju-i u vidu o"imnost ti# radnji ivrenja& najprije -emo re-i
4B
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
neto o onome to predstavlja svojevrsni preduslov a postojanje ovo! krivino! djela&
nakon e!a -emo iloiti i radnje nje!ovo! ivrenja& te naenje iraa koji su
upotrije"ljeni u nje!ovoj konstruk+iji$
6akle& da "i neka od navedeni# radnji mo!la "iti kvali*ikovana kao loin protiv ovjenosti
neop#odno je da su preduete kao dio rasprostranjenog ili sistematskog napada koji je
uperen prema "ilo kojem +ivilnom stanovnitvu& u" "nanje uinio+a o takvom napadu$ Kako
vidimo& a postojanje ovo! krivino! djela neop#odna su dva veoma "itna elementa$ 9edan
od nji#& koji se u teoriji naiva i +entralnim& /$$$jeste da se odreene radnje u okviru nje!a
vre sistematski& planski i masovno/P3CCQ& a dru!i je nanje uinio+a o takvom napadu$ ,
vei sa tim nanjem& ukauje se kako nije neop#odno da uinila+ na o samoj kriminalnoj
politi+i ili planu kojim su osmiljeni ovi rasprostranjeni iii sistematski napadiP3C?Q& ve- da
ima nanje da su nje!ove radnje ivrenja dio ti# napada na +ivilno stanovnitvo i u skladu
sa tom politikom& odnosno planom$ <e takvo! nanja na strani uinio+a& ne moe postojati
nje!ova krivina od!ovornost a ovo krivino djelo& ve- se moe raditi o od!ovornosti a
neko dru!o krivino djeloP3C4Q (npr$ krivino djelo u"istva& silovanja i dr$)$ Imaju-i u vidu da
se trai nanje o napadu& svakako da se psi#iki odnos uinio+a prema djelu moe o!ledati
u direktnom umiljaju& mada Kasee istie da taj odnos moe "iti i u o"liku eventualno!
umiljajaP3?BQ$
Kada je rije o ovom nanju uinio+a& neop#odno je ukaati da se& pri tome& od nje!a ne
a#tijeva postojanje namjere a unitenjem neke na+ionalne& etnike& rasne ili vjerske
!rupe$ Po tome se loin protiv ovjenosti ralikuje od krivino! djela !eno+ida$ Meutim&
pripadnost pasivno! su"jekta nekoj !rupi od naaja je a postojanje ovo! krivino! djela u
sluaju radnje pro!ona "ilo koje preponatljive !rupe ili ajedni+e$ Kako "i se loin protiv
ovjenosti ralikovao od dru!i# krivini# djela& odnosno da "i ovo krivino djelo /$$$do"ilo
karakter medunarodno! krivino! djela& potre"no je i to da se ono vri u sudjelovanje ili
tolerisanje od strane drave ili neke politike or!ania+ije& tj$ or!ania+ije koja de facto ili
de iure ima poiitiku mo-/P3?1Q$
Pasivni su"jekt ovo! krivino! djela su pripadni+i "iio koje! +ivilno! stanovnitva& pri emu
napadni o"jekt& kako -emo vidjeti& mo!u "iti ne samo na+ionalne& rasne& etnike i vjerske
@A
!rupe& ne!o i i dru!e !rupe (kao to su politike ili kulturne !rupe)& to se moe uoiti kod
radnje ivrenja koja se sastoji u pro!onu "ilo koje preponatljive !rupe ili ajedni+e$
, postojanje naprijed navedeni# uslova loinom protiv ovjenosti smatraju se sljede-e
radnje ivrenja:
' u"istvoF
' istre"ljenjeF
' poro"ljavanjeF
' deporta+ijaP3?3Q ili prisilno premjetanje stanovnitvaF
' atoenje ili dru!o teko lienje *iike slo"ode kojim se naruavaju temeijna pravila
medunarodno! pravaF
' muenjeF
' siiovanje& seksualno ropstvo& prisilna prostitu+ija& inuena trudno-a& prisilna sterilia+ija
iii svaki dru!i o"lik seksualno! nasilja siine teineF
' pro!on "ilo koje preponatljive !rupe ili ajedni+e na politikoj, rasnoj, nacionalnoj,
etnikoj, kulturnoj, vjerskoj, polnoj osnovi ili na dru!oj osnovi koja je opteprinata kao
nedopustiva sa!lasno meunarodnom pravu$ %vaj o"lik ivrenja moe postojati u vei sa
svakom dru!om radnjom ivrenja ovo! krivino! djela ili u vei sa svakim dru!im krivinim
djelom i nadlenosti I88F
' prisilan nestanak li+aF
' loin apart#ejdaF
' dru!a neovjena djela sline prirode kojima se namjemo iaivaju teka stradanja ili
o"iljne tjeiesne povrede iii povrede mentalno! dravlja$ Kako vidimo& ovaj posljednji o"iik
ostavija mo!u-nost I88 da i dru!e radnje ivrenja& koje se ne mo!u podvesti pod neku od
41
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
navedeni# radnji& okvaii*ikuje kao ovo krivino djelo& ako su njome ispunjeni navedeni opti
uslovi& te ako su njome iavana teka stradanja iii o"iljne tjeiesne ili duevne povrede
rtve$
Imaju-i u vidu mnotvo upotrije"ljeni# iraa& Statut u lanu C stav 3 daje sljede-e
pojanjenje nji#ovo! naenja:
;napad uperen protiv (ilo kog civilnog stanovnitvcfE "nai ponaanje koje o(uvata
viestruko i"vrenje neke od navedeni radnji protiv civilnog stanovnitva. )ri tome je (itno
da je to ponaanje u skladu sa dravnom ili organi"acijskom politikom da se i"vri takav
napad ili u cilju pomaganja toj politici0
;istre(ljenje/ ukljuuje namjemo nametanje ivotni# uslova& ukljuuju-i onemo!u-avanje
pristupa #rani i lijekovima& sraunato na dovoenje do unitenja dijela stanovnitvaF
;poro(ljavanje; nai primjenu neko! ili svi# ovia-enja veani# a pravo svojine nad li+em
i ukljuuje primjenu takve vlasti u tr!ovini li+ima& pose"no enama i dje+omF
udeportacija ili prisilno premjetanje stanovnitvcfE nai inueno preseljenje +iviino!
stanovnitva protjerivanjem ili dru!im vrstama prinude i podruja !dje su ta li+a akonito
prisutna& a da a to ne postoji osnov prema meunarodnom pravu$ Takav osnov& na primjer&
postoji u lanu @4 2etvrte enevske konven+ije o atiti !raanski# li+a a vrijeme rata$
Prema stavu 3 to! lana& okupiraju-a sila moe da pristupi potpunoj ili djeliminoj
evakua+iji odreene okupirane o"lasti ako to a#tijevaju "e"jednost stanovnitva ili
imperativni vojni raioi$ %va evakua+ija moe da se ivri preseljenjem ati-eni# li+a
samo u unutranjost okupirane teritorije& osim u sluaju materijalne nemo!u-nosti$ I prema
lanu 1C stav 1 6opunsko! protokola II u 5enevske konven+ije& moe se narediti
premjetanje +ivilno! stanovnitva ukoliko to a#tijevaju raloi "e"jednosti to!
stanovnitva ili imperativni vojni raloiF
;muenje/ nai namjemo nanoenje teko! tjelesno! ili duevno! "ola ili patnje li+u koje
je pod nadorom ili pod kontrolom okrivljeno!& s tim to muenje ne ukljuuje "ol ili patnju
koji su samo posljedi+a akonite kane& njoj pripadaju ili je prateF
;i"nuena trudnoa; nai protivakonito atoenje ene koja je atrudnila pod prinudom& u
namjeri da se utie na etniki sastav stanovnitva ili ivre dru!e teke povrede
meunarodno! prava$ Pri tome se ova de*ini+ija ni na koji nain ne-e tumaiti tako da utie
na na+ionalne akone veane a trudno-u$ To "i& na primjer& mo!lo naiti da ne-e
postojati ova radnja ivrenja ako se eni ne dovoljava prekid trudno-e ato to je u
poodmakloj *ai trudno-e ' "o! e!a "i njen prekid mo!ao "iti opasan po ivot trudni+e$
@>
%vdje& dakle& tre"a imati u vidu da na+ionalni akon kojim se ureuje pitanje prekida
trudno-e& vode-i rauna o atiti dravlja i ivota trudni+e& dovoljava prekid trudno-e samo
do njeno! odredeno! stadijuma jer "i& u protivnom& prekid trudno-e mo!ao otetiti dravlje
ene ili "iti *atalan po njen ivot$ 6odue& ako je isto li+e prije to!a do ovakvo! stadijuma
trudno-e prinudilo enu da odrava trudno-u& ne "i se& nakon to nastupi ovaj stadijum&
mo!lo poivati na to da je u toj *ai "ilo opasno po dravlje ili ivot ene prekidati trudno-uF
;progon; nai namjerno i teko oduimanje temeljni# prava usljed istovjetnosti !rupe ili
ajedni+e suprotno meunarodnom pravuF
;"loin apartejdE nai neovjena djela koja su po karakteru slina radnjama ivrenja
loina protiv ovjenosti& a uinjena su u kontekstu institu+ionaliovano! reima
sistemsko! u!njetavanja i prevlasti jedne rasne !rupe nad dru!om rasnom !rupom ili
!rupama& u namjeri da se taj reim odriP3?EQF
;prisilan nestanak lica; nai lienje slo"ode& pritvor ili otmi+u ii+a od strane ili sa
ovlaenjem, podrkom ili preutnim pristankom dravne ili politike organi"acije& u
od"ijanje da se takvo lienje slo"ode prina ili da se daju o"avjetenja o sud"ini ili
"oravitu ti# li+a u riamjeri da im se a dui vremenski period uskrati pravna atita$
m-RATNIZLOCINI
E$1$ Ratni loini propisani u Rimskom statutu
Kao i kod loina protiv ovjenosti& Rimski statut I88 u lanu ? sadri veoma opsean
43
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
spisak mo!u-i# radnji ivrenja ovo! krivino! djela& s tim to je taj spisak jo dui u
poredenju sa onim odredenim kod krivino! djela loina protiv ovjenosti$ To je posljedi+a
injeni+e da Statut ove radnje ne radvaja u pose"na krivina djela$ Pri tome& tre"a imati u
vidu da se neke od nji# mo!u predueti samo u meunarodnom oruanom suko"u& dok se
dru!e radnje mo!u uiniti u unutranjem oruanom suko"u& a kod neki# radnji nije "itno da
li su uinjene u meunarodnom ili unutranjem oruanom suko"u$ ."o! to!a je potre"no
pret#odno u najkra-em podsjetiti na pravnu raliku imeu ovi# pojmova$
, klasinom ratnom pravu pod ratom se smatra oruani suko" dvije ili vie suvereni#
drava& jer se prema tom s#vatanju rat posmatra &&$$$kao osnovni atri"ut suverenosti i pravo
na rat pripadalo je samo suverenim dravama/P3?@Q$ .a raliku od ovo! pojma& unutranji
oruani suko"i /$$$odi!ravaju se unutar jedne dravne teritorije& imeu anta!onistiki#
!rupa& dravljana te iste drave$ To se& po pravilu& deava kada se na elu emlje nae
vlada nemo-na da kontrolie situa+iju i usmjeri politike pro+ese u prav+u mirolju"ivo!
ijeenja spora/P3?AQ$ , sluaju unutranji# oruani# suko"a potre"no je ralikovati
!raanski rat od o"ine po"une$ 6a li se neki unutranji oruani suko" moe podvesti pod
jedan ili dru!i pojam& avisi& kako se istie& od kriterijuma kao to su /$$$intenitet oruani#
ak+ija i o"im an!aovani# sna!a& a atim trajanje ak+ija i nji#ov teritorijalni opse!/P3?>Q$ ,
vei sa ovim s#vatanjem& tre"a imati u vidu odred"u lana ? stav 3 taka (*) Rimsko!
statuta prema kojoj se odred"e take (e) isto! lana (dru!e o"iljne povrede akona i
o"iaja rata u oruanim suko"ima nemedunarodno! karaktera) primjenjuju na oruane
suko"e na teritoriji drave kada doe do dueg oruano! suko"a imeu vladini# or!ana i
organi"ovani oruani# !rupa ili imeu takvi# !rupa$
0avedene ralike neop#odno je imati u vidu s o"irom na to da se odred"e lana ?
Rimsko! statuta odnose na rat i unutranje oruane suko"e tipa !raanski# ratova$ Kada
"udemo ila!ali pojedine odred"e ovo! lana& vidje-emo da se u nekim iriito propisuje da
se one ne primjenjuju na unutranje nemire i napetosti& kao to su neredi& iolovane i
sporadine nasilne radnje ili dru!a slina djela$ S tim u vei& takoe tre"a imati u vidu
odred"u stava E ovo! lana prema kojoj& u sluaju unutranje! oruano! suko"a& nita ne
utie na od!ovomost vlada da odravaju ili uspostavljaju red i mir u dravi ili da "rane
jedinstvo i teritorijalnu +jelovitost drave svim akonitim sredstvima$
Prema stavu 1 lana ? Rimsko! statuta& I88 je nadlean a ratne loine& a pose(no kada
su ti "loini poinjeni kao dio plana ili politike ili kao dio masovnog i"vrenja ti "loina. %va
odred"a& dakle& uspostavlja nadlenost I88 a sve ratne loine ali su oni& kako se
ukauje& /$$$od naaja a Sud& prije sve!a& onda kada su uinjeni kao dio plana ili politike
ili su dio masovno! vrenja takvi# krivini# djela/P3?CQ$
Statut& u vei s tim& ratne loine najprije de*mie kao teke povrede 5enevski# konven+ija
od 13$ av!usta 14@4$ !odine& a to su sljede-e konven+ije:
@C
' Konven+ija a po"oljanje poloaja ranjenika i "olesnika u oruanim sna!ama u ratu (I
5enevska konven+ija)F
' Konven+ija a po"oljanje poloaja ranjenika& "olesnika i "rodolomnika oruani# sna!a
na moru (II 5enevska konven+ija)F
' Konven+ija o postupanju sa ratnim aro"ljeni+ima (III 5enevska konven+ija)F
' Konven+ija o atiti !raanski# li+a a vrijeme rata (I; 5enevska konven+ija)$
Tekim povredama ovi# konven+ija smatra se svaka od navedeni# radnji ivrenja&
kada je uinjena protiv li+a ili imovine koje tite odred"e neke od navedeni# konven+ija$
Rije je o sljede-im radnjama:
' #otimino u"ijanjeF
' muenje ili neovjeno postupanje& ukljuuju-i "ioloke opiteF
' #otimino iaivanje velike patnje ili o"iljne tjelesne povrede ili naruavanja dravljaF
' velika raaranja i prisvajanje imovine& koji nisu opravdani vojnom nudom i sprovode se
neakonito i o"ijesno
' prisiljavanje ratno! aro"ljenika ili dru!o! ati-eno! li+a da slui u sna!ama
neprijateljske sileF
4E
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
' #otimino liavanje ratno! aro"ljenika ili dru!o! ati-eno! li+a prava na pravian i
uredan sudski postupakF
' protivakonita deporta+ija ili preseljenje ili protivakonita intema+ija$ , vei sa ovom
radnjom ivrenja& tre"a re-i da deporta+ija onaava radnju premjetanja ati-eni# li+a
sa teritorije drave u kojoj akonito ive na teritoriju neke dru!e drave& dok intema+ija
onaava radnju premjetanja ti# li+a unutar iste drave$ %va inkrimina+ija je ivrena u
skladu sa lanom @A stav 1 2etvrte enevske konven+ije& prema kojem se ati-ena li+a ne
mo!u premjetati u dravu koja nije lani+a te konven+ije& a deporta+ija na teritoriju drave
lani+e ove konven+ije moe se& prema stavu 3 isto! lana& ivriti samo nakon to se sila
koja dri ta li+a uvjerila da sila na iju teritoriju i# namjerava deportovati eli i da je u stanju
primjenjivati tu konven+iju$ Prema lanu @3 2etvrte enevske konven+ije& interniranje ili
upu-ivanje na prinudni "oravak ati-eni# li+a moe se narediti samo ako to apsolutno
a#tijeva "e"jednost sile u ijoj vlasti se ta li+a nalae& kao i kada ova li+a atrae da "udu
do"rovoljno intemirana& pod uslovom da to nji#ov lini poloaj a#tijevaF
' uimanje tala+a$
Pored krenja pomenuti# 5enevski# konven+ija& Statut a sluaj meunarodni# oruani#
suko"a inkriminie i radnje ivrenja koje predstavljaju dm!e teke povrede akona i
o"iaja koji vae u tim suko"ima$ Spisak ovi# radnji je najdui u lanu ? Statuta$ Rije je o
sljede-im radnjama ivrenja:
' namjemo usmjeravanje napada na +ivilno stanovnitvo kao takvo ili na pojedine +ivile
koji ne uestvuju u neprijateljstvima neposrednoF
' namjemo usmjeravanje napada na +ivilne o"jekte& odnosno o"jekte koji nisu vojni
+iljeviF
' namjemo usmjeravanje napada na oso"lje& postrojenja& materijal& jedini+e ili voila koji
uestvuju u #umanitamoj pomo-i ili mirovnoj misiji u skladu sa Poveljom ,jedinjeni# na+ija&
sve dok imaju pravo na atitu koja se prua +iviiima ili +ivilnim o"jektima& sa!lasno
meunarodnom pravu oruano! suko"aF
' namjeran napad u nanje da -e takav napad "iti popra-en !u"itkom ivota ili
povredama +ivila ili ote-enjem +ivilni# o"jekata ili -e prourokovati rasprostranjenu&
du!oronu i teku tetu prirodnoj okolini& koji "i "ili oi!ledno pretjerani u odnosu na
predvienu konkretnu i neposrednu ukupnu vojnu prednostF
' napad ili !aanje ma kojim sredstvima !radova& sela& stanita ili !rada koji se ne "rane
i nisu vojni +iljeviF
' u"ijanje ili ranjavanje "or+a koji se predao poloivi oruje ili vie nema sredstava a
od"ranuF
' nepropisna upotre"a astave primirja& astave ili vojni# onaka i uni*orme neprijatelja ili
,jedinjeni# na+ija& kao i karakteristini# o"iljeja 5enevski# konven+ija& koja dovodi do
smrti ili o"iljne line povredeF
' neposredno ili posredno preseljavanje dijelova +ivilno! stanovnitva okupa+ione sile na
teritoriju koju je okupirala ili deporta+ija ili preseljavanje ukupno! ili dijelova stanovnitva
@?
okupirane teritorije unutar ili van te teritorijeF
' namjemo usmjeravanje napada na !rade namijenjene vjerskoj& o"raovnoj&
umjetnikoj& naunoj ili do"rotvomoj svrsi& istorijske spomenike& "olni+e i mjesta !dje se
sakupljaju "olesni+i i ranjeni+i& ukoliko ne predstavljaju vojne +iljeveF
' podvr!avanje li+a u vlasti protivnike strane *iikom saka-enju ili medi+inskim ili
naunim opitima ma koje vrste& koji nisu opravdani medi+inskim& u"nim ili "olnikim
lijeenjem to! li+a niti se sprovode u nje!ovom interesu& a koja urokuju smrt ili o"iljno
u!roavaju dravlje to! li+aF
' podmuklo u"ijanje ili ranjavanje pojedina+a koji pripadaju neprijateljskoj dravi iii
armijiF
' ijavljivljanje da ne-e "iti miiostiF
' unitavanje ili apljenu imovine neprijatelja& osim ako ratna nuda apsolutno ne a#tijeva
to unitavanje ili apljenuF
4@
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
' ijavljivljanje da se prava i djelovanje dravijana neprijateljske strane ukidaju&
suspenduju ili ne pri#vataju u postup+ima pred sudomF
' prisiljavanje dravljana neprijateijske strane da uestvuju u ratnim dejstvima uperenim
protiv nji#ove sopstvene emlje& ak i ako su ta li+a prije poetka rata "iii u slu"i ara-ene
straneF
' pljakanje !radova ili mjesta ak i kada su aueti u juriuF
' upotre"u otrova ili otrovno! orujaF
' upotre"u a!uljivi#& otrovni# ili dru!i# !asova i svi# slini# tenosti& materijala ili
napravaF
' upotre"u metaka koji se lako nadimaju ili spljo-uju u ljudskom tijelu& kao to su me+i sa
tvrdim omotaem koji ne pokriva potpuno je!ro metka ili ima usjekeF
' upotre"u oruja& projektila& materijaia i naina ratovanja koji po svojoj prirodi iaivaju
pretjerane povrede ili nepotre"nu patnju ili ne prave raliku& ime se kri meunarodno
pravo oruano! suko"a& ukoliko su takva oruja& projektili& materijali i nain ratovanja
predmet sveo"u#vatne a"rane i ukljueni su u prilo! ovo! statuta putem imjena i dopuna
u skladu sa od!ovaraju-im odred"ama i l$ 131 i 13EF
' povrede lino! dostojanstva& a pose"no poniavaju-e i omalovaavaju-e postupanjeF
' silovanje& seksualno ropstvo& prinudna prostitu+ija& prisilna trudno-a& prinudna
sterilia+ija ili svaki dru!i o"lik seksualno! nasilja koji predstavlja teku povredu 5enevski#
konven+ijaF
' kori-enje prisustva +ivila iii dru!o! ati-eno! li+a da "i odreene take& podruja ili
vojne sna!e do"ili imunitet od vojni# dejstavaF
' namjemo usmjeravanje napada na !rade& materijai& dravstvene ekipe i transporte& kao
i na oso"lje koje koristi karakteristina o"iljeja 5enevski# konven+ija& sa!lasno
meunarodnom pravuF
' namjemo i!ladnjivanje +iviia kao metoda ratovanja ime se +ivili liavaju predmeta
neop#odni# a opstanak& ukljuuju-i #otimino spreavanje dopreme pomo-i kako
predviaju 5enevske konven+ijeF
' re!rutovanje ili an!aovanje dje+e mlae od 1A !odina a dravne oruane sna!e ili
nji#ovo aktivno kori-enje u neprijateljstvima$
Sve navedene radnje ivrenja& kako u sluaju teki# povreda 5enevski# konven+ija& tako i
u sluaju dru!i# teki# povreda akona i o"iaja ratovanja& mo!u se uiniti u
meunarodnim oruanim suko"ima$ %d nji# tre"a ralikovati radnje ivrenja ovo!
krivino! djela koje Statut propisuje a sluaj unutranje! oruano! suko"a$ , tom sluaju&
pravi se ralika imeu o"iljni# povreda lana E ajedniko! a sve etiri 5enevske
konven+ije i dru!i# o"iljni# povreda akona i o"iaja koji se primjenjuju u oruanim
suko"ima nemedunarodno! karaktera$
, prvom sluaju& o"iljnim povredama lana E smatraju se navedena djela poinjena protiv
li+a koja ne uestvuju aktivno u neprijateljstvima& u koja spadaju i pripadni+i oruani# sna!a
koji su poloili oruje& kao i oni pripadni+i ti# sna!a koji su stavljeni van stroja usljed "olesti&
rana& atoenitva ili "ilo ko! dru!o! ralo!a$ Rije je o sljede-im radnjama ivrenja:
' nasilje nad ivotom i lino-u& a pose"no sve vrste u"istava& saka-enja& svirepo!
postupanja i muenjaF
@4
' povrede lino! dostojanstva& a pose"no poniavaju-e i omalovaavaju-e postupanjeF
' uimanje tala+aF
' donoenje presuda i ivrenje po!u"ljenja "e pret#odne presude ireene od strane
uredno ustanovljeno! suda koji nudi sve sudske !aran+ije opteprinate kao neop#odne$
, dru!om sluaju& o"iljnim povredama akona i o"iaja koji se primjenjuju u oruanim
suko"ima nemeunarodno! karaktera smatraju se sljede-e radnje ivrenja:
' namjemo usmjeravanje napada na +ivilno stanovnitvo kao takvo ili na pojedine +ivile
koji ne uestvuju neposredno u neprijateljstvimaF
' namjemo usmjeravanje napada na !rade& materijal& dravstvene ekipe i transport& kao i
oso"lje koje koristi karakteristina o"iljeja 5enevski# konven+ija u skladu sa
4A
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
meunarodnim pravomF
' namjemo usmjeravanje napada na oso"lje& postrojenja& materijal& jedini+e ili voila koja
uestvuju u #umanitamoj pomo-i ili mirovnoj misiji u skladu sa Poveljom ,jedinjeni# na+ija&
sve dok imaju pravo na atitu koja se prua +ivilima ili +ivilnim o"jektima sa!lasno
meunarodnom pravu oruano! suko"aF
' namjemo usmjeravanje napada na !rade namijenjene vjerskoj& o"raovnoj&
umjetnikoj& naunoj ili do"rotvornoj svrsi& istorijske spomenike& "olni+e i mjesta !dje se
sakupljaju "olesni+i i ranjeni+i ukoliko ne predstavljaju vojne +iljeveF
' pljakanje !radova iii mjesta ak i ako su aueti u juriuF
' silovanje& seksualno ropstvo& prinudnu prostitu+iju& prisilnu trudno-u& prinudnu
sterilia+iju ili "ilo koji dru!i o"lik seksualno! nasilja koji predstavlja teku povredu
5enevski# konven+ijaF
' re!rutovanje ili an!aovanje dje+e mlae od 1A !odina a dravne oruane sna!e ili
nji#ovo aktivno kori-enje u neprijateljstvimaF
' nared"e a raseljavanje +ivilno! stanovnitva i ralo!a veani# a suko"& osim ako to
trae "e"jednost ti# +ivila iii vr#unski vojni raloiF
' podmukio u"ijanje ili ranjavanje protivniko! "or+aF
' ijavljivanje da ne-e "iti miiostiF
' podvr!avanje li+a u viasti dru!e suko"ljene strane tjeiesnom saka-enju ili medi+inskim
iii naunim opitima "ilo koje vrste& koji nisu opravdani medi+inskim& u"nim ili "olnikim
lijeenjem to! li+a& niti se sprovode u nje!ovom interesu& a koji urokuju smrt ili o"iljno
u!roavaju dravlje to! li+aF
' unitavanje ili apljenu imovine protivnika& osim ako potre"e suko"a ine takvo
unitavanje ili apljenu apsoiutno neop#odnim$
7 u jednom i u drugom sluaju Statutom je propisano da se te njegove odred(e ne
primjenjuju na sluajeve unutranji nemira i napetosti kao to su neredi, i"olovane i
sporadine nasilne radnje ili druga slina djela.
<i-e krivino! djela i ovo! lana Statuta je "lanketno! karaktera& jer u svakom
konkretnom sluaju upu-uje na primjenu odred"i od!ovaraju-e 5enevske konven+ije& ali ne
samo nji# ve-& kod odreeni# o"lika ovo! krivino! djela& i dru!i# akona i o"iaja
rataP3??Q$
E$3$ Ratni loini propisani u Krivinom akonu <osne i Der+e!ovine
Krivina djela ratni# loina propisana u ovom akonu mo!u se svrstati u etiri !rupe& pri
emu kriterijum a tu podjelu predstavlja o"jekat krivinopravne atite$ Te etiri !rupe su:
' ratni loin protiv +ivilno! stanovnitvaF
' ratni loin protiv ranjenika i "olesnikaF
' ratni loin protiv ratni# aro"ljenikaF
' ostali ratni loini$
E$3$1$ Ratni loin protiv +ivilno! stanovnitva
%vo krivino djelo propisano je u lanu 1CE K.<iDP3?4Q$ Radnja nje!ovo! ivrenja moe
se predueti a vrijeme rata& oruano! suko"a ili okupa+ije& a ini se tako to odreeno li+e
(to moe "iti "ilo koje li+e)& kre-i pravila meunarodno! prava& naredi ili uini neko od
sljede-i# djela:
' napad na +ivilno stanovnitvo& naseije& pojedina +ivilna li+a ili li+a onesposo"ljena a
"or"u& a taj napad je a posljedi+u imao smrt& teku tjelesnu povredu iii teko naruenje
dravlja ijudiF
AB
' napad "e i"ora +ilja kojim se povreuje +ivilno stanovnitvoF
' u"ijanje& namjemo nanoenje li+u snano! tjelesno! iii duevno! "oia iii patnje&
neovjeno postupanje& "ioloke& medi+inske ili dru!e naune eksperimente& uimanje
tkiva ili or!ana radi transplanta+ije& nanoenje veliki# patnji ili povreda tjelesno! inte!riteta
ili dravljaF
' raseljenje& preseljenje ili prisilno odnaroavanje iii prevoenje na dru!u vjeruF
' prisiljavanje dru!o! ii+a& upotre"om sile ili prijetnje neposrednim napadom na nje!ov
4>
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
ivot ili tijelo ili na ivot ili tijelo njemu "lisko! li+a& na seksualni odnos ili s njim ijednaenu
seksualnu radnju (siiovanje)& prisiljavanje na prostitu+iju& primjenjivanje mjera astraivanja
i terora& uimanje tala+aF kolektivno kanjavanje& protivpravno odvoenje u kon+entra+ione
lo!ore i dru!a protivakonita atvaranja& oduimanje prava na pravino i nepristrasno
suenjeF prisiijavanje na siu"u u neprijateljskim oruanim sna!ama ili u neprijateijskoj
o"avjetajnoj siu"i iii upraviF
' prisiljavanje na prinudni rad& i!ladnjivanje stanovnitva& kon*iska+ija imovine& pljakanje
imovine stanovnitva& protivpravno& samovoljno i vojnim potre"ama neopravdano
unitavanje ili prisvajanje imovine u velikim ramjerama& uimanje neakonite i
nesramjerno velike kontri"u+ije i rekvii+ije& smanjenje vrijednosti doma-e novane
jedini+e ili protivakonito idavanje nov+a$
Pose"an o"lik ovo! krivino! djela ini ii+e koje a vrijeme rata& oruano! suko"a ili
okupa+ije& kre-i pravila meunarodno! prava& naredi ili uini neko od sljede-i# djela:
' napad na o"jekte pose"no ati-ene medunarodnim pravom ili opteopasne o"jekte i
postrojenja kao to su "rane& nasipi i nuklearne elektraneF
' napad "e i"ora +ilja na +ivilne o"jekte koji su pod pose"nom atitom medunarodno!
prava& ne"ranjena mjesta i demilitariovane oneF
' du!otrajno ote-enje prirodne okoline veliki# sramjera& koje moe da teti dravlju ili
opstanku stanovnitva$
0ajad& ovo krivino djelo ini i li+e koje kao okupator naredi ili uini preseljenje dijeiova
svo! +iviino! stanovnitva na okupiranu teritoriju$
.a "ilo koji od navedeni# o"lika ovo! krivino! djela propisano je da -e se uinila+ kaniti
kanom od najmanje deset !odina atvora ili kanom du!otrajno! atvora$P34BQ
E$3$3$ Ratni loin protiv ranjenika i "olesnika
, lanu 1C@ K.<iD propisano je da ovo krivino djelo ini li+e (to moe "iti svako li+e) koje&
kre-i pravila medunarodno! prava& prema ranjeni+ima& "olesni+ima& "rodolomni+ima ili
sanitetskom ili vjerskom oso"lju naredi ili uini koje od sljede-i# djela:
' u"istva navedeni# li+a ili namjema nanoenja tim li+ima snano! tjelesno! ili duevno!
"ola ili patnje& neovjeno postupanje prema njima& kao i "ioloke& medi+inske ili dru!e
naune eksperimente& kao i uimanje nji#ovo! tkiva ili or!ana radi transplanta+ijeF
' nanoenje veliki# patnji ili oljeda tijela ili povrede dravljaF
' protivpravno& samovoljno& vojnim potre"ama neopravdano unitavanje ili prisvajanje u
velikim ramjerama materijala& sredstava sanitetsko! transporta i ali#a sanitetski#
ustanova ili jedini+a$
I u sluaju ovo! krivino! djela akonom je propisano da -e se nje!ov uinila+ kaniti
kanom atvora najmanje deset !odina ili kanom du!otrajno! atvora$
E$3$E$ Ratni loin protiv ratni# aro"ljenika
%vo krivino djelo propisano je u lanu 1CA K.<iD$ S njim u vei& najprije tre"a re-i koje
li+e se& u smislu meunarodno! prava& smatra ratnim aro"ljenikom$ %dred"e o tome
sadrane su u lanu @ III 5enevske konven+ije (Konven+ije o postupanju sa ratnim
aro"ljeni+ima)$ %vim lanom je odreeno da se ratnim aro"ljeni+ima smatraju sljede-a
li+a& pod uslovom da su pala pod vlast neprijateljaF
' pripadni+i oruani# sna!a jedne strane u suko"u& kao i pripadni+i mili+ija i
do"rovoljaki# jedini+a koji ulae u sastav ti# oruani# sna!aF
' pripadni+i ostali# mili+ija i ostali# do"rovoijaki# jedini+a& pod kojima se
podraumijevaju i pripadni+i or!aniovano! pokreta otpora& koji pripadaju jednoj strani u
suko"u i koji djeluju ivan ili u okviru svoje vlastite teritorije& ak i kada je ta teritorija
okupirana& ako ispunjavaju sljede-e uslove: da na elu imaju li+e od!ovomo a svoje
potinjeneF da imaju odreen nak a ralikovanje koji se moe uoiti na odstojanjuF da
A1
otvoreno nose orujeF da se pri svojim djelovanjima pridravaju ratni# akona i o"iajaF
' pripadni+i redovni# oruani# sna!a koji ijavljuju da pripadaju jednoj vladi ili vlasti koju
nije prinala sila pod ijom via-u se naiaeF
' li+a koja prate oruane sna!e iako neposredno ne ulae u nji#ov sastav& kao to su
4C
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
+ivilni lanovi posada vojni# aviona& ratni dopisni+i& sna"djevai& lanovi radni# jedini+a ili
siu"i ija je dunost da se staraju o udo"nosti oruani# sna!a& pod uslovom da su a to
do"ila dovoiu od oruani# sna!a u ijoj pratnji se nalae& dok su te sna!e dune da im u
tu svr#u idaju linu kartu slinu o"ras+u koji je prilo! ove konven+ijeF
' lanovi posada& podraumijevaju-i komandante& piiote i uenike tr!ovake mornari+e i
posade +ivilno! vadu#opiovstva& strana u suko"u koji ne uivaju povoljniji postupak na
osnovu dru!i# odreda"a meunarodno! pravaF
' stanovnitvo neokupirane teritorije koje se& usljed pri"liavanja neprijatelja& do"rovoljno
die na oruje da "i pruiio otpor neprijateljskoj najedi& pri emu to stanovnitvo nije imalo
vremena da se or!aniuje& ako ono otvoreno nosi oruje i ako potuje ratne akone i
o"iaje$
Pored navedeni# li+a& ratnim aro"ljeni+ima se prema istom lanu Konven+ije smatraju i:
' li+a koja pripadaju ili su pripadala oruanim sna!ama okupirane emije ako& s o"irom
na tu pripadnost& okupatorska sila smatra potre"nim da pristupi nji#ovom interniranju&
naroito poslije neuspjelo! pokuaja ti# li+a da se spoje sa oruanim sna!ama kojima
pripadaju& a koje su stupile u "or"u ili ako se ta li+a ne odaovu poivu koji im je upu-en
radi intemiranjaF
' li+a koja pripadaju nekoj od navedeni# kate!orija& a koja su neutralne ili neara-ene
siie primiie na svoju teritoriju i koje su dune da intemiraju na osnovu meunarodno! prava&
pri emu te sile imaju pravo da tim li+ima prinaju pravo na povoljnije postupanje$
%d navedeni# kate!orija li+a tre"a ralikovati sanitetsko i vjersko oso"lje iji poloaj nakon
aro"ljavanja nije ureen ovim lanom& ne!o lanom EE iste konven+ije$ Tim lanom je
propisano da se ova li+a ne smatraju ratnim aro"ljeni+ima& ali im se omo!u-uje da uivaju
"ar sve koristi i atitu i te konven+ije& kao i sve potre"ne olaki+e koje -e im dovoliti da
ukauju ljekarsku& odnosno vjersku pomo- ratnim aro"ijeni+ima$
<i-e predmetno! krivino! djela predstavlja neka od radnji odreaeni# akonom& koju
odreeno li+e (i ovdje uinila+ moe "iti svako ii+e)& kre-i pravila meunarodno! prava&
naredi da "ude uinjena prema ratnim aro"ljeni+ima ilije samo uini$ Radi se o sljede-im
radnjama ivrenja:
' u"istva ratni# aro"ljenika& namjemo nanoenje tim li+ima snano! tjelesno! ili
duevno! "ola ili patnje& neovjeno postupanje prema njima& kao i "ioloki& medi+inski ili
dru!i nauni eksperimenti na njima ili uimanje nji#ovo! tkiva ili or!ana radi transplanta+ijeF
' nanoenje ratnim aro"ijeni+ima veliki# patnji& oljeda tijela ili povreda dravljaF
' prisiljavanje ti# li+a na slu"u u neprijateljskim oruanim sna!ama ili liavanje prava na
pravino i nepristrasno suenje$
,iniia+ ovo! krivino! djela kanjava se kanom od najmanje deset !odina atvora ili
kanom du!otrajno! atvora$
E$3$@$ %stali ratni loini
, ovu !rupu spada nekoiiko krivini# djeia& ije osnovne karakteristike -emo iloiti prema
redoslijedu kojim su propisani u K.<iD$
)rotivpravno u(ijanje i ranjavanje neprijatelja. %snovni o"lik ovo! krivino! djela propisan
je u lanu 1CC stav 1 K.<iD$ 2ini !a li+e koje kao uesnik rata ili oruano! suko"a& kre-i
pravila meunarodno! prava& u"ije ili rani neprijatelja koji je odloio oruje ili se "euslovno
predao ili nema sredstava a od"ranu$ .a ovo krivino djelo propisana je kana atvora od
jedne do deset !odina$ Tei o"lik propisan je u stavu 3 isto! lana i postoji ako je u"istvo
uinjeno na svirep ili podmukao nain& i koristolju"lja ili i dru!i# niski# po"uda& kao i ako
je u"ijeno vie li+a$ .a ovaj o"lik propisana je kana atvora od najmanje deset !odina ili
kana du!otrajno! atvora$ %vo krivino djelo ima jo jedan o"lik koji postoji kada se&
krenjem pravila meunarodno! prava& a vrijeme rata ili oruano! suko"a naredi da u
"or"i ne smije "iti preivjeli# pripadnika neprijateljske vojske ili kada se naredi vodenje
"or"e protiv neprijatelja na toj osnovi$ S o"irom na prirodu ovo! o"lika& istie se da je
nje!ov uinila+ /$$$li+e na nekom visokom& dravnom ili vojnom poloaju ili *unk+iji$$$/E E$
A3
,inila+ ovo! krivino! djela kanjava se kanom atvora od deset !odina ili kanom
4?
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
du!otrajno! atvora$
)rotivpravno odu"imanje stvari od u(ijeni i ranjeni na ratitu. %vo krivino djeio
propisano je u lanu 1C? K.<iD$ 0je!ov osnovni o"lik sastoji se u naredivanju da se
protivpravno oduimaju stvari od u"ijeni# ili ranjeni# na ratitu ili u samoj radnji to!
protivpravno! oduimanja$ Protivpravnost oduimanja se& po prirodi stvari& ne moe
odnositi na oruje i predmete naoruanja$ ,inila+ ovo! krivino! djela kanjava se
kanom atvora od est mjese+i do pet !odina$ Tei o"lik ovo! krivino! djela postoji ako je
osnovno djelo uinjeno na svirep nain$ , tom sluaju a uinio+a je propisana kana
atvora od jedne do deset !odina$
)ovreda "akona ili o(iaja rata. %vaj o"lik ratno! loina propisan je u lanu 1C4 K.<iD i
ini !a ko a vrijeme rata ili oruano! suko"a naredi da se povrijede akoni ili o"iaji rata ili
i# sam povrijedi$ %ve povrede& prema akonu& ukljuuju:
' upotre"u "ojni# otrova ili dru!i# u"ojni# sredstava s +iljem iaivanja nepotre"ne
patnjeF
' "eo"irno raaranje !radova& naselja ili sela ili pustoenje koje nije opravdano vojnim
potre"amaF
' napad ili "om"ardovanje "ilo kojim sredstvima ne"ranjeni# !radova& sela& nastam"i ili
!radaF
' pljenid"u& unitavanje ili namjemo ote-enje ustanova namijenjeni# vjerskim&
do"rotvomim ili o"raovnim potre"ama& nau+i i umjetnosti& istorijski# spomenika i nauni# i
umjetniki# djelaF
'pljaku javne i privatne imovine$
,inila+ ovo! krivino! djela se kanjava kanom atvora najmanje deset !odina ili
kanom du!otrajno! atvora$
)ovreda parlamentara. , vei sa ovim krivinim djelom potre"no je pret#odno o"jasniti ta
sadrajno o"u#vata pojam parlamentara$ Taj pojam onaava li+e& o"ino o*i+ira& koji
/predstavlja jednu ara-enu stranu i koje je ovla-eno od nadleno! vie! apovjednika da
poe dru!oj strani (neprijatelju) i tamo povede pre!ovore koji se mo!u odnositi na vrlo
raliite predmete (o"ustava vatre& predaja& ramjena ranjenika& sklanjanje mrtva+a)/P341Q$
.a to vrijeme ova li+a& kao i nji#ova potre"na pratnja& uivaju atitu koja se o!leda u
nji#ovoj nepovredivosti$ %vo krivino djelo propisano je u lanu 1?1 K.<iD$ 2ini !a uesnik
rata ili oruano! suko"a koji& kre-i pravila meunarodno! prava& a vrijeme rata ili
oruano! suko"a vrijeda& lostavlja ili adri parlamentara ili nje!ovu pratnju& sprijei im
povratak ili na dru!i nain povrijedi nji#ovu nepovredivost$ .a uinio+a ovo! krivino! djela
propisana je kana atvora od est mjese+i do pet !odina$
'eopravdano odlaganje povratka ratni "aro(ljenika. 2lanom 11? III 5enevske konven+ije
odreeno je da -e ratni aro"ljeni+i po okonanju aktivni# neprijateljstava "e odla!anja "iti
oslo"odeni i repatrirani (stav 1 to! lana)$ , sluaju da sporaum imeu ara-eni# strana&
akljuen u +ilju okonanja neprijateljstava imeu nji#& ne sadri odred"e o ovom pitanju&
svaka strana koja dri ratne aro"ljenike duna je da sama sastavi i ivri plan repatrija+ije
ovi# aro"ljenika (stav 3 isto! lana)$ %vo je& dakle& meunarodnopravni osnov navedene
inkrimina+ije& kojem tre"a dodati i lan ?A stav @ taka (") 6opunsko! protokola I u
5enevske konven+ije& kojim je odreeno da neopravdano odla!anje repatrija+ije ratni#
aro"ljenika ili +ivila predstavlja teke povrede to! protokola kada je ivreno namjemo i u
krenje Konven+ija ili nji#ovi# Protokola I i II$ %vo krivino djelo propisano je u lanu 1?3
K.<iD$ 2ini !a ko& kre-i pravila meunarodno! prava& nakon avretka rata ili oruano!
suko"a naredi ili ivri neopravdano odla!anje povratka ratni# aro"ljenika ili +ivilni# li+a$
.a uinio+a je propisana kana atvora od est mjese+i do pet !odina$
!nitavanje kulturni, istorijski i religijski spomenika. %vo krivino djelo propisano je u
lanu 1?E K.<iD$ 0je!ov uinila+ moe "iti svako li+e koje& kre-i pravila medunarodno!
prava& a vrijeme rata ili oruano! suko"a unitava kultume& istorijske ili vjerske
spomenike& !radevine ili ustanove namijenjene nau+i& umjetnosti& od!oju& #umanitamim ili
reli!ijskim +iljevima$ To je osnovni o"lik ovo! krivino! djela& a ije! uinio+a je propisana
44
SKRIPTA:
AE
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
kana atvora od jedne do deset !odina$ Tei o"lik ovo! krivino! djela postoji ako je
radnjom ivrenja osnovno! djela uniten jasno preponatljiv o"jekt koji je kao kultumo i
du#ovno nasljee naroda pod pose"nom atitom meunarodno! prava$ ,inila+ ovo!
o"lika krivino! djela kani-e se kanom atvora najmanje pet !odina$
%loupotre(a meunarodni "nakova. Radnja ivrenja ovo! krivino! djela& propisano! u
lanu 1?@ K.<iD& sastoji se u loupotre"i ili neovla-enom noenju astave ili naka
%r!ania+ije ,jedinjeni# na+ija& nakova ili astava 8rveno! krsta ili nakova koji njima
od!ovaraju& kao i dru!i# prinati# meunarodni# nakova kojima se o"iljeavaju odreeni
o"jekti radi atite od vojni# djelovanja$ ,inila+ moe "iti svako li+e& koje se a ovo
krivino djelo moe kaniti novanom kanom ili kanom atvora do tri !odine$ Tei o"lik
postoji kada je osnovno krivino djelo uinjeno a vrijeme ratno! stanja ili neposredne ratne
opasnosti$ .a ovaj o"lik propisana je kana atvora od est mjese+i do pet !odina$
IV - AGRESI1A
, sluaju a!resije (loina protiv mira) moe se re-i da je do sada ona kao krivino djelo
"ila odreena samo u lanu > stav 3 taka (a) Statuta 0irn"ersko! tri"unala& kao i u lanu A
stav 3 taka (a) Statuta Tri"unala u Tokiju$ Pomenutom odred"om Statuta
0irn"erko! tri"unala "ilo je propisano da u nadlenost to! tri"unala& imeu ostali#&
spadaju i ioini protiv mira koji su odreeni kao /planiranje& pripremanje& apoinjanje i
vodenje a!resorsko! rata iii rata kojim se kre meunarodni u!ovori& sporaumi ili !aran+ije
ili uestvovanje u ajednikom planu avjere da se uini neko od navedeni# djela/$ 0a ovaj
nain loini protiv mira su "ili odreeni i u Statutu Tri"unala u Tokiju& s jedinom ralikom
to su ispred rijei /$$$a!resorsko! rata$$$/ "ile unijete rijei /$$$o"javljeno! ili
neo"javljeno!$$$/& to je& kako se ukauje& "ilo uinjeno radi to!a da "i se preduprijediii
eventualni pri!ovori da 9apan te#niki nije "io u ratu protiv "ilo koje drave& s o"irom na to
da *ormalno nije o"javio rat protiv "ilo ko!aP343Q$
%d tada pa do danas ovo djelo vie nije "ilo odreivano kao krivino djelo& a u Rimskom
statutu I88 samo je predvieno da -e taj sud imati nadienost a krivino djeio a!resije& ali
tek nakon to protekne sedam !odina od nje!ovo! stupanja na sna!uP34EQ$ 0akon to!a se&
dakle& moe odrediti a!resija (njena o"iljeja)& te utvrditi uslovi pod kojima I88 stie
nadlenost a ovaj loin$ Kao ralo! a ovakvu odred"u Statuta navodi se da nije odreen
pojam a!resije "o! nje!ovo! spomo! naenja$
Medutim& u vei s tim tre"a ukaati da je 1@$ de+em"ra 14C@$ !odine =eneralna skuptina
,jedinjeni# na+ija usvojila Reolu+iju "roj EE1@'::I:P34@Q kojom je usvojila de*ini+iju
a!resije$ 2lanom 1 Reolu+ije a!resija je de*inisana kao upotre"a /vojne siie od strane
jedne drave protiv suvereniteta& teritorijalno! inte!riteta ili politike neavisnosti dru!e
drave ili na "ilo koji nain koji nije u skladu sa Poveljom ,jedinjeni# na+ija$$$/P34AQ& kao i
onim to je istaknuto u toj de*mi+iji$ Pri tome se prva upotre"a sile od strane jedne drave&
kojaje suprotna Povelji ,jedinjeni# na+ija& smatra kao prima facie doka akta a!resije i u
sluajevima manji# nasilni# akata koji nemaju naroitu teinu$ , reolu+iji su navedeni akti
koji se smatraju a!resijom$ Prema lanu E Reolu+ije& "ilo koji od navedeni# akata& "e
o"ira to mu je eventualno pret#odila o"java rata& kvali*ikuje se kao a!resija:
' invaija ili napad oruani# sna!a jedne drave na teritoriju dru!e ili vojna okupa+ija "e
o"ira da li je privremena ili ne& koja je reultat invaije& napada ili aneksije teritorije dru!e
drave& ivrena upotre"om sileF
' "om"ardovanje od strane oruani# sna!a jedne drave protiv teritorije dru!e drave ili
upotre"a "ilo kakvo! oruja jedne drave protiv teritorije dru!eF
' "lokada luka ili o"ala jedne drave koju ivre oruane sna!e dru!e draveF
' napad oruani# sna!a jedne drave na kopno& more& vaduni prostor ili momari+u
dru!e draveF
' upotre"a oruani# sna!a jedne drave koje se nalae na teritoriji dru!e drave na
osnovu sporauma sa njom& pri emu je ta upotre"a suprotna uslovima sporauma ili "ilo
kakvo produenje "oravka ti# sna!a na teritoriji dru!e drave nakon isteka sporaumaF
' odluka jedne drave da svoju teritoriju koju je stavila na raspoia!anje dru!oj dravi& ta
1BB
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
dru!a drava koristi a ivodenje akata a!resije na tre-u dravuF
A@
' slanje od strane drave& "ilo u njeno ili u ime neke dru!e drave& oruani# "andi& !rupa&
pripadnika neredovni# sna!a ili pla-enika da protiv odreene drave ivre akte oruano!
nasilja& a da se ti akti po svojoj teini mo!u uporediti sa navedenim aktima ili su od
iuetno! naaja a sud"inu napadnute drave$
Prema lanu @ Reolu+ije& navedenim aktima se ne is+rpljuju naini ivrenja a!resije& jer
Savjet "e"jednosti ,jedinjeni# na+ija moe odrediti da i dru!i akti predstavljaju a!resiju$
0) v^
:
C e t v r t i d i o MEUNARODNO KRIVICNO PROCESNO PRAVO
I - OPTA PITAN1A MEUNARODNOG KRIVICNOG PROCESNOG PRAVA X
V
1$1$ Pojam meunarodno! krivino! pro+esno! prava
Pored meunarodno! krivino! materijalno! prava koje se nalai u ii pose"no strune
javnosti& sve ve-i naaj do"ija i meunarodno krivino po+esno pravo$ .naaj ovo!
dru!o! prava pove-ava se sa djelovanjem meunarodni# ad oc tri"unaia& ali i sa sve
ve-im do"ijanjem na naaju I88$ Meutim& medunarodno krivino materijalno i pro+esno
pravo su& u sutini& usko poveane +jeline& koje se ne mo!u me#aniki odvajati& osim u
isto teorijskom smislu i i didaktiki# ralo!aE@4$ Isto tako& iako se ve-ina autora koji se
"ave meunarodnim krivinim pravom *okusira na nje!ov materijalni aspekt& postoje i
pojmovna odreenja koja uimaju u o"ir o"a aspekta (materijalni i pro+esni)& a u tom
kontekstu materijalno krivino pravo ispravno de*inie tako da o"u#vata i opti i pose"ni
dio$ Medunarodno krivino pravo se smatra dijelom interna+ionalni# pravilaP34>Q
projektovani# da propiu meunarodna krivina djela i da dravama nametnu o"aveu da
krivino !one i kanjavaju najmanje neka od ovi# krivini# djeia& to predstavija materijaino
meunarodno krivino pravo& !dje jo spadaju pravila koja se odnose na su"jektivne
eiemente ije je postojanje neop#odno da "i se djelo smatraio a"ranjenim& mo!u-e
okolnosti koje utiu da se optueni ne smatra krivino od!ovomim& kao i uslove koje drava
smije ili mora da ispuni da "i se sudilo ii+u optuenom a neko od ovi# djela& dok u
medunarodno krivino pro+esno pravo spadaju pravila kojima se re!ulie krivino !onjenje
pred raliitim o"li+ima medunarodni# sudovaP34CQ$ 0aravno& aktuelno medunarodno
krivino pro+esno pravo se& prije sve!a& mora odnositi na krivina pro+esna praviia
sadrana u Rimskom statutu I88 i Praviiniku o postupku i dokaima I88$
h
*
G
<
v-
Hi
!
Medunarodno krivino pro+esno pravo moe da se posmatra kao skup pravila koji se
odnose na meunarodne krivine postupke& ali i kao skup praviia koja postoje u
na+ionainim krivinim pro+esnim akonodavstvima& a odnose se na odredene situa+ije sa
elementom inostranosti$ , ovom dru!om sluaju postoje dvije vrste normi koje sadre
takva pravila$ 0ajprije& rije je o normama koje se odnose na pro"lematiku meunarodne
1B1
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
krivinopravne pomo-i (prije sve!a& pitanje ustupanja krivino! !onjenja stranoj dravi ili
preuimanje krivino! !onjenja od strane drave& kao i ekstradi+ije okrivljeni# ili osueni#)$
Tu dolae inorme koje postoje u na+ionalnim krivinopro+esnim sistemima& a asnivaju se
na odredenim medunarodnim ivorima prava (misli se& prvenstveno& na od!ovaraju-e
meunarodne standarde sadrane u meunarodnim konven+ijama)$ %va podjela normi je&
meutim& vie teorijske prirode& jer& na primjer& i prva !rupa normi ima prvenstveno ivor u
meunarodnim u!ovorima$ S dru!e strane& ekstradi+ija (i prve !rupe normi) je mo!u-a& na
primjer& i u odnosu na I88& kada se& u stvari& ne radi o klasinoj ekstradi+i ne!o o
multilateralnom u!ovoru koji o"aveuje nau dravu itd$
Kad je u pitanju konkretan krivini postupak meunarodnopravno! karaktera& pod
meunarodnim krivinim pro+esnim pravom se podraumijevaju& prije sve!a& ona pravila
koja su sadrana u Rimskom statutu I88 i Praviiniku o postupku i dokaima I88& koja
AA
predstavljaju ivore prava a postupak pred I88& ajedno sa sudskom praksom ovo! suda$
Skup pravila koja se odnose na or!ania+iju& nadlenost (iako& naravno& konkretne
inkrimina+ije spadaju u pose"ni dio materijalno! krivino! prava) i postupak pred I88&
smatramo krivinim pro+esnim pravom u uem smislu& a u irem smislu tu pripadaju i
pravila koja se odnose na na+ionalne krivinopro+esne norme kojima se re!uliu odreene
pro+esne situa+ije sa elementom inostranosti& kao i one norme na+ionalni#
krivinopro+esni# akonodavstava ije je donoenje i primjena vid ispunjenja pri#vatljivi#
meunarodnopravni# o"avea drava i koje& prije sve!a& predstavljaju& odnosno
omo!u-avaju primjenu meunarodnopravni# standarda u na+ionainim krivinim
postup+ima& ali i neka dru!a pitanja& to -emo o"jasniti u daljem tekstuP34?Q$
%snovna spe+i*inost medunarodno! krivino! pro+esno! prava je nje!ov medunarodni
karakter& odnosno injeni+a da je ono nadna+ionalno$ S dru!e strane& to pravo je po svim
dru!im "itnim karakteristikama jedno tipino krivino pro+esno pravo koje od!ovara dru!im
na+ionalnim krivinim postup+ima$ Isto tako& nije nesporan samo interna+ionalni karakter
meunarodno! krivino! prava (kako nje!ovo! materijalno!& tako i pro+esno! djela& to se
ve- na prvi po!led uoava i u nje!ovom naivu)& ne!o ni nje!ov iraito krivinopravni
karakter$
Medunarodno krivino pro+esno pravo u optem smislu predstavlja skup normi sadrani# u
Rimskom statutu i Praviiniku o postupku i dokaima I88& kao i dru!im ivorima prava na
temelju Rimsko! statuta$ , ove dru!e ivore spadaju& prije sve!a& pravila i na+ionalni#
krivini# postupka kojima se omo!u-ava odnos or!ana nji#ovo! pravosuda sa I88& kao i
poloaj su"jekata krivino! postupka i dru!i# su"jekata drava lani+a Rimsko! statuta
pred tim sudom$ %vako de*inisano medunarodno krivino pro+esno pravo u optem smislu
ima svoj iri i ui smisao$
, uem smislu meunarodno krivino pro+esno pravo se& prije sve!a& odnosi na
pro"lematiku krivino! postupka koji se primjenjuje pred I88& a u irem smislu& u nje!a
spadaju jo i dijelovi na+ionalni# krivinopro+esni# akonodavstva& u onoj mjeri& u kojoj se
u njima rjeava pitanje odnosa konkretni# drava i nji#ovi# or!ana sa I88 i akterima
postupka pred tim sudom& kao i dru!i dijelovi na+ionaini# krivinopro+esni#
akonodavstava& koji se odnose na medunarodnu saradnju& !dje& prije sve!a& spadaju
pitanja ekstradi+ije i pruanja medunarodne krivinopravne pomo-i& ali i pro"iematika
uslovljavanja krivino! !onjenja postojanjem od!ovaraju-e! odo"renja& ako postoji
odreeni eiement inostranosti u konkretnoj krivinoj stvari& pitanje meunarodno!
krivinopravno! imuniteta& primjena meunarodni# krivinopravni# standarda u
na+ionainim krivinim postup+ima& kada je to predvieno akonom ili& prije sve!a&
ustavnopravnim normama itd$P344Q %dredeni standardi koji su o"aveni a na+ionalna
krivinopro+esna akonodavstva& nastaju i na osnovu akata meunarodnopravno!
karaktera$ Mada je jo uvijek veoma teko !ovoriti o jasno iraenim konturama neko!
nadna+ionalno! medunarodno! krivinopro+esno! prava& u smislu prava koje "i vailo a
+ijelu meunarodnu ajedni+u iii makar a itav ni drava& jer se takvo pravo jo uvijek ne
naire& osim prava koje primjenjuje ili& "olje reeno& koje -e vjerovatno primjenjivati I88 i
1B3
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
dijelom pravila koje se odnose na saradnju drava sa tim sudom& ipak se moe osnovano
pretpostaviti da -e u nekom "udu-em vremenu& po svemu sude-i& postojati makar u
jednom svom dijelu& jedinstveno krivino pro+esno pravoPEBBQ$
Kada su u pitanju instituti krivino! pro+esno! prava& a 7vropsku uniju su u njenoj
sadanjoj *ai ravoja& prije sve!a& naajni oni instituti koji se odnose na krivino !onjenje
u 7vropi& !de spadaju: (1) naelo ne (is in idem i (3) institu+ije krivino! !onjenja (a)
7,R%P%I& (") 7,R%9,ST& (+) 7vropski "iro a su"ijanje veliki# *inansijski# prevara
(%IAG)PEB1Q i (d) projekat 7vropsko! tuilatvaPEB3Q$ Tako je& imeu ostalo! Ren!enskim
sporaumom& uvedena i a"rana dvostruko! kanjavanja na nivou 7vropske unijePEBEQ$
Projekat 7vropsko! tuiiatva se oslanja na 8orpus iuris i 3BBB$ !odine& koji predstavlja
skup krivinopravni# odred"i kojima se tite *inansijski interesi 7vropske unije a koja se
smatra da predstavljaju pose"an naaj a 7vropsku uniju kao +jelinu$
1$3$ Ivori prava koje se primjenjuje u postupku pred Meunarodnim krivinim sudom
%snovni ivor prava koje se primjenjuje u postupku pred I88 je Statut o osnivanju I88& koji
je donesen u Rimu& na 6iplomatskoj kon*eren+iji ovla-eni# predstavnika vlada drava
A>
lani+a ,jedinjeni# na+ija& 1C$ jula 144?$ !odine$ ,svajanje Rimsko! statuta I88PEB@Q
(Rimski statut)& koji se naiva vodiem kro meunarodno pravo& smatra se poten+ijalnom
prekretni+om u meunarodnim odnosima$ ;lade& politiari& komentatori i raliiti# medija&
neviadine or!ania+ije i strunja+i a medunarodno krivino pravo i +ijelo!a svijeta
pridruiii su se po#valama koje su& veano a ovaj do!aaj& daii !eneraini sekretar
,jedinjeni# na+ija ,ofi 3nnan i vanini+i 6iplomatske kon*eren+ije$ ,ti+aj Rimsko! statuta
na nastavak napora meunarodne ajedni+e& povodom iue-a od kani a najtee
ioine& "i-e naajan$ Prije sve!a& I88 -e o#ra"riti drave na istra!u i !onjenje li+a
optueni# a !eno+id& ratne loine i ioine protiv ovjenosti& a i sam I88 -e u po!odnim
okoinostima istraivati i !oniti uinio+e ovi# loina$ <ave-i se pitanjima iue-a od kane i
o"e"jeuju-i pravian i neutralan *orum a krivino !onjenje& I88 -e doprinijeti poputanju
medunarodni# tenija i promo+iji mira i si!urnosti kako na doma-em nivou tako i
interna+ionalno& i to na raliite nainePEBAQ$
Pomenuta 6iplomatska kon*eren+ija je odrana od 1A$ do 1C$ jula u sjeditu %r!ania+ije
ujedinjeni# na+ija a #ranu i poljoprivredu (GA%)& u ue-e 1>1 dravne dele!a+ije& sa oko
dvije #iljade deie!ata& kao i veliko! "roja predstavnika meunarodni# i nevladini#
or!ania+ija& dru!i# or!ania+ija i entiteta& te "rojne predstavnike medija i +ijelo! svijeta$
Konani podsti+aj a reaiia+iju ideje stalno! i univeralno!& meunarodno! krivino! suda
doao je !otovo siuajno& kada je tokom sjedni+e =eneraine skuptine ,jedinjeni# na+ija
posve-ene su"ijanju loupotre"e dro!a (juni 14?4$ !odine) dele!a+ija Trinidada i To"a!a
predloila da se u +ilju su"ijanja meunarodno! iie!aino! prometa dro!ama& osnuje
meunarodni krivini sud$ Iako predla!ai nisu imali u vidu osnivanje suda kakav je
predvien Statutom o osnivanju I88& jer Rimski statut uopte ne predvia nadlenost I88
a ioine poveane sa meunarodnim prometom i loupotre"om dro!a& ini+ijativa
Trinidada i To"a!a je pokrenula snanu aktivnost na osnivanju stalno! sudaPEB>Q$
Rimski statut sadri 1E dijelova& sa osnovnim odred"ama materijaino! krivino! prava&
kako u po!ledu konkretni# inkrimina+ija& tako u odnosu na najvanija pitanja opte! dijela
krivino! prava$ Pored to!a& on ima i ni krivinopro+esni# odred"i$
Prvi dio Rimsko! statuta sadri odred"e koje se odnose na or!ania+iona pitanja$ %n
ureduje uspostavljanje I88& i to na nain da se taj sud uspostavlja kao stalni or!an$ I88 je
neavisna medunarodna or!ania+ija$ , skladu sa lanom 3 Rimsko! statuta& odnos sa
,jedinjenim narodima je ureden sporaumom koje! je odo"rila Skuptina drava stranaka
(3ssem(l4 of State )arties) u septem"ru 3BB3$ !odine& a koje! je o"avean akljuiti
predsjednik I88 kao nje!ov predstavnik$ %vaj dio& takoe& propisuje da je sjedite I88 u
Da!u (#en @aag), Dolandija& ali da sjedite I88 moe "iti i na dru!om mjestu ' ukoliko se
pokae potre"nim$
6ru!im dijelom se re!ulie pro"lematika nadlenosti I88& doputenosti pokretanja i
vodenja krivino! postupka& kao i pravo koje se primjenjuje$ 9urisdik+ija I88 je ini+ijaino
1BE
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
o!raniena na najtee loine koji se tiu +ijele meunarodne ajedni+e: !eno+id& ioin
protiv ovjenosti i ratni loinPEBCQ$ I88 je nadlean samo a pomenute ioine ukoliko su
oni uinjeni nakon to je Statut stupio na sna!u& dru!im rijeima 1$ jula 3BB3$ !odine$
Sluajeve pred I88 mo!u pokrenuti Savjet "e"jednosti& drava stranka ili ex officio tuila+&
djeluju-i po in*orma+ijama do"ivenim od rtava ili nevladini# or!ania+ija$ Kada se sluaj
podnese I88 od strane drave lani+e ili tuio+a ex officio& I88 moe vriti nadlenost
samo u sluajevima kada je drava na ijoj je teritoriji uinjen loin ili drava iji je
dravljanin optuen da je uinio loin& rati*ikovala Statut ili je putem deklara+ije pri#vatila
nadlenost
I88$ <e sumnje& jedan od osnovni# prin+ipa na kojima poiva Rimski statut jeste da on
dopunjuje na+ionalne jurisdik+ije i da I88 moe vriti nadlenost samo ukoliko drave u
pitanju nisu u mo!u-nosti ili ne ele pro+esuirati uinio+e loina koje potpadaju pod
jurisdik+iju I88$
Tre-i dio odnosi se na !eneraine iii opte prin+ipe krivino! prava i ustanovijava
individualnu od!ovomost& dok krivinu od!ovornost drava iii pravni# entiteta (npr$
aso+ija+ija& kompanija) iskljuuje i domena nadlenosti I88$ Takode& jasno tre"a na!lasiti
da je sudska nadlenost striktno veana a ii+a starija od 1? !odina u vrijeme ivrenja
loina$ Poi+ija e*a drave ili e*a vlade ili "ilo koja dru!a vanina poi+ija& ne spreava
AC
I88 da vri jurisdik+iju nad tim li+em$E>3 Statut& takoe& pretpostavlja i apovjednu
od!ovomost a vojne e*ove ili +ivilne apovjednike a loine koji su uinjeni od strane
nji#ovi# potinjeni#& ukoliko su oni nali a nji#& ali nisu predueli potre"ne mjere kako "i ti
loini "ili sprijeeni$
2etvrti dio se odnosi na sastav I88 i sudsku upravu$ %r!ani suda su: (a) Predsjednitvo&
koje se sastoji od predsjednika i prvo! i dru!o! potpredsjednika& (") 5al"eni odjel&
Raspravni odjel i Predraspravni odjel& (+) ,red tuio+a i (d) Sekretarijat$ Radni jei+i I88 su
en!leski i *ran+uski$ Slu"eni jei+i su en!leski& arapski& kineski& panski& *ran+uski i ruski$
Prema lanu E> Rimsko! statuta& I88 ima 1? sudija koji -e predstavljati najve-e svjetske
pravne sisteme& a vodi-e se rauna i o ravnomjernoj !eo!ra*skoj astupljenosti$ I88 -e
imati jedno! predsjedavaju-e! sudiju& a jedno sudsko vije-e od tri sudije -e "iti adueno
a potvrdivanje optuni+a i predsudske pro+edure$ %stala tri sudska vije-a ima-e po tri
sudije i jedno al"eno vije-e koje -e se sastojati od pet sudija$ 6a "i se odrala distan+a
imeu sudski# i apela+ioni# vije-a& lan E4 a"ranjuje rota+iju imeu sudski# i al"eno!
vije-a$ 2lanom @B osi!urana je detaljnija !aran+ija neavisnosti sudski# vije-a$
Peti dio sadri pravila o istrai i krivinom !onjenju$ Pokretanje istra!e je iskljuivo u
nadlenosti tuio+a& pod kontrolom Predraspravno! vije-a& sastavljeno! od jedno! iii troji+e
sudija& avisno od pojedino! sluaja$ To vije-e je jedino nadleno a idavanje naio!a a
pristupanje I88'u i nalo!a a #apenje$ Predraspravno vije-e moe odrati raspravu kako
"i potvrdilo optu"u na osnovu koje tuila+ trai suenje$
Resti dio se odnosi na samo suenje$ Sudenje se ne-e odrati u odsustvu optueno!& jer
sudski postup+i koji se vode in a(sentia nisu dovoljeni pred I88$ %ptueni ima pravo na
"esplatno! "ranio+a& ukoliko !a sam ne moe pla-ati& a rtve imaju pravo dati ijavu& kao i
pravo da i# astupa advokat$ %djeljenje a rtve i svjedoke je od!ovomo& putem
Sekretarijata& a pruanje podrke i pomo-i svjedo+ima i rtvama koji se pojavljuju pred
I88$ %dluku o postojanju ili nepostojanju krivi+e sudije donose ve-inom !iasova$ I88 ima
ovla-enje da odo"rava odtetu rtvama& to podraumijeva restitu+iju& naknadu iii
re#a"iiita+iju$
, sedmom dijelu se !ovori o primjenjivim kanama$ S o"irom na to da je smrtna kana
iostavljena& najtea kana koja se nekome moe dosuditi jeste osuda na doivotni atvor$
I88 moe& u atvorsku kanu& dosuditi i odreenu novanu kanu& kao i oduimanje
pri#oda& imovine ili sredstava koja su direktno ili indirektno ostvarena putem ivreno!
krivino! djela$ Sud moe donijeti odluku da se novana sredstva koja se do"iju od ovi#
novani# kani i oduimanja uplate u Gond u korist rtava i nji#ovi# porodi+e koji je
Skuptina drava stranaka osnovala u septem"ru 3BB3$ !odine$
1B@
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
%smi dio sadri pravila koja se odnose na mo!u-nost ula!anja pravni# lijekova (pravo na
al"u i reviiju)$ 5al"a i reviija se upu-uju al"enom vije-u koje se sastoji od pet sudija$
6eveti dio Rimsko! statuta odnosi se na pitanja meunarodne saradnje i pravne pomo-i$
%"avea je drava lani+a da u potpunosti sarauju sa I88& naroito kada se radi o
iruivanju li+a protiv koji# je I88 pokrenuo krivino !onjenje ili o traenju dokano!
materijala$ Kako "i to mo!li ostvarivati& drave lani+e moraju utemeljiti pro+edure koje
omo!u-avaju uspostavljanje ovakvo! o"lika saradnje$ Sud moe a#tijevati uspostavljanje
saradnje i na ad oc osnovi sa dravama koje nisu lani+e Rimsko! statuta ili saradnju sa
meuvladinim or!ania+ijama$
6eseti dio Statuta !ovori o ivrenju kani i mjera oduimanja imovine i osi!urava da se
atvorske kane idravaju u dravi koju I88 oda"ere sa popisa drava koje su iraile
svoju spremnost da pri#vate osuenike$ Sud je ovla-en da donese odiuku o smanjenju
kane i mora ponovno preispitati kanu kako "i utvrdio postoji li ralo! "o! koje! "i se
kana mo!la smanjiti& i to nakon to je osudeni idrao dvije tre-ine kane ili& u sluaju
osude na doivotni atvor& nakon to je osueni idrao 3A !odina atvorske kane$ Sud
ne-e preispitivati osude prije isteka navedeno! vremensko! perioda$
, jedanaestom dijelu Rimsko! statuta !ovori se o Skuptini drava stranaka& koju ini po
jedan predstavnik i svake drave lani+e$ Svaki predstavnik nosi-e jedan !las& a odluke -e
donositi iii konsenusom iii nekom vrstom ve-insko! !lasanja$ %staie drave koje su
potpisale Rimski statut iii konani akt Rimske diplomatske kon*eren+ije& mo!u "iti lanovi
Skuptine sa statusom posmatraa$ %va skuptina je& imeu ostalo!& od!ovoma a
A?
"iranje sudija i tuila+a& usvajanje "udeta a rad I88 i donoenje odiuka o tome da li -e
se& ukoliko se ukae potre"a a tim& "roj sudija promijeniti$
6vanaesti dio se odnosi na *inansiranje i utvruje da se trokovi I88 *inansiraju i
o"aveni# novani# doprinosa drava stranaka i& avisno od to!a da li -e to Skutina
odo"riti& i *inansijski# sredstava koja o"e"ijede ,jedinjene na+ije& naroito kada se radi o
trokovima koji nastaju kada Savjet "e"jednosti uputi neki siuaj I88$ 0ovani doprinosi
drava stranaka odreduju se prema omjeru ulo!a koji se temelji na omjeru a "udet
,jedinjeni# na+ija$ Sud& takoe& moe pri#vatiti do"rovoljne doprinose od vlada&
medunarodni# or!ania+ija& pojedina+a& korpora+ija ili dru!i# ivora$
Konano& trinaesti dio Rimsko! statuta sadri avrne odred"e$ 0akon isteka sedam
!odina od stupanja na sna!u ovo! statuta& tj$ 3BB4$ !odine& svaka drava stranka moe
predloiti nje!ove imjene$ Statut ne trpi nikakve uslovePEB?Q$ , lanu 13> se propisuje da
-e Rimski statut stupiti na sna!u nakon deponovanja >B isprava o rati*ika+ijiPEB4Q& tako da
je on stupio na sna!u 1$ jula 3BB3$ !odine$PE1BQ %vaj statut je do 1@$ jula 3BBE$ !odine
rati*ikovalo 41 drava i +ijelo! svijetaPE11Q$ <osna i Der+e!ovina je rati*ikovala Rimski
statut odlukom Predsjednitva <iD& od A$ *e"ruara 3BB3$ !odine& nakon to je pret#odno
do"ijena sa!lasnost Parlamentarne skuptine <iDPE13Q$
I!led Rimsko! statuta reuitat je veliko! "roja dravni# sporauma i asnovan je na
potovanju suvereniteta i na pristanku drava stranakaPE1EQ$ Sve drave stranke imaju
krivinu jurisdik+iju a djela koja su ivrili dravijani ti# drava na teritoriji ti# drava$
0adienost I88 je /produena ruka/ (extension) doma-e krivine nadlenosti drava
lani+a$ , isto vrijeme& I88 nije produetak na+ionalni# krivinopravni# sistemaF nije
nadomjestak a doma-e sudove$ Sud je komplementaran doma-em sudstvu& ija je
primama od!ovornost istraivanje i krivino !onjenje a !eno+id& ratne loine i ioine
protiv ovjenostiF I88 -e prepustiti ijeavanje predmeta doma-im vlastima& osim u sluaju
da drave lani+e prepuste predmete I88 ili ne pokau od!ovaraju-u aktivnost& a tamo
!dje doma-i sistem postupi po predmetima ' I88 -e djeiovati samo ondje !dje je jasno
vidljivo da drava lani+a ne pokauje volju ili nije u mo!u-nosti da postupi na pravi nain$
%nda kada I88 pone primjenjivati svoju nadlenost& saradnja drava lani+a pri #apenju i
predaji osumnjieni#& prikupljanju dokaa i atiti rtava i svjedoka i dru!i o"li+i saradnje -e
"iti od vitaino! naaja a e*ikasan rad I88$
1BA
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
I88 je stalni& univeraini sudski or!an a vodenje krivino! postupka i presuenje najtei#
medunarodni# krivini# djela$ 0eovisno od to!a da li je *ormiranje dva ad oc tri"unala (a
pret#odnu 9u!oslaviju i Ruandu) imalo uti+aja na osnivanje I88& tre"a pose"no ista-i da se
ovaj sud ralikuje od svoji# pret#odnika$
, skladu sa reimom koji je uspostavljen Rimskim statutom& suoavanje sa iue-em od
kane a najtee loine "i-e posti!nuto primamo kro pravni sistem drava lani+a i
sekundarno preko I88& u nei"jenu pomo- drava lani+a$ 7*ikasnost I88& sto!a& avisi
od uspjene inkorpora+ije Statuta u doma-e akone ' kako u po!ledu vodenja doma-i#
postupaka tako i veano a saradnju sa I88PE1@Q$
.a postupak pred I88 veliki naaj ima i Pravilnik o postupku i dokaima (&ules of
)rocedure and 5vidence). %va pravila je u *ormi na+rta pripremila Pose"na komisija
()reparator4 8ommission)& i to EB$ juna 3BBB$ !odine& a na osnovu ovla-enja sadrani# u
Rimskom statutu& vode-i rauna o o!ranienjima sadrani# u reolu+iji G u Konanom aktu
6ipiomatske kon*eren+ije$ Pravila o"u#vataju skoro sve na ta upu-uje Rimski statut& a
"itno je a *unk+ionisanje I88$ %na stupaju na sna!u nakon to "udu usvojena
dvotre-inskom ve-inom !lasova lanova Skuptine drava stranaka (lan A1 stav 1
Rimsko! statuta)$ Statutom je predviena i mo!u-nost mijenjanja Pravilnika o postupku i
dokaima: imjene mo!u da predloe: (1) svaka drava strankaF (3) sudije& ali samo ako o
tome posti!nu apsolutnu ve-inu i (E) tuila+$ Amandmani stupaju na sna!u nakon to "udu
usvojeni dvotre-inskom ve-inom !lasova lanova Skuptine drava stranaka (lan A1 stav
3 Rimsko! statuta)$ Sudije mo!u dvotre-inskom tre-inom da sastave i privremena pravila
koja -e se primjenjivati sve dok na sljede-em redovnom ili vanrednom asjedanju
Skuptine drava stranaka ne "udu: (1) usvojena kao vanina& (3) imijenjena ili (E)
od"ijena$ Mo!u-nost donoenja privremeni# pravila je uslovljena kumulativno& i to sa dva
a#tjeva: prvim& koji se odnosi na odreenu pro+esnu ili *aktiku neop#odnost (#itan sluaj)
A4
i dru!im& koji se odnosi na injeni+u postojanja odreene pravne pranine u vae-im
pravilima (potre"no je da a takvu situa+iju Praviia ne predviaju spe+i*ino ijeenje) ' lan
A1 stav E Rimsko! statuta$
, odnosu na Pravilnik o postupku i dokaima& Rimski statut ima primarni karakter, tj$ on
posjeduje veu pravnu snaguECY$ Pravilnik o postupku i dokaima& nje!ove imjene i "ilo
koje privremeno pravilo& moraju da "udu u skiadu sa Statutom (lan A1 stav @ Statuta)& a
ukoliko su Statut i Pravilnik o postupku i dokaima /u suko"u/ ' Statut -e imati prednost
(lan A1 stav A Rimsko! statuta)$
Pored ve- spomenuto! Pravilnika o postupku i dokaima& navedena Pose"na komisija
()reparator4 8ommission) je donijela i dru!e akte od koji# je svakako najnaajniji na+rt
koji se odnosi na 7lemente krivini# djela (5lements of 8rimes)& ime se& u stvari& daje
odreeno tumaenje iraa upotrije"ljeni# u konkretnim inkrimina+ijama koje sadri Rimski
statut& pa se svuda !dje je pro+ijenjeno da a tim postoji potre"a& dopunjavaju odreene
norme ije naenje nije sasvim pre+ino$ %va komisija je pripremila i na+rte neki# dru!i#
dokumenata: ,!ovor o odnosima I88 i ,jedinjeni# na+ija (3BB1)& Ginansijska pravila
(3BB1)& Sporaum o privile!ijama i imunitetima I88 (3BB1)& Pravila o radu Skuptine drava
stranaka (3BB1)& Reolu+ija Skuptine drava stranaka o osnivanju %d"ora a "udet i
*inansije (3BB1) itd$
, ivore prava koji se primjenjuju pred I88 spadaju i primjenjivi meunarodni u!ovori i
naela i pravila meunarodno! prava& ukljuuju-i i utvrdena naela meunarodno! prava
oruani# suko"a (lan 31 stav 1 taka ") Rimsko! statuta)$
, supsidijarne i uslovljene ivore prava koje se primjenjuje u postupku pred I88& spadaju:
(1) opta pravna naela koje je I88 iveo i na+ionalni# akona svjetski# pravni# sistema i
(3) na+ionalni akoni drava koje "i inae "ile redovno nadlene povodom konkretno!
krivino! djela (ian 31 stav 1 taka +) Rimsko! statuta)$ %vi ivori prava su supsidijarni& jer
do nji#ove primjene moe do-i jedino ukoliko se a odreeni sluaj ne moe primijeniti
nijedan od pret#odno pomenuti# ivora prava& koji sto!a predstavijaju primame ivore
1B>
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
prava koje se primjenjuje u postupku pred stainim I88PE1AQ$
Kao *ormalni ivor prava *akultativno! karaktera predvieni su naela i pravna pravila na
nain kako i# je tumaio I88 u svojim ranijim odlukama (lan 31 stav 3 Rimsko! statuta)$ ,
pitanju je precedentno dejstvo raniji# odluka& to inae predstavlja jedno od tipini#
svojstava an!iosaksonske krivine pro+edure& mada se ni u tim sistemima ne smatra da
same sudske odiuke mo!u u potpunosti da amijene akonePE1>Q$
Primjena i tumaenje prava sadrano! u Rimskom statutu mora "iti u skladu sa
meunarodno prinatim ljudskim pravima i "iti "e ikakvo! nepovoljno! ralikovanja po
osnovama& kao to su pol (kako je de*inisan u lanu E stav E)& do"& rasa& "oja& jeik& vjera ili
uvjerenje& politiko ili dru!o miljenje& na+ionalno& etniko ili so+ijalno prorijeklo& imetak&
rodenje ili dru!i status ' lan 31 stav E Rimsko! statuta$ 6e*inisanje neko! dru!o! statusa
kao takvo!& odnosno diskriminiraju-e! (u smislu lana 31 stav E Rimsko! statuta)&
predstavlja Auestio facti i avisi od svi# konkretni# i relevantni# okoinosti$
1$E$ Pravne i politike okolnosti koje su doprinijele osnivanju Meunarodno! krivino! suda
Meunarodno krivino pravosue se nije ravijalo pravolinijski& ve- se nje!ov ravoj moe
posmatrati kao ni sudski# ili ponekad (para)sudski# sluajeva& koji su se odvijali u
odredenim istorijskim okolnostima& prije sve!a u vei konkretni# ratova i oruani#
suko"aPE1CQ$ Te istorijske okolnosti& a prije sve!a podjela na ratne po(jednike i u ratu
po(ijeene, su "ile& imedu ostaio!& i kljuni *aktor u odnosu na to da li su se neka suenja
poslije ratova uopte odvijala& te na to kome je sueno& a esto i na koji nain su konkretni
postup+i vodeni$PE1?QPored to!a& samo su neka od takvi# suenja mo!la opravdano da se
karakteriu kao /meunarodna/& jer su& u osnovi& "ila na+ionaino! karaktera$ Inae& sama
ideja o osnivanju meunarodno! krivino! suda nije nova& ona potie i :I: vijeka& a
nastala je u sklopu opte! s#vatanja o meunardnom sudstvu kao sredstvu a ijeavanje
meunarodni# sporova& pri emu je najve-u teorijsku prepreku ostvarenju te amisli
predstavljalo s#vatanje o suverenosti kao osnovnom o"iljeju drava& koje je
onemo!u-avalo nji#ovo potinjavanje "ilo kojoj vlasti ivan nji# sami#$PE14Q .a potpuniju
predstavu o meunarodnom krivinom pro+esnom pravu na poetku ::I vijeka& potre"no je
lapidarno opisati istoriju i sadanjost meunarodni# sudova$
>B
1$E$1$.ae+i medunarodno! krivino! pravosua
Misao o stvaranju jedno! meunarodno! krivino! suda je davnanja$ %na se ravijala
uporedo sa ravojem meunarodno! pravosuaPE3BQ$ Korijeni ratno! i #umanitamo! prava
mo!u se na-i u istoriji Antike i Staro! vijekaPE31Q$ /Istorijski ivori svjedoe i o stranim
ratnim loinima& pa i onim koji "i danas mo!li "iti okarakterisani !eno+idom$ Tako se
spominje rimsko raaranje Karta!e i pokolj njeni# stanovnika& "i"liski opis pokolja
Kaananita nakon to su 9evreji osvojili 9eri#in& te "rojni dru!i do!aaji$ .animljivo je da
istorijski ivori i umjetnika literatura esto takve do!aaje interpretiraju kao velika vojna&
ak i junaka dosti!nu-a$/PE33Q , to& /paralelno sa pokuajima da se #umaniuje rat kao
krajnje ne#umano sredstvo poiitike& javljaju se i ideje o osnivanju sudski# or!ana sa
adatkom da utvruju krivinu od!ovornost i kanjivost li+a a ivrene loine u do"a rata
ili u vei sa ratnim "ivanjima$ Tako se jo tokom sto!odinje! rata (1EEC'1@AE) javila ideja
rimsko! pape o krivinom sudu koji "i "io nadlean a suenje ivrio+ima najtei#
krivini# djela ivreni# u do"a rata$/PE3EQ Meutim& djelatnost ovakvo! suda re!istrovana
je tek u petnaestom vijeku$ 0aime& u literaturi se navodi kao interesantan primjer i istorije
suenje Peteru von Da!en"a+#u& vojvodi od <ur!undije& u <raja#u (Dreisac)I 1@C@$
!odine$ Da!en"a+# je "io optuen da je na tom podruju& kao !uverner okupatorske sile&
"io od!ovoran a ni loina ' u"istva& silovanja i kon*iskovanje privatne svojine !raana$
1BC
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
=radani <raja#a su *ormirali multina+ionalni tri"unal sastavljen od 3? sudija ' osam i
samo! <raja#a i po dvoji+a i dru!i# o"linji# re!ija (Alasa& 0jemake i Rvaj+arske)$ Iako
se Da!en"a+# "ranio tvrde-i da ne snosi linu od!ovornost& jer je samo slijedio naredenja
pretpostavljeno! lorda& o!iaen je krivim i osuen na smrtnu kanu& koja je i ivrenaPE3@Q$
%vo sudenje se& sa stanovita savremeni# krivinopravni# standarda& teko moe smatrati
o"iljnim meunarodnim krivinim suenjem& ali ono svakako ima odreeni istorijski naaj&
a nainom od"rane okrivljeno! i konanom presudom& kao da je anti+ipiralo i neka pitanja
koja imaju veliku vanost u savremenom meunarodnom krivinom pravu& to se& prije
sve!a& odnosi na postupanje po naredenju& individualnu krivinu od!ovornost i komandnu
od!ovornostPE3AQ$ Medu pretee meunarodno! krivino! suda svrstava se i suenje a
/ratne ioine/ 8onradinu von @oenstafenu u 0apulju& 13>?$ !odinePE3>Q$ 0i to suenje se
ne moe smatrati o"iljnim medunarodnim krivinim suenjem& naroito u svjetlu sada
vladaju-i# kon+ep+ija& ali i ono u jednom istorijskom smisiu ima naaj& jer ukauje na
postojanje odredeni# tenden+ija intema+ionalia+ije krivini# suenja u jednom duem
vremenskom perioduPE3CQ$
Prva detaljna kodi*ika+ija ratni# akona u modemim vremenima "io je tv$ 6ie(ersov akon&
koji je donesen na a#tjev ameriko! predsjednika A"ra#ama Iinkolna 1?>E$ !odine$
%"udavanje ratni# strasti je& meutim& propisano kao o"avea i natno prije 6ie(ersovog
akona$ Spe+i*i+irana pravila ponaanja u ratu ponavali su judaiam& #ri-anstvo i islam&
a"ranjuju-i u"ijanje +iviia& ena& dje+e i preporuuju-i do"ar tretman prema ratnim
aro"ljeni+ima$
/;aan do!aaj u ravoju meunarodno! ratno! i #umanitamo! prava "io je osnivanje
8rveno! krsta 1?>E$ !odine$ 0akon veliko! pokolja u "i+i kod Sol*erina u junu 1?A4$
!odine& kada je Gran+uska poraila austrou!arsku vojsku& jedan od svjedoka stra#ota koje
su se do!odile i jedan od or!aniatora medi+inske pomo-i a ranjenike& @enr4 #unant,
vaj+arski preduetnik i *ilantrop& idao je 1?>3$ !odine knji!u o toj "itki$ , njoj je predloio
osnivanje pose"ne or!ania+ije a pomo- ranjeni+ima i akljuivanje meunarodno!
sporauma o ovjenom postupanju sa "olesni+ima i ranjeni+ima tokom ratni#
suko"a$/PE3?Q0je!ove preporuke -e se ostvariti osnivanjem 8rveno! krsta i akljuivanjem
5enevske konven+ije i 1?>@$ !odine$ 8rveni krst odi!rao je naajnu ulo!u u ravoju
meunarodno! #umanitamo! prava& a pomo- koju je pruio "rojnim ranjeni+ima&
"olesni+ima i ratnim aro"ljeni+ima& nepro+jenjiva jePE34Q$
6alji korak je uinjen pri#vatanjem Petro!radske deklara+ije od 1?>?$ !odine& kojom je
a"ranjena upotre"a takvi# orua koja nepotre"no pove-avaju patnju ljudi i"aeni# i
"or"e i koja se smatraju protivnim akonima ovjenosti$
,asnut svirepostima i njemako'*ran+usko! rata& i 1?CBVC1 !odine& tadanji predsjednik
Medunarodno! 8rveno! krsta& Rvaj+ara+ Justave .o4nijer, predloio je osnivanje jedno!
medunarodno! krivino! suda$PEEBQ Medutim& ni ova ideja& ma koliko "ila plemenita& nije
>1
realiovana& ve- -e o"iljniji pokuaji ove vrste uslijediti tek nakon avretka Prvo!
svjetsko! rata$ 0aravno& sva suenja a ratne loine ve- tokom Prvo! svjetsko! rata su
imala na+ionalni karakter& a i raumljivi# ralo!a nije se pojavljivala mo!u-nost a
djelovanje meunarodno! pravosudno! or!anaPEE1Q$
0akon i kao posljedi+a Krimsko! rata& ameriko! !raansko! rata i *ran+usko' prusko! rata
i 1?CB$ !odine& javno mnijenje u 7vropi i Ameri+i se ujedinjuje oko ideje da "i na
medunarodnom nivou tre"alo do-i do kodi*ika+ije ratno! prava$ Kao reultat ove javne
kampanje& potpisana je serija meunarodni# u!ovora& danas ponatiji# kao Daka (14BC) i
5enevska konven+ija (1434)$ %ne predstavljaju najve-i uspje# u re!ulisanju ratno! prava$
, elji da se u takvim sluajevima su"ije neo!ranieno pravo ratuju-i# strana& usvojena je
.artensova klau"ula kojom se nalae dravama& kao ara-enim stranama& da se u
sluajevima koji nisu re!ulisani odred"ama konven+ije& imaju pridravati naela
meunarodno! prava koja pristiu i o"iaja ustanovljeni# meu prosvije-enim narodima&
akona ovjeanstva i a#tjeva javne svijestiPEE3Q$
Dake #umanitame konven+ije i deklara+ije& donesene u 1?44$ i 14BC$ !odini& re!uliu
1B?
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
ratna stanja i ijeavaju pro"leme raoruanja& polau temelje a stvaranje "udu-e
meunarodne or!ania+ije& kodi*ikovanje pravila ratno! prava i neutralnosti i donose
propise o mirnom ijeavanju meunarodni# sporova$ Dake konven+ije i 1?44$ i 14BC$
!odine predstavljaju prvi pokuaj da se ivri kodi*ika+ija prava i dunosti ara-eni# strana i
da se pre+iiraju pravila o vodenju suvoemno! rata& pose"no da se o!ranii naoruanje&
a"rani upotre"a odreeni# sredstava "or"e i osi!ura mimo ijeavanje sporova medu
emljama$ 0a prvoj od ti# kon*eren+ija u Da!u& 1?44$ !odine& donesene su dvije konven+ije
i tri deklara+ije: Konven+ija o poioaju ranjenika i pravila ponaanja prema njima& kako u
kopnenim tako i u pomorskim suko"imaF Konven+ija o akonima i o"iajima suvoemno!
rataFPEEEQ 6eklara+ija o a"rani "om"ardovanja i "alona i slini# napravaF 6eklara+ija o
a"rani upotre"e projektila sa apaljivim i otvorenim !asovima i 6eklara+ija o a"rani
upotre"e rasprskavaju-i# ma (dum'dum)$ 0edostatak ovako donijeti# konven+ija i
reoiu+ija se naiai u injeni+i da se one odnose na rat i vodenje rata& ali ne i na osi!uranje
miraPEE@Q$
0a 6ru!oj #akoj mirovnoj kon*eren+iji& odranoj na ini+ijativu predsjednika SA6'a
Ruveita i rusko! +ara 0ikolaja II& od 1A$ juna do 1?$ okto"ra 14BC$ !odine& doneseno je 1E
mirovni# konven+ija$ %ne su jo plodnije i o"u#vataju materiju o otvaranju neprijateljstva&
pravima i dunostima neutralni# drava& poloaju tr!ovaki# "rodova neprijateljski# strana&
pretvaranju ovi# u ratne "rodove& pomorskom "om"ardovanju kopna i poloaju ranjenika u
suvoemnom ratu$ 0ji#ove odred"e nemaju karakter inkriminisani# normi kao !aran+ija
potovanju& ve- vae kao upooravaju-e i preporuuju-e$
2etvrta konven+ija o akonima i o"iajima rata na kopnu (sa Pravilnikom o kopnenom ratu)
u lanu E sadri odred"u da je drava od!ovoma a krenje #aki# praviia od strane "ilo
koje! njeno! su"jekta$ Meutim& iako je Dakim pravilnikom o suvoemnom ratovanju
i!raen sistem pravila o doputenom i nedoputenom u voenju rata& ta pravila ne sadre
krivine sank+ije& koje "i o"e"ijedile nji#ovo potovanje$ Iako lan E 2etvrte #ake
konven+ije predvia od!ovornost a naknadu tete od strane drave a ratne loine& rije
je samo o !raanskoj& ne i o krivinoj od!ovomosti$ 6a "i postojala krivina od!ovornost&
/nije dovoljno samo postojanje odreene pravne norme pro#i"itivno! ili imperativno!
karaktera& ve- je potre"na takva pravna norma& koja a odredeno ponaanje predvia
sank+iju kao krivino djeio$ 6ru!im rijeima& potre"na je inkriminatoma pravna norma/PEEAQ$
Ali& iako to predstavija veliki nedostatak& ipak se ne moe osporavati vrijednost #aki#
konven+ija i nji#ov naaj a ravoj meunarodno! krivino! prava& po!otovo kada je u
pitanju i!raivanje pojma krivine od!ovornosti$ .a medunarodnu -e ajedni+u #ake
konven+ije imati naaj ratni# akona i ona -e se na nji# poivati i u Prvom i u 6ru!om
svjetskom ratu da "i osudila neuvene loine koje je ljudsko drutvo doivjelo "e o"ira
na to to su one daleko prevaidene ravojem te#nikePEE>Q koja je diktiraia sasvim dru!i
nain ratovanjaPEECQ$
1$E$3$ Pokuaji ustanovljenja medunarodno! krivino! suda u prvoj polovini :: vijeka
Prvi pokuaj ustanovljavanja medunarodno! krivino! suda uslijedio je nakon "rojni#
ratova s o!romnim ljudskim rtvama tokom du!e istorije ljudske +ivilia+ije tek u
>3
posljednjem vijeku dru!o! milenijumaPEE?Q$ Taj a#tjev je s#vatila i Mirovna kon*eren+ija u
Pariu i preuela na se"e adatak da ramotri pitanja krivine od!ovomosti a loine
uinjene u toku Prvo! svjetsko! rata& sa eljom da se primijene represivne mjere prema
onima koji su vrili te ioine i da se o"e"ijedi trajan mir a "udu-a pokolenjaPEE4Q$
lnspirisana ovakvom eljom& Mirovna kon*eren+ija je i *ormirala Komisiju a od!ovornost sa
adatkom da ispita: (1) od!ovornost oni# koji su prourokovali ratF (3) injeni+e u vei sa
povredama akona i o"iaja rata& ivreni# od vojni# sna!a njemako! +arstva na suvu&
moru i u vadu#uF (E) stepen krivine od!ovornosti ivrila+a "e o"ira na nji#ov poloaj i
(@) stvaranje meunarodno! pravosua a suenje "o! ivreni# loinaPE@BQ$
Mirovnim u!ovorom sila Antante s 0jemakom koji je sklopljen u ;ersaju (Kersaillesu), 3?$
juna 141?$ !odine (stupio na sna!u 1B$ januara 143B$ !odine) predvieno je suenje a
1B4
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
/ratne loine/& odnosno /teke povrede meunarodno! morala i svetosti u!ovora/ (l$ 33C'
3EB) njemakom +aru Zil#elmu II$ Do#enollernu i nje!ovim o*i+irima& koji su apovijedali
njemakom vojskom u Prvom svjetskom ratu$ %vim je odred"ama "ilo predvideno i
osnivanje pose"no! suda koji "i vodio krivini postupakPE@1Q$ <udu-i da je +ar Zil#elm II$
do"io utoite (e!il) u Dolandiji& a ni drave Antante se nisu previe trudile da !a ivedu
pred sud koji nije ni ustanovljen& do sudenja nije ni dolo$PE@3Q Dolandska vlada je odluila
da ne irui Zil#elma II$ poivaju-i se na to da krivina djela a koja se trailo nje!ovo
iruenje nisu predviena u!ovorima koje Dolandija ima sa dru!im emljama& kao i da je
Dolandija uvijek pruala ail po"ijedenim u medunarodnim suko"imaPE@EQ$ %sim to!a&
Dolandija se poivala na odsustvo medunarodno! akta kojima "i se a"ranjivalo
apoinjanje& vodenje ili nareivanje voenja a!resorsko! rataPE@@Q$
;ersajski u!ovor je onaio kraj Prvom svjetskom ratu i imao a +ilj da i!radi jedno novo
drutvo na "ai mira i solidarnosti medu na+ijama$ /;ersajskim u!ovorom je uspostavijeno
naelo da je meunarodno pravosue nadleno a voenje postupka kod krivini# djela
ije su posljedi+e nastupile na teritoriji vie drava$ Pri tome& nije iskljuena i nadlenost
unutranji# sudova/PE@AQ$ To se mani*estovalo u tri !rupe pravila: (1) naputanje klasino!
pravila da svaka drava ima neo!ranieno pravo u po!ledu vodenja rata i da ona ne moe
da "ude od!ovoma ukoliko je otpoela rat na jedan *ormalno prinat nain (putem
o"javljivanja rata)PE@>QF (3) potvren je prin+ip pune materijalne od!ovornosti a tetu koja
nastane u toku rataF (E) istaknuta je lina krivina od!ovornost a ratne loine$ Ratni
loin+i nisu samo u nadlenosti sudova odnosne drave ne!o i u prvom redu pred
sudovima drava na ijim su teritorijama poinjena djela& pri emu poloaj i *unk+ije ne daju
potpuno opravdanje a uinjene loine$ /Ideja o krivinoj od!ovornosti pojedin+a nije vie
apstraktni a#tjev pravde ne!o do"ija ira jedno! pravno! prin+ipa koji je ovdje& u
;ersajskom u!ovoru& ostao u povoju$ 0aalost& prin+ip nije ostvaren/PE@CQ$
Preva!nule su politike kalkula+ije& iako se i s pravne strane mo!lo pri!ovoriti da tadanje
meunarodno krivino pravo nije kao ioin predvialo pokretanje a!resivno! napadako!
rata& to je "ila !iavna politika optu"a protiv njemako! +araPE@?Q$ Pitanje je kako "i se to
suenje da je do nje!a doio& aista odvijalo& ali je si!umo da se ni tada ne "i mo!lo
!ovoriti o nekom potpuno neavisnom pravosuu& jer su sve ini+ijative a suenje doiaile
iskijuivo od strane sila po"jedni+a& a "ile iskijuivo uperene protiv poraene strane&
odnosno pripadnika poraeni# oruani# sna!a& ak i samo! nji#ovo! apovjedno! vr#a
PE@4Q Smatra se da je pokuaj suenja "ivem njemakom monar#u "io jedan od prvi#
sluajeve uimanja u o"ir /medunarodne individualne krivine od!ovomosti/ a povredu
/pravila meunarodno! o"iajno! ratno! prava/PEABQ$ Ipak& prema akonu od 1?$ de+em"ra
1414$ !odine& u Iajp+i!u je odrano devet postupaka protiv "ivi# pripadnika njemake
vojske i mornari+e& ali su se oni& u!lavnom "o! nedostatka dokaa& avrili iri+anjem
osio"adaju-i# presuda$
2lani+e Antante& drave'saveni+e& po"jedni+e u Prvom svjetskom ratu& osnovale su& 3A$
januara 1414$ !odine& pose"no povjerenstvo Antante (en!l$ 8ommission on &esponsi(ilit4
of te 3utors of te ?ar and on 5nforcement of )enalities), sa adatkom da analiira u
ratu poinjene loine& utvrdi preiiminamu listu od!ovomi# i predloi nain utvrivanja
nji#ove krivine od!ovornosti$ 2lanovi to! povjerenstva su "ili po dvoji+a predstavnika
SA6'a& 9apana& ;elike <ritanije& Gran+uske i Italije& te jedan predstavnik <el!ije& =rke&
Sr"ije& Poljske i Rumunije$ Iste !odine to povjerenstvo je podnijelo lvjetaj o od!ovomosti
>E
ini+ijatora rata i kanjavanju krenja akona i o"iaja rata$ Taj ivjetaj je analiirao norme
medunarodno! prava o linoj krivinoj od!ovornosti i predstavljao je i vaan korak u
ravoju meunarodno! krivino! pravaPEA1Q$ , ivjetaju se navodi da od vlada 8entraini#
sila tre"a traiti prinanje nadlenosti meunarodno! suda a E1 loin krenja akona i
o"iaja ratovanja (masovna u"istva i masakri& teroriam& u"ijanje tala+a& muenje i
namjemo i!ladnjivanje +ivila& siiovanja& otmi+e enski# li+a radi prisiijavanja na prostitu+iju&
deporta+ija +ivila i nji#ova intema+ija u ne#umanim uslovima& prinudni rad& prinudno
mo"ilisanje pokoreno! stanovnitva& pijake i kon*iska+ije imovine& potkopavanje vrijednosti
11B
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
valute u pokorenim emijama& namjemo "om"ardovanje neati-eni# mjesta i unitavanje
kulturni# spomenika)$ Ta komisija je smatrala da postoje-i meunarodni ivori prava o
nainu i sredstvima voenja rata predstavljaju pravno opravdani osnov a pojam /ratno!
loina/ i a postupanje suda a takve sluajeve$PEA3Q .ato se predvia i mo!u-nost
osnivanja
;isoko! suda meunarodno! karaktera (@ig $ri(unal)$ Meutim& Ivjetaj nije pri#va-en
"o! protivljenja SA6'a i 9apana& koji su smatrali da osnivanje meunarodno! suda a
sudenje pojedin+ima nije primjereno s o"irom na suverenost drave& kao i da kon+ept
loina protiv ovjenosti& koje je Ivjetaj pokuao a*irmisati& nije u skladu sa tadanjim
medunarodnim pravom$ lsto tako& nije pri#va-ena ni lista ?4A ii+a koje je Povjerenstvo
smatralo od!ovomim a poinjena krivina djela& pa je ta lista suena na sve!a @A
li+aPEAEQ$
Medunarodna ajedni+a je rea!ovala na to tako to je 143?$ !odine donijet )ariski pakt i
=eneralni akt 6rutva naroda kojim je "ilo predvieno da je kanjivo vodenje rata kojim se
stvaraju meunarodni suko"i i kao instrument politike u meunarodnim odnosima
dravaPEA@Q$ Pose"an naaj a meunarodno krivino pravo ima )ariski pakt, ponat pod
imenom ,ellog/Driand/ov pakt koji je "io potpisan od 1A emalja$ %vaj pakt je ponat kao
u!ovor o odri+anju od rata kao sredstva na+ionalne politike: on a"ranjuje rat i stavlja !a
van akonaPEAAQ$ Rat se moe dovoliti jedino u sluaju akonite od"rane ' ako je jedna
emlja u!roena napadom& a ne postoji mo!u-nost a pre!ovoranje ili posredovanje$
Meunarodna ajedni+a ne moe vie da "ude indi*erentna i neutralna& a drave nemaju
vie nespomo pravo da same odluuju da li -e pristupiti ratu u +ilju ostvarenja svoji#
interesa$ Meutim& iako ovaj pakt smatra a!resivni rat neakonitim& smatraju-i !a loinom&
on ne propisuje sank+ije a kanjavanje "udu-i# uinio+a ovi# loina niti predvida
*ormiranje medunarodno! krivino! pravosua$ 0avedeni pakt i Dake konven+ije su
predstavljale do"ru osnovu a *ormiranje meunarodno! krivino! prava& ali jo& ipak& nije
uspostavljena spremnost& odo"renje svi# drava& niti pojedina+a ili& pak& or!ania+ija da se
donese meunarodni akon i *ormira stalni sud koji "i sudio na osnovu to! akona
uinio+ima meunarodni# krivini# djela u "udu-im eventualnim suko"imaPEA>Q$ Ipak&
Savjet 6rutva naroda je 143B$ !odine *ormirao Komitet koji je pripremio projekat a
ustanovljavanje stalno! meunarodno! suda pravde$ Iako je "ilo miljenje da je projekat
do"ar& preovladala su suprotna miljenja& te je projekat propao$
6ru!i pokuaj osnivanja meunarodno! krivino! suda uslijedio je u tadanjoj
medunarodnoj or!ania+iji ' 6rutvu naroda& a "io je potaknut i atentatima na neke
dravnike i politiare (6ouis Dartu& ju!oslovenski kralj Aleksandar 1& kan+elar 6ol*uss)$
Pakt 6rutva naroda nije otiao dalje u po!ledu od!ovomosti *iiko! li+a od ;ersajsko!
u!ovora& jer su naela& pri#va-ena na Mirovnoj kon*eren+iji& "ila istovremeno i nje!ova
osnova$ Prema Paktu& kao i prema ;ersajskom u!ovoru& ralikuju se dvije vrste ratova:
ratovi koji su dovoljeni& tj$ le!alni i ile!alni& tj$ a"ranjeniPEACQ$ Tu se u stvari radi o
od"ram"enim i napadakim ratovima& pri emu Pakt osuuje ovu dru!u vrstu i smatra je
neakonitom$ Meutim& i u sluaju kada je rat dovoljen& on ne moe "iti opravdan ako nisu
primijenjena sva sredstva a mirno rjeavanje nastaio! spora medu dravama i
i"je!avanje rataPEA?Q$ lsto tako& Pakt ne predvia krivine sank+ije protiv oni# koji otponu
neopravdan rat$ , tom po!ledu on ne ide mno!o dalje od Daki# konven+ija& jer ne
pre+iira pojam loina niti odreuje kane a pojedinana djelaPEA4Q$
0a E3$ Kon*eren+iji ,druenja a meunarodno pravo (7nternatioanal 6a> 3ssociation) u
<uenos Airesu (1433) !eneralni sekretar& pro*esor <elot (Delot) je predloio da se ustanovi i
meunarodni krivini sud a suenje a ratne loine u irem smislu& i to neposrednom
>@
primjenom medunarodno! prava& dok su pravni+i i 7vrope (kao )olitis, )ella, #onnedieu
de Ka(res, 8alo4anni, Saldana, Sottile) smatrali da nije !lavni adatak suenja a ratne
loine& ve- atita mira pomo-u meunarodno! krivino! prava$ Kon*eren+ija je smatrala
da je osnivanje meunarodno! krivino! suda #itno i naioila je pro*esom <elotu da iradi
na+rt nje!ovo! statuta$ , ivetaju podnijetom EE$ Kon*eren+iji (Stok#olm& 143@$ !odine)
111
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
<elot je predloio stvaranje suda& u o"liku krivino! odeljenja stalno! suda medunarodne
pravde& i to konven+ijom kojoj "i mo!le da pristupe drave$ ."o! raliiti# miljenja
kon*eren+ija nije usvojila <elotov prijedlo! ve- !a je uputila na ramatranje pose"noj
meunarodnoj komisiji u kojoj su "ili najistaknutiji lanovi Meunarodno! udruenja a
krivino pravo (kao )ella, 8alo4anni). Komisija se sloila u po!ledu potre"e da se stvori
jedan meunarodni krivini sud i svoje akljuke je uputila E@$ Kon*eren+iji ,druenja a
meunarodno pravo (<e& 143>$ !odine) koja i# je usvojila$ Sud je tre"alo da "ude
nadlean a sve prekraje meunarodno! krivino! prava& ne samo a vrijeme rata (ratni
ioini) ve- i a vreme mira (dro!e& piraterija& *alsi*ikovanje nov+a& prava manjina)$ 0ovinu
predstavlja uvodenje medunarodne krivine od!ovornosti drava& pored od!ovomosti
pojedina+a$
Iste !odine je& na svom prvom kon!resu (<risel& 143>) Medunarodno udruenje a krivino
pravo& na prijedlo! dvoji+e ivjestila+a (L#onnedieu de Ka(res i )ella), usvojilo reolu+iju u
koji se alae a stvaranje krivino! odeljenja stalno! suda medunarodne pravde$
Pri#va-en je i stav o krivinoj od!ovornosti drava i pojedina+a$ %diueno je da pose"na
komisija iradi na+rt statuta suda$ 0a+rt statuta (koji je iradio )ella) ramatran je i usvojen
na dru!om kon!resu ,druenja (<ukuret& 1434)& svakako pod snanim uti+ajem
raspoloenja stvoreno! ,ellog/Driand/ ovim paktom$
%d 1434$ do 14EA$ !odine dva udruenja su radila ajedniki i o"raovala komisiju
strunjakaPE>BQ& apoevi 14EA$ !odine sa radom na *ormuiisanju Svjetsko! krivino!
akona$ 6akle& meunarodna ajedni+a ve- tada uvida potre"u da se stvore uslovi a
ivodenje pred sud& i to medunarodni& vinovnika najtei# loina poinjeni# u ratnim
suko"ima kako "i se suprotstavila meudravnom saradnjom u su"ijanju ioina protiv
mira i ovjenostiPE>1Q$ Sve to je& kao i radovi pojedina+a i pojaani o"li+i terorima&
doprinijelo da se& 1>$ novem"ra 14EC$ !odine& usvoji Konven+ija o osnivanju
meunarodno! krivino! suda a suenje teroristima& s Protokoiom kojim je predvieno
ustanovijavanje takvo! suda$ Sud je tre"alo da& u naelu& asjeda u Da!u& a nje!ov rad je
avisio od spremnosti drava da mu idaju ii+a optuena a teroriam$ Meutim& ovu
konven+iju je potpisalo sve!a 1E drava& a do poetka 6ru!o! svjetsko! rata nije stupila na
sna!u$PE>3Q <udu-i da ova konven+ija nije nikada stupila na sna!uPE>EQ& naravno da ni
ustanovljenje medunarodno! krivino! suda a loine terorima nije doio u o"irPE>@Q$
Tome je doprinio i itaiijansko'etiopijski rat& odnosno invaija koju je *aistika Italija ivriia
na 7tiopiju$ 0aravno& ni politika klima tadanje svjetske ajedni+e nije "iia nimalo povoljna
a realno oivotvorenje ovakve ideje& jer se radilo o vremenu iraito! jaanja *aistiki#
reima& sta"ilia+iji na+istike viasti u 0jemakoj& !raanskom ratu u Rpaniji i osje-aju
jedne iraite politike& ekonomske i vojne sla"osti drava& nekadanji# po"jedni+a u
Prvom svjetskom ratuPE>AQ$ Protiv osnivanja meunarodno! krivino! suda "iia je ;eiika
<ritanjija& smatraju-i da jo nije doao trenutak a stvaranje takvo! suda$ Iako nije "ilo
praktini# reultata& neka osnovna naela i ove konven+ije su kasnije posluila a
osnivanje meunarodni# vojni# sudova a suenje loin+ima ija djeia nisu imala
/pose"no !eo!ra*sko opredjeljenje/& tj$ koja su "ila ivrena u vie emalja (ideja i lana
334 ;ersajsko! u!ovora)$
Rad na tome nije prestajao ni tokom 6ru!o! svjetsko! rata& kako na nevladinom tako i na
meunarodnom nivou$ 9o od poetka 6ru!o! svjetsko! rata surovi i neovjeni postup+i
na+ista ne samo u tretiranju ratni# aro"ljenika i ranjenika ne!o i u maltretiranju i
istre"ljenju +iviino! stanovnitva& ukaaii su na potre"u da se skrene panja da takvi loini
ne mo!u da ostanu nekanjeni$ To je nalo iraa u Atlantskoj povelji od 14@1$ !odine koja
/predstavlja vaninu opomenu ivrio+ima loina da moraju raunati na to da -e i#
meunarodna ajedni+a povati na od!ovornost a nji#ovu kriminalnu djelatnost/$ Isti
naaj ima i u deklara+ija savenika donijeta u Saint'9ames'u 14@3$ !odine$
Medunarodna komisija a re*ormu i ravoj krivino! prava (sastavljena preteno od
>A
"ritanski# pravnika& aii i nekoiiko strunjaka i dru!i# emalja)& na sastanku u Iondonu (jula
14@3$ !odine)& ramatrala je neka pitanja u vei s or!aniovanjem meunarodno! krivino!
113
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
!onjenja ratni# ioina+a& ali nije usvojiia nikakav akt$ .a raliku od nje& Meunarodna
skuptina (osnovana 14@1$ !odine kao nevladina or!ania+ija pod pokroviteljstvom ,nije
a 6rutvo naroda) takoe je u Iondonu (31$ juna 14@E$ !odine)& usvojila na+rt konven+ije
koji sadri statut meunarodno! krivino! suda i krivina djela a koja "i on "io
nadleanPE>>Q$
Sa stanovita meunarodno! krivino! prava& od najve-e! je naaja Moskovska
deklara+ija na kon*eren+iji koja je odrana od 14$ do EB$ okto"ra 14@E$ !odine koja iraava
rijeenost tri velike sile (SA6& SSSR i ;elika <ritanija) da se po avretku 6ru!o! svjetsko!
rata predume !onjenje kriva+a a iaivanje ovo! rata i a poinjene loinePE>CQ$ %vaj
dokument ima vanost "o! utvrivanja temeljni# naela "udu-e! krivino! pro!ona
uinila+a ioina i potvrde da se ve- u tom trenutku raspolae nesumljivim dokaima o
ivrenim loinstvima& koja sa stainom promjenom situa+ije na *rontovima i osio"aanjem
sve novi# i novi#& ranije okupirani#& teritorija ' postaju uestalija i teaPE>?Q$ , njemu je
predviena "eiuetna o"avea svi# vlasti kod koji# se nadu ii+a pod sumnjom da su
vrila neke od povreda ratno! i #umanitaro! prava& da i# idaju emlji na ijoj teritoriji su
ivreni loini ' radi suenja pred unutranjim sudovima te emijePE>4Q$ 6eklara+ija
ponaje dva vida od!ovomosti PECBQ 0ajprije& da -e ratnim loin+ima "iti sudeno u onoj
emlji !dje su poinili krivina djela i da -e "iti kanjeni prema akonima ti# emalja$ .atim&
da -e oni loin+i i 0jemake iji loini nemaju !eo!ra*sku odreenost& "iti kanjeni
ajednikom odiukom saveniki# viadaPEC1Q& %vdje se radi o trans*orma+iji naeia i
Daki# konven+ija ' ne ostavija se dravi da sudi pripadni+ima svoji# oruani# sna!a i
politikim linostima a loine ivrene a vrijeme rata& /ve- se ta kompeten+ija prenosi na
povrijeene drave$ Ratni loini su prinati kao meunarodni i a nji# -e "iti nadiean
meunarodni sud/PEC3Q$ .a sve vrste loina se od!ovara po prin+ipu pune i neposredne
line od!ovornostiPECEQ$
1$E$E$ 6va medunarodna vojna suda poslije 6ru!o! svjetsko! rata
2etiri velike sile u 6ru!om svjetskom ratu (SA6& Gran+uska& ;elika <ritanija i Sovjetski
Save) su Iondonskim sporaumom od ?$ av!usta 14@A$ !odine osnovale ad oc
Meunarodni vojni sud u 0im"er!u a suenje pojedin+ima& uinio+ima loina protiv mira&
ratni# loina i loina protiv ovjenosti (0im"erki tri"unal)PEC@Q$ Sam sporaum
predstavlja& s jedne strane& potvrdu i ovanienje ukupni# napora injeni# od 14@1$ !odine&
povodom kanjavanja ratni# loina+a& ali i mno!i# iskustava i prijedlo!a i meduratno!
rado"lja$ Meutim& s dru!e strane& on je aetak jedno! novo! do"a u ravoju
medunarodne ajedni+e koji -e postepeno i stalno& u sve ve-oj mjeri& podraumijevati i
krivinu atitu njeni# osnovni# vrijednosti& to sistem 6rutva naroda nije imao vremena
da "itnije ravije$ .a takve loine uinjene na 6alekom istoku ustanoviien je dru!i
Meunarodni vojni sud a 6aleki istok& u Tokiju& 14$ januara 1414$ !odine $ ,stanovljenje ta
dva suda& sadraji nji#ovi# statuta& postupak pred njima i ireene presude& koje su
ivrene& predstavljaju prelomni do!adaj u istoriji meunarodno! krivino! prava i
si!ni*ikantni presedan u nastojanjima uspostavljanja djelotvomo! sistema medunarodno!
krivino! pravosudaPECAQ$ To je& ujedno& stvami poetak o"likovanja meunarodno! pojma
vladavine prava na podruju krivino! pravaPEC>Q$ Radi se ne samo o realia+iji
medunarodno! krivino! sudovanja& ve- i o promo+iji krivino! prava medunarodne
ajedni+e i ovjeanstvaPECCQ$ Krivino pravo primijenjeno u 0im"er!u je i *ormalno postalo
okosni+a medunarodno! krivino! prava& jer je na prvoj sjedni+i =eneralne skuptine %,0&
Reolu+ijom "roj 4A od 11$ de+em"ra 14@>$ !odine& pro!laeno dijelom %pte!
meunarodno! krivino! pravaPEC?Q$
/0ormativno'*unk+ionalna uspostava sistema dravno! terora& kao suvereno! prava vie
rase da odluuje o sud"ini ovjeanstva& pra-ena optom destruk+ijom& or!aniovanim
masovnim u"ijanjima pojedina+a i itavi# drutveni# !rupa+ija& donijela je na+istikoj
0jemakoj epitet najmonstruonije dravnopolitike tvorevine modemo! do"a$ Ratni loini&
materijalna raaranja& i uasi koji su se do!aali u kon+lo!orima& "ili su takvo!
presedansko! karaktera& da su aprijetili osnovnim vrijednostima ljudske +ivilia+ije& a prije
11E
>>
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
sve!a du#ovno'kulturolokom i *iiko'"iolokom inte!ritetu evropsko! kontinenta$ %tuda je
priroda 6ru!o! svjetsko! rata "ila sutinski raliita od prirode ratova raniji# perioda$ %tuda
i politiki +iljevi saveniki# sila nisu mo!li& niti smjeli "iti limitirani samo na vojni pora
osovinski# drava& ve- je uporedno sa "or"om na "ojnom polju& voena i "or"a a
pravnopolitiku prekompoi+iji Kstaro! svijeta[ .lo koje se nadvilo nad itavim
ovjeanstvom pri"liilo je ajednikom stolu do tada nepomirljive politike kon+epte$
Ideoloke "arijere su& arad opte! interesa& postale premostive& to je na pravnom polju
nailo opredjeljivanje savenika a stvaranje materijalni# i or!ania+ioni# pretpostavki
kanjavanja na+istiki# loina+a/PEC4Q$ %ve amisli realiovane su i u raliitim
dokumentima usvajanim tokom 6ru!o! svjetsko! rata (Atlanska povelja& Moskovska
deklara+ija i dr)$ 0ajad& na osnovu Iodonsko! sporauma& *ormiran je 0im"erki tri"unal
iji su sastav& nadlenosti i *unk+ije odredeni Statutom koji je pridodat osnovnom tekstu
sporaumaPE?BQ$ Sudski pro+es koji je tada voden protiv vojni# i politiki# lidera na+istike
0jemake prva je u istoriji primjena meunarodno! krivino! prava kro institu+ije
meunarodno! pravosuaPE?1Q$ Sud u 0im"er!u je "io prvi meunarodni sud koji je& u ime
svjetske ajedni+e& nastupaju-i sa poi+ija atite univeralni# svjetski# vrijednosti& donio
pravnosnanu presuduPE?3Q$
<e o"ira to nije sadran u odred"ama Statuta o stvarnoj nadlenosti 0irn"erko!
tri"unala& !eno+id se iriito spominje u osnovnoj optuni+i Komiteta !lavni# tuila+a$ To je
prvi vanini meunarodni dokument u kojem je upotre"ljen termin !eno+id$ /%ptuni+a nije
"ila veana a Statut niti je podnijeta na osnovu Statuta& pa ni tuio+i u i"oru svoji#
*ormula+ija i termina nisu "ili o!ranieni$ Ako se ume u o"ir i to da je priroda optuni+e
kao pravno! akta takva da dovoljava punu slo"odu u i"oru naina i jeika preenta+ije
optuni# injeni+a& to je jasno "o! e!a je upravo u njoj& a ne i u presudi upotre"ljen
termin !eno+id/PE?EQ$ Termin !eno+id se pominje i na suenjima koja su u savenikim
okupa+ionim onama or!aniovana na osnovu .akona "roj 1B& koji je usvojen od strane
Kontrolno! savjeta a 0jemaku$ , svim ovim sluajevima je !eno+id tretiran kao dio
ioina protiv ovjenosti$ Meutim& u svojoj presudi 0im"erki tri"unal nije optuene
pro!lasio krivim a !eno+id niti je o"raloenju presude o"jasnio ato nije od!ovorio na
jedan dio optuni+e$ Iako su dokai koji su potvrivali ivrenje !eno+ida "ili vie ne!o
dovoljni& Tri"unal nije imao pravno! osnova da *ormalno pri#vati termin !eno+id& a jo
manje da o!lasi optuene krivim a djelo koje kao takvo nije sadrano u nje!ovom Statutu&
niti u nekom dru!om meunarodnom aktu le!islativno! karaktera$ Meutim& i o"imno!
dokano! materijala nedvosmisieno su proiilaili naj"itniji elementi !eno+ida& tako da je u
toku samo! sudsko! pretresa od strane neki# dele!a+ija atraeno da Tri"unal !eno+id
prina kao dokaan loin i da !a& kao pose"nu inkrimina+iju& unese u svoju konanu
odlukuPE?@Q$
Sudski postupak i pravila dokaivanja su "ila ureena dijelom odred"ama Statuta& a
dijelom je sam sud u toku postupka donosio pro+esna pravila$ Inae& sam se postupak
sastojao i sljede-i# *aa: (1) pret#odna ijava tuio+a& (3) dokana sredstva optu"e i
od"rane& (E) sasluanje svjedoka& (@) rijei od"rane i optu"e& (A) ijava optueno! i (>)
presuda$ Kada je rije o postupku koji je primjenjivan na suenju u 0im"er!u& u pitanju je u
osnovi an!losaksonski tip krivine pro+edure$ %snovna odlika ovo! postupka je pasivna
ulo!a suda u samom prikupljanju i o+jeni dokaa& to je& prije sve!a& "io osnovni adatak
stranaka (optu"e i od"rane)$ Kao vano naelo ovo! postupka uspostavljeno je
dominantno naelo an!losaksonsko! tipa postupka& a to je prin+ip fair trial& to& u stvari& u
osnovi predstavlja pravo okrivljeno! na poteno suenje $
.naaj sudenja !lavnim ratnim loin+ima u 0im"er!u& i pored svi# nesavrenosti& teko-a&
smetnji i !reaka& moe se o+jenjivati dvojako: politiki i pravno& a i nesporan jePE?AQ$
%dred"e Statuta 0irn"erko! tri"unala od viestruko! su naaja a ravoj ideje o
meunarodnom krivinom !onjenju& kako preko stalne pravosudne ustanove& tako i preko
povremeni# (ad oc) ustanova$ %ne poveuju pret#odne amisli nastaie imedu dva
11@
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
svjetska rata& sa tra!anjima a konanim rjeenjima od 14@C$ !odine do danas$ /0e moe
>C
se pore-i da je 0im"erki pro+es imao odjeka i uti+ajaF da je "ar imao da nai poetak i
sim"ol poitivno! rjeavanja pitanja korijenito! uklanjanja o!njita *aima& materijalni# i
idejni#$ .na se koliko to pitanje avisi od io"liavanja& od primjeme& javne osude oni# koji
su poinili tolika nedjela i koji su teili da poro"e +io svijet$ , tom po!ledu 0im"erki
tri"unal& pred koji su ivedeni oni najod!ovomiji medu na+istikim loin+ima& i kao
aetni+i a!resije i kao vinovni+i svi# loina& "io je od odsudno! naaja u
meunarodnopravnom smislu$ 0im"erki tri"unal je primijenio krivinopravne prin+ipe& koji
su doli do iraaja u Iondonskom sporaumu& od ?$ av!usta 14@A$ !odine i time sutinski
imijenio karakter dotadanje! meunarodnopravno! ravoja& otvorivi u njemu novu
*au/@@A$
.a raliku od suenja u 0im"er!u& suenje u Tokiju se natno manje pominje$@@> 0a to je
vjerovatno uti+ala i relativna !eo!ra*ska udaljenost 9apana u odnosu na 7vropu koja se&
ipak& smatrala +entrom poetka& ali i stvamo! avretka to! veiiko! rata& mada je on& ipak&
neto kasnije *aktiki okonan na 6aiekom istoku@@C$ Tri"unal u Tokiju je "io sastavljen od
11 sudija koje je imenovao vr#ovni komandant@@?& i to na prijedlo! vlada saveniki# drava
koje su i potpisale akt o kapituia+iji 9apana$ Svaka od vlada koje su "ile u ratu sa 9apanom
imenovale su po jedno! sudiju& a sud je donosio odluke ve-inom !iasova$
, odreene ralike& pravila Tri"unaia u Tokiju su veoma slina onima koja su se
primjenjivala u 0im"er!u& a pravila postupka& takoe& u osnovi& iraito an!losaksonsko!
445 Markovic, dr Milan: Nirnbersko sudenje - primjena novih naela u
medunarodnom krivinom pravu, Zbomik Instituta za kriminoloska i socioloska
istrazivanja, Beograd, broj 2/73, str. 173.
446 Tribunal u Tokiju je predmetu !himode v. "apan razmatrao i zauzeo stav da je
upotreba atomske bombe na Hirosimu i Nagasaki suprotna pravilima ratnog prava,
buduci da je to diskriminatorsko oruzje, gdje je nemoguca korekcija i pravljenje
razlike prema cilju, ali je (analogno odluci da japanski car ne moze biti optuzen, jer
se tamo smatrao bozanstvom) stao na stanoviste da se ni protiv Harija Trumana ne
moze podici optuznica kao predsjednika strane drzave, osnovom diktata za upotrebu
atomskih bombi. Tek nakon deset godina od rata, britanski filozof Mary #nscombe, u
svojoj knjizi "Diploma gosp. Trumana", po prvi put njega naziva ratnim zloincem.
Ovo je uinila povodom diskusije o dodjeljivanju Trumanu titule poasnog doktora
Univerziteta u Oksfordu. Tako je sa velikim zakasnjenjem ovaj koncentrirani udar
najtezih posljedica nazvan ratnim zloincem i nametnuo promisljanje i ocjenu
ponasanja kljunih linosti u ratnim dogadajima i pobjednike strane. $eslie %
&reen, profesor prava iz Kanade, u vezi sa tim kaze: "Pravila vezana uz ratno pravo u
1945. godini priznavala su pravo odmazde. Onda je bilo kakvo oruzje koje bi
zaustavilo rat - bilo legitimno. Osuda upotrebljenog oruzja kao nezakonitog, sve e'
post (acto, zanemarila je moralnu filozofiju, vojnu i pravnu situaciju tokom 1945.
godine. Ali, bilo se suoeno sa neprijateljem koji ne postuje nijedno naelo
humanosti prava, kada je bilo kakvim oruzjem trebalo uspostaviti vladavinu prava.
Kaze se da cilj ne opravdava sredstvo, ali kada se radi o opstojnosti drzave, onda se
iz okova moralnih standarda danasnjice ne mogu osudivati pravni koncepti od prije
50 godina. Definicija odmazde je da se preduzmu nezakoniti koraci protiv prije
provedene nezakonite akcije, sa nadom da se prijasnja nezakonita akcija privede
kraju. A 1apanci su bili i upozoreni da evakuisu gradove Hirosimu, Nagasaki i Tokio.
Cuo sam lino te radio emisije. Ne znam ni po kojim se osnovima upotreba
osiromasenog uranijuma smatra ratnim zloinom. Uz to je u medijima na Zapadu
objavljivano da je nastanak raka kod nekih vojnika povezan sa osiromasenim
uranijumom, sto nije dokazano. A samo je takva municija mogla da probije teske
tenkove".
447 kulic, str. 48.
448 Vrhovni komandant je odobravao i izvrsenje izreenih kazni.
11A
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
164 tipaPE?>Q$ Svi okrivijeni na pro+esu u Tokiju su o!laeni krivimPE?CQ& a ireeno je
sedam smrtni# kaniPE??Q$
Iako se u iiteraturi susre-e stanovite kako su tokijski i dru!i pro+esi voeni na 6alekom
istoku& paii u a"orav "o! svoji# manjkavosti& nesumnjivao je da je "arem jedan od
>?
postupaka koju su se vodili& i "o! svoje kontrovernosti i "o! nasljea koje je ostavio
meunarodnom krivinom sudovanju& od istorijsko! naajaPE?4Q$ Rije je o siuaju
9amasita, kako je u literaturu skra-neno navan postupak voen pred Tri"unalom u
Tokiju& u kojem je optueni "io japanski !eneral $omo4uka 9amasita390]. %dluka Suda u
tom predmetu vana je a ravoj instituta komandne od!ovornosti& a iavala je i iaiva
"rojne kontroverePE41Q$
6ominantno je miljenje da su ti pro+esi u 0im"er!u i Tokiju& uprkos odredenim sla"ostima&
"ili pravno i moralno utemeljeni& te da predstavljaju vaan korak u ravoju meunarodno!
krivino! pravaPE43Q Meutim& mada je nesumnjivo da ova suenja imaju o!roman naaj&
kao i da su pripadni+i sila osovine tokom 6ru!o! svjetsko! rata uinili stravine loine&
postup+i koji su se odvijali u 0im"er!u i Tokiju& nikako nisu per*ektni$ Ipak& ova dva suenja
i danas predstavljaju osnovne polaine stavove ve-ine ila!anja o korijenima
meunarodni# krivini# sudova i iskustva i nji#ovo! rada se smatraju neo"ilanim u
analiiranju prakse medunarodno! krivino! pravosuaPE4EQ$ Tri"unaii u 0im"er!u i Tokiju
su oivjeli ideju o osnivanju stalno! meunarodno! krivino! sudaPE4@Q$ Meutim& vanjska
poiitika veiiki# sila u eri #iadno! rata "ila je urok to pravni pret#odni+i i 0irn"er!a i
Tokija& koji su mo!li "iti poetak ravijanja vrijedni# instrumenata a atitu ljudski# prava
na meunarodnom nivou& nisu kori-eni skoro pedeset !odinaPE4AQ$
6alji ravoj meunarodno! krivino! prava odvijao se u okviru i pod okriijem %r!ania+ije
,jedinjeni# na+ija$ Prvo je =eneralna skuptina %,0 (u de+em"ru 14@>$
!odine) potvrdila prin+ipe 0irn"erko! tri"unala (tv$ nir"erko pravo)@A4& pro!laavaju-i i#
kao optevae-a naela meunarodno! pravaPE4>Q$ %d tada pa do danas donijeto je vie
meunarodnopravni# akata od naaja a dalji ravoj meunarodno! krivino! prava&
medu kojima se istiu: Konven+ija o spreavanju i kanjavanju !eno+ida i 14@?$ !odine&
enevske konven+ije i 14@4$ !odine (Konven+ija o postupanju sa ratnim aro"ljeni+ima&
Konven+ija
B po"oljanju sud"ine ranjenika& "olesnika i "rodolomnika oruani# pomorski# sna!a&
Konven+ija o atiti !raanski# li+a a vrijeme rata i Konven+ija o po"oljanju sud"ine
ranjenika i "olesnika oruani# sna!a u ratu)& Medunarodni pakt o !raanskim i politikim
pravima i Meunarodni pakt o ekonomskim& so+ijalnim i kuitumim pravima i 144>$ !odine&
Konven+ija o uklanjanju svi# o"lika rasne diskrimina+ije i 14>A$ !odine& Konven+ija o
su"ijanju i kanjavanju loina apart#ejda i 14CE$ !odine& Konven+ija o su"ijanju
neakoniti# otmi+a vadu#oplova i 14CB$ !odine (tv$ Daka konven+ija)& Konven+ija o
su"ijanju neakoniti# akata protiv +ivilno! vadu#oplovstva i 14C1$ !odine (tv$
Montrealska konven+ija) i Konven+ija o neprimjenjivanju akonske astarjelosti a ratne
loine i ioine protiv ovjenosti i 14>?$ !odine$ , poslednje vrijeme donijete su:
Konven+ija o trans*eru osueni# li+a i 14?E$ !odine& Konven+ija o pranju& traenju&
apljeni
1 kon*iska+iji pri#oda steeni# kriminalom i 144B$ !odine& Krivinopravna konven+ija o
korup+iji i 1444$ !odine& Konven+ija ,0'a protiv transna+ionalno! or!aniovano!
kriminala i 3BBB$ !odine itd$
1$E$@$ Meunarodni krivini sudovi u posljednjoj de+eniji :: vijeka
6ok su dva meunarodna vojna suda odavno prestala postojati& nekoliko nedavno
osnovani# meunarodni krivini# sudova (tri"unala) jo uvijek djeluju$
Savjet "e"jednosti ,jedinjeni# na+ija je svojom reoiu+ijom "roj ?B? pokrenuo postupak
koji je okonan 3A$ maja 144E$ !odine& usvajanjem Reolu+ije "roj ?3C& pri#vatanjem
Ivjetaja !eneralno! sekretara ,0'a i donoenjem Statuta Meunarodno! krivino! suda
a teka krenja meunarodno! #umanitarno! prava na podruju "ive 9u!oslavije od
1441$ !odine (I8TH)$ Stvama nadlenost to! suda& odreena Statutom& odnosi se na teka
11>
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
krenja 5enevski# konven+ija i 14@4$ !odine (lan 3)& krenja akona i o"iaja ratovanja
(lan E)& !eno+id (lan @) i loine protiv ovjenosti (lan A)$ 0adlenost s o"irom na ii+a
odreena je lanom > Statuta i odnosi se na *iika li+a& i to ona koja su po lanu C
planirala& podsti+ala& naredila& uiniia ili na dru!i nain pomo!la u ue-u u planiranju&
pripremanju i ivrenju loina navedeni# u l$ 3'A ovo! statuta$ 2lan A Statuta uspostavlja
jurisdik+iju a loin protiv ovjenosti i veoma je vano da ekspli+itno navodi da I8TH ima
nadienost da krivino !oni ii+a koja su od!ovoma a sljede-e loine& kada su uinjeni u
>4
oruanom suko"u& "ilo meunarodnom iii intemom po karakteru& i usmjereni protiv +ivilne
popula+ije: (a) u"istvoF (") istre"ljenjeF (+) liavanje sio"odeF (d) deporta+ijaF (e)
aro"ljavanje& (*) torturaF (!) siiovanjeF (#) pro!oni na politikoj& rasnoj i vjerskoj osnovi i (i)
dru!i ne#umani akti$ .a sva navedena ponaanja propisana je lina krivina od!ovomost$
Statut 18TH sadri E@ lana i uspostavlja jurisdik+iju samo nad *iikim li+ima& te de*mie
teritorijainu i vremensku jurisdik+iju a teritoriju "ive 9u!oslavije& praktino daju-i I8TH
automatski prioritet a suenje li+ima od!ovomim a ratne loine$ 6ru!a vana odred"a
Statuta jeste da autoriira tuio+a koji -e provoditi neavisne istra!e u kojima moe koristiti
sve raspoloive vladine i neviadine ivore$ Tuila+ nije od!ovoran nikome a podianje
optuni+e& osim kada mora da je od"rani ispred trolano! sudsko! vije-a$
Sudije to! suda donijele su na osnovu lana 1A Statuta (11$ *e"ruara 144@$ !odine)
Pravilnik o postupku i dokaima koji je stupio na sna!u 1@$ marta 144@$ !odine$ Sjedite
suda je u 6en Da!u (Dolandija)$
Po uoru i na osnovu iskustva o ustanovljavanju I8TH& Savjet "e"jednosti je svojom
Reolu+ijom "roj 4AA (144@)& od ?$ novem"ra 144@$ !odine (takoe s poivom na !lavu ;II
Povelje ,jedinjeni# na+ija)& donio Statut a Meunarodni krivini sud a Ruandu (I8TR)& sa
sjeditem u Ams#i& u susjednoj Tananiji$ 2lanom 13 stav 1 Statuta I8TR propisano je da
-e lanovi al"eno! vije-a I8TH sluiti i kao lanovi al"eno! vije-a I8TR$ 6akle& sudije
ia"rane u I8TR slue samo kao lanovi prvostepeni# vije-aPE4CQ$
I8TH i I8TR su samostalni medunarodni pravosudni or!aniPE4?Q$ Premda je Medunarodni
sud pravde /osnovni pravni or!an/ (lan 43 Povelje ,jedinjeni# na+ija)& u sistemu
,jedinjeni# na+ija kojem privremeni tri"unali pripadaju ' imeu ova dva tri"unala nema
#ijerar#ijsko! odnosa$ Iako -e ajedniko al"eno vije-e I8TH i I8TR morati da ima u vidu
dru!e odluke meunarodni# sudova& ono poslije paljive rasprave moe do-i do drukiji#
akljuaka/PE44Q$
Prema ranijem teksta lanu 1A stav E Statuta& tuila+ I8TH takoe je sluio i kao tuila+
I8TR$ Medutim& on je imao svo! amjenika adueno! samo a poslove u teritorijalnoj
nadlenosti I8TR& kao i od!ovaraju-e oso"lje Tuilatva$ %d septem"ra 3BBE$ !odine
Savjet "e"jednosti je imenovao pose"no! tuio+a I8TR$ Svi ostale odred"e Statuta I8TR
jednake su onima i Statuta I8TH$ 9ednaki su i pravilni+i o postupku i dokaimaP@BBQ$
Kad su& prije vie od jedne de+enije& osnovani medunarodni sudovi a ratne loine u
"ivoj 9u!oslaviji i Ruandi imali su& pod okriljem ,jedinjeni# na+ija& dva plemenita +ilja: prvi&
po"jedu pravde i do"ra nad nepravdom i lom i& dru!i& pomirenje avaeni#& u opomenu
da se osudena nedjela vie ni!dje i nikada ne ponove$ Sa istim +iljevima& takoe pod
okriljem ,0'a& radi i manje ponati sud a ratne loine u Sijera Ieoneu$ Meutim& na
primjeru Sijera Ieonea i Kam"ode meunarodna ajedni+a je pokaala natno manje
odlunosti& !dje su politiki kompromisi omeli ostvarivanje pravdeP@B1Q$
Spe+ijalni sud a Siera Ieone& koji takode predstavlja jedan tip ad oc tri"unala& se& ipak&
ne moe smatrati potpuno meunarodnim& odnosno on je to samo djelimino& s o"irom na
to da je nje!ov sastav mjeovit ' ine !a kako sudije i inostranstva (meunarodne sudije)&
tako i doma-e sudije& a nije nastao odlukom Savjeta "e"jednostiP@B3Q (kao ad oc tri"unali
a nekadanju 9u!oslaviju i Ruandu)& ve- pose"nim u!ovorom imeu ,jedinjeni# na+ija i
;lade Siera IeoneaP@BEQ$ /Takvo poiaite "itno je drukije& sadri sla"iju poi+iju
meunarodne ajedni+e& te navodi na pitanje po emu je pravni sistem Sijera Ieonea u
meunarodnoj ajedni+i iavao vie poudanja ne!o sistemi novonastaii# drava na
teritoriji "ive 9u!oslavije$ Medutim& neki od e*ekata Statuta& kakav je pri#va-en ,!ovorom&
11C
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
vrlo su slini e*ektima statuta tri"unala a "ivu 9u!oslaviju i Ruandu$ %snovne postavke
Sporauma i Statuta& inae po kratko-i i sadraju vrlo sline tri"unaiima a "ivu
9u!oslaviju i Ruandu& su sljede-e: nadienost Spe+ijaino! suda konkurie nadlenosti
na+ionaini# sudova& sa prioritetom Spe+ijalno! sudaF vremenska nadienost je& kao i u
Statutu I8TH& otvorena i o"u#vata loine poinjene od EB$ novem"ra 144>$ !odine/P@B@Q$
%sim to!a& tri"unali a "ivu 9u!oslaviju& a Ruandu i Sijera Ieone sude pojedin+ima a
meunarodne loine& aii samo a one uinjene na tim teritorijama u toku o!ranieno!
perioda$
8arls Tejlor (AS)P@BAQ& "ivi predsjednik Ii"erije& /uinio je u apadnoj A*ri+i slino onom to
je Slo"odan Miloevi- uradio u "ivoj 9u!oslaviji/& pisao je 3BBA$ !odine (1B$ juna) /0jujork
CB
tajms/& kada je ovaj dru!i u #olandskoj prestoni+i "io pred I8TH "o! optu"i a loin
protiv ovjenosti i !eno+id& dok je prvi uivao u luksuu ni!erijsko! e!ilaP@B>Q Ponat po
"rutalnosti& Tejlor je optuen a ratne loine (u"istva& pljake& povrede lino! dostojanstva&
svirepe postupke& teror nad +ivilima)& a ioine protiv ovjenosti (u"istva& saka-enja&
silovanja& poro"ljavanja& seksualna ropstva) i dru!e o"iljne povrede meunarodno!
#umanitamo! prava (kori-enje dje+e kao vojnika& /ak i osmo!odinjaka& koji su pod
dro!om tjerani i da u"iju roditelje kako "i postali Kpravi ratni+iK / ' navodi @juman rajts vo).
Kao predsjednik Ii"erije o"e"ijedio je o"uku i *inansije& lo!istiku i vojnu podrku
Revolu+ionarnom ujedinjenom *rontu svo! prijatelja Godaja Sano#a& ko!a je uponao
tokom trenin!a kod nekad davno radikalno raspoloeno! li"ijsko! pukovnika =ada*ija$
Tejlor je svoje uslu!e napla-ivao ne"ruenim dijamantima i Sijera Ieonea& inae meu
najkvalitetnijim na svijetuP@BCQ$
Kada su !a ,jedinjene na+ije 1444$ !odine optuile a krijumarenje oruja i dijamanata&
o"ratio se masi na molitvi u +rkvi& odjeven u "ijelo& poput propovjednika u "aptistikoj
tradi+iji& a potom nii+e pao na pod mole-i a oprotaj ' iako je pret#odno od"io sve
optu"eP@B?Q$ 6vanaest !odina ranije apoela je nje!ova podrka !raanskom ratu u
Sijera Ieoneu u oko 3BB$BBB rtava$ Sada o"a susjeda pokuavaju da se oporave od
loinako! 2arlsa Tejlora$ Prva A*rikanka na elu Ii"erije& ekonomista kolovana u SA6'u&
7len 6onson Sirli*P@B4Q& upomo je traila iruenje Tejlora i 0i!erije& da "i se ipak
predomislila i& "o! stra#a od nereda u emlji& pristala na suenje u Sijera Ieoneu$
Tamonji tri"unal ,0'a& pak& traio je da mu se sudi u Da!u$ To je i odo"reno pristankom
Dolandije i reolu+ijom Savjeta "e"jednosti$ Sudenje tom /tre-em najtraenijem
optueniku na svijetu/& kako !a de*mie londonski /TajmsK & poe-e 3BBC$ !odine$
Sva tri navedena meunarodna krivina suda su po svojim +iljevima suprana+ionalni sudovi
koji primjenjuju meunarodno krivino pravo& a po svom su trajanju privremeni& tj$
ustanovljeni samo a odredenu svr#u (ad of* $ Kada se radi o prvom od nji#& komentari o
nje!ovoj nadlenosti i postupku& prikupljanju i upotre"i dokaa& kao i o do sada optuenim
li+ama i ireenim presudama ' asluuje pose"nu naunu analiuP@1BQ$ Kritike primjed"e
na rad to! suda& kada su opravdane s pravno! stanovita& mo!u imati ne!ativni uti+aj na
amisao o e*ikasnosti i pravednoj !lo"alnoj represiji kao reak+iji na loine koji su uinjeni
na tetu ovjeanstvaP@11Q$
, Kam"odi su u periodu od 1C$ aprila 14CA$ do C$ januara 14C4$ !odine na vlasti "ili tv$
8rveni Kmeri& i to pod vostvom Pol Pota$ , vrijeme nji#ove vladavine& osim to su poruili
!radove& ekonomiju& kulturu i drutvo uopte& po!u"ili su oko 1$CBB$BBB svoji#
!raanaP@13Q$ .loini su o"u#vatali prinudno raseljavanje& prinudan rad i stavljanje u
ne#umane uslove ivota& u"istva& torture i slP@1EQ$ Pritisak meunarodne ajedni+e da se
uinio+i loina kane& reultirao je 144@$ !odine kada su SA6'e donijele tv$ 8am(odian
Jenocide =ustice 3ct& kojim je atraeno od predsjednika SA6'a i dru!i# dravni# or!ana
da predumu mjere radi osnivanje meunarodno! ili na+ionalno! suda koji "i kanio
optuene a !eno+id$ Imeu ostalo!& osnovan je i pose"no or!an& 1ffice of 8am(odian
Jenocide 7nvestigations, sa adatkom da prikuplja relavantne podatke i podstie dru!e da
to uineP@1@Q$ Pored to!a& Komisija ,0'a a ljudska prava je nekoliko puta nudila pomo-
Kam"odi i traila da se osnuje meunarodni sud i kane kriv+i& a isto je uinila i =eneralna
11?
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
skuptina ,jedinjeni# na+ija& reolu+ijom A3V1EA od 13$ de+em"ra 144C$ !odine itd$
Meutim& politika volja u
Kam"odi nije "iia poitivno orijentisana prema mo!u-em osnivanju meunarodno! suda&
tako da je tek 1B$ av!usta 3BB1$ !odine kralj Si#anuk potpisao .akon o osnivanju
vanredni# vije-a u kam"odanskim sudovima a !onjenje loina poinjeni# a vrijeme
6emokratske Kampuije ($e ,mer &ouge tri(unal legislatio)m& ime je on stupio na
sna!uP@1AQ$
/Raliiti pristup meunarodne ajedni+e kanjavaju loine na teritoriji "ive 9u!oslavije i u
Ruandi u odnosu na ioine u Sijera Ieoneu i Kam"odi& moe se o"jasniti samo politikim
raloima i kompromiserstvom odluuju-i# *aktora u svjetskoj politi+i$ 6akle& neko -e takvu
poi+iju navati poiitikim realimom/P@1>Q$ S dru!e strane& ad oc sudovi a "ivu
9u!oslaviju i Ruandu& /"e o"ira na to koliko trpjeli od pri!ovara da su selektivni i
nejednaki# kriterijuma& te suenja pred na+ionalnim sudovima& kojima se esto mo!u
C1
upututi slini pri!ovori& ipak su u naajnoj mjeri podi!li seni"ilnost ovjeanstva prema
ratnim ioinimaP@1CQ$ 2injeni+a da danas postoji !otovo opteravijena svijest da su mno!i
loini "o! real'politiki# raio!a ostali nekanjeni& to naj"olje potvruje$ A ta je injeni+a
najvr-a !raa u temeljima staino! i univeralno! meunarodno! krivino! suda/P@1?Q$
,jedinjene na+ije su uruiie (11$ novem"ra 3BB>$ !odine) li"anskim vlastima na+rt
dokumenta kojim se de*inie stvaranje medunarodno! suda& koji -e pro+esuirati optuene
a u"istvo (3BBA$ !odine) re*ormatorsko! premijera te drave Ra*ika Daririja$ Pose"ni
iaslanik !eneralno! sekretara ,0'a (=ir Pederson) predao je kopiju na+rta li"anskom
premijeru Guadu Siniori i ostalim vanini+ima te drave& saoptile su ,0'e$ %kolnosti
veane a u"istvo Daririja ispituje pose"na komisija ,0'a& na ijem se elu nalai Ser
<ramer+& koji je najavio da -e sastaviti optuni+u& kojom +e "udu-i tri"unal "e pro"lema
mo-i da osudi poinio+e to! loinaP@14Q$ Istra!a ,0'a utvrdila je& koliko je do sada
o"javljeno& da je atentat na Daririja "io vr#unski or!aniovan& te da su !a iveli
pro*esional+i& sa pret#odnim iskustvom u slinim opera+ijama$ Prema na+rtu& koji je
pret#odno pri#vatio Savjet "e"jednosti 990'a& poinio+ima se moe suditi a itav ni
djela& ukljuuju-i teroriam& u"istvo& avjeru& loinako udruivanje& te podsti+anje na
loin i skrivanje "je!una+a$ Takode& jo nije ponato !dje -e suenje "iti odrano& jer su
li"anske vlasti& stra#uju-i od
reak+ije De"ola#a& pret#odno saoptile da ne ele da tri"unal asjeda na nji#ovoj teritoriji$
,jedinjene na+ije su& pak& namjerne da novo*ormirani sud smjeste u neku od susjedni#
dravaP@3BQ$
1.3.5. Medunarodni krivini tribunal za bivsu 1ugoslaviju 1.3.5.1 .Uvodne napomene
Reolu+ijom ?B? (144E) od 33$ *e"ruara 144E$ Savjet "e"jednosti ,jedinjeni# na+ija je
predvidio da -e /osnovati meunarodni tri"unal a !onjenje li+a od!ovomi# a teke
povrede medunarodno! #umanitamo! prava& uinjene na podruju "ive 9u!oslavije od
1441$ !odine nadalje/$ =eneralni sekretar ,0'a aduen je da pripremi od!ovaraju-e
prijedlo!e a sprovoenje te reolu+ije$ Postupaju-i u skladu s tim a#tjevom& !eneralni
sekretar je podnio Savjetu ivjetaj od E$ maja 144E& !odine sastavljen na osnovu raliiti#&
u meuvremenu prikupljeni#& prijedlo!a i miljenja pojedini# drava lani+a Savjeta$ ,
ivjetaj je priloen i 0a+rt statuta jedno! takvo! suda& koje! je iradila komisija strunjaka$
Savjet "e"jednosti je svojom Reolu+ijom ?3C (144E) od 3A$ maja 144E$ !odine pri#vatilo
ivjetaj i Statut suda& te odluilo osnovati sud koji je do"io slu"eni naiv /Medunarodni
tri"unal a !onjenje li+a koja su od!ovorna a teke povrede medunarodno! #umanitamo!
prava na podruju "ive 9u!oslavijeP@31Q imedu 1$ januara 1441$ !odine i dana koje! -e
Savjet "e"jednosti ustanoviti nakon ponovne uspostave mira/P@33Q$
Reolu+ijom ?3C Savjeta "e"jednosti poloen je& prema tome& po prvi put nakon ponati#
sudenja loin+ima i 6ru!o! svjetsko! rata ' tv$ nim"erki#& te tokijsko! pro+esa pravni
osnov a djelovanje jedno! meunarodno! krivino! suda$ Time je uinjen vrlo krupan
pravni korak& jer je sudska *unk+ija jedan od temeljni# elemenata dravno!
114
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
suverenitetaP@3EQ$ Sto!a& njeno preuimanje od strane meunarodne ajedni+e nesporno
nai o!ranienje suvereniteta draveP@3@Q$
Reolu+ijom 1E34& koju je Savjet "e"jednosti usvojio na svojoj @3@B$ sjedni+i& odranoj EB$
novem"ra 3BBB$ !odine& odlueno je& imeu ostalo!& da se *ormira !rupa ad
litem sudija u Tri"unaiu i da se pove-a "roj lanova al"eno! vije-a& te u tom +ilju imijene
l$ 13& 1E i 1@ Statuta I8TH$
Reolu+ijom Savjeta "e"jednosti "roj 1ABE (3BBE) i ijavom predsjednika Savjeta
"e"jednostiP@3AQ daje se podrka Strate!iji I8THP@3>Q i ukauje na o"aveu da se /ni na
jedan nain ne ometa o"avea emaija da provode istra!e koje se odnose na optuena li+a
kojima se ne-e suditi u Tri"unalu i da se preduimaju od!ovaraju-e radnje u vei s
podianjem optuni+a i krivinim !onjenjem& imaju-i istovremeno na umu da Tri"unal ima
primat nad doma-im sudovima$/
Mno!i su i ranovrsni inio+i koji su doveli do stvaranja I8TH$ Sada je sve vie oito da se
radi o presedanuP@3CQ koji je imao naaj ne samo a rarjeavanje politike krie nastaie
ratom na teritoriji "ive 9u!oslavije& ne!o i a daljni ravoj meunarodno! (krivino!) prava&
pa i meunarodni# odnosa uopteP@3?Q$ I8TH je osnovan kao ad oc sud na nain koji mu
je u tadanjim medunarodnim okolnostima tre"ao osi!urati najve-i e*ekatP@34Q$ 0aravno&
C3
on se& u nekim svojim elementima& oslanja na svoje pret#odnike& 0irn"erki tri"unal i
Tri"unal i Tokiju$ %snovna ralika imedu I8TH i 0im"erko! tri"unala je u tome to je
0im"erki tri"unal predstavljao sud koje! su ustanovile drave po"jedni+e u 6ru!om
svjetskom ratu da "i sudio ratnim loin+ima& dok je I8TH osnovaia meunarodna
ajedni+a& a sudenje krio+ima meunarodno! #umanitamo! prava i aktima varvarstva
koje je uininilo "ilo koje li+e koje je dravljanin neke od nasljedni+a (suk+esora) "ive
9u!oslavije& "e o"ira na to to rat na tim teritorijama jo nije "io okonan$ 6ru!a je ralika
u tome to je 0im"erki tri"unal morao sam ustanoviti materijalnopravne norme a
krivinopravnu od!ovornost li+a kojima je sudio ' i time se ivr!ao pri!ovoru da retroaktivno
primjenjuje krivino pravo& kre-i tako osnovno naelo propisanosti kanjivi# djela i kani u
akonu (nuilum crimen, nulia poena sine lege praevia). 0aprotiv& a I8TH taj je pro"lem
utoliko rijeen to su materijalni uslovi kanjivosti prije poetka nje!ovo! djelovanja
ispunjeni i prema meunarodnom i unutranjem krivinom pravu$ Prema medunarodnom
krivinom pravu& naelo nullum crimen, nulla poena sine lege ispunjeno je u odnosu na
I8TH po tome to nje!ov Statut propisuje etiri kate!orije kanjivi# djela$ Prema
unutranjem krivinom pravu& nema nikakve sumnje da je na teritoriji "ive 9u!oslavije
krivino akonodavstvo inkriminisalo sva krenja meunarodno! #umanitamo! pravaP@EBQ$
Kada se tome doda da se Statut I8TH u lanu 3@ u po!ledu iri+anja atvorske kane
poiva na sudsku praksu sudova "ive 9u!osiavije& moe se akljuiti da je kru!
materijalnopravni# krivini# normi& mjerodavni# a I8TH& u pravilu& odreen s dovoljnom
jasno-om$ Konano& tre-a veiika ralika je to I8TH& premda or!aniovan kao
meunarodna sudska vlast koja ne ivire i na+ionalno! suvereniteta& ne potire u +ijelosti
taj suverenitetP@E1Q$ Statut I8TH uspostavlja meunarodnu jurisdik+iju a odredeni tip
krivini# djela kao paraleinu s jurisdik+ijom doma-i# sudova (drava nasljedni+a "ive
SGR9) i u ianu 1B stav 3 kae da -e li+e kojem je "ilo sueno pred na+ionalnim sudom a
neko od krivini# djela i nje!ove nadlenosti "iti sudeno supsidijamo& tj$ /samo ako je djelo
a koje je sueno "ilo kvali*ikovano kao o"ino krivino djelo ili ako postupak pred
na+ionalnim sudom nije "io nepristrasan ili neavisan& ako je smiljen da optueno! atiti
od meunarodne krivine od!ovmosti ili ako krivini postupak nije "io revnosno proveden/$
1.3.5.2. Osnivanje ICTY
, rado"lju od nekoliko mjese+i& od poetka *e"ruara 144E$ !odine& odnosno Reolu+ije
?B?& pa do donoenja Reolu+ije ?3C (144E) Savjeta "e"jednosti& !eneralni sekretar je
primio ve-i "roj prijedlo!a i komentara pojedini# drava lani+a ,0'a& nevladini#
or!ania+ija i ekspertni# !rupa u po!ledu osnivanja I8TH$ .apravo& ve- su tokom 1443$
odrani "rojni struni i politiki skupovi na kojima se raspravljalo o loinima uinjenim ili
koji se vre na teritoriji "ive 9u!oslavije i "o! koji# su !eneralnom sekretaru ,0'a ili
13B
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
Savjetu "e"jednosti upu-ivani apeli a preduimanje e*ikasni# koraka u +iiju nji#ovo!
spreavanja$ %"ilje ovo! materijala omo!u-ilo je !eneralnom sekretaru da ispuni a#tjev
Savjeta "e"jednosti i Reolu+ije ?B? kojom !a je Savjet aduio a ivjetaj i /spe+i*ine
prijedlo!e/ o odnosnoj stvari& te da u ivjetaj u!radi i ela"orirani prijedlo! Statuta I8TH$
Ivjetaj od E$ maja 144E$ !odine (SV3ACB@) je podijeljen na sedam dijelova koji pokrivaju
one lanove Statuta koji su posve-eni odreenom pravnom pitanju$ , Statutu se& inae&
jasno istie podjela na materijalnopravni (l$ 3'1B)& or!ania+ijski (l$l 1'1C) i
pro+esnopravni dio (l$ 1?'34)$
Statut ima pream"ulu (koja navodi puni naiv I8TH i poiva se na ;II po!lavlje Povelje ,0a
na kojem je asnovana odluka Savjeta "e"jednosti o osnivanju I8TH)& te E@ lana$ 2lan
1 ustanovljava jurisdik+iju Tri"unala a /!onjenje/ krio+a medunarodno! #umanitamo!
prava na teritoriji "ive 9u!oslavije& a l$ 3'A re!uliu nje!ovu nadlenost (sudi a teke
povrede 5enevski# konven+ija od 13$ av!usta 14@4 !odine& krenje akona i o"iaja rata&
!eno+id& te loine protiv ovjenosti)$ Prema lanu ? Statuta& I8TH sudi samo *iikim
li+ima a djela uinjena od 1$ januara 1441$ !odine$ 2lanovi 4 i 1B uspostavljaju paralelnu
jurisdik+iju I8TH sa onom na+ionalni# sudova& vode-i "ri!u o naelu non (is in idem& ali
I8TH daju pravo da& u odreenim sluajevima& stupi na mjesto na+ionalno! suda$ 2lanovi
11'1C ureuju or!ania+iju I8TH (pretresna vije-a& /komore/ en!l$ $rial 8am(ers& ine 1>
stalni# sudija koji ne smiju "iti dravljani iste drave i najvie devet ad literrim sudija& te
jedno al"eno vije-e& te 3ppeals 8am(er& sastavljeno od sedam stalni# sudija& te
CE
tuio+a& tj$ /pro!onitelja/& en!l$ prosecutor koji nastupa neavisno& kao samostalni or!an)$
2lan 1A daje ovla-enje Tri"unalu da sam& autonomno& po"lie uredi postupak i ivoenje
dokaa& a l$ 1?'3? re!uliu samo neka vanija pitanja i pojedini# stadijuma postupka$
Suenja moraju "iti (u pravilu) javna& fair (/pravina/) i ekspeditivnaF optueni pred sudom
ima sva prava od"rane& ukljuuju-i pravo na ponavanje predmeta optu"e& pravo na
slo"odan i"or "ranio+a na koje mora "iti upooren& pravo na predla!anje vlastiti# dokaa i
kritiko! preispitivanja dokaa optu"e& pravo na utnju i sl$ (lan 31)$ I8TH mora predueti
pose"ne mjere atite svjedoka i rtava (lan 33)$ Presude se donose ve-inom !lasova&
moraju se uvijek javno o"javiti i "iti o"raloene (lan 3E)$ Ireena sank+ija moe "iti
samo atvorska kana& aii I8TH moe odrediti i povrat imovine& odnosno oduimanje
imovinske koristi (lan 3@)$ Statut predvia al"eni postupak "o! po!reaka u utvrenju
injenino! stanja i povreda akona& kao i ponavljanje postupka "o! novi# dokaa (l$ 3A i
3>)$ Kane atvora -e se ivravati& pod nadorom 18TH& u dravama lani+ama ,0'a koje
se a to ponude (lan 3C)$ 2lan 34 trai od svi# drava da saraduju sa I8TH& te udovolje
nje!ovim a#tjevima i nared"ama& ukljuuju-i i nared"u a predaju ili trans*er optueno!
li+a I8TH$ Poslednji# pet lanova (EB'E@) odnose se na status& privile!ije i imunitete
ianova I8TH& sjedite Tri"unala (u 6en Da!u)& trokove i slu"ene jeike& te o"aveu I8TH
na podnoenju !odinji# ivjetaja o radu$
%snovni ivor prava koji se odnosi na postupak pred I8TH& kao i nje!ovu or!ania+iju& jeste
akt kojim je I8TH i osnovan& a to je Statut& usvojen od Savjeta "e"jednosti ,jedinjeni#
na+ija& na osnovu =lave ;II Povelje ,0'a i reolu+ijom ?3C od 3A$ maja 144E$ !odine$
Statutom sam postupak nije detaljnije re!ulisan& ve- je o"janjen samo u osnovnom
+rtama$ 0a osnovu lana 1A Statuta& I8TH je na optoj sjedni+i odranoj 11$ *e"ruara 144@$
!odine usvojio /Pravilnik o postupku i dokaima/P@E3Q (&ules of)rocedure and 5vidence0
skra-eno: Pravilnik)P@EEQ$ a na optoj sjedni+i A$ maja 144@$ !odine /Pravila koja se
primjenjuju na pritvorena li+a koja ekaju suenje ili na dru!i nain atoena ii+a pod
nadorom Tri"unala/$P@E@Q Pravilnik& u optem kon+eptualnom smislu& poiva& u!iavnom&
na klasinom modelu akuatorsko! (optuno!) postupka (u odreene modi*ika+ije koje
"itno ne mijenjaju nje!ovu iraitu kon+eptualnu pripadnost tom tipu pro+edureP@EAQ)& u
kojem teret dokaa lei na tuio+u i u kojem stranke& a ne sud ivode dokae prema
stro!om naelu kontradiktornosti (tv$ unakrsno sasluanje svjedoka i vjetaka)$ 0o& od
to!a postoje dva vana iuetka$ Prije sve!a& Pravilnik ne sadri raradenu re!uiativu o
131
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
dopustivosti upotre"e pojedini# dokaa& te I8TH daje dosta iroka diskre+ijska ovia-enja
da dokae pri"avija i po vlastitoj ini+ijativi& ex proprio motu. Pose"nu panju Pravilnik
posve-uje spe+i*inim pitanjima atite svjedoka koji su "ili rtve loina& kao i pro"lemu
suenja u odsustvu& in a(sentia reus. %no nije u naelu doputenoF aii& ako nakon
avrene istra!e protiv neko! okrivljeno! sudija (pojedina+) potvrdi optuni+u& te ona "ude
o"javljena& a drava pre"ivalita optueno! od"ije ivriti nalo! a #apenjem i predajom ili
se o!lui na takav a#tjev I8TH& optuni+u -e ponovo potvrditi raspravno vije-e I8TH& a
optuenim idati meunarodnu potjemi+u i o od"ijanju saradnje nje!ove drave o"avijestiti
Savjet "e"jednosti$
2ianom 4 stav 3 Statuta se iriito kae da I8TH /ima primat nad na+ionalnim sudovima/&
te da on u svakoj *ai postupka /moe od na+ionalno! suda slu"eno atraiti da prepusti
nadlenost& u skladu sa ovim statutom i Pravilnikom o postupku i dokaima I8TH/$ Ta
odred"a predstavlja veiiku novinu u meunarodnom pravu$P@E>Q Tu vai pravilo da prije
pokretanja neko! spora na meunarodnom pianu& tre"a dopustiti dravi da unutar svo!
pravno! sistema& is+rpe sva pravna sredstva u unutranjem pravu$ Medutim& ova novina je
o!ranieno! dometa$ Prije sve!a& primat I8TH u odnosu na na+ionalne sudove moe se
ostvariti samo prema odred"ama Statuta i Pravilnika o postupku i dokaima$
Iako I8TH nije amiljen da na+ionainim sudovima odume nji#ovu jurisdik+iju& u
(iuetnim) siuajevima u kojima -e on nastupiti& nje!ova jurisdik+ija ima prednost pred
na+ionalnim sudovima: na+ionalni sudovi vie ne mo!u ponovo suditi u sluajevima u
kojima je presudio I8TH (non (is in idem)& ali I8TH moe& u dva sluaja& ponovo voditi
postupak a ve- presuenu stvar (res iudicata) pred na+ionainim sudom ' ako je optueni
pred njim osuen samo a o"ino krivino djelo& a ne ioin koji predstavlja povredu
medunarodno! #umanitamo! prava ili ako je postupak pred njim voen pristrano&
C@
neo"jektivnoF "io je pokrenut da optueno! atiti od meunarodne krivine od!ovornosti&
odnosno ako krivini postupak nije "io /revnosno/ proveden (lan 1B Statuta)$ I8TH&
naravno& lako moe postaviti raliku imeu pravni# kvali*ika+ija ratni# loina i o"ino!
kriminaliteta& pa do o+jena da li je suenje "ilo /nepristrasno i neavisno/& dre-i se
standarda i u mno!o"rojnim presudama medunarodni# sudski# or!ana& npr$ 7SI9PP@ECQ$
Isto tako& prvenstvo I8TH se vidi i i to!a to Statut (l$ C i 34) i Pravilnik (pravila ?'1E)
iriito dero!iraju odreene norme unutranje! prava& koje "i& inae& predstavljale smetnje
a iruenje optueno! ili mo!u-nost vodenja postupka protiv nje!a$ 0o& prvenstvo
jurisdik+ije I8TH nad na+ionalnim sudovima ne nai samo dunost potovanja odluka to!a
suda& ne!o i dunost drava lani+a ,0'a da predumu od!ovaraju-e akonodavne mjere
na uskladivanju svo! unutranje! prava sa naelima Statuta i otklanjanju eventualni#
koliija$ Korake u tom smislu prva je preduela ltalija& koja je 1@$ *e"ruara 144@$ !odine
donijela akon "roj 13B kojim se re!uliu na+ionalni postup+i u vei sa odlukama i
a#tjevima I8TH$
1.3.5.3. Organizacija ICTY
I8TH ine sljede-i or!ani: (a) sudska vije-a& koja se sastoje od tri pretresna vije-a i jedno!
al"eno! vije-aF (") tuila+& i (+) sekretarijat (en!l$ registr4), koji opsluuje i sudska vije-a i
tuio+a (lan 11 Statuta)$ 0e postoji ured tv$ /javno! "ranio+a/& koji "i& slino kao u SA6'a&
"io sastavljen od advokata koji "i pruali uslu!e od"rane siromanim okrivljenim$
%sim ti# or!ana& prema Pravilniku postoje jo i neka dru!a (potpredsjednik Suda& amjenik
tuio+a& Sekretarijat& Slu"a a rtve i svjedoke& Kole!ij& Koordina+iono vije-e i Rukovodni
od"or)$
Sudska vije-a ini 1> stalni# neavisni# sudija& koji ne smiju "iti dravljani iste drave& i
najvie devet neavisni# sudija ad litem istovremeno& naimenovani# u skladu sa lanom 1E
ter stav 3 Statuta& koji ne smiju "iti dravljani iste drave (lan 13 stav 1 Statuta)$ Svako
pretresno vije-e sastoji se od troje stalni# sudija i najvie est sudija ad litem istovremeno$
Svako pretresno vije-e u koje su rasporeene sudije ad litem moe se podijeliti u sek+ije od
po troje sudija& meu kojima su i stalne sudije i sudije ad litem$ Sek+ija pretresno! vije-a
ima iste nadlenosti i od!ovomosti koje po Statutu pripadaju pretresnom vije-u i donosi
133
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
presudu u skladu s istim pravilima$
5al"eno vije-e ini sedam staini# sudija$ 5al"eno vije-e u svakom al"enom postupku ini
pet nje!ovi# lanova (lan 13 stav E Statuta)$ %so"a koja se& u smislu uslova a lanstvo u
vije-ima I8TH& moe smatrati dravljaninom vie od jedne drave& smatra-e se
dravljaninom one drave u kojoj inae ostvaruje svoja !raanska i politika prava$
Pitanje kvaii*ika+ije sudije ureduje lan 1E Statuta$ Kvali*ika+ije a i"or sudija sadre dva
aspekta: prvi& koji se odnosi na etike oso"ine linosti i dru!i& u po!ledu nji#ovi# struni#
kvali*ika+ija$ , prvi spada neop#odnost da sudije "udu li+a visoki# moraini# oso"ina&
nepristrasna i sa inte!ritetom$ , dru!u spada neop#odnost da sudije poseduju kvali*ika+ije
koje se a#tijevaju u nji#ovim emljama a postavljanje na najvia sudska mjesta$ Prilikom
sastavijanja vije-a duna panja -e "iti posve-ena iskustvu sudija u o"lasti krivino! prava&
kao i meunarodno! prava& ukijuuju-i meunarodno #umanitamo pravo& kao i ljudska
prava (lan 1E stav 1 Statuta)$
1.3.5.3.1. Izbor sudija i njihov polozaj
.a i"or sudija Statut predvia demokratsku pro+eduru u kojoj uestvuju sve drave lani+e
,0'a$ Postupak i"ora sudija ima dvije osnovene *ae: prvu& koja se odlikuje djelatno-u
!eneralno! sekretara ,0'a i dru!u& koja predstavija neposredni i"or od strane =eneralne
skuptine ,0'a (lan 1E (is ' I"or stalni# sudija)$ I"or 1@ stalni# sudija I8TH vri
=eneralna skuptina sa popisa koji joj dostavlja Savjet "e"jednosti& na sljede-i nain: (a)
!eneralni sekretar poiva drave iani+e ,jedinjeni# na+ija i drave nelani+e koje imaju
stalne posmatrake misije u sjeditu ,jedinjeni# na+ija da kandiduju sudijeF (") u roku od
>B dana od poiva !eneralno! sekretara& svaka drava moe predioiti najvie dva
kandidata raiiito! dravljanstva& ije kvali*ika+ije od!ovaraju onima navedenim u lanu 1E
Statuta& s tim da nijedan od nji# ne smije "iti dravljanin iste drave kao "ilo koji dru!i
sudija ian al"eno! vije-a& koji je ia"ran ili naimenovan a stalno! sudiju I8TR u skladu
sa lanom 13 (is Statuta to! sudaF (+) !eneralni sekretar prosljeuje primljene kandidature
Savjetu "e"jednosti$ 0a osnovu primljeni# kandidatura Savjet "e"jednosti sastavlja popis
CA
sa najmanje 3? i najvie @3 kandidata& staraju-i se da "udu adekvatno astupljeni !lavni
svjetski pravni sistemiP@E?QF (d) predsjedavaju-i Savjeta "e"jednosti prosljeuje popis
kandidata predsjedavaju-em =eneraine skuptine& a =eneralna skuptina sa to! popisa
"ira 1@ stalni# sudija I8TH$ Kandidati koji do"iju apsolutnu ve-inu !lasova drava lani+a
,jedinjeni# na+ija i drava nelani+a koje imaju stalnu posmatraku misiju u sjeditu
,jedinjeni# na+ija& pro!iasi-e se ia"ranim$ , sluaju da dva kandidata isto! dravljanstva
do"iju potre"nu ve-inu !lasova& ia"ranim -e se smatrati onaj koji je do"io ve-i "roj
!lasova$
, sluaju upranjeno! mjesta u sudskim vije-ima meu stalnim sudijama koje su ia"rane
ili naimenovane u skladu sa lanom 1E (is, nakon konsulta+ije sa predsjedavaju-im
Savjeta "e"jednosti i =eneralne skuptine& !eneralni sekretar na upranjeno mjesto do
kraja mandata imenuje oso"u koja ispunjava kvali*ika+ije navedene u lanu 1E Statuta$
Redovan nain sti+anja sudijske *unk+ije je& dakle& i"or& ali je mo!u- i iuetan nain
sti+anja ove *unk+ije ' imenovanje od strane !eneralno! sekretara$ I ovo!a proiilai da
naelo i"ornosti sudija u Tri"unalu ima o!ranien naaj& jer je i"or pravilo& ali je
postavljanje sudije mo!u-i iuetakP@E4Q$To nai da je i"or sudija primamo! karaktera&
dok samo supsidijarno& kada a to postoje odreeni uslovi& dolai u o"ir postavljanje
sudije odlukom !eneralno! sekretara ,0' aP@@BQ$
Stalne sudije ia"rane u skladu sa lanom 1E (is "iraju se na mandat od etiri !odine$
,slovi slu"e su isti kao i a sudije Meunarodno! suda pravde$ Sudije mo!u "iti ponovo
ia"rane$ Prije stupanja na dunost svaki sudija je o"avean da da sveanu ijavu koju u
prisustvu !eneralno! sekretara ,0'a ili nje!ovo! predstavnika potpisuje& a ona se atim
adrava u ar#ivi I8TH$ Tekst sveane ijave je sljede-i: /Sveano ijavljujem da -u kao
sudija Medunarodno! tri"unala a suenje li+ima od!ovomim a teke povrede
meunarodno! #umanitamo! prava uinjene na teritoriji "ive 9u!oslavije& svoje dunosti i
ovla-enja vrtiti i o"avljati asno& poteno& nepristrasno i savjesno/ (lan 1@< Pravilnika)$
13E
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
I"or i naimenovanje sudija ad litem ureuje lan 1E ter Statuta$ I"or ad litem sudija I8TH
vri =eneralna skuptina sa popisa koji joj dostavlja Savjet "e"jednosti& i to na sljede-i
nain: (a) !eneralni sekretar poiva drave lani+e ,jedinjeni# na+ija i drave nelani+e
koje imaju stalne posmatrake misije u sjeditu ,jedinjeni# na+ija da kandiduju sudije ad
litem I8THF (") u roku od >B dana od poiva !eneralno! sekretara& svaka drava moe
predloiti po etiri kandidata ije kvali*ika+ije od!ovaraju onima navedenim u lanu 1E
Statuta& vode-i pritom rauna o pravilnoj astupljenosti kandidata ensko! i muko! polaF
(+) !eneralni sekretar prosljeuje primljene kandidature Savjetu "e"jednosti$ 0a osnovu
primljeni# kandidatura Savjet "e"jednosti sastavlja popis sa najmanje pedeset etiri
kandidata& staraju-i se da "udu adekvatno astupljeni !lavni svjetski pravni sistemi& te
vode-i rauna o ravnopravnoj !eo!ra*skoj astupljenostiF (d) predsjedavaju-i Savjeta
"e"jednosti prosljeduje popis kandidata predsjedavaju-em =eneralne skuptine& a
=eneralna skuptina sa to! popisa "ira 3C sudija ad litem I8TH$ Kandidati koji do"iju
apsolutnu ve-inu !lasova drava lani+a ,jedinjeni# na+ija i drava nelani+a koje imaju
stalne posmatrake misije u sjeditu ,jedinjeni# na+ija& pro!lasi-e se ia"ranimF (e) sudije
ad litem se "iraju na mandat od etiri !odine i ne mo!u "iti ponovo ia"rane$ .a vrijeme
nji#ovo! mandata !eneralni sekretar -e& po a#tjevu predsjednika I8TH imenovati sudije
ad litem u pretresna vije-a a jedno ili vie suenja& i to na ukupan period do tri !odine$
Prilikom podnoenja a#tjeva a imenovanje sudije ad litem, predsjednik I8TH mora imati
na umu kriterije i lana 1E Statuta koji se odnose na sastav vije-a i sek+ija pretresni#
vije-a& odred"e stava 1 (") i (+) lana 1E ter Statuta& te "roj !lasova koje je sudija ad litem
do"io u =eneralnoj skuptini$
2lan 1E Auarter Statuta odnosi se na status sudija adlitem. 'aime, tokom perioda na koji su
imenovani da rade u I8TH& sudije ad litem: (a) imaju iste uslove slu"e& mutatis mutandis&
kao i stalne sudije I8THF (") imaju ista ovla-enja kao i stalne sudije I8TH& u o!rade
navedene u stavu 3 lana 1E Auarter0 (+) imaju poviasti+e i imunitet& iue-a i olaki+e
kakve pripadaju sudijama I8THF (d) imaju ovla-enje da rjeavaju u pretpretresnim
postup+ima u onim predmetima u kojima nisu rasporeeni kao lanovi pretresno! vije-a$
, to& tokom perioda na koji su imenovani da rade u I8TH& sudije ad litem: (a) nemaju
pravo da "iraju ni da "udu "irani a predsjednika I8TH niti a predsjedavaju-e! pretresno!
C>
vije-a prema ianu 1@ StatutaF (") nemaju ovla-enje: (i) da usvajaju pravila o postupku i
dokaima u skladu sa lanom 1A StatutaP@@1QF (ii) da pre!ledaju optuni+u u skladu sa
lanom 14 StatutaF (iii) da uestvuju u konsulta+ijama sa predsjednikom u vei s
rasporeivanjem sudija u skladu sa lanom 1@ Statuta& niti u vei sa pomilovanjem ili
u"laavanjem kane u skladu sa lanom 3? Statuta$
Predsjednika I8TH "iraju stalne sudije i svoji# redova (lan 1@ stav 1 Statuta)$ %n je lan
al"eno! vije-a i predsjedava nje!ovim radom$ 0akon konsulta+ija sa stalnim sudijama
I8TH& predsjednik rasporeduje etvoro stalni# sudija& ia"rani# ili naimenovani# u skladu sa
lanom 1E (is Statuta& u ai"eno vije-e& a devetoro u pretresna vije-a$ , to& predsjednik
I8TR& u konsulta+iji sa predsjednikom I8TH& odreuje dvoje stalni# sudija I8TR& ia"rani#
ili naimenovani# u skladu sa lanom 13 Statuta I8TR& a lanove al"eno! vije-a i a
stalne sudije I8TH (lan 1@ stav @ Statuta)$ 0akon konsulta+ija sa stainim sudijama&
predsjednik rasporeuje u pretresna vije-a sudije ad litem koje povremeno "udu
imenovane da rade u Dakom tri"unalu$ Sudija moe "iti lan samo ono! vije-a u koje je
rasporeen$ Predsjedavaju-e! sudiju koji nad!leda +jelokupni rad pretresno! vije-a "iraju
stalne sudije to! pretresno! vije-a i svoji# redova$
1.3.5.3.2. Izuzece sudije
Postoje dvije !rupe ralo!a a iue-e sudija: (1) oni koji se odnose na postojanje okolnosti
koje dovode u sumnju sudijsku nepristrasnost i (3) raloi koji se asnivaju na *unk+ionalnoj
poveanosti sudije sa konkretnim krivinim postupkom$ Raloi iue-a sadrani su najprije
u uoptenoj klauuli po kojoj sudija ne moe o"avljati svoju dunost u "ilo kojem predmetu
u kojem ima /lini interes/ ili postoje& odnosno postojale su okoinosti koje "i mo!le uti+ati
na nje!ovu nepristranostP@@3Q (lan 1AA Pravilnika)$ Iue-e sudije i ovi# ralo!a se
13@
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
odnosi kako na suenje (prvostepeni postupak)& tako i na postupak po al"i$ Gunk+ionalna
poveanost sudije sa konkretnim krivinim postupkom postoji ukoiiko je sudija u
odredenom krivinom postupku ve- o"avljao odreenu pro+esnu ulo!u& tj$ vrio jedan o"lik
sudijske *unk+ijeP@@EQ$ %vaj raio! iue-a se odnosi na sudiju koji je ispitivao optuni+u u
smislu lana 14 Statuta i pravila @C& tako da on ne moe da "ude lan pretresno! vije-a na
sudenju optuenom na ko!a se odnosi optuni+a koju je ispitivao (pravilo 1A8)$ Ti raloi
sadrani su i u odred"i koja u istom predmetu uvijek iskljuuje sudiju u dru!om stepenu koji
je ranije odluivao na !lavnom pretresu (pravilo 1A6)$ Kada sudija sana a postojanje
ralo!a a iue-e& mora astati sa postupanjem i povu-i se i ijeavanja predmeta& a
predsjednik I8TH mora odrediti dru!o! sudiju (pravilo 1AA)F stranke mo!u atraiti iue-e
sudija i isti# ralo!a od predsjedavaju-e! sudije raspravno! vije-a koji mora& nakon to
saslua sudiju& ako je to potre"no& a#tjev inijeti pred kole!ij predsjednika I8TH na
konanu odluku (pravilo 1A<)$
1.3.5.3.3. Prestanak sudijske funkcije i odsustvo sudije
Prije sve!a& sudijska *imk+ija prestaje istekom roka na koji je sudija "iran& tj$ protekom
nje!ovo! mandata& ali postoji i mo!u-nost rei"ora$ 6ru!i nain prestanka sudijske *unk+ije
jeste ostavka (povlaenje sudije)& koju on moe pismeno podnijeti predsjedniku Tri"unala
koji -e potom dostaviti !eneralnom sekretaru ,0'a (pravilo 1>)$ 0ita nije reeno o
raloima& pa se moe akljuiti da sudija nije duan da svoju ostavku o"raloi& a osim
ostavke nijedan dru!i nain prestanka *unk+ije sudije nije ureen ni Statutom niti
Pravilnikom& to predstavlja jednu o"iljnu pravnu praninuP@@@Q$
Pitanje odsustva sudije se rjeava pravilom 1A(is. Postoje pravila koja re!uliu kratkotrajno
odsustvo sudije& od nje!ovo! due!& odnosno potpuno! odsustva& i to u sluajevima kada
je svojom voljom ili neavisno od nje& i!u"io status sudije I8TH$ Ako se radi o "olesti
sudije ili nekoj nji#ovoj dru!oj sprijeenosti& predsjednik I8TH moe& ako smatra da je to u
interesu pravinosti& ovlastiti vije-e u preostalom sastavu& da o"avlja rutinske poslove& kao
to su dostavljanje odluka (lan 1A>\ G Pravilnika)$
,koliko je sudija "o! "olesti ili dru!i# #itni# lini# ralo!a ili dru!i# vani# ralo!a
sprijeen da "ude lan vije-a u odreenom kratkom periodu& ostali lanovi vije-a mo!u&
ukoliko je to u skladu sa a#tjevima pravinosti& dovoliti da se postupak nastavi "e
odsutno! sudije& ali postupak u odsustvu to! sudije ne moe trajati due od pet radni# dana
(pravilo 1A(is A)$ ,koliko lanovi vije-a smatraju da nije u interesu pravinosti da se
postupak nastavi u kratkotrajnom odsustvu sudije& postupak se ne-e nastaviti& ali i pored
CC
to!a& preostaie sudije u vije-u mo!u donijeti odluku da se postupak nastavi& s tim da
postupak tada moe prekinuti sudija koji je predsjednik vije-a (pravilo 1A(is <)$
Pravilo 1A(is 8 re!ulie situa+iju trajno! ili veoma du!o! odsustva sudije& pri emu se ovim
pravilom utvruje redovan nain ijeavanja takve situa+ije& dok se sljede-im pravilom
(1A>/.S 6) odreuje jedan iuetan nain na koji se ovakva situa+ija rjeavaP@@AQ$ ,koliko
sudija umre& "ude "olestan& da ostavku na mjesto sudije u I8TH ili ne "ude reia"ran& kao i
ako postoji "ilo koji dru!i ralo! koji !a onemo!u-ava da a dui period uestvuje u
suenju& o tome predsjednik vije-a o"avjetava predsjednika I8TH koji -e odrediti dru!o!
sudiju a to sudenje& kao i narediti da pretres apone i poetka ili da se samo nastavi& to
avisi od nje!ove pro+jene (pravilo 1A>Vs 6)$ Meutim& ako su stranke ve- dale svoja
uvodna ila!anja u skladu sa pravilom osamdeset etiri i apoelo je ivoenje dokaa
(pravilo osamdeset pet)& nastavak postupka sa novim sudijom u vije-u se moe narediti
samo u sa!lasnost optueno! (pravilo 1A(is 6)$
Ako optueni uskrati svoju sa!lasnost a amjenu sudije u prvostepenom vije-u& ostale
sudije lanovi vije-a mo!u odluiti da se postupak nastavi sa novim sudijom& ako u
uimanje u o"ir svi# okolnosti jedno!lasno pro+ijene da "i takvo ijeenje "ilo u interesu
pravinosti$ %vakva odluka preostali# lanova vije-a o ovom pitanju se moe po"ijati
al"om& o kojoj odluje al"eno vije-e u punom sastavu& a pravo na al"u imaju o"je
stranke$ 5al"a protiv odluke preostali# anova vije-a se moe podnijeti u roku od sedam
13A
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
dana od dostavljanja odluke koja se po"ija& a ako je takva odluka donesena ver"alno& od
momenta kada je saoptena (pravilo 1A(is 7)$ ,koliko al"a nije podnesena& odluka vije-a
u nepotpunom sastavu poinje da se primjenjuje i predsjednik I8TH -e odrediti sudiju koji
-e popuniti vije-e& ali taj sudija ne moe da uestvuje u suenju prije ne!o to se potpuno
upona sa predmetom postupka$ 0a isti nain -e se postupiti i kada je al"a protiv odluke o
nastavku postupka sa amijenjenim sudijom od"ijena od strane al"eno! vije-a$ Tokom
isto! postupka mo!u-a je samo jedna amjena sudija u jednom vije-u (pravilo 6)$
1.3.5.3.4. Tuziiac
Poloaj tuio+a u or!ania+ionom smislu nije sasvim jasan& jer su osnovna pravila o tuio+u
sadrana u Statutu i iloena odma# poslije pravila o sudijama i unutranjoj or!ania+iji
I8TH& dok se u Pravilima osnovna odred"a o tuio+u nalai u =lavi III koja nosi naslov
/%r!ania+ija I8TH/& u estom odjeljku& ia pravila o re!istru& pa "i se& sto!a& sistematskim
tumaenjem mo!lo akljuiti da je u or!ania+ionom smislu tuila+ *unk+ioner koji pripada
I8TH& mada su& s dru!e strane& nje!ova ovla-enja u postupku relativno autonomnaP@@>Q$
,red tuio+a sastoji se od tuio+a i amjenika (praviio E?)& koje na prijedlo! !eneralno!
sekretara imenuje Savjet "e"jednosti& te od!ovaraju-e! "roja oso"lja$ lnteresantno je da
je a tuio+a nisu propisani nikakvi uslovi koji "i se odnosili na nje!ovu strunu spremu i
o"raovanje& ve- je Statutom samo ureeno da on mora& takoe& od!ovarati visokim
moralnim kvalitetima i posjedovati najvii stepen strunosti i iskustva u voenju istra!a i
krivino! !onjenja u krivinim predmetima (lan 1> stav @ Statuta)$ , statusu& tuila+ je
ijednaen sa podsekretarom ,jedinjeni# na+ija$ Mandat tuio+a traje etiri !odine i postoji
mo!u-nost da on ponovo "ude "iran (lan 1> stav @)$ Tuila+ moe predloiti !eneralnom
sekretaru ,0'a da imenuje pomo-nika tuio+a& koji onda vri svoje aktivnosti u odsutnosti
tuio+a ili onda kada je ovaj sprijeen& a prema nje!ovim uputstvima (lan E?A i < Pravila)$
Tuila+ nastupa potpuno neavisno od presuduju-e! dijela I8TH i nje!ov je ured
institu+ionalno odijeljen od pretresni# vije-a i al"eno! vije-a& te on ne smije traiti ili
primati upute a svoj rad od "iio koje vlade ili dru!o! ivora (lan 1> stav 3 Statuta)$ Prema
lanu 1> stav 1 Statuta& tuila+ -e "iti od!ovoran a istra!u i optuenje li+a od!ovoma a
teka krenja meunarodno! #umanitamo! prava uinjena na teritoriji "ive 9u!oslavije$
Mora se dodati i to da on apoinje istra!u ex officio& na osnovu in*orma+ija prikupljeni# od
"ilo ko! ivora& te mora podi-i optuni+u ako na avretku istra!e o+ijeni da postoji
osnovana sumnja (en!l$ prima facie case) da je odreeno li+e uinilo krivino djelo i
nadlenosti I8TH (lan 1? st$ 1 i @ Statuta)$ %ve odred"e daju osnova a akljuak da u
po!ledu pokretanja postupka pred I8TH a tuio+a vrijedi naelo le!aliteta krivino!
!onjenjaF apravo& tuila+ se u postupku pred I8TH ne javlja samo kao o"ina protivstranka
u sporu& ne!o& ujedno& i kao or!an krivino! !onjenja koji ima jedan od !lavni# adataka
I8TH$
C?
Svoju optuni+u tuila+ podnosi ukoliko se tokom istra!e uvjeri da postoji dovoljno dokaa
a osnovanu sumnju da je osumnjieni uinio krivino djelo i nadienosti I8TH$ %ptuni+a
se upu-uje sekretaru koji je& u popratni materijal& upu-uje jednom od sudija& koji -e je
ramotriri& te nakon to!a odluiti da li da je pri#vati iii od"ije (pravilo @C)$ Prema praviiu A1&
tuila+ moe da povue optuni+u& "e pose"no! odo"renja& u svakom trenutku prije ne!o
to je ona potvrena& ali nakon to!a samo u odo"renje sudije koji je potvrdio optuni+u ili
ako je inoenje dokaa u smislu pravila ?A otpoelo ' samo u odo"renje prvostepeno!
vije-a$
1.3.5.3.5. Sekretarijat ICTY
7*ikasna sudska uprava a#tijeva postojanje jo neki# or!ana u okviru I8TH koji sudijama
pomau pri nji#ovoj djelatnosti$ Smatra se da sekretar (re!istrar) ima veoma vanu ulo!u u
*unk+ionisanju I8TH$ Tako& po lanu 1C Statuta& Sekretarijat na elu sa sekretarom (en!l$
te &egistrar) o"avlja or!ania+ione i dru!e poslove a potre"e sudski# vije-a i tuio+a$
, nadlenost re!istrature spada voenje administra+ije I8TH i pruanje od!ovaraju-i#
uslu!a (pomo- sudskim vije-ima& optoj sjedni+i I8TH& sudijama i tuio+u)$ , stvari& i i
ovako odreene nadlenosti re!istrara proiilai *unk+ionalna poveaost I8TH i tuio+a&
13>
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
koja u ovom sluaju postoji u *unk+ionalno'or!ania+ionalnom smislu& a to takoe nije
tipino a rjeenja koja postoje u savremenim na+ionalnim akonodavstvimaP@@CQ$
Re!istaturom& tj$ njenim oso"ljem& rukovodi e*& u iju *unk+iju spadaju sljede-e aktivnosti:
(1) javno in*ormisanje i spoljni odnosiF (3) priprema satni+e sastanakaF (E) *un+ionisanje
kon*eren+ijski# slu"iF (@) tampanje i pu"likovanje odreeni# dokumenataF (A) realiovanje
o"ra-anja prema I8TH i od nje!a (/pu(lic relation; poslovi)F (>) o"avljanje dru!i#
administrativni# aktivnosti& "avljenje "udetom i personalnom eviden+ijomP@@?Q$ , o"ir
dolae i dru!e djelatnosti koje spadaju u vrenje od!ovaraju-i# or!ania+ioni# uslu!a
veani# a aktivnosti I8TH$
Re!istrar o"avlja i klasine te#nike aktivnosti koje se odnose na re!istrovanje iskaa i
dokumentovanje predueti# pro+esni# i or!ania+ioni# radnji$ Slu"a kojom rukovodi pravi
"iljeke sa plenarni# sastanaka I8TH i asjedanja vije-a& osim kada je u pitanju dononje
odluka vije-a na sjedni+ama sa koji# je iskljuena javnost (pravilo EA)$ Takode& vodi knji!u
apisnika u kojoj se "iljee sve pojedinosti svako! sluaja o kome je ijeavo Tri"unal
(pravilo E>)$ %va knji!a mora da "ude dostupna javnosti& to predstavlja jedan vid
ostvarivanja naela javnosti u odnosu na aktivnosti I8TH$
Re!istrar o"avlja i *unk+ije koje se odnose na or!ania+iju i vodenje %deljenja a pomo-
rtvama i svjedo+ima$ %vo odeljenje predlae mjere a rtve i svjedoke u smislu lana 33
Statuta& daje svjedo+ima i rtvama savjete i podrku& pose"no u sluajevima silovanja ili
dru!i# seksualni# delikata& radi e!a -e prilikom postavljanja oso"lja& "iti poklonjena
pose"na panja an!aovanju enski# slu"enika od!ovaraju-i# struni# pro*ila (lan E@
Pravila) $
Sekretara Sekretarijata& nakon konsulta+ija sa predsjednikom I8TH& imenuje !eneraini
sekretar na vrijeme od etiri !odine& a oso"lje Sekretarijata ' !eneralni sekretar na
preporuku sekretara I8TH$ .a poma!anje predsjedniku I8TH pri vodenju sudske uprave& te
koordina+iju teku-i# poslova& postoji i Koie!ij koji se sastoji od predsjednika I8TH&
potpredsjednika i predsjedavaju-i# sudija u vije-ima (pravilo 3E)& koji ima konsultativnu
ulo!u$
1.3.5.3.6. Imunitet
Sve sudije& tuila+ i sekretar Sekretarijata uivaju puni diplomatski imunitet po pravilima
meunarodno! prava& a slu"eno oso"lje Sekretarijata i ureda tuio+a privile!ije i imunitete
prema l$ ; i ;II Konven+ije o povlasti+ama i imunitetima ,0'a od 1E$ *e"ruara 14@>$
!odine (tv$ *imk+ionalni imunitet)$ Sud moe odrediti da se sa dru!im li+ima ije je
prisustvo potre"no& ukljuuju-i optuene& postupa tako da "i se omo!u-ilo ispravno
djelovanje (lan EB stav @ Statuta)$ Sve sudije I8TH su ravnopravni u ivravanju svoji#
pravosudni# *imk+ija (praviio 1CA)& "e o"ira na vrijeme i"ora ili imenovanje& starosnu
do" ili rok slu"e u I8TH$ Ali& a potre"e unutranje or!ania+ije& po ran!u je prvi
predsjednik I8TH& potom potpredsjednik& a onda predsjedavaju-e sudije pretresni# vije-a& i
to po !odinama starosti$ Kod ostali# stalni# sudija prvenstvo ima onaj koji je ranije ia"ran
ili imenovan& a ako su ove sudije ia"rani ili imenovani isto! dana& onaj koji je stariji (pravilo
C4
1C< i 8)$ Sudije ad litem imaju primat nakon stalni# sudija& a prema datumu svo!
imenovanja& a ako su imenovane isto! dana ' imaju prioritet po !odinama starosti (praviio
1C7)$
1.3.5.4. Nadleznost ICTY
I8TH je stvamo nadiean u po!ledu odreene vrste krivini# djela koja spadaju u tv$
medunarodna krivina djela& koja su u Statutu& u odreene nejasno-e i propuste& te neka
ponavljanja& na"rojana jednim kauistikim pristupom& a u osnovi se svode na teke
povrede meunarodno! #umanitamo! prava !dje spadaju: teke povrede 5envski#
konven+ija i 14@4$ !odine& povrede ratno! prava ili ratni# o"iaja& !eno+id i loin protiv
ovjenosti$ Kada je u pitanju stvama nadlenost I8TH& ona se u osnovi odnosi na tv$
enevsko i #ako pravo& !eno+id (prema Konven+iji o spreavanju i kanjavanju to!
loina)& kao i ioin protiv ovjenosti& u smislu tv$ .artensove klau"ule (sadrane u I;
#akoj konven+iji o akonima i o"iajima rata na kopnu)P@@4Q$ Individualno krivino
13C
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
!onjenje pred I8TH je asnovano na teritorijalnom prin+ipu& a nje!ova vremenska
nadlenost nije o!raniena$
Prema Statutu& I8TH je stvamo nadlean a suenje krivini# djela odredene vrste i teine
uinjeni# na teritoriji "ive 9u!oslavije od 1441$ !odine (lan 1)& navedeni# kao: (a) teke
povrede /enevsko! prava/ i 14@4$ !odine (lan 3)& (") povrede /#ako! prava/& tj$ akona
ili o"iaja ratovanja (lan E)& (+) !eno+id (lan @)& te (d) loine protiv ovjenosti uinjene
protiv +ivilno! stanovnitva& "e o"ira na meunarodni i unutranji karakter suko"a (lan
A)$ 0adlenost I8TH je da sudi a teke povrede etiri enevske konven+ije o atiti rtava
oruano! suko"a i 14@4$ !odine (lan 3 Statuta)$ 0avodi se osam nji#ovi# kate!orija: od
umiljajno! u"istava& preko muenja ili neovjeno! postupanja& unitavanja ili oduimanja
imovine veiiki# ramjera koje nije opravdano vojnom nudom& pa do uimanja +ivila a
tao+e$
I8TH je nadlean da sudi a povrede akona i o"iaja ratovanja (lan E Statuta)$ Statut&
primjera radi& navodi pet takvi# povreda$ Taj se!ment meunarodno! prava postavlja
nedvosmislena o!ranienja u po!ledu naina i sredstava ratovanja& da "i se tako sprijeile
ljudske patnje i raaranja koja nisu opravdana vojnim potre"ama$ Postupanje u okviru ti#
o!ranienja predstavlja re!ularne ili doputene radnje u ratuF nji#ovo krenje& naprotiv& ini
uinio+a krivino od!ovomim$
Prema Konven+iji o spreavanju i kanjavanju loina !eno+ida i 14@?$ !odine& !eno+id je
"ilo koje djelo uinjeno u namjeri potpuno! ili djelimino! unitenja neke na+ionalne&
etnike& rasne ili vjerske !rupe koje predstavlja u"istvo pripadnika !rupe& nanoenje teke
tjelesne ili duevne povrede pripadnika !rupe& namjemo podvr!avanje !rupe takvim
uslovima ivota koji "i tre"ali dovesti do njeno! potpuno! ili djelimino! unitenja&
nametanje mjera kojim se eli sprijeiti radanje u okviru !rupe& te prinudno premjetanje
dje+e i jedne !rupe u dru!u (lan II)$ Istu de*ini+iju preueo je i lan @ stav 3 Statuta koji
navedene modalitete radnje ivrenja navodi indikativno$ , to& dodaje i nadlenost I8TH
da sudi a djela poveana sa !eno+idom& kao to su: udruivanje radi ivrenja !eno+ida&
direktno i javno podsti+anje na ivrenje !eno+ida& pokuaj ivrenja !eno+ida i
sauesnitvo u !eno+idu (lan @ stav E Statuta)$
.loini protiv ovjenosti su opisani kao u"istvo& istre"ljivanje& poro"ljavanje& deporta+ije&
atvaranje& muenje& silovanje& pro!oni na politikoj& rasnoj i vjerskoj osnovi i dru!a
ne#umana djela (lan A Statuta)$ %no to se moe pri!ovoriti ovoj inkrimina+iji jeste
svakako nepre+inost u de*inisanju loina protiv ovjenosti na kon+u e!empli*ikativno!
popisa kanjivi# ponaanja kao /dru!i# ne#umani# djela/ ' u taki (i)$ Takva de*ini+ija ne
udovoljava naelu akonitosti u savremenom krivinom pravu i sto!a ne auuju prijedloi
da se ona nadopuni pre+inijom *ormula+ijomA14$
Prema lanu C Statuta& nevano je da li je pojedina+ ija se od!ovornost utvrduje& uinila+&
saivrila+& podstreka ili je planiraoP@ABQ djelo& kao to je a utvrdivanje od!ovornosti
irelevantan nain na koji je doprinio pripremanju ili ivrenju djela$ Pojedina+ je od!ovoran
"e o"ira na nje!ov slu"eni poloaj u dravnoj ili vojnoj or!ania+iji (lan C stav 3
Statuta)$ 6jelo koje je uinilo podreeno li+e uspostavlja krivinu od!ovomost nadredeno!
li+a& ako je ono nalo ili je "ilo ralo!a da na (VV e kne> or ad reason to kno>) da se
podredeni priprema da ivri djelo ili ako je propustio predueti nune i raumne mjere da
?B
!a u tome sprijei (lan C stav E)F injeni+a da je podreeni djelovao u okru!u nareenja&
ne oslo"aa !a krivine od!ovornosti& ali je I8TH moe ueti u o"ir pri u"laavanju kane
/ako utvrdi da tako naiae pravda/ (lan C stav @ Statuta)$
Teritorija na koju se prostire nadlenost ovo! tri"unala se odnosi na teritoriju nekadanje
SGR9$ I8TH je teritorijalno nadlean a sva krivina djela uinjena na teritoriji "ive
9u!oslavije& ukijuuju-i njenu kopnenu povrinu& vaduni prostor i teritorijaine vode (lan ?
Statuta)$
;remenska nadlenost I8TH se odnosi na odreen vremenski period u kome su na teritoriji
nekadanje SGR9 uinjena krivina djela u odnosu na ije /pretpostavljene uinio+e/ taj sud
13?
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
ima stvamu nadlenost$ %na poinje od 1441$ !odine& tako da je time odreen njen
poetak& ali ne i avretak& to navodi na akljuak da su tvor+i Statuta na odreeni nain
anti+ipiraii i "udu-u potre"u djeiovanja te institu+ije& a to se praktino i vidjelo kada su
podnjete optuni+e a krivina djela uinjena tokom oruano! suko"a na Kosovu i
Meto#ijiP@A1Q$
, Statutu se !ovori i o tv$ linoj nadlenosti& prema kojoj I8TH ima nadlenost da sudi
*iikim ii+ima$
Statut je& polae-i od naela /nedirektno! ivrenja/ u meunarodnom krivinom pravu&
ustanovio nadlenost I8TH kao paraielnu& /konkuriraju-u/& sa nadleno-u doma-i#
sudova drava nasijedni+a "ive SGR9 (lan 4 stav 1 Statuta)$ 0o& u stavu 3 isto! lana
odredio je da nadlenost I8TH ima prednost pred na+ionalnim sudom& te da se u svakoj
*ai postupka I8TH moe o"ratiti siu"eno na+ionalnom sudu da mu ustupi nadlenost& u
skladu sa ovim statutom i Praviinikom o postupku i dokaima$ Ta je odred"a nesumnjivo
velika novina u meunarodnom pravu& ali kada se "olje ramotri& vidljivo je da je ona
o!ranieno! dometaP@A3Q$ 0ajprije& prvenstvo jurisdik+ije I8TH pred na+ionainim sudom
moe se ostvariti samo prema odred"ama Statuta i Pravilnika& a oni u tom po!ledu
predvidaju samo dva sluaja ustupanja nadlenosti (ian 1B stav 3 Statuta)& te ini+ijativu a
idavanje a#tjeva na+ionalnom sudu& pod uslovima i ta dva sluaja& daju iskijuivo
tuio+u (pravilo 4)$ Tako je praktino mala mo!u-nost da se I8TH upusti u odluivanje o
primjeni svoje konkuriraju-e nadlenosti$ %va dva sluaja odredena su u lanu 1B stav 3
Statuta u kojem je navedeno da -e li+e kojem je "ilo sueno pred na+ionalnim sudom a
neko od krivini# djela i nje!ove nadlenosti "iti pred I8TH sudeno supsidijarano& tj$ samo
ako je djelo: (a) pred na+ionalnim sudom "ilo okvali*ikovano kao /o"ino krivino djelo/ iii je
(") postupak pred na+ionalnim sudom voden pristrasno ili neo"jektivno iii je "io smiijen da
optueno! atiti od meunarodne krivine od!ovomosti ili ako krivini postupak nije "io
revnosno proveden$ Kada se vije-e I8TH sloi sa a#tjevom tuio+a& ida-e slu"eni
a#tjev dravi da sud te drave ustupi nadlenost I8TH$ Ako ta drava& u roku od >B dana
ne dostavi od!ovor koji -e pretresno vije-e I8TH uvjeriti da je ta drava preduela ili
preduima mjere a usvajanje *ormalno! a#tjeva& to vije-e moe atraiti od predsjednika
I8TH da o tome o"avijesti Savjet "e"jednosti ,0'a (pravilo 11)$
1.3.5.5. Postupak pred ICTY
Postupak pred I8TH i!ieda kao pro+es sa!raen na modeiu akuatorsko! krivino!
postupka& tj$ pravno! spora dviju stranaka (tuio+a i optueno!) pred sudom& pri emu je na
strankama (prvenstveno tuio+u) ini+ijativa a pokretanje i odravanje u toku postupka& te
prikupljanje i ivoenje dokaa$ Meutim& postupak pred I8TH nije sasvim /isti/
akuatorski postupak& jer ima i elemente inkviitomo! i mjeovito! tipa krivino! postupka
(na!lasak na podjelu postupka na stadijume& kumula+ija *unk+ije !onjenja i istraivanja u
istrai u rukama tuio+a ' ian 1? Statuta)F pravo tuio+a da ispituje okrivljeno! u istrai
(lan 1? stav 3 Statuta) i na pripremnom roitu a !lavni pretres (pravilo >E)F inkviitomo
ovla-enje raspravno! vije-a da i po vlastitoj ini+ijativi uestvuje u postupku prikupljanja
(pravilo ?A<) i ivoenja dokaa (pravilo 4?) itd$
1.3.5.5.1. Subjekti postupka
Su"jekti postupka pred I8TH su& u irem smislu& sva ona li+a od iji# se radnji postupak
sastoji& "e o"ira na to jesu li veani presudom o !lavnom pitanju postupka ' postojanju
krivine od!ovornosti i dopustivosti kanjavanja$ , osnovne su"jekte postupka pred I8TH
spadaju su"jekti koji vre tri osnovne pro+esne *unk+ije& a to su: (1) I8TH koji vri *imk+iju
voenja postupka i *unk+iju presuivanja krivine stvari& (3) tuila+ koji o"avlja *unk+iju
?1
krivno! !onjenja i optuenja& ali mu takode pripada i *unk+ija istra!e& koja nije sudsko!
karaktera& ve- prije predstavlja neku vrstu pretkrivino! postupka i ima jednostranaki
karakter i (E) okrivljeni& li+e protiv ko!a se odvija postupak a koji ima pravo na od"ranu& tj$
moe vriti *unk+iju od"rane u krivinom postupkuP@AEQ$ %ptueni i tuila+ imaju svojstvo
stranke u postupku (pravilo 3A)$ I8TH vri *unk+iju voenja krivino! postupka i
presuivanja& to& u stvari& nai da on o"avlja klasinu *unk+iju krivino! sudaP@A@Q$
134
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
1$E$A$A$1$1$ %krivljeni
%krivljeni je& kao to je reeno& *iiko li+e koje je osnovano sumnjivo da je od 1$ januara
1441$ !odine na teritoriji "ive 9u!oslavije uinilo krivino djelo i nadlenosti I8TH$ Termin
okrivljeni se& inae& ne koristi uvijek u Statutu i u Pravilniku o postupku i dokaima$ 0aime&
u tim aktima se koriste tri raliita termina a li+e protiv ko!a se postupak vodi& odnosno
protiv ko!a je postupak okonan osuuju-om presudom: (1) osumnjieni& (3) optueni i (E)
osueni$ %sumnjieni (suspect) je li+e a koje tuila+ posjeduje poudane in*orma+ije koje
ukauju na to da je mo!ao uiniti krivino dijelo u odnosu na koje I8TH ima nadlenost
(pravilo 3)$ %ptueni (accused) se odreuje kao li+e protiv ko!a je u smislu pravila @C
podi!nuta optuni+a (pravilo 3)$ %sueni (convictied) se ne de*mie ni u Statutu& niti u
Pravilniku& ali je to li+e koje je pravnosnano o!laeno krivim$ Statut i Pravilnik o postupku i
dokaima ne odreuju donju do"nu !rani+u a pro+esnu sposo"nost okrivljeno!& pa se
moe pretpostaviti da su i# nji#ovi tvor+i amislili a punoljetna li+a prema pravu emlje
dravljanstva& to je inae ustanovljeno pravno naeloP@AAQ$
Pravni poloaj okrivljeno! pred I8TH o"iljeen je& kao i u svakom na+ionalnom krivinom
postupku& prvo injeni+om da je okrivljeni pro+esna stranka (to trai punu ravnopravnost
sa nje!ovim pro+esnim protivnikom) i& dru!o& da je ivor sananja o injeni+ama& koji mora
"iti ati-en od prekomjemi# a#vata dravni# vlasti u nje!ova osnovna prava i
slo"odeP@A>Q$ .ato ivjetaj !eneralno! sekretara ,0'a od E$ maja 144E$ !odine trai da
postupak pred I8TH u svim svojim stadijima mora potpuno potovati meunarodno prinate
standarde prava okrivijeno!& pose"no one koji su sadrani u odred"ama lana 1@
Medunarodno! pakta o !raanskim i poiitikim pravima$ 2lan 31 Statuta donosi +jelokupni
katalo! prava od"rane okrivljeno!& poev od pretpostavke nevinosti (stav E)& pa do prava
na tumaa i a"rane da "ude primoran /svjedoiti protiv se"e ni prinati krivi+u/ (stav @ ta$
*) i !))P@ACQ$ Pred I8TH nije mo!u-e suenje u odsustvom okrivljeno!& to takode
predstavlja jedno od tipini# rjeenja klasine an!losaksonske krivine pro+edure& u kojoj je
prisustvo okrivljeno! tokom krivino! postupka& apsolutno "itna pro+esna pretpostavka&
mada se to pri#vata i mno!im evropskim akonodavstvima$
1.3.5.5.1.2. Branilac okrivljenog
%krivljeni ima pravo na "ranio+a& ali je primamo nje!ovo pravo da se sam "rani$ %krivljeni
se moe "raniti sam& a ima pravo na slo"odan i"or "ranio+aF ako !a ne moe platiti& ima
pravo na "esplatnu strunu pravnu pomo- "ranio+a /svaki put kada to a#tijevaju interesi
pravde/P@A?Q$ To istovremeno nai da pred I8TH ne postoji institut o"avene od"rane& ve-
se ak mo!u-nost okrivljeno! da se sam& odnosno "e "ranio+a "rani& konstituie kao
jedno nje!ovo pose"no i neprikosnoveno pravo& koje se mora ostvariti /"e ikakvi#
predrasuda/& a odnosi se na kako na osumnjieno! u toku istra!e& tako i na optueno!
protiv ko!a je optuni+a stupila na pravnu sna!u$P@A4Q % tim pravima mora "iti uvijek
pouen (lan 31 stav @ taka d) Statuta)$
<ranila+ pred I8TH moe da "ude samo li+e koje ispunjava odreene pretpostavke (lan
1@ ,putstva a dodjelu "ranio+a po slu"enoj dunosti): (1) struno'pro*esionalne'da mu je
drava odo"rila advokatsku praksu ili da je univeritetski pro*esor pravaF (3) da !ovori
jedan od radni# jeika I8TH& tj$ en!leski ili *ran+uskiF (E) da pristane da !a I8TH odredi kao
"ranio+aF (@) da je nje!ovo ime na popisu predvienom pravilom @A(A) Pravilnika o
postupku i dokaima$ Pravilo @@ doputa da *ormalnu od"ranu okrivljeno! o"avlja *iiko
li+e koje u svojoj emlji ispunjava pretpostavke a o"avljanje advokatsko! poiva ili koji je
(u "ilo kojoj dravi) univeritetski pro*esor prava$
%dnos imeu okrivljeno! i "ranio+a je odnos povjerenja& ati-en odred"ama pravila 4C:
sve komunika+ije u tom odnosu su tajna i ne mo!u se inositi tokom suenja& osim ako
sam okrivljeni to atrai ili do"rovoljno otkrije sadraj komunika+ije tre-em li+u i to li+e onda
svjedoi o tom o"jelodanjivanju (pravilo 4C)$
?3
Krenje pravila o *ormalnoj od"rani nije sank+ionisano nevaljano-u neakoniti# iskaa
okrivljeno!& ne!o (prema pravilima A i CE) podlijee spe+i*inom reimu sank+ija a
1EB
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
materijalne i pro+esnopravne povrede$ Po njima se takva povreda sank+ionie samo
uslovno: ako ju je optueni pravovremeno istakao svojim pri!ovorom raspravnom vije-u i
ako u al"i uspije dokaati da je urokovala sutinski po!renu presudu$
Pro*esionalni kodeks "ranila+a koji se pojavljuju pred meunarodnim sudom (ITV13A rev$ 1)
je sekretar Suda o"javio 13$ juna 144C$ !odine& a imijenjen je i dopunjen odlukom sudija
I8TH& 13$ jula 3BB3$ !odineP@>BQ$ %vaj kodeks se naroito asniva na sljede-im temeljnim
naelima: ( i) klijenti imaju pravo na pravnu pomo- po vlastitom i"oruF (ii) "ranio+i& kao
oso"e koje se "ave pravnim astupanjem& duni su odravati visoke standarde
pro*esionalno! ponaanjaF (iii) "o! svoje advokatske *unk+ije u sprovoenju pravde&
"ranio+i su duni postupati asno& neavisno& pravino& vjeto& savjesno& e*ikasno i #ra"roF
(iv) "ranio+i su o"aveni na lojalnost prema svojim klijentima usporedno sa svojom
duno-u prema I8TH da u sprovoenju pravde postupaju neavisnoF (v) "ranio+i su duni
initi sve kako svojim djelovanjem ne "i naruili u!led rada I8TH i (vi)protiv "ranila+a moe
"iti pokrenut dis+iplinski postupak& pa i# tre"a uponati s okolnostima u kojima do takvo!
postupka moe do-i& kao i s nji#ovim pravima i o"aveama u tim postup+ima$
<ranila+ se ne smije konsultovati s klijentom koji je privremeno puten na slo"odu ili se
nalai na slo"odi u mjestu "oravka klijenta$ Iuetno& moe se konsultovati s klijentom u
nje!ovom mjestu "oravka& po mo!u-nosti u prisustvu neavisne oso"e& ako "olest& tjelesna
nesposo"nost ili dru!i *aktori klijentu o!raniavaju mo!u-nost kretanja (lan 1C Kodeksa)$
, vei sa ponaanjem pred I8TH& "ranila+ se mora uvijek pridravati Statuta& Pravilnika&
ovo! kodeksa i dru!o! mjerodavno! prava& ukljuuju-i i odluke koje se odnose na
ponaanje i pro+eduru koje I8TH donese u postup+ima koje rjeava$ <ranila+ je duan
uvijek pomno paiti na pravinost voenja postupka (lan 3B Kodeksa)$ , to& "ranila+ je
lino od!ovoran I8TH a svoje postupke i astupanje stvari svo! klijenta i ne smije svjesno:
(i) I8TH neistinito prikaati pravno relevantne injeni+e ili pravno pitanje& niti
(ii) predla!ati dokae a koje na da su netani$
Sljede-i postup+i& imedu ostaii#& predstavijaju ponaanje "ranio+a koje ne dolikuje
pro*esiji: (i) krenje ili pokuaj krenja Statuta& Praviinika& ovo! kodeksa i dru!o!
mjerodavno! prava ili svjesno poma!anje ili navoenje dru!i# oso"a da to ine ili ivrenje
takve radnje kro postupke dru!i# oso"aF (ii) poinjenje krivino! djela koje se ne!ativno
odraava na potenje& vjerodostojnost ili prikladnost "ranio+a a taj posaoF (iii) postup+i koji
ukljuuju nepotenje& prevaru& o"manu ili inoenje neistiniti# tvrdnjiF (iv) postup+i koji tete
urednom sprovoenju pravde pred I8TH ili (v) pruanje netani# in*orma+ija ili neotkrivanje
in*orma+ija o strunosti "ranio+a a rad u I8TH u skiadu s odred"ama Pravilnika i& ako je
"ranila+ klijentu dodijeljen po slu"enoj dunosti& ,putstva (lan EA Kodeksa)$ 6is+iplinski
postupak je ureen l$ EC'AB Kodeksa$
1.3.5.5.1.3. Pritvor i hapsenje okrivljenog
Mjere koje I8TH stoje na raspola!anju radi o"e"jeenja prisustva okrivljeno! su iste
kojima se moe o"e"jeivati i prisustvo svjedoka$ To su: poiv i nalo! a dovoenje& a
jedina mjera koja je spe+i*ina a okrivljeno! jeste ona koja je istovremeno najtea ' to je
pritvor$ Pritvor predstavlja o"lik preventivno! lienja slo"ode& koje se svodi na odreeno
adravanje& a osim ovo! o"lika lienja slo"ode& Pravilnikom je predvieno i #apenje
okrivljeno!$ Gormalni usiov a #apenje odredeno! li+a jeste postojanje odluke sudije ili
pretresno! vije-a$ 0a a#tjev stranaka ili proprie motu& sudija ili pretresno vije-e mo!u
idati nared"e& poive i nalo!e a #apenje ' ako je to neop#odno u +ilju voenja istra!e ili
radi pripreme ili sprovoenja pretresa (pravilo A@)$
Prema pravilu >@& nakon to "ude pre"aen u sjedite I8TH& optueni -e "iti pritvoren u
prostorijama o"e"ijeenim od strane drave doma-ina/ (Da! u Dolandiji) ili od strane
dru!e drave$ Moe se akljuiti da je pritvor o"avean po dolasku (/pre"a+ivanju/)
okrivijeno! u sjedite I8TH$ Prema pravilu >AA& nakon pritvaranja okrivljeno!& on moe da
"udeputen na slo"odu& ali samo na osnovu odluke pretresno! vije-a I8TH$
Imeu ostali# o"avea koje drave imaju prema I8TH& lan 34 Statuta od drava trai da
na a#tjev I8TH& "e nepotre"no! od!aanja& udovolji svakom a#tjevu a pomo- ili
1E1
?E
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
nalo!u koji je idalo pretresno vije-e& to& imeu ostaio!& ukljuuje sljede-e: (a)
utvrdivanje identiteta i pronalaenje li+aF (") uimanje iskaa i dostavu dokaaF (+) uruenje
dokumenataF (d) #apenje ili pritvaranje li+aF (e) predaju ili dovoenje optueni# pred I8TH$
0akon #apenja& drave o"avetavaju sekretara I8TH& a nain predaje optueno! I8TH
ijeava se pose"nim do!ovorom drave i I8TH (pravila AA'AC)$
Pravilnik o pritvoru li+a koje ekaju na suenje ili al"eni postupak pred I8TH ili su i neko!
dru!o! ralo!a pritvorena po ovla-enju ovo! suda usvojen je A$ maja 144@$ !odineP@>1Q$
Svr#a ovo! pravilnika jeste da re!ulie upravljanje pritvorskom jedini+om a pritvorenike
koji ekaju na suenje ili al"eni postupak pred I8TH i svi# dru!i# li+a pritvoreni# po
ovla-enju I8TH& te da osi!ura stalnu primjenu i atitu nji#ovi# lini# prava dok se nalae
u pritvoru$ %snovni prin+ipi na kojima poiva ovaj pravilnik odraavaju prioritetne a#tjeve
ovjenosti& potovanja ljudsko! dostojanstva i presump+ije nevinosti$ Pose"na je namjena
ovo! pravilnika da re!ulie u optim +rtama prava i o"avee pritvorenika u svim *aama od
prijema do putanja i da prui osnovne kriterije a upravljanje pritvorskom jedini+om$ Sve
in*orma+ije o pritvoreni+ima tretiraju se kao povjerljive i dostupne su samo pritvoreniku&
nje!ovom pravnom astupniku i li+ima koje je ovlastio sekretar& a pritvorenik -e se o tome
o"avijestiti po nje!ovom prispije-u u pritvorsku jedini+u$ , skladu sa pravilom @AA ovo!
pravilnika& pritvorenik moe "iti stavljen u iola+ijsku jedini+u samo pod sljede-im
okoinostima: (i) nalo!om sekretara koji postupa u konsulta+iji s predsjednikomP@>3QF (ii)
nalo!om upravnika& kako "i se pritvorenik sprijeio u nanoenju oljeda dru!im
pritvoreni+ima ili kako "i se sauvala si!urnost i red u pritvorskoj jedini+iF (iii) kao kana na
osnovu pravila E?$P@>EQ Medutim& nijedan pritvorenik se u prin+ipu ne moe drati u
iola+ijskoj jedini+i due od sedam dana uastopno (pravilo @4)$ Ako je potre"na daljnja
iola+ija& upravnik -e o tome o"avijestiti sekretara prije isteka sedmodnevno! perioda& a
!lavni ljekar potvrdi-e *iiku i duevnu sposo"nost pritvorenika da nastavi s iola+ijom a
jo jedan period od najvie sedam dana$ Svako produenje upotre"e iola+ijske jedini+e
mora pro-i kro istu pro+eduru$ Sredstva o!raniavanja slo"ode i primjenu siie re!uliu
pravila AB'AA& reme-enje reda pravilo A>& suspeniju Pravilnika o pritvoru ' pravilo ACP@>@Q&
in*ormiranje pritvorenika pravila A? i A4& prava pritvorenika (komunika+ije i posjete& pravna
pomo-& du#ovne potre"eP@>AQ& radni pro!ram& rekrea+ija& lina imovina pritvorenika i
al"eP@>>Q) pravila >B'??& odvoenje i prevo pritvorenika'pravila ?4'41 i imjene i dopune
Pravilnika o pritvoru'pravilo 43P@>CQ$
Ku-ni red a pritvorenike (ITV44) usvojen je u apriiu 144A$ !odine& a imijenjen i dopunjen
juna 144A$ !odine$ %vaj tekst sadri osnovne in*orma+ije koje je potre"no nati o ku-nom
redu i optem upravljanju pritvorskom jedini+om$ Pritvorenik& imedu ostalo!& ima pravo da
an!auje advokata po sopstvenom i"oru koji -e mu poma!ati u postupku pred I8TH$ Ako
nema dovoljno *inansijski# sredstava a an!aovanje advokata& I8TH -e mu dodijeiiti
advokata i snositi nje!ove trokove$ Tele*onski ra!ovori imedu pritvoreno! i advokata se
ne-e prislukivati ni snimati$ Advokat moe da posjeti pritvorenika u "ilo koje vrijeme
imeu 4 i 1C asova$ Ivan ovo! vremena posjete su mo!u-e samo na osnovu pose"no!
do!ovora$ Tokom ovi# posjeta ra!ovori se ne-e snimati& mada mo!u "iti pod nadorom
oso"lja pritvorske jedini+e$
Pritvorska jedini+a raspolae spiskom diplomatski# i konularni# predstavnika u Doiandiji$
Moe se atraiti da se diplomatski predstavnik emije pritvorenika o"avijesti o nje!ovom
prijemu u pritvorsku jedini+u ,jedinjeni# na+ija i to -e "iti uinjeno "e odla!anja$
Pritvoreni+i -e potovati sve nared"e i uputstva data od strane oso"lja pritvorske jedini+e$
6is+iplinski postupak je propisan pravilnikom sa kojim se tre"a uponati$ %ni imaju pravo
da atrae dravstvene uslu!e od !lavno! ijekara atvora'doma-ina u "ilo koje vrijemeAE?$
6nevno se do"ijaju dva #ladna i jedan topao o"rokAE4$ , pritvorskoj jedini+i se ima pravo
adrati sve iine predmete koji ne predstavljaju opasnost a "e"jednost i red$ Takvi
predmeti -e "iti vra-eni odma# nakon o"avljanja prijemne pro+edure$
Pritvorska jedini+a raspolae vlastitim dvoritem a vje"e na otvorenom prostoru$
,pravnik moe da odo"ri !rupi od najvie etiri atvorenika da u isto vrijeme koriste
1E3
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
?@
dvorite u rekreativne svr#e$ Svaki pritvorenik ima pravo da provede najmanje jedan sat
dnevno u dvoritu$ Pored to!a& knji!e se jednom nedeljno mo!u poajmljivati i "i"lioteke
atvora' doma-ina$
Pritvoreni+i imaju pravo da teie*oniraju& o sopstvenom troku& radnim danom u "ilo koje
vrijeme& i to imeu 4 i 1C asova$ ,koliko nemaju *inansijski# sredstava& od upravnika
mo!u traiti da tele*oniraju na raun I8TH$ Tele*onski ra!ovori se& u prin+ipu& ne-e
prislukivati ni snimati& pod uslovom da& na a#tjev tuio+a& nisu od strane I8TH nametnuta
pose"na or!anienja u tom po!ledu$
, vei sa du#ovnim potre"a& pritvoreni+i imaju pravo da trae da i# posjeti lokalni
predstavnik nji#ove vjeroispovijesti ko!a -e I8TH odo"riti$ Takoe& mo!u da adre knji!e
ili literaturu kojom raspolau& a koje slue a adovoljavanje nji#ovi# vjerski#& du#ovni# ili
moralni# potre"a$ %d upravnika mo!u da trae da prisustvuju slu"i ili du#ovnim
skupovima koji se odravaju u pritvorskoj jedini+i$ Pored to!a& imaju pravo da trae dovolu
a posjetu vjerskom o"jektu u kru!u atvora& to -e se or!aniovati ukoliko "ude mo!u-e$
Sve al"e ili a#tjevi moraju se prvo uputiti upravniku koji -e odma# ramotriti da li su
opravdani i da li spadaju u nje!ovu nadlenost$ Gormalna al"a se moe podnijeti sekretaru
I8TH u "ilo kom trenutku& pod uslovom da od trenutka in+identa povodom koje! se ulae
al"a nije proteklo vie od dvije nedjelje$ Prijem svake takve al"a se mora potvrditi u roku
od 3@ sata i ramotriti u roku od dvije nedelje od trenutka prijema$
1.3.5.5.1.4. Osteceni
%te-eni& odnosno rtva krivino! djela ima u postupku pred I8TH pose"no ureen
poloaj$ 2lan 33 Statuta nametnuo je I8TH o"aveu da pose"nim pravilima o postupku i
dokaima osi!ura atitu rtava krivini# djela i svjedoka$ Statut ne odreuje u emu "i se
ta atita sastojala (osim to utvruje da atitne mjere o"u#vataju voenje postupka in
camera i atitu identiteta rtava)& ve- njene mjere i postupak preputa I8TH$ Propisuje&
medutim& da u akuatorskom postupku inae osnovno pravo okrivljeno! na pravino i javno
suenje& moe "iti o!ranieno pravilima o atiti rtava i svjedoka (lan 31 stav 3 Statuta)$
Tako& tuila+ moe& ve- tokom istra!e& atraiti od raspravno! vije-a da u /iuetnim
okolnostima/ donese nared"u o a"rani o"jelodanjivanja identiteta rtve ili svjedoka koji
mo!u "iti iloeni opasnosti ili riiku& sve dok ne "udu stavljeni pod atitu I8TH (pravilo
>4A)$ %sim to!a& u *ai priprema a !lavni pretres i na samom !lavnom pretresu sudija ili
pretresno vije-e mo!u& na a#tjev stranke ili po vlastitoj ini+ijativi& odrediti mjere a
prikrivanje identiteta i atitu rtava i svjedoka& vode-i "ri!u o tome da te mjere "udu u
1EE
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
skladu sa pravima optueno! (pravilo CAA)$ Te mjere mo!u "iti one i pravila CA<$ Pravilo
CA8 a#tijeva od pretresno! vije-a da pose"nu panju o"rati nainu stranako! ispitivanja
rtava i svjedoka& kako "i se i"je!lo svako lostavljanje ili astraivanje$ Konano& Pravilo
4> predvida da je iska rtve silovanja vjerodostojan i "e /dodatno! potkijepljivanja/ (en!l$
corro(oration), da se u odreenim sluajevima optuenom ne-e dopustiti da se "rani
pristankom rtve& te da se ranije seksualno ponaanje rtve ne moe koristiti kao doka u
postupku$ %sim o"avee I8TH da se "rine a atitu rtava i svjedoka& i sekretar
Sekretarijata ima dunost da upravlja %djeljenjem a rtve i svjedoke& koju ine
kvali*ikovani strunja+i& meu kojima mora "iti od!ovaraju-i "roj enski# li+a$ 0ji#ov je
adatak da predlau atitne mjere u konkretnim sluajevima& te da o"e"ijede savjete i
podrku rtvama i svjedo+ima& pose"no u sluajevima silovanja i seksualno! delikta
(Pravilo E@)$
Iako Statut i Pravilnik ne predviaju mo!u-nost da se ote-eni sa svojim imovinskopravnim
a#tjevom& nastalim "o! ivrenja krivino! djela& pridrui krivinom postupku pred I8TH&
ipak postupak pred I8TH sadri nekoliko pravila koja ote-enom mo!u natno olakati
ostvarenje to! a#tjeva$ Tako& Pravilo 1BAA predvida da nakon iri+anja
osuuju-e presude koja sadri i povrat imovine koja je "ila pri"avljena loinom& Sud moe&
proprio motu ili na a#tjev tuio+a& odrati pose"nu raspravu sa +iljem donoenja odluke o
povratu imovine ili novane naknade& te narediti privremene mjere o"e"jeenja$ Ta se
rasprava moe odrati i ako se imovina nalai kod tre-e! li+aF u takvom sluaju I8TH mora
povati to li+e i dati mu priliku da pred pretresnim vije-em dokae da ima pravo na imovinu
iii novanu naknadu (pravilo 1BA8)$ Ako u nastalom sporu o svojini pretresno vije-e utvrdi
vlasnika& odredi-e& po svome na#oenju& povrat imovine ili novane naknade ili donijeti
?A
dru!u od!ovaraju-u odluku (pravilo 1BA6)F u suprotnom sluaju o"avijesti-e o tome
nadlene or!ane na+ionalne drave i atraiti od nji# da to oni utvrde (pravilo 1BA7)$
0avedena pravila ne spreavaju ote-eno! da pred na+ionalnim or!anima odreene
drave potrauje naknadu tete od li+a koje je osudio I8TH po optim propisima o odtetnoj
od!ovornostiF u tom +ilju& presuda I8TH vee or!an na+ionalne drave u po!ledu
prejudi+ijalno! pitanja krivine od!ovomosti osudeno! a tetu (pravilo 1B>)$
1.3.5.5.1.5. #micus curiae (prijatelj suda)
Gunk+ija prijatelja suda amicus curiae je veoma spe+i*ina& tako da je u pitanju jedan sui
generis uesnik postupka& ije pojavljivanje nije tipino u klasinom savremenom krivinom
postupkuP@>?Q$ Prema lanu C@ Pravila& an!aovanje prijateija suda je& s jedne strane&
*akultativno! karaktera& dok je& s dru!e strane& ono predmetno o!ranieno$ Gakultativno! je
karaktera jer sudsko vije-e moe ako to smatra poeljnim u +ilju pravilno! odluivanja& tj$
radi donoenja od!ovaraju-e odluke u konkretnom sluaju& povati odreene su"jekte ili im
odo"riti pristup& odnosno pojavljivanje pred vije-em& kao i prila!anje podnesaka o "ilo kom
pitanju koje odredi raspravno vije-eP@>4Q$ , te su"jekte spadaju: (1) neka drava& (3)
odreena or!ania+ija ili (E) *iiko li+e$
1.5.5.5.2. Tokpostupka
Postupak pred I8TH sastoji se i tri stadija: pripremni postupak& !lavni pretres i al"eni
postupak$ Prvi dio postupka pred I8TH u svojoj prvoj *ai amiljen je da se prikupe dokai
optu"e i ureen je poput iviaja tuio+a u SA7Mi$ Medutim& dru!a *aa to! dijela
postupka odstupa od ameriko! modela i pri"liava se kontinentalnom evropskom
postupku& jer do prvo! roita pred I8TH dolai tek nakon potvrde optuni+e i ono ima
svr#u pripremanja !lavno! pretresa$
1.3.5.5.2.1. Istraga
Pripremni postupak apoinje istra!om tuio+a$ Tuila+ mora apoeti svoju istra!u kada
sam& ex officio& prikupi ili od dru!i# su"jekata (vlada& or!ana ,0'a& meuvladini# i
nevladini# or!ania+ija i sl$) do"ije in*orma+ije o uinjenom krivinom djelu ili djelima i
nadlenosti I8TH (lan 1? stav 1 Statuta)$ % poetku svoje istra!e on ne donosi nikakav
*ormalni akt& ve- se samo radi o *aktikom preduimanju odreeni# radnji$ Istra!a se sastoji
od ranovrsni# radnji prikupljanja dokaa (poivanje i ispitivanje osumnjieno!& rtava i
1E@
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
svjedoka& prikupljanje dokaa i sl$) a ije preduimanje tuila+ moe& kada je to prikladno&
atraiti pomo- od relevantni# dravni# vlasti$ , #itnim sluajevima tuila+ moe od "ilo
koje drave atraiti privremene mjere (/privremeni pritvor/ osumnjieno!& apljena
materijalni# dokaa& odnosno preduimanje mjera a o"e"jeenje dokaa i spreavanje
"jekstva osumnjieno! i sl$ ' praviio @B)$ , skladu sa lanom 31 Statuta& Praviinik pose"no
raraduje prava osumnjieno! na od"ranu u sluaju kada !a ispituje tuila+& a ispitivanje
mora "iti re!istrovano i audio& odnosno video snimkom (pravilo @E)$
Tuila+ ima mo!u-nost i da ispituje osumnjieno! tokom istra!e& kome tada pripadaju i
pose"na prava kao elementi nje!ovo! prava na od"ranu$ %sumnjieni tokom ispitivanja od
strane tuio+a ima sljede-e prava& koja u osnovi spadaju u elemente nje!ovo! prava na
od"ranu: (1) pravo na strunu od"ranu& tj$ pravo da mu pomo- prui "ranila+ ko!a sam
ia"ere iii da mu se "esplatno postavi "ranila+& ukoliko nema dovoljno sredstava da !a sam
platiF (3) pravo na uslu!e tumaa& ukoliko ne !ovori iii ne raumije jeik koji se upotre"ljava
prilikom ispitivanjaF (E) pravo na udravanje od aktivne od"rane& odnosno pravo na
-utanjeP@CBQ& to ukljuuje i nje!ovo pravo da "ude upooren da -e svaki iska koji da& "iti
a"iljeen& te se moe koristiti kao doka (pravilo @3A)$ Ispitivanje osumnjueno! se moe
o"aviti "e prisustva "ranio+a ako on do"rovoljno na to pristane& a ako eli "ranio+a&
ispitivanje se prekida dok on sam ne an!auje "ranio+a& odnosno dok mu se "ranila+ ne
postavi$
0akon o"avljene istra!e tuila+ odluuje da li je sluaj /reo/ a podianje optuni+e& tj$
postoje li tv$ prima facie dokai o krivinoj od!ovornosti okrivljeno!$ Ira prima facie
sluaj predstavlja termin koji upu-uje na odredeni stepen sumnje& koji se& u sutini& moe
upodo"iti irau i nae! krivino! pro+esno! prava /osnovana sumnja/ ili dru!im slinim
pro+esnim terminima& kao to su /raumna sumnja/& /o"iljna sumnja/ i sl$& a u sutini se
radi o od!ovaraju-oj pro+jeni tuio+a koja se mora temeljiti na o"iljnim i relevantnim
dokaimaP@C1Q$ Ako to akljui& tuila+ mora pripremiti optuni+u i dostaviti je preko
?>
sekretara sudiji pretresno! vije-a (lan 1? stav @ Statuta i pravilo @CA i <)$
1.3.5.5.2.2. Postupak optuzenja
%ptuni+a mora sadravati sljede-e podatke: (1) identi*ika+ione podatke o okrivljenom (ime
i ostale podatke o okrivljenom) i (3) podatke o krivinom djelu koje je predmet optuni+e
(saet prika injeni+a i predmeta& kao i krivino! djela) ' pravilo @C8$ Gunk+ionalna
nadlenost a kontrolu optuni+e pripada sudiji prvostepeno! pretresno! vije-a ko!a
odreuje predsjednik I8TH u do!ovoru sa dru!im sudijama (Pravilo 3?)$ 0akon to ju je
primio od sekretara& sudija koji potvruje optuni+u o"avjetava tuio+a o roitu a
kontrolu osnovanosti optuni+e$ 0a tom roitu sudija koji potvruje optuni+u& nakon
sasluanja tuio+a& te ispitivanja optuni+e& moe: (a) atraiti od tuio+a da dostavi
dodatne materijale a neku ili sve take optuni+e ili da predume sve daijne mjere koje se
ine od!ovaraju-imF (") potvrditi optuni+u u +ijelosti ili u pojedinim takamaF (+) od"a+iti
optuni+u u +ijelosti ili u pojedinim takamaF (d) od!oditi pre!led optuni+e kako "i tuio+u
dao priliku da imijeni optuni+u (Pravilo @CG)$ , pitanju je pro+esni me#aniam o"avene
sudske kontrole optuni+e& koji predstavlja inkvii+ioni element& koji je inae u raliitim
pro+esnim o"li+ima prisutan u mno!im na+ionalnim krivinopro+esnim
akonodavstvimaP@C3Q$ %d"a+ivanje pojedini# taaka optuni+e ne spreava tuio+a da
naknadno podi!ne imijenjenu i dopunjenu optuni+u& ukoliko priloi dodatne dokae
(Pravilo @C1)$ Potvrena optuni+a stvara e*ekat slian pravnosnanosti: tuila+ je vie ne
moe imijeniti niti povu-i "e doputenja sudije koji ju je potvrdio ili (na !lavnom pretresu)
"e doputenja sudsko! vije-a (pravilo A1A)$ Potvrivanje optuni+e se u ovom sluaju
asniva na optem kriterijumu koji se odnosi na njenu doka"nu u(jedljivost, odnosno sudija
mora da "ude uvjeren da postoji od!ovaraju-i stepen sumnje u odnosu na mo!u-u
kriminainu aktivnost optueno!& te da su optuni navodi dovoljno o"iljni da "i se na
osnovu nji# mo!lo pokrenuti suenje u kome -e se& nakon ivoenja relevantni# dokaa&
mo-i do-i do akljuka o potvrivanju ili ne!iranju verije koja je sadrana u optuni+iP@CEQ$
, suprotnom& ukoliko sudija ne stekne takvo svoje u"jeenje i smatra da se ne radi o prima
1EA
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
facie sluaju& on -e optuni+u od"a+iti$ Prema tome& jedini kriterijum a ovakvu kontrolu je
dokana u"jedljivost optuni# navoda$ Potvrivanje optuni+e prema pose(nom kriterijumu&
neveano a njenu dokanu uvjerljivost i osnovanost optuni# navoda& ve- samo u odnosu
na ijerarijsko svojstvo optuenog, uvedeno je novelom Pravilnika od >$ aprila 3BB@$
!odineP@C@Q$
Pose"na pravila potvrde optuni+e& kao elementa dodatne sudske kontrole optuno! akta u
postupku pred I8TH& uvedena su imjenom pravila 3?$ Slino pravilo ne postoji u pravilima
postupka koja se primjenjuju pred I8TR$ %vo je uinjeno u skladu sa odreenim poiitikim
preporukama Savjeta "e"jednosti& s#odno kojima pred I8TH tre"a suditi samo linostima
koje su tokom rata na prostorima nekadanje 9u!oslavije imale visoke vojne ili politike
*unk+ije& a da ostale sluajeve& !dje se radi o li+ima nie! ran!a& tre"a prepustiti
na+ionalnim pravosuima$ Pose"no pravilo potvrdivanja optuni+e prema kriterijumu ran!a
optuno! se svodi na o"aveu re!istratora da po prijemu optuni+e od strane tuio+a
konsultuje predsjednika I8TH$ Predsjednik -e uputiti sluaj sudskom kole!ijumu koji -e
pro+ijeniti da li je optuni+a prima facie kon+entrisana na jedno! ili vie vode-i# linosti
osumnjieni# da su od!ovoma a krivina djela u nadlenosti I8TH$ Ako kole!ijum pro+ijeni
da optuni+a ispunjava takve standarde& predsjednik -e o"raovati jedno stalno pretresno
vije-e u skladu sa pravilom @C$ Ako kole!ijum pro+ijeni da optuni+a ne ispunjava
navedene staridarde& predsjednik -e je vratiti re!istratoru& koji -e o tome o"avijestiti tuio+a
(pravilo 3? A)$
0akon to je optuni+u potvrdio sudija ili pretresno vije-e& optuni+a postaje dostupna
javnosti& ali sudija moe& nakon sasluanja tuio+a& odrediti da se ona ne o"javi dok se ne
urui optuenom (ili kod spojeno! postupka protiv vie li+a& svim optuenim u ajednikoj
optuni+i)F moe se odrediti i samo djelimina o"java optuni+e& ako je to /na "ilo koji nain
u interesu pravde/ (pravila A3 i AE)$ 0a a#tjev tuio+a& sekretar -e tekst o!lasa sa
sadrajem potvrdene optuni+e uputiti na+ionalnim vlastima drave ili drava na ijoj se
teritoriji& prema miljenju tuio+a& optueni nalai i atraiti od nji# da o!las o"jave u
novinama ili emituju putem radija ili televiije (pravilo >B)$ Potvrdom optuni+e se avrava
neka vrsta pripremno! postupka pred I8TH i stvaraju uslovi a ulaak u *au !lavno!
?C
pretresa& a ije je odravanje pro+esna pretpostavka prisustvo optueno!& s o"irom na to
da u ovom postupku ni iuetno nije mo!u-e suenje u odsustvu$
1.3.5.5.2.3. Glavni pretres
Potvrdom optuni+e avren je pripremni postupak i predmet prelai u sljede-i stadijum:
!iavni pretres$ Ali& kako je svr#a pripremno! postupka ne samo da se prikupe potre"ni
dokai i odlui o podianju optuni+e ne!o i da se o"e"ijedi prisustvo okrivljeno! i dru!i#
li+a potre"ni# a uspjeno voenje postupka& Statut i Pravilnik predviaju u tu svr#u
nekoliko prinudni# mjera& imeu koji# su& kao najvanije& #apenje i pritvor optueno! sa
nje!ovom predajom (iruenjem) I8TH$ Prema lanu 14 stav 3 Statuta& sudske nalo!e i
nalo!e a #apenje& pritvor& predaju ili trans*er li+a& kao i sve dru!e nalo!e potre"ne a
voenje suenja mo!u se donositi nakon to je optuni+a potvrdena$ 0alo! a #apenje
potpisuje sudija i on o"u#vata nalo! a trans*er optueno! do I8TH odma# nakon nje!ovo!
#apenja (pravilo AAA)$
=lavni pretres predstavlja osnovni dio postupka i ima najve-i dokani naaj$ , skladu sa
akuatorskim modelom krivino! postupka& !lavni pretres pred I8TH amiljen je kao
+entralni dio postupka u kojem "i se prvi put tre"ao inijeti najve-i dio dokano! materijala$
%n ima preteno adversarni karakter& koji je tipian a an!losaksonski tip krivino!
postupka$ 0aime& !lavni pretres je konstruisan prije sve!a kao svojevrstan
krivinopro+esni& odnosno preteno dokani dvo(oj ili pro+esni suko"& pro+esna "or"a
imeu stranaka u krivinom postupku& dakle imeu optu"e i od"rane& pri emu je ulo!a
suda tokom ivoenja dokaa i uopte stranaki# aktivnosti tokom pretresa& relativno
pasivnaP@CAQ$ 0je!ova je !lavna karakteristika da dokani postupak predstavlja /dvo"oj/
optu"e i od"rane& tj$ nji#ovi# suprotstavljeni# /tea/ o pitanju krivine od!ovornosti
optueno!P@C>Q$ Sud u tom dvo"oju ne uestvuje& on !a pasivno posmatra i ivlai
1E>
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
akljuke o istinitosti inijeti# teaP@CCQ$
Poetak !lavno! suenja je *unk+ionalno povean sa dovoenjem optueno! u sjedite
I8TH$ Iako nije rijedak sluaj do"rovoljno! pristupa optueno!& u samim pravilima se
impli+ira da -e u najve-em "roju sluajeva optueni pred sudom "iti ivedeni nakon
primjene prinudni# mjera$ , tom kontekstu se u pravilu >3 !ovori o /trans*eru/ optueno! u
sjedite Tri"unala& poslije e!a se on& "e odla!anja& ivodi pred pretresno vije-e i
*ormalno optuuje$
%dma# nakon dovoenja u sjedite I8TH optueni mora "iti iveden pred pretresno vije-e&
!dje -e "iti *ormalno optuen$ To vije-e -e: a) da provjeri da li je u ranijem postupku
potovano pravo okrivljeno! na "ranio+a& da li je optueni raumio proitanu mu optuni+u i
ijavljuje li da je kriv ili nevin (pravilo >3)F (") ispitati optueno! (pravilo >E)F (+) odluiti #o-e
li optueni "iti adran u pritvoru (u dravi sjedita suda ili nekoj dru!oj amoljenoj dravi&
pravilo >@) ili -e& iuetno& "iti privremeno puten na slo"odu& u odreene uslove i jemstva
koja pretresno vije-e odreuje po svojoj o+jeni& pravilo >A)F (d) omo!u-iti da se stranke
meuso"no uponaju sa dokaima koje namjeravaju ivoditi na !lavnom pretresu (pravila
>>'>?)F (e) u iuetnim sluajevima& /ako je to u interesu pravde/& apisniki o"e"ijediti
iskae li+a koji -e se proitati na !lavnom pretresu (pravilo C1)& te (*) odrediti datum
odravanja !lavno! pretresa$
Prema pravilu >A ter& predsjedavaju-i sudija pretresno! vije-a mora najkasnije sedam dana
nakon prvo! dolaska optueno! pred sud odrediti jedno! od sudija svo! vije-a a sudiju
adueno! a pretpretresni postupak (pretpretresni sudija)$ Po ovla-enju i pod nadorom
pretresno! vije-a koje rjeava predmet& pretpretresni sudija koordinira komunika+iju imedu
strana tokom pretpretresne *ae$ Pretpretresni sudija se "rine da se postupak nepotre"no
ne odu!ovlai i preduima sve mjere potre"ne da se predmet pripremi a pravino i
ekspeditivno suenjeP@C?Q$ %n -e evidentirati o kojim pravnim i injeninim pitanjima postoji
sla!anje& odnosno nesla!anje$ S tim u vei& on moe naloiti stranama da predaju pismene
podneske pretpretresnom sudiji ili pretresnom vije-u$ Kako "i mo!ao o"avljati svoje
*unk+ije& pretpretresni sudija& kad je to primjereno& moe proprio motu sasluati strane "e
prisustva optueno!$ Pretpretresni sudija strane moe sasluati u svom ka"inetu& a u tom
sluaju predstavnik Sekretarijata -e voditi apisnik sastanka$P@C4Q Po primitku ivjetaja
pretpretresno! sudije& pretresno vije-e -e& ukoliko to "ude potre"no& odluiti kakve sank+ije
valja ire-i strani koja nije ispuniia svoje o"avee i ovo! pravila$ Te sank+ije mo!u ukljuiti
??
iuimanje svjedoenja i dokumentami# dokaa$
%ptueni moe inijeti nekoliko preliminarni# podnesaka (pret#odni pri!ovori) kojima se
dovode u pitanje neke !iavne pretpostavke a sudenje: nadlenost I8TH& valjanost *orme
optuni+e& radvajanje taaka drueni# u jednoj optuni+i& te dodjeljivanje "ranio+a sa
popisa "ranio+a a siromane okrivljene (pravilo C3 A'<)$ %vi podnes+i se podnose u
ivomom o"iiku& i to najkasnije u roku od EB dana nakon to je tuila+ o"jelodanio sav
materijal i ijave navedene u pravilu >>A(i)$ %ni moraju "iti rijeeni prije poetka uvodni#
ila!anja predvieni# pravilom osamdeset etiri$
=lavni pretres pred I8TH moe se podijeliti na *au uvodni# ila!anja stranaka& ivodenja
dokaa& avrni# !ovora& vije-anja i !lasanja o presudi& te o"jave presude$ 6a "i se !lavni
pretres mo!ao nesmetano voditi& Pravilnik predvia pose"ne mjere nadora nad
odvijanjem postupka (pravilo ?B)$ %sim to!a& reultati !lavno! pretresa apisniki se
re!istruju: sekretar je aduen da vodi potpun i taan apisnik +ijele rasprave& koji ukijuuje
i vune apise& transkripte i kada to vije-e smatra potre"nim ' video snimke$ %stali
pro+esni su"jekti mo!u koristiti *oto!ra*isanje i video ili audio snimanje suenja samo u
odo"renje pretresno! vije-a (praviio osamdeset jedan)$
Prvo uvodno ila!anje daje tuila+ u skladu s naelom kontradiktornosti& a siijedi mu
ila!anje od"rane$ 0o& od"rana moe odiuiti da svoje uvodno ila!anje inese tek nakon
to je tuila+ avrio sa ivoenjem svoji# dokaa& prije ne!o to sama ivede svoje
(pravilo osamdeset etiri)$ Prema pravilu osamdeset etiri (is, nakon uvodni# rijei strana iii
ako od"rana odlui da od!odi svoju uvodnu rije u skiadu sa pravilom osamdeset etiri&
1EC
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
nakon eventuaine uvodne rijei tuio+a& optueni moe& ukoliko on to eli i pretresno vije-e
tako odlui& dati iska pred pretresnim vije-em$ , tom sluaju& optueni ne-e "iti prisiljen
dati sveanu ijavu i ne-e "iti dodatno ispitivan o sadraju svo! iskaaP@?BQ$ % eventualnoj
dokanoj vrijednosti takve ijave odiuuje pretresno vije-eP@?1Q$
1.3.5.5.2.3.1. Osnovna pravila izvoenja dokaza
0ajvanija pravila o ivoenju dokaa odnose se na opti reim dokaivanja (praviio ?4)&
sasluavanje svjedoka (praviio 4B)& trans*er svjedoka lieno! slo"ode (praviio 4B (is),
dokanu vrijednost prinanja okrivljenikovo! u istrai (praviio 43)& dokaivanje u
siuajevima seksualno! delikta (pravilo 4>)& te pravila o nedopustivosti upotre"e dokaa
do"iveni# na nele!alni nain (pravilo 4A)& odnosno o nedopustivosti upotre"e odreeni#
dokaa (koji potiu i privile!ovano! odnosa advokata i kiijenta& pravilo 4C)$
=lavni pretres je akuatorne prirode i teret dokaa je na tuio+u$ Prvo& stranke dre uvodna
ila!anja (en!l$ opening statements). %d"rana moe odluiti da svoje uvodno ila!anje
odri nakon to tuila+ preentuje svoje dokae$ 0akon to!a& slijedi ivoenje dokaa (en!l$
presentation of evidence). Prvo svoje dokae ivodi optu"a& a atim od"rana$ Svjedo+i se
unakrsno ispituju$ 0akon to!a& ivode se dokai optu"e kojima se nastoje opovr!nuti
dokai od"rane (en!l$ prosecution evidence in re(uttal)& pa dokai od"rane kojima ona
uvra-a tuio+u (en!l$ defence evidence in rejoinder)482].
Svaka stranka ima pravo da poiva svjedoke i ivodi dokae& a ako prvostepeno sudsko
vije-e ne odredi drukije& to je mo!u-e samo ako je takva odluka u skladu sa raloima
pravinosti& dokai se ivode sljede-im redosljedom: (1) dokai u korist tuio+a& odnosno
dokai koji potkrjepijuju navode sadrane u optunom aktuF (3) dokai u korist od"rane&
odnosno dokai koji ne!iraju navode i optuno! akta ili u "iio kom dru!om smislu
doprinose povoljnijem poloaju okrivljeno!F (E) dokai tuilatva kojima ono nastoji da
po"ije navode od"raneF (@) dokai od"rane u vidu replike i (A) dokai ije je ivodenje
odredilo prvostepeno sudsko vije-e u smislu praviia 4?& prema kome prvostepeno sudsko
vije-e moe narediti svakoj od stranaka da dostavi naknadne dokae& a i ono samo moe
povati svjedoke i narediti da oni "udu prisutni (pravilo ?AA)$ ,vijek se doputa !lavno
ispitivanje& odnosno unakrsno i dodatno ispitivanje& a stranka koja je povala svjedoka vodi
!lavno (osnovno) ispitivanje& s tim da sudija moe u svakom trenutku i sam postaviti pitanja
svjedoku& a okrivljeni ako to eli'moe svjedoiti u korist svoje od"raneP@?EQ (pravilo ?A< i
8)$
Postupak pred I8TH konstruisan je tako da dokae prvo preentira tuila+& kao i da te
dokae tre"a uiniti dostupnim dru!oj stranki$ .ato je tuila+ duan& im to "ude mo!u-e&
nakon prvo! pojavljivanja okrivljeno! u postupku& dati od"rani kopije propratno! materijala
?4
koji je kao dokani prilo! iao u optuni+u& kada se traila njena potvrda& kao i sve ranije
iskae koje je tuila+ do"io od optueno! ili od svjedoka optu"e (pravilo >>A)$ Tuila+ je
duan da od"rani& na njen a#tjev& dopusti pre!led svake knji!e& dokumenta& *oto!ra*ije iii
predmeta koje sam ima u posjedu ili pod svojim nadorom& a koji su relevantni a pripremu
od"rane& ili i# tuila+ namjerava upotrije"iti kao doka tokom suenja ili su pripadali
okrivljenom& odnosno od nje!a do"ijeni (pravilo >><)$
, odnosu na svoju dunost injenja dokaa dostupnim okrivljenom& odnosno od"rani&
tuila+ moe atraiti od suda oslo"odenje od te dunosti$ ,slov je da su u odnosu na
in*orma+ije koje posjeduje& ispunjeni sljede-i altemativno odredeni usiovi koji se svode na
opasnost po odreene su"jekte ili postupak: (1) ako "i nji#ovo o"javljivanje mo!lo
prejudi+irati "udu-u ili teku-u istra!uF (3) ukoliko "i i neko! dru!o! ralo!a o"javljivanje ti#
in*orma+ija mo!lo "iti u suprotnosti sa javnim interesomF (E) ako "i se time mo!li u!roiti
"e"jednosni interesi neke drave$ ,koliko je prema miljenju tuio+a ispunjen neki od ovi#
uslova ili vie nji# istovremeno& on moe atraiti od prvostepeno! sudsko! vije-a koje
asjeda in camera da "ude oslo"oen svoje o"avee injenja dokaa dostupnim od"rani
(pravilo >>8)$
I pravila o krivinom postupku pred I8TH koji ima iraito stranaki karakter& proiilai i
pravilo o re+ipronoj dostavi dokaa optu"e i od"rane& ime se omo!u-ava uajamni uvid
1E?
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
u dokae suprotne stranke$ %"je strane moraju /to prije raumno mo!u-e/& a u svakom
sluaju prije poetka sudenja& da prue odreena dokana o"avjetenja dru!oj strani$
Pravilo >C odnosi se na /uajamno otkrivanje dokaa/$ Tako& unutar roka koji odredi
pretresno vije-e ili pretpretresni sudija imenovan s#odno praviiu >A ter to je prije mo!u-e&
a svakako prije poetka suenja i tuila+ -e o"avijestiti od"ranu o imenima svjedoka koje
namjerava da poove radi dokaivanja krivi+e optueno! i po"ijanja od"rane$ S dru!e
strane& od"rana -e o"avijestiti tuio+a o svojoj namjeri da ponudi: (a) od"ranu ali"ijem& u
kojem se sluaju u o"avjetenju mora navesti mjesta na kojima optueni tvrdi da se nalaio
u vrijeme krivino! djela a koje se tereti& imena i adrese svjedoka i sav dru!i dokani
materijal na koji se optueni namjerava povati kako "i dokaao taj ali"iF (") neku pose"nu
od"ranu& ukljuuju-i od"ranu smanjenom uraunijivo-u ili neuraunljivo-u& u kojem
sluaju u o"avjetenju moraju "iti navedena imena i adrese svjedoka i sav dru!i dokani
materijal na koji se optueni namjerava povati kako "i dokaao tu pose"nu od"ranu$
,koliko od"rana podnese a#tjev u skladu s pravilom >> (<)& tuila+ -e imati pravo da
pre!leda sve knji!e& dokumente& *oto!ra*ije i *iike predmete koji se nalae u posjedu ili
pod nadorom od"rane i koje od"rana namjerava da upotrije"i kao dokani materijai na
suenju$
Pose"no je naajna dunost tuio+a da od"rani stavi na raspola!anje dokae koji
okrivljeno! oslo"aaju od krivi+e$ Prema Pravilu >?& tuila+ -e& to je prije mo!u-e& od"rani
o"jelodaniti sve materijale koji po tuioevim sananjima mo!u upu-ivati na nevinost&
odnosno u"iaiti krivi+u optueno! ili se ne!ativno odraiti na vjerodostojnost dokaa
optu"e$ Tuila+ -e od"rani dostaviti "irke predmetno! materijaia u svom posjedu& i to u
eiektronskom o"iiku& ajedno sa od!ovaraju-im raunarskim pro!ramom kako "i od"rana
te "irke mo!la elektronski pretraivati$ Tuiia+ -e od vije-a& na sjedni+i in camera traiti da
!a oslo"odi o"avee i Pravilnika da o"jelodani in*orma+ije koje posjeduje ukoliko "i to
o"jelodanjivanje mo!io nanijeti tetu daljnjim ili teku-im istra!ama ili "i se i neko! dru!o!
ralo!a mo!lo kositi s javnim interesima ili u!roiti "e"jednosne interese "ilo koje drave$
, odnosu na ivoenje dokaa relevantni su jedino ivori prava koji se primjenjuju u
postupku pred I8TH& to nai da se dokai ivode u skladu sa pravilima sadranim u
Statutu i Praviiniku o postupku i dokaima$ Primjena na+ionaini# krivinopro+esni# pravila
je u ovom sluaju iskljuena& ak i kada su u pitanju pravne pranineP@?@Q$ 0aime& vije-e
ne-e "iti veano na+ionalnim pravilima o dokaima& a ukoliko neki sluaj nije predvien
praviiima& vije-e -e primijeniti pravila dokaivanja koja naj"olje od!ovaraju predmetu
suenja i koja su u skladu sa Statutom i optim pravnim naelima (pravilo ?4A i <)$ 0aelo
slo"odne o+jene dokaa nije *ormulisano na iraito ekspii+itan nain& kao to je to
uo"iajeno u ve-ini savremeni# na+ionalni# krivinopro+esni# sistema& ali je& ipak& dovoijno
jasno istaknuto nje!ovo vaenje& i to u odreenoj kom"ina+iji sa prin+ipom fair postupka&
tako to je utvreno da vije-e moe dopustiti ivoenje svako! relevantno! dokaa a koji
4B
smatra da ima dokanu vrijednost (praviio ?48)& a pri tom vije-e moe iskljuiti ivoenje
odredeno! dokaa& ako je potre"a o"e"jeenja poteno! sudenja "itno naajnija od
dokane vrijednosti to! dokaa$ Mo!u-nost a primjenu *ormaine o+jene dokaa& u
odredenoj mjeri& postoji na osnovu pravila prema kome vije-e moe atraiti potvrdu
autentinosti dokaa koji su do"ijeni van suda (pravilo ?4 7)$
1.3.5.5.2.3.2. Priznanje okrivljenog tuziocu ^
Kada je okrivljeni dao prinanje tuio+u tokom ispitivanja u istrai& pod uslovima da su tada
ispotovani a#tjevi i pravila >E& postoji pretpostavka da je takvo prinanje dato "e
pritiska i do"rovoljno& dok se ne dokae suprotno$ l ovo! proiilai da je ovakva
pretpostavka o"oriva& s tim da se teret dokaivanja pre"a+uje na stranku koja tvrdi
suprotno& a to -e& po io!i+i stvari& "iti okrivijeni& odnosno od"rana u krivinom
postupkuP@?AQ$ Pravilom >E se omo!u-ava da okrivljeni "ude ispitan od strane tuio+a& i to
u prisustvu "ranio+a& a takvo se ispitivanje snima na audio ili video traku& u upoorenje
okrivljenom da ne mora re-i nita (ako ne eli)& ali da sve to kae ' moe "iti upotrije"ljeno
kao doka$
1E4
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
1.3.5.5.2.3.3. Posebna pravila o dokazima
Prema pravilu 43 (is& injeni+e se mo!u dokaivati putem pret#odno a"iljeeni# pisani#
ijava svjedoka$ , primjeni svoji# diskre+ioni# ovla-enja& u skladu sa pravilom 43(is, "itan
*aktor koje! I8TH ramatra jeste da li optueni osporava iskae koje optu"a nastoji ivesti
u pisanoj *ormi$ Pretresno vije-e je u predmetu protiv Slo"odana Miloevi-a smatralo da
ovaj *aktor uveliko nalikuje uslovu /da se ne moe osnovano tvrditi da su injeni+e spome/$
0aveli su da je /najoitiji primjer/ ove primjene diskre+iono! ovla-enja o"aveno unakrsno
ispitivanje a dokae /koji se odnose na neko teku-e pitanje imedu strana u
postupku/P@?>Q$ , ovim okoinostima& ira /teku-e pitanje/ jako je slian uslovu /da se ne
moe osnovano tvrditi da su injeni+e spome/$ Koriste-i ovakvo reonovanje& pretresno
vije-e je mo!lo od"iti da preinai svoju prvo"itnu odluku o pri#vatanju injeni+a i predmeta
.iloevi kao opteponati# injeni+a& odluku koja je asnovana na postojanju uslova /da
se ne moe osnovano tvrditi da su injeni+e sporne/$ .a ta dva nia injeni+aP@?CQ
pretresno vije-e je +itiralo /tenden+ionost/ kao osnov a od"ijanje opteponati#
injeni+aP@??Q$ %"raloenje pretresno! vije-a u predmetu protiv Miloevi+a nastavilo je
pretresno vije-e u predmetu protiv Mejaki-a$P@?4Q Medutim& pretresno vije-e je u predmetu
protiv Mejaki-a slijedilo %dluku u predmetu protiv Miioevi-a& opisuju-i sadraj
diskre+iono! ovla-enja$P@4BQ Kao i u predmetu protiv Miloevi-a& primijenjena je
/tenden+ionost/ kako "i se iskljuilo pri#vatanje injeni+a /a koje se raumno moe tvrditi
da su spome/ kao opteponate injeni+a$P@41QMoe se& dakle& sumirati sudska praksa
I8TH na jedan od dva naina$ Prvo& pretresno vije-e je odustalo od uslova da se /ne moe
osnovano tvrditi da su injeni+e spome/ u predmetu protiv Miloevi-a& ali jo uvijek postoji
uslov nepostojanja /tenden+ionosti/ koji *unk+ionie na isti nain$ 6ru!o& al"eno vije-e
nije odustalo od uslova /da se ne moe osnovano tvrditi da su injeni+e spome/& pa on i
dalje vrijedi$ Tri"unali a Ruandu i Sijera Ieone usvojili su prvo& restriktivnije
tumaenjeP@43Q$
Pose"no pravilo a pri#vatanje dokaa odnosi se i na neke dokae koji nisu isto veani a
krivini predmet& aii& ipak& eventuaino& mo!u imati odreeni dokani naaj$ Tako& doka o
dosljednom modeiu ponaanja a rana krenja medunarodno! #umanitarno! prava moe
"iti pri#va-en u interesu pravde (pravilo 4E)$ Pod dokaom ovo! tipa se& u stvari&
podraumijeva sklonost odreeno! li+a& nje!ove navike& ranije ponaanje& ranije iskustvo u
krenju akona i sl$P@4EQ
Pose"no pravilo postoji i u odnosu na tv$ opteponate injeni+e$ Prvostepeno sudsko
vije-e ne-e a#tijevati doka o postojanju opteponati# injeni+a& ve- -e smatrati da su
one utvrene (pravilo 4@)P@4@Q$ %ptu"a je pri#vatila da u /iuetnim sluajevima/ ak i
takve /neosporive/ injeni+e mo!u "iti nesi!ume i predmet opravdano! osporavanja$
Medutim& /neosporiva/ priroda injeni+a koje su "ile predmetom /pamienja/ nai da
postoji pretpostavka o nji#ovoj istinitosti i onda je na od"rani da pokae da je injeni+a
nesi!uma$ %ptu"a je i"je!la samu veu imeu pravno! e*ekta /da se ne moe
osnovano tvrditi da su injeni+e spome/& tvrde-i da je neosporivost& u stvari& relativan
pojam: mo!u-e je osporavati neosporive injeni+e$
41
Prema Pravilu& 4@ (is, potpuna ijava svako! vjetaka koje! poiva strana u postupku
o"jelodanjuje se unutar roka koji postavi pretresno vije-e ili pretpretresni sudija$ , roku od
EB dana od dana o"jelodanjivanja ijave vjetaka ili u roku koji odredi pretresno vije-e ili
pretpretresni sudija& suprotna strana -e dostaviti slu"eno o"avjetenje o tome da li: (i)
pri#vata ijavu vjetaka iii (ii) vjetaka eli da unakrsno ispita i (iii) da li osporava
kvali*ikovanost svjedoka kao vjetaka ili relevantnost +ijelo! ivjetaja ili neko! nje!ovo!
dijela& navode-i koje dijelove ivjetaja osporava$ Ako suprotna strana pri#vati ijavu
vjetaka& tu ijavu pretresno vije-e moe da uvrsti u dokani materijal& a da se svjedok ne
poove lino da svjedoiP@4AQ$ .a"ranjeno je ivoenje dokaa kod koji# postoji o"iljna
sumnja u nji#ovu vjerodostojnost ili do koji# se dolo na neetian nain ili "i o"iljno naruili
"esprjekomost postupka (pravilo 4A)$
Kada su u pitanju indirektni dokai& tre"a ista-i da su oni prilino iroko kori-eni u praksi
1@B
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
18TH& to je esto nailailo na kritike$ , pose"nu vrstu indirektni# dokaa spada i ijava
svjedoka koji se ne sasluava direktno od strane vije-a& ve- samo daje svoju ijavu u
pose"nom postupku van suenja$ Po pravilu& svjedo+i se sasluavaju neposredno& ali je&
iuetno& mo!u-e i davanje nji#ove ijave van pretresa$ S o"irom na nain davanja
ovakve ijave& njen dokani naaj je u sutini jednak kao i kada je u pitanju ijava data
tokom suenja& jer su od!ovaraju-im pro+esnim me#animima& a prije sve!a o"avenim
ue-em protivne stranke u takvom sasluanju& o"e"ijeeni uslovi a naelni dokani
kredi"iiitet iskaa dato! van !lavno! pretresaP@4>Q$ 0aravno& ovakvi iskai& ipak& ne smiju
da "udu suvie esto astupljeni u "ilo kom konkretnom krivinom postupku& jer "i se& u
suprotnom& naruilo pravilo o iuetnom karakteru takvi# svjedoenjaP@4CQ$ 0a a#tjev "ilo
koje stranke& prvostepeno vije-e moe narediti da se van pretresa ume iska svjedoka koji
-e "iti upotrije"ljen na suenju i radi to!a odreuje konkretno slu"eno li+e& to je mo!u-e
ako postoje pose"ne okolnosti i da je u interesu pravde (praviio C1 A)$ %"a navedena
uslova su materijalno! karaktera i svode se na pro+jenu prvostepeno! vije-a$ .a#tjev
stranke koja a#tijeva vanpretresno sasluanje svjedoka se podnosi u pisanom o"liku i
mora sadravati tri vrste podataka: (1) poda+i o svjedoku (ime& preime i mjesto
pre"ivalita)F (3) poda+i o prostomoj i vremenskoj lokalia+iji iskaa koji "i svjedok mo!ao
da prui (datum i mjesto davanja iskaa) i (E) poda+i o oekivanoj sadrini iskaa i
raloima i koji# se predlae vanpretresno sasluanje (ijava o injeni+ama o kojima "i
li+e tre"alo da "ude sasluano& kao i navodenje pose"ni# okolnosti koje opravdavaju takav
nain do"ijanja iskaa) ' pravilo C1<$
I prilikom vanpretresno! sasiuanja svjedoka& odnosno uimanja iskaa van samo!
sudenja ' naeino je o"e"ijeeno djelovanje naela ravnopravnosti$ ,koliko je a#tjev
odo"ren& stranka koja je a#tjev podnijela duna je da u raumnom roku o"avijesti dru!u
stranku& koja ima pravo prisustvovanja takvom vanpretresnom sasluanju svjedoka i
svjedoka moe unakrsno ispitivati& a samo uimanje iskaa takode moe "iti snimano i
video kamerom (praviio C18 i 6)$ Slu"eno li+e -e se po"rinuti da se iska ume u o"ir
skladu sa pravilima postupka pred 18TH& to ukljuuje i unakrsno ispitivanje& kao i
mo!u-nost ula!anja pri!ovora od strane "ilo koje pro+esne stranke& a o takvim pri!ovorima
odiuku donosi prvostepeno vije-e (pravilo C17)$
1.3.5.5.2.3.4. Svjedoenje _______ -
Pod svjedo+ima se u postupku pred I8TH& po uoru na an!losaksonske tipove krivino!
postupka& podraumijeva natno iri kru! li+a& ne!o to je to uo"iajeno u ve-ini
kontinentalno'evropski# krivini# pro+edura$ %sim li+a koja posjeduju odredena sopstvena
sananja veana a krivino djeio i mo!u-e! uinio+a& u svjedoke spadaju i svjedo+i
eksperti& koji su& u stvari& vjeta+i& ali takoe odreeni na vrlo irok nain i ponekad u
odnosu na pitanja a koja se& inae& moe smatrati da naelno nisu po!odna da "udu
predmet ekspertiaP@4?Q$ Pored to!a& i sam okrivljeni moe da "ude sasluan kao svjedok
u korist svoje od"rane& pod uslovom da to sam eli& to je takoe veano sa mno!im
spomim pitanjimaP@44Q$ Svjedoke moe sasluavati i sam tuila+& i to ve- u toku istra!e:
moe i# poivati i sainiti apisnik o nji#ovim ijavama (pravilo E4)$
Svjedok je duan dati iska pred I8TH i od!ovarati na pitanja koja mu se postave$ Po lo!i+i
stvari& svjedok je duan da !ovori istinu& odnosno da iskauje ono a ta sam vjeruje da je
istina& kao to je to i inae uo"iajeno u svim na+ionalnim krivinim postup+ima& u kojima
43
su takode predviene i odreene sank+ije a davanje iano! iskaaPABBQ$
0ain ispitivanja svjedoka samo je okvimo odreen i od!ovara kiasinom modeiu
/unakrsno! ispitivanja/ common la>/a: svjedoka najprije ispituje stranka koja !a je ponudiia
(tv$ !lavno ispitivanje& examination / in / ciejM potom protivstranka (protivispitivanje& cross
/ examination) i ponovno stranka koja !a je predloila (re/examination)$ %vaj nain
ispitivanja vrijedi ne samo na !iavnom pretresu& ne!o uvijek& ak i kada se svjedok ispituje
van nje!a$
Svaki svjedok prije davanja iskaa daje sveanu ijavu& koja !lasi: /Sveano ijavljujem da
-u !ovoriti istinu& +ijeiu istinu i nita osim istine/ (pravilo 4B<)$ Pravilo 4B (is omo!u-ava
1@1
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
I8TH da osi!ura dovoenje li+a koje trai kao svjedoka& a koje je u pritvoru u nekoj
draviPAB1Q$
Svjedok se ne upoorava o"aveno prije davanja iskaa na svoju dunost da !ovori istinu&
mada je on na to dovoljno jasno upooren samim tim to je dao sveanu ijavu kojom se
lino o"aveao na istinito iskaivanje$ ;ije-e moe& po sopstvenoj ini+ijativi ili na a#tjev
"ilo koje stranke& da upoori svjedoka na dunost kaivanja istine& kao i na posijedi+e
davanja lano! iskaa (pravilo 41A)$ ,koliko vije-e osnovano vjeruje da je svjedok svjesno
i namjemo dao laan iska& ono moe uputiti tuio+a da tu stvar istrai i ako je potre"no&
pripremiti i dostaviti optuni+u a lano svjedoenje (Pravilo 41 <)$ Ako pretresno vije-e ima
/vrsti# ralo!a/ da je svjedok svjesno i namjemo dao lani iska& moe atraiti od tuio+a
da istrai sluaj u +ilju pripremanja i podianja optuni+e a lano svjedoenje kanjivo
nakon davanja sveane ijave novanom kanom do 1BB$BBB 7;R'a ili atvorom do
sedam !odina ili o"jema kanama ajedno (Pravilo 41< i =)$
1.3.5.5.2.3.5. Svjedoci eksperti
, praksi I8TH je u vie navrata kori-ena pose"na kate!orija svjedoka ' tv$ svjedo+i
eksperti& koji mno!o lie ustanovi vjetaka u kontinentalno'evropskom krivinom postupku$
Meutim& a raliku od vjetaenja u klasinom krivinom postupku& koje se nuno
o!raniava na rjeavanja odreeni# *aktiki# struni# pitanja& "e uputanja u analiu
pravni#
pitanja (a koja je s#odno pravilu iura novit curia) kompetentan je jedino sud ' u postupku
pred I8TH su svjedo+i eksperti esto poivani "a radi rajanjavanja odreeni# pravni#
pitanja& pose"no onda kada se odreena dokana pro"lematika odnosila na norme
ju!oslovensko! pravno! sistema& prije sve!a krivino! prava& sa kojim naravno sudije i
tuio+i u I8TH nisu "ili detaljno uponatiPAB3Q$ Pored ovo!a& dru!a interesantna i atipina
situa+ija u odnosu na klasine krivine postupke o!ledala se u poivanju svjedoka '
vjetaka& koji "i svojim svjedoenjem o"jasnili istorijsku i politiku poadinu odreeno!
sluaja& ime se odreeni pojedinani sluaj ili !onjenje a neko djelo& dovodilo u veu sa
itavim niom istorijski# i politiki# okolnostiPABEQ$
1.3.5.5.2.3.6.Zastita svjedoka
, Statutu I8TH je jednom normom opte! karaktera ureeno i pitanje atite rtava i
svjedoka& dok je konkretia+ija to! pitanja preputena pravilima$ I8TH -e svojim pravilima
o"e"ijediti atitu rtava i svjedoka& a atitne mjere -e ukljuivati& ali ne-e samo na to "iti
o!raniene& voenje postupka in camera i atitu identiteta rtve (lan 33 Statuta)$
Statutom je& dakle& predvieno postojanje vie mjera atite rtava i svjedoka& pri emu su
dvije o"avene i utvruju se kao takve u samom Statutu& to su: (1) iskijuenje javnosti radi
atite rtava i svjedoka (3) atita identiteta rtve$
.atitu svjedoka o"e"jeuje sekretar& odnosno re!istrator koji uspostavlja pose"no
%djeljenje a rtve i svjedoke I8TH$ %djeljenje a rtve i svjedoke se sastoji od
kvali*ikovano! oso"lja i ima adatak da: (1) preporui atitne mjere a rtve i svjedoke u
skladu sa optom normom Statuta (lan 33) i (3) omo!u-i svjedo+ima i rtvama strune
savjete i podrku& pose"no u siuajevima silovanja i seksualno! nasiija (pravilo E@A)$
lnae& prednost u i"oru oso"lja u ovom odjeljenju se daje apoljavanju /kvali*ikovani#
ena/ (pravilo E@<)& to je prilino neodreden termin i tu se vjerovatno misli na ene
psi#olo!e ili one koje imaju pose"na viktimoloka iskustva& s tim da je takva /rodna/
usmjerenost& prije sve!a& posljedi+a ovdje prisutne *okusiranosti na rtve seksualni#
krivini# djelaPAB@Q$ Konkretne mjere atite rtava i svjedoka predvidene su pravilom CA$
1.3.5.5.2.3.7.Posebna dokazna praviia u sluajevima seksuainih napada
4E
1@3
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
, Pravilima se u ovom smislu !ovori o seksualnom napadu (sexsual assault), to se moe
slo"odnije prevesti i kao /seksualna loupotre"a/& a misli se na sva tv$ seksualna krivina
djela& odnosno djela kojima se napada seksualni inte!ritet pasivno! su"jekta& kao to su
siiovanje& rani o"li+i prinude na o"lju"u itd$& s tim da su takva djela& kada je u pitanju
stvarna nadlenost I8TH& samo odreeni o"ii+i ivrenja dru!i# krivini# djela& kao npr$
ioina protiv ovjenosti& ako su ispunjeni i dru!i uslovi a postojanje krivino! djela koje
spada u stvamu nadlenost ovo! tri"unalaPABAQ$ Pravila koja se odnose na ovo pitanje
mo!u se svrstati u nekoliko !rupa$
Prva !rupa se odnosi na nemo!u-nost da se trai potvrda svjedoenja rtve (pravilo 4> (i))$
6ru!o pravilo se tie iskljuenja odreeno! prav+a od"rane okrivljeno!& koji ne moe da se
"rani tvrdnjom da je rtva pristala na seksualni in& ukoliko postoje sljede-e altemativno
*ormulisane okolnosti: (a) ako je rtva "ila iloena nasiiju& lostavljanju& lienju slo"ode ili
psi#ikom pritisku ili ako je rtvi time prije-eno& odnosno ako je ona imala ralo!a da se "oji
takvo! postupanja prema njojF (") ako je rtva imala osnova a vjerovanje da -e& ako ne
popusti& neko dru!i "iti iloen pret#odno navedenim nasilnim postup+ima& odnosno da -e
na takav nain "iti astraen (pravilo 4> (ii))$ Mo!u-nost okrivljeno! da se poiva na
pristanak rtve ipak postoji& o emu !ovori tre-e pravilo ove vrste& aii je ona& ipak&
usiovljena time to prije ne!o to takav doka "ude doputen& okrivljeni tre"a da uvijeri
prvostepeno vije-e in camera da je doka relevantan i vjerodostojan (pravilo 4? (iii))$ Prema
& etvrtom pravilu ove vrste& a"ranjeni su dokai o pret#odnom seksuainom ponaanju
rtvePAB>Q& to predstavlja jednu od klasini# dokani# a"rana u savremenom krivinom
postupku& iji je ratio legis da& s jedne strane& atiti rtvu od ikaniranja u krivinom
postupku i dokani# prijedlo!a ija "i jedina svr#a "ila da nju ponie i uvrijede& te da je time
i kao svjedoka omalovae& a da& s dru!e strane& iskljui uvoenje u postupak dokaa koji
nisu relevantni a predmet krivino! postupka& a tv$ seksualna istorija rtve nema
nikakvo! naaja a krivini postupak iji je predmet konkretno seksuaino krivino
djeloPABCQ$
1.3.5.5.2.3.8. Zavrsni govori i presuda
I kod avrni# !ovora prvi !ovor dri tuila+& potom "ranila+& nakon to!a tuila+ smije
repli+irati od"rani& a od"rana na tu repiiku od!ovoriti (pravilo ?>)$ 0ije propisan sadraj
avrni# !ovora$ <itne oso"ine avrne rijei stranaka se svode na: (a) stadijumsko
konstruisanje& kro smjenu u etiri mo!u-e *ae: (1) prvo iia!anja tuio+a& pa tome slijedi
(3) od!ovor od"rane& u (E) od!ovor tuio+a na ve- dati od!ovor od"rane i konano& (@) jo
jedan od!ovor od"rane na posljednje ila!anje tuio+a& te (") fakultativnost, kako uopte u
davanju avrne rijei& jer stranka moe ila!ati& ali ne mora& a tako i u pro+esnim
stadijumima unutar avrne rijei& jer stranka moe ila!ati& ali ne mora& jer stranka moe
davati od!ovor na pret#odno ila!anie protivne stranke& ali ni to ne mora da ini& ukoliko ne
eli& odnosno ne smatra neop#odnim $
0akon avrni# !ovora stranka& predsjedavaju-i sudija pro!laava da je rasprava
akljuena& a pretresno vije-e se povlai na vije-anje i !lasanje ia atvoreni# vrata$
Pravilo ?CA propisuje da se osuuju-a odluka moe donijeti samo /kada se ve-ina
pretresno! vije-a uvjerila da je krivi+a dokaana ivan svake raumne sumnje/ ' en!l$
(e4ond an4 reasona(le dou(t (pravilo ?CA u vei lana 3E stav 1 Statuta)$ 0ain !lasanja
je predvien samo djelimino: vije-e !lasa pose"no o svakoj taki optuni+e& te o svakom
optuenom pose"no ' ako se ajedno sudi dvoji+i ili vie optueni# (praviio ?C<)$
S o"irom na odnos odluke i presude i optu"e& postoje dvije vrste presuda u postupku
pred I8TH: (1) presuda kojom se optueni o!laava krivim (osuuju-a presuda) i (3)
presuda kojom se optueni oslo"aa optu"e& odnosno oslo"aa krivi+e (oslo"aaju-a
presuda)$ Presuda pretresno! vije-a moe "iti oslo"aaju-a (en!l$ acAuittal)& kojom se
optueni oslo"ada krivine od!ovornosti i odma# puta i pritvora$ %sim ovo!a& i pored
to!a to je donijeta oslo"aaju-a presuda& postoji mo!u-nost da se i tada produi pritvor
optueno!& to avisi od ispunjenosti dva kumulativno *ormuiisana uslova: (1) od ini+ijative
tuio+a koji je najavio ula!anje redovno! pravno! lijeka i (3) stav suda o takvom prijedlo!u
1@E
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
4@
Prof. dr Miodrag N. Simovic
tuio+a$ 0aime& ako u vrijeme iri+anja oslo"aaju-e presude tuila+ o"avijesti prvostepeno
pretresno vije-e o svojoj namjeri da uloi al"u u skladu sa pravilom 1B?& pretresno vije-e&
moe na a#tjev tuio+a& idati nalo! a nastavljanje pritvora optueno!& koji odma# stupa
na pravnu sna!u ' dok se ne presudi o al"i (pravilo 44 <)$
%slo"aaju-a presuda ima samo jedan dio& odnosno odluku o nepostojanju krivi+e& dakle o
oslo"oenju optueno! u odnosu na optu"u$ %suuju-a presuda se sastoji i dva dijela:
od pro!laenja optueno! krivim ' nakon e!a stranke imaju pravo inijeti sve relevantne
in*orma+ije koje mo!u pretresnom vije-u pomo-i prilikom odmjeravanja kane& te od osude
na kanu& koja se javno irie u prisustvu optueno!& osim ako pravilom 1B3< nije drukije
utvreno (pravilo 1BB<)$ Presude moraju "iti pismeno o"raloene (lan 3E stav 3 Statuta)$
Pri odmjeravanju kane prvostepeno sudsko vije-e uima u o"ir injeni+e navedene u
lanu 3@ stav 3 Statuta& u kome se& prije sve!a& utvrduje da kana koju irekne vije-e mora
"iti o!raniena na atvorsku kanu& a da -e pri njenom odredivanju ueti u o"ir opta
sudska praksa osuda na kanu atvora u nekadanjoj 9u!oslaviji& te okolnosti kao to su
teina krivino! djela i line okolnosti osueno! li+a$ , pravilima se navode oteavaju-e i
olakavaju-e okolnosti& to ukljuuje i naajnu saradnju osueno! sa tuio+em& prije ili
poslije iri+anja presude& optu praksu pri iri+anju kane atvora pred sudovima
nekadanje 9u!oslavije i vrijeme koje je osudeno li+e provelo na ivrenju kane& koju mu
je irekao sud dru!e drave& u po!ledu djela a koje mu se sudi i pred 18TH (pravilo
1B1<)$
Kao to je to inae uo"iajeno& presuda doneena od strane 18TH "i mo!la postati
pravnosnana istekom roka a ijavu al"e& a ona se u tom roku ne ijavi& te ako je al"a
ijavljena u roku i u al"enom postupku od"ijena& a presuda potvrena$ Presuda primamo
postaje ivrna od momenta njeno! pro!laenja& ali uloena al"a ima suspenivno dejstvo
u odnosu na ivrenje presude& jer se ono tada odlae& a osueni ostaje u pritvoru (pravilo
102A).
1$E$A$A$3$@$ 5al"eni postupak
5al"eni postupak ponaje dvije vrste pravni# lijekova: redovni ' al"a (en!l$ appeal), te
vanredni ' ponavljenje postupka (en!l$ revVe\)A?1$ 8lan 3A Statuta doputa al"u o"jema
strankama "o!: (a) !reke u primjeni pravno! pitanja (materijalno! ili pro+esno!) koja
/odluku ini nevaljanom/& te (") !reke u utvrdivanju injenino! stanja "o! koje je dolo
do /neostvarenja pravde/$ Prema optem naelu common ia>& koje! odreuje pravilo A&
samo su one pravne !reke ralo! a al"u ako neku pro+esnu radnju ili odluku ine
nespojivom sa /osnovnim naelima pravednosti/$ Kako& osim to!a& o povredama akona i
!rekama pri utvrenju injenino! stanja al"eni sud nikada ne vodi "ri!u po slu"enoj
dunosti& ilai da podnosila+ al"e mora vrlo do"ro spe+i*ikovati i o"raloiti svoju al"uA?3$
, tom +ilju& pravila ureduju da stranke odreuju koji su dijelovi raspravno! sudsko! spisa
potre"ni a
581 Ponavljanje postupka nije terminoloski oznaeno kao vanredno pravno sredstvo,
ali ono to, s obzirom na razloge iz kojih se podnosi i procesne uslove pod kojim se
ulaze, sustinski jeste. 5`2 Krapac, str. 57.
postupak pred al"enim vije-em& kao i da je sekretar duan pripremiti dovoljan "roj kopija
al"eno! spisa a al"eno vije-e i stranke (pravila 1B4 i 11B)$
Rok podnoenja al"e je de*inisan na jedan pose"an nain& tako to se ralikuju dvije vrste
roka: (1) rok a podnoenje pose"ne *ormalne najave al"e i (3) rok a ijavu same al"e$
Podraumijeva se da samo ako je ispotovan prvi rok& moe do-i do ula!anja al"e u
dru!om roku$ Strana koja namjerava da uloi al"u protiv presude iii kane& predaje je
sekretaru u roku od EB dana od dana kada je donijeta presuda ili kana& a takode aije
pisano o"avjetenje dru!im stranama (pravilo 1B?A)$ 5al"a je dvostrani& devolutivni i
suspenivni pravni lijek i kompati"ilan je sa al"om u naem postupkuPAB?Q$
0akon isti+anja rokova a podnoenje od!ovora na al"u u roku od EB dana od dana kada
je al"a deponovana kod sekretara (re!istratora)& te replike aiio+a u odnosu na od!ovor
na al"u& u roku od 1A dana od deponovanja od!ovora kod sekretara (pravila 111'11E)&
1@@
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
al"eno vije-e odreuje datum odravanja pretresa iji je predmet al"a& o emu se
stranke o"avjetavaju od strane sekretara (pravilo 11@)$ 0akon isteka navedeni# rokova&
4A
stranka ima mo!u-nost da podneskom a#tijeva ivoenje dodatni# dokaa pred al"enim
sudskim vije-em& ako su u pitanju dokai koji joj nisu "ili dostupni tokom suenja& a takav
a#tjev se mora dostaviti protivnoj stran+i i sekretaru& najkasnije 1A dana prije poetka
dru!ostepeno! pretresa (pravilo 11AA)$ 5al"eno vije-e (en!l$ 3ppeals 8am(er) -e odo"riti
ivoenje novi# dokaa ako smatra da to a#tijevaju interesi pravinosti (Pravilo 11A <)$
.a postupak po al"i je karakteristino da se on& u osnovi& ijeava upu-uju-om normom na
pravila prvostepeno! postupka (opte odred"e)& u re!uiisanje odreeni# pitanja na
pose"an nain$ Prema tome& al"ena rasprava se& mutatis mutandis, vodi po istim
pravilima kao i rasprava pred vije-em u prvom stepenu (pravilo 1BC)$
5al"eno vije-e donosi svoju presudu na osnovu materijala sadrano! u al"i& kao i na
temelju dodatni# dokaa koji su mu dostavljeni (pravilo 11CA)$ Presuda se donosi ve-inom
!lasova sudija$ Presudu -e /pratiti/& to je prije mo!u-e& pisano o"raloeno miljenje& koje
mo!u "iti pridodata idvojena miljenja& odnosno miljenja sudija koji nisu sa!iasni sa
presudom (praviio 11C<)$
Ako ne od"ije al"u i potvrdi presudu u prvom stepenu& al"eno vije-e moe& po odred"i
lana 3A stav 3 Statuta& tu presudu potvrditi& ukinuti ili imijeniti$ , od!ovaraju-im
okolnostima al"eno vije-e moe narediti da okrivljenom "ude ponovo sueno na osnovu
akona (pravilo 11C8)$ Kao podlo!a a presudu poslui-e mu al"eni spis& te& eventualno&
dodatni dokai koji su pred njim ivedeni (praviio 11CA)$
Presuda ai"eno! vije-a se javno o"javljuje& a o datumu njeno! donoenja i javne o"jave
se stranke i "ranio+i o"avjetavaju i oni imaju pravo da tome prisustvuju (pravilo 11C 6)$
Presuda se pro!laava& u pravilu& u prisustvu optueno!& ali ako je u vrijeme donoenja
odluke u dru!om stepenu optueni "io na slo"odi (ato to je "ila donijeta oslo"aaju-a
presuda u prvom stepenu ili ato to je ranije "io puten na slo"odu u jemstvo)& al"eno
vije-e moe donijeti presudu u odsustvu optueno!& pa -e u sluaju ako je ireklo
osuuju-u presudu& naloiti nje!ovo #apenje i predaju I8TH (pravilo 11?<)$ %suda koju je
ireklo ai"eno vije-e odma# je ivrna (pravilo 11?A)& to nai da je ona pravnosnana i
ivrna ve- momentom donoenja& odnosno o"javijivanja$
Protiv pravnosnane presude stranke mo!u podnijeti a#tjev a ponavljanje postupka$
.a#tjev od"rane nije vean na rokF tuila+& naprotiv& moe podnijeti a#tjev u roku od
!odine dana /nakon iri+anja pravnosnane presude/ (pravilo 114)$ .a#tjev se moe
podnijeti "o! otkrivanja novi# injeni+a koje nisu stran+i "ile ponate u vrijeme postupka u
prvom stepenu i nisu mo!le "iti otkrivene uprkos dune panje (lan 3> Statuta i pravilo
114)$ Svojim sadrajem ovaj pravni lijek od!ovara naem ponavljanju postupka& jer se
podnosi "o! novootkriveni# injeni+a i dokaa$
% a#tjevu& po pravilu 13B& odluuje vije-e koje je donijelo presudu (dakle& pretresno ili
al"eno vije-e) ' ako odlui da "i nova injeni+a na koju se u a#tjevu ukauje mo!la "iti
/odluuju-i inila+ prilikom donoenja odluke/& dopusti-e preispitivanje i na osnovu
provedene rasprave i sasluanja stranaka donijeti novu presudu$ Protiv nove presude se& u
skladu sa optim pravilima& moe uloiti al"a& ali samo ako ju je donijelo prvostepeno
vije-e (pravilo 131)$
2lan 3C Statuta propisuje da -e li+a osuena od strane I8TH idravati kanu atvora u
dravi koju odredi I8TH& i to sa liste drava koje su o"avijestile Savjet "e"jednosti o svojoj
spremnosti da prime takva li+a$ , skladu s tim& povane su sve drave& koje su spremne&
da o tome in*ormiu Savjet "e"jednosti$ 0eke od prijavljeni# drava sa!lasile su se da
prime na idravanje kane li+a pod odreenim uslovima (da su u pitanju samo nji#ovi
dravljani ili li+a sa pre"ivalitem na nji#ovoj teritoriji ili da su spremni da prime samo
odreen "roj li+a)$
1$E$>$ Kratka analia implementa+ijski# akona na teritoriji <iD 1$E$>$1$ Propisi ;ije-a
7vrope
S +iljem da svojim lani+ama olaka donoenje od!ovaraju-e! implementa+ijsko!
1@A
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
akonodavstva& ;ije-e 7vrope je sainilo !pute (Juidelines) "a nacionalno
implementacijsko "akonodavstvo "a &e"oluciju Savjeta (e"(jednosti N+O od +B. maja
*INP. godine. %ve upute su apravo model implementa+ijsko! akona i dio su ire
)reporuke o implementaciji propisa 78$9 od +O. septem(ra *IIP. godine. Prije sve!a&
Juidelines istie o"aveu pu#e saradnje sa I8TH (lan 3) i ureuje paralelnu nadlenost s
4>
prioritetom I8TH$ Meutim& nedostaju odred"e o posljedi+ama preuimanja postupka na
mo!u-nost sudenja pred na+ionalnim sudomPAB4Q$ Dapenje& pritvor i predaja okrivljeni#
uredeni su tako da drave ivravaju nalo! I8TH& a nadlena na+ionalna sudska vlast
kontrolie *ormalne pretpostavke& ali ne i osnovanost optu"e ili a#tjeva a #apenjem i
predajom (lan A)$ 0edostaju odred"e o mo!u-em trajanju pritvora i eventualnom
al"enom postupka& s tim da ne postoji mo!u-nost predaje osumnjieno! koji nije optuen$
Pravna pomo- I8TH o"u#vata identi*ika+iju i pronalaenje li+a& sasluavanje svjedoka i
ivoenje dru!i# dokaa& kao i pri"avljanje dokumenata& kao i pomo- pri ispitivanju ili
dovoenju svjedoka i eksperata pred I8TH (lan ?)& pri"avljanje poli+ijski# podataka (lan
4) i privremeno oduimanje predmeta (lan 11)$ Relativno uoptene i ture odred"e
Juidelines tre"a s#vatiti tek kao okvimi model koji nanaava potre"an sadraj
implementa+ijski# akona& iako i kao takav ima nedostatakaPA1BQ$
;rlo je slian i Model koji je sainio sam Tri"unal$ %sim to predvia da -e drava ivriti
sve nalo!e I8TH& kao i udovoljiti a#tjevima tuio+a& Model I8TH istie pravo tuio+a& ali i
li+a ovla-eno! od okrivljeno! da udu na teritoriju drave i ra!ovaraju sa svjedo+ima i
strunja+ima& i to "e prisustva predstavnika dravne vlasti (lan A stav 3)$ .a raliku od
Juidelines, Model I8TH vrlo detaljno ureuje #apenje& pritvor i predaju okrivljeno!$ Pritom
iriito eli iskljuiti na+ionalni postupak ekstradi+ije& te predaju podvr!nuti jednostavnoj i
"roj pro+eduriPA11Q$ Model I8TH pose"no ureduje i o"aveu drava da osi!uraju slo"odan
prola li+ima koja idu pred I8TH (ian 11)& o"avee veane a ivrenje kane& ako je
drava ijavila da pri#vata osueno! (lan 13)& o"aveu #apenja li+a u "jekstvu (lan 1E)&
"lokiranje *mansijski# sredstava okrivljeno! prema naio!u I8TH (lan 1@)& povrat imovine
ote-enim (lan 1A) i o"aveu drava da saraduju s meudravnim i nevladinim
or!ania+ijama u prikupijanju podataka o uinjenim loinima (ian 1>)$
1.3.6.2. Uopsteno o kriterijumima vrednovanja implementacijskog zakonodavstva
=iavni kriterijum a vrednovanje implementa+ijski# akonodavstva svake pojedine drave
jeste da li to akonodavstvo u potpunosti omo!u-ava saradnju te drave sa I8TH i
udovoljavaju li onim o"aveama koje drave imaju prema Reolu+iji ?3C& Statutu i
Pravilniku o postupku i dokaimaPA13Q$ 0ajvanije o"avee koje drave imaju prema 18TH
su: (1) opta dunost pune saradnje sa I8TH i nje!ovim or!anima i& u skladu s tim&
o"avea prila!oavanja doma-e! pravosudno! sistema o"aveama I8TH (taka @
Reolu+ije ?3C i lan 34 stav 1 Statuta)F (3) pri#vatanje nadlenosti I8TH i nje!ov primat a
suenja uinio+ima loina& ukijuuju-i ustupanje I8TH'i predmete koji su su( iudice pred
na+ionalnim sudovima (l$ 4 i 1B Statuta i pravila 4'1E Pravilnika o postupku i dokaima)F
(E) pruanje pravne pomo-i ivravanjem a#tjeva i nalo!a idati# od strane 18TH (lan 34
stav 3 Statuta)PA1EQF (@) prinavanje poloaja& privile!ija i imuniteta predstavni+ima I8TH&
ukljuuju-i tuio+a i sekretara i nji#ove pomo-nike i slu"enike& u skiadu s onim to uivaju
predstavni+i i slu"eni+i ,0'a (lan EB Statuta)F (A) o"avea atite svjedoka i rtava
prema lanu 33 StatutaF (>) o"avea u vei sa povratom imovine i nadoknadom tete
(pravila 1BA i 1B>)F (C) pri#vatanje osuenika na idravanje kane atvora (lan 3C Statuta
i pravila 1BE i 13E)$ , o"ir valja ueti i injeni+u da drave "e svoje krivi+e mo!u "iti u
situa+iji da im akonodavstvo nije u potpunosti sa!lasno Pravilniku o postupku i dokaima& i
to i ralo!a to I8TH vrlo esto mijenja ta pravila& s tim da nije realno oekivati da drave
svaki put nakon promjene pravila mijenjaju svoje akonodavstvoPA1@Q$
Implementa+ijsko akonodavsto neke drave podraumijeva da ta drava prinaje
nadlenosti I8TH$ Meutim& opte prinavanje nadlenosti& samo po se"i& nije
dovoljnoPA1AQ$ %no& naime& u punom smislu podraumijeva i vrlo spe+i*ine o"avee: (1)
dunost drave da predmetni postupak ustupe I8TH'u na nje!ov a#tjev (ian 4 stav 3
1@>
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
Statuta)F (3) pred sudovima drava se ne smiju pokrenuti postup+i protiv li+a koja su a isto
djelo suena pred I8TH (ian 1B stav 1 Statuta)F (E) drave su dune prinati nadlenosti
I8TH i u sluaju kada ve- postoji pravnosnana presuda doma-e! suda& i to prema
modi*ikovanom naelu non (is in dem (lan 1B Statuta)F (@) drave su dune prinati
pravne posljedi+e osuuju-e presude& to nije iriito propisano& ali proiilai i o"avee
drava da predaju osueno! radi ivrenja presude (lan 34 Statuta)$ , literaturi se
primje-uje da je ureenje prioriteta nadlenosti I8TH pred doma-im sudovima promijenilo
do sada optepri#va-eno naelo meunarodno! krivino! prava da drave imaju o"aveu
4C
;aut dederef aut iudicare/& te da je dravama umjesto prava na odluivanje a jednu od
dvije op+ije& nametnulo o"aveu ivravanja odluke I8TH kojom on preuima nadlenost$
1.3.6.3. Zakonodavstvo Federacije BiH
Gedera+ija <iD je 144A$ !odine donijela .akon o iruenju okrivljeni# li+a po a#tjevu
18THPA1>Q$ ;e- i sam naiv ovo! akona !ovori da se on ne "avi svim aspektima saradnje
sa I8TH& ve- samo #apenjem i predajom okrivljeni#$ Tako se u lanu 1 ovo! akona istie
da se ovim akonom ureuje postupak iruenja okrivljeni# li+a protiv koji# se vodi krivini
postupak pred I8TH a krivina djela predvidena Statutom 18THPA1CQ$ lpak& u lanu 3? to!
akona !ovori se i o predaji /predmeta na kojima ili kojima je uinjeno krivino djelo ili
predmeta koji se mo!u upotrije"iti kao doka/PA1?Q$
18TH -e se iruiti okrivljeno li+e protiv koje! postoji osnovana sumnja da je uinilo
krivino djelo predvieno Statutom& a koje ima pre"ivalite i "oravite ili se atekne na
teritoriju Gedera+ije <iD& "e o"ira na nje!ovo dravljanstvo$ Iruenje se moe dovoliti
na osnovu optuni+e& nared"e ili nalo!a a lienje slo"ode I8TH predvieni# Statutom i
Pravilnikom o postupku i dokaima$ , toku postupka iruenja okrivljeni mora imati
"ranio+a& a ako !a ne ume& sud -e !a postaviti po slu"enoj dunosti (lan @)$
Postupak a predaju jednostavan je i "r& s kratkim rokovima i u nadlenosti je ;r#ovno!
suda Gedera+ije <iD$ Postupak iruenja okrivljeno! pokre-e se na a#tjev 18TH& i to
diplomatskim putem$ , a#tjev a iruenje prilau se: (1) sredstva a utvrdivanje
identiteta okrivljeno! (taan opis& *oto!ra*ija i sl$)F (3) optuni+a& nared"a ili nalo! a lienje
slo"ode ili iruenje u kome tre"a da je nanaeno ime i preime li+a ije se iruenje trai
i ostali poda+i potre"ni a utvrivanje nje!ovo! identiteta& opis i naiv krivino! djela i
dokai a osnovanu sumnju$ .a#tjev a iruenje Ministarstvo inostrani# poslova <iD
dostavlja ;r#ovnom sudu Gedera+ije <iD& preko Ministarstva pravde Gedera+ije <iD (lan
4)$ % a#tjevu a iruenje odluuje ;r#ovni sud u vije-u sastavljenom od troji+e sudija&
ukoliko ovim akonom nije drukije odreeno (lan 1B)$
, toku postupka a iruenje protiv okrivljeno! odreuje se pritvor (ekstradicioni pritvor).
Ako okrivljeni nije dostupan dravnim or!anima Gedera+ije& sud donosi nared"u o
idavanju potjemi+e "e o"ira na to da li su ispunjeni uslovi a idavanje potjemi+e
predvieni .akonom o krivinom postupku koji se primjenjuje na teritoriju Gedera+ije <iD$
, #itnim sluajevima i kad postoji opasnost da -e okrivljeni po"je-i ili da -e se sakriti& I8TH
moe traiti privremeno pritvaranje okrivljeno! i prije dostavljanja a#tjeva a iruenje koje
-e atraiti redovnim putem (jprivremeni ekstradicioni pritvor). Privremeni pritvor moe
trajati najdue @A dana (lan 13 stav l)PA14Q$ Privremeni pritvor -e se ukinuti ako a#tjev a
iruenje ne "ude dostavljen u roku od EB dana od dana pritvaranja okrivljeno!$
Rjeenje o odreivanju pritvora donosi vije-e ;r#ovno! suda& a protiv mje!a dovoijena je
ai"a u roku od @? sati od prijema rjeenja$ 5al"a ne odlae ivrenje rjeenja$
Stranke u postupku a iruenje su: *ederalni tuila+ i okrivljeni$ 0a strani *ederalno!
tuio+a moe uestvovati tuila+ I8TH ili li+e koje on ovlasti$
% a#tjevu a iruenje ;r#ovni sud odiuuje na pretresu (lan 1> stav 1)$ Pretres se
odreuje u roku koji ne moe "iti dui od EB dana od dana prijema a#tjeva a iruenje$
0a pretres se poivaju stranke& a u poiv okrivljeni se o"avjetava da moe ueti
"ranio+a& te da -e mu se u sluaju da ne ume "ranio+a ili "ranila+ ne pristupi pretresu '
postaviti "ranila+ po slu"enoj dunosti$ <ranila+ moe& radi uponavanja sa a#tjevom a
iruenje& traiti odla!anje pretresa& a pretres -e se odrati najkasnije u roku od osam dana
1@C
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
od dana odla!anja pretresa$
Ako vije-e ;r#ovno! suda nae da nisu ispunjene pretpostavke a iruenje okrivljeno!
predviene ovim akonom& rjeenjem -e od"iti a#tjev& a ako utvrditi da su te pretpostavke
ispunjene ' donije-e ljeenje o iruenju okrivljeno! (lan 3B)$ Protiv rjeenja kojim se
dovoljava ili od"ija iruenje& moe se ijaviti al"a u roku od tri dana od dana prijema
ijeenja (lan 3A)$ % ivrenju pravnosnano! ijeenja o iruenju& ministar unutamji#
poslova duan je u roku od 3@ sata o"avijestiti ;r#ovni sud (lan EB)$ Iruivanje okrivljeni#
li+a po a#tjevu I8TH& po ovom akonu& vrilo se do uspostave od!ovaraju-i# institu+ija <iD
' po ,stavu <iD (lan E1)$
% paraielnoj nadienosti prioritetu I8TH nema iriiti# normi$ Meutim& o prinavanju
nadlenosti& sa!lasno Statutu& moe se akljuiti i normi u kojima se !ovori o predaji
4?
okrivljeni# i saradnji s tuio+em I8TH& u skladu sa Statutom i Pravilnikom o postupku i
dokaima$
1.3.6.4. Zakon o saradnji Republike Srpske sa ICTY
%vaj akonPA3BQ odraava odnos imeu or!ana Repu"like Srpske i I8TH i ureuje
pro+edure u kojima -e se odvijati nji#ova saradnja$ %n u +ijelosti pri#vata kon+ept paralelne
nadlenosti& sa primatom I8TH$ .a akonito i e*ikasno odvijanje saradnje sa I8TH stara se
;lada Repu"like SrpskePA31Q$ Saradnja se ostvaruje preko Ministarstva pravde Repu"like
Srpske& or!ana pravosua i Ministarstva unutranji# poslova$ Svi a#tjevi ili naioi a
saradnju I8TH dostavljaju se Ministarstvu pravde Repu"like Srpske& koje -e i# proslijediti
or!anu koji je po ovom akonu nadlean da i# ivri$ ;lada Repu"like Srpske moe odrediti
pose"no! o*i+ira a veu sa Tri"unalom& sa odreivanjem nje!ovi# o"avea i ovla-enja&
koji moe imati kan+elariju u sjeditu I8TH$
, i$ A'C ureen je postupak a prikupljanje dokaa po a#tjevu I8TH$ Ako ;lada donese
odluku da "i o"jelodanjivanje odreeni# in*orma+ija ili dostavljanje dokumenta+ije mo!lo da
u!roi interese "e"jednosti Repu"like Srpske& naioi-e Ministarstvu unutranji# poslova
da o tome o"avijesti I8TH u smislu pravila A@ *+Vs$7'(iii) Pravilnika o postupku i dokaima i
stavi a#tjev a ponitenje nalo!a$
Po!lavlje III re!ulie ustupanje nadlenosti a vodenje krivino! postupka I8THPA33Q$
Rjeenje o prenosu nadlenosti i ustupanju predmeta donosi vije-e okruno! suda (ian 3E
stav > tada vae-e! .akona o krivinom postupku)$ 0akon prenoenja nadlenosti i
ustupanja predmeta I8TH& ne moe se protiv okrivljeno! a iste krivinopravne radnje
pokrenuti postupak pred sudom u Repu"li+i Srpskoj& a postupak koji je u toku ' o"ustavi-e
se$ Kada je po odred"ama ovo! akona predmet ustupljen I8TH& postupak pred doma-im
sudom moe se nastaviti samo pod sljede-im uslovima: (a) ako tuila+ I8TH odlui da ne
podi!ne optuni+uF (") ako sudija I8TH od"a+i optuni+uF (+) ako se I8TH o!iasi
nenadlenimF (d) ako I8TH ustupi nadienost a voenje postupka u smislu pravila
11 P r a v i l n i k a o postupku i dokaima (lan 1E stav 1)$
Po!lavlje I; re!ulie pritvaranje okrivljeni# i predaju 18TH$ S tim u vei& lanom 1E je
predvieno da kada postoji opasnost od "jekstva ili dru!i raloi predvideni pravilom @B
Pravilnika o postupku i dokaima& or!ani unutranji# poslova mo!u liiti slo"ode
osumnjieno li+e& u o"aveu da najkasnije u roku od 3@ sata to li+e privedu sudiji& koji je u
daljem roku od 3@ sata duan da odlui o adravanju u pritvoru ili da to li+e pusti na
slo"oduPA3EQ$ Istim lanom je propisana maksimalna duina trajanja pritvora& pravo na
al"u pritvoreno!& te postupak po al"i$ 2lan 1@ predvida nain odluivanja o a#tjevu a
pritvaranje i trans*er okrivljeno!& sastav i mjesnu nadlenost suda$
.a#tjev I8TH a pritvaranje i predaju okrivljeno!& "e o"ira iji je dravljanin& uvai-e se
pod uslovom da se u a#tjev priloi: (a) osnov a#tjeva& (") nalo! sudije I8TH da se
okrivljeni pritvori i preda& (+) instrumenti a poudanu identi*ika+iju okrivljeno! (lan 1A stav
1)$ % ovom a#tjevu odluku donosi vanraspravno vije-e okruno! suda$ Mjesno je
nadlean sud na ijem podruju okrivljeni ima "oravite$ Sud koji je odredio pritvor po lanu
1@ ovo! akona ili donio u prvom stepenu odluku o ustupanju nadlenosti I8TH& osta-e
1@?
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
nadlean i a odluke o pritvoru radi predaje I8TH$ Ako se ne na "oravite okrivljeno!& "i-e
nadlean sud na ijem je podruju ivreno krivino djelo$ Ako se nadlenost ne moe
odrediti ni po jednom od ovi# kriterijuma& postupa-e sud ko!a odredi ;r#ovni sud Repu"like
Srpske$ Prije ne!o to donese odluku o pritvaranju i predaji& sud -e sasluati okrivljeno! i
sprovesti dru!e neop#odne radnje$
Protiv odluke o pritvaranju i predaji okrivljeni i nje!ov "ranila+ imaju pravo al"e ;r#ovnom
sudu u roku od tri dana od dana prijema odluke$ ;r#ovni sud donosi odluku o al"i
najkasnije u roku od tri dana od dana prijema predmeta$
2lan 1?& odnosno po!lavlje koje se odnosi na pravnu pomo- I8TH& ureduje sadrinu
pojedini# radnji koje nadleni or!ani Repu"like Srpske o"avljaju na a#tjev I8TH$ Radi se o
pojedinim istranim radnjama& prikupljanju potre"ni# podataka o krivinom djelu& uinio+ima
i dru!im injeni+ama "itnim a krivini postupak& raspisivanju potjemi+a& dostavljanju poiva
i dru!i# pismena koja li+ima u Repu"li+i Srpskoj alje I8TH i o"avljanju dru!i# radnji
potre"ni# a postupak pred I8TH$
Po!lavlje ;I .akona re!ulie ivrenje presuda doneseni# od strane I8TH$ Pravnosnana
44
presuda I8TH a !radane Repu"like Srpske ivri-e se u Repu"li+i Srpskoj ako I8TH ne
ida drukiji naio! (ian 14 stav 1)$ Tada se kana ivrava po propisima Repu"like Srpske&
a I8TH -e se omo!u-iti potpuni nador nad ivrenjem$
, avrnim odred"ama ovo! akona ureena su pitanja s#odne primjene dru!i# akona&
ako pojedina pitanja nisu ureena ovim akonom& te stupanje na sna!u ovo! akona$ ,
lanu 33 .akona ureena je o"avea ;lade da svojim propisom re!ulie pitanje
materijalno! o"e"jeenja li+a i Repu"like Srpske koji se nalae u pritvoru po odiu+i I8TH&
kao i lanova nji#ovi# porodi+a$
Kao i u sluaju *ederalno! .akona o iruenju okrivljeni# li+a po a#tjevu I8TH& i .akon o
saradnji Repu"like Srpske sa I8TH je u +ijeiosti sa!iasan sa Statutom i Pravilnikom o
postupku i dokaima I8TH i omo!u-ava najiru saradnju <iD i I8TH$ 0eadovoljstvo koje
*unk+ioneri I8TH iskauju saradnjom sa Repu"likom Srpskom ato ima vanpravne uroke$
1.3.6.5. Usaglasavanje krivinog procesnog zakonodavstva BiH sa meunarodnim
obavezama
2lanom 11V3 ,stava <iD odredeno je da se prava i slo"ode ustanovljene u 7KI9P i njenim
protokolima direktno primjenjuju u <iD i da /imaju prioritet u odnosu na sve dru!e akone/$
Isto tako& <iD je o"avena da /o"e"ijedi najve-i nivo medunarodno prinati# ijudski#
prava i osnovni# slo"oda/ (lan IIVl ,stava <iD)$ %ptim okvimim sporaumom o miru u
<iD& tj$ 6ejtonskim mirovnim sporaumom& takoe& uspostavljen je 6om a ljudska prava
a <iD& kao pravosudni or!an nadiean a primanje i ijeavanje prijava o navodnim
povredama ljudski# prava$ Mandat 6oma a ljudska prava je prestao E1$ de+em"ra 3BBE$
!odine& a ,stavni sud <iD od tada postao !lavni sud koji ijeava prijave o tim
povredamaPA3@Q$ <osna i Der+e!ovina je rati*ikovala 7KI9P& i to 13$ jula 3BB3$ !odine& ime
je omo!u-eno da se aplika+ije njeni# dravljana podnose 7SI9P u Stra"uru$ 9u!oslavija
je (31$ apriia 14AB$ !odine) potpisala 5enevske konven+ije i 14@4$ !odine& a Protokole i
14CC$ !odine ' 11$ juna 14C4$ !odinePA3AQ& da "i <iD *ormalno postala strana potpisni+a
ovi# konven+ija nakon ivrene suk+esije (E1$ de+em"ra 1443$ !odine)$
0akon prijema u Savjet 7vrope (3@$ aprila 3BB3$ !odine)& <iD je o"avena da rati*ikuje i
primjenjuje raliite meunarodne sporaume koji se odnose na krivinopravna pitanja& kao
i da primjenjuje "rojne preporuke Savjeta 7vrope u o"lasti krivino! prava& ukljuuju-i i one
koji se odnose na atitu rtava i svjedokaPA3>Q$ <osna i Der+e!ovina je A$ *e"ruara 3BB3$
!odine rati*ikovala i Konven+iju ,0'a o transna+ionalnom or!aniovanom kriminalu& koja&
takode& sadri o"avee u vei sa transna+ionalnom pravnom saradnjom i saradnjom u
istranim postup+imaPA3CQ$ Isto tako& "rojne meunarodnopravne o"avee a <iD proistiu
i nadlenosti I8TH PA3?Q i I88$
0ovi akoni o krivinom postupku (<iD& Repu"iike Srpske& Gedera+ije <iD i <rko 6istrikta
<iD) koji se od 3BBE$ !odine primjenjuju na teritoriji <iD& a koji su skoro potpuno isti&
predstavljaju radikalno pri"liavanje prema postup+ima koji su karakteristini a adversarni
1@4
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
sistem krivino! prava$ Tako& *unk+ija istrano! sudije je ukinuta i amijenjena sistemom u
kome istrane radnje o"avljaju tuila+ i ovla-ena slu"ena li+a$ 0a samom !lavnom
pretresu postupak je po svojoj prirodi adversaran& to nai da je adatak tuio+a i "ranio+a
da inesu svoje ar!umente& ivedu dokae& direktno i unakrsno ispitaju svjedoke i aktivno
postavljaju svoje pri!ovore$ Sudija koji vodi !lavni pretres& vie nema primarnu ulo!u pri
ispitivanju svjedoka$ ,voenjem novi# instituta& kao to su sporaum o prinavanju krivi+e i
postupak a idavanje kaneno! nalo!a& naajno je re*ormisan sistem krivino!
i 604
prava i sl$ $
1$E$>$A$1$ Pro+esuiranje predmeta ratni# loina
Suko"i u <iD su vanino okonani 1@$ de+em"ra 144A$ !odine kada je potpisan 6ejtonski
mirovni sporaum$ Pro+jenjuje se da je u suko"ima po!inulo oko sto #iljada ljudi$ Pored
o!romni# !u"itaka u ljudskim ivotima& pri"lino milion ljudu postali su i"je!li+e i isto toliko
je intemo raseljeno$ ,niteno je EA pro+enata predratni# stam"eni# jedini+a& a te#nika i
drutvena in*rastruktura pretrpjele naajna raaranja$
%pti okvimi sporaum o miru u <iD uspostavio je poslijeratno ustavnopravno uredenje
<iD$ Prema ovom sporaumu& dravu <iD ine dvije administrativne jedini+e' entiteta:
Repu"lika Srpska koja o"u#vata @4] teritorije i Gedera+ija <iD koja o"u#vata A1]
1BB
teritorije$ Gedera+ija <iD se sastoji od 1B kantona& sa visokim stepenom nji#ove
autonomije& a svaki od nji# ima svoje ministarstvo pravde i unutranji# poslova& iako ona
postoje i na nivou Gedera+ije <iD$ ,stavnopravni status <rko! je konano rijeen A$ marta
1444$ !odinePA34Q$
0apori medunarodne ajedni+e da se sudi li+ima koja su optuena a ratne loine u <iD
apoeli su mno!o prije avretka rata$ %"im loina "io je takav da je ve- 3A$ maja 144E$
!odine Savjet "e"jednosti ,jedinjeni# na+ija jedno!lasno akljuio da tre"a *ormirati
meunarodni krivini sud& koji -e suditi pojedin+ima a teka krenja medunarodno! prava&
do koji# je dolo na teritoriji "ive 9u!oslavije od 1$ januara 1441$ !odinePAEBQ$ Pri tome&
doma-i sudovi imaju uporednu nadlenost u pro+esuiranju pomenuti# krivini# djela& ali
I8TH ima prvenstvo u postupanju nad doma-im sudovima$ 0adlenost I8TH je takoe
prinata u lanu I: i Aneksu I;& lan II& stav ? 6ejtonsko! mirovno! sporauma koji
utvrduje: /Svi nadleni or!ani vlasti u <iD saradiva-e sa Meunarodnim sudom a "ivu
9u!oslaviju i omo!u-iti mu neo!ranien pristup (a naroito -e postupati po nared"ama koje
su idate u skladu sa lanom 34 Statuta ovo! suda)$/
6oma-i sudovi u <iD& i redovni i vojni& poeii su da pro+esuiraju predmete ratni# loina jo
u vrijeme rata i neposredno nakon nje!a$ Medutim& pored ostaio!& odiiv struni# kadrova u
pravosuu i advokaturi& kao i materijalna raaranja i nedostatak od!ovaraju-e opreme i
prostorija& onemo!u-io je sudove u <iD da sude na e*ikasan i pravilan nainPAE1Q$ 0astaia
situa+ija je dalje po!orana sioeno-u ustavnopravno! okvira u dravi sa dva entiteta& sa
odvojenim pravnim sistemima& poli+ijom i ministarstvima pravde$ Takode& tada vae-e
odred"e akona o krivinom postupku nisu doprinosile e*ikasnosti u pro+esuiranju ovi#
predmetaPAE3Q$ ."o! ovi# i dru!i# ralo!a uveden je postupak pod naivom /Pravila puta/
(&ules of te road) koji je predstavljao dodatak Rimskom sporaumu& kao tripartitnom
poiitikom sporaumu& koji su 1?$ *e"ruara 144>$ !odine potpisali tadanji predsjedni+i
Predsjednitva <iD& Repu"iike Drvatske i Savene Repu"like 9u!oslavije$ /Pravila puta/ su
sluila kao instrument koji omo!u-ava da I8TH nadire krivina !onjenja koja preduimaju
nadieni or!ani u <iD$ Prema pomenutom tripartitnom sporaumu& nadleni or!ani <iD su
morali da dostave svaki predmet I8TH& koji "i odo"ravao #apenje i podianje optuni+e$
Posiije to!a& Kan+elarija !lavno! tuio+a I8TH u <iD uspostavila je 9edini+u /Praviia puta/
kako "i ova jedini+a dala miljenje da li ima /$$$dovoljno dokaa po medunarodnim
standardima da se opravda #apenje ili optuni+a protiv osumnjieno! ili nastavak pritvora
pritvoreno!/$ Kate!orija /A/ daje se a konkretno osumnjieno li+e a konkretnu optu"u&
kako "i se onailo da ima /$$$dovoljno dokaa po meunarodnim standardima koji pruaju
osnovanu sumnju da je (ime optueno!) moda uinio (konkretno) P$$$Q o"iljno krenje
1AB
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
meunarodno! #umanitamo! prava/$ Pored ovi#& postoji jo sedam kate!orija (<'D) li+a&
meu kojima < i 8 (po "roju i prirodi) predstavljaju najnaajnije kate!orije$ /</ kate!orija
nai da nema /dovoljno dokaa/& dok u predmetima /8/ kate!orije I8TH nije /mo!ao da
odlui da li ima dovoljno dokaa/ i uputio je or!ane vlasti <iD da prikupe relevantne
dokae& nakon e!a "i predmet tre"alo da "ude ponovo podnesen na kate!oria+iju$
S o"irom na planirano atvaranje I8TH& !lavni tuila+ I8TH je 3C$ av!usta 3BB@$ !odine
pismeno o"avijestio Predsjednitvo <iD da od 1$ okto"ra 3BB@$ !odine Tuilatvo I8TH vie
ne-e "iti u mo!u-nosti da pre!leda i kate!orie predmete ratni# ioina& te da Tuilatvo
<iD tre"a da preume ovu o"aveu& u skladu sa /Pravilima puta/$ Poslije to!a&
Predsjednitvo <iD je pismenim putem pri#vatilo prekid ivrenja mjera koje su do!ovorene
Rimskim sporaumom& ime je Tuiiatvo <iD preuelo ovu o"aveuPAEEQ$
Kontinuirani rad I8TH omo!u-io je da li+a od!ovoma a najtee loine uinjene u
oruanom suko"u u periodu od 1441$ do 144A$ !odine& od!ovaraju a svoja djela$
Meutim& I8TH je poeo da smanjuje "roj predmeta sa +iljem da svoj rad okona do 3BB?$
!odine& a otpoetka nije pretendovao na to da moe u potpunosti da pro+esuira o!roman
"roj predmeta ratni# loina koji su uinjeni u "ivoj 9u!osiaviji$
0ovo %djeljenja a ratne loine u Sudu <iD & koje postoji od januara 3BBA$ !odinePAE@Q& u
svom sastavu ima doma-e i strane sudijePAEAQ$ Tuilatvo <iD je potvrdilo da -e %djeljenje&
nakon to "ude ponat "roj predmeta& pro+esuirati samo najtee& /vrlo osjetljive/ predmete&
PAE>Q jer ne-e imati /ni resursa ni vremena da pro+esuira sve predmete ratni# ioina/$PAECQ
Imaju-i u vidu veliki "roj nerijeeni# predmeta ratni# loina& moe se sa si!umo-u tvrditi
1B1
da -e nadleni sudovi u entitetima (okruni sudovi u Repu"li+i Srpskoj i kantonalni sudovi u
Gedera+iji <iD) i %snovni sud <rko 6istrikta pro+esuirati ve-inu predmetaPAE?Q$
, dosadanjem radu na e*ikasnom pro+esuiranju ratni# loina u <iD uoene su "rojne
prepreke$ %ne se& prije sve!a& odnose na neainteresovanost jedno! dijela doma-i#
or!ana vlasti& kao i prisutan stra# kod sudija i tuila+a a nji#ovu linu "e"jednost$ %sim
to!a& uoene su teko-e u pronalaenju i o"e"jeenju svjedokaPAE4Q i osumnjieni#&
odnosno optueni#& kao i u uspostavljanju e*ikasne meudravne saradnje$ Postoje-i
me#animi a saradnju emaija u re!ionu& kao i imedu sami# entiteta u <iD& ne
adovoljavaju potre"e u pro+esuiranju ratni# loina& te "o! to!a moraju da "udu
predueti dodatni napori a po"oljanje saradnjePA@BQ$ 6alje je primije-eno da ne postoji
adekvatan sistem a atitu svjedoka& kao i da je nedovoljna o"uka sudija i tuila+a u ovoj
o"lasti& kao i uopteno o pripremi optuni+e& nainu unakrsno! ispitivanja i i"oru dokaa$
.atim& materijalna sredstva na raspola!anju sudovima i tuilatvima dovoljna su samo da
adovolje osnovne potre"e$ 0ajad& restriktivno tumaenje injeni+a& kao i propusti da se
utvrde sve okoinosti& reultirali su i natnim "rojem oslo"aaju-i# presudaPA@1Q$
1.3.6.5.2. Ustupanje predmeta od strane ICTY Tuziiastvu BiH i koriscenje dokaza
pribavijenih od strane ICTY u postupcima pred Sudom
BiH !
%djeljenje a ratne loine Suda <iD ima ovla-enje /pri#vatiti kao dokaane/ injeni+e
koje su pret#odno utvrdene od strane I8TH$ %vo ovla-enje dato je lanom @ .akona o
ustupanju predmeta od strane I8TH Tuilatvu <iD i kori-enju dokaa pri"avljeni# od
strane I8TH u postup+ima pred Sudom <iDPA@3Q (u daljem tekstu: .akon o ustupanju)$ Prije
kori-enja dato! ovla-enja& Sud <iD mora od!ovoriti na neka "itna pitanja u vei nje!ovo!
djelokru!a i uinka$PA@EQ Prije sve!a& Sud <iD mora utvrditi neop#odna o!ranienja to!
ovla-enja$
2lan @ .akona o ustupanju !lasi: /0akon sasluanja stranaka& Sud <iD moe na vlastitu
ini+ijativu ili na prijedlo! jedne od stranaka odluiti pri#vatiti kao dokaane injeni+e koje su
utvrdene pravnosnanom odlukom u dru!om postupku pred I8TH iii pri#vatiti pisani
dokani materijal i postupaka pred I8TH ukoliko se odnosi na pitanja od naaja u
1A1
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
teku-em postupku$/ Kada primjenjuje lan @ a /pri#vatanje kao dokaani#/ injeni+a koje
je utvrdio I8TH& Sud <iD& u stvari& primjenjuje svojevrsne /opteponate injeni+eK$ Sud
pri#vata kao /opteponate injeni+e/ one a koje smatra da su pret#odno utvrdene& pa i#
ne mora dokaivati uo"iajenim dokanim postupkom$PA@@Q Medutim& lan @ .akona o
ustupanju odnosi se samo na presudene injeni+e i pisani dokani materijal i tre"a da !a u
krivinim postup+ima pred Sudom <iD vie koristi optu"a ne!o od"rana& kako "i olakala
dokaivanje injeni+a veani# a navode optuni+ePA@AQ$ 8ilj je da se unaprijedi
ekonominost sudsko! postupka (suavanjem injenini# pitanja o kojima Sud tre"a
odluiti) i osi!ura dosljednost sudske prakse (unapredenjem jednoo"ranosti injenini#
pitanja kada postojanje ralika u utvrivanju injeni+a ne "i "ilo pravedno)$PA@>Q To
po"oljava ekspeditivnost postupka& i"je!avaju-i du!otrajno ponovno ivoenje dokaa
(naroito sasiuanja svjedoka) utvrdeni# u pret#odnim postup+ima pred I8THPA@CQ$
, po!iedu utvrdivanja o!ranienja lana @ .akona o ustupanju& relevantne presuene
injeni+e moraju ispunjavati sljede-e uslove: (1) "iti presudene od strane dru!o! vije-a& to
nai da nije uloena al"a na injeni+u ili je al"eni postupak okonanPA@?QF (3)
predstavljati isti injenini nala& a ne pravnu karakteria+iju injeni+aPA@4QF (E) ne smiju
"iti pretjerano opime& detaljne ili "rojneF (@) moraju "iti dovoljno vaneF (A) ne ponavljati
dru!e ve- pri#va-ene dokae ili ne "iti dovoljno relevantne a predmet$PAABQ Pri tome je
vano ijeavanje jedno! dru!o! vano! pitanja koje se tie pravno! e*ekta opteponate
injeni+e ' da li su injeni+e pri#va-ene kao opteponate nepo"itno dokaane da se vie
ne mo!u osporavati u postup+ima ili& moda& opteponata injeni+a samo utvruje
pretpostavku o tanosti neke injeni+e koju suprotna strana moe po"ijati$ Meutim& ako je
pravni e*ekat pri#vatanja neke injeni+e kao opteponate& sa!iasno ianu @ .akona o
ustupanju& takav da je ta injeni+a nepo"itno dokaana& sudovi onda ne mo!u ekskluivno
ueti kao opeponatu injeni+u koja je predmetom opravdano! spora imedu strana u
postupku$ 2injenini nala u ranijem pravnom postupku ne tre"a spreavati neku stranu u
novom postupku da podnese dokae koji dokauju da je ta injeni+a netana$ Isto tako& ako
1B3
opteponata injeni+a samo stvara pretpostavku tanosti& koju suprotna strana moe
po"ijati& onda se opteponate injeni+e ne mo!u o!raniiti samo na injeni+e a koje se
/osnovano moe re-i da nisu sporne/PAA1Q$
Takoe& "ilo "i "esmisleno pokuati po"ijati neku injeni+u a koju se ne moe osnovano
tvrditi da je spoma $PAA3Q
1.3.6.6. Zakon o primjeni odreenih privremenih mjera radi efikasnog provodenja
mandata ICTY i drugih meunarodnih restriktivnih mjera
1.3.6.6.1. Opste napomene
0a osnovu lana I;$ @$ a) ,stava <iD& Parlamentarna skuptina <iD& na CA$ sjedni+i
Predstavniko! doma& odranoj C$ marta 3BB>$ !odine i na AA$ sjedni+i 6oma naroda&
odranoj 3C$ marta 3BB>$ !odine& donijela je %akon o primjeni odreeni privremeni mjera
radi efikasnog provodenja mandata 78$9, te drugi meunarodni restriktivni
mjera;553]Q. %vim akonom se vrio opseno i detaljno ureduje primjena medunarodni#
restriktivni# mjera koje& u skladu s meunarodnim pravom& <iD primjenjuje protiv drava&
meunarodni# or!ania+ija& teritorijalni# jedini+a& pokreta iii *iiki# i pravni# li+a& kao i
dru!i# su"jekata o"u#va-eni# meunarodnim restriktivnim mjerama$ S tim u vei& .akonom
se pose"no ureuje uvoenje i primjena odreeni# privremeni# mjera s +iljem privremeno!
spreavanja kori-enja& otudenja ili dru!o! raspoia!anja imovinom li+a optueni# pred
I8TH& a koja nisu dostupna tom sudu i nji#ovi# poma!aa u i"je!avanju dostupnosti tom
sudu$ Svr#a ovo! akona je da se u <iD predvidi nain provodenja reoiu+ija Savjeta
"e"jednosti ,jedinjeni# naroda ili odluka 7vropske unije koje predviaju medunarodne
restriktivne mjere& a pose"no Reoiu+ije Savjeta "e"jednosti ,jedinjeni# naroda 1ABE
(3BBE)& i to primjenom odredeni#& mjera s +iljem e*ikasno! provoenja mandata I8TH (lan
1 stav E)$
.a raliku od mno!i# dru!i# akona koji su se poivali na primjenu opte! pro+esno! prava
mutatis mutandis& .akon o primjeni odredeni# privremeni# mjera radi e*ikasno! provoenja
1A3
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
mandata I8TH i dru!i# medunarodni# restriktivni# mjera ima karakter prave kodi*ika+ije koji
u potpunosti i vrlo detaljno re!ulie ovu materiju$ lako ovaj akon asluuje vie panje&
"o! o!ranieni# +iljeva ovo! ud"enika& on -e "iti preentiran samo sa stanovita neki#
kriterijuma$
Iriito je re!ulisano ta se smatra ;meunarodnim restriktivnim mjerama; (lan 3)$ %ne
ukljuuju: em"ar!o na oruje& potpune ili djelimine restrik+ije uvoa ili ivoa& restrik+ije
ulaska u emlju& *inansijske restrik+ije& kao i dru!e mjere u skladu s medunarodnim
pravom$ Primjenjuju se "o! provoenja meunarodni# pravno'o"aveuju-i# odluka
,jedinjeni# na+ija ili da se /pridrue/ restriktivnim mjerama 7vropske unije ili u dru!im
sluajevima u skladu s medunarodnim pravom$ % nainu uvodenja& provodenja i ukidanja
meunarodni# restriktivni# mjera koje nisu pose"no ureene ovim akonom odluuje
;ije-e ministara <iDPAA@Q& i to nakon konsulta+ije s Predsjednitvom <iD$PAAAQ 0a
*inansijske restrik+ije primjenjuju se odred"e po!lavlja II i III ovo! akona& i to i kad se
provode protiv dru!i# li+a osim optueni# pred I8TH& a nedostupni# tom sudu i nji#ovi#
poma!aa ' ako meunarodnim pravom nije drukije odreeno$ % odreivanju
meunarodni# restriktivni# mjera su Ministarstvo inostrani# poslova <iDPAA>Q i 6irek+ija a
evropske inte!ra+ije <iDPAACQ duni odma# o"avijestiti ;ije-e ministara i Predsjednitvo $
.naenje iraa dato je u ianu E ta$ a) 'd) .akona$ 1ptueni je li+e protiv koje! je
podi!nuta optuni+a pred I8TH a koje nije dostupno tom sudu$ )omaga optuenog fe
svako *iiko ili pravno li+e a koje postoje osnove sumnje da prua pomo- optuenom ii+u
u i"je!avanju dostupnosti I8TH& ukljuujui i "rano! ili van"rano! dru!a& srodnika po
krvi u pravoj liniji& "rata ili sestru& usvojio+a ili usvojenika i nji#ovo! "rano! ili van"rano!
dru!a$ Poma!a je takoe i "ranila+& ljekar ili vjerski ispovjednik optueno! li+a ako postoje
osnove sumnje da pomo- koju pruaju optuenom nije pomo- u okviru nje!ovo! struno!
djelovanja& ve- pomo- u i"je!avanju dostupnosti I8TH$ 2ondovi nae "ilo kakvu
*mansijsku imovinu ili korist& kao to su: (1) !otovina& ekovi& novana potraivanja&
mjeni+e& platni naloi i dru!a sredstva pla-anja& (3) depoiti kod *mansijski# institu+ija ili
dni!i# su"jekata& salda na raunima& potraivanja i prava koja proiilae i potraivanja& (E)
vrijednosni papiri koji su predmet "eranske ili dru!e vrste prodaje& kao to su dioni+e iii
udjeii& +erti*ikati& o"veni+e i dru!e vrste vrijednosni# papira& (@) kamate& dividende i dru!i
1BE
pri#odi koji proistiu i imovine& (A) kredit& pravo na kompena+iju& !aran+ije ivrenja i
dru!a *inansijska prava& (>) kreditna pisma& konosmani& otpremni+e i akijuni+e& (C)
dokumenti kojima se dokauje interes u *ondovima ili *inansijskim sredstvima i (?) svaki
dru!i instrument kojim se stimulie *mansiranje ivoa$ 5konomska sredstva su svaka vrsta
imovine& materijalne i nematerijalne& kao i pokretne i nepokretne& koja ne predstavlja
*ondove& ali se moe koristiti a sti+anje *ondova& ro"a ili uslu!a$
3.
6.
6.
2.
Pr
i
vr
e
me
1AE
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
ne
fi
na
n si
js
ke
mj
e
r
e
pr
ot
i
v
li
ca
opt
uz
e
ni
h
pr
e
d
I
CT
Y
i
nj
iho vi
h
pomagaca
, vei sa privremenim *inansijskim mjerama protiv li+a optueni# pred I8TH i nji#ovi#
1A@
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
poma!aima& od!ovaraju-e odred"e sadri po!iavije II .akona (i$ @'4)$ Privremene mjere&
koje se prema ovom akonu primjenjuju& s +iljem privremeno! spreavanja kori-enja&
otuenja iii dru!o! raspola!anja imovinom su: (1) amravanje *ondovaPAA?Q i (3)
amravanje ekonomski# sredstavaPAA4Q$ .akon iriito predvia i u emu je "naaj
1B@
privremeni mjera (lan A): (a) amravaju se svi *ondovi i ekonomska sredstva koja
pripadaju ili su u vlasnitvu ili posjedu ili i# dri li+e prema kojem se mjere primjenjujuF (")
*ondovi i ekonomska sredstva ne mo!u se uiniti dostupnim& direktno ili indirektno& u
ime ili u korist li+a prema kojem se mjere primjenjujuPA>BQ i (+) a"ranjuju se "iio kakve
radnje s +iljem& direktno! ili indirektno!& svjesno! i"je!avanja mjera i ta$ a) i ")$
.akon "e ikakve o!rade o"aveuje sva *iika i pravna li+a& or!ania+ije& or!ane i
institu+ije da odma# nakon sananja dostave Ministarstvu "e"jednosti <iDPA>1Q svaku
in*orma+iju o provodenju odiuke o primjeni mjera prema odreenom ii+u& kao to je
in*orma+ija o amrnutim raunima i inosima& kao i saradnje s tim ministarstvom u provjeri
takvi# in*orma+ija$ S dru!e strane& Ministarstvo "e"jednosti moe koristiti ove in*orma+ije
samo u svr#u u koju je in*orma+ija dostavljena (lan > stav E)$ To ministarstvo& takoe&
osniva i vodi (a"u podataka o li+ima protiv koji# su uvedene medunarodne restriktivne
mjere& odnosno privremene mjere po ovom akonuPA>3Q& a podatke i "ae dostavlja na
a#tjev ,jedinjeni# na+ija ili 7vropske unije (lan C)$
%dred"a lana ?& u kojoj su sadrani i"u"eci "a ivotne tokove, navodi da iuetno od
lana A ("naaj privremeni mjera) stav 1 ovo! akona& Sud <iD odo"ri-e oslo"aanje
pojedini# amrnuti# *ondova ili ekonomski# sredstava ili odo"riti da se oni uine
dostupnim& ako utvrdi da su *ondovi ili ekonomska sredstva neop#odni a podmirenje
osnovni# ivotni# trokova& ukljuuju-i trokove is#rane& stanarine& odnosno najamnine ili
#ipoteke a prostor stanovanja& lijekova i lijeenja& porea i osi!uranja ili trokova javni#
komunalni# uslu!a$ Isto tako& iuetno od lana A stav 1& Sud <iD moe odo"riti
oslo"aanje pojedini# amrnuti# *ondova ili ekonomski# sredstava ili odo"riti da se oni
uine dostupnim& ako utvrdi da su *ondovi ili ekonomska sredstva: (a) namijenjeni iskljuivo
pla-anju na!rade i nadoknade trokova pro*esionalne pravne pomo-i& i to u raumnom
inosuF (") namijenjeni iskljuivo a pla-anje naknade a redovno voenje amrnuti#
*ondova ili ekonomski# sredstavaF (+) neop#odni a vanredne trokove$ %dluuju-i o tome
Sud <iD moe odrediti usiove pod kojima odo"rava oslo"adanje& odnosno dostupnost
*ondova ili ekonomski# sredstava$ Prije davanja odo"renja& Sud <iD -e o"avijestiti
Ministarstvo "e"jednosti& i to najkasnije osam dana prije davanja odo"renja& a to
ministarstvo -e o svakom odo"renju o"avijestiti nadlene or!ane meunarodni#
or!ania+ija i drava koje primjenjuju iste restriktivne mjere prema istim li+ima$
Mo!u-nost oslo"aanje pojedini# amrnuti# *ondova iii ekonomski# sredstava dovoljava
i ian 4: (a) ako su *ondovi ili ekonomska sredstva postali predmet o"avee po sudskoj&
upravnoj ili ar"itranoj odiu+i prije poetka primjene odluke o primjeni mjera prema
odreenom li+u& (") ako -e se *ondovi iii ekonomska sredstva koristiti iskljuivo radi
imirenja takve o"avee& (+) ako sudska& upravna ili ar"itrana odluka nije donesena u
korist li+a prema kojem su primijenjene privremene mjere amravanja *ondova i
ekonomski# sredstava& (d) ako prinanje takve o"avee nije u suprotnosti s pravnim
poretkom <iD$ I u ovom sluaju primjenjuje se isti postupak o"avjetavanja kao u lanu A$
1.3.6.6.3. Primjena privremenih fmansijskih mjera protiv iica optuzenih pred ICTY i
njihovih pomagaa
Primjena privremeni# *inansijski# mjera protiv ii+a optueni# pred I8TH i nji#ovi# poma!aa
uredena je u tre-em po!lavlju (i$ 1B'1@)$ Kad su u pitanju optuena lica& dolae u o"ir
privremene mjere amravanja *ondova i ekonomski# sredstava& pri emu se primjenjuje
spisak li+a koji su utvrdili ,jedinjene na+ije ili 7vropska unija& ukljuuju-i i sve nje!ove
imjene i dopune$ Meutim& odluku kojom uvodi privremene mjere prema li+ima optuenim
pred I8TH& a nedostupnim tom sudu donosi ;ije-e ministara& i to na osnovu pomenuto!
spiskaPA>EQ i o"javljuje je u /Slu"enom !lasniku <iD/$ Protiv odluke ;ije-a ministara moe
se pokrenuti postupak pred Sudom <iD$
1AA
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
.akon se "avi i pro"lemima primjene mjera prema pomagaima (lan 11)$ Privremene
mjere amravanja *ondova i ekonomski# sredstava poma!aa li+a optueni# pred I8TH& a
nedostupni# tom sudu primjenjuju se prema .KP<iD$ , skladu sa s tim& prema
poma!aima li+a optueni# pred I8TH& a nedostupni# tom sudu& !lavni tuila+ <iD postupa
naroito po lanu EA (prava i dunosti) i lanu 31> (nared"a o provoenju istra!e) .KP<iD$
.a odreivanje i provodenje privremeni# mjera prema ovim li+ima primjenjuju se lan >A
(nared"a a oduimanje predmeta)& lan >> (privremeno oduimanje predmeta "e
1BA
nared"e)& lan C3 (nared"a "an+i ili dru!om pravnom li+u) i lan CE (privremeno
oduimanje imovine radi osi!uranja)& kao i ostale odred"e .KP<iD$ Kad ,jedinjene na+ije&
dru!a medunarodna or!ania+ija ili 7vropska unija odrede primjenu odreene restriktivne
mjere prema dravljaninu <iD ili dru!om li+u& a u vei s postojanjem osnova sumnje da je
krivino djelo poinjeno na teritoriji <iD& tuila+ postupa po l$ EA i 31>& te ostalim
odred"ama .KP<iD& i to im sana a odredivanje restriktivne mjerePA>@Q$
.akon propisuje i o(ave"e institucija u Di@ (lan 13)$ 0aime& u skladu s odlukom i lana
1B (primjena prema optuenim li+ima) stav E ili lana 11 (primjena prema poma!aima) st$
1 i 3 o primjeni privremeni# mjera prema odreenom li+u& te s odred"ama lana A (naaj
privremeni# mjera) i odlukama i lana ? (iue+i a ivotne trokove) i lana 4 (iue+i a
pojedine o"avee)& naroito postoje sljede-e o"avee: (a) sve nadlene institu+ije u <iD
koje raspoiau poda+ima o imovini li+a prema kojem se mjere primjenjuju& dune su u
okviru svoje nadlenosti predueti konkretne mjere s +iljem primjene privremeni# mjeraF (")
sve "anke i dru!e *inansijske institu+ije& kao i osi!uravaju-a drutva u <iD& kod koji# li+e
prema kojem se primjenjuju mjere ima otvoren raun& duni su onemo!u-iti novane
transak+ije s rauna to! li+aF (+) svi or!ani i institu+ije u <iD koji prema akonu vode
eviden+iju o imovini& duni su& u okviru svoje nadlenosti& onemo!u-iti promjenu prava
vlasnitva& prenos prava vlasnitva ili posjeda i optere-enje imovinePA>AQ$
, lanu 1E .akon u punoj mjeri omo!u-ava prestanak primjene mjera prema optuenim
licima. Tako& primjena privremeni# mjera amravanja *ondova i ekonomski# sredstava
prema pojedinom li+u optuenom pred I8TH& a nedostupnom tom sudu prestaje
odredivanjem prestanka primjene mjere prema tom li+u$ %dluku o prestanku primjene
mjere prema optuenom li+u donosi ;ije-e ministara& i to na osnovu spiska li+a prema
kojima se primjenjuju odreene mjere& a koji su utvrdili ,jedinjene na+ije ili 7vropska
unijaPA>>Q$ Raloi prestanka primjene mjere prema li+u optuenom pred I8TH& a
nedostupnom tom sudu su: (a)ako je optueno li+e prema kojem su odreene privremene
mjere postalo dostupno institu+ijama <iD ili direktno I8THF (") ako se utvrdi da je optueno
li+e prema kojem su odreene privremene mjere preminuloF (+) u dru!im sluajevima u
skladu s meunarodnim pravom$ Takode& s +iljem utvrivanja postojanja ralo!a a
prestanak primjene mjera& ;ije-e ministara ramatra spisak optueni# ii+a prema kojima se
primjenjuju mjere u najkra-em mo!u-em roku od ostvarenja neko! od pomenuti# ralo!a&
a najmanje svaka tri mjese+a od dana poetka primjene mjera& ali se privremena mjera ne
moe prestati primjenjivati u <iD prije ne!o to je prestala njena primjena na
meunarodnom nivou$
.akon se iriito ijanjava i o prestanku primjene mjera prema pomagaima (lan 1@)$ %va
privremena mjera ukinu-e se u sluajevima i lana 1E (prestanak primjene mjera prema
optuenim li+ima) stav E ta$ a) i ")& ako ne postoji neki dru!i ralo! a njenu primjenu
prema krivinom akonodavstvu <iD$
1.3.6.6.4. Prekrsajne odredbe
.akon odreuje (lan 1A) da -e se novanom kanom u inosu od AB$BBB do 1AB$BBB KM
kaniti a prekraj pravno li+e ako: (a) protivno odred"ama lana A (naaj privremeni#
mjera) i lana 13 (o"avee institu+ija) stav 1 taka ")& a u skladu s odlukama i lana ?
(iue+i a ivotne trokove) st$ 1 i 3& lana 4 (iue+i a pojedine o"avee) stav 1& lana
1B (primjena prema optuenim li+ima) stav E ili lana 11 (primjena prema poma!aima) st$
1 i 3 ' ne amrne *ondove ili ekonomska sredstva koja pripadaju ili su u vlasnitvu ili
1A>
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
posjedu ili i# dri li+e prema kojem se mjere primjenjuju ili (") protivno odred"ama lana A i
lana 13 stav 1 taka ")& a u skladu s odlukama i lana ? st$ 1 i 3& lana 4 stav 1& lana 1B
stav E ili iana 11 st$ 1 i 3 ' uini dostupnim *ondove ili ekonomska sredstva& direktno ili
indirektno& u ime ili u korist li+a prema kojem se mjere primjenjuju$ .a ove prekraje
kani-e se i od!ovomo li+e u pravnom li+u novanom kanom u inosu od A$BBB do 1A$BBB
KM& a *iiko li+e novanom kanom u inosu od 3$BBB do A$BBB KM ' ako se *iiko li+e
moe akonito "aviti reievantnim djeiatnostima$
, lanu 1> .akon re!ulie da -e se novanom kanom u inosu od A$BBB do 1A$BBB KM
kaniti a prekraj pravno li+e ako: (a) protivno odred"i lana > (o"avea dostavljanja
in*orma+ija) stav 1& ne dostavi odma# po sananju Ministarstvu "e"jednosti svaku
in*orma+iju o provoenju odluke o primjeni mjera prema odreenom li+u ili ne sarauje sa
1B>
Ministarstvom "e"jednosti u provjeri takvi# in*orma+ijaF ili (") protivno odred"i lana > stav
3& ne in*ormie Ministarstvo "e"jednosti o ivravanju donaka i iana A (naaj
privremeni# mjera) stav E$ .a ove prekraje kani-e se i od!ovomo li+e u pravnom li+u
novanom kanom u inosu od ABB do 1$ABB KM& a *iiko li+e novanom kanom u inosu
od EBB do 4BB KM ' ako se *iiko li+e moe akonito "aviti reievantnim djelatnostima$
1.3.6.6.5. Prelazne i zavrsne odredbe
.akon re!ulie i praenje primjene privremeni fmansijski mjera prema optuenim licima i
pomagaima (lan 1C)$ To je u nadlenosti Ministarstva "e"jednosti koje& po potre"i& o
tome ivjetava ;ije-e ministara& a najmanje svaka tri mjese+a ili na a#tjev ;ije-a
ministara$ %"avea je Ministarstva "e"jednosti da& u okviru svoji# ovla-enja& predume
od!ovaraju-e mjere s +iljem spreavanja postupaka koji "i mo!li dovesti do posljedi+a
suprotni# sadraju privremeni# mjera$
)raenje provoenja meunarodni restriktivni mjera (lan 1?) je u nadlenosti
meuresorne !rupe$ 0ju& na a#tjev Predsjednitva ili prijedlo! Ministarstva inostrani#
poslova ili Ministarstva "e"jednosti& osniva ;ije-e ministara$ Meuresorna !rupa je stalno
radno tijelo& a ine je predstavni+i ministarstava nadleni# a inostrane poslove&
"e"jednost& od"ranu& *inansije& ekonomske odnose i pravdu$ Strune i administrativne
poslove a meduresomu !mpu o"avlja Ministarstvo inostrani# poslova& a nain njeno! rada
uredi-e se poslovnikom koji donosi sama !rupa$
0a kraju& ;ije-e ministara je o"aveano uskladiti s odred"ama ovo! akona svoju odluku
kojom se li+ima osumnjienim od strane I8TH& koja nisu dostupna I8TH& onemo!u-ava da
raspolau svojom imovinom u <iDPA>CQ (lan 14)$
1.3.6.6. Zakljune napomene
,svajanje od!ovaraju-e! i kvalitetno! implementa+ijsko! prava u od!ovaraju-im dravama
je od presudno! naaja a uspje# I8TH$ To je& isto tako& vrlo naajno a ravnopravno
lanstvo "ilo koje drave u ajedni+i napredni# drava$ Ako "i neka drava donijela
neod!ovaraju-e akonodavstvo& usmjereno ka i"je!avanju o"avea koje name-e I8TH&
riikuje da time "ude iloena politikoj i dru!oj iola+iji$ % tome "i tre"alo da vodi rauna
svako onaj koji svojim an!amanom utie na pro+es implementa+ijePA>?Q$
1.3.7. Meunarodni krivini sud (ICC)
1.3.7.1. Organizacija ICC i obavljanje poslova pravosudne uprave 1.3.7.1.1. Uopsteno
o organizaciji ICC
%r!ania+ija I88 se asniva na nje!ovoj stalnosti i neavisnosti& kao i ada+ima koji su mu
na opti nain odreeni u lanu 1 Rimsko! statuta$ %snovni ivor prava o or!ania+iji i
o"avljanju poslova pravosudne uprave je Rimski statut$ Meutim& "rojna pitanja ureuju se
detaljno Pravilima o postupku i dokaima& kao i dru!im aktima koje usvaja Skuptina
drava stranaka& ukljuuju-i i odreene u!ovore& npr$ s ,jedinjenim na+ijama$ 2lanom A3
stav 1 Rimsko! statuta propisano je da sudije apsolutnom ve-inom !lasova donose& u
skiadu sa ovim statutom i Pravilima o postupku i dokaima& /propise koji su nuni a
nje!ovo rutinsko djelovanje$/
Postojanje pose"no! odnosa I88 sa ,jedinjenim na+ijama ureduje lan 3 Rimsko! statut:
/Sud -e "iti stavljen u odnos s ,jedinjenim narodima na osnovu u!ovora koje! -e potvrditi
1AC
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
Skuptina drava stranaka ovo! statuta& te nakon to!a u ime I88 akljuiti nje!ov
predsjednik$/ Saradnja I88 i ,jedinjeni# na+ija je asnovana& dakle& na konsensuainim
osnovama i ona se asniva na u!ovoru$ Sa tim u!ovorom tre"a da se sa!lasi Skuptina
drava stranaka& a po pri"avljanju te sa!lasnosti& u!ovor u ime I88 akijuuje nje!ov
predsjednik$ Pose"an odnos I88 sa ,jedinjenim na+ijama proiilai i i prirode krivini#
djela koja spadaju u nje!ovu nadienost$
Sjedite I88 je u Da!u& u Dolandiji& koja se smatra dravom doma-inom to! suda$ I88 -e s
dravom doma-inom akljuiti u!ovor o sjeditu koji -e potvrditi Skuptina drava stranaka&
te nakon to!a u ime I88 akljuiti nje!ov predsjednik (lan E stav 3 Rimsko! statuta)$
Predsjednik I88 praktino akljuuje taj sporaum sa dravom doma-inom& i to u ime i a
raun to! sudaPA>4Q$ Sud moe asjedati i na dru!om mjestu& kad !od to smatra poeljnim&
u skladu s odred"ama ovo! statuta$
I88 ima /meunarodni pravni karakter@@ (pose(an meunarodnopravni su(jektivitet)F /I88
takode ima takvu pravnu sposo"nost koja mu je nuna a o"avljanje nje!ovi# *unk+ija i
1BC
ispunjenja nje!ove svr#e/ (lan @ stav 1 Rimsko! statuta)$ I88 moe o"avljati svoje
*unk+ije i ovla-enja na nain propisan ovim statutom& na teritoriji "ilo koje drave stranke
te& na osnovu pose"no! u!ovora& na teritoriji "ilo koje dru!e drave$ 6rave stranke -e
tre"ati prila!oditi doma-i pravni sistem ' da "i adovoljile a#tjevu da /I88 moe ispunjavati
svoje *unk+ije i ovla-enja na nain propisan ovim statutom& na teritoriji "iio koje drave
stranke/$
%r!ania+ija I88 se asniva na utvrivanju osnovni# or!ana to! suda& to se prepli-e i sa
nje!ovom *unk+ionalnom nadleno-u$ %r!ane I88 odreuje lan E@ Rimsko! statuta$ To
su: (a) PredsjednitvoF (") al"eno odjeljenje& pretresno odjeljenje i pretpretresno
odjeljenjeF (+) ,red tuio+a i (d) Sekretarijat$ , navedene or!ane& Statutom je predvidena i
Skuptina drava stranaka koja o"avlja poslove koje "ismo mo!ii navati posiovima
pravosudne upravePACBQ (ian 113)$ , nekim dru!im odred"ama Statut spominje i sjedni+u
svi# sudija ija nadlenost o"u#vata ve-i "roj odluka& npr$ poput i"ora predsjednika i
potpredsjednika I88 (lan E? stav 1)& preporuka a smjenjivanje sudija (lan @> stav 3
taka (a)) i donoenje propisa o poslovanju I88 (lan A3 stav 1)$ Predsjednitvo i sudska
odjeljenja moemo smatrati sudskim or!anima u uem smislu rijei& jer i# ine sudije i u
neposrednoj su vei s o"avijanjem nji#ove sudijske *unk+ijePAC1Q$
1.3.7.1.2. Sudije, sudskaodjeijenja i vijeca
Rimski statut re!ulie sljede-a pitanja koja se odnose na "roj sudija I88: (1) minimalan "roj
sudija& koji istovremeno predstavlja i redovan "rojani sastav nosila+a pravosudni# *unk+ija
u I88F (3) mo!u-nost pove-anje to! "rojaF (E) mo!u-nost smanjenja
pret#odno! ve- pove-ano! "roja sudijaPAC3Q$ Sud ima 1? sudija koji se "iraju kao lanovi
I88 s punim radnim vremenom i moraju "iti dostupni a o"avljanje dunosti na tom osnovu
od poetka svoji# mandata (lan EA stav 1 Rimsko! statuta)$ Predsjednik i dva
potpredsjednika u svakom sluaju stupaju u slu"u s punim radnim vremenom& a ostale
sudije& prema optere-enosti Suda$ Medutim& i sudije koji trenutno ne rade s punim radnim
vremenom& moraju stalno "iti Sudu dostupni a o"avljanje sudijske dunosti$
Predsjednitvo moe& na osnovu optere-enja I88& te u konsulta+ije sa svojim lanovima& s
vremena na vrijeme& donositi odluke u kojoj mjeri preostale sudije moraju o"avljati dunost
s punim radnim vremenom& ali nijedan takav do!ovor ne smije uti+ati na primjenu lana @B
Rimsko! statuta$ Takoe& *inansijski aranmani a sudije koji ne moraju o"avljati dunost s
punim radnim vremenom& "i-e ureeni u skladu s lanom @4$
Predsjednitvo& djeluju-i u ime I88& moe predloiti pove-anje "roja od 1? sudija& ukauju-i
na ralo!e "o! e!a to smatra nunim i prikladnim$ Sekretar mora& "e odla!anja&
dostaviti svaki takav prijedlo! svim dravama strankama (lan E> stav 3 taka (a) Rimsko!
statuta)$ Svaki -e takav prijedlo! tada "iti ramotren na sastanku Skuptine drava
stranaka& koji -e "iti savan u skladu sa lanom 113 Rimsko! statuta$ Prijedlo! -e se
smatrati pri#va-enim ako !a na sastanku !lasanjem potvrdi dvije tre-ine lani+a Skuptine
drava stranaka& te -e stupiti na sna!u u vrijeme koje odredi Skuptina drava stranaka$
1A?
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
0akon to na osnovu take (") lana E> stav 3 Rimsko! statuta "ude pri#va-en prijedio!
a pove-anje "roja sudija& i"or dodatni# sudija odra-e se na sljede-em sastanku
Skuptine drava stranaka u skladu sa st$ E'? lana E>& te sa lanom EC stav 3 Rimsko!
statuta$
0akon to prijedlo! a pove-anje "roja sudija "ude pri#va-en i stupi na sna!u na osnovu
ta$ (") i (+)(i) stava 3 lana E> Rimsko! statuta& Predsjednitvo -e u "ilo koje do"a nakon
to!a smjeti predloiti smanjenje "roja sudija& ako to opravdava radno optere-enje I88& pod
uslovom da "roj sudija ne "ude smanjen ispod "roja 1?$ S prijedlo!om -e se postupiti
prema postupku propisanom ta$ (a) i (") stava 3 lana E>$ , sluaju da prijedlo! "ude
pri#va-en& "roj sudija -e se postupno smanjivati kako "udu isti+ali mandati sudija koji rade
I88& sve dok se ne dose!ne potre"an "roj$
Moralni inte!ritet sudija je odreen kro dva aspekta& odnosno kro kom"ina+iju raliiti#
parametara: sudije se "iraju i reda li+a visoko! moralno! karaktera& nepristrasnosti i
inte!riteta& koji u nji#ovim dravama udovoljavaju uslovima a i"or a najvie sudijske
dunosti (lan EC stav E taka (a) Rimsko! statuta)$ 6akle& odreuju se moralne oso"ine
koje kandidati a sudije moraju da posjeduju (sudije se "iraju i reda li+a visoki# moralni#
kvaliteta& koje su nepristrasne i inte!riteta) i upu-uje na propise na+ionalni#
1B?
akonodavstava (sudije moraju posjedovati kvali*ika+ije koje su potre"ne a i"or nanajvie
sudijske *iink+ije u emlji i koje potiu)$
, ovaj opti uslov a i"or sudije& kandidati moraju udovoljiti i jednom od pose"ni# uslova
koji se sastoji u pripadanju jednom od dva pro*esionalna kru!a$ Prvi je kru! pravnika
praktiara& koji imaju od!ovaraju-e iskustvo na podruju krivino! materijalno! prava i
krivino! postupka& te nuno relevantno iskustvo u krivinom postupku kao sudija& tuila+&
advokat ili u kom dru!om slinom svojstvu$ 6ru!i kru! li+a i koje! se mo!u re!rutovati
sudije jesu oni koji imaju prinatu strunost na relevantnim podrujima meunarodno!
prava (npr$ meunarodno #umanitarno pravo i ljudska prava) i "itno i a rad I88 veliko
iskustvo u pravnikoj pro*esiji$ Sudije ine *orum meunarodni# eksperata koji astupaju
!lavne svjetske akonodavne sisteme$ , to& kandidati a sudije moraju /odiino ponavati
i teno !ovoriti najmanje jedan od radni# jeika Suda/ (lan E> stav E taka (+) Rimsko!
statuta)PACEQ$
Postupak i"ora sudija u Rimskom statutu se odnosi kako na predla!anje kandidata od
strane drava stranaka& tako i na konkretan i"omi postupak$ Pravo predla!anja kandidata
a sudije I88 jeste eksklu"ivno pravo drava stranaka Rimsko! statuta$ Ini+ijativa a i"or
konkretno! li+a a sudiju& odnosno nje!ovo predla!anje& potie od drava stranaka
Rimsko! statuta$ Kandidate a sudije predlau drave stranke& i to na osnovu postupka koji
primjenjuju a najvie sudijske dunosti u toj dravi ili u postupku predvidenom a
predia!anje kandidata a Meunarodni sud pravde& kako to predvia nje!ov statut$ 6rave
mo!u predla!ati i kandidate koji nisu njeni dravljani& aii u svakom siuaju moraju "iti
dravijani jedne od drava stranaka$ Prijedioi moraju "iti popra-eni ijavom koja u nunim
detaljima navodi na koji nain kandidat ispunjava uslove koje propisuje stav E lana E>
Rimsko! statuta$ Skuptina drava stranaka moe da odlui osnovati& ako je to prikladno&
Savjetodavni od"or a nomina+ije i u tom sluaju sastav %d"ora i nje!ov mandat odredi-e
Skuptina drava stranaka (lan E> stav @ taka (+) Rimsko! statuta)$ Kao to se vidi i i
samo! nje!ovo! naiva& taj od"or preteno ima odreenu konsultativnu i pravno'te#niku
ulo!u& ali ne rjeava meritoma pitanje koja se odnose na i"or sudijaPAC@Q$
Sudije "ira Skuptina drava stranaka& a ia"rana su ona li+a koja do"iju najvie !lasova i
dvotre-insku ve-inu !lasova prisutni# predstavnika drava$ , sluaju da prilikom prvo!
!iasanja ne "ude ia"ran dovoljan "roj sudija& odra-e se dodatna !lasanja u skladu s
postupkom propisanim takom (a) stava > lana E>& sve dok se ne popune preostala
mjesta$ 6voje sudija ne smiju "iti dravljani iste drave$ Ii+e koje se a potre"e ianstva u
I88 moe smatrati dravijaninom vie drava& smatra-e se dravljaninom drave u kojoj to
li+e o"ino koristi svoja !raanska i politika prava$
I"or se o"avlja koriste-i dva popisa (popis A i popis <PACAQ)& pri emu se pri prvom i"oru
1A4
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
s popisa A "ira najmanje devet& a sa < najmanje pet sudija (lan E> stav A Rimsko!
statuta)$ 0aredni i"ori "i-e or!aniovani na takav nain da se u I88 ouva ramjer sudija
koji imaju kvali*ika+ije prema dva spomenuta popisa$ 0e mo!u se ia"rati dvoje sudija i
iste drave& a pri i"oru -e se paiti na astupljenost !lavni# pravni# sistema u svijetu&
pravednu teritorijalnu astupljenost& kao i ravnopravnu astupljenost muki# i enski#
sudija (lan E> stav ? taka (a) Rimsko! statuta)$
Sudije se "iraju na devet !odina i ne mo!u "iti ponovno "irani$ Interesantno je da mandat
svi# sudija nije jednake duine& ve- to avisi od /sre-e/ ia"rani# sudijaPAC>Q$ Tako& pri
prvom i"oru& rije"om se odreuje tre-ina sudija koji se "iraju na tri& Rest i devet !odina& a
one sudije koje su "irani na tri !odine ' mo!u "iti reia"rani na puni mandat$ Iako je
maksimalno trajanje mandata devet !odina& to nije uvijek apsolutno& ve- u odreenim
siuajevima sudija moe da nastavi da vri svoju dunost& to je poveano kako sa
nje!ovim *unk+ionalnim statusom u I88& tako i sa trajanjem konkretni# postupaka odnosno
*ae u kojoj se postupak nalaiPACCQ$ 0aime& sudije kojima je istekao mandat& ostaju na
dunosti do
I88 na teritoriji svake drave stranke uiva po!odnosti i imunitet koji su nuni a
ostvarivanje nje!ovi# +iljeva (lan @? stav 1 Rimsko! statuta)$ 0a osnovu lana @? stav 3&
/kad o"avljaju poslove Suda ili poslove poveane s tim poslovima& sudije& tuila+& amjenik
tuio+a i sekretar uivaju iste po!odnosti i imunitet kakav imaju e*ovi diplomatski#
predstavnitava& te moraju& nakon isteka svoji# mandata& adrati dodijeljeni im imunitet od
1B4
pravno! pro!ona ma koje vrste& u vei s ireenim i pisanim rijeima ili aktima koje su
ivrili u svom slu"enom svojstvu$/ %dluku o oduimanju imuniteta sudijama donosi
apsolutnom ve-inom !iasova opta sjedni+a svi# sudija$ Spe+i*ino je ovla-enje opte
sjedni+e svi# sudija da dvotre-inskom ve-inom donosi i privremena pravila o postupku i
dokaima& i to u sluaju #itnosti i koja se primjenjuju do naredne sjedni+e Skuptine drava
stranaka (lan A1 stav E Rimsko! statuta)$ Meutim& takva privremena pravila ne mo!u se
primjenjivati retroaktivno na tetu optueno! protiv ko!a se vodi istra!a ili koji se krivino
!oni ili koji je osuen (lan A1 stav @ Rimsko! statuta)$
I88 moe otkloniti privile!ije i imunitet u skladu sa pro+edurama koje su propisane lanom
@? stav A$ Sporaum o po!odnostima i imunitetu I88 postavlja o!raniene po!odnosti&
imunitet i olaki+e koje -e uivati amjenik sekretara& oso"lje ,reda tuio+a i oso"lje
Sekretarijata& kao i tretman koji -e uivati advokati& strunja+i& svjedo+i i sva dru!a li+a koja
moraju "iti prisutna u sjeditu I88 (lan @? st$ E i @)$
2lan 3C (/0e"itnost slu"eno! svojstva/) je od presudno! naaja a o"aveu na saradnju
i komplementame me#anime: /(1) %vaj statut primjenjuje se jednako na sva li+a "e
ralike asnovane na slu"enom svojstvu$ 0aprotiv& slu"eno svojstvo e*a drave ili vlade&
lana vlade ili parlamenta& ia"rano! astupnika ili vladino! slu"enika ne smije nikako
iueti neko li+e od krivine od!ovomosti na osnovu ovo! statuta& niti -e to& samo po se"i&
predstavljati osnov a umanjenje kane$ (3) Imunitet ili pose"na pravila postupka koja "i
mo!la "iti poveana sa slu"enim svojstvom neko! li+a& "ilo na osnovu na+ionalno! ili
medunarodno! prava& ne spreava Sud da uspostavi svoju nadlenost nad takvim li+em$/
0eke drave imaju akonska ili ustavna pravila koja o!raniavaju krivinu od!ovornost ili
krivinu pro+eduru koja se primjenjuje na neke od slu"enika$ 0eki imuniteti su apsolutni&
dok su dru!i o!ranieni na djela uinjena u vrenju slu"ene dunosti ili vrijede a sva
djela& iuev odreeni# (kao to je idaja)$
Imunitet moe "iti o!ranien samo na e*a drave ili se proteati na lanove vlade& lanove
parlamenta ili na visoke *unk+ionere u irem smislu$ .akon moe a#tijevati da se pose"noj
vrsti slu"enika sudi samo pred odreenim doma-im sudom ili or!anom i nametnuti
pro+eduralne a#tjeve& kao to je !lasanje parlamenta$ Konano& imunitet i o!ranienja od
krivino! !onjenja mo!u se nastaviti ili "iti skinuti u +ijelosti ili djelimino po isteku mandata$
<e o"ira na to kakve odred"e predviaju na+ionalni akoni& drave stranke -e i# eljeti
ijednaiti sa a#tjevima i lana 3C Rimsko! statuta$
1>B
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
8lan 3C tre"a posmatrati ajedno sa lanom 4? stav 1 u kojem stoji da I88 ne smije
pokrenuti postupak povodom a#tjeva a predaju ili pomo- koji "i od drave kojoj je a#tjev
upu-en a#tijevao da djeluje suprotno svojim o"aveama koje ima na osnovu
meunarodno! prava u vei sa dravnim ili diplomatskim imunitetom li+a ili imovine tre-e
drave& osim ukoliko prije to!a& na osnovu saradnje s tom tre-om dravom& I88 ne
posti!ne njeno odri+anje od imuniteta$ 2lan 3C se sto!a primjenjuje na slu"enike drave
stranke kojoj je upu-en a#tjev i ini jasnom namjeru Rimsko! statuta da se krivina
od!ovornost podjednako pripisuje slu"eni+ima na svim nivoima i da primjenjivanje
nadlenosti I88 ne moe "iti sprijeeno imunitetom koji je o"e"ijeen po na+ionalnom
akonu ili dru!im pro+eduralnim a"ranama$ 0a osnovu lana 4?& s dru!e strane&
slu"eni+i tre-i# drava mo!u imati koristi od takvo! imuniteta& ali samo u tolikoj mjeri
koliko to dovoljava na+ionalno pravo i ukoiiko se tre-a drava ne odrekne imuniteta$
%dred"a lana 4? stav 1 koja propisuje da I88 /ne smije pokrenuti postupak povodom
a#tjeva a predaju i pomo-/& ukauje na to da -e pro+jena dostupnosti imuniteta po
doma-em pravu "iti o"avljena kada se a#tjev "ude ramatrao prvi put& tako da a#tjevi
inkonistentni sa na+ionalnim pravom ne-e "iti ni poslani$ I88 -e prvenstveno morati
/iva!ati/ naaj svako! o"lika saradnje koji ukljuuje tre-e drave ' kako "i utvrdio
sa!lasnost sa <ekom konven+ijom o diplomatskim i konularnim odnosima& sa
primjenjivim o"iajnim pravom i svim ostalim relevantnim ivorima meunarodno! prava$
Moe se akljuiti da drave stranke imaju o"aveu preispitati svoje na+ionalno pravo kako
"i o"e"ijedile punu koopera+iju u skiadu sa Rimskim statutom u po!ledu visoki#
*imk+ionera& kako je opisano u lanu 3C$ Imunitet dat po na+ionalnom pravu li+ima ili
imovini tre-i# drava ne "i tre"alo da "ude iri od ono! koji je raspoloiv po relevantnom
na+ionalnom pravu ' ako drava eii nastaviti saradnju u skladu sa Rimskim statutom$
11B
Prema lanu 4? stav 3 Rimsko! statuta& I88 ne smije pokrenuti postupak povodom
a#tjeva a predaju koji "i od drave kojoj je a#tjev upu-en a#tijevao da djeluje suprotno
svojim o"aveama koje ima na osnovu meunarodni# u!ovora& putem koji# je a predaju
li+a te drave I88 potre"na sa!lasnost drave koja to li+e alje$ Iuetak je ako I88 prije
to!a ne uspostavi saradnju s dravom koja to li+e alje i u tom smislu do"ije sa!lasnost a
predaju$
1.3.7.1.4. Predsjednistvo
Predsjednitvo I88 predstavlja o"lik or!ania+ije rada to! suda$ 2ine !a sudije koje
predstavljaju nje!ove ianove i koje na dunost stupaju sa punim radnim vremenom& od
trenutka kada "udu ia"rani (lan EA stav 3 u vei sa lanom E? stav 1 Rimsko! statuta)$
Predsjednitvo moe& s vremena na vrijeme& odiuivati o tome u kojoj mjeri preostale sudije
moraju o"avljati dunost s punim radnim vremenom& pri emu se takva odluka asniva na
sljede-em: (1) pro+jeni optere-enja I88 i (3) sprovedenim konsuita+ijama sa svojim
lanovima (lan EA stav E Rimsko! statuta)$ Takav sporaum ne smije da utie: (1) na
neavisnost sudija u o"avljanju nji#ovi# (sudijski#) *unk+ijaF (3) na a"ranu sudijama da se
uputaju u vrenje "ilo kakvi# aktivnosti koje "i se mo!le mijeati sa nji#ovom sudijskom
*unk+ijom ili "i mo!ie da dovedu u pitanje povjerenje u nji#ovu neavisnostF (E) na a"ranu
sudijama koji su ia"rane a stalne lanove& odnosno sudije sa punim radnim vremenom u
I88& da se pro*esionaino "ave "iio kakvim dru!im animanjima (lan @B st$ 1'E u vei sa
lanom EA stav E Rimsko! statuta)$
Predsjednitvo I88 ine predsjednik i dva potpredsjednikaPAC?Q$ ^iraju i# sve sudije
apsolutnom ve-inom !iasova na period od tri !odine& u mo!u-nost jo jedno! i"ora na
istu dunost (lan E? stav 1 Rimsko! statuta)$ Prvi potpredsjednik amjenjuje predsjednika
u sluaju kad je predsjednik nedostupan iii iuet$ 6ru!i potpredsjednik amjenjuje
predsjednika u sluaju kad su i predsjednik i prvi potpredsjednik nedostupni iii iueti$
Predsjednitvo je od!ovomo a ispravno upravljanje I88& u iuetak ,reda tuio+aPAC4Q&
kao i o"avijanje ostali# *unk+ija predvieni# Statutom$ Kada je u pitanju saradnja imedu
ova dva sudska or!ana& naajno je to da oni dopunjuju jedan dru!o! u pitanjima od
1>1
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
ajednike vanostiPA?BQ$ l navedeno! se vidi da Predsjednitvo i opta (plenarna)
sjedni+a sudija dijele poslove sudske uprave ' poslovi pravosudne uprave u nadlenosti su
Skuptine drava stranakaPA?1Q$
1.3.7.1.5. Uredtuzioca
,red tuio+a je u smislu lana E@ stav 1 taka (+) Rimsko! statuta de*inisan (u
Predsjednitvo& sudska odeljenja i Sekretarijat) kao jedan od organa *88& to predstavlja i
naslov lan E@ Statuta$ Time se i na jednom terminolokom nivou ukauje na postojenje
sasvim ivjesne i *unk+ionalne i or!ania+ione vee imedu i ,reda tuio+a$ %vakvo
rjeenje ima svoju tradi+iju i u statutima ad oc meunarodni# krivini# tri"unala a
nekadanju SGR9 i Ruandu& a slino ijeenje se primjenjivalo i tokom suenja u 0irn"er!u i
Tokiju$
,red tuio+a djeluje neavisno& kao pose"an or!an I88 i od!ovoran je a primanje dojava i
svi# potkrijepljeni# podataka o krivinim djelima i nadlenosti I88& a nji#ovo ispitivanje i
a provodenje istra!e i krivino! !onjenja pred I88 (lan @3 stav 1 Rimsko! statuta)$
Pose"ne o"avee tuila+ ima prema Savjetu "e"jednosti ,jedinjeni# na+ija kada mu taj
or!an proslijedi odreeni sluaj radi istra!e$ Tako je Savjet "e"jednosti ,0 (Reolu+ijom
"roj 1A4E od E1$ marta 3BBA$ !odine) odluio da situa+iju u sudanskoj pokrajini 6ar*iir& koju
karakterie du!o!odinji unutranji oruani suko" sa masovnim krenjem normi
meunarodno! #umanitamo! prava i ljudski# prava& proslijedi tuio+u I88 radi istra!e$ Tom
reolu+ijom tuila+ je o"avean da u roku od tri mjese+a od usvajanja reolu+ije dostavi
ivjetaj Savjetu "e"jednosti o aktivnostima koje je predueo u tom sluaju& te da nakon
to!a takve ivjetaje dostavlja svaki# est mjese+iPA?3Q$
Tuila+ o"avlja *unk+iju !onjenja u skladu s Statutom i Pravilima o postupku i dokaima:
provodi istra!uPA?EQ& sastavlja i astupa optuni+u na !lavnom pretresu& podnosi pravne
lijekove i o"avlja ostale potre"ne poslove$ Ako se analiiraju odred"e Rimsko! statuta koje
se odnose na *unk+iju krivino! !onjenja& moe se akljuiti da sve nadlenosti u *unk+iji
!onjenja pripadaju inokosnom or!anu ' tuio+u$ .ato "i "ilo ispravnije re-i da je or!an
(inokosni) I88 tuila+& a da je ,red tuio+a slu"a koja mu pomaePA?@Q$ 0ijedan lan
111
,reda ne smije traiti upute ili postupati na osnovu uputa koje potiu i "ilo kakvi# vanjski#
ivora$
Tuila+ je na elu ,reda i ima sva ovla-enja a upravljanje i voenje poslova ,reda&
ukljuuju-i i oso"lje& prostor i dru!a sredstva (lan @3 stav 3 Rimsko! statuta)$ Tuio+u
pomae jedan ili vie amjenika tuio+a koji imaju pravo provesti "ilo koju radnju koju od
nji# na osnovu ovo! statuta atrai tuila+$ Tuila+ i nje!ovi amjeni+i moraju "iti raliito!
dravljanstva i aposleni u ,redu s punim radnim vremenom$
Tuila+ i nje!ovi amjeni+i moraju "iti li+a visoko! moralno! karaktera (etiki aspekt),
odnosno visoko struni i imati veliko praktino iskustvo u krivinom !onjenju ili suenju& kao
i !ovoriti "arem jedan od radni# jeika I88 (ekspertski aspekt). <ira i# tajnim !lasanjem
Skuptina drava stranaka$ .amjeni+i tuio+a "iraju se na isti nain& s popisa kandidata koji
iradi sam tuiia+& pri emu a svako slo"odno mjesto moraju "iti predloena tri kandidata$
Mandat tuio+a i nje!ovi# amjenika je devet !odina& ako pri i"oru ne "udu ia"rani na
kra-i mandat i ne-e mo-i "iti "irani na istu dunost jo jednom$ Tuila+ i nje!ovi amjeni+i
se& isto kao i sudije& ne smiju "aviti aktivnostima koje "i mo!le uti+ati na nji#ovu
neavisnost& niti se uputati u "ilo kakvo animanje pro*esionaine prirode (lan @3 stav A
Rimsko! statuta)$
%dred"e o odstupanju i iue-u sudija se na od!ovaraju-i nain primjenjuju na tuio+a i
nje!ove amjenike (lan @3 st$ >& C i ? Rimsko! statuta)$ 0i tuila+& niti amjenik tuio+a ne
smiju uestvovati ni u kom predmetu u kojem "i nji#ova nepristranost mo!la raumno do-i
u sumnju& i to po "iio kojem osnovu$ %ni -e "iti iueti i predmeta ako su& imeu ostalo!&
pret#odno ve- uestvovali u "iio kojem svojstvu u tom predmetu pred I88 ili u poveanom
krivinom predmetu na na+ionainom nivou koji je ukljuivao li+e protiv koje! se vodi istra!a
ili koje se krivino !oni$ Ii+e protiv koje! se vodi istra!a ili se krivino !oni& moe u svako
do"a a#tijevati iue-e tuio+a ili amjenika tuio+a po ovom osnovu$ %dluka
1>3
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
B odstupanju tuio+a i nje!ovi# amjenika je u nadlenosti Predsjednitva& a odluka o
iue-u ' u nadlenost al"eno! vije-a$
Tuila+ imenuje savjetnike (eksperte) pravne struke s potre"nim iskustvom o pojedinim
pro"lemima& ukluuju-i& ali ne o!raniavaju-i se na seksualno i polno nasilje& kao
1 nasilje nad dje+om (lan @3 stav 4 Rimsko! statuta)$ %vi savjetni+i su pose"na kate!orija
li+a poveani# sa tuilakom *unk+ijom& ali "e *ormalno! vrenja *,nk+ije tuio+a ili
nje!ovo! amjenika$ Rimski statut je opravdano poklonio veliku panju atiti tv$ pose"no
ranjivi# (vulnara"li#) kate!orija rtava& to se prvenstveno ini radi spreavanja ili
minimiiranja tv$ sekundarne viktimia+ije ovakvi# rtava krivino! djelaPA?AQ$ ,
pojmovnom smislu ovakva su li+a jedna pose"na vrsta struni# li+a& koji pomau tuio+u
kao stran+i& ali je nji#ova uio!a ira od stranake asistencije& jer oni& prije sve!a& tre"a da
pomo!nu rtvi krivino! djela& odnosno ote-enom u krivinom postupku& u po!ledu e!a
odreene o"avee ima i sud pred kojim se odvija postupakPA?>Q$
Tuila+ i nje!ovi amjeni+i mo!u "iti smijenjeni pod istim uslovima kao i sudije& s tim da
odluku o smjenjivanju tuio+a donosi Skuptina drava stranaka& i to apsolutnom ve-inom
!lasova& dok u sluaju smjenjivanja amjenika& takvu odluku donosi na prijedlo! tuio+a
(lan @> st$ 1 i 3 Rimsko! statuta)$ Tuila+ i nje!ovi amjeni+i mo!u "iti smijenjeni i ako ne
mo!u o"avljati svoje dunosti koje nalae Rimski statut& a dis+iplinski od!ovaraju u skladu
sa Pravilima o postupku i dokaima$ , to& odred"a lana @4 Rimsko! statuta o plati&
naknadama i trokovima primjenjuje se na tuio+a i nje!ove amjenike (kao i na sudije&
sekretara i nje!ovo! amjenika)$
Tuila+ i nje!ovi amjeni+i uivaju imunitet kakav imaju i sudije$ 0akon prestanka *unk+ije
tuila+ i nje!ovi amjeni+i adravaju imunitet u odnosu na pravni pro!on "ilo koje vrste& a
u odnosu na i!ovorenu ili pisanu rije ili akt radnje koje su uinili u siu"enom svojstvu
tokom mandata (lan @? stav 3 Rimsko! statuta)$ .amjenik sekretara& oso"lje ,reda
tuio+a i oso"lje Sekretarijata uivaju po!odnosti i imunitet i sredstva nuna a vrenje
svoji# dunosti& u skladu sa Sporaumom o po!odnostima i imunitetu I88$ Meutim&
po!odnosti i imunitet tuio+a i nje!ovi# amjenika mo!u "iti otklonjeni& i to odlukom ve-ine
svi# sudija na optoj sjedni+i u odnosu na tuio+a& kao i odlukom samo! tuio+a u odnosu
na nje!ove amjenike i oso"lje ,reda tuio+a& kao i amjenika sekretara i oso"lje
Sekretarijata (lan @? stav A Rimsko! statuta)$
113
1.3.7.1.6. Sekretarijat
Sekretarijat predstavlja pomo-ni or!an u I88& ije su *unk+ije administrativno' te#niko!
karaktera $ Sekretarijat I88 je od!ovoran a nesudske vidove upravljanja i pruanje uslu!a
I88& "e o!ranienja *tmk+ije i ovla-enja tuio+a& u skladu sa lanom @3 (lan @E stav 1
Rimsko! statuta)$ 0a 2elu Sektretarijata (koji ima kolektivni sastav) je sekretar (*iiko li+e)&
kao !lavni upravni slu"enik I88& koje! "iraju sudije na plenarnoj sjedni+i& i to apsolutnom
ve-inom !lasova& uimaju-i u o"ir preporuke Skuptine drava stranakaPA?CQ$ 0a isti
nain moe se& po potre"i& nakon preporuke koju uputi sekretar& ia"rati i amjenik
sekretara$ Pri o"avljanju svoje dunosti sekretar je podreden ovla-enjima predsjednika
I88$
Sekretar je& imeu ostalo!& od!ovoran a voenje poslova pruanja pravne pomo-i&
upravljanja sudskim djelatnostima& a pitanja rtava i svjedoka& advokate'"ranio+e&
pritvorsku jedini+u i ostale uo"iajene djelatnosti koje o"avlja administrativno odjeljenje u
nekoj medunarodnoj or!ania+iji& kao& na primjer& *mansijski poslovi& prevodenje&
odravanje poslovno! prostora& na"avka i kadrovska politika$ Pravila o postupku i
dokaima dodjeljuju sekretaru o"aveu da prima& dolai do nji# i daje in*orma+ije& da
uspostavlja komunika+iju sa dravama i da predstavlja veu imeu I88 i drava&
meudravni# i nevladini# or!ania+ija$
Sekretar odrava "au podataka sa pojedinostima o svakom sluaju koji se raspravljao u
I88& a ona je ati-ena nared"om sudije ili vije-a o uvanju tajnosti dokumenata ili
in*orma+ija i atiti osjetljivi# lini# podataka$ In*orma+ije o "ai podataka "i-e dostupne
javnosti na radnim jei+ima I88$ Sekretar& takoe& vodi rauna i o ostaloj pismenoj
1>E
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
korespoden+iji u I88 (pravilo 1A i Pravila o postupku i dokaima)$
, ivravanju svoji# o"avea koje se tiu or!ania+ije i voenja Prijavno! ureda& sekretar
-e pripremiti pravila i odred"e kako "i osi!urao pravilno *imk+ionisanje i vodenje I88$ Te
odred"e -e odo"riti predsjednik I88$
, skladu sa pravilom 1@ i Pravila o postupku i dokaima& sekretar -e se savjetovati sa
tuio+em o stvarima koje su od ajedniko! interesa$ Prilikom irade na+rta i pravila
odred"i& sekretar -e ueti u o"ir sve upravne aspekte kako "i se omo!u-ilo djelovanje I88
na o"e"jeenju pravedno! suenja$
Sekretar ima veliku od!ovornost prema "udetskom poslovanju I88 i poslovima na"avke$
6unosti sekretara ukljuuju pripremu prijedlo!a Kadrovske pro+edure i Kodeksa
pro*esionalno! ponaanja a dalje ramatranje& kao i stvaranje i proirivanje popisa
advokata' "ranila+a$ Pored to!a& sekretar je od!ovoran i a poslovne o"jekte koji pripadaju
I88 i nji#ovu si!urnost& a nadiranje prostora koji pripada tom sudu i uopte a odizavanje
prostorija I88$
Sekretar ima svo! amjenika& a a o"a ova li+a se utvrduju pose"ni uslovi koje moraju
posjedovati da "i o"avljali te *unk+ije$ %vi uslovi se odnose na tri aspekta: (1) etiki '
moraju "iti li+a visoki# moralni# kvalitetaF (3) ekspertski ' sekretar i nje!ov amjenik moraju
da posjeduju strunost u visokom stepenu i (E) aspekt koji se odnosi na vladanje jeikom '
moraju odlino ponavati i teno !ovoriti najmanje jedan od radni# jeika I88 (lan @E stav
E Rimsko! statuta)$ Sekretar -e o"avljati svoju dunost u mandatu od pet !odina& s punim
radnim vremenom& a moe jo jednom "iti ia"ran na istu dunost$ .amjenik sekretara
o"avlja svoju dunost u mandatu od pet !odina ili u kra-em mandatu& o emu odluuju
sudije na optoj sjedni+i apsolutnom ve-inom& s tim da moe "iti ia"ran na osnovu to!a
to -e "iti povan da o"avija svoju dunost prema potre"i (lan @E stav A Rimsko! statuta)$
, okviru Sekretarijata djeluje %djeljenje a rtve i svjedoke koje& savjetuju-i se s ,redom
tuio+a& o"e"jeuje atitne mjere i "e"jednosne aranmane& savjetovanje i dru!u
prikladnu pomo- rtvama i svjedo+ima koji nastupaju pred I88& ali i ostalim koji su "o!
svjedoko! iskaa iloeni riiku$ %vo odjeljenje osniva sekretar& a apoljava oso"lje koje
je struno a traume& ukljuuju-i traume poveane sa loinima seksualno! nasiija (lan @E
stav > Rimsko! statuta)$ .a oekivati je osnivanje i dru!i# odjeljenja ili neke dru!e
or!ania+ije& poput pritvorske jedini+e& odjeljenja a odnose s javno-u i sl$
%dluku o smjenjivanju s dunosti sekretara donosi pienama sjedni+a sudija& apsoiutnom
ve-inom$ %dred"a iana @4 Rimsko! statuta o plati& naknadama i trokovima primjenjuje se
i na sekretara i nje!ovo! amjenika (kao i na sudije& tuio+a i nje!ove amjenike)& a nje!ov
11E
amjenik i oso"lje Sekretarijata uivaju *unk+ionalni imunitet potre"an a o"avljanje
dunosti& u skladu sa Sporaumom o po!odnostima i imunitetu I88 (lan @? stav E
Rimsko! statuta)$ Imunitet sekretara moe otkloniti Predsjednitvo I88& a amjenika
sekretara i oso"lja ' sekretar (lan @? stav A Rimsko! statuta)$
1.3.7.1.7. Osoblje naradu u ICC
Tuila+ i sekretar u svojim kan+elarijama imenuju kvali*ikovano oso"lje potre"no a rad u
nji#ovim uredima (lan @@ stav 1 Rimsko! statuta)$ Pod strunim oso"ljem podraumijevaju
se istraitelji u ,redu tuio+a$ %d tuio+a se trai da pri imenovanju oso"lja o"e"ijedi
najvie standarde e*ikasnosti& kompeten+ije i inte!riteta& vode-i rauna& mutatis mutandis&
kriterijima i lana E> stav ? Rimsko! statuta& koji se odnose na i"or sudija (od!ovaraju-a
astupljenost !lavni# svjetski# pravni# sistema& pravedna podruna astupljenost i
astupijenost polova)$ 0aravno da -e se navedeni kriteriji ralikovati u avisnosti da li je
rije o istraiteljima& visokopro*ilisanim strunja+ima ili isto administrativnom i te#nikom
oso"lju$ Sekretar& u sporaum s Predsjednitvom i tuio+em& predlae propise o oso"iju&
koji ukljuuju odred"e i usiove pod kojima se imenuje& pla-a i otputa oso"lje I88& a
propise o oso"lju mora potvrditi Skuptina drava stranaka$ , iuetnim okolnostima& I88
moe koristiti struno nanje "esplatno! oso"ija koje ponude drave stranke& meuvladine
i neviadine or!ania+ije ' kako "i pomo!li u radu "ilo ko! or!ana I88 (lan @@ stav @
Rimsko! statuta)$ Tuila+ moe pri#vatiti takvu ponudu u ime ,reda tuio+a$ Takav
1>@
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
an!aman pri#vata se u skladu sa smjerni+ama koje utvrdi Skuptina drava
stranakaPA??Q$
1.3.7.1.8. Skupstina drzava stranaka
Skuptina drava stranaka (Skuptina) je or!an putem koje! drave stranke o"avljaju
poslove pravosudne uprave i o"avljaju nador nad radom I88$ Skuptina drava stranaka
donosi vitalne odluke koje imaju uti+aja na I88$ 6ok je pose"na rati*ika+ija potre"na kako
"i ve-ina imjena i dopuna Rimsko! statuta stupila na sna!u& to nije siuaj sa ostatkom
*unk+ija Skuptine$ .ato se a one koji uestvuju u Skuptini moe re-i da o"avijaju
kvaile!ilativnu *unk+iju$ , svakom sluaju& na+ionalno pravo "i tre"alo osi!urati da
konane odluke Skuptine "udu o"aveuju-e unutar drave stranke na koju se odnose$
Svaka drava stranka ima u Skuptini jedno! predstavnika koji moe imati (vie) amjenika
i savjetnika$
Skuptina ima ,red u kojem su predsjednik Skuptine& dva potpredsjednika i 1? lanova&
koje "ira sama Skuptina na vrijeme od tri !odine (lan 113 stav E taka (a) Rimsko!
statuta)$ Statut na!laava repreentativni karakter ,reda i trai da se u o"ir prilikom
nje!ovo! i"ora ume kriterij pravine !eo!ra*ske distri"u+ije i prikladna astupljenost
!lavni# svjetski# pravni# sistema$ ,red pomae Skuptini u njenom radu i sastaje se
najmanje jednom !odinje$ %sim ,reda& Skuptina moe osnovati i dodatne or!ane&
ukljuivi i neavisni nadorni me#aniam I88 a inspek+iju& pro+jenu i istraivanje& kako "i
pove-ala svoju e*ikasnost i ekonominost (lan 113 stav @ Rimsko! statuta)$
Skuptina se sastaje najmanje jednom !odinje u sjeditu I88 ili u sjeditu ,jedinjeni#
na+ija$ %sim ako drukije ne propisuje Rimski statut& pose"ne sjedni+e saiva ,red na
vlastitu ini+ijativu ili na a#tjev jedne tre-ine drava stranaka$ %sim predstavnika drava
stranaka& u radu Skuptine mo!u uestvovati& kao posmatrai& drave koje nisu stranke& ali
su potpisale Statut ili konani akt& kao i (/kad je to prikladno/) predsjednik I88& tuila+ i
sekretar ili nji#ovi predstavni+iPA?4Q$ Radni i slu"eni jei+i su isti kao i u =eneralnoj
skuptini ,jedinjeni# na+ija$
Svaka drava stranka ima jedan !las (lan 113 stav C Rimsko! statuta)$ Ako se ne ostvari
inten+ija Rimsko! statuta o konsenualnom odluivanju& odluku o sutini (meritumu) mora
potvrditi dvotre-inska ve-ina prisutni# koji su !lasali& pod uslovom da a !iasanje postoji
kvorum koji se sastoji od apsolutne ve-ine drava stranakaPA4BQ$ %dluke o pro+esnim
stvarima donose se o"inom ve-inom !lasova drava lani+a koje su prisutne i koje
!lasaju$ Kvali*ikovana (dvotre-inska) ve-ina ukupno! "roja drava lani+a potre"na je a
odluku o pove-anju "roja sudija (lan E> stav 3)& usvajanje Pravila o postupku i dokaima
(lan A1) i a promjene Statuta (2lan 133 Rimsko! statuta)$ 6akako& u praksi ne-e "iti
uvijek lako raluiti pro+esne od meritomi# odluka& te sprijeiti manevre kojima se kro
pro+esne odluke eli provu-i i meritumPA41Q$
11@
Skuptina ima sljede-e nadlenosti (lan 113 stav 3 Statuta): (a) ramatra i pri#vata& prema
potre"i& preporuke Pripremno! povjerenitvaF (") prua upravni nador Predsjednitvu&
tuio+u i sekretaru u vei sa upravljanjem I88F (+) ramatra ivjetaje i aktivnosti ,reda
osnovano! na osnovu stava E lana 113& te& s tim u vei& preduima prikladno djelovanjeF
(d) ramatra i odluuje o "udetu I88F (e) odluuje tre"a li u skladu sa lanom E>
promijeniti "roj sudijaF (*) ramatra& u skladu sa lanom ?C st$ A i C& sva pitanja veana u
uskra-ivanje saradnjeF (!) o"avlja sve dru!e *unk+ije koje su u skladu sa ovim statutom ili
Pravilima o postupku i dokaima$ , nadlenost Skuptine spadaju i: (a) davanje potvrde na
u!ovor o meuso"nim odnosima sa ,jedinjenim na+ijama (lan 3)F (") davanje potvrde na
u!ovor s Dolandijom kao doma-inom& o sjeditu I88 (lan E stav 1)F (+) i"or sudija&
tuio+a i nje!ovi# amjenika (lan E> stav > i lan @3 stav @)F (d) smjenjivanje sudija&
tuio+a i nje!ovi# amjenika (lan @> stav 3)F (e) donoenje Pravila o postupku i dokaima
(lan A1)F (*) davanje preporuka sudijama a i"or sekretara (lan @E stav @)F (!) davanje
potvrde na propis o oso"lju I88 (lan @@ stav E)F (#) donoenje smjerni+a o apoljavanju
"esplatno! oso"lja (lan @@ stav @)F (i) osnivanje Gonda u korist rtava loina i
1>A
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
propisivanje kriterijuma a upravljanje Gondom (lan C4)F (j) donoenje *inansijski# propisa i
pravila (lan 11E)F (k) rjeavanje sporova imeu drava stranaka koji se odnose na
primjene StatutaPA43Q (lan 114 stav 3 Rimsko! statuta)$ %no to je vaan propust Rimsko!
statuta jeste nepostojanje iriito! ovla-enja Skuptine da svojim aktima rjeava
administrativna i or!ania+iona pitanja (ili "arem nji#ov odredeni kru!) koja nisu statutamo!
ran!a i koja iriito nisu stavljena u nadlenost dru!i# or!ana I88PA4EQ$
Preporuke i lana 113 stav 3 taka (a) ukljuuju pripremanje na+rta tekstova Pravila
postupka i dokaa& 7lemenata loina& Sporauma imeu Suda i ,0'a i imeu Suda i
emlje doma-ina (Dolandija)& Pravila a Skuptinu i same drave lani+e& *mansijski
praviinik& sporaum o privile!ijama i imunitetu I88 i "udet a prvu *mansijsku !odinu$
Povremene imjene ovi# dokumenata (ili !odinje imjene& kada je u pitanju "udet) takoe
vri Skuptina$ %vla-enje a pripremanje "udeta je usko poveano sa 6ijelom 13
(/Ginansiranje/) i Pravilnikom o *inansijama$ 6a "i se osi!urala neavisnost& ovo ovla-enje
je o!ranieno Statutom koji propisuje da plate& naknade i trokovi slu"enika I88& kakve
odredi Skuptina drava stranaka& ne smiju "iti umanjene tokom nji#ovo! mandata (lan
@4)$
Skuptina moe osnovati takve dodatne or!ane koji su nuni& ukljuuju-i i neavisni
nadorni me#aniam I88 a inspek+iju& pro+jenu i istraivanje& kako "i pove-ala svoju
e*ikasnost i ekonominost$ Ramatranje pitanja veani# a od"ijanje saradnje (lan 113
stav 3 taka (*)) i odluivanje o svim mjerama koje -e se primjenjivati u sluaju od"ijanja
saradnje je od presudno! naaja a Skuptinu ' kako "i se osi!urala e*ikasnost I88$ Pod
optim naivom lana 113 stav 3 taka (!) dolai i"or sudija& luio+a i amjenika tuio+a&
takoe i preporuka sudijama& kandidatima a poi+ije sekretara i amjenika sekretara$ Pod
ovim naslovom su o"u#va-ene i imjene i dopune Statuta& iako one stupaju na sna!u u
skladu sa svim daljim a#tjevima rati*ika+ije koje name-e lan 131$
1.3.7.1.9. Finansiranje
A' ; \
Ivjesno i kontinuirano *inansiranje& koje je u to nepolitiovano& takode je jedna od
pretpostavki uspjeno! *unk+ionisanja medunarodni# krivini# sudova$ Postoji nekoliko
mo!u-nosti: *inansiranje suda i redovno! "udeta ,jedinjeni# na+ija& od strane drava
u!ovomi+a& do"rovoljnim dona+ijama drava& individua i dru!i# entiteta koje "i se ulivale u
pose"an *ond ili kom"ina+ijom navedeni# ivora *inansiranja$ Ginansiranje i "udeta
,jedinjeni# na+ija& po miljenju natno! "roja autora& o"e"jeuje univerainost djelovanja
suda& dostupno-u suda svim dravama neavisno od nji#ove ekonomske situa+ije& i to
"e kompromitovanja nepristrasnosti sudija i neavisnosti suda nainom o"e"jedenja
sredstava$ 9ednako pri#vatljiva je i kom"ina+ija *inansiranja i "udeta ,jedinjeni# na+ija sa
stvaranjem *onda a do"rovoljne dona+ije i (iii) dopunskim *inansiranjem od strane drava
u!ovomi+a& "airanim na od!ovaraju-oj skali (*ormuli) doprinosa$ Tre"a ramotriti i
mo!u-nost osnivanja *onda u koji "i se prilivala sredstva prikupljena kon*iska+ijom nov+a
od meunarodno or!aniovane loinake aktivnosti& apljenom imovine osudeni# ratni#
loina+a& oduimanjem imovinske koristi pri"avljene ile!alnom tr!ovinom oruja& koja "i
11A
tre"alo koristiti a *inansiranje institu+ija meunarodno! pravno! poretka (I88&
Meunarodni sud pravde)& kao i a o"e"jeenje kompena+ije rtvama !ru"o! krenja
ljudski# pravaPA4@Q$
%sim ako nije iriito propisano drukije& sve *inansijske stvari koje se odnose na I88 i
1>>
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
sastanke Skuptine drava stranaka& ukljuuju-i njen ured i dodatne or!ane& uredeni su
odred"ama ovo! statuta i *inansijski# propisa i pravila koje pri#vati Skuptina drava
stranaka (lan 11E Rimsko! statuta)$ Svi trokovi I88 i Skuptine drava stranaka&
ukljuuju-i i njen ured i dodatne or!ane ' pla-aju se i sredstava I88 (lan 11@ Rimsko!
statuta)$ %vakva odred"a nai da su sredstva I88 i Skuptine& *ormalno !ledano ' jedna&
"e o"ira na mo!u-e podraunePA4AQ$
Ivori *inansiranja I88 i Skuptine su: (1) pro+ijenjeni doprinosi drava stranaka i (3)
sredstva koja a rad I88 donauju ,jedinjene na+ije& u odo"renje =eneralne skuptine&
tj$ a trokove veane u ivjetaje koji se podnose Savjetu "e"jednosti (lan 11A
Rimsko! statuta)$ <e o"ira na lan 11A& I88 moe kao dodatna sredstva primati i koristiti
do"rovoljne doprinose vlada& meunarodni# or!ania+ija& pojedina+a& korpora+ija i dru!i#
li+a& u skladu s kriterijima koje pri#vati Skuptina drava stranaka$ 6oprinosi drava
stranaka pro+jenjuju se u skladu s do!ovorenom pro+jeniteljskom ljestvi+om koja se
asniva na ljestvi+i koju su pri#vatile ,jedinjene na+ije a svoj redovni "udet& a koja je
prila!odena u skladu s naelima na kojima se ta ljestvi+a temelji (lan 11C Rimsko!
statuta)$ 6oprinos drava ovisi o nji#ovoj *inansijskoj snai koja se iraunava prema
raliitim *aktorima (na+ionalni do#odak& aduenost& devine reerve& na+ionalni do#odak
po stanovniku)PA4>Q$ Ginansije I88 (apisnik& knji!e i raune& ukljuuju-i i !odinje
*inansijske ivjetaje) svake !odine nadire neavisni revior koje! odreduje Skuptina
drava stranaka$
0eposredno poveano sa pitanjem *inansiranja I88 je pitanje stalnosti nje!ovo!
*unk+ionisanja& tj$ da li -e I88 asjedati samo kada to "ude atraeno (podnoenjem al"e&
odnosno tu"e) ili stalno$ ;e-ina smatra da dru!a op+ija ' stalnost djelovanja ne "i vodila
neopravdanim trokovima& a da "i I88 *unk+ionisao mno!o e*ikasnije poto "i mo!ao
promptno da rea!uje$ %vu op+iju pri#vatio je i lan EA Rimsko! statuta$
1.3.7.1.10. Promjene Rimskog statuta i povlaenje iz tog statuta
Rimski statut& koji je usvojen nakon du!otrajne i nimalo iake pripreme& ima veliki naaj a
*iink+ionisanje I88 i nje!ovu pri#vatljivost a drave stranke koje imaju raliite interese$
.ato svaka promjena Statuta moe naruiti kr#ku ravnoteu interesa koja je posti!nuta s
toliko napora& pa se ato Statut mora mijenjati s velikim opreomPA4CQ$ , to pitanje& vano
je i pitanje eventualno! povlaenja drave i lanstva Rimsko! statuta$
0ajprije& lan 131 stav 1 Rimsko! statuta utvruje da svaka drava lani+a nakon isteka
sedam !odina od stupanja Statuta na sna!u moe predioiti nje!ove imjene$ Tekst svi#
predloeni# imjena mora se predati !eneralnom sekretaru ,jednjeni# na+ija& a on -e !a
odma# dostaviti svim dravama strankama$ Prema tome& nikakve promjene Rimsko!
statuta nisu mo!u-e dok ne prode sedam !odina od nje!ovo! stupanja na sna!u$ %vakva
odred"a se moe raumjeti kao nastojanje da se osi!ura sta"ilnost 188PA4?Q$
Sam postupak promjene Rimsko! statuta odvija se tako da Skuptina drava stranaka& ne
prije isteka tri mjese+a od dana noti*ika+ije& na svom sljede-em sastanku& mora& ve-inom
prisutni# koji !lasaju& odluiti da li da ume prijedlo! u ramatranje$ Skuptina o prijedlo!u
moe odluivati neposredno ili savati Kon*eren+iju a imjene& ako pro"lem o kojem je
rije to opravdava$ Ako o imjenama ne postoji opta sa!lasnost u Skuptini ili Kon*eren+iji&
odluka o imjeni se donosi dvotre-inskom ve-inom ukupno! "roja !lasova drava stranaka$
0aelno& imjene Rimsko! statuta stupaju na sna!u a sve drave stranke& tj$ i one koje
nisu rati*ikovale imjenu$
Sve imjene l$ A& >& C i ? Statuta stupaju na sna!u a one drave stranke koje su pri#vatile
tu imjenu !odinu dana nakon to nji#ove isprave o rati*ika+iji ili pri#vatu "udu deponovane$
.a dravu stranku koja nije pri#vatila imjenu& I88 ne moe "iti nadlean a loine na koje
se imjena odnosi& kad takav loin uine dravljani te drave stranke& odnosno kad takav
loin "ude uinjen na njenoj teritoriji (lan 131 stav A Rimsko! statuta)$ %sim na osnovu
stava A lana 131& imjena stupa na sna!u a sve drave stranke !odinu dana nakon to
isprave o rati*ika+iji ili pri#vatu sedam osmina ti# drava "udu deponovane kod !eneralno!
11>
sekretara ,jedinjeni# na+ija$ Ako neku imjenu pri#vati sedam osmina drava stranaka&
1>C
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
svaka drava stranka koja nije pri#vatila imjenu moe se& upu-uju-i o"avijest u roku od
!odine dana nakon stupanja takve imjene na sna!u& povu-i i ovo! statuta& s
neposrednim uinkom& "e o"ira na lan 13C stav 1& aii u skladu sa lanom 13C stav 3
(lan 131 stav > Rimsko! statuta)$
.a raliku od opisano! reima a imjenu Rimsko! statuta& postoji vaan iuetak koji se
odnosi na imjene i dopune odreda"a iskljuivo or!ania+ijske prirode (lan 133 Rimsko!
statuta)$ 0aime& imjene odreda"a ovo! statuta koje su iskljuivo institu+ionalne
prirodePA44Q& drava stranka moe predloiti u "ilo koje do"a& "e o"ira na lan 131 stav
1$ Tekst svi# predloeni# imjena predaje se !eneralnom sekretaru ,jedinjeni# na+ija ili li+u
koje odredi Skuptina drava stranaka& a to li+e mora !a odma# dostaviti svim dravama
strankama& te ostalim lanovima Skuptine$ Imjene na osnovu ovo! lana o kojima se ne
moe posti-i sa!lasnost& mora dvotre-inskom ve-inom drava stranaka pri#vatiti Skuptina
drava stranaka ili Kon*eren+ija a imjene$ Takvi amandmani stupaju na sna!u a sve
drave stranke est mjese+i nakon to i# pri#vati Skuptina& odnosno Kon*eren+ija$
/I pitanje povlaenja drava i lanstva u Rimskom statutu& spada u pitanja or!ania+ije u
irem smislu rijei$ 0aime& povlaenjem neke drave naeino se ne mijenja or!ania+ija
I88& no mijenja se lanstvo& s ime je povean i odreeni "roj administrativni# i
or!ania+ioni# pitanja$ Sam postupak poviaenja ne spada u sudske aktivnosti& ve-
upravno' politike$/P>BBQ 6rava stranka moe se putem pisane noti*ika+ije upu-ene
!eneralnom sekretaru ,jedinjeni# na+ijaP>B1Q povu-i i ovo! statuta (lan 13C stav 1
Rimsko! statuta)$ Povlaenje stupa na sna!u !odinu dana nakon dana prijema noti*ika+ije&
osim ako u noti*ika+iji nije nanaen kasniji datum$ Meutim& time ne prestaju o"avee&
ukljuuju-i i *inansijske& kao i o"avee saradnje u sluajevima krivini# postupaka koji su
apoeti prije ne!o to povlaenje stupi na pravnu sna!u& niti smije na "ilo koji nain uti+ati
na nastavak raspravljanja o "ilo kojoj stvari o kojoj je I88 raspravljao prije datuma kad je
povlaenje stupilo na sna!u$
1.3.7.2. Nadleznost ICC
1snovna stvarna nadlenost I88 odreuje se tako to se& najprije& o!raniava na najtea
krivina djela& naajna a +jelokupnu meunarodnu ajedni+u& a atim propisuje se
taksativno& tako da tu spadaju sljede-a krivina djela: (1) loin !eno+idaF (3) loin protiv
ovjenostiF (E) ratni loini i (@) loin a!resije$ Rije je o najteim meunarodnim krivinim
djelima& koja se naje-e i smatraju medunarodnim loinima u uem smislu i u po!ledu
koji# su& po pravilu& voeni dosadanji meunarodni krivini postup+iP>B3Q$ Takvim
odreivanjem stvarne nadlenosti se stvaraju neop#odni uslovi da se "udu-a aktivnost I88
nepotre"no ne /raspline/ u odnosu na neki ire odreeni kru! krivini# djela& koja "i se
mo!la smatrati meunarodnim& to je lo!ino& jer se i inae uoava jedna tenden+ija da
medunarodna ajedni+a pokauje sve ve-e interesovanje a konkretne inkrimina+ije&
odnosno de*inisanje nia krivini# djela& u po!ledu koji# se putem meunarodni# u!ovora&
veliki "roj drava o"aveuje na nji#ovo unoenje u na+ionalna krivina
akonodavstvaP>BEQ$
I88 nema e*ektivnu stvamu nadlenost u odnosu na loin a!resije$ Ralo! a to je
injeni+a da jo uvijek postoje veliki pro"lemi oko pri#vatljive de*ini+ije ovo! loina$ To
predstavlja ratio legis da je a!resija *ormalno svrstana u stvarnu nadlenost I88& ali da on
*aktiki u relativno duem narednom periodu ne-e mo-i da e*ektivno ostvari taj dio svoje
stvame nadlenostiP>B@Q$ %vo je posljedi+a odred"e lana A stav 3 Rimsko! statuta& prema
kojoj -e I88 "iti nadlean a loin a!resije tek nakon to se u smislu l$ 131 i 13E Statuta
(odnose se na mo!u-nost imjena i reviije Statuta) de*inie ovaj loin i odrede uslovi pod
kojima I88 primjenjuje nadlenost u odnosu na taj loin& s tim da sve to mora "iti u skladu
sa primjenjivim im odred"ama Povelje ,jedinjeni# na+ija$
, dopunsku stvarnu nadlenost I88 spadaju krivina djela protiv pravosuda propisana
ianom CB stav 1 Rimsko! statuta i konkretnije de*inisana Pravilima o postupku i dokaima$
Radi se o sljede-im /prekrajima/ protiv o"avljanja pravosudne *unk+ije& pod uslovom da su
uinjeni namjemo: (a) lano svjedoenje& kad na osnovu iana >4 stav 1 Rimsko! statuta
1>?
SKRIPTA:
11C
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
postoji o"avea davanja istinito! iskaaF (") podnoenje dokaa a koje stranka na da su
lani ili krivotvoreniF (+)uti+anje na svjedoke na korumpirani nain& naruavanje ili mijeanje
u pojavljivanje pred I88 ili iska neko! sviedoka& osve-ivanje svjedoku a davanje iskaa&
unitavanje& mijeanje ili uplitanje u prikupljanje dokaaF (d) oteanje& astraivanje ili
uti+anje na korumpirani nain na *iink+ionera I88 u svr#u prinuivanja ili na!ovaranja to!
*imk+ionera da ne ivri svoje dunosti ili da i# ivri na nevaljan nainF (e) osve-ivanje
*unk+ioneru I88 "o! dunosti koju taj ili neki dru!i *imk+ioner o"avljaF (*) na!ovaranje na
primanje mita& odnosno primanje mita u svojstvu *unk+ionera I88 u vei s nje!ovim
slu"enim dunostima$ ,slovi a ovu nadlenost postavijeni su kumulativno: (1) potre"no
je da se pred I88 ve- vodi postupak a neko krivino djelo koje spada u nje!ovu osnovnu
stvamu nadlenostF (3) potre"no je da se u toku to! postupka od strane neko! od uesnika
postupka& a prije sve!a ' svjedoka& vjetaka ili stranke& ivri odreena radnja opstruktivno!
karaktera u odnosu na postupak ili u odnosu na su"jekte postupka& poput davanja lano!
iskaa& *alsi*ikovanja dokaa& podmi-ivanja uesnika postupka itd$F (E) neop#odno je da
tuila+ pokrene postupak pred sudom a takvo krivino djeloF (@) potre"no je da I88
e*ektivno uspostavi svoju nadienost a takvo krivino djeio& odnosno da postupak ne
ustupi dravi doma-inu ili dru!om na+ionalnom pravosuuP>BAQ$ 0a usiove a pruanje
meunarodne pomo-i I88 u po!iedu nje!ovo! postupanja na osnovu iana CB
primjenjiva-e se na+ionalno pravo drave od koje se pomo- trai (lan CB stav 3 Rimsko!
statuta)$ , sluaju osuduju-e presude& I88 moe odrediti atvorsku kanu koja ne preiai
pet !odina ili novanu kanu u skladu sa Pravilima o postupku i dokaima ili o"oje$
Mjesna nadienost I88 se ne utvruje striktno& ve- u sklopu opti# pravila koja se odnose
na pretpostavke a uspostavljanje nadlenosti I88& kao i prema prin+ipu
komplementarnosti u odnosu na nadienost na+ionaini# krivini# sudova$ 2lan 1 Rimsko!
statuta navodi da -e I88 /"iti kompiementaran na+ionainim krivinim nadlenostima/$ Kao
reultat to!a& iuev kada drava stranka do"rovoijno ustupi predmet I88 iii je na dru!i
nain neaktivna& samo -e u siuaju jasno! nedostataka volje i nesposo"nosti drave da
provede od!ovaraju-i postupak ' "iti nadlean I88$ , primjenjivanju svoje nadlenosti I88
djeluje kao nastavak teritorijaine i na+ionalne krivine jurisdik+ije drava stranaka&
o!raniavanjem ove nadlenosti na siuajeve !dje postoji nedostatak eije iii mo!u-nosti
drava stranaka$ I88 nije nastavak na+ionalno! krivinopravno! sistema drava stranaka&
niti amjena a na+ionalne sudove$
Rimski statut pretpostavija da -e u ve-ini sluajeva drave stranke pre*erirati da nji#ove
doma-e vlasti provode jurisdik+iju u po!iedu krivini# djela koja su uiniii nji#ovi dravljani
iii krivini# djeia koja su se desili na teritoriji ti# drava$ Sve dok se sa odreenim siuajem
postupa e*ikasno na na+ionalnom nivou& na nain predvien kriterijima dopustivosti& nema
potre"e a primjenu nadlenosti I88 i o"avee na saradnju$
Prema prin+ipu komplementarnosti& a voenje postupka je primamo nadlena drava
iani+a Rimsko! statuta& a samo pod odreenim uslovima ' I88$P>B>Q To je suprotno
pravilima sadranim u statutima ad oc meunarodni# krivini# tri"unala$ Primama
nadlenost na+ionalni# or!ana se odnosi kako na stvamu& tako i na mjesnu nadlenost& a
kada je je rije o vremenskoj nadlenosti& ti (na+ionalni) or!ani i inae nisu o!ranieni
limitom& koji nadlenost stalno! I88 o!raniava samo na krivina djela koja su ivrena
nakon stupanja na sna!u Rimsko! statutaP>BCQ$
I88 -e& imedu ostalo!& "iti nadlean samo ukoliko je drava koja je nadlena nespremna
(nevoljna) ili u nemo!u-nosti da istinito sprovede istra!u ili !onjenje$ , st$ 3 i E lana 1C
Rimsko! statuta dati su kriterijumi na osnovu koji# -e I88 +ijeniti da li postoji nespremnost
(un>illingness), odnosno nemo!u-nost ' nedjelotvornost (ina(ilit4) voenja krivino!
postupka$ Ako je +ilj postupka ili donijete odluke atita (sielding) uinio+a od krivine
od!ovornosti ili ukoliko postoji neopravdano odu!ovlaenje postupka (undue dela4) ili
postupak nije sproveden neavisno i nepristrasno i voen je na nain koji je nespojiv sa
namjerom kanjavanja loina+a& I88 -e smatrati da postoji nedostatak volje na strani
drave$ Potpuni ili delimini kolaps ili ne*unk+ionisanje na+ionalno! pravosudno! sistema&
1>4
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
usljed e!a drava nije u mo!u-nosti da o"e"ijedi prisustvo okrivljeno!& neop#odne
11?
dokae i svjedoenja ili je na dru!i nain sprijeena da sprovede postupak& osnov su a
utvrivanje nemo!u-nosti drave da postupa u konkretnom sluaju$ Sutina nije u tome da
I88 potisne (amijeni) na+ionalno pravosude& ve- da "ude komplementiran u odnosu na
nje!a& kako se ne "i dopustilo de facto nekanjavanje a uinjene loineP>B?Q$
.jesna nadlenost 788 postoji u odnosu na suenje a krivino djelo a koje je on stvamo
nadlean& pod uslovom da su ispunjene opte pretpostavke a uspostavljanje nje!ove
nadlenosti$ Te pretpostavke se altemativno odnose na: (1) mjesto i"vrenja krivinog djela
/ teritorija drave koja je pri#vatiia nadlenost I88& to je uvijek drava stranka& ali to moe
da "ude i drava koja nije pristupila Rimskom statutu& ako je pismenom ijavom
podnesenom Sekretarijatu I88 pri#vatila nje!ovu nadlenost (lan 13 stav E Rimsko!
statuta) i (3) dravljanstvo li+a koje se optuuje ' potre"no je da se radi o dravljanu drave
koja je stranka Rimsko! statuta (lan 13 stav 3 taka (") Rimsko! statuta)$ , to&
neop#odno je da ne postoje smetnje a pokretanje i voenje postupka pred I88& koje se
altemativno odnose na djeiovanje prin+ipa komplementarnosti (lan 1C stav 1 Rimsko!
statuta)$ Radi se o sluajevima (imaju-i u vidu stav 1B Pream"ule i lan 1 Rimsko! statuta)
kada -e I88 odluiti da predmet nije doputen (standardi nedopustivosti)& i to: (a) predmet
ve- istrauje ili !oni drava koja je nadlena u tom predmetu& osim ako drava ne eli ili ne
moe istinito provesti istra!u ili !onjenjeF (") predmet je istraivala drava koja je nadlena
u tom predmetu& a drava odlui ne !oniti li+e o kojem je rije& osim ako odluka nije
proiala i nedostatka volje ili sposo"nosti drave da provede istinito krivino !onjenjeF (+)
li+u o kojem je rije je ve- "ilo sueno a ponaanje koje je predmet tu"e& a suenje od
strane I88 nije doputeno na osnovu lana 3B stav E (prin+ip ne (is in idem)G (d) predmet
nije dovoljne teine da "i opravdao daljnje postupanje I88$ %vo "i tre"alo da nai da su
predmeti koji nisu o"u#va-eni ovim odred"ama dopustivi$ Rimski statut se ne "avi direktno
amnestijom koja se daje po na+ionalnom akonu& a njen uti+aj na dopustivost predmeta
pred I88 ne moe se de*initivno o+ijeniti sve dok I88 ne donese odluku o odreenom
pitanju$ 6ok se /opta/ amnestija moe smatrati o"iikom neaktivnosti (mirovanja) koja vodi
ka pro!laenju predmeta dopustivim pred I88& raumijivo je da se amnestija& dodijeljena u
kontekstu pro+esa koji se provodi u okviru /komisije a istinu/& moe smatrati /istra!om/
koja je popra-ena (ona fide odlukom da se ne postupi u svr#u lana 1C stav l(")$ Kada I88
nade da je predmet dopustiv& javlja se o"avea drave stranke na saradnju sa I88 u
provoenu istra!e i krivino! !onjenja$
Prema odred"i lana 1C stav 3 Rimsko! statuta& I88 -e& kako "i utvrdio da li postoji u
odreenom predmetu nedostatak volje& voditi rauna o /naelima duno! postupka
prinato! medunarodnim pravom/$ %va naela sadrana su u sljede-im dokumentima:
,niveralna deklara+ija o ljudskim pravima (l$ 4& 1B i 11)& Meunarodni pakt o !raanskim
i poiitikim pravima (l$ @& >& 4& 1@ i 1A)F A*rika povelja o pravima ovjeka i naroda (lan C)F
Amerika konven+ija o ljudskim pravima (l$ @& C& ?& 4 i 3C)F 7KI9P (l$ 3& A& >& C i 1A&
Protokol > i Protokol C& l$ 3 i @)F Tre-a 5enevska konven+ija i 14@4$ !odine (l$ ?@'??& 44 i
1BB'1BC ' medunarodni suko"& ratni aro"ljeni+i)F 2etvrta 5enevska konven+ija i 14@4$
!odine (l$ EE i >@'CC ' medunarodni suko"& +ivili) itd$
%dred"om lana 1C stav 3 taka (a) Rimsko! statuta utvreno je da "i I88 tre"alo da "ude
adovoljan ako postoji odluka na na+ionalnom nivou donesena u /svr#u atite/ li+a od
krivine od!ovornosti$ I88 -e do-i do takvo! akljuka uimaju-i u o"ir sve okoinosti&
ukljuuju-i i *aktore koji su ueti u o"ir u pro+esu donoenja odluke da se li+e ne !oni
krivino& kao i nain na koji se istra!a i krivino !onjenje provodi$
Prema lanu 1C stav 3 taka (") Rimsko! statuta& kanjenje ne samo da mora "iti
/neopravdano/ ve-& pored to!a& mora /u datim okolnostima da nije u skladu sa namjerom
privoenja pravdi li+a o kojem je rije/$ 2ini se da -e u praksi "iti lake dokaati /nesklad/
ne!o /svr#u/ koja je predviena ianom 1C stav 3 taka (a)& koja predstavlja vie o"jektivan
ne!o su"jektivan standard$
1CB
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
8lan 1C stav 3 taka (+) a#tijeva da I88 akljui da je u postupku dolo do nedostatka
neavisnosti i nepristrasnosti i da nain na koji je postupak voen ili se vodi& s o"irom na
okolnosti& /nije u skladu s namjerom privodenja pravdi li+a o kojem je rije/$ Prilikom o+jene
neavisnosti i nepristrasnosti& I88 uima u o"ir osnovne prin+ipe ,jedinjeni# na+ija o
neavisnom sudstvu& kao i smjemi+e ove or!ania+ije o uioi tuio+a i advokata$
114
Iako -e se I88 povati na naeia /duno! postupka/& prinato! meunarodnim pravom&
nedostatak pune sa!iasnosti sa tim naelima& ne moe& sam po se"i& voditi ka utvrdenju
nedopustivosti$ Samo u sluajevima kada ovakav nedostatak vodi ili je pojaan /svr#om/ i
lana 1C stav 3 taka (a) ili /neskladom/ i lana 1C stav 3 taka (") i lana 1C stav 3 taka
(+) Rimsko! statuta ' moe do-i do takvo! utvrenja$
, po!ledu vremenske nadlenosti& I88 je nadlean samo a krivina djela koja se ivrena
nakon stupanja na sna!u Rimsko! statuta (lan 11 stav 1 Rimsko! statuta)$ %vako
de*inisana vremenska nadienost (rationae temporis) omo!u-ava *aktiko djelovanje I88
samo pro futuro& a kao vremenski kriterijum se odreuje momenat stupanja na sna!u
osnovno! ivora prava a ovaj sudP>B4Q$ Takvo odreivanje vremenske nadlenosti
opravdava se i neop#odno-u a"rane retroaktivno! dejstva odred"i Rimsko! statuta& pa
je& s tim u vei& prema odred"i lana 33 stav 1 Statuta& iriito utvreno da niko ne moe
"iti krivino od!ovoran a krivino djelo koje u trenutku ivrenja nije "ilo krivino djelo i
nadlenosti I88$ Meutim& sva krivina dela predviena Rimskim statutom su i ranije
postojala kao loini protiv ovjenosti i meunarodno! prava& tako da primjena pravila
Rimsko! statuta i na sluajeve koji su do!odili prije nje!ovo! donoenja& ne "i u tom smislu
predstavljala retroaktivno dejstvo krivinopravni# normi$ S dru!e strane& neke su
inkrimina+ije& ipak& imijenjene u Rimskom statutu u odnosu na nji#ove ranije o"like koji su
postoja# u o"iajnom meunarodnom krivinom pravu& odnosno statutima ad oc
meunarodrii# krivini# tri"unala& ali ovo pitanje nije direktno poveano sa mo!u-no-u da
novo*onnirani sud vodi postupak i a djela uinjena prije nje!ovo! *ormiranja& ve- samo sa
krivinim materijainim pravom koje "i se u takvom postupku primjenjivaloP>1BQ$
1.3.7.3.Osnovni kriterijumi za uspostavljanje nadleznosti ICC
6rava pri#vata nadlenost I88 a krivina djela i lana A Rimsko! statuta injeni+om da
postane stranka Rimsko! statuta (lan 13 stav 1 Rimsko! statuta)$ , konkretnom sluaju
nadlenost I88 se uspostavlja avisno od to!a ko je uputio sluaj tuio+u& odnosno da li je
tuila+ ve- prije to!a pokrenuo istra!u& ali i tako to se vodi rauna o uslovima koji se
odnose na teritoriju ivrenja krivino! djela i dravljanstvo okrivljeno!$ S o"irom na to&
mo!u-e su tri situa+ije$ )rva situacija postoji ako je tuio+u sluaj upu-en od strane Savjeta
"e"jednosti ,0'a& koji djeluje na osnovu ovla-enja i =lave ;II Povelje ,0'a tada se ne
trai ispunjenje dru!i# pose"ni# uslova a uspostavljanje nadlenosti I88 (lan 1E taka
(") Rimsko! statuta)$ #ruga situacija je sluaj upu-en tuio+u od strane drave stranke
Statuta (u skladu sa lanom 1@) ili ako je tuila+ ve- pokrenuo istra!u proprio motu o
odredenom krivinom djelu (u smislu lana 1A Rimsko! statuta)$ Tada je potre"no da
nadlenost I88 altemativno pri#vate: (a) drava na ijoj je teritoriji ivreno jedno ili vie
krivini# djela& odnosno drava re!istra+ije "roda odnosno vadu#oplovstva& ako je krivino
djelo ivreno na ovim o"jektima (teritorijalni kriterijum)F (") drava iji je dravljanin
okrivljen u odnosu na krivina djela i nadlenosti suda ' aktivni personalni kriterijum (lan
13 stav 3 ta (a) i (") i lan 1E ta (a) i (+) Rimsko! statuta)$ $rea situacija odnosi se na
mo!u-nost da je a uspostavljanje nadienosti I88 neop#odan pristanak drave koja nije
stranka Rimsko! statuta$ Tada ta drava moe svojom ijavom podnesenom Sekretarijatu
I88 pri#vatiti nadlenost to! suda a odnosna krivina djela& a drava koja to pri#vati mora&
"e odla!anja& saraivati sa I88 u skladu sa dijelom 4 Rimsko! statuta (lan 13 stav E
Rimsko! statuta)$
1.3.7.4. Osnovne karakteristike postupka pred ICC
Rimski statut o osnivanju I88 sadri mno!o odred"i krivinopro+esno! karaktera& tako da
se& apravo& uspostavlja jedan pose"an meunarodni krivini postupak$ Pored odred"i koje
sadri svaki klasini krivini postupak (koje se odnose na pro+esne su"jekte i pro+esne
1C1
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
radnje)& u Rimskom statutu su sadrane i pose"ne odred"e koje se odnose na
madunarodnu krivinopravnu pomo- i saradnju sa I88$ , to& krivini postupak pred I88
se primjenjuje jedinstveno& ne propisuju-i pose"ne postupke a pojedine kate!orije
okrivljeni#& odnosno a pojedine vrste krivini# djela& to je karakteristika ve-ine
na+ionalni# krivinopro+esni# akonodavstava$
, pitanju je krivini postupak koji se moe onaiti kao mjeoviti& jer sadri elemente kako
akuatorsko!& odnosno adversarno! tipa krivine pro+edureP>11Q& tako i inkviitorsko!
krivino! postupka$ Tom tipu krivino! postupka "i najvie od!ovarao pridjev /akuatorskoinkviitorski/
13B
postupak$ Klju adversarno! sistema je podjeia od!ovomosti imedu
donosiia+a odiuka i stranakaP>13Q$ , tom sistemu sudija se& u po!ledu injeni+a i prava&
pretvara u neutralno! donosio+a odiuke koji -e odluku donijeti na osnovu materijala koji
predstavljaju supamike stranke$ Adversarni sistem name-e strankama od!ovomost a
istraivanje injeni+a& sasluanje svjedoka i o"e"jeivanje vjetaka$
Krivini postupak pred I88 ima samo jedan& redovni o"lik i podijeljen je na tri dijela (*ae&
stadija): (1) istra!aF (3) !lavni postupak i (E) postupak po pravnim lijekovima$ Time su
na!laene nje!ove karakteristike koje !a ine /mjeovitim/ krivinim postupkom& tv$
akuatorsko'inkviitorsko! tipaP>1EQ$ %n je svoje elemente /posudio/ i akuatorsko!
postupka& pose"no u po!iedu konstruk+ije suenja i!raene prema modeiu /stranako!
takmienja/ pred reiativno pasivnim sudijamaF u po!iedu na!iaska na stranaku ini+ijativu u
po!ledu prikupijanja i ivoenja dokaa u svim pro+esnim stadijima& te mo!u-nosti
stranako! disponiranja predmeta sporaF u po!iedu nepostojanja inkviitomo impostirano!
istrano! sudije koji "i provodio pret#odni postupak i sastavljao spis predmeta& kao
pismeno *iksirano sponajnu osnovi+u napredovanja u pro+esuP>1@Q$
,prkos naeino! pri#vatanja akuatorsko! sistema u medunarodnim krivinim postup+ima&
u Rimski statut su unijeti ivjesni eiementi inkviitorsko! modeia kako "i se otklonile
osnovne mane akuatorsko! modeia$ 0ajprije& u postupku pred 18TH i I8TR tuila+ mora
da prikuplja dokae protiv optueno!& ali ima i o"aveu da dostavi oslo"aaju-e dokae '
ako do nji# doe$ , Rimskom statutu tuio+u je povjereno /utvrivanje istine/& pa mora /na
jednak nain/ istraiti kako /inkriminiraju-e/ tako i /okolnosti koje iskljuuju krivnju/ (lan A@
stav 1 taka (a))$ , sistemu I88 !lavnu ulo!u u kontroli postupanja tuio+a& a naroito radi
atite interesa okrivljeno!& ima predraspravno vije-e$ .a istra!u je& inae& karakteristino
da nema sudski karakter& tako da spada u nadlenost tuio+a& mada se ve- tokom istra!e
ostvaruju odreeni vidovi pro+esne komunika+ije irneu tuio+a koji vodi istra!u i sudsko!
vije-a$ , stvari& istra!u mora *ormalno da odo"ri od!ovaraju-i fimkcionalni o"lik suda
(pretpretresno vije-e)$ Prema tome& i ova prva *aa krivino! postupka pred I88& iako
naelno u nadlenosti tuio+a& podvr!nuta je sudskoj kontroli$ %vakva sudska kontrola
takode predstavlja element inkviitornosti koji je u raliitim modalitetima est u
kontinentalno'evropskim pravnim sistemimaP>1AQ$ Meutim& u emljama kontinentalno!
prava koje su pri#vatile tradi+iju an!losaksonsko! sistema& uio!a ovo! vije-a je esto
povjerena sudiji& aii to nije /istrani sudija/ i klasino! kontinentaino! sistema$ To je sudija
koji nema ovla-enje da sprovodi istra!u& a moe& imeu ostaio!& da odredi pritvor
osumnjienom$ %n iskljuivo djeluje kao !arant potovanja akona od strane or!ana
!onjenja& kao i or!an koji idaje one nalo!e koje od nje!a atrae or!ani !onjenja& a koji u
se"i mo!u sadrati o!ranienja prava osumnjieno! i dru!i# li+a (ovome je slian institut
giudice delle indagini preliminari, tj$ /sudija supervior pretkrivino! postupka/ i
italijansko! sistema)P>1>Q$
Tuila+ ima !lavnu ulo!u u odvijanju postupka do poetka !iavno! postupka& a kao to je
pret#odno o"janjeno& u nje!ovu nadlenost spada i sprovodenje istra!e$ 6a "i se uopte
stvorili uslovi a apoinjanje postupka& potre"no je da postoji procesna inicijativa a
pokretanje postupka& koja moe da proistekne i raliiti# ivora: (1) od strane "ilo ko!
su"jekta koji prua in*orma+iju tuio+uF (3) od strane drave lani+e StatutaF (E) od strane
Savjeta "e"jednosti ,jedinjeni# na+ija$ S o"irom na to od ko!a potiu o"avjetenja&
raiikuju se i neke pro+esne mo!u-nosti tuio+a$ Medutim& a raliku od sistema I88& u
1C3
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
sistemu I8TH i I8TR tuila+ prije otpoinjanja !lavno! pretresa (later on te defence),
predaje sudijama spise s najvanijim poda+ima o sluaju (tv$ pretpretresni reime& u kome
su predstavljena pravna i *aktika pitanja& podnes+i stranaka& ijava o nespomim i spornim
pravnim i *aktikim pitanjima& kao i lista svjedoka koje tuila+ ili od"rana namjeravaju da
poovu& sa saetim prikaom injeni+a o kojima -e svaki svjedok svjedoiti)$ 6akle& sudije
imaju uvid u spis predmeta koji im omo!u-avaju da "olje kontroliu sluaj& u mo!u-nost
da ivode dokae i poivaju svjedoke i po sopstvenoj ini+ijativi$ , velikom dijeiu& sud ima
potpunu kontroiu nad postupkom ili "ar u svakom momentu moe upotrije"iti ovla-enja
koja nemaju uvijek sudovi u ve-ini emalja an!losaksonsko! pravno! sistema (nekada ak
ni u emljama kontinentaine pravne tradi+ije)P>1CQ$
6ok oekuje sudenje& odnosno a vrijeme sudenja pred I8TH i I8TR& optueni je&
131
u!lavnom& u pritvoru& iako je tenden+ija da se osio"ada i pritvora& i to u jemstvo
od!ovaraju-e drave$ 2lanovi A? i >B Rimsko! statuta asnovani su na prin+ipu u kome
nema liavanja slo"ode& osim ako je neop#odno "o! odreeni# okolnosti$
Pored to!a& u postup+ima pred I8TH i I8TR rtve nemaju nikakvu samostalnu uio!u& jer se
pred sudom mo!u pojaviti iskljuivo kao svjedo+i ' ako i# je povala da svjedoi jedna od
stranaka (u!lavnom tuila+) ili sam sud$ /S dru!e strane& prema Rimskom statutu& njima je
dato nekoliko ulo!a: iako im nije dodijeljeno pravo da se o"ra-aju vije-ima& ako im se
dovoli da to uine& mo!u podnositi kratka ila!anja& prisustvovati pretresima i unakrsno
ispitivati svjedoke$ Ipak& institu+ija tipina a sisteme kontinentalno! prava& ponata kao
constitution de partie civile4 (a#tjev a pridruivanje optuni+i kao privatni tuila+)& nije u
potpunosti podrana& ak ni pred I88/P>1?Q$
Moe se akljuiti da su autori Rimsko! statuta ueli u o"ir pro+esni sistem pred I8TH i
I8TR koji je u poetku "io velikim djelom asnovan na adversarnom modelu$ Pored to!a&
oni su u pro+esnu emu suda inkorporisali dodatne eiemente inkviitorsko! modeia& i to
davanjem naajnije ulo!e rtvama& proirivanjem *unk+ije tuio+a& kao i dodjeljivanjem
presudne uio!e pretpretresnom vije-u$ /%vaj naajan pomak ka pro+esnoj emi& koja je i
dalje u!iavnom akuatorska& ali koja sadri vane odiike dru!o! modeia& a#tijeva-e& "e
sumnje& dodatno "ruenje kako vrijeme "ude prolailo& a iskustvo dalje rasloP>14Q$ Ipak&
ova ema ve- sada se ini sposo"nom da od!ovori a#tjevima meunarodni# suenja& a to
su pravinost i ekspeditivnost/P>3BQ$ 7pitomiira li on& inae& tip neko! "udu-e! svjetskog
krivino! postupka& u ovom asu teko je re-i jer se& pored opte konstata+ije da krivini
postup+i akuatorsko! i inkviitorsko! tipa konver!iraju& ipak& ne moe pori+ati nji#ova
"udu-nostP>31Q$ Ipak& perspektiva I88 -e& u najve-oj mjeri& avisiti od "roja predmeta o
kojima "ude odluivao$
1.3.7.5. Osnovna naeia postupka pred ICC
S o"irom na vanost djelovanja I88& kao i vanu ulo!u pro+esni# praviia sadrani# u
Rimskom statutu& ali i u Pravilima o postupku i dokaima& potre"no je da se na sistematski
nain prikau pravila sadrana u osnovnim krivinopro+esnim naelima$ Medutim& neka od
ti# naela su iriito predviena u ivorima prava koja se primjenjuju u postupku pred I88&
dok se dru!a ne spominju striktno& ali nji#ovo vaenje i djelovanje proilai i dru!i#
pro+esni# normi ili se asnivaju na samoj konstruk+iji I88 i vae-im meunarodnopravnim
standardima$ Sistematskom anaiiom naela krivino! postupka I88& ukaujemo na
injeni+u da se nakon stupanja na sna!u Rimsko! statuta i dru!i# ivora prava koji se
primjenjuju u postupku pred stalnim I88& moe !ovoriti ne samo o meunarodnom
materijalnom krivinom pravu& ije e!istiranje ni do tada nije mo!lo da se ne!ira (mada je
nje!ova sadrina "ila natno *luidnija)& ve- i o medunarodnom krivinom pro+esnom pravu&
koje -e svoju *aktiku promo+iju doivjeti kada aista ponu da se odvijaju konkretni krivini
postup+i pred I88& ali ono "e ikakve dileme& kao sistem normi konkretno! krivino!
postupka& postoji ve- sadaP>33Q$
;ano je& takoe& ista-i da ne postoje opta meunarodna praviia meunarodno! krivino!
postupka$ Svaki meunarodni sud (I8TH& I8TR& I88) ima svoj sopstveni praviinik o
postupku i dokaima$ Moe se oekivati da -e& poto se sudska aktivnost I8TH i I8TR /"iti
1CE
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
postepeno privedena kraju& a dok se nasuprot tome rad I88 "ude konsoiidovao& praviia
postupka ovo! suda moda postati optepri#va-ena od strane drava& te -e se potom
pretvoriti u opta meunarodna pravila$ Ipak& a ovaj pro+es je potre"no mno!o
!odina/P>3EQ$
%pRta naela koja vladaju u medunarodnim postup+ima mo!u se ivesti i pravila koja
vae pred medunarodnim tri"unalima& sudske prakse i opti# naela krivino! pro+esno!
prava$ %va naela& koja takode posve-uju pose"nu panju osnovnim ljudskim pravima
optueno! (kao i& kad je to primjereno& rtava i svjedoka)P>3@Q su sijede-a: (1) pretpostavka
nevinosti (odnosno pravo optueni# li+a da se smatraju nevinim dok se ne dokae
suprotno)& (3) pravo optueni# li+a na neavisno i nepristrasno sudstvo& (E) naelo
pravino! i ekspeditivno! sudsko! postupka& (@) naelo prema kome optueni mora "iti
prisutan tokom suenja (odnosno a"rana sudenja u odsustvu& in a(sentia).625] %va
naela su veana i a osnovne standarde ljudski# prava& ajamene svim ponatim
meunarodnim u!ovorima& kao to su 7KI9PP>3>Q (14AB)& Meunarodni pakt o !radanskim
133
i politikim pravima (14>>$ iop+ioni protokoli od 14>>$ i 14?4$ !odine)P>3CQ& Amerika
konven+ije o ljudskim pravima (14>4) i A*rika konven+ije o ljudskim pravima naroda
(14?1)$P>3?Q
1 n i
i
ii
1C@
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
Kad se svako od onaeni# prava detaljno analiira& uoava se da su u njima inkorporisana
mno!a dru!a prava koja postoje u savremenim krivinim postup+ima$ Primjera radi& pravo
na pravino suenje o"u#vata !aran+ije veane a "ilo koji sudski postupak (pravo na
neavisni i nepristrasni sudP>34Q& pravo na akonom ustanovljen sud& pravo na javno
suenje& pravo na pravinu raspravu i pravo na suenje u raumnom roku ' rigt to trial
>itin reasona(le timelu), kao i !aran+ije karakteristine samo a krivini postupak
(pretpostavka nevinosti& pravo na nesamooptuivanje& pravo na od"ranu& u okviru koje! je i
pravo da optueni "ude uponat sa optu"om& pravo na potre"no vrijeme i mo!u-nost a
pripremu od"rane& pravo na "ranio+a i pravo na "esplatno! "ranio+a)& pravo na
kontradiktoran postupak i pravo na tumaaP>EBQ$ Takoe& pravo na neavisan i nepristrasni
sud& kao osnovni postulat poteno! suenja& o"u#vata pretpostavke na strani suda
(podjela vlasti& le!alitet& neavisnost& samostalnost& o"avenost sudski# odluka) i jemstva
veana a sudiju (neavisnost& nepristrasnost& kompetentnost& dostojnost& imenovanje&
si!urnost mandata& nepokretnost& lina i materijalnu si!urnost& inkompati"ilnost *iink+ija i
imunitet)$
1CA
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
, tome se pose"an naaj pridaje praksi 7SI9P& koja je a*irmisala novi kon+ept evropsko!
krivino! postupka asnovano! na modelu pravino! pro+esaP>E1Q$ 0je!ov osnov
predstavlja pravo na pravino suenje i lana > 7KI9PP>E3Q& s tim da iako je naiv ovo!
prava rigt to a fair trial praksa 7SI9P ne o!raniava nje!ovu primjenu samo na *au
sudenja& ve- trai da !aran+ije pravino! pro+esa moraju "iti o+jenjivane !lo"alno& to
ukljuuje iodreenu jednakost oruja (VEegalite des armes) u pripremnoj *ai krivino!
postupka& ali i pitanja neavisnosti i nepristrasnosti suda$
Imaju-i u vidu da je <iD rati*ikovaia 7KI9P& i to ,red"om o rati*ika+iji 7KI9P imijenjene i
dopunjene protokolima "roj E& A i ? i dopunjene Protokolom "roj 3& te protokola
1& @& >& C& 4& 1B i 11 P>EEQ njene odred"e se neposredno (direktno) primjenjuju i na teritoriji
<iD$ Pored to!a& odred"e 7KI9P imaju prioritet nad svim ostalim akonima (lan IIV3
,stava <iD)& to nai da postup+i koji se vode pred doma-im sudovima moraju "iti
usklaeni sa standardima postavljenim lanom > 7KI9P i praksom 7SI9P$
1.3.7.5.1. Pretpostavka nevinosti
Ran! opte! naeia krivino! postupka ima pravilo prema kome se optueni smatra
nevinim dok se /u skladu sa primjenjivim pravom ne dokae krivnja/P>E@Q (lan >> stav 1
Rimsko! statuta)$ Statut I8THP>EAQ (lan 31 stav E) i Statut I8TR (lan 3B stav E) takoe
potvruju ovaj prin+ip$ Presump+ija nevinosti (te presumption of innocence) i lana > stav
3& kao i pose"ne !aran+ije i stava E 7KI9P predstavljaju konkretia+iju a#tjeva
pravinosti suenja i stava 1 i vrijede samo a krivini postupakP>E>Q$ Presump+ija
nevinosti optueno! ukljuuje najprije veu s neavisno-u i nepristrasno-u sudije koji
odluku tre"a da donese iskljuivo na osnovu dokaa ivedeni# u postupkuP>ECQ$ 6ru!a je
njena komponenta postupanje prema optuenomP>E?Q$
Pretpostavka nevinosti je danas neao"ilana !aran+ija u svim medunarodnim
dokumentima o ljudskim pravima i u ve-ini drava ima ran! ustavno! naela utemeljeno!
na ideji da se a svako! !raanina smatra da je astan (praesumptio (oni viri). Tumai se
kao naprikosnoveni pravni standard i temeljna !aran+ija a atitu ljudski# prava i slo"oda
u krivinom postupku$ Prema lanu > stav 3 7KI9P& svako ko je optuen a krivino djelo
smatra se nevinim sve dok se ne dokae nje!ova krivi+a na osnovu akona$ Pretpostavka
nevinosti poitivno je odreena i .K<iD (lan E stav 1)& sa ivjesnim ralikama u *ormula+iji
a koje se moe re-i da proiruju o"im njeno! vaenja$ 0e veuju-i je samo a optuene u
13E
krivinom postupku& a raliku od 7KI9P& iraom /svako se smatra nevinim a krivino
djelo dok se pravnosnanom presudom ne utvrdi nje!ova krivnja/& uspostavlja se
kvantitativna univeralnost vaenja pretpostavke nevinosti i ona se odnosi na krivini i
pretkrivini postupak& na li+a a koja je ova pretpostavka propisana kao nji#ovo pravo i na
li+a koja su duna da svoje ponaanje sa njom uskiade& a duni su da je potuju svi
uesni+i krivino! postupka& ali i svako ivan postupka$
Pretpostavka nevinosti titi optueno! od trenutka podianja optu"e pa sve do donoenja
konane osuuju-e presude$ Stav 7SI9P je da pretpostavka nevinosti a#tijeva& pored
ostalo!& da sudije& prilikom vrenja svoji# *unk+ija& ne polae od predrasude da je optueni
uinio krivino djeloF teret dokaivanja pada na optu"u i sumnja koristi optuenom$ Pored
to!a& dunost je tuio+a da pnii dovoljno dokaa na kojima -e "iti asnovana osuuju-a
presudaP>E4Q$ Sa normativno! stanovita posmatrano& ti standardi su predvieni pro+esnim
akonima& a na pravosudnoj praksi ostaje da i# praviino primjenjuje$
Primjena lana > stav 3 7KI9P se ne o!raniava samo na sluaj povrede pretpostavke
nevinosti od strane sudske vlasti& ve- o"u#vata podjednako i povrede uinjene od strane
dru!i# nosila+a vlasti$ To nije& meutim& smetnja da o"avjetavaju javnost o postup+ima koji
su u toku& ali i prije otpoinjanja pripremne *ae postupka& i to u pun+ potovanje
pretpostavke nevinostiP>@BQ$ %"avea da se potuje pretpostavka nevinosti vai i a
sredstva javno! in*ormisanja& tako da& pod odreenim uslovima& i kampanja u tampi protiv
optueno! moe dovesti do povrede lana > stav 3 7KI9P& usljed e!a "i drava mo!la da
snosi odreene posljedi+e$
Pretpostavka nevinosti je u tijesnoj vei sa pravom optueno! da ne inosi dokae protiv
1C>
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
se"e i pravom na -utanjeP>@1Q$ Rije je o jednoj od !aran+ija koja proiilai i prava na
pravini postupak& a to je privile!ija od samooptuivanja (privilege against selfincriminatiori)
*+*. S dru!e strane& 7SI9P se ne protivi mo!u-nosti da se ivede nepovoljan
akljuak a optueno! koji je koristio pravo na -utanje$P>@3Q 7SI9P je aueo stanovite
da su pravo na utnju i pravo da okrivljeni ne tre"a samo! se"e teretiti dva
optepri#va-ena interna+ionalna standarda koja lee u sutini pojma pravino!
postupkaP>@EQ$ Ta prava nae atitu optueno! protiv neprikladne prinude od strane
vlasti& to doprinosi i"je!avanju po!reaka pravdeP>@@Q$ Pravo na nesamooptuivanje
odnosi se na potovanje volje okrivljeno! da se "rani utnjom$ 0eovisno od ovo! prava&
ostaje mo!u-nost pri"avljanja materijala& ak i primjenom sile i protiv volje osumnjieno!&
kao to su uimanje krvi i mokra-e& kontrola da#a i tjelesni pre!ledi u svr#u 60K analie$
%ve djelatnosti& meutim& ne utiu na slo"odu okrivljeno! da uskra-ivanjem ver"aino!
oitovanja ne doprinosi utvrivanju injeni+a u krivinom postupkuP>@AQ$
%pte je usvojeno da pretpostavka nevinosti pose"no a#tijeva da: (1) s ii+em optuenim
da je uinilo krivino djelo mora se postupati& kako u samom postupku& tako i van nje!a&
kao da je nevin& sve dok se ne dokae suprotno& (3) teret dokaivanja da je optueni kriv a
krivina djeia koja mu se stavljaju na teret iei na tuio+uF optueni se moe austaviti na
tome da po"ija dokae optu"e& a ne mora da dokauje svoju nevinostF (E) kako "i
ustanovio krivi+u optueno! a krivina djela koja mu se stavljaju na teret& sud mora "iti
uvjeren u nje!ovu krivi+u prema odredenom standardu dokaivanja koji je u kontinentalnom
pravu o"ino lEintime conviction du juge (slo"odno sudijsko uvjerenje)& dok je u emljama
an!losaksonsko! prava to /ustanovljavanje krivi+e optueno! van svake raumne
sumnje/P>@>Q$ Pravo na presump+iju nevinosti vai i kada je u pitanju status osumnjieno!&
dakle i u pret#odnom krivinom postupku tokom istra!e& i to ak dosljednije prema li+u
protiv koje! /ak nije potvren ni sluaj prima facie/P>@CQ$ I to!a slijedi& pored ostalo!& da
/istrani or!ani moraju& takoe& da usmjere istra!u i u korist osumnjieno!& kako "i i svoji#
pretpostavki iskljuiii svaku raumnu sumnju $
, vei sa ovim naelom je i pro"lem kako u meunarodnim krivinim postup+ima rijeiti
pitanje ivjetavanja sredstava javno! in*ormisanja o pritvaranju optueno! i nje!ovom
suenju$ Suoeni sa tako !ronim krivinim djelima& kao to su ratni loini& loini protiv
ovjenosti i !eno+id& mediji esto uimaju dravo a !otovo da su li+a koja je tuila+
optuio a takve loine kriva& ak i# opisuju-i kao /monstrume/ ili /kasape/P>@?Q$ 0a
na+ionainom nivou postoje rani me#animi protiv ovakvi# napisa (npr$ tu"a a klevetu)&
koji#& medutim& nema u meunarodnom pravosuu$ Iako se +ijelo pitanje svodi na
13@
samokontrolu tuio+a i medija& morala "i se& ipak& ustanoviti neka vrsta pravno! lijeka protiv
prekomjemo! /prisustva/ medija i nji#ovo! !aenja naela pretpostavke nevinosti $
Pretpostavka nevinosti ima naajne implika+ije i u sudskim postup+ima$ Presump+ija se
kri ako sudska odiuka& koja se odnosi na ii+e optueno a krivino djelo& odraava
miijenje da je optueni kriv i prije ne!o to je nje!ova krivi+a prema akonu dokaana$
6ovoijno je i samo iraavanje miljenja koje su!erie da sud optueno! smatra krivim$
Posljedi+a ove presump+ije u sluaju da optueni od"ije da se ijasni o svojoj krivnji ' jeste
da se optueni ijasnio kao da nije kriv$ Takoe& optueni nije duan da sudu daje dokae
protiv se"e& niti a nje!a mo!u nastupiti tetne posljedi+e "o! injeni+e da je od"io da
svjedoi u svoju korist$ Krivnju optueno! tre"a da dokae tuila+& "e mo!u-nosti da se
optuenom /name-e "ilo kakva promjena tereta dokaivanja iii "ilo kakav teret po"ijanja/
(lan >C stav 1 taka (1) Rimsko! statuta)$ 0asuprot tome& takvu mo!u-nost dovoljava
pravilo 43 Pravilnika o postupku i dokaima I8TH ' /smatra-e se da je prinanje koje je
optueni dao dok !a je tuila+ ispitivao& dato sio"odno i do"rovoljno& osim ako se ne
dokae suprotno/$
, vei sa pretpostavkom nevinosti je i prin+ip da optueni ima pravo da se nje!ova krivnja
ili nevinost utvrdi po svakoj taki optuni+e& i to pojedinano$ Ako sud ne "i rijeio sva ta
pitanja& pa neke od taaka optuni+e ostavio neraspravljenim& to "i prejudi+iralo krivnju
optueno! i predstavljalo povredu pretpostavke nevinosti$
1CC
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
0ajad& i svaki meunarodni sud ima o"aveu da u svojim presudama o"raloi odiuku
koju donosi$ 0ji#ov je adatak da navedu dokae koje su ueli u o"ir kada su akljuili da
je optueni kriv& i to ivan svake raumne sumnje a djelo koje mu se optuni+om stavlja na
teret$ ,stanovljenje o"avee suda da o"raloi svoju odluku predstavlja vaan atitni
me#aniam a prava optueno!F ona omo!u-ava optuenom da se ali na svaku osudu a
koju misli da je asnovana na po!renoj o+jeni dokaa koja je dovela do povrede
pravdeP>@4Q$
1.3.7.5.2. Naelo nezavisnosti i nepristrasnosti sudija
0aelo po kome sudija tre"a da "ude neavisanP>ABQ i nepristrasanP>A1Q spada u ran!
opti# pravni# naela i jedno je od pretpostavki prava na pravino suenjeP>A3Q$ To se
naelo moe reimirati u tri osnovne !rupe prava osumnjieno! ili opueno!: (1) pravo na
sud koji udovoljava uslovima akonom ustanovljeno! neavisno! i nepristrasno! or!anaF
(3) koji -e predmet rijeiti pravedno& javno i u raumnom roku i (E) koji osi!urava osnovna
prava li+a protiv koje! se vodi postupak: (a) da se to li+e smatra nedunim dok mu se ne
dokae krivnjaF (") da "ude o"avijeteno o optu"i u najkra-em roku na raumljiv nainF (+)
da ima potre"no vrijeme a pripremanje od"raneF (d) da se "rani sam ili u pomo-
"ranio+aF (e) da moe ravnopravno uestvovati u dokaivanju i (*) da ima pravo na
"esplatno! tumaa (ako dovoljno ne ponaje jeik postupka)P>AEQ$ %ve standarde ponaju i
krivini postup+i ve-ine drava& ali i statuti medunarodni# krivini# sudski# or!ana$ Pod
ovim naelom podraumijeva se pravo optueno! ne samo na pravedno& ne!o i na sudenje
"e nepotre"no! odla!anjaP>A@Q$ Pravo na suenje pred neavisnim i nepristrasnim sudom
je do te mjere osnovno& da je Komitet a ljudska prava aueo stav da je to /apsolutno
pravo koje ne trpi "ilo kakve iuetke/$P>AAQ
.a#tjev a neavisno-u suda (independent tri(unal) ukijuuje neavisnost od or!ana
akonodavne i ivrne vlastiP>A>Q& poiitiki# struktura i strana u postupku$P>ACQ %koinosti
koje sud uima kao kriterije a o+jenu (ne) postojanja neavisnosti jesu& imeu ostalo!&
nain imenovanja lanova suda& vrijeme trajanja mandata& !aran+ije protiv spoljni#
pritisaka& te pitanje smatra li se taj or!an o"jektivno prema vani neavisnim$P>A?Q
7KI9P ureuje nepristrasnost suda (impartial tri(unal) kao pose"nu komponentu postupka
iji je smisao o"e"ijediti da sud odluke asniva iskijuivo na onome to je ineseno na
suenjuP>A4Q$ 0aeini pristup je da sud ne moe postupati pod uti+ajem vanjski#
in*orma+ija& stanovita javnosti ili dru!i# pritisaka i da svoje odluke mora asnivati samo na
onome Rto je iloeno i ramotreno u suenjuP>>BQ$ 0epristrasnost nai nepostojanje
predrasuda ili naklonosti u vei sa predmetom u kojem sud postupaP>>1Q 0epristrasnost se
u svr#u primjene lana > 7KI9P ispituje prema dva kriterijuma: mo!u-e je ralikovati
imedu su"jektivno! testa& kojim se ide a pro+jenom lini# uvjerenja (pose"no
predrasuda) pojedino! sudije u odreenom predmetuP>>3Q$ Polai se od pretpostavke
13A
nepristrasnosti sudije& a onaj ko tvrdi suprotno ' tre"a to i dokaatiP>>EQ$ %"jektivni test
sastoji se u utvrdivanju jesu li ponuena dovoljna jemstva da iskljue svaku ie!itimnu
sumnju u tom po!leduP>>@Q$ Pri tome je kljuno povjerenje javnosti u sud& "o! e!a je
stanovite optueno! vano& iako ne i odiuuju-e$ 0aprotiv& odluuju-i je od!ovor na
pitanje moe li se sumnja u nepristrasnost smatrati o"jektivno opravdanomP>>AQ$
0eavisnost i nepristrasnost sudija moe se o"e"ijediti samo ako se: (1) usvoje takvi
i"omi me#animi koji omo!u-avaju da se na mjesto sudije ia"eru li+a koja nisu samo
kompetentna& s moralnim inte!ritetom i "e predrasuda& ve- i neavisna od svi# politiki#
uti+aja i uti+aja svake vlastiF (3) a"rani sudijama da trae ili primaju "ilo kakve instruk+ije
od spoljni# autoriteta ili da na "ilo koji drugi nain "udu u vei s interesima stranaka u
sporuF (E) ustanove me#animi nadora koji spreavaju sudije da pokauju predrasude ili
se njima
vode ili ako se pokae da je sudija "io pristrasan ili naklonjen jednoj stranki& me#animi
kojima se takav sudija moe iueti sa suenja ili ak udaljiti i sudaP>>>Q$
1C?
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
6a "i se o"e"ijedila neavisnost sudija& od pose"no! je naaja kako je rijeeno pitanje
i"ora (imenovanja) sudija$ Sistem po kome sudije "ira =eneralna skuptina ,jedinjeni#
na+ija (na prijedlo! Savjeta "e"jednosti& koji svoje kandidate "ira sa iiste kandidata koje
su predloile drave lani+e) ustanovljen je statutima I8TH i I8TR$ Rimski statut propisuje
da sudije "ira Skuptina drava stranaka& i to medu kandidatima koje predloi pojedinano
svaka od ti# drava (lan E> stav @)$ , to& lan E> stav 4 taka (a) Rimsko! statuta
dodatno pojaava neavisnost sudija& utvrduju-i da sudije nisu podlone rei"oru nakon
isteka devet !odina mandata (/ne-e mo-i "iti "irani jo jednom na istu dunost/)$
Postoje i raiiita sredstva da se sauva neavisnost ia"rani# sudija$ Prije sve!a& oni su
o"aveni da se udre od preduimanja takvi# aktivnosti koje "i mo!le da u!roe nji#ovu
neavisnost$ %ni& atim& uivaju privile!ije i imunitete& ukljuuju-i i imunitet od dravni#
jurisdik+ija: takvi imuniteti su /skrojeni/& imeu ostalo!& i ato da se sudije atite od svi#
neumjesni# uplitanja draveP>>CQ$ 6alje& i sama pravila tri"unaia propisuju metode i
pro+edure a o"e"jeivanje neavisnosti sudija& to se& prije sve!a& odnosi na sluajeve
!dje i sam sudija moe osje-ati da moda ne-e mo-i adrati svoju nepristrasnost iii da "i
mo!ao "iti smatran na neki nain umijeanim ili lino ainteresovanim a sluaj$ %vo su
me#animi a odstupanje i iue-e sudija (lan @1 Rimsko! statuta)$ ,o"iajeno je da se
ako sudija ne iume samo!a se"e& ovo pitanje moe inijeti pred ovaj sud ili nadleno
vije-e ili ak sjedni+u svi# sudija tri"unala ' u I88 o svim pitanjima iue-a sudija odluuju
sudije& i to apsolutnom ve-inom& a u odsustvu sudije ko!a se odluka tie (lan @1 stav 3
taka (+) Rimsko! statuta)$
Sude-e vije-e punovano radi samo kada su prisutne sve sudije to!a vije-a u toku +ijelo!
krivino! postupka& ali pojedine sudije mo!u da se smjenjuju$ To je lo!ino pred
medunarodnim krivinim sudovima& jer se radi o postup+ima koji mo!u da traju !odinama
"o! sloenosti i teine sluaja i o"imnosti dokano! materijalaP>>?Q$
1.3.7.5.3. Naelo fer i ekspeditivnog sudenja
Kao univeralno naelo meunarodno! prava vai i to da suenje mora "iti *er$ %vo naelo
je od *undamentalne vrijednosti i u medunarodnim postup+ima$ 0alai se i u statutima I8TH
(lan 31 stav 3)& I8TR (lan 3B stav 3) i Rimskom statutu (lan >C)$ Pojedini autori ovom
naelu daju naaj peremptome norme& odriu-i mo!u-nost da se ono moe dero!irati
u!ovorom$ Iako ne postoji praksa u dravama koja "i podravala ovakvo stanovite&
insistiranje drava na ovom prin+ipu& kro meunarodne instrumente i o"imnu sudsku
praksu& istie nje!ovu vanost i potkijepljuje !ledite da je stekao sna!u ius cogensP>>4Q
%vo naelo sadri tri standarda: (1) jednakost stranaka u postupku (/jednakost oruja/)& (3)
pravo na javnu raspravu i (E) ekspeditivnost postupka$
1.3.7.5.3.1. 1ednakost stranaka u postupku
/9ednakost oruja/ stranaka u sporu je jedan od osnovni# kriterijuma a pravinu raspravu$
%n mora da se potuje tokom +ijelo! krivino! postupka& a nai da stranke u
postupku imaju jednak pro+eduraini poloaj tokom suenja i jednak poloaj prilikom
inoenja od"rane ili optu"eP>CBQ$ To nai da svakoj strani tre"a omo!u-iti da inese svoj
sluaj& pod usiovima koji je ne dovode u "itno nepovoijan poloaj u odnosu na protivniku
stranku A4$ 9ednakost stranaka u postupku je sutinski eiemenat adversame strukture
13>
postupka u kome se suenje s#vata kao nadmetanje (/dvo"oj/) dvije stranke$ .ato one
moraju da imaju jednaka prava ' u suprotnom nema *er /"or"e/$
Sutina jednakosti stranaka u postupku podraumijeva& najprije& da se optuenom omo!u-i
da se upona sa svim elementima optuni+e koja je podi!nuta protiv nje!a& kao i da& "e
odla!anja& proui dokae koje je prikupio tuila+ (da "i potkrijepio optuni+u)$ %ptueni ima
pravo na adekvatno vrijeme i sredstva a pripremu svoje od"rane (ian >C stav 1 taka ")
Rimsko! statuta)& te pravo na pravnu pomo- ' moe ili "irati svo!a advokata ili -e mu sud
dodijeliti pravno! astupnika koji -e svoju dunost vriti "esplatno& ako optueni nema
dovoljno nov+a da tu uslu!u plati$ , skladu sa lanom >C Rimsko! statuta& u utvrivanju
"ilo koje optu"e& optueni ima pravo na javno& *er i poteno suenje& te sljede-e !aran+ije:
(a) da "ude "e odla!anja i detaljno in*ormisan o prirodi& osnovu i sadraju optuni+e na
1C4
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
jeiku koje! optueni u potpunosti !ovori i raumijeF (") da ima dovoljno vremena i
sredstava a pripremu od"rane i da slo"odno komuni+ira sa "ranio+emF (+) da mu se sudi
"e nepotre"no! odla!anjaF (d) da "ude prisutan na suenju& da od"ranu vri lino iii u
pravnu pomo- advokata ko!a je sam ia"rao& kao i da "ude in*ormisan da ukoliko nema
pravnu pomo-& da mu se ova pomo- dodijeli od strane suda u svakom sluaju !dje interes
pravde tako a#tijeva i "esplatno& ukoliko optueni nije u mo!u-nosti da je sam piatiF (e) da
ispituje svjedoke koji svjedoe protiv nje!a& te da mu se osi!ura prisustvo i mo!u-nost
ispitivanja svjedoka koji svjedoe u nje!ovu korist pod istim uslovima$ %ptuenom -e se&
takoe& omo!u-iti da inese od"ranu i da predoi dru!e dokae doputene prema
Rimskom statutuF (*) da mu se "esplatno omo!u-i pomo- prevodio+a i potre"ni# prevoda&
ukoliko se ukae nunim& kako "i se osi!uralo da optueni raumije dokumente
preentovane sudu& a koji nisu na jeiku koje! optueni u potpunosti !ovori i raumijeF (!)
da ne "ude prisiljen da svjedoi ili prina krivnju& te pravo da -utiF (!) da moe dati usmeni
ili pisani iska u svoju od"ranu "e akletve i (i) pravo da se ne name-e nikakva promjena
tereta dokaivanja ili "ilo kakav teret po"ijanja$
0a tuio+u je teret dokaivanja krivnje optueno!$ Tuila+ mora u potpunosti potovati
prava optueno!& te nje!ovoj od"rani predoiti "ilo koji materijal koji "i mo!ao u"laiti
optu"e ili ukaati na nevinost optueno!$ 9edini ovla-eni tuila+ pred I88 je onaj tuiia+
koji je dio Rimsko! statuta i on praktino ima monopol krivino! !onjenja pred ovim sudom&
jer ne postoji mo!u-nost supsdijarne tu"e$ Kada je rije o ini+ijativi a krivino !onjenje&
ona se moe uputiti jedino tuio+u& a ne i samom sudu& jer dru!a li+a ne mo!u imati status
ovla-eno! tuio+a$ Kao ini+ijatori postupka pojavljuju se su"jekti koji tuio+u pruaju
o"avjetenja da je ivreno krivino djelo i nadlenosti I88$ To mo!u da "udu: (1) "ilo koja
li+a& kada tuila+ moe pokrenuti istra!u na sopstveni a#tjev& na osnovu posjedovanja
sananja da je odreeno li+e ivrilo krivino djelo i nadlenosti I88 (lan 1A stav 1
Rimsko! statuta)& (3) drava stranka Rimsko! statuta koja uputi tuio+u siuaj a koji
smatra da se odnosi na djelo i nadlenosti I88 (lan 1E taka a) Rimsko! statuta) i (E)
Savjet "e"jednosti ,0'a koji djeluju-i na osnovu =lave ;II Povelje ,0'a& pro+ijeni da se
radi o sluaju a koji je nadlean I88 (lan 1E taka +) Rimsko! statuta)$ , odnosu na
*unk+iju tuio+a odreene o"like kontrole ostvaruje I88& to predstavlja odredenu
sadrinsku modi*ika+iju naela akuatornosti& a ta je najtipiniji institut potvrde optu"e
prije suenja& u skladu sa lanom >1 Rimsko! statuta& kada pretpretresno vije-e moe
od"iti da potvrdi neke ili sve take optu"e i time praktino direktno utie na optunu
*unk+ijuP>C1Q$ Takode& prema lanu >1 stav 4 Rimsko! statuta& tuila+ moe i na !lavnom
pretresu imijeniti optu"u& to predstavlja vid djelovanja naela akuatornosti u ovoj *ai
postupka& ali se ovo naelo uslovljava time to je potre"no da takvu imjenu odo"ri
pretpretresno vije-e$ Time se *ormalno ne odstupa od naela akuatomosti& jer *tmk+ija
optuenja pripada tuio+u& ali se sadrinski ovo naelo modi*ikuje time to stav suda
presudno utie na dalji opstanak optu"eP>C3Q$ 0akon poetka suenja tuila+ moe& u
dovolu pretpretresno! vije-a& povu-i optu"u (lan >1 stav 4 Rimsko! statuta)$
1.3.7.5.3.2. Pravo na javnu raspravu
0aelo javnosti se& prema lanu > stav 1 7KI9P& odnosi na raspravu pred sudom i iri+anje
presude$ Pritom se novinari i javnost mo!u iskijuiti s itavo! ili s dijela suenja& i to u
interesu morala& javno! reda ili na+ionalne "e"jednosti u demokratskom drutvu& kada to
a#tijevaju interesi maloljetnika ili atita privatno! ivota stranaka u sporu ili kada to sud
13C
smatra iriito neop#odnim ato to "i u pose"nim okolnostima pu"li+itet mo!ao nanijeti
tetu interesima pravde$
Moemo re-i da je javnost postupka (odnosno javnost suenja po krivinoj optu"i) vaan
element u atiti interesa pojedin+a i drutva u +jelini i da& osim u sluaju postojanja
iuetni# okolnosti koja opravdavaju njeno iskljuenje& pretres mora "iti otvoren& ne samo
a pose"ne kate!orije ljudi& odnosno uesnike u postupku& ne!o i a iroku javnost&
ukljuuju-i i predstavnike tampe$ Pose"an osvrt iaivaju dva pojma i lana > stav 1
7KI9P& i to ona koja !ovore o na+ionalnoj "e"jednosti i demokratskom drutvu$ Pri tom se
1?B
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
na+ionalna "e"jednost ne moe prepustiti o+jeni unutranje! prava& ne!o veati a
standarde interesa demokratsko! drutva$ Pojam na+ionalna "e"jednost podraumijeva
atitu emlje i njeno! teritorijalno! inte!riteta i atitu od unutranje i spoljne sile& dok je
ira demokratsko! drutva vean a neto odredenija mjerila& kao to su podjela vlasti&
pluraliam& *leksi"ilnost i tolerani+ijaP>CEQ$
.a#tjev a javno-u rasprave je od sutinsko! naaja a ravoj demokratije& jer titi
stranke od tajno! pravosua koje imie kontroli javnostiP>C@Q$ %n uva povjerenje
stranaka u sudske institu+ije i doprinosi pravu na pravian pro+es i ostvarenju nje!ovo!
+iljaP>CAQ$ 7SI9P o+jenjuje postojanje prava na javnu raspravu in concreto& vode-i rauna
kako o vrsti sudske instan+e i +jelini postupka& tako i o raliitosti akonsko! sistema i
sudske prakse u odredenim dravama$
S tim u vei& optuenom i nje!ovom "ranio+u !arantovano je pravo da ispituju ili a#tijevaju
ispitivanje svjedoka optu"e i da se o"e"ijedi prisustvo i sasluanje svjedoka od"rane pod
istim uslovima koji vae a svjedoke optu"e (lan > stav 3 taka d) 7KI9P)$ %vo pravo je
u tijesnoj vei sa pravom na pravino sudenje& jer osi!urava ravnopravnost stranaka pred
sudom (/jednakost oruja/) i pretpostavka je kontradiktomo! ivodenja dokaaP>C>Q$ 0ije
protivno 7KI9P da se kao doka koriste iskai svjedoka dati u pret#odnim *aama
postupka& pod uslovom da je propisana i pruena adekvatna mo!u-nost da optueni ospori
i ispita svjedoka koji protiv nje!a iskauje ili da tu mo!u-nost ima u kasnijoj *ai
postupkaP>CCQ$
Praksa je 7SI9P da je /P$$$Q ostavljeno doma-im sudovima da pro+ijene da li ijava koju je
dao svjedok u otvorenoj sudni+i i pod akletvom tre"a da "ude ijava na koju -e se osioniti
i dati prednost nad dru!om ijavom isto! svjedoka& ak i kad je prva kontradiktoma dru!oj
P$$$Q/$ Identian je i stav ,stavno! suda <iD u odlu+i "roj , >3VB1 od A$ aprila 3BB3$ !odine&
P>C?Q !dje je navedeno i da ,stavni sud <iD& u prin+ipu& nije nadlean da vri pro+jenu
injenino! stanja koju su ivrili redovni sudovi& ukoliko utvrdene injeni+e i dokai na
kojima se presuda asniva ne i!ledaju proivoijno i nepri#vatijivo$ , vei s tim ,stavni sud
<iD navodi da je element pravino! sudenja i a#tjev da sudska odluka mora navesti
ralo!e na kojima je asnovanaP>C4Q$ Medutim& koiika je ta dunost& avisi od prirode
odluke i moe je pro+ijeniti samo sud u odnosu na okolnosti svako! pojedinano! siuaja$
Prema stanovitu 7SI9P& povreda prava na pravino suenje postoji& na primjer& kada
o"raloenje potpuno nedostaje& jer -e omo!u-eni pravni iijek vjerovatno postati iiuoran&
P>?BQ ali /sud nije o"avean dati detaljan od!ovor na svaki ar!ument/P>?1Q$ Prema
stanovitu "ive 7vropske komisije a ijudska prava& /kada al"eni sud koristi ralo!e nie!
suda& on ne mora ponovo navesti te ralo!e/P>?3Q$
Slino kao i u ve-ini na+ionaini# krivini# postupaka& i u postupku pred 7SI9P se naeio
javnosti suenja onaava kao opti prin+ip& u odnosu na koje! su mo!u-i odreeni
iue+i$ Sudenje se odrava javno (lan >E stav C Rimsko! statuta)& to je& nesumnjivo&
sredstvo da se o"e"ijedi poteno sudenje& kao i da prava optueno! ne "udu uskra-ena$
Ipak& pretresno vije-e moe odluiti da pose"ne okolnosti iiskuju da se odreeni postup+i
odre na atvorenoj sjedni+i& i to u +ilju atite rtava krivini# djela i svjedoka iii radi atite
povjerljivi# odnosno osjetljivi# in*orma+ija koje su sadrane u dokaima (ian >@ stav C
Rimsko! statuta)$ %vaj osnov sprovoenja postupka u atvorenoj sjedni+i ponaju i statuti
I8TH (ian 31 stav 3) i I8TR (ian 3B stav 3)& i to kao osnovno pravo optueno!$ %dluku o
tome da se pretres o"avi ia atvoreni# vrata donosi sud& na a#tjev jedne od stranaka u
postupku ili proprio motu.
%sim naela javnosti& u naela *orme voenja krivino! postupka spadaju jo naelo
raspravnosti (kontradiktornosti) i naelo usmenosti$ 0aelo raspravnosti je u postupku pred
13?
I88 astupljeno u vie pro+esni# stadijuma& a ne samo na !lavnom pretresu& !dje ono& kao
to je to uo"iajeno i u na+ionalnim krivinopro+esnim akonodavstvima& ima presudan
naaj$ Svoju odluku pretresno vije-e moe asnovati samo na dokaima koji su ivedeni
na suenju i koji su "ili predmet pretresa& odnosno o kojima se raspravljaio (ian C@ stav 3
Rimsko! statuta)$ Prin+ip usmenosti& u mo!u-nost odreeni# odstupanja od nje!a&
1?1
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
dominira u savremenim na+ionalnim krivinim pro+edurama i on je& naravno& astupljen i u
postupku pred I88& i to u svim *aama postupka$ Taj prin+ip je povean kako sa naelima
raspravnosti i kontradiktornosti (koja se primarno realiuju kro usmenu komunika+iju&
mada& naravno& mo!u da se ostvaruju i pisanim putem)& tako i kro !arantovanje prava
odreenim li+ima& prije sve!a osumnjieno! i optueno!& ali i dru!im uesni+ima postupka&
na usmenu pro+esnu komunika+iju u krivinom postupku& ali& takoe& u mo!u-nost i
pisano! optenja u skiadu sa praviiima sadranim u Rimskom statutu i Pravilima o
postupku i dokaimaP>?EQ$ 0a !lavnom pretresu se naelo usmenosti realiuje& prije sve!a&
time to optueni na samom poetku suenja& odnosno na prvom roitu ima mo!u-nost
da usmeno ijavi da li je optu"u raumio& te da se ijasni o krivnji (lan >@ stav ? Rimsko!
statuta)$ , okviru ove *ae postupka& a u skiadu sa naelom usmenosti& kao i naelima
raspravnosti i neposrednosti i dru!im& optueni ima pravo na ispitivanje svjedoka koji !a
terete& kao i (pod istim uslovima pod kojima to pravo koriste svjedo+i koji !a terete) pravo
na dovoenje i ispitivanje svjedoka iji iska ide njemu u korist (lan >C stav 1 taka (e)
Rimsko! statuta) i sl$
1.3.7.5.3.3. Ekspeditivnost postupka
9edan od a#tjeva poteno! suenja jeste i da svako ko je optuen a krivino djelo ima
pravo na suenje "e nepotre"no! odu!ovlaenja$ %vo pravo o"aveuje vlast da
o"e"ijedi da se sve *ae postupka& od predsudske do konane presude& "udu okonane i
presuda donijeta u raumnom roku$ Pre+inije& kako optueni uiva pravo da se smatra
nevinim& jedino je ralono i dolino da se nje!ova krivnja ili nevinost ustanove to je
mo!u-e prijeP>?@Q$ =aran+ija suenja u najkra-em mo!u-em roku je u krivinom postupku
poveana sa pravom na slo"odu& sa pretpostavkom nevinosti i sa pravom da se li+e
"raniP>?AQ$ %vo naelo do"ija na naaju naroito u meunarodnim postup+ima u kojima je
optueni esto u pritvoru od nje!ovo! #apenja do osude& odnosno oslo"adanja$
1.3.7.5.4. Zabrana suenja u odsustvu
0aelo prema kome optueni mora "iti prisutan na svom suenju& da "i se sudski postupak
mo!ao voditi& karakteristika je drava an!losaksonsko! prava (osim ako "i okrivljeni
pokuao i"je-i pravdi nakon prvo! pojavljivanja pred sudom)$ S dru!e strane& u mno!im
emljama kontinentalno! prava dovoljena je mo!u-nost suenja u odsustvuP>?>Q (in
a(sentia, par contumace). , meunarodnom krivinom pravosuu u tome je "ilo lutanja
P>?CQ$ Iako je Statut 0ir"eko! tri"unala sadravao tu a"ranu& kasnije statuti ad oc
tri"unala insistiraju na prisustvu optueno! pred sudom& i to tokom +ijelo! krivino!
postupka$ , to& od!ovaraju-e odred"e statuta I8TH i I8TR ne rajanjavaju ovo pitanje$
%ne propisuju da optueni ima pravo da mu se /sudi u nje!ovom prisustvu/ (lan 31 stav @
taka (d) Statuta I8TH i lan 3B stav @ taka (d) Statuta I8TR)$ Ipak& nita nije reeno o
tome ta se deava ako se optueni pre-utno odrekne ovo! prava& daju-i se u "jekstvo
prije otpoinjanja sudsko! postupka: ova odred"a mo!la "i se lako primijeniti tako da je
sprovoenje postupka u odsustvu optueno! dovoljeno ako je on& poto je propisno
o"avijeten o optuni+i i djelima koja mu se stavljaju na teret& po"je!ao u +ilju i"je!avanja
krivino! postupkaP>??Q$ Meutim&
Rimski statut (lan >E stav 1) jasno a#tijeva prisustvo optueno!& kao osnovni uslov a
otpoinjanje postupka (u iuetak& koji je uo"iajen u emljama an!losaksonsko! prava&
kada prisustvo optueno! nije neop#odno& ukoliko on naruava sudenje)$ 2ak i kada u +ilju
ouvanja pro+esne dis+ipiine& sud naredi udaljenje optueno! i sudni+e& njemu se mora
omo!u-iti pra-enje toka postupka& putem odredeni# te#niki# sredstava (lan >E stav 3
Rimsko! statuta)& to& u stvari& predstavlja /pose"an virtuelni vid neposrednosti& odnosno
*iiki optueni nije u neposrednom kontaktu sa dokaima koji se ivode u postupku& aii ima
o"e"ijeden te#niki kontakt/P>?4Q$
Svaka od ti# varijanti ima opravdanja& ali i krupni# nedostatakaP>4BQ$ 7SI9P ne smatra
protivpravnim suenje in a(sentia u dravama iji !a akoni predviaju$ Polai se od
134
injeni+e da je pojavljivanje pred sudom pravo optueno! i da "i suenje u nje!ovom
odsustvu& a protiv nje!ove volje ' "ilo protivpravno$ , tom po!ledu& dd+ie& ne postoji
1?3
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
nikakvo opte o"iajno pravno pravilo koje "i dravama naia!alo suenje optuenom
jedino u nje!ovom prisustvu ili "i doputalo nje!ovo suenje in a(sentia691].
Postianja poteno! suenja u medunarodnim krivinim postup+ima a#tijeva da optueni
"ude prisutan u toku +ijelo! postupka$ 2injeni+om da je optueni prisutan& daje mu se
mo!u-nost konsulta+ija sa svojim "ranio+em& prije sve!a o dokaima koje "i tre"aio
prikupiti kako "i se podrao kon+ept od"rane$ %sim to!a& prisustvo optueno! vano je
"o! unakrsno! ispitivanja svjedoka i& naje-e& vrlo relevantno a sud prilikom
ustanovljavanja nje!ove krivnje ili nevinosti$ Rijeju& kada se imperativu *er suenja
pridodaju spe+i*inosti meunarodni# krivini# postupaka& dolai se do akijuka da je u
takvim postup+ima mo!u-e ivesti poteno suenje samo u prisustvo optueno!P>43Q$
Potre"a da se o"e"ijedi pretpostavka nevinosti koja se veuje a svako! optueno!& ne "i
smjela "iti u!roena nemo!u-no-u optueno! da uputi "ranio+a prilikom pripremanja
sluaja ("o! nje!ovo! neprisustva suenju)/$Prisustvo optueno! ini se toliko vanim da
inuuje potre"u da se& u sluaju nje!ovo! "jekstva& po otpoinjanju suenja& postupak
prekine dok ponovo ne "ude u#apen i iveden pred sud ili se do"rovoljno preda$ 6ru!im
rijeima& istaknute oso"enosti medunarodni# krivini# sudenja tre"alo "i da dovedu do
od"a+ivanja ijeenja usvojeni# u onim emljama koje a"ranjuju suenja u odsustvu&
prema kojima je dovoljeno nastaviti postupak ako optueni po"je!ne po otpoinjanju
pretresa/$P>4EQ
1.3.7.6. Procesnopravne odredbe Rimskog statuta
1.3.7.6.1. Uvodne napomene
Rimski statut sadri i naajan "roj pro+esnopravni# odreda"a$ 0e raunaju-i pream"ulu&
odred"e or!ania+ione i materijalnopravne prirode& kao i vane odred"e deveto! dijela o
meunarodnoj saradnji i sudskoj pomo-i koje par excellence imaju pro+esnu prirodu&
klasine odred"e o postupku pred I88 nalaimo ve- u dru!om djeiu Statuta& meu
odred"ama o dopustivosti pokretanja i voenja postupka i uspostavi nadlenostiP>4@Q$
0ajvie ti# odreda"a sadri peti dio (o istrai i krivinom !onjenju)& esti dio (o suenju)&
osmi dio (al"a i reviija) i deseti dio Rimsko! statuta (o ivrenju odluka)$ Tre"a imati u
vidu i Pravila o postupku i dokaima& kao i& /kad je to prikladno/& /primjenjive/ meunarodne
u!ovore i pravila meunarodno! prava& ukljuuju-i i utvrena naela meunarodno! prava
oruani# suko"a koja se odnose na ureenje sudski# postupaka (lan 31 stav 1 ta$ (a) i
(") Rimsko! statuta)& te& supsidijarno (/u sluaju kad to!a nema/)& opta naela prava koja
I88 ivede i na+ionalni# akona pravni# sistema svijeta (kao poitivno pravo ili
pre+edent)& ukljuuju-i& kad je prikladno& na+ionalne akone drava koje "i redovno "ile
nadlene a taj loin& ukoliko ta naela nisu u neskladu s ovim statutom i s medunarodnim
pravom& kao i meunarodno prinatim pravilima i standardima (lan 31 stav 1 taka (+)
Rimsko! statuta)$
, pream"uli Rimsko! statuta kae se da je I88 adnje utoite !dje rtve najtei# krivini#
djela& koja se tiu meunarodne ajedni+e& mo!u ostvariti pravdu$ ."o! to!a se u njoj
a#tijeva od svi# drava da na na+ionalnom nivou predumu mjere a jaanje
meunarodne saradnje i spreavanje sluajeva nekanjivosti& a takoe podsje-a drave na
nji#ovu o"aveu da primjenjuju krivinu jurisdik+iju nad onima koji su od!ovorni a ovakve
loine$ S tim u vei& Rimski statut dodjeljuje I88 ulo!u koja je dopuna na+ionalni# sistema$
Istiu-i da je primama o"avea drava da vode istra!u i krivino !one meunarodne
loin+e& Rimski statut utvruje da je sluaj nepri#vatljiv a I88 ukoliko istra!u ili krivino
!onjenje nad tim sluajem vri drava koja nad tim ima sudska ovla-enja& osim ako ta
drava ne eli ili aista ne moe sprovesti istra!u ili krivino !onjenje i sudenje a teko
krivino djelo i nadlenosti I88$ Prema tom naelu (komplementamost u uem smislu)&
I88 /nadopunjuje/ ili preuima postupak od na+ionalni# sudova uvjeri li se da kod nji#
postoji nedostatak volje a krivino !onjenje i lana 1C ili& pak& ponovo sudi u& na+ionalnoj
dravi& o presudenoj stvari ako je neadovoljan odlukom doma-e! suda (lan 3B Rimsko!
statuta)$ 6ru!a se situa+ija odnosi na pitanje komplementarnosti u irem smislu& tj$ na
sluajeve u kojima "i se pred doma-im or!anima krivino! !onjenja ili krivino! pravosua
1?E
1EB
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
pojavio a#tjev I88 a pruanjem neko! o"lika pomo-i I88$ 6oma-i sud nadopunjuje
postupak pred I88& ali pret#odno mora rijeiti pitanje doputenosti saradnje na osnovu
o+jene o sa!lasnosti pro+esni# odred"i Rimsko! statuta s doma-im pravom (tj$ s nekom
nje!ovom poitivnom odred"om& odnosno /temeljnim naelom opte primjene/F lan 4E st$
1 i E Rimsko! statuta)$P>4AQ
Komplementarnost u uem smislu& u odnosu na doma-e pravo& podraumijeva svestranu
o+jenu o tome da li doma-i or!ani ne ele ili ne mo!u istinito provesti istra!u ili !onjenje&
odnosno da li je odluka da nema mjesta krivinom !onjenju proiala i nedostatka volje ili
nesposo"nosti drave da provede istinito krivino !onjenje (lan 1C stav 1 ta$ (a) i ("))&
kao i da li je neko oslo"oen od optu"e pred doma-im sudom a krivino djelo i
nadlenosti I88 (lan A) da "i se atitio od od!ovornosti pred I88 ili je postupak na dru!i
nain voen ovisno ili pristrasno i u neskladu s pravilima o pravinom postupku koje
prinaje meunarodno pravo& te na nain koji& u datim okolnostima& nije "io u skladu s
namjerom da se li+e o kom je rije privede pravdi (lan 3B stav 3 Rimsko! statuta)$
%d!ovor na ta pitanja nije jednostavan& premda sam Statut nastoji standardiovati
su"jektivni pojam /nedostatka volje/ a krivinim !onjenjem stavljaju-i !a u okvir /pravila o
pravinom postupku koje prinaje meunarodno pravo/ i o"jektiviirani# parametara u
lanu 1C stav 3 (a sluaj nedostatka volje ili sposo"nosti a krivino !onjenje) i lanu 3B
stav E (a sluaj voenja /*iktivno!/ krivino! postupka)P>4>Q$ Pri tome& I88 mora ueti u
o"ir pro+esne odred"e Rimsko! statuta i krivino! pro+esno! akonodavstva odnosne
drave$ , sluaju komplementarnosti u irem smislu& a#tijeva se da doma-i sud&
ponavaju-i Rimski statut i pravila meunarodne krivinopravne pomo-i& pro+ijeni
doputenost traene mjere ili radnje koju (kao o"lik saradnje) trai I88$
, Rimskom statutu je naelo ne (is in idem sadrano kao jedan od aspekata
komplementarnosti& tako to se& s jedne strane& odnosi samo na krivina djela i
nadlenosti I88 (lan A)& dok se& s dru!e strane& ono& prije sve!a& ustanovljava kao pravilo&
u odnosu na koje su doputeni odredeni i"u"eci& mada postoji o"lik dejstva ovo! naela
koji djeiuje apsolutno& dakle iskljuivo kao pravilo& "e mo!u-nosti djelovanja iuetkaP>4CQ$
0aeio ne (is in idem u Rimskom statutu onaava i odnos na+ionalni# akonodavstava&
odnosno konkretni# odiuka na+ionalni# sudova& sa odiukama I88P>4?Q$ Modaliteti to!
naeia proiiiae i lana 3B Rimsko! statuta i ima i# tri$ Prvi modalitet dejstva ovo! naela
re!uiisan je odred"ama lana 3B stav 1& prema kojoj se nikome pred I88 ne moe suditi a
/ponaanje/ koje predstavlja osnov krivino! djela& a koje je odlukom to! I88 ve- osuden
iii oslo"oden& osim u siuajevima predvidenim Statutom$ 6ru!i modalitet dejstva naeia ne
(is in idem je ustanovljen lanom 3B stav 3 Rimsko! statuta& prema kojem se nijednom li+u
ne-e suditi pred dru!im sudom a krivino djelo i lana A Statuta& a koje !a je I88 ve-
osudio ili oslo"odio$ Tre-i modaiitet pro+esno! i pravno! dejstva naeia ne (is in idem je
re!ulisan odred"ama iana 3B stav E ta$ (a) i (") Rimsko! statuta& prema kome se niko
kome je ve- "iio sudeno od strane neko! dru!o! suda a krivino djelo i i$ >& C ili ?
Statuta& ne moe ponovo suditi pred I88& osim ako je postupak pred dru!im sudom voden
radi postianja neko! od alternativno propisani# +iljeva& koji se svode na odredenu
ioupotre"u iii neke !ru"e !reke:
(a) radi atite li+a od krivine od!ovornosti a krivino djelo koje spada u nadienost I88
ili
(") kada na dru!i nain suenje nije voeno neavisno iii nepristrasno& u skladu sa
odred"ama pravino! postupka koje prinaje medunarodno pravo& kao i na nain koji& u
datim okolnostima& nije "io u skiadu s namjerom da se li+e o kome se radi& privede pravdi$
1$E$C$>$3$ Istra!a i krivino !onjenje na na+ionalnom nivou
Rimskim statutom nije propisana iriita o"avea a drave lani+e da a"rane krivina
djela i nadienosti I88 svojim na+ionainim akonima$ 6ostupnost i od!ovaraju-a primjena
na+ionalni# akona u istrai i krivinom !onjenju a loine !eno+ida& ioine protiv
ovjenosti ili ratne loine -e& ipak& "iti od naaja a odluku o dopustivosti koju donosi
I88$ Postavlja se pitanje da li drava koja jasno ne a"rani loine i nadlenosti I88& time
1?@
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
1E1
pove-ava riik da -e predmet "iti pro!laen dopustivim od strane I88& i to protiv njene
elje$
%dsustvo a"rana& od"rane& opti# prin+ipa i kani koje su propisane Rimskim statutom&
moe i-i u prilo! utvrenju I88 o nedostatku voije& ako taj nedostatak vodi ka /atiti li+a od
krivine od!ovomosti/ iii postupku koji se /vodi na nain koji& s o"irom na okolnosti& nije u
skladu s namjerom privoenja li+a o kojoj je rije pravdi / (l$ 1C i 3B Rimsko! statuta)$ ;rlo
je vjerovatnija situa+ija u kojoj ne-e "iti ustanovljen nedostatak volje& ne!o jednostavna
neaktivnost na strani drave stranke& koja moe dovesti do to!a da I88 pro!lasi predmet
dopustivim$ Tei sluaj je kada postoji postupak na na+ionalnom nivou& ali je de*ini+ija
loina& opti# prin+ipa& od"rane ili kani koje se primjenjuju drukija od one koja je
propisana Rimskim statutom$ Ako je o"im krivnje po na+ionalnom akonu iri od ono!a i
Rimsko! statuta& ne-e se javiti nikakav pro"lem& iako I88 u tom sluaju ne-e imati
nadlenost a djela ivan o"ima Statuta& pa ak i ako ona po na+ionalnom akonu spadaju
u krivina djela$ Ako je o"im krivnje po na+ionalnom akonu ui od ono!a i Statuta&
reultat je de facto iue-e od kane a djela koja se po Statutu smatraju krivinim$ .ato je
najjednostavniji nain da se relevantne de*ini+ije i opti prin+ipi& sa od!ovaraju-im
kanama& i Rimsko! statuta inkorporiraju direktno u doma-e akonodavstvo$
Kada se a ponaanje koje je a"ranjeno Rimskim statutom istra!a i suenje na
na+ionalnom nivou provodi na pravi nain& injeni+a da se a to ponaanje provodi suenje
kao a o"ini loin& a ne kao a !eno+id& loin protiv ovjenosti ili ratni loin& ne ini&
sama po se"i& predmet dopustivim pred I88$ Meutim& I88 moe preueti predmet na
osnovu neaktivnosti doma-i# vlasti$ %vakav sluaj postoji kada Rimski statut a"ranjuje
naajno iri o"im ponaanja ne!o to to ini doma-i akon$ Sto!a "i moda "ilo do"ro da
svaka drava stranka ivri imjene svoje le!islative& kako "i o"e"ijedila da doma-i akon
a"ranjuje isti o"im ponaanja kao i Statut$ Tako "i drava stranka predu#itrila nala I88 o
dopustivosti u po!ledu njeni# dravljana ili krivini# dijela koja su se desila na njenoj
teritoriji$ %rave stranke "i u svojim akonodavstvima imale ili odrediti pose"ne kane a
o"ina krivina djela (kada su ona popra-ena okolnostima koje i# dovode u veu& odnosno
pod jednu od de*ini+ija Rimsko! statuta) ili jednostavno inkorporirati de*ini+ije Statuta (sa
kanama koje su kompati"ilne Statutu)$
0ajjednostavniji pristup je da se de*ini+ije date u Rimskom statutu u +ijelosti inkorporiraju&
"ilo ukljuivanjem samo! Statuta (ili nje!ovi# dijeiova) u na+ionalni akon& "ilo usvajanjem
akona koji -e reprodukovati de*ini+ije$ 0eke od osnovni# taaka interesa kada su u pitanju
de*ini+ije "i mo!le "iti sijede-e:
(1) Jenocid. %vaj loin moe "iti uinjen u vrijeme mira ili u vrijeme meunarodno! ili
unutranje! oruano! suko"a$ Prisustvo namjere /da se uniti& u +jelini ili djelimino&
na+ionaina& etnika& rasna iii vjerska !rupa kao takva/ je sutina loina$ .loini koji jasno
ne ispunjavaju uslov namjere& takoe se mo!u smatrati loinima protiv ovjenosti ili
ratnim loinima u skladu sa Statutom$ =eno+id se sastoji od ove pose"ne namjere koja je
opisana u lanu >& a koja je popra-ena jednim od pet djela na"rojani# u lanu
> ta$ (a) ' (e) Rimsko! statuta$ 0a"rojani loini ukljuuju djela usmjerena protiv /lanova
!rupe/(lan > ta$ (a) i ("))& /!rupe/(lan > ta$ (+) i (d)) i /dje+e i !rupe/(lan > taka (e))$
%vo podraumijeva neka kvantitativna o!ranienja$ Pored to!a& namjera da se uniti !rupa
/u +jelini ili dio te !rupe/ ne iiskuje postojanje pokuaja masovno! unitenja !rupe$
(3) %loini protiv ovjenosti. Kao i loin !eno+ida& loini protiv ovjenosti se mo!u
pojaviti u "ilo kojem kontekstu i "e vee sa oruanim suko"om (meunarodnim ili
unutranjim)$ .loini protiv ovjenosti sadrani su u svi# 11 djela koja su na"rojana u
lanu
C stav 1 ta$ (a) ' (k) Rimsko! statuta& kao to je to de*inisano lanom C stav 3 ta$ (a) ' (i)&
/kao dio iroko! ili sistemsko! napada usmjereno! protiv "ilo koje! +ivilno! stanovnitva&
u nanje o napadu/$ /0apad usmjeren protiv +ivilno! stanovnitva/ nai ponaanje koje
ukljuuje viestruko injenje radnji navedeni# u stavu 1 lana C protiv "ilo koje! +ivilno!
1?A
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
stanovnitva& na osnovu ili s +iljem dravne politike ili politike neke or!ania+ije da se takav
napad poini (lan C stav 3 taka (a) Rimsko! statuta)$ 6e*ini+ije date u lanu C stav 3 ta$
(a) ' (i) opisuju djela koja nisu sadrana u krivinom ili vojnom akonu drave stranke$
(E) &atni "loini. I88 je nadlean a ratne loine /ako su poinjeni kao dio piana ili politike&
1E3
ali kao dio opseno! poinjenja takvi# loina/ (ian ? stav 1 Rimsko! statuta)$ Takav plan
ili politika ine vaan dio sudske odluke (prema lanu 1C stav l(d)) da li je loin dovoljne
teine da "ude pro!laen dopustivim pred I88$ .a"rane i lana ? stav 3 ta$ (+) i (e) su
o!raniene /na oruani suko" koji nije medunarodno! karaktera/$ 2lan ? stav 3 ta$ (a) i (")
primjenjuje se na meunarodni oruani suko"$
)ostojanje odgovarajui naela krivinog "akona i odgovarajui od(ram(eni
meani"ama& moe takode doprinijeti donoenju odluke I88 o dopustivosti predmeta$ %vo
naroito moe "iti sluaj kada je o"im krivine od!ovornosti& nametnut u skladu sa
na+ionalnim (doma-im) akonom& natno ui od ono!a koji je nametnut od strane I88$
Reultat "i "ila neaktivnost u po!ledu krivine od!ovornosti koja je predviena Rimskim
statutom& a koja nije kanjiva po doma-em akonu& to "i raumljivo vodilo ka utvrenju
dopustivosti$ %snovni prin+ipi su sadrani u dijelu E (i$ 33'EE) Rimsko! statuta$
0a+ionalni pravni sistem tre"a "iti takav da dovoljava krivinu optu"u i suenje "ilo
kojem li+u kome "i Rimskim statutom "ila nametnuta krivina od!ovornost$ Po lanu 3A
stav E (pojedinana krivina od!ovornost) Rimsko! statuta& to je svako li+e koje: (a) poini
takav loin& "ilo kao pojedina+& "ilo ajedno s dru!im li+em iii putem dru!o! li+a& "e
o"ira je li to dru!o li+e krivino od!ovomoF (") naredi& na!ovori ili iaove poinjenje
takvo! loina i on se aista do!odi ili je pokuanF (+) u svr#u olakanja poinjenja takvo!
loina podupre& potakne ili na dru!i nain pomo!ne u nje!ovom ivrenju ili pokuaju
nje!ovo! ivrenja& ukljuuju-i i pri"avljanje sredstava a nje!ovo poinjenjeF (d) na "ilo
koji dru!i nain doprinese ivrenju ili pokuaju ivrenja takvo! loina od strane !rupe
li+a koja djeluju sa ajednikim +iljemC??F (e) u vei sa loinom !eno+ida& direktno i javno
poiva dru!e da poine !eno+idF (*) pokua poiniti takav loin preduimanjem radnji koje
apoinju nje!ovo ivrenje /uinivi "itan korak/& ali do ioina ne doe "o! okolnosti
neavisni# o namjerama to! li+aC?4$ 0eki od ovi# o"lika od!ovornosti (lan 3A stav E ta$ (d)
i (e)) odraavaju spe+i*ini karakter krivini# djela i jurisdik+ije 188 i nisu predvieni
doma-im akonom na isti nain$
0a+ionalni (doma-i) akoni& stavijaju-i na raspola!anje imunitet ili specijalna proceduralna
pravila "a lica koja vre slu(enu dunost& a reultat imaju /nedostatak volje/ ili neki od
o"lika neaktivnosti$ To daje nadlenost I88 tamo !dje takvi akoni spreavaju doma-e
sudove jedne drave da provedu istra!u i suenje i osude svoje slu"enike (ian 3C
Statuta)$ Takvu situa+iju imamo kada su ustavne ili akonske odred"e koje pruaju atitu
li+u od krivine od!ovomosti& u neskladu sa namjerom da se to li+e dovede pred ii+e
pravde ili vode ka nepreduimanju nikakve aktivnosti ' koja "i mo!la podrati nala
dopustivosti I88$
0eki od osnova a nametanje ili iskljuivanje krivine od!ovornosti su od naroito! naaja
kada su u pitanju poli+ija ili vojne sna!e jedne drave$ 6rave stranke naroito vode rauna
da je o"im krivine od!ovomosti& dostupan dravnim akonom& usporediv sa o"imom koji je
propisan I88$ Ista pitanja koja se javljaju kada su u pitanju vojska i nared"e a ivravanje
loina (lan 3A stav E) taka (")) i o!raniena od"rana nared"i pretpostavljeni# (lan EE
Rimsko! statuta)& podjednako se primjenjuju i na +ivilne slu"e& kao to su i o"li+i
kriminalni# od!ovornosti veani# a paravojne *orma+ije& ako vojska ima veu sa
Takav doprinos mora biti namjeran i biti uinjen: (1) s ciljem unapredenja krivinih
aktivnosti ili krivinog cilja grupe, kad takve aktivnosti ili ciljevi ukijuuju izvrsenje
zloina koji je u nadleznosti ICC ili (2) uz poznavanje namjere grupe da uini zloin.
78 Medutim, lice koje odustane od napora da poini zloin ili koje na dmgi nain
sprijei njegovo dovrsenje, nece biti podlozno kaznjavanju na osnovu Statuta zbog
pokusaja da poini zloin - ako je potpuno i dobrovoljno napustilo kaznjive ciljeve.
nere!ularnim sna!ama te iii sline vrste$ %d!ovomost +iviini# pretpostavljeni# i vojni#
1?>
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
apovjednika je drukija$ , skladu sa lanom 3? taka (") Rimsko! statuta& pretpostavljeni
koji nije vojni apovjednik i ne djeluje aktivno& /snosi-e/ krivinu od!ovomost a loine u
nadlenosti I88 koje poine podreeni pod nje!ovom stvamom vla-u i kontrolom& kao
reuitat nji#ovo! propusta da ivre kontrolu nad podreenim na ispravan nain: (i) kad je
nadreeni nao ili je svjesno od"a+io in*orma+ije koje su jasno ukaivale da podreeni ine
ili se spremaju poiniti takve loineF (ii) kad su se loini ti+ali aktivnosti koje su "ile unutar
stvarne od!ovornosti i kontroie nadredeno! i (iii) kad je nadredeni propustio predueti sve
1EE
nune i /ra"orite/ mjere u nje!ovoj mo-i kako "i sprijeio ili su"io nji#ovo ivrenje ili ako
je propustio proslijediti stvar nadlenim viastima u svr#u istra!e i !onjenja$
I vojni i +iviini komandanti od!ovoraju a to to su /nali/& ali dok su vojni komandanti
od!ovomi i a ono to su /tre"ali nati/(lan 3? taka (a)(i))& +ivilni nadreeni su od!ovomi
samo a ono to su /svjesno anemarili/$ Pra! od!ovomosti je sto!a a +ivilne nadredene
daleko nii& osim ako ne djeluju kao vojni apovjedni+i$
0eke drave mo!u loine i na+ionalno! krivino! akona o!raniiti institutom
astarijevanja& postavljaju-i vremensko o!ranienje nakon koje!a je a"ranjeno krivino
!onjenje$ Imaju-i u vidu iuetnu teinu loina koji potpadaju pod jurisdik+iju I88 i
potvruju-i primjer dat Konven+ijom o neprimjenjivanju astarijevanja na ratne loine i
loine protiv ovjenosti i 14>?$ !odine& Rimski statut u lanu 34 propisuje da loini koji
su u nadlenosti I88 ne podlijeu astarijevanju$ Kada drave stranke u na+ionalni akon
inkorporiraju de*ini+ije loina i Rimsko! statuta& od!ovaraju-om klauulom -e ove
de*ini+ije "iti iuete od inae primjenjivi# o!ranienja$ Ako drava odlui da ne inkorporira
de*ini+ije Rimsko! statuta& ne!o nastavi primjenivati doma-i krivini akon u sluaju "ilo
kakvo! krivino! !onjenja koje je poten+ijalno i nadlenosti I88& e*ektivna implementa+ija
"i a#tijevala da na+ionalni akon predvia neprimjenjivanje astarijevanja !dje odreeno
ponaanje potpada pod de*mi+ije Statuta$
Rto se tie osnova a iskljuenje krivine od!ovomosti& Rimski statut ponaje pose"ne
*ormula+ije kao to su /duevna "olest ili mana/& atrovanost& raumna od"rana samo!a
se"e& dru!i# ili neije imovine i prinuda (sve i lana E1)$ 2lan E3 !ovori o stvamoj i pravnoj
a"ludi& a lan EE o nared"i nadreeni# i pravnim propisima$
, kolikoj -e mjeri ka"ne koje su predviene po doma-em akonu imati u vidu injeni+u da
su loini o kojima se radi /najtei loini od naenja a medunarodnu ajedni+u kao
+jelinu/ (lan A Rimsko! statuta)& o tome -e voditi rauna I88 kada "ude ramatrao da li su
doma-i sudovi voljni da istinski provedu krivini postupak$ ,imanje u o"ir irelevantni#
kriterija ili iri+anje kani kojima jasno nedostaje teina& propor+ionalno je sa injeni+ama
koje "i I88 mo!ao ueti kao doka /svr#e pruanja atite li+u/ ili /naina koji nije u skladu
sa namjerom da se odnosno li+e dovede pred li+e pravde/ (l$ 1C i 3B Statuta)$ %vakav
sluaj se javlja naroito kada se a loine i nadlenosti I88 sudi pred doma-im sudovima
kao a /o"ine loine/$ Tre"a imati u vidu da Pravila o postupku i dokaima sadre *aktore
relevantne a iri+anje kane (lan C? stav 1 Rimsko! statuta)$ 6rave tre"aju uporediti
ove *aktore sa *aktorima koji se primjenjuju po doma-em akonu$
Rije /istinito/ i lana 1C stav 1 taka (a) Rimsko! statuta jasno onaava postojanje
do"re volje i istinski# napora na strani doma-i# or!ana vlasti pri provodenju istra!e i
krivino! !onjenja i nadlenosti I88$ %"e"jeivanje da doma-i pravni sistem u
potpunosti sadri sredstva a postupanje sa loinima i nadlenosti I88 (inkorporiranjem
puni# de*ini+ija loina i Rimsko! statuta& sa od!ovaraju-im prin+ipima& od"ranama i
kanama) jeste najsi!umiji nain a uklanjanje svake nesi!urnosti na strani drave& a u
po!ledu a#tjeva dopustivosti I88$ Takoe& tre"a ista-i i uvaavanje medunarodni#
standarda i o"avea& te I88 od strane drave stranke$
)odjela i"medu vojne i civilne jurisdikcije tretira se raliito u raiiitim ustavnim i pravnim
sistemima$ %"im vojne jurisdik+ije& so*isti+iranost vojno! pravno! sistema i vea imedu
vojne i krivine jurisdik+ije !radanski# sudova ' varira od emije do emlje$ Rimski statut ne
auima nikakvo stanovite o tom pitanju: isti standardi& naj"oiji napori& pravinost&
neavisnost i nepristrasnost& koji se primjenjuju pri utvrivanju dopustivosti& vae u o"a
1?C
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
sluaja$ Meutim& vojni sudski sistemi nekada primjenjuju *leksi"iinije pro+edure ne!o to je
to sluaj sa redovnim sudovima& te su u tom po!ledu /ranjiviji/ u po!ledu dopustivosti$
Takode& dok se ratni loini i lana ? deavaju samo u sluaju oruano! suko"a ("ilo da je
to interna+ionalni ili unutranji)& loini protiv ovjenosti (ian C) i !eno+ida (lan >) mo!u
se desiti ivan ovo! konteksta i poiniti i# li+a koja nisu o"aveno vojna (na primjer& +ivilna
poli+ija ili paravojne oruane !rupe)$ Kao takav& o"im vojne jurisdik+ije nije dovoljno irok
da omo!u-i dravama strankama da provedu istra!e i krivino !onjenje svi# loina koji su
predvideni Statutom$ .avisno od ustavni# aranmana i akonski# rjeenja vee imedu
+iviini# i vojni# sudova& drava stranka moe ia"rati da postupke koji su na neki nain
veani a Statut& vode redovni sudovi ili da kom"inuje redovnu i vojnu jurisdik+iju$ ;ojni
1E@
postup+i koji se ivode u kontekstu /do"re vjere/ i u kojima se primjenjuje prin+ip krivine
od!ovomosti u okviru relevantni# de*ini+ija& od"rana i opti# prin+ipa ' ne-e voditi
dopustivosti pred I88 samo ato to su primijenjene pro+edure donekie neravijene$
7ndirektni uticaj na vojnu pravdu i praksu. 6a "i drava stranka ispunila svoju dunost da
vri istra!u i krivino !onjenje a loine i nadlenosti I88& ona mora voditi postupak na
nain koji -e voditi nalau nedopustivosti i l$ 1C i 3B Rimsko! statuta$ %vo "i se posti!lo i
direktnom inkorpora+ijom de*mi+ija i Statuta u doma-e vojne akone$ 0adaije& vojni akoni
"i tre"aio da umu u o"ir opta naela& od"ranu i kane na nain da puni o"im krivnje
predvien Statutom "ude dostupan i kada je u pitanju vojska$ <ilo "i prikladno kada "i se
o"e"ijedile !aran+ije neavisnosti& nepristrasnosti i pravino! postupka$
Svako nasilno pomjeranje stanovnitva tre"a "iti ivedeno na nain koji je u skladu sa
medunarodnim pravom$ 0a ovaj nain /deporta+ija iii nasilno premjetanje stanovnitva/&
kao loin protiv ovjenosti (lan C stav 1 taka (d) i lan C stav 3 taka (d))& koji ne
o"u#vata nasilno premjetanje stanovnitva na osnovima dovoljenim medunarodnim
pravom& mo!ia "i "iti austavljena$ 0asilno pomjeranje stanovnitva moe se javiti i u
siuaju !eno+ida (ian > taka (e) /nasilno premjetanje dje+e/)& u medunarodnim
oruanim suko"ima (lan ? stav 3 taka (a)(vii)) ili u sluaju kada okupa+ione sna!e vre
premjetanje svo! stanovnitva ili +jelokupno! stanovnitvsa okupirano! podruja (lan ?
stav 3 taka (")(viii)) i u oruanom suko"u koji nije meunarodno! karaktera& kro
nepravino premjetanje +ivilne popuia+ije (ian ? stav 3 taka (e)(viii))$
%vla-enja a #apenje i pritvor& kao i uslove pritvora i kane atvora takode tre"a uskladiti
sa meunarodnim pravom$ .ioini protiv ovjenosti veani a pritvor ukljuuju lan C stav
1 taka (e) (/atvaranje ili dru!o teko oduimanje *iike sio"ode suprotno osnovnim
pravilima meunarodno! prava/)& kao i lan C stav 1 taka (!) i lan C stav 1 taka (i)$
/0asiino nestajanje li+a/ je samo po se"i okarakterisano kao nemo!u-nost da se potvrdi
pritvor& to je suprotno medunarodnim standardima$ 0eki ratni loini povlae a so"om
pritvor& kao to je lan ? stav 3 taka (a)(vii) (neakonito dranje u atoenitvu)$ ;anost
pro+edure pritvora na!laena je injeni+om da je pritvor predvien a "ilo koji loin
usmjeren protiv li+a& a koji je na"rojan u Statutu$
%d!ovaraju-i atitni me#animi i o"uka tre"a da se poa"ave *iikom i psi#ikom
si!umo-u li+a koja se dre u pritvoru& kako "i se i"je!lo muenje (/namjemo nanoenje
teke "oli ili patnje& "ilo *iike ili psi#ike/)& loini protiv ovjenosti i iana C stav 1 taka
(*) i lana C stav 3 taka (e)& kao i ratni loini i lana ? stav 3(ii) (meu njima i /muenje ili
neovjeno postupanje& ukljuuju-i i "ioloke eksperimente/)$ Kora+i koji se preduimaju
kako "i se sprijeilo muenje& tre"a da "udu od pomo-i kod spreavanja dru!i# loina
protiv li+a i pritvorenika& ukijuuju-i i seksuaino nasiije i lana C stav 1 taka (!)$
%d!ovaraju-a o!ranienja koja "i se postavila na usmjeravanje napada& doprinijela "i
preven+iji veliko! "roja loina i nadlenosti I88$ Kada su u pitanju ratni loini&
usmjeravanje napada se javlja u nekoliko sljede-i# sluajeva ' medunarodni oruani suko":
(1) usmjeravanje napada protiv pojedini# li+a (lan ? stav 3 taka (")(ii)& (iii)& (iv)&(i_) i
(__iv))F (3) usmjeravanje napada protiv imovine i mjesta (lan ? stav 3 taka (a)(iv))& lan ?
stav 3 taka (")(ii) ' (v)& (i_) i (__iv)) ' unutranji oruani suko"& (E) napad usmjeren protiv
li+a (lan ? stav 3 taka (e)(i) ' (iv)) i (@) napad usmjeren protiv imovine (lan ? stav 3 taka
1??
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
(e)(ii) ' (iv))$ Pose"nu panju tre"a posvetiti odred"ama koje pruaju atitu li+ima u skladu
sa 5enevskim konven+ijama koje o"e"jeuju da li+u ne smije "iti odueto pravo na
poteno i redovno suenje (lan ? stav 3 taka (a)(vi)) i kod unutranji# suko"a (lan ? stav
3 taka (+)(iv))$
Kon+ept /vojne potre"e/ nije de*inisan u Statutu& mada je pomenut u vei sa
meunarodnim oruanim suko"om u lanu ? stav 3 taka (a)(iv)$ Siine *rae su
upotre"ljene u vei sa medunarodnim i unutranjim oruanim suko"om: u po!ledu
medunarodno! suko"a lan ? stav 3 taka (")(ii)& (v) i (i_) /vojni +iljevi/& (iv)/vojni do"itak/ i
(_iii) /a#tjevi ratovanja/F kod unutamje! suko"a ' lan ? stav 3 taka (e)(iv) /vojni +iljevi/ i
(viii) /nei"jeni vojni raloi/$
.a"ranjena sredstva i metode ratovanja u vei s meunarodnim oruanim suko"om
o"raeni su u lanu ? stav 3 taka (")(vii)& (_i)& (_ii)& (_vii) ' (__)& (__iii)& (__v)& a i u vei sa
unutranjim suko"om u lanu ? stav 3(e:iii)& (vii)& (i_) i (_)$ Kon+ept potre"e i
1EA
propor+ionalnosti napada je "euslovan kada je u pitanju medunarodni oruani suko" i
lana ? stav 3 taka (")(iv)$ Takode& tre"a ueti u o"ir oprenu *ormula+iju odred"e o
samood"rani (ian E1 stav 1 taka (+))& pose"no kako se ona odnosi na od"ranu imovine&
to je neop#odno a ivrenje vojne misije$ Re!ruta+ija ili upis dje+e mlae od 1A !odina u
na+ionalne oruane sna!e ili nji#ovo iskori-avanje a aktivno uestvovanje u
neprijateljstvima je a"ranjeno kako u medunarodnim (lan ? stav 3 taka (")(__vi)) tako i u
unutranjim oruanim suko"ima (lan ? stav 3 taka (e)(vii))$
2lan 3A stav E taka (") Rimsko! statuta propisuje da -e li+e koje naredi ivrenje loina
i nadlenosti I88 "iti krivino od!ovomo$ Ii+e koje poini loin po nared"i nije
oslo"oeno krivine od!ovornosti& osim ukoliko je imalo akonsku o"aveu pokoravati se
nared"ama& nije nalo da je nared"a neakonita i nije "ilo oito da je nared"a neakonita
(lan EE stav 1)$ 6akako& djela i lana > (!eno+id) i lana C (loini protiv ovjenosti)
smatra-e se /oi!ledno neakonitim/ (lan EE stav 3)$ , skladu sa lanom 3? stav 1& vojni
komandant je krivino od!ovoran a loine koje su poinile sna!e pod nje!ovim stvarnim
apovjednitvom i kontrolom ili pod stvamom vla-u i kontrolom& ve- prema tome o kakvom
se sluaju radi& kao reultat nje!ovo! propusta da ivri nador nad takvim sna!ama& a pod
uslovom da je nao ili na osnovu okolnosti u to vrijeme morao nati da te sna!e ine ili da
se spremaju poiniti takve loine i da je propustio predueti sve nune i ra"orite mjere
koje su u nje!ovoj mo-i kako "i sprijeio ili su"io nji#ovo ivrenje ili ako je propustio
proslijediti stvar nadlenim vlastima u svr#u provodenja istra!e i !onjenja$
%dreeni "roj odreda"a Rimsko! statuta moe se primijeniti na nere!ularne sna!e i
paravojne *orma+ije$ 2lan 3A stav E taka (") name-e krivinu od!ovornost onome ko
naredi& na!ovori ili iaove poinjenje loina i on se aista do!odi ili je pokuan (slino kao
i u lanu 3A stav E taka (e) a direktno i javno poivanje dru!i# da poine !eno+id)& dok
lan 3A stav E taka (+) stavlja od!ovornost na li+e koje podupre& podstakne ili na dru!i
nain pomo!ne u nje!ovom ivrenju ili pokuaju nje!ovo! ivrenja& ukljuuju-i i
pri"avljanje sredstava a nje!ovo poinjenje$ 2lan 3A stav E taka (d) utvrduje krivinu
od!ovornost a doprinos ivrenju ili pokuaju ivrenja takvo! loina od strane !rupe li+a
koja djeluju sa ajednikim +iljem koji je usmjeren ka ivrenju krivini# aktivnosti ili
krivino! +ilja !rupe$ Komandna od!ovornost i iana 3? stav 1 takode se primjenjuje na
li+a koja /aktivno djeluju kao vojni komandanti/& pa tako name-e od!ovornost vojnom
komandantu koji ima kontrolu nad paravojnim *orma+ijama$ .a"rana /upotre"e/ dje+e ispod
1A !odina starosti u aktivnom uestvovanju u meunarodnim (lan ? stav 3 taka (")
(___vi)) iii unutranjim suko"ima (lan ? stav 3 taka (e)(vii)) tre"a da se primjenjuje i u
sluajevima kada dje+a ine dio paramilitarni# *orma+ija koje kontrolie vlada$
1.3.7.6.3. Pokretanje postupka pred ICC
.a pokretanje postupka pred I88 Rimski statut predvia: (a) me#aniam uspostave
nadlenosti I88 i (") odiuivanje o dopustivosti pokretanja postupkaP>44Q$ Tome pret#odi
prijavljivanje krivino! djela a koje je nadlean I88& i to tuio+u (putem tv$ /upu-ivanja
sluaja tuio+u/)$ Tuila+ moe otvoriti istra!u kada !a na to upoore situa+ije a koje se
1?4
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
opravdano vjeruje da je u njima poinjen loin ili se on ini$ , skladu sa Rimskim statutom
i Pravilima o postupku i dokaima& tuila+ mora pre!ledati materijal koji mu je dostavljen
prije ne!o donese odluku o tome da li da se nastavi sa pro+esomPCBBQ$
Mo!u-a su tri naina pokretanja postupka pred I88:
(1) Tuila+ moe samoini+ijativno (proprio motu) pokrenuti istra!u a neko krivino djelo i
nadlenosti I88 na osnovu o"avjetenja koje je primio na "ilo koji nain o tom djelu (ian
1E taka (+) u vei sa lanom 1A stav 1 Rimsko! statuta)PCB1Q$ Rije je o standardnom
ovla-enju kontinentalno! javno! tuio+a da ex ojficio pokre-e krivino !onjenje& neovisno
o volji i mo!u-nosti dru!i# su"jekata a takvu ini+ijativuPCB3Q$ , postupku koji se vodi
prema odred"ama Rimsko! statuta samostalna ulo!a tuio+a svodi se jedino na pret#odno
prikupljanje in*orma+ija i dokaa (l$ 1A i AE Rimsko! statuta)$ Medutim& nje!ova dunost je
da& pri tome& prikuplja dokae kako na teret okrivljeno!& tako i one koji mu idu u prilo! (a
carge ou a decarge)703].
(3) 6rava stranka Rimsko! statuta moe tuio+u /uputiti/ (prijaviti) sluaj jedno! ili vie
krivini# djela i nadlenosti I88 (lan 1E taka (a) Rimsko! statuta)$
(E) Savjet "e"jednosti ,jedinjeni# na+ija moe& kada djeluje na osnovu =lave ;II Povelje
1E>
,jedinjeni# na+ija& a u situa+iji u kojoj se ini da je poinjen jedan ili vie krivini# djela i
nadlenosti I88& takav sluaj /uputiti/ tuio+uPCB@Q (lan 1E taka (") Rimsko! statuta)$
9asno je da Savjet "e"jednosti moe uputiti I88 samo one /situa+ije/ u kojima se radi o
o"iljnim loinima& ije vrenje dovodi do /prijetnje miru/ ili /povrede mira/PCBAQ$ 0aravno&
mora se primijetiti da su ovo iroki& raste!ljivi pojmovi& u ijem tumaenju Savjet
"e"jednosti uiva veliku slo"oduPCB>Q$
, siuaju pod (E)& kada tuila+ djeluje na osnovu ini+ijative Savjeta "e"jednosti
,jedinjeni# na+ija& pokretanje postupka je automatsko$ , sluajevima pod (1) i (3) tuila+
mora predueti neke pripremne radnje& odnosno ivriti preliminarnu provjeru dostavijeni#
in*orma+ija ' da "i se pokrenuo postupak$PCBCQ Te radnje su provjera: (a) pruaju li dostupni
poda+i raumnu osnovu a sumnju da je krivino djelo koje je u nadlenosti I88 "ilo
poinjeno ili da je nje!ovo ivrenje u tokuF (") da li je predmet doputen& odnosno moe li
"iti doputen na osnovu lana 1C i (+) uimaju-i u o"ir teinu krivino! djela i interese
rtava& postoje li& ipak& "itni raloi a uvjerenje da istra!a ne "i sluila interesu pravde
(lan AE stav 1 Rimsko! statuta)PCB?Q$ Ako tuila+ o+ijeni da tre"a pokrenuti istra!u& o tome
-e o"avijestiti drave stranke Rimsko! statuta i one drave koje "i& uimaju-i u o"ir
dostupne in*orma+ije& normalno vrile nadlenost a krivina djela o kojima je rije$ Tuila+
moe o"avijestiti takve drave na povjerljivoj osnovi& a kad vjeruje da je nuno atititi li+a&
sprijeiti unitenje dokaa ili "jekstvo li+a& kao i o!raniiti o"im in*orma+ija koje dostavlja
dravama$ , roku od mjese+ dana nakon prijema to! o"avjetenja& drava moe
o"avijestiti I88 da provodi istra!u ili da je provela istra!u nad svojim dravljanima ili dru!im
li+ima u svojoj nadlenosti& u vei sa krivinim djelima koji "i mo!li predstavljati loine
navedene u lanu A Rimsko! statuta& a koji se odnose na podatke navedene u
o"avjetenju dravama$ 0a a#tjev te drave& tuila+ mora prepustiti istra!u o tim li+ama
dravi& osim ukoliko pretpretresno vije-e& na a#tjev tuio+a& ne odlui da dopusti istra!u
(lan 1? stav 3 Rimsko! statuta)$
0akon proteka navedeno! roka od mjese+ dana ili u sluaju u kojem je od neke drave
odueo istra!u koju joj je "io povjerio& tuila+& ako akljui da postoji raumna osnova a
nastavak istra!e& podnije-e pretpretresnom vije-u a#tjev a odo"renje istra!e popra-en
svim prikupljenim pomo-nim materijalomPCB4Q (lan 1A stav E Rimsko! statuta)$ Ako
pretpretresno vije-e& nakon to je ispitalo a#tjev i pridrueni materijal& akljui da postoji
raumna osnova a nastavak istra!e& te da i!leda kako predmet spada u nadlenosti I88&
ono -e odo"riti poetak istra!e& "e uti+aja na kasnije odluke I88 u po!ledu nadlenosti i
doputenosti predmetaPC1BQ$ Isto tako& od"ijanje pretpretresno! vije-a da odo"ri istra!u ne
spreava tuio+a da podnese naknadni a#tjev koji se temelji na novim injeni+ama ili
dokaima koji se odnose na istu situa+iju (lan 1A stav @ Rimsko! statuta)$
0akon istra!e& tuiia+ moe akijuiti da ne postoji dovoljno osnova a !onjenje sto!a to:
14B
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
(a) ne postoji dovoljan pravni ili injenini osnov a idavanje nalo!a ili poiva na osnovu
lana A?F (") predmet nije doputen na osnovu lana 1C ili (+) !onjenje nije u interesu
pravde& uimaju-i u o"ir sve okoinosti& ukljuuju-i i teinu loina& interese rtava i do" ili
sla"u ivotnu sna!u navodno! poinio+a& te nje!ovu ulo!u u navodnom krivinom djelu
(lan AE stav 3 Rimsko! statuta)$ Ali& to svoje stanovite tuila+ moe kasnije imijeniti /ako
nastupe nove injeni+e ili ako sana nove in*orma+ije/ (lan AE stav @ Rimsko! statuta)$ %
takvoj ne!ativnoj o+jeni tuila+ ne mora o"avijestiti pretpretresno vije-e& osim ako je ne
asniva na ralo!u svrsis#odnosti& tj$ na tome da se radi o krivinom djelu manje! naaja
kod koje! pokretanje istra!e /ne "i sluilo interesima pravde/ (lan AE stav 1 taka +))&
kada tu o+jenu tre"a inijeti pred pretpretresno vije-e$ Tu je po Statutu diskre+iono
ovla-enje tuio+a na (ne)pokretanje krivino! !onjenja o!ranieno& jer nje!ova odluka o
svrsis#odnosti istra!e postaje valjana tek ako je potvrdi pretpretresno vije-e ' a raliku od
ostali# sluajeva& u kojima pretpretresno vije-e moe od tuio+a samo atraiti
preispitivanje ne!ativne odluke (lan AE stav E ta$ (a) i (") Rimsko! statuta)PC11Q$
/Ti nam propisi& s jedne stane& pokauju "ri!u pisa+a Rimsko! statuta da se o"avei po
kojoj tuila+ mora (en!l$ sall) pokrenuti istra!u kada su a to ispunjeni pravni uslovi& prida
sadraj "liak kontinentalnom pojmu naela le!aliteta krivino! !onjenjaPC13Q$ 0o& s dru!e
strane& vidljiva je i elja da se i odluke o pokretanju istra!e iskljui opasnost
osvetolju"ivosti prema poinio+u$ Ta "i opasnost postojala ukoliko "i i rtve krivini# djela
1EC
imale mo!u-nost rea!ovanja na tuioevu ne!ativnu odiuku: Statut ne uvodi ustanovu
supsidijarne krivine tu"e& poput neki# evropski# kontinentalni# prava/PC1EQ$
1.3.7.6.4. Zapoinjanje istrage
Istra!a pred I88 apoinje na osnovu odluke pretpretresno! vije-a kojom se /odo"rava/ taj
stadijum postupka$ Time je iraeno stanovite da krivini postupak& "e o"ira na to to -e
radnje u istrai provoditi sam tuiia+& mora "iti u kljunim trenu+ima pod sudskom
kontrolom& ime je tuioeva selek+ija predmeta a krivino !onjenje o!ranienaPC1@Q$
Prije donoenja odluke& pretpretresno vije-e o+jenjuje postojanje smetnji a pokretanje i
voenje postupka (lan 1C) i postojanje /raumne osnove/ a nastavak postupka (lan 1A
stav @ Rimsko! statuta)$ Postojanje smetnji a pokretanje i voenje postupka pretpostavlja
provjeru pretpostavki a uspostavu nadlenosti I88 i lana 13& ali i ostali# pretpostavki i
lana 1C$ Postojanje /raumne osnove/ a nastavak postupka pretpostavija provjeru
stepena vjerovatno-e sumnje da je neko li+e krivo a odredeno krivino djelo i nadlenosti
I88$ Statut ne sadri standarde te vjerovatno-e& ali se moe ueti da je ona na poetku
postupka nia od one na kraju istra!e& na raspravi o tv$ potvrdi optu"i prije suenja (lan
>1 stav A Rimsko! statuta)PC1AQ$
,stanovi li pretpretresno vije-e postojanje /raumne osnove/ a nastavak postupka& kao i
ako ne postoji neka od navedeni# smetnji& odo"ri-e istra!u$ ,koliko se& medutim&
pretpretresno vije-e ne sloi sa a#tjevom tuio+a& od"i-e taj a#tjev$ %"je odluke
pretpretresno! vije-a stranke mo!u po"ijati& "ilo "o! po!reno! ijeavanja neko! pravno!
pitanja o nadlenosti iii doputenosti pokretanja postupka ili vodenja postupka& "ilo "o!
nepraviino! rjeavanja neko! pitanja koje "i /natno uti+alo na poteno i "ro vodenje
postupka/ (lan ?3 stav 1 ta$ (a) i d) Rimsko! statuta)$ Iako je odluka al"eno! vije-a
konana& ona ne-e sprijeiti tuio+a da naknadno podnese novi a#tjev& ako "ude
utemeljen na novim injeni+ama ili dokaima koji se odnose na isto krivino djelo (lan 1A
stav A Rimsko! statuta)$
Spe+i*inost istra!e je i u tome to u postupku o nadlenosti ili doputenosti svoje
primjed"e I88'u mo!u podnositi oni protiv koji# se pokre-e postupak ili koji su a to
ainteresovani na osnovu lana 1E& kao i rtve (lan 14 stav E Rimsko! statuta)$ To je
ralika u odnosu na odluivanje o/raumnoj osnovi/ a postupak& o kojem pretpretresno
vije-e odluuje ex parte& ne sasluavi osumnjieno! niti ainteresovanu dravu koji -e a
to do"iti prilike tek na kraju istra!e& na raspravi o potvrdi optu"i prije suenjaPC1>Q$ To je
tee po prava osumnjieno! ato to tokom kljuno! odluivanja o pokretanju istra!e protiv
nje!a stoje ne samo (moe "iti loi) dokai tuio+a ne!o i dokai rtava krivini# djela na
141
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
koje ne moe rea!ovati niti prije odluke o apoinjanju postupka& a niti kasnije tokom
ista!e& jer je +ijela istra!a ustrojena kao jednostavno uredovanje tuio+a radi utvrivanja
injeni+a koje -e se u praksi u!lavnom voditi radi pri"avljanja podlo!e a optuni+u (lan
A@ stav 1 taka (a) i stav E Rimsko! statuta)PC1CQ$
Takva kon+ep+ija istra!e posljedi+a je an!losaksonske pravne tradi+ije& prema kojoj svaka
stranka snosi teret dokaivanja svoji# tvrdnji& a tuila+ uiva vrlo iroku diskre+iju u po!ledu
pokretanja istra!e& kao i i"oru li+a u po!ledu koje! se istra!a vri$ Sto!a& u stadijumu koji
pret#odi !lavnom pretresu tuioevo istraivanje nuno mora "iti motivisano nje!ovim
interesom da potkrijepi optuni+u& a ne pronalaenjem istine po svaku +ijenuPC1?Q$
Meutim& a raliku od Statuta I8TH& Rimski statut o"aveuje tuio+a da /na jednak nain
istrauje inkriminiraju-e okolnosti i okolnosti koje iskljuuju krivnju/ (lan A@ stav 1 taka
(a) Rimsko! statuta)& to je u praksi& naravno& teko posti-i$
1.3.7.6.5. Tok istrage
0akon to pretpretresno vije-e odo"ri vodenje istra!e protiv odreeno! li+a& tuila+ mora&
potpuno potuju-i prava li+a koja su uspostavljena ovim statutom& /kako "i utvrdio istinu&
proiriti istra!u na takav nain da o"u#vati sve injeni+e i dokae koji su "itni a pro+jenu
postoji li krivina od!ovornost na osnovu ovo! statuta/$ S tim u vei& tuila+ tre"a predueti
/prikladne mjere/ kako "i osi!urao djelotvomu istra!u i krivino !onjenje a krivina djela
koja su u nadlenosti I88& potuju-i interese i line okolnosti rtava i svjedoka& ukljuuju-i
do" i pol (kako je de*inisano u lanu C stav E) i dravlje& kao i ueti u o"ir prirodu loina&
pose"no kad on ukljuuje seksualno nasilje& polno nasilje ili nasilje nad dje+om (lan A@
stav 1 Rimsko! statuta)$ %n -e& tako: (a) prikupljati i ispitivati dokaeF
1E?
(") atraiti prisustvo li+a koja su pod istra!om& rtava i svjedoka& te i# ispitivatiF (+)
atraiti saradnju "ilo koje dravne ili meuvladine or!ania+ije ili aranmana& u skladu s
nji#ovim nadlenostima i (ili) mandatomF (d) akljuiti takve aranmane ili sporaume koji
nisu suprotni ovom statutu& koji "i mo!li "iti nuni a olakavanje saradnje neke drave&
meuvladine or!ania+ije ili li+aF (e) akljuiti sporaum da se ne otkriju& u "ilo kojem
stadiju postupka& isprave ili poda+i koje je tuila+ do"io pod uslovom tajnosti i iskljuivo u
svr#u pri"avljanja novi# dokaa& osim ako dostavila+ in*orma+ija ne pristane na nji#ovo
o"javljivanje i (*)predueti nune mjere ili traiti preduimanje nuni# mjera kako "i se
osi!urala tajnost in*orma+ija& atita "ilo koje! li+a ili atita dokaa (lan A@ stav E
Rimsko! statuta)$ , tom +ilju tuila+ je:
(1) 0ajprije& upu-en na saradnju drava stranaka Rimsko! statuta (prema odred"ama
deveto! dijela)$ Ta saradnja je& u naelu& do"rovoijna& jer drave stranke ivravaju
a#tjeve a pruanje pomo-i u skladu sa postupkom propisanim svojim pravom (pri emu
tre"aju potovati o"lik radnje koje tuila+ od nji# trai& ukoliko on nije nji#ovim pravom
a"ranjen ' lan 44 stav 1 Rimsko! statuta)$ Samo iuetno& ako se radi o a#tjevu koji ne
trai primjenu prinudni# mjera& tuila+ moe na teritoriji neke drave stranke Statuta& sam
predueti pojedinu radnju /ukljuuju-i pose"no ra!ovor ili prikupljanje dokaa od li+a na
do"rovoljnoj osnovi/& i to "e prisustva vlasti drave stranke ' ako je to /nuno a ivrenje
a#tjeva/$ %n tada moe sam predueti /istraivanje "e imjene javne loka+ije ili dru!o!
javno! mjesta/ (lan 44 stav @ Rimsko! statuta)$
(3) ,koliko takve saradnje nema& jer drava stranka /nedvosmisleno ne moe ivriti
a#tjev a saradnju "o! nedostupnosti "ilo koje! or!ana vlasti ili "ilo koje! dijela njeno!
pravosudno! sistema/& pretpretresno vije-e -e /kad je !od to mo!u-e& imaju-i u vidu
po!iede drave o kojoj je rije/& ovlastiti tuio+a da predume /pose"nePC14Q istrane
korake/ na teritoriji odreene drave stranke& "e da je osi!uranja saradnje te drave na
osnovu dijela 4 (lan AC stav E taka (d) Rimsko! statuta)$ /0edostupnost/ ovdje tre"a
tumaiti ne kao odsutnost (politike) volje a saradnju ne!o kao nepostojanje
od!ovaraju-e! dijela ivrne ili sudske vlasti koji "i proveo a#tijevanu radnju& "ilo "o!
kolapsa sistema vlasti& "ilo "o! neadekvatne strukture njeni# or!ana u kojoj npr$ ne "i
postojali or!ani adueni a pruanje pravne pomo-i& propisi o nadlenosti "ili "i nejasni ili
protivrijeni i sl$PC3BQ
143
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
0a a#tjev tuio+a& pretpretresno vije-e& u "iio koje do"a nakon pokretanja istra!e& mora
idati nalo! a #apenje a neko li+e ako& nakon to ispita a#tjev i dokae ili dru!e
in*orma+ije koje mu podnese tuiia+& utvrdi: (1) da postoje raumne osnove a uvjerenje da
je odreeno ii+e uinilo krivino djelo koje je u nadlenosti I88 i (3) da se #apenje to! li+a
ini nunim: (a) da "i se osi!uraio prisustvo to! li+a na suenju& (") da "i se osi!uraio da to
li+e ne naruava ili u!roava istra!u iii sudski postupak ili (+) kad je to primjenjivo da se
sprijei da to li+e ne nastavi ivravati isto ili slino krivino djelo koje je u nadlenosti I88&
a koje proiilai i isti# okolnosti (ian A? stav 1 Rimsko! statuta)$ Sadrina tuioevo!
a#tjeva i nalo!a a #apenje utvreni su st$ 3 i E lana A? Rimsko! statuta$ 6rava
stranka u kojoj se osumnjieni naiai mora odma# nakon prijema a#tjeva a #apenje
predueti mjere a #apenje to! li+a& i to u skladu sa svojim propisima i odred"ama
deveto! dijela Rimsko! statuta koji se odnosi na meunarodnu saradnju i pravnu pomo-$
, to& tuila+ moe atraiti od pretpretresno! vije-a da imijeni nalo! a #apenje '
mijenjaju-i ili dodaju-i krivina djela koja su u njemu nanaena& a pretpretresno vije-e
mora na taj nain imijeniti naio! ako utvrdi da postoji raumna osnova a uvjerenje da je
li+e poinilo takva imijenjena ili dodatna djela$ Meutim& umjesto da atrai nalo! a
#apenje& tuila+ moe& isto tako& podnijeti a#tjev trae-i da pretpretresno vije-e ida
poiv nekom li+u da se pojavi pred I88$ Tada -e pretpretresno vije-e idati poiv tom li+u
da se pojavi pred I88& pod uslovom da utvrdi da postoje raumne osnove a uvjerenje da
je ii+e poinilo navedeno krivino djelo& kao i da je sudski poiv dovoljan kako "i se
osi!urao dolaak to! li+a& u uslove kojima se o!raniava slo"oda ili "e takvi# uslova (koji
ne ukljuuju pritvor)& ako je to mo!u-e na osnovu na+ionalno! pravaPC31Q$
Statut ne odreduje& ni okvimo& rok trajanja istra!e$ lstina& lan A@ stav 1 taka ") Rimsko!
statuta o"aveuje tuio+a na preduimanje /prikladni# mjera/ kako "i /osi!urao e*ikasnu
istra!u/& to tre"a da nai voenje istra!e u roku koji je primjeren teini i sloenosti
1E4
krivino! predmeta$ Koliko -e tuila+ aista +ijeniti /e*ikasnost/ svoje istra!e& ostaje da se
vidi$
1.3.7.6.6. Prava osumnjienih i drugih lica ukljuenih u istragu
Kao to je ve- reeno& istra!a tuio+a ima stranaki karakter i u njoj ne uestvuju
osumnjieni i nje!ov "ranila+$ .ato Rimski statut titi u istrai samo ona prava
osumnjieno! koja su poveana s nje!ovom ulo!om kao ivora sananja o injeni+ama$
%sim spomenute dunosti tuio+a da /na jednak nain istrauje inkriminiraju-e okoinosti i
okoinosti koje iskljuuju krivnju/ (lan A@ stav 1 taka a) Rimsko! statuta)& ne postoje
pose"ni me#animi koji "i kontrolisali tuio+a u voenju istra!e& kakvi& na primjer& postoje u
krivinim istra!ama kontinentaino! tipa pred istranim sudijom$
Prema lanu AA stav 1 Rimsko! statuta& li+a protiv koji# se vodi istra!a posjeduju odreena
prava po medunarodnom o"iajnom i u!ovomom pravu$ , ova prava osumnjieno!
spadaju: (a) pravo dane smije "iti prisiljen optuiti samo!a se"e ili "iti prisiljen prinati
krivnjuF (") pravo da ne smije "iti podvr!nut "ilo kojem o"liku prinude& pritiska ili prijetnje&
muenja ili "iio kojem dru!om o"liku okrutno!& neljudsko! ili poniavaju-e! postupanja ili
kanjavanjaF (+) ako se ispituje na jeiku koji je raliit od jeika koji to li+e potpuno
raumije i !ovori& mora imati "esplatnu pomo- struno! prevodio+a i sve prevode koji su
nuni kako "i se adovoljio uslov pravinosti i (d)ne smije "iti podvr!nut ar"itramom
#apenju ili pritvoru& kao i ne smije "iti lien slo"ode& osim na osnovu postupka koji je
predviden ovim statutom$ Ii+a koja su osumnjiena da su uiniia neko krivino djelo protiv
medunarodno! prava posjeduju i dodatna prava& re!ulisana lanom AA stav 3 Rimsko!
statuta& kao i medunarodnim o"iajnim pravom: (a) pravo "iti uponat& prije poetka
ispitivanja& da postoje osnove sumnje da je to li+e poinilo krivino djelo koje je u
nadlenosti I88F (")-utati& a da se utnja ne smatra "itnom a odreivanje krivnje ili
nevinostiF (+) imati pravnu pomo- li+a po linom i"oru ili ako li+e nema pravnu pomo-&
imati pravnu pomo- li+a koje mu "ude odreeno& u svakom sluaju kad tako nalau interesi
pravde& te "e pla-anja trokova to! li+a& kad !od ono nema na raspola!anju dovoljna
sredstva da tu pomo- piati i (d) "iti ispitivan u prisustvu advokata& osim ako se li+e nije
14E
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
do"rovoljno odreklo prava na advokata$
1.3.7.6.7. Zavrsetak istrage
Istra!a se moe avriti na dva naina: (a) o"ustavljanjem postupka ili (") sastavljanjem i
podnoenjem optuno! akta (optuni+e) 188$
Interesantno je da po Rimskom statutu tuila+ ne uiva diskre+ijsku slo"odu da& po
avretku istra!e& akljui da ne postoje dovoljni osnovi a krivino !onjenje
osumnjieno!PC33Q$ 0aime& ukoliko tuila+ utvrdi da nakon to je provjerio vjerodostojnost
neije krivnje a delikt i nadlenosti I88& kao i postojanje pravni# smetnji a nastavak
postupka& ne postoji dovoljno osnova a daijnje krivino !onjenje& on -e o svojoj odlu+i i
raloima njeno! donoenja o"avijestiti pretpretresno vije-e& dravu koja je podnijela
dojavu ili Savjet "e"ednosti ,jedinjeni# na+ija$ Ti su raloi siini onima a odluku tuio+a
o nepokretanju istra!e: ne postoji dovoljan pravni ili injenini osnov a idavanje nalo!a ili
poiva na osnovu iana A?F predmet nije doputen na osnovu lana 1C ili!onjenje nije u
interesu pravde& uimaju-i u o"ir sve okolnosti& ukljuuju-i i teinu krivino! djela& interese
rtava i do" iii sla"u ivotnu sna!u navodno! poinio+a& te nje!ovu ulo!u u navodnom
krivinom djelu (lan AE stav 1 ta$ a)& ") i +) Rimsko! statuta)$ Pretpretresno vije-e moe
kontrolisati takvu odluke tuio+a& isto kao i odluku o nepokretanju istra!e& Rto nai da -e
odluka o o"ustavi& koja je asnovana iskljuivo na raloima (ne)svrsis#odnosti& postati
valjana tek kada je pretpretresno vije-e potvrdi (lan AE stav E taka (+) Rimsko! statuta)$
Prema tome& vrenje tuioevi# ovia-enja podlijee sudskoj kontroli$ %vo pravilo se ini
korisnim i vie ralo!a: (1) postavljanja opti# standarda kojima -e se tuila+ rukovoditi pri
odluivanju o nastavljanju krivino! !onjenja& (3) o"aveivanja tuio+a da o"raioi svoje
odluke da krivino ne !oni odredeno! osumnjieno! i (E) davanja pretpretresnom vije-u
mo!u-nosti da preinai odiuku tuio+a& ime se na nje!ova ovla-enja postavljaju naajna
o!ranienja i ime se spreavaju ili umanjuju poten+ijalne loupotre"ePC3EQ$ Ako
pretpretresno vije-e to od"ije& reaktivira se dunost tuio+a da nastavi sa krivinim
!onjenjem (pravilo 11B stav 3 Pravila o postupku i dokaima)PC3@Q$
6ru!i nain avretka istra!e jeste da tuila+ sastavi *ormaini optuni akt protiv li+a koje je
1@B
pod istra!om i dostavi taj akt I88$ 2lan >1 stav 1 Rimsko! statuta o"aveuje I88 da /u
raumnom roku/ nakon predaje ili pojavljivanja optueno! pred I88& odri raspravu a
potvrdu optu"e na osnovu koje tuila+ /namjerava da trai suenje/ (rasprava a potvrdu
optu"e& en!l$ confirmation earing)$ Istra!a se smatra avrenom poetkom rasprave a
potvrdu optu"e& jer do tada tuila+ moe nastaviti istra!u i imijeniti ili povu-i optu"u
(lan >1 stav @ Rimsko! statuta)$ Meutim& ne!ativan reultat ove rasprave (kad
pretpretresno vije-e od"ije potvrditi optu"u)& ne-e sprijeiti tuio+a da o"avi dodatne
ividaje& jer mu Statut daje pravo da /nakon to!a/ atrai potvrdu optu"e koju je
pretpretresno vije-e ve- od"ilo ako /ako se a#tjev asniva na dodatnim dokaima/ (lan
>1 stav ? Rimsko! statuta)$
1.3.7.6.8. Kontroia optuzbe
Rasprava a /potvrdu optu"e prije suenja/ odvija se pred pretpretresnim vije-em& u
prisustvo stranaka i "raniia+a$ Iuetno& ona se moe (na a#tjev tuio+a ili na vlastitu
ini+ijativu I88) odrati u odsustvu optueno! (in a(sentia) u sluaju: (a) da se optueni
odrekao svo! prava da "ude prisutna ili (") da je optueni po"je!ao iii se ne moe prona-i&
a "ili su predueti svi /raumni kora+i/ kako "i se osi!uralo nje!ovo pojavljivanje pred I88&
kao i kako "i se to li+e uponalo s optu"ama i injeni+om da -e se odrati rasprava
povodom potvrdivanja optu"e (lan >1 stav 3 Rimsko! statuta)$ Medutim& u tom sluaju
optueno! -e astupati advokat kad pretpretresno vije-e /utvrdi da je to u interesu pravde/$
Pravilo je da se /u raumnom roku/ prije rasprave optuenom mora dostaviti primjerak
isprave koji sadri optu"e na osnovu koji# tuila+ namjerava /privesti/ optueno! I88 i da
se optueni mora uponati s dokaima na koje se tuila+ na raspravi namjerava /povati/
(lan >1 stav E Rimsko! statuta)$ Ako se tuila+ odlui da prije rasprave nastavi istra!u ili
da imijeni ili povue optu"u& optuenom -e se o tome pruiti /raumno o"avjetenje/$ ,
14@
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
sluaju povlaenja optu"e& tuila+ mora o raloima o"avijestiti pretpretresno vije-e (lan
>1 stav @ Rimsko! statuta)$
0a raspravi tuila+ mora /poduprijeti/ svaku taku optu"e& s dokaima koji su dovoljni da
"i se uspostavila /asnovana osnova sumnje/ da je optueni uinio krivino djelo a koje je
optuen$ Tuila+ se moe osloniti na isprave ili /sumame dokae/& tako da ne mora poivati
svjedoke a koje se oekuje da -e svjedoiti na suenju$ S dru!e strane& optueni na
raspravi moe: (1) uloiti pri!ovor na optu"u& (3)osporiti dokae koje inosi tuila+ i (E)
inijeti nove dokae (lan >1 stav > Rimsko! statuta)$
Pretpretresno vije-e /mora/ na osnovu rasprave odluiti postoji li dovoljno dokaa da "i se
uspostavila /asnovana osnova sumnje/ da je optueni uinio svako od krivini# djela a
koje je optuen$ %visno o odlu+i& prema odred"ama lana >1 stav C Rimsko! statuta&
pretpretresno vije-e moe: (1) potvrditi one take optu"e a koje je odluilo da postoji
dovoljno dokaa& pa uputiti optueno! pretresnom vije-u na suenje a potvrene take
optu"ePC3AQF (3) od"iti potvrditi take optu"e a koje je odluilo da ne postoji dovoljno
dokaaPC3>QF (E)od!oditi pretres i atraiti od tuio+a da ramotri: (a) pronalaenje novi#
dokaa ili provoenje daljnje istra!e u odnosu na neku taku optu"e ili (") imjenu
optu"e "o! to!a to se ini da podneseni dokai navode na akljuak o postojanju
dru!o! krivino! djela (en!l$ a different crime) koje je u nadlenosti I88$ %dluka pod (1) je
konanaPC3CQ& dok odluke pod (3) i (E) stranke mo!u po"ijati pose"nom al"om& i to pod
uslovima i lana ?3 Rimsko! statuta$ To -e im "iti korisno naroito tamo !dje je& po
nji#ovom miljenu& pretpretresno vije-e po!reno rijeilo neko pitanje /koje "i natno uti+alo
na poteno i "ro voenje postupka ili na is#od suenja/& ali ova pose"na al"a nema
suspenivno dejstvo& osim ako al"eno vije-e (u skladu s Pravilima o postupku i dokaima)
ne odredi drukije (lan ?3 stav E Rimsko! statuta)$
Tuila+ je& takoe& ovla-en da poto optu"a "ude potvrena& a prije poetka suenja& u
/doputenje/ pretpretresno! vije-a& a nakon to o"avijesti optueno!& i"mijeni optu"u$
Meutim& ako tuila+ eli dodati jo neke take optu"i ili amijeniti najtee take optu"e&
/mora/ se odrati rasprava a potvrivanje optu"i (na nain kako to re!ulie lan >1
Rimsko! statuta)$
Kad optu"a "ude potvrena& Predsjednitvo I88 -e /osnovati/ pretresno vije-e koje -e (u
skladu sa stavom ? lana >1 i lanom >@ stav @) "iti od!ovomo a dalje voenje postupka&
a moe o"avljati i sve *unk+ije pretpretresno! vije-a /koje su "itne i koje mo!u "iti
1@1
primijenjene u tom postupku/ (lan >1 stav 11 Rimsko! statuta)$ , /doputenje/
pretresno! vije-a& tuila+ moe& nakon poetka suenja& povui optu"u (lan >1 stav 4
Rimsko! statuta)$
1.3.7.6.9. Pretpretresni postupak
Kao i u sistemu I8TH i I8TR& pretpretresni postupak pred I88 poinje prvim pojavijivanjem
optueno! pred sudom i nje!ovim ijanjavanjem o krivi+i$ Pretpretresni postupak se u
sistemu I88 vodi pred pretpretresnim vije-em$ 0akon predaje optueno! ili nakon
nje!ovo! pojavljivanja pred I88 (do"rovoljno ili na osnovu sudsko! poiva)& pretpretresno
vije-e -e /osi!urati/ da optueni "ude uponat sa krivinim djelom a koje se tereti& kao sa
nje!ovim pravima na osnovu ovo! statuta& ukljuuju-i i pravo da atrai privremeno (do
suenja) putanje na slo"odu (lan >B stav 1 Rimsko! statuta)$ Ako je optueni protiv koje!
je idat nalo! a #apenje podnio a#tjev a privremeno putanje na slo"odu do suenja&
osta-e u pritvoru ako je pretpretresno vije-e /si!umo/ da su ispunjeni uslovi propisani
lanom A? stav 1$ Ako to nije sluaj& predpretresno vije-e /mora/ oslo"oditi to li+e& /u
odreene uslove ili "euslovno/$ %"avea je pretpretresno! vije-a i da /povremeno/
preispituje svoju odluku o putanju na slo"odu ili pritvaranju optueno!& a to moe uiniti /u
"ilo koje do"a/& i to na a#tjev tuio+a ili optueno!$ 0akon takvo! preispitivanja& to vije-e
moe imijeniti svoju odluku o pritvoru& o putanju na slo"odu ili o uslovima putanja na
slo"odu& /ukoliko utvrdi da promijenjene okolnosti tako nalau/ (lan >B stav E Rimsko!
statuta)$ , to& pretpretresno vije-e mora osi!urati da optueni ne "ude u pritvoru
/neraumno du!o prije sudenja "o! neopravdano! kanjenja tuio+a/& a ako do takvo!
14A
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
kanjenja dode& I88 -e ramotriti mo!u-nost putanja optueno! na sio"odu& i to u
odreene usiove ili "eusiovno$ S dru!e strane& ako je to nuno& pretpretresno vije-e moe
idati nalo! a #apenje kako "i osi!uralo prisustvo li+a koje je "ilo puteno na slo"odu
(ian >B stav A Rimsko! statuta)$
, ovoj *ai postupka tuila+ moe imijeniti optu"u nakon to o tome o"avijesti optueno!
i do"ije odo"renje pretpretresno! vije-a$ Takoe& tuiia+ mora da otkrije od"rani +jelokupni
dokani materijal koji je prikupio& to je re!ulisano pravilima C>'?@ Pravila o postupku i
dokaima$
0a osnovu pravila 131 stav 1B Pravila o postupku i dokaima& Sekretarijat mora da vodi
/potpun i jasan apisnik/ svi# postupaka pred vije-em& /ukljuuju-i sve dokumente koji se
podnesu vije-u/& kao i sav potkijepljuju-i materijal na kome se asniva optu"a$ Pravo da
ivre uvid u ovaj apisnik imaju i li+a protiv koji# je idat nalo! a #apenje ili sudski poiv$
.apisnik se potom alje pretresnom vije-u& i to prije otvaranja !lavno! pretresa (pravilo
1E1)$ /2ini se da na ovaj nain sistem I88 ide mno!o dalje ne!o sistem ad oc tri"unala a
"ivu 9u!osiaviju i Ruandu u po!ledu o"e"jeivanja dokano! materijala pretresnom
vije-u prije otpoinjanja samo! suenja$ Tako je jedna "itna odluka inkviitorski# sistema u
odreenoj mjeri inkorporisana u pro+eduru I88/PC3?Q$
1.3.7.6.10. Pretresni postupak (suenje)
1.3.7.6.10.1. Opste karakteristike
, naelu& suenje se odrava samo u prisustvu opueno!& ali on moe i ralo!a pro+esne
dis+iplinePC34Q "iti udaijen i sudni+e& s tim da mu se tada pra-enje suenja i kontakt sa
"ranio+em omo!u-ava putem upotre"e /tekomunika+ijske te#nolo!ije/& ali samo ako to
optueni atrai (lan >E stav 3 Rimsko! statuta)$ Takve mjere predue-e se samo u
/iuetnim okolnostima/& nakon to se sve /ra"orite/ mo!u-nosti pokau neprikladnim i
samo do trenutka do koje! je to nuno potre"no$
Suenje je amiljeno kao usmeni i javni pretresPCEBQ u akuatornom tipu postupka& koji u
po!ledu sponajno! mjerila tre"a "iti odvojen od pret#odno! pro+esno! stadija:
predsjedavaju-i sudija u voenju pretresa ne raspolae sa istranim spisom kao
predsjednik kontinentalno! krivino! vije-aPCE1Q$ .ato je pravilo da stranke sve dokae
moraju ivesti ponovo na !lavnom pretresu& i to prema naelima neposrednostiPCE3Q i
kontradiktornosti$ 6a "i se osi!urala ravnopravnost stranaka& /jednakosti oruja/ i
nepristrasan poioaj pretresno! vije-aPCEEQ& od!ovaraju-e odred"e sadre i Praviia o
postupku i dokaima koja se odnose na !iavni pretres& a pose"no na ivoenje dokaa$
Takvo ivoenje dokaa najsiinije je akuatorskom modelu unakrsno! ispitivanja na
!lavnom pretresu koji od 3BBE$ !odine ponaje i pravo <iD (ian 3>3 .KP<iD)$
1@3
Ipak& statut pretresnom vije-u daje natno aktivniju ulo!u ne!o to je sud ima u istom
akuatomom postupku& uvoenjem neki# inkviitorski# elemetna stavlja !a u poi+iju suda
u kontinentalnom mjeovitom postupkuPCE@Q$ To npr$ odreuje naeio po kojem pretresno
vije-e /mora osi!urati da suenje "ude poteno i "ro& te da se provodi u puno potovanje
prava optueno! i s dunom panjom prema atiti rtava i svjedoka/ (lan >@ stav 3
Rimsko! statuta)$ Rarauju-i to naelo& Rimski statut propisuje da pretresno vije-e moe&
ako je to nuno a nje!ovo e*ikasno i poteno djelovanje& uputiti pret#odna pitanja
pretpretresnom vije-u ili dru!om dostupnom sudiji pretpretresno! vije-a (lan >@ stav @)$
Isto tako& ian >@ stav 4 Rimsko! statuta o"aveuje pretresno vije-e da mora& imedu
ostalo!& "iti ovla-eno da na a#tjev stranke ili na vlastitu ini+ijativu: (a) donese odiuku o
doputenosti ili "itnosti dokaa i (") predume sve nune korake a odravanje reda na
pretresu$
Prije apoinjanja pretresa& a /nakon odreivanja predmeta a suenje/& pretresno vije-e
mora odrati pripremno roite. 0a njemu pretresno vije-e kojem je predmet dodijeljen
mora: (a) odrati sastanak sa strankama i pri#vatiti takav postupak koji je nuan a
olakanje pravino! i "ro! voenja postupkaF (") odrediti jeik ili jeike koji -e se koristiti
na suenju i (+) na osnovu "ilo koje dru!e relevantne odred"e ovo! statuta osi!urati
otkrivanje isprava iii podataka koji ranije nisu "ili o"javljeni& dovoljno prije poetka suenja&
14>
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
kako "i se omo!u-ila prikladna priprema a suenje (lan >@ stav E Rimsko! statuta)$ To je
potre"no s o"irom na tuilaki karakter istra!e& da "i se od"rana uponala sa svim
dokaima na njenu tetu i valjano pripremila a suenjePCEAQ$ Pitanje je& medutim& koliko -e
tuila+ mo-i udovoljiti svojoj o"avei da od"ranu upona s nekim ekskulpiraju-im
dokaima& ako je a nji#& na primjer& sanao ili i# je /iveo pod okolnostima poverjivosti/ i
lana A@ stav E taka (e) Rimsko! statuta& tj$ ako i# je pri"avio u sporaum sa nekom
dravom ili li+em da se ne otkrivaju prikupljeni poda+i ili dokaiPCE>Q$ %mo!u-avanje
tuio+u da se preiroko koristi svojom diskre+ionom o+jenom u tom po!ledu i na
pripremnom roitu i i to! ralo!a od"rani uskrati o"avjetenje o nekom vanom dokau&
nesumnjivo "i protivrijeilo postulatu /jednakosti oruja/ i naela /pravino! postupanja/
koje vai u kontinentalnim krivinim pro+esnim pravimaPCECQ$
Suenje poinje itanjem optuni+e koju je pret#odno potvrdilo pretpretresno vije-e$ 0akon
to se pretresno vije-e uvjeri da je optueni raumio (/s#vata prirodu/) optuni+u& ono -e
mu dati mo!u-nost pri"nanja krivnje (en!l$ admission of guilt), u skladu s lanom >A ili da
ijavi da se ne smatra krivim$ Pri tome& optueni ima sva prava od"rane koja od!ovaraju
ponatim standardima i meunarodno! prava o ljudskim pravima (l$ >>PCE?Q i >CPCE4Q)$
1.3.7.6.10.2. Priznavanje krivnje
, skladu sa ureenjem akuatomo! tipa krivino! postupka& prinavanje krivnje od strane
optueno!& u naelu& eliminie potre"u a raspravljanjem i omo!u-ava trenutnu osudu a
krivino djeloPC@BQ$ Ipak& a pose"ni sluaj /prinavanja krivnje/ postavlja odreene
!arantovane *orme& o"aveuju-i pretresno vije-e da utvdi: (l)s#vata li optueni prirodu i
posljedi+e prinanja krivnjeF (3) da li je optueni svoje prinanje dao do"rovoljno& nakon to
se dovoljno o tome posavjetovao sa svojim "ranio+em i(E)da li je prinanje krivnje
potvreno injeni+ama koje su iskaane u: (a) optu"ama koje je inio tuila+ i koje je
optueni prinaoF (") svim materijalima koje je tuiia+ podnio& a koji dopunjavaju optu"e i
koje optueni pri#vata i (+) svim dru!im dokaima& poput iskaa svjedoka& koje podnesu
tuila+ ili optueni$ Ako pretresno vije-e potvrdi da su utvrene navedene okolnosti&
ramotri-e predstavlja li prinanje krivnje& ajedno sa svim dodatnim dokaima koji su
ineseni& "itne injeni+e koje su nune a dokaivanje krivino! djela na koji se prinanje
krivnje odnosi& te nakon to!a moe osuditi optueno! a to djeio$ S dru!e strane& kad
pretresno vije-e ne potvrdi da su utvrdene te okolnosti& postupi-e kao da prinanje krivnje i
nije uinjeno& a u tom sluaju odredi-e nastavak suenja prema redovnom sudskom
postupku predvienom Rimskim statutom& a moe i uputiti predmet na odluivanje dru!om
pretresnom vije-u (lan >A stav E Rimsko! statuta)$
Pretresnom vije-u se& takoe& daje ovla-enje da od"ije prinanje krivnje i odredi nastavak
suenja prema redovnom sudskom postupku koji propisuje ovaj statut& ako smatra da je /u
interesu pravde& a pose"no u interesu rtava& potre"no potpunije inoenje "itni#
injeni+a/$ , tom sluaju smatra-e se da prinanje krivnje nije "ilo ivreno& te se moe
1@E
uputiti predmet na odluivanje dru!om pretresnom vije-u (lan >A stav @ taka (") Rimsko!
statuta)$ I isti# ralo!a pretresno vije-e moe atraiti od tuio+a da inese dodatne
dokae& ukljuuju-i i iskae svjedoka$ %vo tv$ /ravanje/ toka !lavno! pretresa tre"a da
atiti sud i optueno! od komplika+ija kod dvosmisleni# i neodredeni# ijanjavanja
optueno! o
krivnjiPC@1Q$
1.3.7.3.10.3. Pravila dokazivanja
%snovno naelo ivodenja dokaa pred I88& koje inae vrijedi i u svim meunarodnim
krivinim postup+ima& jeste da se /pisano ili usmeno svjedoenje& dokument i dru!i pisani
materijal smatra dokaom samo ako ga kao takvog privati sud& i to poto saslua
ar!umente stranaka u postupku$ Svoju odluku raspravno vije-e moe asnovati samo na
dokaima koji su ivedeni na suenju i koji su "ili predmet pretresa (lan C@ stav 3 Rimsko!
statuta)$ 6ru!im rijeima& dokai ne postoje ivan sudsko! postupka$ Ijave date pod
akletvom& dokani predmeti i dru!i materijali postaju doka samo poto i# ivedu stranke i
14C
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
poslije pretresa pred sudom i odluke suda o nji#ovoj pri#vatljivosti$ 6ru!o osnovno pravilo&
koje ne postoji u an!losaksonskim sistemima i koje je jedinstveno a meunarodne
postupke& jeste da sud nije ve"an strogim iformalnim pravilima doka"ivanja, ve- uiva
veliku *leksi"ilnost i ne rukovodi se *ormalnim standardima& ve- optim prin+ipima
pravinosti/ , to& naelo slo"odne o+jene dokaa se u postupku pred I88 ne spominje
ekspli+itno u Rimskom statutu& ali je sadrano u Pravilima o postupku i dokaima (pravilo
>E stav 3)& prema kome je sudsko vije-e ovla-eno da u skladu sa optim dokanim
pravilima i lana >4 Rimsko! statuta& na osnovu svo! diskre+iono! prava& slo"odno
o+jenjuje sve dokae koji mu se podnesu& te da utvrduje nji#ovu vanost ili doputenost$
Kako je predvieno lanom >4 st$ 1 i 3 Rimsko! statuta& prije davanja iskaa svaki -e
svjedok& u skladu s Pravilima o postupku i dokaima& preueti o"aveu u po!ledu istinitosti
dokaa koje -e taj svjedok dati$ Iska svjedoka na suenju mora "iti inesen lino& osim u
mjeri koju propisuju mjere navedene u lanu >? Rimsko! statuta iii u Pravilima o postupku i
dokaima$ Sud moe& takoe& dopustiti davanje viva voce (usmeno!) ili snimljeno! iskaa
svjedoka putem video ili audio'te#nolo!ije& kao i podnoenje isprava ili pisani# prepisa& u
skladu sa Statutom i Pravilima o postupku i dokaima$ Meutim& ove mjere ne smiju uti+ati
na prava optueno!& niti "iti s njima u suprotnosti/$
6okana ini+ijativa pred I88 lei na strankama& ali im pretresno vije-e moe narediti
pri"avljanje neko! dokaa: pravilo je da stranke mo!u podnositi dokae koji su "itni a
predmet& i to u skladu sa lanom >@& ali je I88 /ovla-en da atrai podnoenje svi#
dokaa koje smatra nunim a utvrivanje istine/ (lan >4 stav E Rimsko! statuta)$
Ivodenje dokaa je re!ulisanona ovakav nain i dva osnovna ralo!a: (1) ne postoji
laika porota koja ne posjeduje struno nanje& ve- se sud sastoji od pro*esionalni# sudija&
koji su u stanju da pro+ijene vrijednost svako! pojedino! dokaaF (3) spe+i*ine oso"ine
medunarodni# krivini# postupaka nalau da sud mora "iti *leksi"ilan i& prije sve!a& voden
a#tjevom da se o"e"ijedi pravino i ekspeditivno sudenjePC@3Q$ Posljedi+a to!a je&
imeu ostalo!& da pretresno vije-e mora iskljuiti odredene dokae koji su nedoputeni
ato to su pri"avljeni na nain koji predstavlja povredu Rimsko! statuta ili meunarodno
prinati# ljudski# prava& jer povreda: (1) "a+a "itnu sumnju na poudanost dokaa ili(")"i ti
dokai& kad "i "ili doputeni& "ili suprotni /inte!ritetu/ postupka& te ako "i taj
inte!riteto"iljnWnaruavali (lan >4 stav C Rimsko! statuta)$ %!ranienje u tome je to kad
odluuje o "itnosti iii doputenosti dokaa koje je prikupila drava& I88 ne smije odluivati o
primjeni na+ionalno! prava te drave$
Istina se u krivinom postupku pred I88 utvruje prvo i naelni# ralo!a koji su tipini a
svaki krivini postupak& a svode se& prije sve!a& na potre"u pravilno! utvrdivanja
injenino! stanja& koje -e "iti osnova a donoenje presude kojom se rjeava predmet
krivino! postupka& a u tom se smislu tei utvrivanju istinito! injenino! stanjaPC@EQ$
Medutim& s o"irom na to da dokae ivode u!lavnom stranke& nji#ovi interesi ne slue
uvijek utvrdivanju istine& tako da odreenu dokanu ulo!u mora imati i sud$ Tako& prema
lanu >4 stav E Rimsko! statuta& sud moe od stranaka u *ai !lavno! pretresa atraiti da
podnesu sve dokae a koje smatra da su nuni a utvrivanje istine$ Prinanje optueno!
ne-e automatski dovesti do vodenja upro-eno! postupka svedeno! samo na iri+anje
1@@
sank+ije& ve- pretresno vije-e& imedu ostalo!& utvruje i da li je nje!ovo prinanje
potkrijepljeno injeni+ama inijetim u optu"i tuio+a& dru!om materijalu podnijetom od
strane tuio+a& a pri#va-enom od optueno!& odnosno dru!im dokaima podnijetim od
strane "ilo koje stranke (lan >A stav 1 taka (+) Rimsko! statuta)$
, postupku koji se primjenjuje pred I88 vai standard dokaivanja van (svake) ra"umne
sumnje ((e4ond a reasona(le dou(t) kojim se a#tijeva da sudija optueno! o!lasi krivim&
tj$ da "ude u"ijeen u nje!ovu krivi+u (lan >> stav E Rimsko! statuta)$ %n je takoe
potvrden i u praviiu ?CA Praviinika o postupku i dokaima I8TH$ I ovo!a proiilai da "i
sud u svakom dru!om sluaju morao da postupi suprotno& tj$ da oslo"odi optueno!$ 6akle&
uvijek kada postoji raumna sumnja da optueni moda nije kriv& tj$ uvijek kada sud nije
potpuno uvjeren u nje!ovu krivi+u& on je duan da !a oslo"odiPC@@Q$ 0aelo in du(io pro
14?
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
reo je predvieno striktno u Rimskom statutu i na jedan pose"an& materijainopravni nain& u
vei naela le!aliteta& to je& ipak& direktno veano i a poloaj optueno! u krivinom
postupkuPC@AQ$ Prema lanu 33 stav 3 Rimsko! statuta& de*ini+ije u kojima se odreuje "i-e
krivino! djela tumae se restriktivno i nji#ovo tumaenje ne smije se asnivati na anaio!iji$
, sluaju da se radi u dvosmislenim de*ini+ijama& de*ini+ija se tumai uvijek u korist li+a
protiv ko!a se vodi istra!a ili se krivino !oni ili koje je osudeno$
Istinitost sadraja dokani# sredstava Rimski statut titi krivinim djelima protiv
pravosuaPC@>Q& ako su uinjena namjernoPC@CQ (lan CB stav 1 Rimsko! statuta)$ Rije je o
djelima /ometanja pravde/& a relevantne odred"e Pravila o postupku i dokaima
implementiraju odred"e Rimsko! statuta$ .a ta krivina djela se moe voditi paralelni
postupak pred I88 ili se !onjenje nji#ovi# uinila+a moe ustupiti na+ionalnom krivinom
pravosuuPC@?Q$ Ako se postupak vodi pred I88& naela i postup+i koji ureduju nadlenost
I88 a krivina djela propisana lanom CB stav 1 Rimsko! statuta su ona koje predviaju
Pravila o postupku i dokaima$ Meutim& a uslove a pruanje medunarodne pomo-i I88u
u po!ledu nje!ovo! postupanja u ovom sluaju& primjenjiva-e se na+ionaino pravo
drave od koje se pomo- trai (lan CB stav 3 Rimsko! statuta)$ S tim u vei je i o"avea
svake drave stranke da u svoje krivine akone uvrste krivina djela protiv pravosua
propisana i lana CB stav 1 Rimsko! statuta& a koja su na njenoj teritoriji uinili njeni
dravljani$ Iako Rimski statut o"e"jeduje neop#odne prin+ipe& pro+edure i ovla-enja a
I88 da provede suenje (lan CB stav 3) i da kani (lan CB stav E) a takva krivina djela
kanom atvora& I88 takoe moe povati same drave stranke da to urade$ Kao
posljedi+a to!a: (a) svaka drava stranka mora proiriti primjenu svoji# krivini# akona koji
kanjavanju krivina djela protiv inte!riteta njeno! vlastito! istrano! ili sudsko! postupka i
na krivina djeia protiv pravosua propisana lanom CB stav 1& a koja su na njenoj teritoriji
uinili njeni dravljaniF (") na a#tjev I88& kad !od on to smatra ispravnim& drava stranka
-e predati predmet svojim nadlenim vlastima u svr#u krivino! !onjenja$ Te vlasti moraju
postupiti u takvim predmetima s /marljivo-u/& te im donaiti dovoljno sredstava kako "i
omo!u-ile nji#ovo e*ikasno provoenje$
, po!ledu atite o"avjetenja i podataka vani# a delikatno pitanje nacionalne
(e"(jednosti& Rimski statut u lanu C3 uvodi animljiva pravila dokano! postupka$ Pri
tome se imala u vidu injeni+a da se u medunarodnim suenjima vani dokai mo!u ti+ati
podataka kojima raspolau vojna li+a ili dravni or!ani koji se "ave na+ionalnom
"e"jedno-u$ S#odno tome& sudovi moraju uspostaviti ravnoteu imedu potre"e da se
potuju le!itimni "e"jednosni interesi drave i a#tjevi pravdePC@4Q$ %vaj ian se
primjenjuje /u svakom sluaju/ kad "i otkrivanje podataka ili dokumenata neke drave&
prema miljenju te drave& "ilo tetno a njene interese na+ionalne "e"jednostiPCABQ$ 2lan
C3 Rimsko! statuta se& takoe& primjenjuje u sluaju kad je li+e od koje! je atraeno da
prui in*orma+ije ili dokae& od"iio to uiniti ili je tu stvar uputilo dravi na osnovi da "i
otkrivanje "ilo tetno a interese na+ionalne "e"jednosti te drave& a ta drava to potvrdi$
Isto tako& ako drava sana da poda+i ili dokumenti te drave jesu ili "i mo!li "iti otkriveni u
"ilo kojem stadiju postupka& te da "i nji#ovo otkrivanje "ilo tetno a njene interese
na+ionalne "e"jednosti& ima pravo umijeati se kako "i posti!la ijeenja spora u skladu sa
lanom C3 Rimsko! statuta$ 0a!laena je potre"a da strane u postupkuPCA1Q predumu
/sve raumne korake/& nastoje-i rijeiti predmet na osnovu saradnje$ Takvi kora+i mo!u
ukljuivati: (1) imjenu ili pojanjenje a#tjevaF (3) donoenje odluke I88 o relevantnosti
1@A
podataka ili dokaa koji se trae ili odluke o tome jesu li dokai& uprkos tome to su
relevantni& mo!li "iti pri"avljeni ili mo!u "iti pri"avljeni i ivora raliito! od drave od koje
su atraeniF (E) pri"avljanje podataka ili dokaa i raliito! ivora ili u raliitom o"liku ili
(@) sporaum o uslovima pod kojima "i mo!la "iti pruena pomo-& ukljuuju-i& imeu
ostalo!& pruanje saetaka iii redi!irani# verija& davanje o!ranienja na otkrivanje&
kori-enje podataka in camera ("e prisustva javnosti) ili ex parte ("e prisustva dru!e
stranke) ili dru!e mjere atite koje dopuStaju Rimski statut i Pravila o postupku i dokaima
(lan C3 stav A Rimsko! statuta)$ Ako se do ovakvo! ijeenja ne doe i I88 odlui da su
144
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
dokai reievantni i nuni a odluivanje o krivnji ili nevinosti optueno!& moe naloiti da se
in*orma+ije ili dokumenti inesu na raspravi in camera i ex parte& odnosno moe ivesti
potre"ne akljuke iii dati naio! da se in*orma+ije ili dokumenti stave na raspola!anje I88$
6o teko-a moe do-i i ako je ivor podataka o"avjetenja povjerljiv, odnosno ako svjedok
eii da da odreene dokumente iii in*orma+ije& ali samo pod uslovom da ivor ostane tajan$
I88 uima ovu mo!u-nost u o"ir i u lanu C3 stav E& propisuju-i da nijedna odred"a ovo!
lana ne utie na a#tjevepovjerljivosti primjenjive na osnovu lana A@ stav E ta$ (e) i (*)
PCA3Q ili na primjenu lana CE$ 8lanom CE Rimsko! statuta ureduje se mo!u-nost da I88 od
drave stranke atrai podnoenje neko! dokumenta ili in*orma+ije koju ona uva& ima u
posjedu ili kontrolie& a taj dokument ili in*orma+ija joj je otkrivena od strane drave&
meuvladine ili meunarodne or!ania+ije& i to /u povjerenju$ Tada -e drava stranka koja
tre"a da otkrije in*orma+ije ili dokumenta& atraiti sa!iasnost li+a od koje! taj dokument ili
in*orma+ija potiu$ Pri tome su mo!u-e dvije situ+ije$ , prvoj& ako je ivor drava stranka '
ona -e ili pristati na otkrivanje in*orma+ije ili dokumenta ili o"e-ati rijeiti pro"lem otkrivanja
sa I88& u skladu sa lanom C3$ , dru!oj situa+iji& ako ivor nije drava stranka& te ako taj
ivor od"ije pristati na o"javljivanje ' drava od koje je pomo- atraena -e o"avijestiti I88
da ne moe dostaviti taj dokument ili in*orma+iju "o! ranije preuete o"avee povjerljivosti
koju je dala ivoru$
1.3.7.6.11. Donosenje odluke
Presuda se donosi nakon to pretresno vije-e na kraju sudenja /o+ijeni dokae i itav
postupak/ (lan C@ stav 3 Rimsko! statuta)$ %dluka ne smije /i-i/ preko injeni+a i okolnosti
opisani# u optu"i i dopunama optu"e& a I88 moe asnivati svoju odiuku samo na
dokaima koji su mu podneseni i pred tim sudom raspravljeni na sudenju$ , donoenju
odluke sudije -e pokuati posti-i jedno!lasnost& a ako im to ne uspije& odiuku -e donijeti
ve-ina sudija (lan C@ stav E Rimsko! statuta)$ %dluivanje pretresno! vije-a je tajno& a
presuda se irauje u pisanom o"liku i sadri o"raloenje& kao i idvojeno miljenje sudije
koji je ostao u manjini (lan C@ stav A Rimsko! statuta)$ , ovom po!ledu& I88 je kao i ostali
meunarodni krivini sudovi& pri#vatio nain rada sudova u an!losaksonskim sistemima&
kao i dru!i# meunarodni# sudova koji sude u medudravnim sporovima& poput
Meunarodno! suda pravdePCAEQ$ 6oneena presuda uvijek se javno pro!iaava (u +ijelosti
iii djeiimino)$ Presuda se irie javno i& kad je !od mo!u-e& u prisustvu optueno! (lan C>
stav @ Rimsko! statuta)$
Ako je rije o osuuju-oj presudi& pretresno vije-e mora& na osnovu prijedlo!a koji su na
suenju ineseni& ire-i /prikladnu kanu/& pri emu mora ueti u o"ir podnesene dokae i
prijedlo!e podnesene tokom sudenja koji su "itni a iri+anje kane (ian C> stav 1
Rimsko! statuta)$ To moe uiniti odma#& ali moe odrediti i /roite kako "i ramotrilo
dodatne dokae iii prijedlo!e koji su "itni a kanu/& u skladu sa Praviiima o postupku i
dokaima (lan C> stav 3 Rimsko! statuta)$ 0a tom roitu -e se ueti u o"ir i svi iskai
dati u skladu sa lanom CA Rimsko! statuta (odteta rtvama)$
Tre"a na!lasiti da Rimski statut donosi veliki napredak i u po!ledu krivini# sank+ija$ ,
skladu sa prin+ipom nulla poena sine lege (lan 3E)& I88 irie kane koje se sastoje samo
od mjera koje su ekskiuivno preentovane u Rimskom statutu$ Pored kane atvora (na
odreeni "roj !odina koja ne moe "iti dua od EB !odina) ili kane doivotno! atvora
(kad je to opravdano "o! iuetne teine krivino! djela i pojedinani# okolnosti
osueno!)& lan CC stav 3 Rimsko! statuta predvia da I88 moe odrediti /novanu kanu
u skiadu s kriterijumima koje propisuju Pravila o postupku i dokaima/& kao i /oduimanje
pri#oda& imovine i vlasnitva koji direktno iii posredno potiu od to! krivino! djela& "e
tete a (ona fide prava tre-i# li+a/PCA@Q$ I88 moe naloiti da se nova+ i dru!a sredstva
1@>
pri"avljena od novani# kani i oduimanja imovinske koristi sudskim nalo!om pre"a+e u
Gond u korist rtava krivini# djelaPCAAQ& kao i u korist nj#ovi# porodi+a& koji svojom
odlukom tre"a da ustanovi Skuptina drava stranaka (lan C4)$ Smrtna kana nije
predviena Rimskim statutom& ali ovaj statut u lanu ?B predvia da nita u ovom dijelu
3BB
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
Statuta ne-e uti+ati na primjenu kani od strane drava& koje su propisane nji#ovim
na+ionalnim pravom$ 2injeni+a da smrtna kana nije predviena Rimskim statutom& nema
nikakavo! uti+aja na kane odreene po na+ionalnom akonu u toku postupka pred
sudovima drava stranaka$
1.3.7.6.12. Odsteta zrtvama
Rimski statut sadri i od!ovaraju-e odred"e koje re!uliu prava rtava& odnosno ote-eni#
na odtetu (repara+iju)& ukljuuju-i i pravo na restitu+iju (vra-anje u preanje stanje)&
naknadu tete i re#a"ilita+iju (lan CA)$ Time se popunjava vana pranina u odnosu na
prijanje propise$ %sim to!a& kao to je ve- reeno& lan C4 Rimsko! statuta predvia da -e
Skuptina drava stranaka osnovati Gond u korist rtava krivini# djela& koji su u
nadlenosti I88& kao i u korist porodi+a takvi# rtava$ %vo pitanje ureuju i pravila 4@'44
Pravila o postupku i dokaima I88$
Postupak a utvrdivanje nadoknade mo!u pokrenuti rtva i pretresno vije-e$ Prije ne!o to
donese nared"u na osnovu ovo! lana CA Rimsko! statuta& I88 moe atraiti i ue-e u
o"ir ijave koje su dali ili koje su date u ime osudeno!& rtava& dru!i# ainteresovani# li+a
ili ainteresovani# drava$ , tom smislu& pretresno vije-e moe an!aovati i vjetake&
daju-i mo!u-nost osporavanja nji#ovo! ivjetaja (pravilo 4C Pravila o postupku i dokaima
I88)$ Pored to!a& nijedna odred"a lana CA ne smije se tumaiti na nain koji "i "io tetan
a prava rtava koja one imaju na osnovu na+ionalno! ili meunarodno! prava (lan CA
stav > Rimsko! statuta)$
1.3.7.6.13. Zalba
Slino kao i u ve-ini na+ionalni# krivini# postupaka& i u postupku pred I88 postoji
mo!u-nost ula!anja al"e kao redovno! pravno! lijeka (lan ?1) protiv presude (to se u
pravno'te#nikom smislu onaava kao al"a protiv oslo"adaju-e ili osuuju-e odluke ili
protiv odluke o kani)& kao i al"e protiv dru!i# odluka I88 (lan ?3)& te podnoenja reviije&
odnosno jedne vrste a#tjeva a ponavljanje krivno! postupka (lan ?@ Rimsko! statuta)$
5al"a je redovni pravni lijek$ Protiv osuuju-e odluke /al"u/ mo!u podnijeti tuila+ ("o!
po!reaka u postupku& u injeni+ama ili pravu) ili osudeni ili tuila+ (u ime optueno!& i to
"o! po!reaka u postupku& u injeni+ama& pravu ili /"o! "ilo koje! dru!o! osnova koji
utie na poten ili poudan postupak ili odluku/) ' lan ?1 stav 1 ta$ a) i ") Rimsko!
statuta$
Poslednje je& apravo& daljnje u"laavanje ionako ve- iroko *ormuiisani# ai"eni# osnova
in favorem defensionisPCA>Q$ Protiv odluke o kani tuila+ ili osudeni mo!u podnijeti ai"u
"o! /nesramjere imedu krivino! dijela i kane/ (lan ?1 stav 1 taka a) Rimsko!
statuta)$ Podnesena al"a moe se povu-i prije donoenja odluke al"eno! vije-a (pravilo
1A3 stav 1 Pravila o postupku i dokaima)$
Prema Pravilima o postupku i dokaima& rok a podnoenje ai"e je EB dana od dana kada
ja podnosila+ al"e o"avijeten o odlu+i I88& ali al"eno vije-e taj rok moe (na
o"raloenu mol"u alio+a) produiti$ Proputanje to! roka ini odluku I88 konanom
(pravilo 1AB)$
5al"a se podnosi sekretaru& koji je sa spisom dostavlja al"enom vije-u i o toj al"i
o"avjetava sve uesnike u postupku pred pretresnim vije-em (pravila 1AB stav E i 1A1
stav 3 Pravila o postupku i dokaima)$ Podnesena al"a odlae ivrenje presude& osim u
po!ledu odreeno! pritvora (lan ?1 stav @ Rimsko! statuta)$ .a postupak po al"i ako se
alio samo optueni III tuila+ u nje!ovu korist ' vrijedi a"rana reformatio in peius (lan ?E
stav 3 Rimsko! statuta)$
% al"i se odluuje na pretresu& ali mu optueni ne mora prisustvovati (lan ?E stav A
Rimsko! statuta)$ %dluka al"eno! vije-a donosi se ve-inom !iasova sudija i o"javljuje se
na javnoj sjedni+i$ Presuda mora sadravati ralo!e na kojima se asniva$ Kad ne postoji
jedno!lasnost& presuda al"eno! vije-a mora sadrati /po!lede i ve-ine i manjine/& ali svaki
sudija moe donijeti /pose"no miljenje/ III /protivno miljenje/ o pravnim pitanjima$
Ako al"eno vije-e utvrdi da je raniji postupak proveden /nepoteno/ (en!l$ unfair) na nain
1@C
koji je uti+ao na poudanost odluke ili kane& odnosno da je na odluku ili kanu protiv koje
3B1
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
se ijavljuje al"a "itno uti+alo po!reka o injeni+ama& po!reka o pravu ili po!reka u
postupku& ono moe: (a) ukinuti ili imijeniti odluku ili kanu ili (") odrediti novo suenje
pred dru!im pretresnim vije-em$ , tu svr#u al"eno vije-e moe vratiti injenino pitanje na
odluivanje ivomom pretresnom vije-u ili samo ivoditi dokae ' kako "i odluilo o tom
pitanju$
1.3.7.6.14. Revizija
Reviija je vanredni pravni lijek koji se moe podnijeti u korist osudeno!$ %vla-eni da
podnesu reviiju su osueni& a poslije nje!ove smrti "rani dru!& dje+a& roditelji ili u vrijeme
smrti optueno! li+e koje je primilo iriiti pisani nalo! od optueno! da podnese takav
a#tjev& kao i tuiia+ (u ime optueno!) ' (lan ?@ stav 1 Rimsko! statuta)$ %ni mo!u od
al"eno! vije-a atraiti da imijeni konanu osuuju-u presudu ili kanu na osnovu to!a:
(1) to su otkriveni novi dokai koji:(a)nisu "ili dostupni u vrijeme suenja& a ta
nedostupnost se nije mo!la pripisati& u +jelini ili djelimino& stran+i koja podnosi a#tjev i (")
su dovoljno vani da "i da su "iii ivedeni na suenju& vjerovatno doveli do drukije!
odreenja krivnjeF (3) to je naknadno otkriveno da su odiuuju-i dokai koji su na suenju
"ili ueti u o"ir i na kojima se asniva osuduju-a presuda& "ili lani ili krivotvoreniF (E) to
je jedan ili vie sudija koji su uestvovali u donoenju osuuju-e presude ili potvrdi
optuni+e u tom predmetu uinio teak prestup ili teku povredu dunosti dovoljno velike
teine da "i se opravdalo smjenjivanje to! sudije ili ti# sudija s dunosti na osnovu lana
@>$ Ralo! a ovakav reviioni postupak je oi!ledan: mada presuda ili odluka o kani
mo!u "iti pravnosnani i konani (res iudicata), "ilo "i suprotno elementamim prin+ipima
pravde ako se takva odluka ne "i revidirala ako se otkrije nova injeni+a& koja nije "ila
ponata u tokusuenja a koja "i& da je "iia ponata& doveia do potpuno raiiito!
is#odaPCACQ$ , postupku reviije nova mora "iti injeni+a& a ne doka neke injeni+e koja je
"ila ponata u toku sudenjaPCA?Q$
% reviiji& ak i ako je upravljena protiv nje!ove odluke& odluuje al"eno vije-e$ %no moe
reviiju od"iti kao neosnovanu ili odluiti da a#tjev ima osnova& pa: (a) ponovno savati
ivorno pretresno vije-eF (") osnovati novo pretresno vije-eF (+) samo adrati nadlenost u
tom predmetu ' kako "i& nakon to saslua stranke na nain kako propisuju Pravila o
postupku i dokaima& dolo do odluke o tome tre"a li presudu imijeniti (lan ?@ stav 3
Rimsko! statuta)$
1.3.7.6.15. Zalbe protiv meuodluka (interlokutornih odluka)
Kao i na+ionalni sudovi& i meunarodni krivini sudovi mo!u donositi meuodluke$ Stranke
mo!u ula!ati pose"ne al"e i na ovakve odluke$ , sistemu I88 sistem interlokutomi# al"i
detaljno je re!ulisan lanom ?3 Rimsko! statuta (/al"a protiv ostali# odluka/) i tie se "ilo
preiiminami# prijedlo!a (npr$ pri!ovaranjem nenadlenosti I88) ili neko! dru!o! prijedlo!a
(npr$ prijedlo! a privremeno putanje na slo"odu)PCA4Q$
u
Prema lanu ?3 stav 1 Rimsko! statuta& a u skladu s Pravilima o postupku i dokaima I88&
svaka stranka moe podnijeti al"u protiv "ilo koje od sljede-i# odluka:(l) o nadlenosti ili
doputenostiF (3) kojom se odo"rava ili ne odo"rava putanje li+a protiv koje! se vodi
istra!a ili koje se krivino !oniF (E) odluke pretpretresno! vije-a da postupi na vlastitu
ini+ijativu na osnovu lana A> stav EPC>BQF (@) odluke koja ukljuuje pitanje koje "i /natno/
uti+alo na poteno i "ro voenje postupka ili na is#od suenja i rarjeenje koje "i& prema
miljenju pretpretresno! ili pretresno! vije-a& /natno unaprijedilo postupak/$ lsto tako&
protiv odluke pretpretresno! vije-a donesene na osnovu lana AC stav E taka (d) Rimsko!
statutaPC>1Q al"u moe ijaviti drava na koju se stvar odnosi ili tuila+ u doputenje
pretpretresno! vije-a& s tim da -e se o al"i odluivati na osnovu #itno! postupka$
0aposlijetku& pravni astupnik rtve& osueno! ili (ona fide vlasnika imovine na koju tetno
utie nalo! donesen na osnovu lana C>PC>3Q& moe podnijeti al"u protiv nalo!a a
odtete& na nain kako to propisuju Pravila o postupku i dokaima$ , svim ovim
sluajevima al"a (sama po se"i) nema suspenivno dejstvo& osim ako al"eno vije-e
3B3
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
1@?
Prof. dr Miodrag N. Simovic
(nakon to primi takav a#tjev) ne odredi drukije& a u skladu s Pravilima o postupku i
dokaima$
1.3.7.6.16. Izvrsenje kazni
Kao ni ostali meunarodni krivini sudovi& tako ni I88 nema sopstvene atvore u kojima "i
osudena ii+a idravaia kanu& pa se sto!a mora o"ratiti dravamaPC>EQ$ 2lan 1BE stav 1
taka (a) Rimsko! statuta utvrduje da se /kana atvora idrava u dravi koju s popisa
drava koje su Sudu iskaale svoju spremnost pri#vatiti osuenike& odredi Sud/$ Kako
oda"rana drava ima o"aveu da "e odla!anja upona I88 o tome da li pri#vata osueno
li+e (ian 1BE stav 1 taka (+))& slijedi da drava stranka nije duna da primi nijedno!
osuenika& osim ako takav pri#vat ne o+ijeni poitivnim$
, vrijeme iskaivanja spremnosti da pri#vati osuene& drava moe dodati svom pri#vatu
uslove o kojim se sporaumije sa I88 u skiadu s dijelom 1B Rimsko! statuta$ %"avee koje
se javljaju u skladu sa ovim dijelom mo!u se podijeliti na dvije vrste$ %"avee koje se tiu
ivrenja novane kane i oduimanja imovine koje je naredio I88 ' odnose se na sve
drave stranke$ %ne koje se tiu ivrenja kane atvora& s dru!e strane& odnose se samo
na one drave stranke koje odo"re ivrenje ti# kani na nji#ovoj teritoriji$
Sve promjene na+ionalno! prava i akona a koje drava stranka smatra da su neop#odne
u svjetlu o"avea oko pri#vata osudeni# koje je osudio I88& tre"a posmatrati odvojeno od
oni# o"avea koje ine dio potre"an a implementa+iju Rimsko! statuta kao takvo!$
Meunarodne o"avee koje drava preuima rati*ikovanjem Rimsko! statuta i koje u nekim
pravnim sistemima povlae a so"om potre"u a ustavnim imjenama& ralikuju se od tv$
pomo-ni# o"avea koje su preuele drave lani+e koje pri#vataju osuene$ To ne nai da
drave stranke ne ele dati od!ovaraju-i pristanak koji se moe posmatrati kao prirodni
nastavak opte o"avee drava stranaka prema I88$ Meutim& ue-e drava i raliiti#
!eo!ra*ski# re!ija i raliiti# pravni# sistema u pritvorskom reimu I88& si!umo -e pojaati
nji#ovu podrku univeralnim vrijednostima koje su istaknute u Rimskom statutu$
Meunarodno pravo predvia da drave u kojima osueno li+e idrava kanu nemaju
pravo da kanu u"lae ili preinae ili li+e puste na slo"odu prije isteka kane koju je irekao
meunarodni sud$ Kana atvora koju irekne I88 je o"aveuju-a a drave stranke koje
je ne mo!u promijeniti (lan 1BA stav 1)$ %va o"avea avisi od /ispunjenja uslova koje je
drava pre+iirala u skladu sa lanom 1BE stav 1 taka (")/$ 2lan 1BE stav 1 taka (")
dovoljava dravi da u vrijeme iskaivanja spremnosti da pri#vati osuene moe dodati
svom pri#vatu uslove o kojima se do!ovori sa I88$ %!ranienja koja su nametnuta dijelom
1B su naajna i ukljuuju: (1) drava ivrenja ne smije oslo"oditi li+e prije isteka kane
koju je "io irekao I88F (3) jedino 188 ima pravo odluivati o umanjenju kane& a odluku o
tome mora donijeti nakon to saslua li+e o kojem je rijeF (E) jedino I88 ima pravo
odluivati o al"i i reviiji& a drava ivrenja ne smije osuenom oteavati podnoenje
takvi# a#tjeva$ Prema tome& usiovi nametnuti dravi stranki na njenu spremnost da primi
osuene ne nae da drava ivrenja ima ovla-enje da utie na duinu kane ili da
odluuje o a#tjevu a apela+iju ili reviiju$
Tre"a& takoe& imati u vidu da lan 11B Rimsko! statuta predvia osnovne pro+edure i
standarde koje I88 tre"a slijediti pri ramatranju kani i kod eventualno! odo"ravanja
skra-ivanja kane$ %vaj lan (st$ 1 i 3) propisuje da drava ivrenja ne smije oslo"oditi li+e
prije isteka kane koju je irekao I88& jer samo I88 ima pravo odluivati o umanjenju
kane& a odluku o tome mora donijeti nakon to saslua ii+e o kome je rije$ Medutim& kad
to li+e /odslui/ najmanje dvije tre-ine kane ili 3A !odina u siuaju doivotne kane
atvora& I88 -e ponovno ramotriti kanu ' kako "i odluio tre"a ii je umanjitiPC>@Q$
6rave koje ivravaju kane su& u skladu sa lanom 1BE stav 3& o"avene da o"avijeste
I88 o svim okolnostima& ukljuuju-i i promjenu uslova o kojima je& na osnovu stava 1&
posti!nut sporaum& koje "i mo!le "itno uti+ati na uslove ili o"im ivrenja kane atvora$
I88 mora primiti o"avjetenje najmanje @A dana prije nastupanja takvi# ponati# ili
3BE
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
predvidivi# okolnosti$ Tokom ovo! rado"lja drava ivrenja ne smije preduimati nikakve
radnje koje "i mo!le uti+ati na njene o"avee koje ima na osnovu lana 11B$
Ako se I8TH /ne moe sloiti/ sa /okolnostima/ koje su ve- pomenute (na primjer& jer se ne
slau sa standardima koji se trae dijelom 1B)& on moe odrediti novu dravu ivrenja
1@4
(lan 1BE stav 3 taka ("))$ Sud& takoe& moe odrediti novu dravu kao od!ovor na a#tjev
osueno! (lan 1B@ stav 3)$ Sud moe u svakom sluaju idati a#tjev a saradnju dravi
ivrenja& trae-i trans*er osueno! li+a$
Kako uslovi a pri#vat osueno! ne mo!u uti+ati na duinu kane& oni su o!ranieni na
uslove pod kojima se kana idrava$ %vi su uslovi& dakako& o!ranieni Rimskim statutom$
Po prirodi stvari& uslovi idravanje kane moraju "iti u skladu sa irokopri#va-enim
standardima meunarodni# u!ovora koji re!uliu postupanje sa atvoreni+ima$ 2lan 1B>
ukauje na standarde o"aveuju-e a I88 ' kako "i taj sud ispunio svoje superviorske
od!ovornosti& a tre"alo "i i# ramotriti prije ne!o pristane na "ilo koji od uslova koji su
propisani lanom 1BE stav 1 taka ("): (1) ivrenje kane atvora podvr!nuto je nadoru
I88 i mora "iti u skladu sa iroko pri#va-enim standardima meunarodni# u!ovora koji
re!uliu postupanje sa atvoreni+imaF (3) uslovi ivrenja kane atvora uredeni su pravom
drave koja kanu ivrava i moraju "iti u skladu sa iroko pri#va-enim standardima
medunarodni# u!ovora koji re!uliu postupanje sa atvoreni+imaF ni u kom sluaju ti uslovi
ne smiju "iti vie ili manje povoljni od oni# koje imaju atvoreni+i osueni a sline loine
u dravi ivrenjaF (E) komunika+ija imedu osudeni# i I88 je povjerljiva i ne smije se
oteavati$ Mada ovaj a#tjev nije iriito propisan statutima I8TH i I8TR& on je impli+itan
+jelokupnom sistemu medunarodni# sudova koji su o"aveni da potuje meunarodne
standarde atite ljudski# prava& a pose"no standarde o pravima optueno!& rtava i
svjedokaPC>AQ$
I88 moe pri#vatiti uslove koje predlau drave u skladu sa lanom 1BE stav 1 taka (")& i
to samo unutar o!ranienja koje name-e ovaj okvir$ Kada je u pitanju doivotna kana
atvora& drave stranke ustavnim a"ranama mo!u svoju spremnost da pri#vate osuene
o!raniiti na pri#vat samo oni# osuenika koji ne idravaju kanu doivotno! atvora$
Ii+e kome je ireena kana& a koja je u pritvoru u dravi ivrenja& ne smije "iti podvr!nuto
krivinom !onjenju ili kanjavanju ili iruenju tre-oj dravi "o! "ilo koje! ponaanja koje
je preduelo prije nje!ovo! premjetaja u dravu ivrenja& osim ako takvo krivino
!onjenje& kanjavanje ili iruenje ne dopusti I88 ' na a#tjev drave ivrenja (lan 1B?
stav 1)$ %vakvo o!ranienje ne primjenjuje se ako osueni do"rovoljno ostane due od EB
dana na teritoriji drave ivrenja nakon to je /odsluio/ punu kanu koju je odredio I88 ili
ako se vrati na teritoriju te drave ' nakon to !a je pret#odno napustio$ Ili& uopteno& nakon
to je kana idrana& li+e koje nije dravljanin drave ivrenja moe& u skladu s akonom
drave ivrenja& "iti premjeteno u dravu koja ima o"aveu da !a primi ili u dru!u dravu
koja !a pristane primiti& uimaju-i u o"ir elju li+a koje tre"a "iti premjeteno
u tu dravu& osim ukoiiko drava ivrenja ne dopusti tom li+u da ostane na njenoj teritoriji
(lan 1BC stav 1)$
2lan 111 Rimsko! statuta re!ulie situa+iju u sluaju ako osueni po"je!ne i pritvora i i
drave ivrenja$ , tom sluaaju ta drava moe& nakon to se posavjetuje sa I88& atraiti
predaju to! li+a od drave u kojoj se li+e nalai (na osnovu postoje-i# dvostrani# ili
viestrani# u!ovora) ili atraiti da predaju to! li+a atrai I88 u skiadu sa dijelom 4
Rimsko! statuta$ I88 moe odrediti da se to li+e pre"a+i u dravu u kojoj je idravalo
kanu ili u neku dru!u dravu koju odredi I88$
2lan 1B4 Rimsko! statuta proiruje o"aveu drave ivrenja u po!ledu ivrenja novane
kane i mjere oduimanja imovine& koje je nametnuo I88 u skiadu sa lanom CC stav 3$
%"aveuju-i drave stranke da moraju ivravati novane kane ili kane oduimanja
imovine koje je irekao I88& lan 1B4 pretpostavija da -e drave imati akone koji
dovoljavaju prikupljanje novani# kani i oduete imovine koje na osnovu dijela C Statuta
odredi I88$ Pri tome se dovoljavaju pro+eduraine varija+ije na+ionaino! akona$ .a
3B@
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
raiiku od ivrenja kane atvora koje se odnosi samo na drave stranke koje do"rovoljno
pri#vate osuene& lan 1B4 se odnosi na sve te drave$
Prema lanu CC stav 3 taka (") Rimsko! statuta& oduimanje imovine se moe primijeniti u
po!ledu oduimanja /pri#oda& imovine i vlasnitva koji direktno ili posredno potiu od to!
loina/ (a koji je ireena kana)$ Mno!i pravni sistemi ve- imaju akone a
identi*ikovanje i oduimanje takve imovine$ %d drave se moe atraiti da amrne
sredstva a vrijeme postojanja nalo!a a oduimanje imovine i da o"e"ijedi ivrenje
odluke I88 veane a o"ete-enje rtava (lan CA stav A)$ %"ete-enje podraumijeva&
1AB
najprije& potovanje nalaa I88 u po!iedu o"ima i inosa tete& !u"itka i povrede rtve ili u
vei sa rtvom (lan CA stav 1)& a atim ivrenje nared"e koja pre+iira od!ovaraju-e
o"ete-enje (restitu+ija& kompena+ija& re#a"ilita+ija)& a koja je usmjerena direktno protiv
osudeno! ii+a (lan CA stav 3)$
1.3.7.7. Pruzanje pravne pomoci ICC 1.3.7.7.1. Uvodne napomene
6io 4 (/Medunarodna saradnja i sudska pomo-/& l$ ?>'1B3) Rimsko! statuta o"u#vata
odred"e koje se odnose na saradnju dravaPC>>Q$ 6ru!i aspekti saradnje& ukljuuju-i i one
koji se odnose na krivina djela protiv pravosuda i ivrenje kani od strane drava lani+a
koje pristanu da prime osuene koje je osudio I88 ' o"u#va-eni su dru!im dijelovima
Rimsko! statuta$ Statut daje okvir osnovni# standarda i pro+edure koje -e omo!u-iti da
I88 *unk+ionie pravino i e*lkasno& dovoijavaju-i& pri tome& odreeni *leksi"iiitet u
po!ledu naina na koji drave potpisni+e daju svoju pomo- i ostavljaju-i doma-em akonu
da re!uiie pro+edure veane a saradnju u ovom irokom podruju$
Saradnja i 6ijela 4 *imk+ionie na osnovu a#tjeva koje podnosi I88$ Pretpretresno ili
pretresno vije-e& nakon a#tjeva tuio+a ili kako "i pomo!lo od"ranu (na a#tjev od"rane ili
na linu ini+ijativu)& a#tijeva od drave saradnju sa I88$ 6rava je onda o"avena na
saradnju& i to u skladu sa Rimskim statutom$
Tre"a najprije napomenuti da tuiia+ moe u toku istra!e atraiti saradnju "iio koje drave
ili meuvladine or!ania+ije (lan A@ stav E taka (+)) ili sa dravom akljuiti takve
aranmane ili sporaume koji nisu suprotni Statutu& koji "i mo!ii "iti nuni a olakavanje te
saradnje (lan A@ stav E taka (d) Rimsko! statuta)$ , onoj mjeri u kojoj tuila+ trai tu
saradnju od drave ili meuvladine or!ania+ije direktno (ne preko I88)& ovo ovla-enje je
ivan dijela 4 Statuta i ne dotie osnovne o"avee i to! dijela$ Ako drava ili meuvladina
or!ania+ija od"ije atraenu saradnju& tuila+ ima op+iju da se o"rati I88 i atrai da se
ida a#tjev a saradnju i dijela 4 Rimsko! statuta$
1.3.7.7.2. Opsta obaveza na saradnju
%va o"avea uredena je u lanu ?> Rimsko! statuta& prema kojem /drave stranke moraju&
u skladu s odred"ama ovo! statuta& u potpunosti saradivati sa I88 u istrai i krivinom
!onjenju loina koji su u nadlenosti Suda/PC>CQ$ %"avea je& dakle& da se u potpunosti
saraduje /u skiadu sa odred"ama ovo! statuta/& a ne samo u skladu sa dijelom 4$ %"avea
podraumijeva saradnju sa I88 u istrai i krivinom !onjenju odreeno! krivino! djeia$
Prema tome& primjenjuje se onda kada je istra!a apoeta$ %"avea na saradnju je opta i
vai a sve or!ane vlasti& "ilo da je to poli+ija& vojska iii dru!a vladina o"iast koja ima
od!ovomost relevantnu a a#tjev I88$ Svako preispitivanje sa!lasnosti doma-e! akona
sa reimom saradnje koji je uspostavljen Rimskim statutom tre"a da o"u#vati kako vojnu
(ukljuuju-i sluenje vojno! roka ivan teritorije matine drave)& tako i +ivilnu jurisdik+iju& a
u vei sa svim dru!im o"li+ima saradnje$ ,kratko& Rimski statut o"aveuje drave stranke
(lani+e) da u potpunosti sarauju u skladu sa uslovima i ovo! statuta$
6ru!e odred"e dijela 4 Rimsko! statuta "ave se primjenom opti# o"avea i lana ?> na
odredene situa+ije& kao to su #apenje i predaja li+a& prenos dokaa itd$ I88 -e upu-ivati
a#tjeve a saradnju dipiomatskim putem ili preko /koje! dru!o! od!ovaraju-e! kanala koji
odredi svaka drava stranka/ ili preko I0T7RP%IA /ili koje dru!e od!ovaraju-e re!ionalne
or!ania+ije/PC>?Q (lan ?C stav 1)$ 6rave lani+e mo!u odrediti or!an nadiean a prijem
a#tjeva a uajamnu pomo- (o"ino je to ministarstvo pravde)& koji ima iskustva u
uspjenom "avljenju ovakvim a#tjevimaPC>4Q$
3BA
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
6rava od koje se trai saradnja mora a#tjev a saradnju i sve dokumente koji !a
podupiru uvati u tajnosti& osim u onoj mjeri u kojoj je otkrivanje nuno u +ilju ivrenja
a#tjeva (lan ?C stav E Rimsko! statuta)$ .a#tjevom se moe pre+iirati da svi relevantni
poda+i moraju "iti prueni i o"raeni na nain koji titi "e"jednost& kao i /*iiku i psi#iku
do"ro"it rtava& mo!u-i# svjedoka i nji#ovi# porodi+a/ (ian ?C stav @ Rimsko! statuta)$
%dreeni modaliteti a#tjeva i saradnje rajanjavaju se u Pravilima o postupku i dokaima$
Tre"a& takode& imati na umu da dio 4 Rimsko! statuta na vie naina o!raniava saradnju
drava potpisni+a sa I88& na primjer& u sluaju istra!e ili krivino! !onjenja koje je u toku
(lan 4@) i "o! osporavanja doputenosti (lan 4A)& kada se od!ada ivrenje a#tjeva$
I88 moe povati svaku dravu koja nije stranka ovo! statuta da prui pomo- na osnovu
dijela 4& i to putem ad oc do!ovora& u!ovora akljueno! s takvom dravom iii na /"ilo
1A1
kojoj dru!oj prikladnoj osnovi/ (lan ?C stav A Rimsko! statuta)$ , to& I88 moe atraiti
od svi# meuvladini# or!ania+ija da prue podatke ili isprave& te atraiti i dru!e o"like
saradnje i pomo-i koji su u skladu s nji#ovim nadlenostima ili mandatom (lan ?C stav >
Rimsko! statuta)$
Statut daje dva o!raniena iuetka kao ovla-enja tuio+a da trai saradnju u sprovoenju
istra!e na teritoriji drave lani+e$ %na slue kao posljednje istrano sredstvo kako "i se
omo!u-io nastavak istra!e u neuo"iajenim okolnostima$
Prvo o!ranienje se odnosi na ian AC stav E taka d) prema kome pretpretresno vije-e
I88 smije ovlastiti tuio+a da predume /pose"ne istrane korake/ na teritoriji odreene
drave stranke& a da nije osi!urao saradnju te drave na osnovu dijela 4& i to ako (kad je
!od to mo!u-e /imaju-i u vidu po!lede drave o kojoj je rije/) pretpretresno vije-e odlui u
tom sluaju da ta drava /nedvosmisleno ne moe ivriti a#tjev a saradnju "o!
nedostupnosti "ilo koje! or!ana vlasti ili "ilo koje! dijela njeno! pravosudno! sistema koji
ima nadienost provesti a#tjev a saradnju na osnovu dijela 4$/ Poivaju-i se na s+enario
/propale/ drave (/drave u kolapsu/& en!$ 8ollapsed State);, primjenjivanje ovi#
ovla-enja proiilai i i l$ 1? i 14 u po!ledu /nesposo"nosti/ (kako je to de*inisano lanom
1C stav E Rimsko! statuta) doma-e! pravno! sistema da vodi postupak$
6ru!i iuetak utvruje lan 44 stav @ Statuta koji predvia da "e e*ekta na ostale lanove
dijela 4& kad je to nuno a uspjeno ivrenje a#tjeva koji je mo!u-e ivriti "e primjene
"ilo kakvi# prinudni# mjera (ukljuuju-i pose"no ra!ovor ili prikupljanje dokaa od li+a na
do"rovoljnoj osnovi& u o"avljanje ti# radnji "e prisustva vlasti drave potpisni+e kojoj je
a#tjev upu-en)& ako je to potre"no a ivrenje a#tjeva& te /istraivanje "e imjene javne
loka+ije ili dru!o! javno! mjesta/& tuila+ smije ivriti takav a#tjev direktno na teritoriji
drave: (a) kad je drava kojoj je a#tjev upu-en drava na ijoj je teritoriji krivino djelo
navodno "ilo ivreno& a ve- je donesena odluka o dopustivosti u skladu sa l$ 1? ili 14 ' ali
nakon /svi# mo!u-i# konsulta+ija s dravom strankom kojoj je a#tjev upu-en/F (") u
dru!im sluajevima ' nakon konsulta+ija s dravom strankom kojoj je a#tjev upu-en& /u
sve raumne uslove ili momente na koje ukae ta drava stranka$/ .ato& kad drava
stranka kojoj je a#tjev upu-en odredi /pro"leme veane u ivrenje a#tjeva/& ona se
mora& "e odla!anja& o tome /posavjetovati/ sa I88 ' /kako "i se stvar rijeila$/
1.3.7.7.3. Obaveza da se osigura postupak koji je dostupan po nacionalnom pravu
;aan dodatak optim o"aveama na saradnju i lana ?> sadran je u lanu ?? Rimsko!
statuta koji re!ulie /dostupnost postupka na osnovu na+ionalno! prava/: /6rave stranke
osi!ura-e da postoji postupak koji je dostupan prema nji#ovom na+ionalnom pravu a sve
o"like saradnje koji su navedeni u ovom dijelu$/ 2lan ?? ne iiskuje nikakve pose"ne
le!isiativne pojedinosti od drava stranaka$ Prije "i se mo!lo re-i da o"aveuje drave
lani+e da o"e"ijede donoenje akona tamo !dje inae ne "i "ile u mo!u-nosti da
sarauju kako je to propisano u dijelu 4 Statuta$ , kojoj -e mjeri "iti potre"no donoenje
ovakvi# akona& avisi od pravno! i ustavno! ureenja emlje$ 0a prvom mjestu potre"no
je da drava stranka odredi u kojem je o"imu potre"no donijeti nove akone ' uporedivi
uslove dijela 4 sa svojim pravnim sistemom$ 6rave stranke "i& dakle& tre"ale preispitati
3B>
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
doma-i pravni sistem& kako "i utvrdile da li on dovoijava saradnju koja se trai u dijelu 4&
da "i se ivrila identi*ika+ija
podruja !dje je potre"no donoenje novi# akona i identi*lkovale eventualne prepreke a
saradnju$
,lo!a doma-e! pravno! sistema daije je o"raena u lanu 4E stav 1 Rimsko! statuta$
0adalje& doma-i akon tre"a o"e"ijediti vaan ivor pro+edura koje -e se primjenjivati u
sluaju krivini# dijela protiv pravosua i pri ivravanju kane$ 6rave lani+e -e imati
nekoiiko mo!u-nosti da osi!uraju da pro+edure potre"ne po doma-em pravnom sistemu a
o"like saradnje i dijela 4 "udu primjenljive prilikom ispunjenja uslova i lana ??$ Koja -e
op+ija "iti ia"rana& avisi-e od na+ionalno! ustavno! uredenja$
,stavi pojedini# drava se ralikuju po tome kako inkorporiraju meunarodne akone& a
drave potpisni+e po nji#ovoj potre"i a implementa+ijom novi# akona$ Postoje sistemi u
kojima je meunarodni u!ovor inkorporiran u sam sistem i postaje dio doma-e! pravno!
sistema ' samim inom rati*ika+ije$ , takvom siuaju nije potre"no implementiraju-e
akonodavstvo$ 6ru!i tip ustavno! ureenja je onaj u kome interna+ionalni u!ovor& iako
1A3
automatski ne postaje dio doma-e! pravno! sistema& moe "iti inkorporiran na
jednostavan nain ' tako to -e "iti pridodat kao aneks na postoje-i akon$ , ovom siuaju&
akonodavstvo moe predvidjeti neto vie osim anektirano! u!ovora koji je pravnosnaan
i ima prednost u odnosu na dru!e akone po o"imu primjene& a moe i odrediti koji sud&
ministarstvo i dru!i or!ani vlasti imaju ovia-enja pri primjeni$ Konano& mno!i sistemi
moraju pro-i provjeru kako "i se utvrdio o"im do koje! medunarodni instrumenti tre"aju
pro+edure koje nisu o"e"ijeene ili koje nisu u skiadu sa doma-im pravnim sistemom ili
ustavom& a potom napraviti od!ovaraju-e promjene kako "i se ivrila implementa+ija$
, nekim dravama ve- postoji do"ro ravijeno akonodavstvo veano a ekstradi+iju i
meuso"nu krivinu saradnju$ Tamo !dje takva le!islativa ne postoji& "i-e potre"no
imijeniti postoje-e akone ' kako "i se o"e"ijedili neop#odni me#animi$ lmjena akona
koja je namijenjena a dru!e svr#e (o"ino je to iruenje li+a od strane jedne drave
dru!oj dravi i saradnja imeu drava) moda ne-e adovoljiti potre"e Rimsko! statuta$
Smatra se da je naj"olje ijeenje usvojiti pose"ne akone kojima -e "iti de*inisani o"li+i
saradnje& ukljuuju-i #apenje& predaju i dru!e o"iike pomo-i$ %vako o"jedinjeno
akonodavstvo ini privlanim sveo"u#vatan karakter Rimsko! statuta i veiiki "roj o"lasti
koji# se on dotie$ 6rave se& takoe& mo!u odluiti da u ovo spe+ijaliovano
akonodavstvo ukljue pomo- ad oc tri"unalima a "ivu 9u!osiaviju i Ruandu& kao i
odred"e veane a istra!u i suenje na dravnom nivou a krivina djela i Statuta$
1.3.7.7.4. Saradnja iz dijela 9 Rimskog statuta
, tekstu koji slijedi o"raeni su pose"ni o"li+i saradnje pomenuti u dijelu 4 Rimsko!
statuta$ Pravila o postupku i dokaima uvode dopune u neke od nji#$ Kada su u pitanju ovi
o"li+i saradnje& osnovna podjela postoji imedu #apenja (arrest) i predaje (surrender)
(lan ?4) i dru!i# o"lika saradnje (naroito lan 4E)$ Premda -e I88 snositi neke trokove
veane a saradnju& /redovne trokove ivrenja a#tjeva/ na teritoriji drave kojoj je
a#tjev upu-en snosi ta drava& osim neki# trokova koje snosi I88& a koji su navedeni u
lanu 1BB stav 1 Rimsko! statuta$
1.3.7.7.4.1. Hapsenje i predaja ICC
2lan ?4 stav 1 Rimsko! statuta dovoljava I88 da dostavi a#tjev a #apenje i predaju
li+a "ilo kojoj dravi iani+i na ijoj "i se teritoriji li+e mo!lo na-i i osi!urava da ove drave
moraju& u skladu s odred"ama ovo! statuta i s postupkom propisanim svojim
na+ionalnim pravom& ivriti a#tjev$ Kao to je to sluaj sa dru!im o"li+ima saradnje i
dijela 4& pro+edure na+ionalno! prava mo!u re!ulisati predaju& ali ne na tetu odred"i dijeia
4$
Ralika koju Rimski statut pravi imeu iruenja (i jedne drave u dru!u) i predaje (i
drave I88) ima posljedi+e po na+ionalno pravo i na+ionalne or!ane vlasti koji su u
interak+iji sa I88$ Statut propisuje samo usko polje diskre+ije na strani drava lani+a u
3BC
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
po!iedu od"ijanja #apenja i predaje li+a i ne doputa neke od osnova po kojima drava
moe od"iti iruenje$ Rto je najvanije& slu"eno svojstvo e*a drave ili vlade& lana vlade
ili parlamenta& ne daje dravi potpisni+i osnova da od"ije saradnju po a#tjevu a #apenje
i predaju& !dje je li+e ije se iruenje trai *unk+ioner drave kojoj je upu-en a#tjev a
iruenje$
, sluaju kada je li+e ije se iruenje trai *unk+ioner tre-e drave& I88 ne smije pokrenuti
postupak povodom a#tjeva a predaju koji "i od drave kojoj je a#tjev upu-en a#tijevao
da djeluje suprotno svojim o"aveama koje ima na osnovu meunarodno! prava u vei s
dravnim ili diplomatskim imunitetom li+a ili imovine tre-e drave& osim ukoliko prije to!a na
osnovu saradnje s tom tre-om dravom I88 ne posti!ne njeno odri+anje od imuniteta (lan
4? stav 1 Rimsko! statuta)$ Isto tako& I88 ne smije pokrenuti postupak povodom a#tjeva
a predaju koji "i od drave kojoj je a#tjev upu-en a#tijevao da djeluje suprotno svojim
o"aveama koje ima prema meunarodnim u!ovorima na osnovu koji# je a predaju
dravljanina te drave I88 /potre"na sa!lasnost drave koja to li+e alje& osim ako I88
prije to!a ne uspostavi saradnju s dravom koja to li+e alje i u tom smislu do"ije
sa!iasnost a predaju/ (lan 4? stav 3 Rimsko! statuta)$ Ako se protiv li+a koje se trai vodi
postupak ili ako u dravi kojoj je a#tjev upu-en idrava kanu a djelo raliito od ono!
a koje se trai predaja I88& drava kojoj je a#tjev upu-en posavjetova-e se sa I88& i to
nakon to donese odluku kojom odo"rava a#tjev$
1AE
1.3.7.7.4.2. Razlika izmedu "izruenja" i "predaje"
Rimski statut pravi raliku imeu /predaje/ li+a& to nai /dopremanja/ li+a I88 od strane
drave stranke i /iruenja/ (en!$ 5xtradition) ' /dopremanja/ li+a jednoj dravi od strane
dru!e drave (lan 1B3)$ Ralika je napravijena i daje joj se naaj s +iljem da se predaja
li+a I88 pojednostavi u odnosu na pro+eduru koja inae prati iruenje li+a i jedne drave
u dru!u$ S tim u vei& lan 41 stav 3 taka +) Rimsko! statuta trai od drava potpisni+a da
inau naine a pojednostavljivanje na+ionalni# postupaka a predaju li+a I88&
propisuju-i da u sluaju da pretpretresno vije-e na osnovu lana A? podnese a#tjev a
#apenje i predaju li+a a koje je idat nalo! a #apenje& a#tjev mora sadrati ili "iti
popra-en svim ispravama& iskaima ili poda+ima koji "i mo!li "iti nuni a ispunjenje uslova
koji se trae u postupku predaje u dravi kojoj je a#tjev upu-en$ Ali& ti a#tjevi ne smiju "iti
stroi od oni# koji su primjenjivi na a#tjeve a iruenje na osnovu u!ovora ili do!ovora
imeu drave kojoj je a#tjev upu-en i dru!i# drava& te "i tre"alo& ako je to mo!u-e& da
"udu manje stro!i uimaju-i u o"ir pose"nu prirodu I88$
/Pose"na priroda Suda/ (;te distinct nature of te 8ourt;), istaknuta kao opravdanje a
pojednostavljenje pro+edure i lana 41 stav 3 taka +)& na!laava dru!e odred"e Rimsko!
statuta veane a predaju i *avoriovanje a#tjeva I88 u sluaju konkurentno! a#tjeva i
lana 4B$ Pose"nost I88 lei u dvije poveane o"lasti$ Prvo& pitanja primjenjiva na
iruenje imeu drava ' dvojni kriminalitet& iue-e a politika krivina djela& i!ledi a
pravino suenje (likeliood of a fair trial), da li je optueni dravljanin drave kojoj je
podnesen a#tjev& naelo spe+ijaliteta (rule of specialit4) itd$ ' primjenjuju se i "ri!e a
suverenitet i nain na koji se dravne vrijednosti re*lektuju u krivinim akonima raliiti#
drava$
%vakva pitanja se ne javijaju na isti nain kada je rije o I88 koji ne predstavlja stranu
jurisdik+iju u smisiu u kojem to predstavlja dru!a drava$ Kao dru!o& Rimski statut je
pose"no diajniran da se "avi odreenim krivinim djeiima i svoje nadlenosti& a da ne
pokre-e politika i diplomatska pitanja koja se mo!u javiti imedu drava$ , pream"uli
Rimsko! statuta stoji da je I88 /nadlean a najtee ioine koji se tiu meunarodne
ajedni+e kao +jeiine/& a Statut "riljivo osi!urava da -e se a ovakve loine suditi u
skladu sa najviim standardima medunarodno! prava& u primjenu odreda"a koje pruaju
naj"olju atitu i odreuju stro!e kriterije dopustivosti koji dravama daju primamu
od!ovornost u po!ledu ovi# ioina$
Iako predaja li+a I88 ne otvara ista pitanja kao meudravno iruenje& Statut osi!urava
3B?
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
neke uslove koji mo!u "iti primijenjeni na predaju li+a (kao to je naelo spe+ijaliteta& lan
1A)& daje *aktore koje tre"a ueti u ramatranje na na+ionalnom nivou (lan A4 stav 3) i
na!ovjetava da -e nalai I88 "iti odluuju-i u odreenim pitanjima i kao posljedi+a to!a
nisu predmet na+ionalni# ijeenja (naroito dopustivost ' admissii(ilit4& lan 4A)$ Takoe&
lan A4 st$ 1& 3 i C predvia #itne postupke pred doma-im sudovima$ %vakva ramatranja
o"e"jeuju okvir u skiopu koje!a -e I88 utvrditi da ii je pojedina drava ispuniia svoju
o"aveu na saradnju$
Ako "i drava lani+a od"ila predati ii+e na osnovu *aktora koji nisu predvieni Rimskim
statutom& I88 moe tu injeni+u evidentirati i o tome o"avijestiti Skuptinu drava stranaka
ili Savjet "e"jednosti ' ako je tu stvar on uputio 188 (lan ?C stav C Statuta)$ 6o ovakvo!
akijuka se moe do-i "e o"ira na okolnosti koje opravdavaju od"ijanje saradnje$
Ivjetavanje Skuptine drava stranaka o nesaradnji ne ini se nekom prijetnjom$
%"avea da se sarauje sa I88 u vei sa nje!ovim a#tjevom a #apenje i predaju li+a&
primjenjuje se "e o"ira na na+ionalnost li+a ije se #apenje i predaja trai$ 6a "i "io u
sa!lasnosti sa Statutom& na+ionalni postupak ne mora "iti onaen kao /predaja/$ Statut
radije ostavija na volju svakoj od drava lani+a da odlui& u svjetiu vlastiti# akonski# i
ustavni# aranmana& da li da primijeni postupak /iruenja/& /trans*era/ ili /predaje/$
Potre"no je da taj postupak& ma kako se on vao& reultira predajom traeno! pojedin+a
I88 ' kao to je predvieno Statutom$ 0aroito& potpuni postupak ekstradi+ije "i mo!ao
dovesti do povrede Statuta u sluaju kada vodi ka ramatranju *aktora kao to su a"rana
iruenja doma-i# dravljana iii a"rana ekstradi+ije a doivotnu kanu atvora ili koji
dovoljava sporove na osnovu naela ne (is in idem, suprotno lanu ?4 stav 3 Statuta$ .a
raliku od dru!i# o"lika saradnje koji su dati u lanu 4E Statuta& o"avea na #apenje i
1A@
predaju ne omo!u-ava *ieksi"ilnost u sluaju /postoje-e! osnovno! pravno! naela opte
primjene/$
Rimski statut ne pominje doputenje da se od"ije predaja traeno! li+a na osnovu
dravijanstva$ Sto!a "i "ilo prikladno a drave potpisni+e ije akonske i ustavne odred"e
sadre a"ranu iruenja& uiniti jasnim da se ove odred"e ne mo!u primjenjivati kada je u
pitanju /predaja/ I88$ 9edan od naina da se to uradi "io "i da se u na+ionalni akon
inkorporira ralika imeu predaje li+a meu dravama i predaje li+a medunarodnim
krivinim tri"unalima$
6rave iji akoni a"ranjuju predaju svoji# dravljana& tre"a da imaju u vidu nekoliko
stvari$ Kao to je ve- pomenuto& predaja li+a I88 ne nai isto to i predaju li+a dru!oj
dravi$ .loini o kojima se ovdje radi& a ije spreavanje je u interesu svake drave& su
najo"iljniji& a tiu se medunarodne ajedni+e kao +jeline$ S dru!e strane& I88 nudi
o"u#vatne !aran+ije a neavisan i pravovremen krivini pro+es$ , kreiranju me#aniama
predaje li+a& autori Rimsko! statuta su ueli u o"ir teinu loina& vanost o"avee na
predaju a e*ikasnost I88 i injeni+u da -e postup+i u prin+ipu "iti voeni na nivou drave$
I88 -e primjenivati svoju nadlenost u sluajevima kada su drave stranke ili neaktivne ili
su do"rovoljno ustupile nadienost ili jasno nisu u mo!u-nosti ili ne ele da pokrenu
postupak$
Pored neispunjenja o"avea& drava sa optom a"ranom na iruenje svoji# dravljana&
ak i da eli& ne moe to iskoristiti u odnosu na I88& i to "e o"ira na ralo!e koji je tjeraju
na to$
Isto vai i a atvorsku kanu$ , nekim dravama je ustavom a"ranjena kana doivotno!
atvora& dok dru!e a"ranjuju ne#uman postupak na taj nain da se ta kana moe
podvesti pod ovu a"ranu$ Rimski statut dovoljava nametanje kane doivotno! atvora
kad je to /opravdario "o! iuetne teine loina i pojedinani# okolnosti osueno!/ (lan
CC stav 1 taka "))$ %vakve kane mo!u "iti ponovo ramatrane i mo!u-e je nji#ovo
umanjenje od strane I88 nakon isteka 3A !odina (lan 11B stav E Rimsko! statuta)$ Kao
to je to sluaj sa akonima koji a"ranjuju iruenje dravljana& akoni koji dovoljavaju ili
a#tijevaju od doma-i# sudova da od"iju iruenje u sluaju !dje "i mo!la "iti ireena
kana doivotno! atvora& ako se primijene na a#tjeve I88 a predaju li+a ' mo!u voditi
3B4
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
do to!a da I88 donese akljuak da je dolo do od"ijanja saradnje$ Tamo !dje se ova
mo!u-nost moe javiti& doma-i akon "i mo!ao rarijeiti ovakvu situa+iju jednostavnim
uoavanjem ralike imedu iruenja li+a dravi (u kojem sluaju "i se primjenivali akoni
koji a"ranjuju iruenje doma-i# dravljana ili iruenje "o! postojanja doivotne kane
atvora) i predaje li+a I88' u (u kojem sluaju se ti akoni ne primjenjuju)$ Pose"na priroda
I88 i atita koju on o"e"jeuje& opravdavaju nje!ovu pose"nost& naroito kro
o!ranienja kao to su /iuetna teina/ (/extreme gravit4fE) loina i /pojedinane
okolnosti/ (/individual circumstances;) koje a#tijeva Statut kad je u pitanju kana
doivotno! atvora$
.a#tjev a #apenje i predaju moraju "iti u pisanom o"iiku$ , #itnim sluajevima a#tjev
moe "iti podnesen /putem "ilo koje! medija sposo"no! a dostavu pisano! apisa& pod
uslovom da "ude potvren putem kanala predvieni# u lanu ?C stav 1 taka (a) Rimsko!
statutaPCCBQ$ , sluaju da pretpretresno vije-e na osnovu lana A? podnese a#tjev a
#apenje i predaju li+a a koje je idat nalo! a #apenje& a#tjev mora sadrati ili mora "iti
popra-en: (a) poda+ima koji opisuju li+e koje se trai& a koji su dovoljni da "i se ono mo!lo
identi*ikovati& te poda+ima o tome !dje se to li+e vjerovatno nalaiF (") kopijom nalo!a a
#apenje i (+) svim ispravama& iskaima ili poda+ima koji "i mo!li "iti nuni a ispunjenje
uslova koji se trae u postupku predaje u dravi kojoj je a#tjev upu-en& ali ti a#tjevi ne
smiju "iti stroiji od oni# koji su primjenjivi na a#tjeve a iruenje na osnovu u!ovora ili
do!ovora imeu drave kojoj je a#tjev upu-en i dru!i# drava& te "i tre"ali& ako je to
mo!u-e& "iti manje stro!i uimaju-i u o"ir pose"nu prirodu I88 (lan 41 stav 3 taka (+)
Rimsko! statuta)$ Tenja ka /pojednostavljivanju/ i lana 41 stav 3 taka +) moe se
pojaati duno-u da se o"ave konsulta+ije i lana 41 stav @ Statuta$ 0aime& nakon to
I88 podnese a#tjev& drava stranka -e se konsultovati sa I88& "ilo uopteno& "ilo u vei s
nekom pose"nom stvari& koja se tie a#tjeva njeno! na+ionalno! prava koji "i mo!li "iti
primjenjivi na osnovu stava 3 taka +) lana 41 Statuta$ , toku konsulta+ija& drava stranka
1AA
mora uponati I88 s pose"nim a#tjevima koje propisuje njeno na+ionalno pravo$
%vakve konsulta+ije mo!u "iti podjednako plodonosne i a I88 i a dravu stranku$ S
jedne strane& in*orma+ije koje je dala drava -e omo!u-iti I88 da pripremi do"ro
dokumentovane a#tjeve$ S dru!e strane& I88 -e imati pristup irokom o"imu
komparativni# in*orma+ija koje se tiu na+ionalno! prava o saradnji i "i-e u mo!u-nosti da
dijeli ove in*orma+ije sa dravom kojoj je upu-en a#tjev$ %vo "i mo!lo predstavljati
vrijedan ivor pomo-i a dravu koja pokuava da inae naine da pove-a mo!u-nost a
uspjenu saradnju sa I88& tako to -e svoje pro+edure uiniti /manje stro!im/$
Statut takode predvia o"aveu da se I88 podnese ivjetaj iii da se ivre konsulta+ije sa
tim sudom u po!iedu a#tjeva a iruenje koji i neko! ralo!a ne moe "iti ivren$
2ian ?4 stav 3 Rimsko! statuta propisuje da e doma-e vlasti slijediti odluke I88 kada je
pitanje primjene naela ne (is in idem (dvostruka opasnost ' riik& /dou(le jeopard4/)
pokrenuto na na+ionainom nivou& i to od strane li+a ije se iruenje trai$ , ovom lanu
stoji: /Ako li+e ija se predaja trai pokrene spor pred na+ionalnim sudom na osnovu naela
ne (is in idem& kako !a propisuje lan 3B& drava kojoj je a#tjev upu-en mora se "e
odla!anja posavjetovati sa Sudom kako "i odredila da li je donesena relevantna odluka o
doputenosti$ Ako je predmet doputen& drava kojoj je a#tjev upu-en nastavi-e s
nje!ovim ivrenjem$ Ako je postupak a donoenje odluke o doputenosti u toku& drava
kojoj je a#tjev upu-en moe od!oditi ivrenje a#tjeva a predaju li+a do trenutka kad
Sud odiui o doputenosti$/
%dluka o dopustivosti moe se donijeti i "e ne (is in idem osporavanja& "o! to!a to ne
(is in idem ramatranje ini dio testa dopustivosti i l$ 1C i 3B Rimsko! statuta$ ,
rjeavanju ovakvi# sporova I88 -e ueti u o"ir ne samo svoj postupak& ne!o i postupak
"ilo koje! dru!o! suda$
2lan 3B stav E Rimsko! statuta o"e"jeuje standarde na osnovu koji# -e I88 odluiti da
je predmet nedopustiv "o! pret#odno! suenja a isto ponaanje pred dru!im (doma-im)
31B
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
sudom (lan 1C stav 1 taka (+))$ 6ok se lan 1C stav 1 taka (a) "avi istra!om i krivinim
!onjenjem koje je u toku& a lan 1C stav 1 taka (") istra!om koja je provedena i koja je
dovela do odiuke da se li+e ne !oni krivino& lan 1C stav 1 taka (+) Rimsko! statuta se
"avi prolom istra!om koja je dovela do suenja na na+ionalnom nivou$
2lan 3B stav E Rimsko! statuta !lasi: /0ijednom li+u kome je sudio neki dru!i sud a
ponaanje a"ranjeno l$ >& C ili ?& ne smije "iti sudeno pred Sudom a isto ponaanje&
osim ako se postupak pred dru!im sudom: (a) vodio u svr#u atite to! li+a od krivine
od!ovornosti a krivina djela koja su u nadlenosti Suda ili (") na dru!i nain nije "io
voen neavisno ili nepristrano u skladu s pravilima o dunom postupku koje prinaje
meunarodno pravo& a "io je voen na nain koji& u datim okolnostima& nije "io u skladu s
namjerom da se ii+e o kome je rije privede pravdi$/ , ovom sluaju je pret#odno dolo do
suenja (provedena je istra!a ili krivino !onjenje i donesena je presuda& a odluka da se ne
nastavija sa sudenjem potpada pod lan 1C stav 1 taka (")) Rimsko! statuta$ Kriterijum
/atite optueno!/ (i lana 3B stav E taka (a)) je u osnovi identian onome i lana 1C
stav 3 taka (a)$ Pojam /svr#a/ a#tijeva neto vie od samo! anemarivanja i nepanje$
6okai /atite/ mo!u ukljuivati oslo"aanje na osnovu jaki# dokaa& oi!lednu
pristrasnost i stro!ost tuio+a itd$ Kao i lan 1C stav 3 taka (+)& i lan 3B stav E taka (")
a#tijeva da I88 nade nedostatak neavisnosti i nepristrasnosti (u svjetlu normi koje su
postavljene meunarodnim instrumentima i prin+ipima)& kao i naina na koji se vodi
postupak a koji nije u skladu sa namjerom da se li+e privede pred li+e pravde$
0emo!u-nost da postupak "ude proveden u potpunosti u skladu sa meunarodnim
standardima& sama po se"i& ne-e voditi ka donoenju odluke o nedopustivosti& osim ako ta
nemo!u-nost vodi ili je popra-ena potre"nim nesla!anjem& mada u nekim sluajevima i
pretjeran nedostatak standarda moe "iti dovoljan doka nedostatka prave namjere$
:
1.3.7.7.4.3.
lzazovi koji se
stavijaju pred
ICC na
osi
1A>
rincipa -7
,imaju-i u o"ir konkretna krivina djela& doma-i postup+i "i se mo!li voditi i pred vojnim
sudovima$ Rimski statut ne pravi raliku imeu vojne i +ivilne jurisdik+ije i a o"je vai isti
test$
2lan 1C stav E Rimsko! statuta propisuje da -e& kako "i se u pojedinom sluaju odredila
nesposo(nost, I88 ramotriti /moe li drava& "o! potpuno! iii natno! sloma ili
nedostupnosti svo! na+ionalno! pravosudno! sistema& do-i do optueno!& nuni# dokaa i
iskaa svjedoka& odnosno da ii je drava na dru!i nain nesposo"na voditi postupak$/ 188
-e& dakle& morati ustanoviti: (1) slom iii nedostupnost na+ionaino! pravosudno! sistema& (3)
da li je taj slom /potpun/ iii /natan/& (E) nemo!u-nost da doe do optueno! iii nuni#
dokaa i iskaa svjedoka ili nemo!u-nost da na dru!i nain vodi postupak& (@) da je
nesposo"nost posljedi+a sloma iii nedostupnosti sistema$ ;rio je vjerovatno da -e ovakvi
nalai "iti veoma rijetki i da u svakom sluaju ne-e "iti potre"ni kada drava stranka
do"rovoijno ustupi nadlenost I88$ 2lan 1C stav E se& naravno& odnosi na s+enario
/propaie drave/$
)ostupak u kojem se raspravlja o dopustivosti preentovan je u lanu 14 Rimsko! statuta
(/%sporavanje nadlenosti Suda ili doputenosti predmeta/)$ I88 -e dovoliti dravi na ijoj
311
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
je teritoriji ili iji je dravljanin navodno uinio krivino djelo ili "ilo kojoj dravi koja je
nadlena da provodi ili je provodila istra!u ili krivino !onjenje ' da osporava dopustivost
predmeta (u skladu sa lanom 1C) ili nadlenost I88 (lan 14 stav 3 ta$ (") i (+) Rimsko!
statuta)$ Takva drava tre"a da ivri osporavanje /to je prije mo!u-e/(lan 14 stav A)$
%"ino je mo!u-e samo jedno osporavanje& i to prije poetka suenja& mada osporavanje
na osnovu lana 1C stav l(+) (ne (is in idem) moe "iti uinjeno i na poetku suenja& a u
iuetnim okolnostima i nakon suenja (lan 14 stav @)$ %sporavanje dopustivosti koje je
ivrila drava a#tijeva da tuila+ o"ustavi istra!u dok I88 ne donese odluku (lan 14 stav
C)& mada tuila+ moe traiti ovla-enje od I88 da se predumu ili avre odreene
mjere?>K (lan 14 stav ?)& sa kojima "i se drava morala sloiti$
Ivrenje osporavanja ne utie na valjanost "ilo koje radnje koju je o"avio tuila+ ili "ilo
koje! naio!a iii potjemi+e koje je idao I88 prije ivrenja osporavanja (lan 14 stav 4
Rimsko! statuta)& to nai da se svaka o"avea a ivrenje takvo! nalo!a nastavlja
uprkos osporavanju$ Ako prepusti istra!u& tuila+ moe atraiti da mu relevantna drava
uini dostupnim in*orma+ije o postupku$ Te -e in*orma+ije& na a#tjev drave o kojoj je rije&
"iti povjerljive (lan 14 stav 11)$ Ako nakon to!a tuiia+ odlui nastaviti istra!u& o"avijesti-e
dravu kojoj je postupak "io preputen$
2lan 14 Rimsko! statuta o"e"jeuje dru!a sredstva kojima drava moe prepustiti ili
osporiti pro+eduru I88$ %vaj lan a#tijeva da tuila+& na poetku istra!e& koja je
asnovana "ilo na upu-ivanju od strane drave stranke ili na osnovu nje!ove vlastite
ini+ijative& o"avijesti o toj injeni+i drave stranke i one drave koje "i imale nadlenost a
odnosna krivina djela (lan 1? stav 1)$ , roku od jedno! mjese+a nakon to! o"avjetenja&
drava koja je primila o"avjetenje moe o"avijestiti I88 da provodi ili je proveia istra!u
nad svojim dravljanima ili dru!im li+ima u svojoj nadlenosti& u vei sa krivinim djelima
koja su navedena u o"avjetenju$ 6rava moe a#tijevati da joj tuila+ prepusti istra!u&
to -e tuila+ u tom sluaju i uiniti& osim ukoliko pretpretresno vije-e ne odlui dopustiti
istra!u (lan 1? stav 3)$ Tuioevo preputanje istra!e dravi "i-e otvoreno a ponovni
pre!led od strane tuio+a est mjese+i nakon dana preputanja ili /u "ilo koje do"a/ kad
doe do naajni# promjena okolnosti koje se temelje na nespremnosti ili nemo!u-nosti
drave da istinito provede istra!u (lan 1? stav E)$ Kada& medutim& tuila+ prepusti istra!u&
drava stranka -e od!ovoriti /"e neopravdano! kanjenja/ na a#tjev tuio+a da !a
o"avijesti o toku istra!e i krivinom !onjenju (lan 1? stav A)$ Kada prepusti istra!u ili dok
se ne donese rjeenje pretpretresno! vije-a& tuila+ moe atraiti /i to iuetno/
ovla-enje /a provoenje nuni# istrani# koraka u svr#u ouvanja dokaa& ako postoji
jedinstvena priiika a pri"avljanje vani# okaa ili ako postoji natan riik da takvi dokai
kasnije ne "i "ili dostupni/ (lan 1? stav >)$
1.3.7.7.4.4. Transport lica koje se predaje preko teritorije drzave stranke
6a "i se olakala predaje li+a I88& Rimski statut o"aveuje drave stranke da odo"re& u
skladu sa doma-im pro+eduralnim akonom& transport preko svoje teritorije li+a koje se
1AC
predaje I88 od strane dru!e drave& iuev u sluajevima kad "i ovakav transport oteao ili
od!odio predaju (lan ?4 stav E taka a))$ Ii+e koje se prevoi "i-e tokom prevoa
adrano u pritvoru (lan ?4 stav E taka +))$ .a prevo li+a vadu#om& a da pri tome nije
planirano slijetanje na teritoriju drave tranita& nije potre"no nikakvo doputenje (ian ?4
stav E taka d))$ Ako na teritoriji drave tranita doe do nepianirano! siijetanja& tranitna
drava moe atraiti da I88 podnese a#tjev a tranit$ 6rava tranita -e adrati ii+e
koje se prevoi tako du!o dok ne primi a#tjev a tranit i dok tranit ne "ude ostvaren& pod
uslovom da pritvor a ove potre"e ne moe trajati vie od 4> sati od neplanirano! slijetanja&
osim ako a#tjev ne "ude primljen u tom roku (lan ?4 stav E taka e) Rimsko! statuta)$
1.3.7.7.4.5. Konkurentni zahtjevi
Poten+ijalni pro"lem konkurentni# a#tjeva ' en!$ /competing reAuests/ (tj$ a#tjeva a
predaju I88 i a#tjeva a iruenje dru!oj dravi& "o! isto! ponaanja) o"raen je u lanu
4B Rimsko! statuta$ Kao prvo& drava stranka koja od I88 primi a#tjev a predaju li+a&
tre"a o tome o"avijestiti i I88 i dravu koja trai iruenje (lan 4B stav 1)$ Ako je drava
313
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
koja podnosi a#tjev ujedno i drava stranka& drava kojoj je a#tjev podnesen mora dati
prednost a#tjevu koji je podnio I88& ako je taj sud ' uimaju-i u o"ir mo!u-nost istra!e i
krivino! !onjenja od strane drave koja je podnijela a#tjev ' odluio da je predmet
dopustiv (lan 4B stav 3)$ Ako I88 jo nije donio odluku o dopustivosti& uini-e to po #itnom
postupku nakon to je o"avijeten o konkurentnom a#tjevu$ 6o donoenja ovakve odluke&
drava kojoj je a#tjev upu-en moe nastaviti postupak pokrenut na osnovu a#tjeva& ali ne
smije iruiti li+e sve dok I88 ne donese odluku da je predmet nedopustiv (lan 4B stav E)$
Ako drava koja podnosi a#tjev nije stranka ovo! statuta& drava kojoj je a#tjev upu-en&
ako nema o"aveu nastalu na osnovu meunarodno! prava da irui li+e dravi koja
a#tjev podnosi& mora dati prioritet a#tjevu a predaju koji je podnio I88 ' ako je taj sud
odluio da je predmet doputen (lan 4B stav @)$ Ako I88 jo nije odluio da li je predmet
dopustiv& drava kojoj je a#tjev upu-en moe& prema svojoj diskre+iji& nastaviti postupak
po a#tjevu a iruenje (lan 4B stav A)$
Ako je drava kojoj je upu-en a#tjev po medunarodnom pravu pod o"aveom da irui
li+e dravi koja je podnijela a#tjev& ona mora na osnovu relevantni# *aktoraPCC1Q odluiti
#o-e li predati li+e I88 ili !a iruiti dravi koja je podnijela a#tjev (lan 4B stav >)$
Konano& u sluaju kada I88 odlui da je predmet nedopustiv i nakon to!a iruenje dravi
koja je podnijela a#tjev "ude od"ijeno& drava kojoj je a#tjev upu-en mora o toj odlu+i
o"avijestiti I88 (lan 4B stav ?)& jer "i i!ledi a uspjenost postupka u dravi koja je
podnijela a#tjev mo!li "iti jedan od ralo!a a odluku o nedopustivosti& dok "i od"ijanje
mo!lo potaknuti preispitivanje$
Slina pro+edura se primjenjuje kada je ponaanje koje ini osnovu a#tjeva koji je
podnijela drava drukije od ono! koje je navedeno u a#tjevu I88$ .a#tjevu I88 tre"a dati
prednost ako drava kojoj je a#tjev upu-en nema /postoje-u o"aveu koja proiilai i
meunarodne o"avee da irui li+e dravi koja je podnijela a#tjev/$ Ako ima takvu
o"aveu& drava kojoj je a#tjev upu-en -e odrediti #o-e li predati li+e I88 ili !a iruiti
dravi koja je podnijela a#tjev& uimaju-i u o"ir sve "itne *aktore& a pose"no -e voditi
rauna o /relativnoj prirodi i teini ponaanja o kojem se radi/ (lan 4B stav C)$
1.3.7.7.4.6. Privremeno hapsenje
%"avea na #apenje vrijedi podjednako i kada je u pitanju privremeno #apenje
(Eprovisional arrest) li+a dok se eka prijem a#tjeva a predaju& popra-eno! svom
potre"nom dokumenta+ijom u skladu sa >1$ A4 i 43 Rimsko! statuta$ 0aime& u #itnim
sluajevima (;in urgent cases;), dok ne podnese na uvid a#tjev a predaju i popratne
dokumente& I88 moe atraiti privremeno #apenje li+a koje traiPCC3Q$ 6rava kojoj je
a#tjev upu-en& moe oslo"oditi li+e koje je privremeno u#apeno& ako ne primi a#tjev a
predaju i popratne dokumente u vremenskom roku koji je propisan Pravilima o postupku i
dokaima$ Ipak& to li+e moe pristati na predaju prije isteka to! roka& ako to doputa akon
drave kojoj je a#tjev upu-en$ , tom sluaju& drava kojoj je a#tjev upu-en mora nastaviti
postupak predaje to! li+a I88 /to je prije mo!u-e/ (lan 43 stav E)$ Ako je li+e puteno na
slo"odu& to ne-e ne!ativno uti+ati na naknadno #apenje i predaju to! li+a& nakon
naknadno! prijema a#tjeva a predaju i popratni# dokumenta (lan 43 stav @)$
1.3.7.7.4.7. Pravilo specijaliteta
1A?
Statut stavlja na raspola!anje pravilo spe+ijaliteta (Ete rule of specialit:E). 6ru!im rijeima&
na osnovu lana 1B1 stav 1& protiv li+a predato! I88 u skladu sa ovim statutom ne smije se
voditi postupak& ono se ne smije kaniti ili pritvoriti a "ilo koje ponaanje poinjeno prije
predaje& osim ono! ponaanja ili /toka ponaanja koje ini osnovu loina a koji je to li+e
"ilo predato/$ I88 moe atraiti od drave kojoj je upu-en a#tjev da se odrekne ovi#
uslova& u kom sluaju su /drave lani+e ovla-ene odre-i se a#tjeva u korist Suda& te -e
tome stremiti/ (lan 1B1 stav 3)$ %vakvo odri+anje -e normalno "iti a#tijevano u sluaju da
su nove optu"e potvrene veano a /ponaanje prije predaje& osim ono! ponaanja ili
toka ponaanja koje ini osnovu loina a koji je li+e "ilo predato/$ , takvim sluajevima&
drave stranke "i imale o"aveu da u#apse i predaju traeno li+e u svakom sluaju kada je
nova potjerni+a idata& a postupak dopustivosti osi!urava da je I88 ispravno primijenio
31E
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
svoju nadlenost$ .a#tjev da drave /streme/ da o"e"ijede odri+anje od a#tjeva& impli+ira
da se odri+anje tre"a uskratiti samo u iuetnim sluajevima$ %dluku da se odo"ri odri+anje
od a#tjeva "i tre"alo primjenjivati u irem svjetlu& jer a#tjev a odri+anje o"ino ide u
dru!e o"avee i Rimsko! statuta& kao to je o"avea a #apenje i predaju i o"avea da
se *avoriuje I88 u sluaju konkurentni# a#tjeva$
1.3.7.7.4.8. Preduslovi za hapsenje i predaju i privremeno pustanje na slobodu
6io 4 Statuta nije jedini koji se "avi pitanjima #apenja i predaje$ Relevantni preduslovi i
pro+edure su dati u dijelu A (/lstra!a i krivino !onjenje/)& l A? i A4$ I praktini# ralo!a& o
njima -emo neto re-i na ovom mjestu$
Prema lanu A? (/Idavanje nalo!a a #apenje i sudski# poiva od strane pretpretresno!
vije-a/)& nalo! a #apenje moe "iti idat /u "ilo koje do"a nakon pokretanja istra!e/$
Pretpretresno vije-e /mora/ na a#tjev tuio+aPCCEQ idati nalo! a #apenje a neko ii+e
ako& nakon to ispita a#tjev i dokae ili dru!e in*orma+ije koje mu podnese tuila+& utvrdi:
(a) da postoje raumne osnove a uvjerenje da je odreeno li+e poiniio krivino djelo koje
je u nadlenosti I88 i (") da se #apenje to! li+a 2ini nunim: (i) da "i se osi!uralo
prisustvo to! li+a na suenju& (ii) da "i se osi!uralo da to li+e ne naruava ili u!roava
istra!u ili sudski postupak ili (iii) kad je to primjenjivo& da se sprijei da to li+e ne nastavi
ivravati isto ili slino krivino djelo koje je u nadlenosti I88& a koje proilai i isti#
okoinosti$ ,mjesto da atrai nalo! a #apenje& tuila+ moe podnijeti a#tjev trae-i da
pretpretresno vije-e ida poiv nekom li+u da se pojavi pred I88 (lan A? stav C)$ Ako je
188 /adovoljan/ i ida takav poiv& drava stranka je o"avena da poiv urui li+u nakon
a#tjeva$ Poiv moe sadravati uslove koji o!raniavaju slo"odu li+a (osim pritvora) /ako
je to predvideno na+ionalnim pravom/$ , sluaju nesa!iasnosti& a kako "i poivi vjerovatno
"ili urueni u sa!lasnosti sa lanom 4E stav 1 ' javila "i se o"avea podnoenja ivjetaja i
konsulta+ije i l$ 4E i 4C$
2lan A4 (/Postupak #apenja u dravi pritvora/) u jednom dijelu !lasi: /6rava stranka koja
je primila a#tjev a privremeno #apenje ili a #apenje i predaju& mora "e odla!anja
predueti korake kako "i li+e o kojem je rije u#apsila u skladu sa svojim akonima i
odred"ama dijela 4 ovo! statuta/ (lan A4 stav 1)$ ,#apeno li+e /mora "e odia!anja "iti
dovedeno pred nadienu sudsku viast u dravi pritvora& koja -e odrediti& u skiadu s pravom
te drave/& da se nalo! odnosi na to li+eF da je to li+e "iio u#apeno prema akonitom
postupku (vjerovatno po na+ionalnom pravu) i da su prava to! ii+a "iia potovana (lan A4
stav 3)$ ,#apeno li+e se ima pravo aiiti nadlenoj vlasti/ u dravi pritvora a privremeno
putanje na slo"odu finterim release;) ' do predaje (lan A4 stav E)$
2lan A4 stav @ Statuta propisuje da -e prilikom donoenja odiuke o takvim a#tjevima
nadieni or!ani u dravi pritvora ramotriti postoje li& s o"irom na teinu navodni# krivini#
djela& #itne i iuetne okolnosti koje "i opravdale privremeno putanje na slo"odu& te
postoje ii nuna jemstva kako "i se osi!uralo da drava pritvora ispuni svoju o"aveu
predaje to! li+a I88$ 0adleni or!an drave pritvora ne moe o+jenjivati da li je nalo! a
#apenje "io ispravno idat u skladu s lanom A? stav 1 ta$ a) i ") (/raumne osnove/PCC@Q
i /potre"a/PCCAQ a idavanjem nalo!a)$
6rava stranka tre"a ivijestiti predpretresno vije-e o svakom a#tjevu a privremeno
putanje na slo"odu i ramotriti preporuke ovo! vije-a prije ne!o donese odluku$ To vije-e
mora "iti uponato sa svakim a#tjevom a privremeno putanje na slo"odu& te nadlenom
or!anu u dravi pritvora dati preporuke$ Prije ne!o to donese odluku& nadleni or!an u
1A4
dravi pritvora mora do"ro ramotriti te preporuke& ukljuuju-i i sve preporuke koje se
odnose na mjere spreavanja "jekstva takvo! li+a (lan A4 stav A)$ Ako li+u "ude odreeno
privremeno putanje na slo"odu& predpretresno vije-e moe atraiti povremene ivjetaje
o statusu privremeno! putanja na sio"odu (lan A4 stav >)$
, po!ledu privremeno! putanja na slo"odu& drave tre"a& naroito tamo !dje na+ionaino
pravo redovno daje prednost sio"odi u#apeno! li+a& paljivo da ramotre da pretpostavka
u korist pritvora nije opravdana u svim *aama postupka imeu #apenja i predaje a
31@
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
krivina djela u okviru nadlenosti I88$ 0eki na+ionalni sistemi imaju akonske ili ustavne
pretpostavke u korist slo"ode li+a& to ini privremeno putanje na sio"odu normainom
pro+edurom$ %vakvi sistemi takode esto *avoriuju pritvor u sluaju naroito teki#
krivini# djela& a krivina djeia u okviru Rimsko! statuta su /najtei loini od naaja a
medunarodnu ajedni+u kao +jeiinu/ (lan A stav 1)$
Konano& kada drava pritvora primi nalo! a predaju& takvo li+e -e& to je prije mo!u-e&
"iti predato I88 (lan A4 stav C)$ %va odred"a& kao i lan A4 stav 1 (/"e odia!anja
predueti korake kako "i se li+e o kojem je rije u#apsilo/) i lan A4 stav 3 (/u#apeno li+e
mora "e odla!anja "iti dovedeno pred nadienu sudsku vlast/) predvidaju u"rani
postupak pred na+ionalnim sudovima radi #apenja i predaje$
1.3.7.7.4.9. Drugi oblici saradnje
6ru!i o"li+i saradnje su detaljno preentovani u lanu 4E stav 1 Rimsko! statuta$ Prema
ovim odred"ama& drave stranke moraju& u skladu s odred"ama ovo! dijela& te na osnovu
postupaka propisani# na+ionalnim pravom& ivriti a#tjeve I88 a pruanje sljede-i#
o"iika pomo-i veani# u istra!u ili krivino !onjenje: (a) identi*ika+ija i odredenje mjesta
!dje se li+a naiae& odnosno mjesta !dje se naiae odreeni predmetiF (") prikupijanje
dokaa& ukljuuju-i i iskae svjedoka pod akletvom& kao i ivodenje dokaa& ukijuuju-i i
iskae vjetaka& te ivjetaje koji su I88 nuniF (+) ispitivanje "ilo koje! li+a pod istra!om ili
krivinim !onjenjemF (d) dostava pismena& ukljuuju-i i sudske dokumenteF (e) olakavanje
do"rovoljno! pojavljivanja li+a pred I88 u svojstvu svjedoka iii vjetakaF (*) privremeno
premjetanje li+a kako je propisano stavom C 2iana 4EF (!) istraivanje mjesta ili loka+ija&
ukljuuju-i eks#uma+iju i istraivanje !ro"itaF (#) ivrenje pretra!a i apljenaF (i)
pri"avljanje apisnika i dokumenata& ukljuuju-i i slu"ene apisnike i dokumenteF (j)
atita rtava i svjedoka& kao i atita dokaaF (k) identi*ika+ija& pra-enje i amravanje ili
apljena pri#oda& imovine i vlasnitva& te sredstava ivrenja krivino! djela u svr#u
mo!u-e! oduimanja& "e uinka na prava (ona fides tre-i# stranaka i (1) sva dru!a
pomo- koju ne a"ranjuje pravo drave kojoj je a#tjev upu-en& u +ilju olakavanja istra!e i
!onjenja krivini# djela koja su u nadlenosti I88$
Pretpretresno vije-e smije idavati relevantne a#tjeve a saradnju u skladu sa svojim
nadlenostima da prua pomo- tuio+u (lan AC stav E taka a)) ili u skladu sa pravom na
od"ranu i lana AC stav E taka ") Rimsko! statuta$ S dru!e strane& drave stranke "i
tre"ale da identi*ikuju sve poten+ijalne pro"leme u po!ledu prenosa spe+i*ino! tipa
dokaa& ukljuuju-i i prenos *iiki# dokaa I88& i to u sluajevima !dje na+ionalno pravo
moe o!raniiti ivo (oruje& ljudski osta+i)$
.a#tjevi a saradnju mo!u iiskivati nji#ovu u"ranu primjenu$ 2ian 44 stav 3 Rimsko!
statuta predvia da& u sluaju #itno! a#tjeva& dokumenti ili dokai podneseni kao od!ovor
moraju& na a#tjev 188& "iti #itno otpremljeni$ %vakvi a#tjevi "i se mo!li oekivati kada je
u pitanju /jedinstvena istrana mo!u-nost/ (en!$ uniAue investigative opportunities) i lana
A>& kao i u sluaju kratkotrajni# dokaa$
.a#tjev a ispitivanje svjedoka i lana 4E stav 1 Rimsko! statuta nosi sa so"om veoma
vanu o"aveu da se li+e prije ispitivanja o"avijesti o pravima i lana AA stav 3$ %va prava
ukljuuju pravo da li+e "ude in*ormisano da postoje osnovi a sumnju da je uinilo krivino
djelo koje je u nadlenosti I88& utnju (a da se utnja ne smatra "itnom a odreivanje
krivnje ili nevinosti)& pravo na pravnu pomo- (koja se dodjeljuje "e naplate trokova !dje je
to potre"no) i pravo na ispitivanje u prisustvu advokata$ %"avea da se o"e"ijede
in*orma+ije& vrijedi kako a tuio+a tako i a na+ionalne or!ane vlasti$
,slovi i lana 4E stav 1 taka (j) o"u#vataju ovla-enja pretpretresno! vije-a da nakon
idavanja naio!a a #apenje ili sudsko! poiva& moe a#tijevati saradnju /kako "i se
preduele atitne mjere u svr#u oduimanja imovine& tj$ a konanu do"ro"it rtava/ (lan
1>B
AC stav E taka e))$ %vakve mjere mo!u iiskivati ivrenje novani# kani i mjera
oduimanja imovine (lan 1B4)$
Spe+i*ine mjere saradnje i lana 4E stav 1 Rimsko! statuta ine se sveo"u#vatnim$
Pored to!a& lan 4E stav 1 dovoljava da a#tjevi a saradnju proiilae i "ilo koje!
31A
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
ovla-enja koje je dato ivan dijela 4& !dje saradnja drava postaje neop#odna a rad I88&
ali takva saradnja se iriito ne trai Statutom$ Primjer se moe na-i u mjerama saradnje '
osim oni# koje su date u lanu 4E stav 1 ta a) ' (k) ' koje se trae u skladu sa
ovla-enjima pretpretresno! vije-a da idaje nalo!e a #apenje i sudske poive koji "i
mo!li "iti potre"ni a svr#u istra!e (lan AC stav E taka a))& najvjerovatnije kao proirenje
istrani# ovla-enja koja su data tuio+u lanom A@$ Svaka takva mjera "i-e predmet
Statuta i njeno postojanje ne-e "iti a"ranjeno akonom drave kojoj je upu-en atjev$
I88 moe atraiti privremeni premjetaj li+a koje je u pritvoru a potre"e identi*ika+ije ili
pri"avljanja iskaa& kao svjedoka ili dru!u vrstu pomo-i ako to slo"odno pristanu li+e i
drava kojoj je upu-en a#tjev a premjetaj (lan 4E stav C Rimsko! statuta)$ 0e ukauje
se na to na kom osnovu drava lani+a moe od"iti privremeni premjetaj& ali osnov a
takvo od"ijanje "i tre"alo da "ude u skladu sa o"aveama drave stranke koje proiilae i
Statuta$
1.3.7.7.4.10. Ogranienje saradnje iz lana 93 Rimskog statuta
Saradnja i lana 4E Rimsko! statuta podlijee odreenim o!ranienjima$ Kada /osnovni
pravni prin+ip opte primjene/ a"ranjuje ivrenje pojedine mjere pomo-i a#tijevane
lanom 4E stav 1& javi-e se dunost da se ivre konsulta+ije sa I88& /kako "i se "e
odla!anja pokuala rarijeiti stvar/ (lan 4E stav E)$ , konsulta+ijama "i tre"alo voditi
rauna o tome moe li se pomo- pruiti na dru!i nain ili pod dru!im uslovima$ Ako nakon
savjetovanja stvar nije mo!u-e rarijeiti& I88 mora& ako je to nuno& imijeniti svoj a#tjev$
,imaju-i u o"iru u kolikoj su mjeri prin+ipi pravinosti o"u#va-eni Statutom& mala je
vjerovatno-a da se jave takva pitanja$ Rto se tie mo!u-e! od"ijanja saradnje poivanjem
na na+ionalnu "e"jednost (en!$ national securit4) i o"avee da se ivre konsulta+ije prije
ne!o se od"ije a#tjev a pruanje pomo-i& takav a#tjev se moe od"iti u +jelini ili
djelimino ' ako se odnosi na podnoenje isprava ili na otkrivanje dokaa (lan 4E stav @)$
6rava kojoj je upu-en a#tjev a pomo- moe& /ako je to nuno/& prenijeti dokumente ili
in*orma+ije tuio+u na povjerljivoj osnovi u kom sluaju i# tuila+ smije koristiti iskljuivo u
svr#u pri"avljanja novi# dokaa (lan 4E stav ? taka ") Rimsko! statuta)$ 6rava kojoj je
upu-en a#tjev moe se tada odre-i povjerljivosti& a dokumenti i in*orma+ije "iti kori-eni
kao doka$ Kada postoje konkurentni a#tjevi a o"like saradnje i lana 4E& drava kojoj je
upu-en a#tjev tre"a rarijeiti to pitanje /savjetuju-i se sa Sudom i tom dru!om dravom/&
trude-i se da& na prvom mjestu& pokua ispuniti o"a a#tjeva& /ako je nuno odlau-i ili
uslovljavaju-i jedan od ta dva a#tjeva/ (lan 4E stav 4 taka a))$
Ako i nakon svi# potre"ni# konsulta+ija drava i dalje od"ija a#tjev a saradnju upu-en u
skladu sa lanom 4E& ona /mora o tome odma# uponati Sud ili tuio+a& istiu-i ralo!e
od"ijanja/ (lan 4E stav > Rimsko! statuta)$ 6unost da se istaknu raloi u sluajevima
kada je u pitanju na+ionalni interes& o!raniena je lanom 4E stav @ i lanom C3$
%vakvo od"ijanje moe naravno voditi ka tome da to pitanje (u skladu sa lanom ?C stav C)
"ude upu-eno Skuptini drava stranaka iii Savjetu "e"jednosti$
1.3.7.7.4.11. Uloga procedura nacionalnog prava u obezbjeenju saradnje iz lana
93 Rimskog statuta
Gormula+ija lana 4E stav 1 predvia ispunjenje odreda"a dijela 4 i pro+edura propisani#
na+ionalnim pravom& tj$ da na+ionalno pravo ne-e o!raniavati sposo"nost drave da
osi!ura saradnju u skladu sa o"aveama dijela 4 na nain koji nije predvien Statutom$
.akonodavstvo koje dovoijava od"ijanje a#tjeva I88 na osnovu ralo!a koji nisu
predvieni Rimskim statutom ' kao to je a#tjev /dvojno! kriminaliteta/ (en!$ dual
criminalit4), !dje na+ionalno pravo ne kanjava spomo ponaanje ili !dje dovoljava
doma-im vlastima da odluuju o pitanjima a koja Statut predvia da "udu odluena od
strane I88 (kao to je pitanje da li taj sud ima nadienost) ' predstavlja riik od mo!u-e
povrede o"avee na saradnju$ .akonodavstvo koje dovoljava prije ne!o a#tijeva
saradnju ' takode moe predstavljati takav riik$
/Pose"na priroda Suda/ i nje!ova "iiska vea sa doma-om krivinom jurisdik+ijom drava
1>1
stranaka je vana injeni+a u po!ledu dru!i# o"lika saradnje u tolikoj mjeri koliko je to i
31>
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
samo #apenje i predaja$ Kao dio opte o"avee pruanja pomo-i I88& drave stranke
tre"a da akonodavstvo veano a saradnju sa I88 uine to je mo!u-e jasnijim$
Rire !ovore-i& dio 4 o"e"jeuje osnovne o"avee& a na+ionalno pravo primjenjive
pro+edure$ 2lan 44 stav 1 Rimsko! statuta dodaje da se a#tjevi a pruanje pomo-i (i l$
4E i 4>) ivravaju u skladu s propisanim postupkom na osnovu prava drave kojoj je
a#tjev upu-en i& osim ako to nije a"ranjeno tim pravom& na nain koji je u a#tjevu
nanaen& ukljuuju-i i svaki postupak koji je tamo opisan iii koji doputa li+ima navedenim
u a#tjevu da "udu prisutna i pomau pri postupku ivrenja$
%"im u kojem na+ionalno pravo moe nametnuti !rani+e a#tjevu I88& o!ranien je na
/nain koji je u a#tjevu nanaen/ i ne o"u#vata sadraj samo! a#tjeva$ /0anaen
nain/ o"u#vata podro"an opis pro+edura koje I88 mora ivriti& ali koje nisu o"aveuju-e
po Statutu$ %d na+ionaino! prava se i dalje trai da uini dostupnim pro+edure a sve
o"like saradnje navedene u dijelu 4 (lan ??)$ 0a primjer& I88 moe a#tijevati da svi
poda+i "udu prueni i o"raeni na nain koji titi "e"jednost& kao i *iiku i psi#iku
do"ro"it rtava& mo!u-i# svjedoka i nji#ovi# porodi+a$ Kada uine tako& drave stranke -e
"iti pod o"aveom da o"e"ijede i o"rade in*orma+ije na nain koji prua e*ektivnu atitu
ii+ima$ , isto vrijeme& lan 44 stav 1 o!raniava o"aveu drave da ivri a#tjev na
pose"an nain kada na+ionalno pravo a"ranjuje nain nanaen u a#tjevu$
1.3.7.7.4.12. Pomoc koju ICC pruza drzavama
Rimski statut dovoljava I88 da prui pomo- doma-em postupku veano a krivina djela
koji su u nadlenosti to! suda ili koji predstavljaju /o"iljne loine/ (en!$ a serious crime)
na osnovu na+ionalno! prava (lan 4E stav 1B)$ Istovremeno& drave stranke imaju
mo!u-nost da osi!uraju primjenjivo akonodavstvo& koje dovoljava da a#tjev a pomo-
"ude upu-en kako I88 tako i dru!oj dravi$
1.3.7.7.4.13. Odbijanje saradnje, odugovlaenje i konsultacije izmedu drzava i ICC
2lan ?C st$ A i C Rimsko! statuta predvia od!ovor na od"ijanje saradnje$ Kada drava koja
nije stranka ovo! statuta& a koja je akljuila ad oc do!ovor ili sporaum sa I88& ne
sarauje povodom a#tjeva na nain koji je predvien takvim do!ovorom ili sporaumom&
I88 moe o tome uponati Skuptinu drava stranaka ili Savjet "e"jednosti$ Ako drava
stranka ne postupi u skladu sa a#tjevom a saradnju upu-enim od strane I88& suprotno
odred"ama Statuta i na taj nain sprijei I88 u vrenju svoje dunosti i ovla-enja koje on
ima na osnovu ovo! statuta& I88 moe tu injeni+u evidentirati i o"avijestiti Skuptinu
drava stranaka ili Savjet "e"jednosti$
Skuptina drava stranaka (prema lanu 113 stav 3 taka *)) /ramatra u skladu sa lanom
?C st$ A i C sva pitanja veana u uskra-ivanje saradnje/$ Praviia o postupku i dokaima
o"e"jeuju relevantne postupke i posljedi+e ovakvo! ramatranja$
%dreeni o"ii+i od"ijanja saradnje i odreena *leksi"ilnost u pruanju pomo-i su
o"u#va-eni i samim Rimskim statutom$ 9edino u sluaju nemo!u-nosti da se postupi u
skladu sa a#tjevom a saradnju i ralo!a koji nisu predvideni ovim statutom& moe do-i
do o"avjetavanja Skuptine drava lani+a i& ako je potre"no& Savjeta "e"jednosti$
Statut dovoljava tri siuaja kada je dovoljeno od"ijanje saradnje$ Prva dva se odnose na
ralo!e na+ionaine "e"jednosti i u vei su sa lanom ?4$ Tre-i sluaj i iana CE ukljuuje
a#tjev da se stave na raspola!anje dokumenti koji su do"ijeni na povjerljivim osnovama
od tre-e strane$ 0aime& ako je I88 od drave 2lani+e atraio podnoenje neko!
dokumenta ili in*orma+ije koju ona uva& ima u posjedu ili kontrolie& a taj dokument ili
in*orma+ija joj je otkrivena od strane drave& meuvladine ili medunarodne or!ania+ije u
povjerenju& ona -e a otkrivanje in*orma+ije ili dokumenta atraiti sa!lasnost li+a od koje!
taj dokument ili in*orma+ija potiu$ Ako je ivor drava stranka& ona -e ili pristati na
otkrivanje in*orma+ije ili dokumenta ili o"e-ati rijeiti pro"lem otkrivanja sa I88& u skladu s
odred"ama lana C3$ Ako ivor nije drava stranka& te ako od"ije pristati na o"javljivanje&
drava od koje je pomo- atraena -e o"avijestiti I88 da ne moe dostaviti taj dokument ili
in*orma+iju "o! ranije preuete o"avee povjerljivosti koju je dala ivoru$
1.3.7.7 4.14. Odgaanje saradnje
31C
SKRIPTA:
1>3
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
2lan 4@ stav 1 dovoljava dravi kojoj je upu-en a#tjev da od!odi ivrenje a#tjeva a
saradnju ako "i nje!ovo provoenje uti+alo na istra!u ili krivino !onjenje koji su u toku& u
vei s predmetom koji je raliit od ono!a na koji se a#tjev odnosi$ Medutim& ivrenje
a#tjeva moe se od!oditi a period a koji je posti!nut sporaum sa I88$ Ipak& od!aanje
ne smije "iti due od ono!a to je nuno kako "i se upotpunila istra!a ili krivino !onjenje o
kojem je rije u dravi kojoj je a#tjev upu-en$ , ovom lanu se dalje dodaje da /prije ne!o
to donese odluku o od!aanju& drava kojoj je a#tjev upu-en mora ramotriti moe li
pomo-& ipak& "iti pruena "e odla!anja& pod odreenim uslovima/$ %vo vjerovatno moe
"iti uslov koji -e I88 ueti u o"ir prilikom ramatranja koji "i period tre"alo odrediti a
od!aanje$ %vla-enje tuio+a i lana 4E stav 1 taka j) da atrai mjere a atitu
dokaa ' ne-e "iti pod uti+ajem od!aanja i lana 4@ (lan 4@ stav 3 Rimsko! statuta)$
Prema lanu 4A& drava kojoj je a#tjev upu-en moe od!oditi ivrenje a#tjeva upu-eno!
na osnovu dijela 4& i to do donoenja odiuke o osporavanju dopustivosti od strane I88&
osim ako taj sud iriito ne odredi da tuila+ smije provoditi prikupljanje takvi# dokaa na
osnovu l$ 1? ili 14$ Ivrenje a#tjeva a predaju moe "iti od!oeno u skladu sa lanom
?4 stav 3& i to do rasprave o dopustivosti$
1$E$C$C$@$1A$ %d"ijanje saradnje i ralo!a na+ionalne "e"jednosti
2lan 4E stav @ Rimsko! statuta re!ulie da (u skladu sa lanom C3) drava stranka moe u
+ijelosti ili djelimino od"iti a#tjev a puanje pomo-i samo ako se a#tjev odnosi na
podnoenje isprava ili otkrivanje dokaa koji se odnose na njenu na+ionalnu "e"jednost$
%vo je jedini osnov (iuev ono! i l$ CE i 4?) na osnovu ko!a Rimski statut predvia da
drava stranka moe od"iti a#tjev a saradnju$ %vla-enje da se od"ije saradnja
o"u#vata sve o"like saradnje i lana 4E& iako lan C3 name-e stro!e uslove$
2lan C3 koji se odnosi na saradnju i +ijelo! Rimsko! statuta& primjenjuje se u sluajevima
!dje drava smatra da "i otkrivanje in*orma+ija ili dokumenata u skladu sa a#tjevom I88
"ilo tetno a njene interese na+ionalne "e"jednosti$ 6rava koja sana da "i mo!lo do-i
do otkrivanja tetni# in*orma+ija ili dokumenata& ima pravo umijeati se u postupak& ak i
kada a#tjev a otkrivanje nije upu-en toj dravi (lan C3 stav @)$ 6rava koja je a"rinuta
a svoju na+ionalnu "e"jednost je o"avena da predume /sve raumne korake/ (en!$ all
reasona(le steps) da rarijei pitanje u saradnji sa I88& ukljuuju-i traenje da a#tjev
"ude imijenjen ili pojanjen ili da pomo- "ude pruena pod datim uslovimaPCC>Q (lan C3
stav A)$ Ako drava i dalje osje-a da nikakva sredstva niti uslovi ne mo!u sprijeiti tetnost
a njene interese na+ionalne "e"jednosti& o tome -e o"avijestiti tuio+a ili I88& navode-i
odredene ralo!e a svoju odluku& osim ukoliko "i opisivanje ralo!a& samo po se"i& dovelo
do takve tete a interese na+ionalne "e"jednosti te drave (lan C3 stav >)$ Tre"a
napomenuti da pravo da se od"ije o"e"jeivanje detaljni# ralo!a vai samo ukoliko se
radi o interesima na+ionalne "e"jednosti$ Kao takva& postoji minimalna o"avea na
davanje in*orma+ija& tj$ ako drava /osje-a/ da sredstva i uslovi pod kojima "i in*orma+ije
"ile otkrivene ne tete njenim na+ionalnim interesima$ Ako I88 i pored to!a utvrdi da je
odredeni doka naajan i neop#odan a utvrdivanje krivnje ili nevinosti optueno!&
slijedi-e pro+edure i lana C3 stav C i imati op+iju da donese akljuak o od"ijanju
saradnje i da uputi pitanje Skuptini drava stranaka (ili& ako se ukae potre"nim& Savjetu
"e"jednosti) u skladu sa lanom ?C stav C i (ili) da donese od!ovaraju-i akljuak u
po!ledu postojanja ili nepostojanja injeni+e na suenju optuenom$
Isto kao to lan 4E stav @ re!ulie pitanje podnoenja isprava i otkrivanja dokaa& lan 44
stav A ini dostupnim restrik+ije lana C3 u po!ledu li+a koje se sasluava ili ispituje u
skladu sa a#tjevom i lana 4E$ %vakve restrik+ije mo!u se primjenjivati u skladu sa
postupkom propisanim lanom C3& na ispitivanje koje provode doma-e vlasti u skladu sa
lanom 4E stav 1 taka +)$
1$E$C$C$@$1>$ 6unost da se ivre konsulta+ije sa I88
Kako "i se olakala saradnja& Rimski statut ukljuuje odred"e koje se odnose na potre"ne
konsulta+ije imedu drava stranaka i I88$ ,kratko& povinovanje dunosti na konsulta+ije u
31?
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
punom smislu podraumijevalo "i podnoenje ivjetaja i konsulta+ije "e od!adanja&
daju-i ralo!e a "ilo kakvu nemo!u-nost ili od"ijanje saradnje i uimaju-i u o"ir sve
1>E
naknadne preporuke& a#tjeve ili nared"e I88$ %dred"a sa najirim o"imom koja se
primjenjuje na a#tjeve a "ilo koji od o"lika saradnje i dijela 4& jeste lan 4C: /Kad drava
stranka primi a#tjev na osnovu dijela 4& te kad prema tom a#tjevu odredi pro"leme koji "i
mo!li oteati iii sprijeiti ivrenje a#tjeva& mora se "e odla!anja posavjetovati sa Sudom
kako "i rijeila stvar$/
6ru!e odred"e name-u dunost da se ivre konsulta+ije u po!ledu spe+i*ini# situa+ija:
ian ?4 stav @ (kada se a#tjev a #apenje i predaju odnosi na li+e protiv koje! se vodi
postupak ili ako u dravi kojoj je a#tjev upu-en idrava kanu a djelo raliito od ono!
a koje se trai predaja I88)F lan ?4 stav 3 (ako li+e ija se predaja trai pokrene spor
pred na+ionalnim sudom na osnovu naeia ne (is in idem) i lan 4E stav A (prije ne!o to
od"ije a#tjev a pomo- i lana 4E& drava kojoj je a#tjev upu-en mora ramotriti moe li
pomo- "iti pruena u pose"ne uslove& ako I88 ili tuila+ pri#vate tako uslovijenu pomo-)$
Kao posljedi+a o"avee drava da osi!uraju postupak a saradnju koji je dostupan prema
nji#ovom na+ionalnom pravu (lan ??)& u Rimski statut su ukljuene tri instan+e preko koji#
I88 ima pravo da trai& a drava stranka ima od!ovornost da se an!auje u konsulta+ijama
veanim a tu saradnju: (1) 2lan 4> stav E propisuje da -e se nakon to I88 podnese
a#tjev& drava stranka s njime savjetovati& "ilo uopteno& "ilo o jednoj odreenoj stvari& o
svim uslovima koji "i se mo!li primjenjivati na osnovu njeno! na+ionalno! prava& u skladu
sa stavom 3 taka e) lana 4>PCCCQ$ Tokom konsulta+ija& drava stranka mora /uputiti/ I88
u pose"ne usiove koje propisuje njeno na+ionalno pravo$ (3) 2ian 41 stav @ ureuje
konsulta+ije u po!iedu na+ionalno! prava veano! a predaju li+a I88$ (E) 2lan 4E stav E
se odnosi na konsulta+ije u po!ledu /postoje-e! osnovno! pravno! naela opte
primjene/& koji a"ranjuje saradnju a#tijevanu po lanu 4E$
1$E$C$?$ .akljuak
0a kraju& moe se re-i da kao trajan reim asnovan na sporaumu& koji nastavlja primjer
medunarodni# krivini# sudova a "ivu 9u!oslaviju i Ruandu& Rimski statut I88 sadri
sveo"u#avatan ni prin+ipa& atitni# me#aniama i pro+edura veani# a saradnju$
,prkos slinostima& reim saradnje propisan Rimskim statutom i uti+aj Rimsko! statuta na
istra!u i krivina !onjenja na dravnom nivou& iiskiva-e od vlada vie ne!o saradnja sa ad
oc tri"unaiima$
%d!ovaraju-i stepen i o"lik implementa+ije a odnosnu dravu avisi-e od pravno! i
ustavno! okvira te drave$ Iako su a#tjevi Rimsko! statuta isti a sve drave lani+e
(injeni+a koja je istaknuta u lanu 13B ' nedoputanje postavljanja o!ranienja na
primjenu)& varira-e nain na koji -e one uiniti svoj pravni sistem sposo"nim da se povinuje
ovim a#tjevima$ 0eke drave -e rati*ikovati Rimski statut i inkorporirati !a direktno u
doma-i akon& "e implementiraju-e le!islative& dok -e dru!ima tre"ati donoenje
minimalno! "roja novi# akona kako "i kreirale minimum potre"an a saradnju& istra!e i
krivino !onjenje u skladu sa ovim statutom$ Mno!e drave -e& meutim& morati sprovesti
pose"ne akonske ili ustavne imjene u o"lastima !dje o"avee i Rimsko! statuta nisu
predviene doma-im akonom ili !dje se ralikuju od nje!a$ Potre"no akonodavstvo&
od!ovaraju-i detalji i modaliteti& te neop#odna institu+ionalna ijeenja -e asi!urno "iti
ponati samo u svjetlu jasno! raumijevanja ovo! statuta$
Tre"a& takoe& podsjetiti da su u smislu Konven+ije o u!ovomom pravu i 14>4$ !odine&
norme Rimsko! statuta apsolutno o"aveuju-e (ius cogens) od koji# nije doputeno
nikakvo odstupanje i koje mo!u "iti imijenjene jedino normama isto! svojstva i u pose"noj
pro+eduri$ %ne sadre "euslovne apovijesti a sve drave stranke i kao takve ne mo!u
"iti
imijenjene nji#ovom pojedinanom voljom& niti dero!irane "ilo kakvim meuso"nim
sporaumom$ 0ji#ova osnovna *unk+ija je o!ranienje volje u!ovomi# strana u +ilju atite
*undamentalni# interesa i vrijednosti meunarodne ajedni+e i ouvanja sta"ilnosti
meunarodni# odnosa$ %voj kate!oriji normi nesumljivo pripadaju i one ije se krenje
314
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
smatra medunarodnim loinima (ratni loini& ioini protiv ovjenosti i loini !eno+ida)$
Takav stav aueo je i Medunarodni sud pravde u Da!u u savjetodavnom miljenju
povodom stavljanja reervi na Konven+iju o spreavanju i kanjavanju loina !eno+ida&
ukaavi na apsolutno o"aveuju-i karakter prin+ipa na kojima se asniva konven+ija i koji
su stro!o o"aveni a sve drave i "e nji#ovo! pose"no! pristanka$ Takvo nji#ovo
1>@
svojstvo potvrduje da su vrijednosti& tj$ do"ra koja se njima tite& od iuetno! naaja a
meunarodnu ajedni+u& odnosno da ona ima pose"an interes da i# na ovakav nain
atiti$
%snivakim aktom I88 naajno su raraena upravo ona pravila o meunarodnoj krivinoj
od!ovornosti koja u svojstvu ius cogensa ve- du!o e!istiraju u dru!im meunarodnim
optim aktima$ , tom po!ledu pose"an naaj ima Statut 0ir"erko! tri"unala kojim su prvi
put nominalno propisani najtei meunarodni loini i postavijeni prin+ipi individualne
krivine od!ovornosti nji#ovi# ivriia+a$ ;anost ovo! akta je u tome to je uveo naelo
suprematije medunarodno! prava u ovoj materiji& na kome su asnovane i dru!e
medunarodne konven+ije koje svoje teke povrede kvali*ikuju meunarodnim loinima$
Reolu+ijom =eneraine skuptine ,0'a i 14@>$ !odine svi ovi prin+ipi pro!laeni su
sastavnim dijelom opte! medunarodnopravno! poretka$ Sto!a "i se mo!la postaviti tea
da su odred"e Statuta I88 ko!entno! karaktera& tim prije to je ovaj akt pri#vatio preteni
dio meunarodne ajedni+e& daju-i mu tako sna!u opteo"aveuju-e! pravila$ ,porite a
ovakav stav predstavlja i navedeno miljenje Meunarodno! suda pravde u vei sa
loinom !eno+ida$
Svojstvo medunarodnopravno! poretka u ovoj materiji je da nikome ne !arantuje
krivinopravni imunitet& odnosno da ne pravi diskrimina+iju u po!ledu rasne& vjerske&
na+ionalne i dru!e pripadnosti od!ovomi# pojedina+a$ .a nje!a je irelevantna i javna
*unk+ija koju oni imaju u svojim dravama$ .ato meunarodnoj krivinoj od!ovomosti
podlijee svako ko je ivrio "ilo koji meunarodni loinPCC?Q$
H - MEUNARODNA PRAVNA POMOC U KRIVICNIM STVARDMA
3$1$ ,vodne napomene
Ivori o stanju kriminala u svijetu& i to ne samo ijave& saoptenja& re*erati i rasprave
strunjaka i naunika& na medunarodnim strunim& naunim i politikim skupovima& ne!o i
slu"eni dokumenti meunarodni# or!ania+ijaPCC4Q& kao i ivjetaji "rojni# nevladini#
or!ania+ijaPC?BQ& nedvosmisieno iraavaju krajnju a"rinutost "o! stanja to!
kriminalaPC?1Q$ Ako "ismo pokuali identi*ikovati stanje kriminala u svijetu na kraju dru!o!
milenijuma& mo!li "ismo u dosta uoljivim o"risima preponati "arem tri naj"itnije
karakteristike: (1) porast kriminala uopte u ve-ini drava savremeno! svijeta i u !lo"alnom
optesvjetskom smislu& dakie u ovjeanstvuF (3) kriminal ne samo da je u porastu u svijetu
ve- su nje!ovi pojavni o"li+i sve po!u"niji a osnovne vrijednosti koje su tekovina
+ivilia+ijske istorije ljudsko! rodaF (E) najpo!u"nije o"like krivini# djela planiraju i
ostvaruju or!aniovane !rupe uinila+a koji sve uestalije djeluju na teritoriji dvije ili vie
drava& pa i na vie kontinenata (transna+ionalni or!aniovani kriminal)PC?3Q$ Iako kriminal i
nadalje ostaje pro"lem svake drave& on se veoma "ro trans*ormie i na+ionalno! u
transna+ionalni *enomenPC?EQ$ Pri tome se ne radi samo o kvantitativnim ve- kvantitativnokvalitativnim
sadrajimaPC?@Q ("roj uinjeni# krivini# djela i nji#ova po!u"nost a krivinim
pravom ati-ene vrijednosti)PC?AQ$
=lo"alno suprotstavijanje kriminaiu na prelomu milenijuma nije vie samo iluija& ne!o
stvarnost koja se svakodnevno do!ada u saradnji drava putem nji#ovi# or!ana krivino!
pravosuda ' od postojanja sumnje da je uinjeno neko tee krivino djelo do ivrenja
pravnosnane presude kojom je neko li+e osudeno a takvo krivino djeloPC?>Q$ Takvom
suprotstavljanju kriminaiu doprinosi medunarodna pravna pomo- u krivinim predmetima$
PC?CQ To je onaj dio meunarodno! krivino! prava koji je u toku dru!e polovine :: vijeka
sve vie upotre"ijavani me#aniam !lo"alno! suprotstavljanja kriminaluPC??Q$
Meunarodna pravna pomo- u krivinim stvarima je veoma sloenaPC?4Q$ %na& s jedne
strane& avisi od odreda"a na+ionaino!& materijalno! i pro+esno! krivino! prava& a& s
33B
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
dru!e strane& od pravila meunarodno! pravaPC4BQ$ , daljem is#oditu ta avisnost ide i na
sve "o!atije o"like ekonomski# i dru!i# odnosa imeu lani+a medunarodne ajedni+e&
koje prati i prestupniko ponaanje& "ilo da se ono neposredno javlja u ostvarivanju ti#
odnosa ili da mu takvi odnosi po!odujuPC41Q$ <udu-i da raspolaemo poda+ima o svijesti i
volji drava lani+a savremene medunarodne ajedni+e da uspostavi medunarodne&
optesvjetske i sveopte instrumente a suprotstavljanje nekim o"li+ima kriminala& kao i da
se to podudara sa snanom ak+elera+ijom o"likovanja medunarodni# intrumenata a
suprotstavljanje ranim o"ii+ima krivini# ponaanja& valja smatrati da se aista radi o vrlo
1>A
unapredovaloj *ai !lo"alno!PC43Q suprotstavljanja kriminaiuPC4EQ$ 6vije osnovne
tenden+ije na kojima je asnovan krivini postupak i koje u ivjesnom smislu koiidiraju& s
jedne strane da taj postupak "ude e*ikasan i& s dru!e strane& da se maksimalno atite
slo"ode i prava ovjeka& odnosno okrivljeno!PC4@Q& ne mo!u se ostvariti "e saradnje meu
dravamaPC4AQ$
Klasini vidovi meunarodne pravne pomo-i u krivinim stvarima o"u#va-eni su t"v. malom
pravnom pomoi ili meunarodnom krivinopravnom saradnjom u uem smislu koja
predstavlja skup pravila kojima se ureduje djeiatnost or!ana krivino! postupka u
preduimanju radnji na a#tjev strane drave (npr$ sasluanje svjedoka& prikupljanje dru!i#
dokaa& rane provjere& utvrdivanje li+a i predmeta& dostavljenje pismena ii+ima)PC4>Q$ Ta
saradnja je ira politiki# odluka drava a meuso"nom saradnjomPC4CQ$ 8iij joj je pomo-
stranom or!anu krivino! postupka$ , savremenom meunarodnom krivinom pravu
meunarodna krivinopravna saradnja se onaava i kao meunarodna krivinopravna
pomo-PC4?Q$ Aktivna je onda ako se posmatra sa stanovita drave koja trai saradnju& a
pasivna ' sa stanovita drave od koje se trai saradnja$ , irem smislu& meunarodna
krivinopravna saradnja podraumijeva i praviia o saradnji s or!anima meunarodni#
krivini# sudova i ekstradi+ijuPC44Q$ 0ovi vidovi saradnje su: prisustvovanje radnjama
pravne pomo-i& preuimanje krivino! !onjenja i ivrenje strane presudeP?BBQ$ Mno!i od
vidova saradnje podraumijevaju pomjeranje ranije utvrdeno! reda stvari& naroito kada se
radi o poveanosti dravno! suvereniteta i ostvarivanju sudske vlasti& podraumijevaju-i tu
i ivrenje odluka na+ionaini# sudovaP?B1Q$
Medunarodna krivinopravna saradnja u irem smislu rijei o"u#vata i meunarodnu
poii+ijsku saradnju$ , uem smisiu medunarodna krivinopravna saradnja o"u#vata
saradnju or!ana krivino! postupka koja se o"avlja kao pose"ni postupak& raliit od
krivino! postupkaP?B3Q$ Prema su"jektu& meunarodna krivinopravna saradnja ukijuuje&
prije sve!a& saradnju sudski# or!ana& atim or!ana krivino! !onjenja i ivrenja krivini#
sank+ijaP?BEQ$
)rimarna meunarodna krivinopravna saradnja ostvaruje se prije donoenja odluke u
krivinom predmetu i o"u#vata dvije !rupe odreda"a$ Prvu sainjavaju tradi+ionalni o"ii+i
primame meudravne krivinopravne saradnje (maia meunarodna krivinopravna
pomo-& prenos krivino! postupka i iruenje radi suenja)& a dru!u ' meunarodne i
na+ionaine impiementa+ijske odred"eP?B@Q$ Sekundarna meunarodna krivinopravna
saradnja o"u#vata o"like saradnje nakon to je okonan postupak (iruenje radi ivrenja
krivine sank+ije& ivrenje strane krivine presude i ivrenje nadora nad uslovno
osudenim ili uslovno otputenim li+ima)P?BAQ$
Kad je rije o akonskom ureivanju ove materije& onda su pristupi raliiti$ , nekim
akonodavstvima& kao to je to sluaj i u <iD& odvojeno se (u !iavi ::: i :::I .KP<iD)
re!uiie postupak a pruanje meunarodne pravne pomo-i i ivrenje meunarodni#
u!ovora u krivinopravnim stvarima i postupak a iruenje osumnjieni#& odnosno
optueni# i osueni# li+a$ 0a osnovu to!a "i se mo!lo akljuiti da ovaj dru!i postupak ne
predstavija krivinopravnu pomo- u stro!om smislu rijei$
3$3$ lvori krivinopravne saradnje
.naajnije ivore prava o medunarodnoj krivinopravnoj pomo-i moemo podijeliti na
medunarodne i unutranje& a meunarodne na !lavne i sporedne$ , !lavnim ivorima se
re!ulie najve-i dio pitanja o meunarodnoj krivinopravnoj pomo-i& a sporedni se odnose
331
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
u!lavnom na neka dru!a pitanja& a samo djelimino na pitanja medunarodne
krivinopravne pomo-iP?B>Q$ , uem smisiu rijei evropsko krivino pravo jesu
medunarodni re!ionalni ivori krivino! pravaP?BCQ$ To su: ivori ;ije-a 7vrope o
krivinopravnoj saradnji meu evropskim (i nekim dru!im) dravama u krivinim
predmetima s inostranim elementom i krivinopravne odred"e 7KI9P$ Kao ivor to! prava
stvamo se pojavljuju odluke 7SI9P$ /Pomo-ni& posredni ivori krivino! prava su i pose"ne
vrste ivora (preporuke& smjerni+e& odluke) or!ana ;ije-a 7vrope i u tom smislu teorijski
radovi$ Ivori krivino! prava ;ije-a 7vrope jesu takoe i propisi na+ionalno! prava koji
ureduju krivinopravna pitanja s /evropskim elementom/ /P?B?Q$ Krivinopravne odred"e u
ivorima 7vropske unije& prema svojoj pravnoj prirodi i djelovanju& ralikuju se od
navedeni# odreda"aP?B4Q$
1>>
Medu !lavnim ivorima najnaajniji su viestraniP?1BQ u!ovori i sporaumiP?11Q$ Tako je u
okviru 7vropsko! savjeta sklopljeno vie viestrani# u!ovora& od koji# su neki re!ulisali i
pitanja pruanja meunarodne krivinopravne pomo-i$ 0a primjer& 3B$ aprila 14A4$ !odine u
Stras"uru je potpisana 7vropska konven+ija o uajamnoj sudskoj pomo-i u krivinim
stvarimaP?13Q& koja je stupila na sna!u 13$ juna 14>3$ !odine$ 0eto kasnije& EB$ novem"ra
14>@$ !odine& u Stras"uru su akljuene 7vropska konven+ija o kanjavanju a krivina
djela u drumskom sao"ra-aju (stupila na sna!u 1?$ jula 14C3$ !odine) i 7vropska
konven+ija o nadoru nad uslovno osuenim i uslovno otputenim delinkventima (stupila na
sna!u 33$ av!usta 14CA$ !odine)$ .atim& 7vropska konven+ija o meunarodnoj valjanosti
krivini# presuda sklopljena je u Da!u 3?$ maja 14CB$ !odine& a stupila na sna!u 3>$ jula
14C@$ !odineF 7vropska konven+ija o ustupanju !onjenja u krivinim stvarima sklopljena je
u Stras"uru 1A$ maja 14C3$ !odine& a stupila na sna!u EB$ marta 14C?$ !odineF 7vropska
konven+ija o trans*eru osueni# li+a sklopljena je takoe u Stras"uru 31$ marta 14?A$
!odine itd$P?1EQKatalo! inkrimina+ija savremeno! medunarodno! krivino! prava sadre i:
7vropska konven+ija o neprimjenljivosti akonski# o!ranienja a loine protiv ovjenosti
i ratne loine (14C@)& 7vropska konven+ija o spreavanju terorima (14CC)& 7vropska
konven+ija o kontroli pri"avljanja i posjedovanja vatreno! oruja od pojedina+a (14C?)&
7vropska konven+ija o krivinim djelima koja se odnose na kulturno "ia!o (14?A)&
Konven+ija o pranju& tra!anju& privremenom oduimanju i oduimanju predmeta steeni#
krivinim djelomP?1@Q (144B)& Sporaum o nedovoljenom prevou morem radi primjene
lana 1C Konven+ije ,jedinjeni# naroda protiv a"ranjene tr!ovine opojnim dro!ama i
psi#otropnim supstan+ama (14?A)& Krivinopravna konven+ija protiv korup+ijeP?1AQ (1444) i
Sporaum koji ustanovljava !rupu drava protiv korup+ije (J&581) (1444)$ <osna i
Der+e!ovinja je& osim to!a& potpisnik i 7vropske konven+ije o ki"emetikom kriminalu&
skiopijene u <udimpeti& 3E$ novem"ra 3BB1$ !odineP?1>Q$
Kad su u pitanju ,jedinjene na+ije& pose"an naaj imaju: Konven+ija protiv a"ranjene
tr!ovine opojnim dro!ama i psi#otropnim supstan+ijama (14??)& Meunarodna konven+ija
a spreavanje teroristiko! "om"ardovanja (144C)& Meunarodna konven+ija a
spreavanje *inansiranja terorima (1444)& Konven+ija protiv transna+ionalno!
or!aniovano! kriminalaP?1CQ (3BBB)& Protokol a preven+iju& spreavanje i kanjavanje
tr!ovine ijudima& pose"no enama i dje+om& kojim se dopunjuje Konven+ija protiv transna+ionaino!
or!aniovano! kriminaia (3BBB) i Protokoi protiv krijumarenja ljudi kopnom&
morem i vadu#om& kojim se dopunjuje Konven+ija protiv transna+ionalno! or!aniovano!
kriminala (3BBB)$
Svr#a Konven+ije protiv transna+ionaino! or!aniovano! kriminala je da na e*ikasniji nain
unaprijedi saradnju u po!ledu spreavanja i "or"e protiv transna+ionalno! or!aniovano!
kriminaia (lan 1)$ .a svr#u ove konven+ije: (a) /!rupa a or!aniovani kriminar onaava
or!aniovanu !rupu od tri ili vie li+a& koja postoji u ivjesnom vremenskom periodu i koja
djeluje sporaumno u +ilju injenja jedno! ili vie teki# ioina ili krivini# djela utvreni# u
skladu sa ovom konven+ijom& radi do"ijanja& posredno ili neposredno& *inansijske ili dru!e
materijaine koristiP?1?QF (") /teak ioin/ onaava radnju koja predstavlja krivino djeio
kanjivo maksimalnom kanom lienja slo"ode u trajanju od najmanje etiri !odine ili
333
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
nekom teom kanomF (+) /or!aniovana !rupa/ onaava !rupu koja nije sluajno
*ormirana radi neposredno! ivrenja krivino! djela i koja ne mora da ima *ormalno
de*inisane ulo!e svoji# lanova& kontinuitet lanstva ili ravijenu strukturuF (d) /imovina/
onaava stvari svake vrste& "ilo materijalne ili nematerijalne& pokretne ili nepokretne&
pro+jenjive ili nepro+jenjive& kao i pravna dokumenta iii instrumente kojima se dokauje
pravo ili interes u odnosu na takve stvariF (e) /do"it od kriminala/ onaava imovinu koja je
proistekla ili je ostvarena& direktno ili indirektno& ivrenjem krivino! djelaP?14QF (*)
/amravanje/ ili /apljena/ onaava privremenu a"ranu prenosa& pretvaranja&
raspola!anja ili premetanja imovine ili privremeno predueto uvanje ili kontrolu imovine na
osnovu nalo!a koji ida sud ili dru!i nadleni or!anF (!) /kon*iska+ija/& koja o"u#vata
oduimanje !dje je primjenjivo& nai trajno liavanje prava svojine na imovini po naio!u
suda ili dru!o! nadleno! or!anaP?3BQF (#) /!lavno krivino djelo/ onaava "ilo koje
krivino djelo ijim ivrenjem je ostvarena do"it koja moe da "ude predmet krivino!
djela kako je de*inisano u lanu > ove konven+ijeF (i) /kontrolisana isporuka/ onaava
1>C
te#niku kojom se dovoljava da nele!alne ili sumnjive poiljke iau& preu ili uu na
teritoriju jedne ili vie drava& u nanje i pod nadorom nji#ovi# nadleni# or!ana u +ilju
sprovoenja istra!e i identi*ikovanja ii+a umijeani# u ivrenje krivino! djelaF (j)
/re!ionalna or!ania+ija a ekonomsku inte!ra+iju/ onaava or!ania+iju koju su stvorile
suverene drave dato! re!iona& na koju su njene drave lani+e prenijele ovla-enja u
po!ledu pitanja koje re!ulie ova konven+ija i koja je propisno ovla-ena& u skladu sa
svojim unutranjim postupkom& da je potpie& rati*ikuje& pri#vati& odo"ri ili joj pristupi$
,koliko nije drukije navedeno u ovoj konven+iji& Konven+ija -e se primjenjivati na
preven+iju& istra!u i sudsko !onjenje: (a) krivini# djela utvreni# u skiadu sa l$ A& >& ?P?31Q
i 3E ove konven+ije i (") teki# loina ' de*inisani# u lanu 3 ove konven+ije& !dje je
krivino djelo po prirodi transna+ionalno i podraumijeva !rupu a or!aniovani kriminal
(lan E stav 1)$ .a potre"e stava 1 lana E& krivino djelo je po prirodi transna+ionaino ako
je: (a) uinjeno u vie dravaF (") uinjeno u jednoj dravi& ali je ve-i dio priprema&
pianiranja& rukovodenja ili kontrole o"avljen u nekoj dru!oj draviF (+) uinjeno u jednoj
dravi& aii je u nje!a ukljuena !rupa a or!aniovani kriminal koja se "avi kriminalnim
aktivnostima u vie drava iii (d) uinjeno u jednoj dravi& ali su "itne posljedi+e nastupile u
nekoj dru!oj draviP?33Q$
3$E$ Mala meunarodna krivinopravna pomo-
Maia medunarodna krivinopravna pomo- je meunarodnim i unutranjim pravilima ureden
o"iik meunarodno krivine saradnje u preduimanju radnji krivino! postupka na osnovu
mol"e inostrano! or!ana& i to prije i tokom krivino! postupka do nje!ovo! avretkaP?3EQ$
Meutim& ovaj o"lik saradnje medu dravama realiuje se i preko dru!i# or!ana& uesnika
krivino! postupka& a ne samo suda$ To je najraspostranjeniji& najstariji i najvaniji o"lik
meunarodne krivinopravne saradnjeP?3@Q$
I dok je adatak krivino! postupka da utvrdi da li se radi o krivinom djelu& da li je uinila+
krivino od!ovoran i da li postoje uslovi a iri+anje krivine sank+ije& dotle je adatak
postupka pruanja maie krivinopravne pomo-i sasvim drukiji& a to je poma!anje voenja
postupka strane drave& i to neavisno od usiova i okoinosti pod kojima se taj postupak
vodi $ %vaj postupak poinje na osnovu amolni+e or!ana krivino! postupka strane
drave& a amolni+a odreduje i o"im i sadraj postupka$ 0aje-e se postupak svodi na
ispitivanje ii+a radi pri"avljanja nji#ovo! iskaa kao dokaa u stranom postupku&
dostavijanje pismena& pretres odreeni# prostorija& apljena predmeta koji mo!u posluiti
kao ivor materijaini# dokaa i si$P?3AQ 6ostavijanje o"u#vata poive i dru!e radnje (npr$
ivoda i eviden+ije& re!istara i "aa podataka i saoptenja)$ Pose"no naajno je
dostavljanje predmeta nosio+a dokaa (corpora delicti)826]. , to& uvoenjem novi#
ustanova& mala meunarodna krivinopravna pomo- do"ija novi sadrajP?3CQ$
%"last maie medunarodne krivinopravne pomo-i uredena je viestranim i dvostranim
meunarodnim u!ovorimaP?3?Q& kao i unutranjim propisima$ Medu viestranim ivorima
meunarodno! prava pose"no su naajni ivori Savjeta 7vrope: 7vropska konven+ija o
33E
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
uajamnoj sudskoj pomo-i u krivinim stvarimaP?34Q& Konven+ija o pranju& tr!ovini&
privremenom oduimanju i oduimanju predmeta nastali# krivinim djelom i Krivinopravna
konven+ija o korup+iji$ Pravila o maloj meunarodnoj krivinopravnoj pomo-i postoje i u
lanu ? 7vropske konven+iji o su"ijanju terorimaP?EBQ& l$ 3A& 34 i E4 Konven+ije o
ki"emetikom kriminaluP?E1Q& Sporaumu o su"ijanju nedoputeno! prometa morem
opojni# dro!a i psi#otropni# materija itd$P?E3Q
0eka od ponati# naela meunarodne krivinopravne saradnje ne vrijede u podruju male
meunarodne krivinopravne pomo-iP?EEQ$ Tako se identitet norme u podruju male
meunarodne krivinopravne pomo-i postepeno naputa ili se ostavlja samo u odnosu na
radnje koje nae a#vat u osnovna prava& poput potra!e i oduimanja predmetaP?E@Q$ lsto
tako& re+iprotitet sve vie ustupa mjesto diskre+ijskoj o+jeni amoljene drave& a ni naelo
spe+ijalnosti nema ono naenje koje ima npr$ u podruju ekstradi+ije$ 0asuprot tome& a
malu medunarodnu krivinopravnu pomo- vano je naelo locus regit actum, to nai da
radnje uvijek preduimaju onako kako to propisuje pravo amoljene emljeP?EAQ$ Radnje
ivrene od nadleni# or!ana strane drave& u skladu sa propisima te drave& imaju
*ormalnopravnu vanost i u doma-oj dravi$ I to!a se kod pro+esni# radnji mora raiikovati
proved"eni (kljuan a dravu molitelji+u) i dokani smisao (vaan a amoljenu dravu)
1>?
P?E>Q$
Smetnje maloj meunarodnoj krivinopravnoj pomo-i mo!u "iti pravne i *aktike prirode$
Smetnje pravne prirode su one (1) veane u linost uinio+a& (3) vrstu krivino! djela& (E)
javniporedak amoljene emlje i (@) pro+esne okoinosti (npr$ ne (is in idem, atim
litispendentio)I G Smetnje *aktike prirode su Auaestio facti.
Prema lanu 1 7vropske konven+ije o uajamnoj pomo-i u krivinim stvarima& strane
u!ovomi+e se o"aveuju da& prema odred"ama ove konven+ije& pruaju jedna dru!oj
najiru mo!u-u pravnu pomo- u svakom postupku koji se odnosi na krivina djela ije
krivino !onjenje& u trenutku kada je atraena pomo-& spada u nadlenost sudski# or!ana
strane molitelji+e$ %va konven+ija se ne primjenjuje na #apenja& ivrenje presuda& niti na
djela kanjavanja po vojnim akonima drava koje nisu krivina djela opte! krivino!
prava$ %sim to!a& pruanje pomo-i amoljena drava moe od"iti u sluajevima
predvienim u lanu 3 ' ako se moi"a odnosi na djelo koje amoljena drava smatra
politikim djeiom ili djelom poveanim sa politikim iii *iskalnim kanjivim djeiima& atim ako
amoljena drava smatra da "i ispunjavanje mol"e dovelo do naruavanja suvereniteta&
"e"jednosti& javno! poretka iii dru!i# "itni# interesa te emije$ .amoljena drava moe
(prema ianu >) od!oditi predaju atraene imovine& spisa iii isprava& ako su joj oni potre"ni
a krivini postupak koji je u toku$ Svu imovinu& kao i ori!inaine spise ili isprave koji su
predati radi ispunjavanja sudske amolni+e& stranka koja je uputila mol"u vra-a amoijenoj
stran+i to prije& osim ako amoijena stranka odustane od a#tjeva nji#ovo! povrata$
6ostavijanje sudski# akata i odiuka& kao i pristupanje sudu svjedoka& vjetaka i optueno!
moe "iti ivreno na vie naina (o"inim prosijedivanjem akata ili odluka& a na iriit
a#tjev drave molitelji+e& dostava moe "iti ivrena na nain koji predvida pravo
amoijene drave a akte te vrste ili na pose"an nain ureen njenim propisima)$ .a
svjedoke i vjetake raraden je u ianu 13 salvus conductus, kojim se uspostavlja pro+esni
imunitet u odreenom perioduP?ECQ$ Takode se ureduju i dru!a pitanja& kao to su lino
pristupanje i trokovi& te privremeni trans*er li+a koje se mora lino ispitati u mjestu
sprovodenja radnje& u pose"no predvianje osnova a od"ijanje trans*era$ , istu svr#u
predvia se tranit preko teritorije tre-e drave$ .amoljena drava dostavija sudske spise&
prepise i ti# spisa ili in*orma+ije koje su u njima sadrane u mjeri u kojoj su dostupni
njenim sudskim or!anima i u mjeri u kojoj se prema propisima i praksi or!ana te drave oni
mo!u upotrije"iti pred njenim sudovima$
Postupak pruanja pomo-i ureen je naelno lanom E i l$ 1@'3B 7vropske konven+ije o
uajamnoj pomo-i u krivinim stvarima$ Sastavni dijelovi amolni+e ureeni su u lanu 1@&
a nain njeno! slanja u lanu 1A$ Kao pravilo Konven+ija uima dostavljanje podataka
putem ministarstava pravosua& a u #itnim sluajevima to moe "iti uinjeno direktno sudu&
33@
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
pri 2emu se takvo dostavijanje pose"no predvia a mol"u koja se odnosi na istrane
radnje$ Isto tako& od"ijanje sudske pomo-i mora "iti o"raloeno$
Kao pose"ne o"iike medunarodne krivninopravne pomo-i Konven+ija ureuje pruanje
in*oma+ija u vei sa postupkom (lan 31)$ Svaka dostava koju uputi jedna strana
u!ovomi+a radi voenja krivino! postupka pred sudovima dru!e strane& "i-e predmet
optenja imeu ministarstava pravosudaP?E?Q$ .amoljena strana o"avijesti-e o daijem
postupku po dostavi i ako je potre"no dostavi-e prepis donijete odluke$
Ramjenu in*orma+ija o kanjavanju re!ulie lan 33& tako da svaka od strana u!ovomi+a
daje ainteresovanoj strani ivjetaj o krivinim presudama i kasnijim mjerama koje se tiu
dravljana te strane& a koje su upisane u kanenu eviden+iju$ Ministarstva pravde
dostavlja-e jedan dru!om ove ivjetaje "ar jednom !odinje$ Ako se odnosno li+e smatra
dravijaninom dvije ili vie strana u!ovomi+a& ivjetaji -e se dostavljati svakoj od
ainteresovani# strana& osim ako je to li+e dravljanin strane na ijoj je teritoriji osueno$
Pored to!a& svaka strana u!ovomi+a koja je dostaviia pomenute ivjetaje& dostavi-e
ainteresovanoj strani& na njen a#tjev& u pose"nim sluajevima& prepise presuda i mjera&
kao i svako dru!o o"avjetenje koje se na nji# odnosi& kako "i joj se omo!u-ilo da ramotri
da li one a#tijevaju preduimanje mjera na unutranjem planu$ %vo optenje -e se
o"avljati imeu ainteresovani# ministarstava pravosuaP?E4Q$
.akljune odred"e sadrane su u l$ 3E'EB$ Tako& na primjer& svaka strana u!ovomi+a -e
mo-i u trenutku potpisivanja ove konven+ije ili predaje svo! rati*ika+iono! instrumenta ili
1>4
pristupanja& da irai reervu u po!ledu jedne ili vie odreeni# odred"i Konven+ije$ lsto
tako& svaka strana u!ovomi+a koja je iraila reervu& odma# -e je povu-i kada to prilike
"udu dovoljavale& a reerve se povlae putem noti*ika+ije upu-ene !eneralnom sekretaru
Savjeta 7vrope$
Konven+ija ima dva protokola& i 14C?$ i 3BB1$ !odine$ %dred"e prvo! dodatno! protokola
odnose se na pripremu Konven+ija na djela *iskalno! naaja& proirenje primjene
Konven+ije na dostavljanje isprava koje se odnose na ivrenje kane& naplatu novane
kane ili pla-anje trokova postupka& mjere koje se odnose na privremeni prekid iri+anja
kane ili njeno! ivrenja& na uslovni otpust& od!aanje poetka ivrenja presude ili
o"ustavljanje takvo! ivrenja$ Tako& strane u!ovomi+e ne-e vriti pravo predvieno u
lanu 3 (a) Konven+ije da od"iju pravnu pomo- samo "o! to!a to se a#tjev odnosi na
djelo koje je po miljenju amoljene strane *iskalno krivino djelo (lan 1)$ , sluaju kada je
strana u!ovomi+a adrala pravo da ivrenje amolni+a radi pretresa ili apljene predmeta
podlijee uslovu da je djelo koje je predmet amolni+e kanjivo prema akonu strane
molitelji+e i amoljene strane& ovaj uslov -e "iti ispunjen u po!ledu *iskalni# krivini# dela&
ako je krivino delo kanjivo prema akonu strane molitelji+e i od!ovara istom takvom djelu
prema akonu amoljene strane$ .a#tjev ne-e mo-i da se od"ije "o! to!a to
akonodavstvo amoljene strane ne name-e istu vrstu taksi ili porea ili ne sadri iste
poreske& +arinske ili devine propise kao akonodavstvo strane molitelji+e (lan 3 stav 3)$
.atim& Konven+ija -e se primjenjivati i na: (a) dostavu akata koji imaju a +ilj ivrenje
kane& naplatu novane kane ili pla-anje trokova postupkaF (") mjere koje se odnose na
odla!anje ireene kane ili na njeno ivrenje& na uslovno oslo"adanje& na odia!anje
poetka ivrenja kane ili na prekidanje njeno! ivrenja (lan E)$
6ru!i dodatni protokol polai od naj"olje mo!u-e saradnje u lanu 1& ali iskljuuje saradnju
u predmetima a vojna krivina djela$ %n& imeu ostalo!& pre+iira i proiruje prisustvo
strani# or!ana sprovodenja amoljene radnje& ureuje privremni trans*er li+a lieni#
slo"ode (l$ E i 1E)& uslove i sprovoenje video'kon*eren+ije (lan 4)& tele*onske
kon*eren+ije (lan 1B)& spontane in*orma+ije (lan 11)& preko!ranino pra-enje& u
predvianje katalo!a krivini# dijela (lan 1C)& kontrolisanu isporuku (lan 1?)& prikriveno
istraivanje (lan 14)& ajednike (poveane) istra!e (lan 3B)& atitu svjedoka (lan 3E) i
dr$
, <iD je pitanje pruanja meunarodne krivinopravne pomo-i u akonodavnoj nadlenosti
drave <iD& entiteta i <rko 6istrikta <iD i kao takvo re!ulisano je .KP<iD (l$ @BC'@1E&
33A
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
!lava ::: ' Postupak a pruanje meunarodne pravne pomo-i i ivrenje meunarodni#
u!ovora u krivinim stvarima)& .akonom o krivinom postupku Gedera+ije <iD (l$ @33X
@E@)& .akonom o krivinom postupku Repulike Srpske (l$ @1?'@3@) i .akonom o krivinom
postupku <rko 6istrikta <iD (l$ @BC'@1E)$ %vaj postupak& kao i postupak ekstradi+ije& ide
diplomatskim putem$ Mol"e doma-i# sudova& odnosno tuila+a a pravnu pomo- u
krivinim predmetima dostavljaju se inostranim or!anima diplomatskim putem& tako to
sud& odnosno tuila+ mol"e dostavlja Ministarstvu pravde <iD& odnosno Gederalnom
ministarstvu pravde iii Ministarstvu pravde Repulike Srpske ili Pravosudnoj komisiji <rko
6istrikta <iD& koje i# dostavlja Ministarstvu pravde <iD$ 0a isti nain dostavljaju se
doma-im sudovima mol"e inostrani# or!ana a pravnu pomo-& s tim to kada nadleno
ministarstvo pravde primi& putem Ministarstva pravde <iD& moi"u inostrano! or!ana a
pravnu pomo-& duno je mol"u dostaviti nadlenom tuio+u$ % doputenosti i nainu
ivrenja radnje koja je predmet mol"e inostrano! or!ana& odluuje sud& odnosno tuila+
uskladu sa svojom nadieno-u$
3$@$ ,stupanje predmeta strana+a i preuimanje !onjenja nai# !radana a djela uinjena
u inostranstvu
Institut ustupanja& odnosno preuimanja krivino! !onjenja predstavlja vid medunarodne
krivinopravne saradnje meu dravama$ 0jime drava a krivino djeio uinjeno na njenoj
teritoriji (iuetno i a neko dru!o krivino djelo) prenosi krivini postupak na dru!u dravu$
0a taj nain se omo!u-uje uinio+u krivino! djela da mu se sudi u dravi u kojoj pre"iva& a
istovremeno se rastere-uje pravosue drave ivrenja djela da vodi postupak protiv
stran+a koji ima pre"ivalite ivan njene teritorijeP?@BQ$ Krivino pro+esno akonodavstvo
<iD tu ustanovu onaava kao ustupanje krivini# spisa radi !onjenja$ , meunarodnim
1CB
ivorima se naiva prenos (trans*er) krivino! postupka (transfer of criminal proceedings).
, novijim se dvostranim u!ovorima ta ustanova onaava kao ustupanje i preuimanje
krivino! !onjenja$ Ista onaka upotre"ljava se u akonima o krivinom postupku koji se
primjenjuju u <iD$ Sasvim pre+ino& ustanova se sastoji od dvije komponente: ustupanja i
preuimanja krivino! postupkaP?@1Q$ %na je nastala& u!lavnom& na osnovu prakse
o"avjetavanja dru!e drave o ivrenom krivinom djelu na teritoriji jedne drave od
strane dravljana dru!e drave kad se ovaj nakon ivrenja krivino! djela vratio u tu dru!u
dravu (to je& po pravilu& iskljuivalo ekstradi+iju)$
0ajvaniji ivori meunarodno!& odnosno evropsko! krivino! prava kojima se ureduje
prenos (trans*er) krivino! postupka su: (1) 7vropska konven+ija o kanjavanju drumski#
sao"ra-ajni# prestupa& (3) 7vropska konven+ija o prenosu postupka u krivinim stvarima i
(E) 7vropska konven+ija o ekstradi+iji$ , to neki dvostrani u!ovori o maloj meunarodnoj
kanenopravnoj pomo-i predviaju i prenos krivino! postupkaP?@3Q$
7vropska konven+ija o kanjavanju drumski# sao"ra-ajni# prestupa (od EB$ novem"ra
14>@$ !odine& stupila na sna!u 1?$ jula 14C3$ !odine) ima a +ilj da omo!u-i krivino
!onjenje u siuaju ako prestupnik ode u dravu iji je dravljanin$ Konven+ija je prema toj
svrsi ivor koji ureuje& prije sve!a& prenos krivino! postupka$P?@EQ Konven+ija u 6odatku I
ureuje optu ta"li+u (katalo!) krivini# djela i prekraja u drumskom sao"ra-aju$ %na ne
uvodi pojam sao"ra-ajno! krivino! djela kao krivino! delikta sui generis meunarodno!
prava& ve- sadrajno odreuje postupke (kao a"ranjene radnje i propuste& dakle& kanene
prestupe) u sao"ra-aju& ije sadraje mora inkriminisati na+ionalno akonodavstvo$P?@@Q
Konven+ija ima sve!a nekoliko rati*ika+ija$
7vropska konven+ija o prenosu postupka u krivinim stvarima (od 1A$ maja 14C3$ !odine&
stupila na sna!u EB$ marta 14C?$ !odine) donesena je u +ilju ajednike saradnje u
!onjenju krivini# djela u medunarodnim ramjerima$ 0jome se uspostavlja novi sistem
prenosa krivino! !onjenja i jedne u dru!u stranu dravu$ Sadri @C lanova& sa tri
dodatka$ Pojam krivino! djela (offence)$ dat u lanu 1 ove konven+ije& o"u#vata svako
djelo ukljuuju-i i djela i 6odatka III& pod uslovom da a neko djelo u nadlenosti upravno!
or!ana mora postojati mo!u-nost sudsko! ispitivanja$ Pojmom sank+ije (sanctiori)
33>
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
o"u#va-ena je svaka mjera ireena a krivino djeio& ukljuuju-i i mjere i 6odatka III koje
se odnose na prestupe koji nisu krivina djela$ Prema lanu E& koji ureuje litispendentio,
ako se u dru!oj dravi vodi krivini postupak& drava moe odustati ili od"iti postupanje na
osnovu Konven+ije sve do konane odluke u dru!oj dravi& ali je astoj postupanja
privremen ' sve do odluke o okonanju postupka u dru!oj dravi ili do od"ijanja a#tjeva u
sluajevina i lana 31 stav 3$ 2lanovi >'13 ureduju elemente i sadraj a#tjeva a
!onjenje$ , sluaju sumnje da je neko li+e uinilo krivino djelo povredom akona neke
drave& ta drava moe od dru!e u!ovome strane a#tijevati !onjenje u smislu Konven+ije
(lan > stav 1)$ .amoljena drava je o"avena ramotriti taj a#tjev (lan > stav 3)$ , lanu
C je kao uslov a prenos predvieno naelo identiteta norme& i to u nje!ovom irem
naenju$
, .KP<iD (lan @13 stav 1) propisano je da ako je na teritoriji <iD krivino djelo ivrio
strana+ koji ima pre"ivalite u stranoj dravi& toj dravi se mo!u i mimo uslova predvieni#
a ekstradi+iju ustupiti svi krivini spisi radi krivino! !onjenja i suenja ' ako se strana
drava tome ne protivi$ ,stupanje krivino! !onjenja i suenja nije doputeno ako se njime
strana+ moe iloiti nepravednom postupku& ne#umanom i poniavaju-em postupanju ili
kanjavanju (lan @13 stav 3)$ Prije podianja optuni+e& odluku o ustupanju donosi tuila+&
a nakon podianja optuni+e& pa do ustupanja predmeta sudiji& odnosno vije-u u svr#u
akaivanja !lavno! pretresa ' odluku donosi sudija a pret#odno sasluanje& na prijedlo!
tuio+a$ .KP<iD primjenu lana A33 ne uslovljava re+ipro+itetom& ali !a o!raniava na
krivina djela a koja je predviena kana atvora do deset !odinaP?@AQ i uslovljava
sa!lasno-u ote-eno! (da se ne protivi)$ 0aime& ako je ote-eni dravljanin <iD&
ustupanje nije doputeno ako se on tome protivi& osim ako je dato osi!uranje a
ostvarivanje nje!ovo! imovinskopravno! a#tjeva$ %vakva akonska rjeenja ovo!
pro"lema imaju prednosti koje se sastoje u tome to se i"je!ava& ipak komplikovana&
pro+edura akljuivanja medunarodni# u!ovoraP?@>Q$
I pored navedeni# o!ranienja .KP<iD& mo!li "i re-i& iroko otvara vrata meunarodne
1C1
saradnje kada se radi o ustupanju radi !onjenja strana+a koji su uinila krivina djela na
naoj teritorijiP?@CQ$ l akonski# odred"i i i odred"i u!ovora o pravnoj pomo-i& teorija je
ivela nekoliko uslova koji "i tre"alo da se ispune da "i mo!lo do-i do trans*era postupka$
To su: da je djelo predvideno kao krivino djelo u o"je emljeF da postoje akonske
pretpostavke u materijalnom pravu a !onjenjeF da je amoljena emlja& odnosno emlja
kojoj je predmet ustupljen po u!ovoru o"avena (tamo !dje je ustupanje na osnovu
u!ovora)& odnosno po naelu re+ipro+iteta spremna da pri#vati !onjenje i da ustupanju ne
podlijeu djela a koja se ne odo"rava ekstradi+ijaP?@?Q$
%"mut pro+es& kada strana drava trai od nae da preume krivino !onjenje dravljanina
<iD ili li+a koje ima pre"ivalite u <iD a krivino djelo i nadlenosti Suda <iD ivreno u
inostranstvu& predviden je u lanu @1E .KP<iD$ .a#tjev sa spisima Ministarstvo pravde <iD
upu-uje Tuilatvu <iD$ Ako je nadlenom or!anu strane drave podnesen imovinskopravni
a#tjev& postupi-e se kao da je taj a#tjev podnesen Sudu <iD$ % od"ijanju da se preuma
krivino !onjenje& kao i o pravnosnanoj odlu+i donesenoj u krivinom postupku '
o"avijesti-e se strana drava koja je uputila a#tjev$
3$A$ ldavanje osumnjieni#& odnosno optueni# i osueni# ii+a (ekstradi+ija) 3$A$1$ Pojam i
vrste idavanja
7kstradi+ija ili idavanje kriva+a se& s pravom& smatra najnaajnijom vrstom meunarodne
pravne pomo-iP?@4Q$ , osnovi ovo! instituta se naiai meunarodna solidamost drava na
planu su"ijanja kriminaiitetaP?ABQ$ Termin ekstradi+ija prvi put je upotrije"ljen u reolu+iji
Konstituante 1C$ novem"ra 1C41$ !odineP?A1Q& a svoju punu a*irma+iju ovaj institut
medunarodno! krivino! prava doivio je u devetnaestom vijeku$ 7kstradi+ija se de*inie
kao iruenje strana+a ili li+a "e dravljanstva stranoj dravi da "i mu se sudilo a
uinjeno krivino djelo& odnosno da "i idralo kanu na koju je osueno u nekoj dru!oj
draviP?A3Q$ Iruenje (ekstradi+ija) je predaja stran+a iii li+a "e dravijanstava (iuetno i
vlastito! dravljanina ako to predvia doma-i akon) stranoj dravi da "i im se tamo sudiio
33C
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
a krivino djelo ili da "i tamo idraii kanu ili dru!u krivinopravnu sank+iju na koju su
osudeni& odnosno predaja odreeni# predmeta kojima je krivino djelo uinjeno ili na
kojima je uinjenoP?AEQ$ S o"irom na svr#u& iruenje radi suenja primami je& a iruenje
radi ivrenja presude sekundarni o"lik meunarodne krivinopravne saradnjeP?A@Q$
Raiikuju se& sa stanovita drave& aktivna (ako drava trai iruenje& ako je ona drava
molitelji+a) i pasivna ekstradi+ija (ako se od nje trai iruenje& ako je ona amoljena
drava)$ Prema vremenu& idavanje moe "iti privremeno ili konano& u avisnosti od to!a
da li je uslovljeno samo odredenom svr#om (primjera radi& provoenjem postupka u
inostranstvu i nakon to!a vra-anjem u emlju radi nastavka ivrenja kane) ili nema to!
uslovaP?AAQ$ %sim iruenja "o! voenja postupka ili idravanja kane& iruenje li+a
moe imati drukiji sadraj& kao to je prevo preko dravne teritorije radi predaje (tv$
tran"itna ekstradicija)856]. 6alje& ekstradi+ija moe da "ude u!ovoma i akonska& s
o"irom na to da li je re!ulisana u!ovorom ili akonom$ %akonska moe da "ude dijelom
re!ulisana krivinim akonom& a dijelom akonom o krivinom postupkom& s tim da neke
drave imaju pose"ne akone o ekstradi+iji (<el!ija& Gran+uska& 0jemaka& Rvaj+arska)
P?ACQ$ ;!govorna ekstradicija je starija& a akljuuje se putem meunarodno! u!ovora od
strane nadieni# or!ana dvije ((ilateralna ekstradicija) ili vie drava (regionalna ili
multilateralna) ili na osnovu deklara+ije (ijave) o re+ipro+itetu$ , akljuenom u!ovoru se
pre+ino odreuju krivina deia iji se uinio+i iruuju dru!oj dravi (sistem enumeracije) ili
se& pak& odreuje a koja se krivina djela uinio+i ne-e idavati (sistem eliminacije) ili se
koristi mjeoviti sistem;858]. 6anas se najvie koristi metod generalne klau"ule po kome
je ekstradi+ija dovoljena a sva krivina djela& osim a ona koja su iskljuena (a to su
politika& vojna i neka *iskalna krivina djela)P?A4Q$
3$A$3$ Pravna priroda postupka idavanja
, po!ledu pravne prirode postupka idavanja& moe se re-i da ona ima svoj
materijalnopravni i pro+esnopravni aspektP?>BQ$ 0aime& ukoliko je rije o uslovima a
idavanje& odnosno o pravilima krivinopravno! a#tjeva aktivne drave i !rani+ama koje u
vei s tim postavlja pasivna drava& ona pripadaju materijalnom krivinom pravu$ %ne
odred"e koje iskljuuju ekstradi+iju iii je o!raniavaju ili ukoliko se njima prinaju
individuaina prava li+u protiv ko!a je a#tjev uperen& pripadaju materijalnom pravu$
1C3
P?>1QKrivinom pro+esnom pravu pripadaju praviia koja se tiu rjeavanja a#tjeva a
idavanje (pro+esna sredstva i jemstva u tom postupku)$
S o"irom na to koji or!ani odiuuju o ekstradi+iji& postoje tri sistema: (1) administrativni&
!dje o idavanju odiuuje upravni or!an& (3) sudski sistem !dje o idavanju odluuje
iskljuivo sud& (E) mjeoviti& !dje o idavanju odiuuje sud i upravni or!an& kakav je sluaj
kod nas$ , ovom sistemu Sud <iD u kontradiktomom postupku utvruje da li su ispunjene
sve pretpostavke a idavanje& a konanu odluku donosi ministar pravde <iD$ .a#tjev a
idavanje koji ministar pravde podnosi stranoj dravi& nije sudski ne!o upravni postupak i tu
ne postoji odnos krivino! pro+esno! prava$ 0aprotiv& ako strana drava trai idavanje& u
amoljenoj dravi je to sudski postupak o kome u +ijelosti ili "arem u jednom& aii "itnom
dijeiu& odluuje sudP?>3Q$ /,koliko se radi o aktivnoj ekstradi+iji& dakle kada doma-a drava
trai idavanje od strane drave& tu nema nikakvo! krivinopravno! odnosa& jer se radi o
administrativnom aktu$ %"muto& kod pasivne ekstradi+ije kad doma-a drava odo"rava
idavanje& postoje pro+esnopravna o"iijeja/P?>EQ$
3$A$E$ Idavanje u konven+ijama ;ije-a 7vrope
3$A$E$1$ 7vropska konven+ija o ekstradi+iji& s dopunskim protokolima
Postupak idavanja ureden je u vie meunarodni# u!ovoraP?>@Q$ Medu njima pose"an
naaj ima 7vropska konven+ija o ekstradi+iji& od 1E$ de+em"ra 14AC$ !odine u Pariu& s
dopunskim protokolima& od 1A$ okto"ra 14CA$ !odine u Stra"uru i 1C$ marta 14C?$ !odine
u Stra"uruP?>AQ$ Strane u!ovomi+e se o"aveuju da -e& prema propisima i uslovima koji
su navedeni u Konven+iji& idavati jedne dru!ima li+a koja se !one "o! poinjeno!
krivino! djela ili se trae radi ivrenja kane ili mjere "e"jednosti od strane pravosudni#
33?
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
or!ana strane molitelji+e (lan 1)$
Idavanje -e se vriti a djela a koja je& prema akonima strane molitelji+e i amoljene
strane& kao najve-a kana propisana kana lienja slo"ode ili mjere "e"jednosti& lienja
slo"ode od najmanje !odinu dana ili stroa kana$ Kada se radi o kani ili mjeri
"e"jednosti ireenoj na teritoriji strane molitelji+e& trajanje ireene kane mora da "ude
najmanje etiri mjese+a$ Ako se a#tjev a idavanje odnosi na vie raliiti# djela a koja
je& prema akonu strane molitelji+e i amoljene strane propisana kana lienja slo"ode ili
mjera "e"jednosti iienja sio"ode& aii od koji# neka ne ispunjavaju uslov koji se odnosi na
visinu kane& amoijena strana -e i a ova djela mo-i da odo"ri idavanje (stav 3 iana 3)$
Stav 3 lana 3 Konven+ije dopunjen je lanom 1 6ru!o! dopunsko! protokoia tako da se
ova mo!u-nost takoe primenjuje i na djela koja podlijeu samo novanoj kani$ Predvia
se takoe da svaka strana u!ovomi+a ije akonodavstvo ne dovoljava idavanje a neka
od krivini# djela koja su navedena u stavu 1 iana 3 Konven+ije& moe ova krivina djela
da iskljui i o"lasti primjene Konven+ije (lan 3 stav E)P?>>Q$
ldavanje je naelno iskljueno a politika (lan E)& vojna (lan @) i *iskalna krivina djela
(ian A)& ali uslovi iskljuenja primjene Konven+ije nisu isti niti imaju isti domet$ Prije sve!a&
idavanje se ne-e odo"riti a djela koja su& prema o+jeni amoijene strane& politika
krivina djela ili djela poveana sa takvim krivinim djelomP?>CQ$ Idavanje se takoe ne-e
odo"riti ako je u amoljenoj dravi s raio!om asnovano miijenje da je idavanje
atraeno "o! krivino! djeia i opte! prava radi !onjenja ili kanjavanja li+a "o! rasne
pripadnosti& vjere& na+ionalnosti iii poiitiki# u"jedenja ili ako se smatra da "i poloaj to!
li+a "io po!oran i ovi# ralo!a$ Konven+ija sadri t"v. atentatorsku klau"ulu (lan E stav
E)& po kojoj radi primjene ove konven+ije& atentat na e*a drave ili neko! lana nje!ove
porodi+e ne-e se smatrati politikim krivinim djelom$ Meutim& primjena lana E ne utie
na o"avee koje su strane preuele ili -e preueti na osnovu svake dru!e meunarodne
konven+ije multilateralno! karaktera$
Primjena Konven+ije je prema lanu @ iskljuena ako je u pitanju idavanje "o! povrede
vojni# dunosti koje ne spadaju u krivina djela i opte! prava (tv$ ista vojna krivina
djela).
.a *iskalna krivina djela koja se odnose na takse i poreske& +arinske i devine prekraje&
idavanje -e se odo"riti imeu strani# u!ovomi+a& s#odno odred"ama Konven+ije& i to a
djela koja& prema akonu amoljene strane& od!ovaraju krivinom djeiu iste prirode$
Konven+ija na taj nain postavija& kao uslov a primjenu& o+jenu istovjetnosti (identiteta)
prirode krivino! djela in concreto od strane amoljene draveP?>?Q$
1CE
Meutim& idavanje se ne moe od"iti ato to akonodavstvo amoljene strane ne
propisuje istu vrstu taksa iii porea ili ne sadri istu vrstu propisa u o"iasti taksni# i
poreski#& +arinski# i devini# prekraja kao akonodavstvo strane moliteiji+e (ian A)P?>4Q$
.naajno je da postoji mo!u-nost od"ijanja idavanja viastiti# dravljana (lan >)$ To pravo
se asniva na: (1) pravu svake strane u!ovomi+a da moe& u ijavi datoj prilikom
potpisivanja ili pola!anja svo! rati*ika+iono! ili instrumenta o pristupanju& da odredi ta a
nju nai pojam /dravljani/ u smislu ove konven+ijeF (3) pravilu da -e svojstvo dravljana
"iti o+ijenjeno prilikom odiuivanja o idavanju& a u sluaju da se ovo svojstvo prina samo
u vremenu imedu donoenja odluke i datuma predvideno! a predaju& amoljena strana
-e takoe mo-i da se poove na odred"u take (a) stava 1 ovo! lana koji dovoijava
od"ijanje idavanja viastiti# dravijanaF (E) u sluaju da amoljena strana ne irui li+e koje
ima njeno dravljanstvo& ona tre"a& na a#tjev strane molitelji+e& s tim da upona nadlene
or!ane ukoiiko tre"a da se pokrene sudsko !onjenjeP?CBQ$ Strana moliteljka "i-e
o"avijetena o odlu+i koja je donijeta povodom njeno! a#tjeva (naelo aut iudicare, aut
tradere)871].
Mjesto ivrenja krivino! djela ' locus delicti (lan C) je& isto tako& ralo! a od"ijanje
iruenja$ .amoljena strana moe da od"ije da irui li+e koje se trai "o! krivino! djela
koje je& po njenom akonodavstvu& u +jelini ili djelimino ivreno na njenoj teritoriji ili na
mjestu koje je ijednaeno sa njenom teritorijom$ , sluaju da je krivino djelo "o! koje!
334
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
je podnijet a#tjev a idavanje ivreno van teritorije strane molitelji+e& idavanje se moe
od"iti samo ako akonodavstvo amoijene strane ne dovoljava krivino !onjenje "o!
isto! djela koje je poinjeno van njene teritorije ili ne odo"rava idavanje a krivino djeio
koje je predmet a#tjeva$
Prema lanu ?& amoljena strana moe da od"ije idavanje li+a koje se trai ako se ovo li+e
krivino !oni a djelo ili djela "o! koji# se trai idavanje (litispendentio). , istom smisiu
djeluje ian I (non (is in idem): idavanje se ne-e odo"riti ako su nadleni or!ani
amoljene strane ve- pravnosnano osudili ii+e a djelo iii djela "o! koji# se trai
idavanje$ , to& idavanje se moe od"iti ako su nadleni or!ani amoljene strane odiuili
da ne pokrenu ili da o"ustave krivino !onjenje a isto ili ista djela$ Isto tako& idavanje li+a
protiv koje! je donijeta pravnosnana presuda u tre-oj dravi& strane u!ovomi+e
Konven+ije& a djelo ili djela "o! koji# se podnosi a#tjev& ne-e se odo"riti: (a) kada se
pomenutom presudom oslo"ada krivnjeF (") kada je ireena kana iienja slo"ode iii dru!a
mjera u potpunosti idrana& "iia predmet pomiiovanja ili amnestije u +jelini ili u njenom
neivrenom dijelu iii kada je sudija konstatovao krivnju poinio+a krivino! djela& a da nije
irekao sank+iju (lan 4 stav 3)$ Meutim& u ovim sluajevima idavanje se moe odo"riti:
(a) ako je djelo "o! ko!a je donijeta presuda ivreno protiv li+a& institu+ije iii "ilo e!a to
ima javni karakter u dravi molitelji+iF (") ako li+e protiv koje! je donijeta presuda i samo
ima javni poloaj u dravi moliltelji+iF (+) ako je djelo "o! ko!a je donijeta presuda u +jelini
ili djelimino ivreno na teritoriji drave molitelji+e iii mjestu ijednaenom sa njenom
teritorijom (lan 4 stav E)$ 0aposlijetku& odred"e st$ 3 i E ne spreavaju primjenu iri#
na+ionaini# propisa koji se odnose na dejstvo ne (is in idem veano a sudske odluke
ireene u inostranstvuP?C3Q$
Idavanje se ne-e odo"riti ni ako je nastupila astarjeiost krivino! !onjenja ili ivrenja
kane prema akonodavstvu strane molitelji+e iii amoljene strane (ian 1B)$ Isto vai i ako
je u pitanju krivino djelo a koje je ireena amnestija u amoljenoj dravi ako je u
nadlenosti drave da !oni a to krivino djelo prema sopstvenom krivinom akonu (lan @
6ru!o! dopunsko! protokola)$
Pose"na pravila vrijede a idavanje ako je u dravi molitelji+i a krivino djelo propisana
smrtna kana& a akon amoljene strane a to djelo ne propisuje ovu kanu ili se ona u njoj
u!lavnom ne ivrava$ Tada se idavanje moe odo"riti samo ako strana molitelji+a prui
!aran+ije koje su po o+jeni amoijene strane dovoljne da smrtna kana ne-e "iti ivrena
(lan 11)$
, lanu E 6ru!o! dopunsko! protokola ureuje se suenje u odsustvu (in a(sentia).
0aime& ako jedna strana u!ovomi+a atrai od dru!e strane u!ovorni+e idavanje jedno!
li+a u +ilju ivrenja neke kane ili mjere "e"jednosti ireene odlukom donijetom protiv
nje!a u nje!ovom odsustvu& amoljena strana moe od"iti idavanje u tom +ilju ako& po
1C@
njenom miljenju& postupak suenja nije adovoljio minimalna prava na od"ranu pred
sudom koja se prinaju svakom li+u optuenom a krivino djelo$ Meutim& idavanje -e se
odo"riti ako strana molitelji+a prui dovoljna uvjerenja da -e se li+u& ije se idavanje trai&
!arantovati pravo na nov sudski postupak koji titi prava na od"ranu$ %va odiuka
dovoljava strani molitelji+i& "ilo da ivri datu presudu& ako se osueno li+e tome ne protivi
ili da u suprotnom krivino !oni idato li+e$ Kada amoljena strana dostavi li+u ije se
idavanje trai odluku koja je donijeta protiv nje!a u nje!ovom odsustvu& strana molitelji+a
ne-e smatrati ovo saoptenje kao dostavu radi krivino! postupka u toj dravi$
, lanu 13 re!uliu se pitanja koja se odnose na mol"u i dokae$ .a#tjev -e "iti sainjen u
pisanom o"liku i upu-en od strane ministarstva a pravosue strane molitelji+e& i to
ministarstvu a pravosude amoljene strane& ali to ne iskljuuje dostavljanje diplomatskim
putem$ 6ru!i nain dostavljanja se moe do!ovoriti neposrednim do!ovorom imeu dvije
ili vie stranaP?CEQ$ Mol"i se prilae: (a) ivomik ili autentina kopija odluke o ivrenju
kane ili ijeenje o #apenju ili koji dru!i akt isto! pravno! dejstva koji se idaje na nain
propisan akonom strane molitelji+eF (") opis djela "o! koji# se trai idavanjeP?C@Q i (+)
prepis akonski# odreda"a koje se primjenjuju na djela ili& u sluaju da to nije mo!u-e&
3EB
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
ijavu o pravu koje se primjenjuje& kao i to pre+iniji opis li+a koje se trai i svako dru!o
o"avjetenje po!odno a utvrivanje nje!ovo! identiteta i dravljanstva$ ,koliko su
in*orma+ije koje je dostavila strana molitelji+a nedovoljne da "i amoljena strana mo!la da
donese odluku u skladu s primjenom ove konven+ije& ona -e atraiti neop#odne dodatne
in*orma+ije i moe da odredi rok a koji "i tre"alo da joj se ove in*orma+ije dostave (lan
1E)$
'aelo specijalnosti sadrano je u lanu 1@: idato li+e ne-e "iti !onjeno& sueno ili lieno
slo"ode radi ivrenja kane ili mjere "e"jednosti& niti podvr!nuto "ilo kakvom dru!om
o"liku o!ranienja line slo"ode a "ilo koje djelo uinjeno prije predaje& a koje nije
predmet idavanja& osim u sljede-im sluajevima: (a) ako strana koja !a je iruiia na to
pristaneP?CAQF (") ako idato li+e& iako je imalo mo!u-nosti& nije napustilo teritoriju strane
u!ovomi+e kojoj je "ilo predato u roku od @A dana od nje!ovo! konano! putanja i
atvora ili se na nju ponovo vratilo$ Medutim& strana molitelji+a moe da predume sve
neop#odne mjere radi& s jedne strane& eventualno! vra-anja sa teritorije i& s dru!e strane&
prekida astaijelosti u skladu sa svojim akonodavstvom& ukljuuju-i i suenje u odsustvu$
, to& ako se a vrijeme postupka imijeni pravna kvali*ika+ija djela& idato li+e moe "iti
!onjeno ili osueno samo u mjeri u kojoj sastavni elementi nove pravne kvali*ika+ije
krivino! djela doputaju idavanje$ Prema opisanom& odred"e Konven+ije ne iskljuuju
dopunsku& ak+esomu ekstradi+ijuP?C>Q$
2ian 1A se odnosi na idavanje u korist tre-e drave$ %sim u sluaju predvidenom u stavu
1 taka (") iana 1@& samo u pristanak amoljene strane "i-e odo"reno strani molitelji+i
dalje idavanje nekoj dm!oj strani ili u korist tre-e drave li+a koje joj je predato i koje trai
neka dru!a strana ili tre-a drava "o! krivini# djela koja su poinjena prije nje!ove
predaje$ .amoljena strana moe da atrai da joj se dostave dokumenta predviena u
stavu 3 lana 13$
Privremeno pritvaranje je ureeno u lanu 1>$ , #itnim sluajevima& nadleni or!ani strane
moiitelji+e mo!u da atrae privremeno pritvaranje traeno! li+a& a nadleni or!ani
amoljene strane odluiva-e o ovom a#tjevu u skladu sa akonom ove strane$ , mol"i a
privremeno pritvaranje nanai-e se postojanje jedno! od dokumenata predvieni# u stavu
3 taka (a) lana 13 i upona-e se o namjeri da se poalje a#tjev a idavanje$ , njoj -e
se navesti krivino djelo a koje se trai idavanje& vrijeme i mjesto ivrenja kao i& u mjeri
u kojoj je to mo!u-e& opis traeno! li+a$ Mol"a a privremeno pritvaranje "i-e poslata
nadlenim or!anima amoljene strane diplomatskim putem ili direktno potom ili
tele!ramom preko Meunarodne or!ania+ije kriminalistike poli+ije (I0T7RP%I) ili na
dru!i nain koji ostavlja pismeni tra! iii je pri#vatljiv a amoljenu stranu$ Strana moiitelji+a
odma# -e "iti o"avijetena o odlu+i koja je donijeta povodom njeno! a#tjeva$ Privremeni
pritvor se moe ukinuti ako a#tjev a idavanje i dokumenti navedeni u lanu 13 ne "udu
dostavljeni amoljenoj strani u roku od 1? dana od pritvaranja$ Medutim& rok ne moe& ni u
kom sluaju& da pree @B dana od pritvaranja$ Isto tako& privremeno putanje na slo"odu
uvijek je mo!u-e ako je amoljena strana preduela sve mjere koje smatra nunim a
1CA
spreavanje "jekstva traeno! li+a$ Putanje na slo"odu ne-e ometati novo pritvaranje i
idavanje ako a#tjev a idavanje "ude dostavljen kasnije$
Sti+aj vie a#tjeva re!ulie lan 1C$ Ako idavanje trai istovremeno vie drava "ilo "o!
isto! ili raliiti# djela& amoljena strana -e odluivati uimaju-i u o"ir sve okolnosti& a prije
sve!a relativnu teinu krivini# djeia& mjesto ivrenja& redoslijed podnoenja a#tjeva&
dravljanstvo traeno! li+a i mo!u-nost dalje! idavanja u dru!u dravu$
.amoljena strana upona-e stranu molitelji+u& na nain predvien u stavu 1 lana 13& o
svojoj odlu+i o idavanju$ Svako potpuno ili djelimino od"ijanje a#tjeva mora da "ude
o"raloeno$ Ako se odo"ri idavanje& strana molitelji+a -e "iti o"avijetena o mjestu i
vremenu predaje& kao i o duini pritvora u kome se nalaiio traeno li+e radi idavanja$
%sim u sluaju predvidenom u stavu A iana 1?& ako traeno li+e nije preueto utvrdeno!
dana& moe "iti puteno na slo"odu kada istekne 1A dana raunaju-i od to! dana& a u
3E1
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
svakom sluaju "i-e puteno na slo"odu po isteku roka od EB dana& s tim da amoljena
strana moe da od"ije idavanje "o! isto! djela$ , sluaju vie sile "o! e!a je
onemo!u-ena predaja ili preuimanje li+a koje tre"a da "ude idato& ainteresovana strana
-e o tome o"avijestiti dru!u stranu& a dvije strane -e se do!ovoriti o novom datumu predaje
i tada -e se primijeniti odred"e i stava @ iana 1?$
Konven+ija predvia odloenu ili uslovnu predaju (lan 14)$ .amoljena strana moe& poto
je donijela odluku o idavanju& da preda ii+e koje se u toj dravi !oni ili je ve- osueno "o!
neko! dru!o! krivino! djela& a ne ono! a koje je atraeno idavanje ili da odloi predaju
dok protiv to! li+a ne povede krivini postupak ili ono ne idri kanu koja mu je ireena
na njenoj teritoriji$ 0o& umesto da odioi predaju& amoljena strana moe privremeno da
preda strani molitelji+i traeno li+e pod uslovima o kojima ajedniki tre"a da se do!ovore
dvije strane$
Pose"an vid idavanja& pod naivom predaja predmeta& re!ulie lan 3B$ 0a a#tjev strane
molitelji+e& amoljena strana -e aplijeniti i predati& u mjeri u kojoj to dovoljava njeno
akonodavstvo& predmete koji "i mo!li da: (a) poslue kao dokani materijal ili (") potiu od
krivino! djela& a koji se u asu #apenja nadu kod traeno! li+a ili "udu naknadno
otkriveni$ Predaja ovi# predmeta "i-e o"avljena iako se ve- odo"reno idavanje ne moe
ostvariti "o! smrti ili "jekstva traeno! ii+a$ Ako pomenuti predmeti podlijeu apljeni ili
oduimanju na teritoriji amoljene strane& ona i# moe u vei s krivinim postupkom koji je
u toku& privremeno adrati ili i# predati u uslov da "udu vra-eni$ %vim se ne dira u prava
amoljene strane ili tre-i# li+a na te predmete$ Ako postoje takva prava& predmeti -e& po
avretku pretresa& "iti vra-eni amoljenoj strani to je mo!u-e prije i "esplatno$
Tranit preko teritorije jedne od strana u!ovomi+a odo"ri-e se na a#tjev upu-en na nain
predvien u stavu 1 lana 13& i to pod uslovom da se ne radi o krivinom djelu a koje
strana koja je amoljena a tranit smatra da je politike prirode ili isto vojno& imaju-i u
vidu l$ E i @ ove konven+ije (lan 31 stav 1)$ Tranit dravljanina& drave amoljene a
tranit& u smislu lana >& moe da "ude od"ijen$ , sluaju da se koristi vaduni put&
primjenjiva-e se sljede-e odred"e: (a) kada nije predvieno slijetanje& strana molitelji+a
o"avijesti-e stranu ija se teritorija prelije-e i potvrdi-e postojanje jedne od isprava koje su
predviene u stavu 3 taka (a) lana 13$ , sluaju nepredvieno! slijetanja& ovo
o"avjetenje ima-e dejstvo a#tjeva a privremeno pritvaranje nanaeno u lanu 1> i
strana molitelji+a uputi-e redovan a#tjev a tranitF (") kada se predvia slijetanje& strana
molitelji+a uputi-e redovan a#tjev a tranit$ Tranit idato! li+a ne-e se vriti preko
teritorije a koju se moe vjerovati da "i na njoj mo!ao "iti u!roen nje!ov ivot ili slo"oda
"o! rasne pripadnosti& vjere& dravljanstva ili politiki# u"jeenja$
Ako ovom konven+ijom nije drukije odreeno& na postupak idavanja i privremeno!
pritvaranja primijeni-e se samo akon amoljene strane (lan 33)$ Konven+ija takode sadri
odred"e o jeiku u upotre"i (lan 3E) i trokovima (lan 3@)$ Isprave koje tre"a da se
podnesu sastavljaju se "ilo na jeiku strane molitelji+e ili na jeiku amoljene strane$
.amoljena strana moe da atrai prevod na jedan od vanini# jeika Savjeta 7vrope koji
oda"ere$ Pravilo je& isto tako& da trokovi koji nastanu u vei sa idavanjem na teritoriji
amoljene strane& snosi ta strana$ Trokovi koji nastanu tranitom preko teritorije
amoljene& strane snosi-e strana molitelji+a$ , sluaju idavanja sa teritorije koja nije
matina teritorija amoljene strane& trokove nastale usljed prevoa imedu ove teritorije i
1C>
matine teritorije strane molitelji+e snosi ova posljednja$ Isto vai i a trokove nastale
usljed prevoa imedu teritorije koja nije matina teritorija amoljene strane i njene matine
teritorije$
, lanu 3> date su reerve po kojima svaka strana u!ovorni+a moe& u trenutku
potpisivanja ove konven+ije ili pola!anja rati*ika+iono! ili instrumenta o pristupanju& da
irai reerve u vei sa jednom ili vie odreda"a utvrdeni# u Konven+iji$ Svaka strana
u!ovomi+a koja je iraila reervu& odma# -e je povu-i im to prilike "udu dovoljavale$
Strana u!ovomi+a koja je iraila reervu u vei sa nekom odred"om Konven+ije& moe da
oekuje primjenu ove odred"e od strane dru!e drave samo u mjeri u kojoj je i ona sama
3E3
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
pri#vatila$
Pravilo je& prema lanu 3?& da ova konven+ija& u po!ledu teritorije na koju se primjenjuje&
stavlja van sna!e one odred"e i "ilateralni# u!ovora& konven+ija ili sporauma koje&
imeu dvije strane u!ovomi+e& re!uliu o"last idavanja$ Isto tako& strane u!ovomi+e
mo!u imeu se"e da akljuuju "ilateralne ili multilateralne u!ovore samo da "i dopunile
odred"e ove konven+ije ili olakale primjenu prin+ipa koje ona sadri$ Meutim& kada se
imeu dvije ili vie strana vri idavanje na osnovu jedinstveno! akonodavstva& strane
mo!u da re!uliu svoje meuso"ne odnose u po!ledu idavanja& oslanjaju-i se iskljuivo
na ovaj sistem& "e o"ira na odred"e i ove konven+ije$ Isti prin+ip primjenjuje se imeu
dvije ili vie strana u!ovomi+a od koji# svaka ima na snai akon kojim se predvia
ivrenje na njenoj teritoriji ijeenja o pritvaranju koja su idata na teritoriji dru!e ili dru!i#
strana$ Strane u!ovomi+e koje iostavljaju ili "i iostavile i svoji# meuso"ni# odnosa
primjenu ove konven+ije& tre"a da u tom smislu upute saoptenje !eneralnom sekretaru
Savjeta 7vrope$ %n -e o"avijestiti sve ostaie strane u!ovomi+e o svakom saoptenju koje
je primio u skladu sa ovim stavom$
3$A$E$3$ 7vropska konven+ija o su"ijanju terorima i Protokol o imjenama i dopunama
7vropske konven+ije o su"ijanju terorima
7vropska konven+ija o su"ijanju terorima& od 3C$ januara 14CC$ !odine& apravo je
ekstradi+ijska konven+ijaP?CCQ$ 0aime& lanom 1 ove konven+ije se a potre"e ekstradi+ije
iskljuuje kvali*ika+ija odredeni# krivini# djela kao politiki#$ To su krivina djeia i
Konven+ije o su"ijanju neakonite otmi+e vadu#oplova& potpisane u Da!u & 1>$
de+em"ra 14CB$ !odineF Konven+ije o su"ijanju neakoniti# akata usmjereni# protiv
"e"jednosti +ivilno! vadu#oplovstva& sklopljene u Montrealu& 3E$ septem"ra 14C1$
!odineF Konven+ije o spreavanju i kanjavanju krivini# djeia protiv li+a pod
meunarodnom atitom& ukljuuju-i diplomatske a!ente& usvojene u 0jujorku& 1@$
de+em"ra 14CE$ !odineF Meunarodne konven+ije protiv uimanja taia+a& usvojene u
0jujorku 1C$ de+em"ra 14C4$ !odineF Konven+ije o *iikoj atiti od nukieamo! materijaia&
usvojene u <eu& E$ marta 14?B$ !odineF Protokola o su"ijanju neakoniti# akata nasilja
na aerodromima koji slue meunarodnom +ivilnom vadu#oplovstvu& sastavljano! u
Montrealu& 3@$ *e"ruara 14??$ !odineF Konven+ije o su"ijanju neakoniti# akata protiv
"e"jednosti plovid"e morem& sastavijene u Rimu& 1B$ marta 14??$ !odineF Protokola o
su"ijanju neakoniti# akata protiv "e"jednosti uvr-eni# piat*ormi na kopnu&
sastavljeno! u Rimu& 1B$ marta 14??$ !odineF Meunarodne konven+ije o su"ijanju
teroristiki# napada eksploivom& usvojene u 0jujorku& 1A$ de+em"ra 144C$ !odine i
Medunarodne konven+ije o su"ijanju *mansiranja terorima& usvojene u 0jujorku& 4$
de+em"ra 1444$ !odine$
6rava stranka moe& prema ianu 3 Konven+ije& odluiti da iskljui poiitiko naenje akta
nasilja u teem krivinom djelu i ivan navedeno! katalo!a& a isto vrijedi a teka krivina
djela protiv imovine& ako te radnje stvaraju kolektivnu opasnost a ljude$ Spomenute
odred"e odnose se na uinio+a& sauesnike& or!aniatore i podstrekae$ lsto tako& o"avea
je drava u!ovomi+a da sve u!ovore o iruenju& ukljuuju-i i 7vropsku konven+iju o
ekstradi+iji& usklade sa 7vropskom konven+ijom o su"ijanju terorima (lan E)$
0a osnovu lana @ Konven+ije& u sluaju da neko krivino djelo i l$ 1 i 3 nije u nekoj
konven+iji o iruenju ili medunarodnom u!ovoru navedeno kao krivino djelo "o! koje! je
mo!u-e ivriti iruenje ' smatra-e se da je kao takvo uneseno u te konven+ije ili
medunarodne u!ovore$ Isto tako& drave u!ovomi+e se o"aveuju smatrati ta krivina djela
krivinim djelima podlonim iruenju u svim meunarodnim u!ovorima koje kasnije
1CC
meuso"no sklope$ Medutim& nita se u ovoj konven+iji ne-e tumaiti kao nametanje
o"avea iruenja ako amoljena drava ima "itne ralo!e a vjerovanje da je a#tjev a
iruenje "o! krivino! djela i l$ 1 i 3 podnesen s +iljem !onjenja ili kanjavanja neko!
li+a "o! nje!ove rase& vjere& na+ionalno! ili politiko! uvjerenja ili da se poloaju to! ii+a
mo!lo nakoditi "o! "ilo ko! od ti# ralo!a$ Isto se odnosi i na opasnost od muenja&
odnosno od iri+anja smrtne kane ili "i ako pravo amoljene drave ne doputa iri+anje
3EE
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
doivotne kane atvora ' li+e "ilo iloeno opasnosti od idravanja doivotne kane
atvora "e mo!u-nosti pomilovanja$ Iuetak je ako je amoljena drava o"avena o"aviti
iruenje sa!lasno odred"ama primjenjivi# u!ovora o iruenju ili ako drava moliteiji+a
prui jemstvo koje amoljena drava o+ijeni poudanim da smrtna kana ne-e "iti ireena
ili ako "ude ireena da ne-e "iti ivrena ili da li+e o kome je rije ne-e "iti osueno na
doivotnu kanu atvora "e mo!u-nosti pomilovanja (lan @ stav E Protokola o imjenama
i dopunama 7vropske konven+ije o su"ijanju terorima)$
0aelo aut iudicare, aut dedere (lan > Konven+ije) re!ulisano je na nain da odred"e ove
konve+ije ni na koji nain ne iskljuuju "ilo kakav osnov jurisdik+ije u krivinim stvarima
prema na+ionalnom pravu$ 2lan ? o"aveuje dravu u!ovomi+u na ijoj je teritoriji
pronaeno ii+e a koje se sumnja da je uinilo krivino djeio i lana 1& a primila je a#tjev
a iruenje sa!iasno uslovima i lana > stav 1& da ako ne irui to li+e ' dostavi taj
predmet& "e ikakvi# iuetaka i nepotre"no! kanjenja& svojim nadlenim vlastima& i to u
+ilju !onjenja$
2lan ? Konven+ija ureduje o"aveu pruanja /najire mo!u-e pomo-i/ u krivinim stvarima
u vei sa postup+ima pokrenutim "o! krivini# djela i l$ 1 i 3$ Ta pomo- ne moe "iti
od"ijena "o! to!a to se radi o politikom krivinom djelu& odnosno o djelu poveanom sa
politikim krivinim djelom ili politiki motivisanom krivinom djelu$ Reerva toj o"avei je
ako amoljena drava ima "itne ralo!e a vjerovanje da je a#tjev a pruanje uajamne
pomo-e u vei sa l$ 1 i 3 podnesen u svr#u !onjenja ili kanjavanja li+a "o! nje!ove
rase& vjere& na+ionalno! ili politiko! uvjerenja ili ako "i se poloaju to! li+a mo!lo nakoditi
"o! "ilo ko! od ti# ralo!a$ , to& odred"e svi# meunarodni# u!ovora i do!ovora o
uajamnoj pomo-i u krivinim stvarima primjenijive meu dravama u!ovomi+ama&
ukljuuju-i i 7vropsku konven+iju o uajamnoj pomo-i u krivinim stvarima& mjenjaju se
meu dravama u!ovorni+ama u onoj mjeri u kojoj nisu uskladene sa ovom konven+ijom$
, avrnim odred"ama ove konven+ije re!uliu se pitanja veana a staranje o njenoj
primjeni& spora imeu strana u!ovomi+a u vei sa tumaenjem i njenom primjenom&
potpisivanjem& reervama i otkaivanjem$ Prema lanu 4 Konven+ije& o primjeni ove
konven+ije o"avjetava-e se 7vropski od"or a pro"leme kriminaliteta (86P8) ;ije-a
7vrope$
3$A$E$E$ Pravila o iruenju u dru!im ivorima Savjeta 7vrope
0eka od pravila koje se odnose na ekstradi+iju sadri i lan 3@ Konven+ije o ki"ernetikom
kriminaluP?C?Q (<udimpeta& 3E$ novem"ra 3BB1$ !odine)$ %vaj lan se primjenjuje na
iruenje imeu strana a krivina djela de*inisana u skladu sa l$ 3'11 ove konven+ije& i to
pod uslovom da su ona kanjiva po akonodavstvu o"je strane i da to krivino djelo
predvia kanjavanje od najmanje !odinu dana ili neku teu kanu$ Kada se a to krivino
djelo predvia raliita minimalna kana& na osnovu u!ovora o iruenju imeu dvije ili
vie strana& u"rajaju-i tu i 7vropsku konven+iju o ekstradi+iji ili na osnovu neko!
aranmana koji poiva na jednakim ili re+ipronim akonodavstvima ' primjenjuje se
minimalna kana predviena tim u!ovorom ili aranmanom$
Krivina djela i l$ 3'11 Konven+ije o ki"emetikom kriminalu se smatraju inkluivnim (kao i
krivina djela na osnovu koji# je mo!u-e iruenje) u svakom u!ovoru o iruenju koji
postoji imeu strana$ Strane se o"aveuju da -e uvrstiti ta krivina djela& kao djela na
osnovu koji# je mo!u-e iruenje& i to u svaki u!ovor o iruenju (lan 3@ stav 3 Konven+ije
o ki"emetikom kriminalu)$ Kada jedna strana uslovljava iruenje postojanjem u!ovora i
primi a#tjev a iruenje od dru!e strane sa kojom nije akljuila u!ovor o iruenju& ona
moe smatrati ovu konven+iju kao osnov a iruenje u po!ledu krivino! djela
nanaeno! u l$ 3'11 ove konven+ije$ Meutim& ako strane ne uslovljavaju iruenje
postojanjem u!ovora& onda navedena krivina djela tre"a da smatraju kao djela na osnovu
koji# se vri iruenje imeu ti# strana$
1C?
Pravilo je da iruenje podlijee uslovima predvienim u intemom pravu strane od koje se
a#tijeva iruenje ili vae-im u!ovorima o iruenju& u"rajaju-i tu i ralo!e "o! koji#
strana od koje se a#tijeva iruenje moe od"iti iruenje$ Ako iruenje a neko od
3E@
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
navedeni# krivini# djela "ude od"ijeno& i to samo na osnovu dravljanstva traeno! ii+a ili
ato to se strana od koje se a#tijeva iruenje smatra nadlenom a to djelo& strana od
koje se a#tijeva iruenje dostavlja predmet svojim nadlenim or!anima u +ilju !onjenja& a
o reultatu !onjenja o"avjetava (u raumnom roku) stranu /a#tjevni+u/$ %dnosni or!ani
vlasti -e krivini postupak voditi na osnovu akonodavstva svoje drave$
0a kraju& o"avea je svake strane da saopti !eneralnom sekretaru ;ije-a 7vrope& u
trenutku potpisivanja ili deponovanja svo! instrumenta rati*ika+ije& pri#vatanja& odo"ravanja
ili prikljuenja& ime i adresu svako! or!ana vlasti od!ovomo! a slanje ili a prijem a#tjeva
a iruenje ili privremeno #apenje& i to u siuaju kada ne postoji u!ovor$ S dru!e strane&
!eneralni sekretar ;ije-a 7vrope ustanovljava i vodi re!istar or!ana vlasti koje su odredile
strane& u o"aveu svake strane da se stalno "rine a tanost podataka koji se nalae u
tom re!istru (lan 3@ stav C taka ") Konven+ije o ki"emetikom kriminalu)$
3$A$E$@$ Pravila o ekstradi+iji u 7vropskoj uniji
Meu pravilima o ekstradi+iji u 7vropskoj uniji pose"an naaj imaju 7vropska konven+ija o
pojednostavljenju postupka idavanja& od 1B$ marta 144A$ !odine& 7vropska konven+ija
koja se odnosi na iruenje& od 3C$ septem"ra 144>$ !odine i 7vropski nalo! a #apenje&
od 3C$ novem"ra 3BB1$ !odine$
7vropski nalo! a #apenje je nova ustanova krivinopravne saradnje meu emljama
lani+ama 7vropske unijeP?C4Q kojim je sutinski imijenjen dotadanji sistem prava
iruenjaP??BQ$ Ta ustanova je asnovana na naelu uajamno! prinanja odluka
pravosudni# or!ana drava iani+a& to se odnosi se samo na pravnosnane presude& ve- i
na odluke koje se donose tokom postupka$ 7vropski nalo! je oivotvorenje naela
meuso"no! prinavanja sudski# odluka na podruju 7vropske unije i kada se radi o
ekstradi+iji to nai sprovenje naela da sudska vlast amoljene drave ipso facto prinaje
odluku sudske vlasti dru!e drave koja trai predaju okrivljeno! i spremna je da je ivri u
minimum *ormainostiP??1Q$ Prema %kvimoj odlu+i& pretpostavka a idavanje 7vropsko!
nalo!a a #apenje je da se radi
B djelu a koje je prema propisima drave idavatelji+e predviena kana atvora ili dru!a
krivinopravna sank+ija oduimanja slo"ode u trajanju od najmanje 13 mjese+i& odnosno da
je pravnosnanom presudom ireena kana atvora ili sank+ija koja o"u#vata oduimanje
slo"ode u trajanju od najmanje etiri mjese+a$ Pravosudni or!an drave ivritelji+e od"i-e
ivriti nalo! ako je: (a) djelo pokriveno amnestijom prema akonu drave ivritelji+e& a
ona
1 sama ima jurisdik+iju a postupanje u tom predmetu& (") ako pravosudni or!an drave
ivritelji+e utvrdi da je li+e a isto djelo pravnosnano osudeno u jednoj od drava lani+a&
pod uslovom da je eventualno ireena sank+ija ivrena& da je ivrenje u toku& odnosno
da se vie ne moe ivriti i (+) ako li+e na koje se nalo! odnosi prema pravu drave
ivritelji+e "o! svoje do"i ne moe "iti krivino od!ovorno a djelo koje je predmet
nalo!a$ Gakultativni osnov a od"ijanje nalo!a ukljuuje neiruenje "o! nepostojanja
dvostruke kanjivosti a nekataloko krivino djelo& voenje postupka a isto djeio od
strane drave kojoj je nalo! upu-en& te pravnosnanu presudu tre-e drave (nelani+e) u
odnosu na isto djelo$
Pitanje koji je pravosudni or!an nadlean a idavanje& odnosno ivrenje nalo!a a
#apenje& ureduje se na+ionalnim akonom$ Meutim& %kvima odluka de*mie 7vropski
nalo! a #apenje kao sudsku odluku idatu od strane jedne drave lani+e 7vropske
unije& i to u +ilju #apenja i iruenja traeno! ii+a od strane dru!e drave iani+e radi
vodenja krivino! postupka iii ivrenja atvorske kane$ 6akie& mora se raditi o or!anu sa
ovla-enjima sudaP??3Q$ Ii+e u odnosu na koje se ivrava naio! ima pravo "iti
o"avijeteno o sadraju nalo!a& kao i pravo na "ranio+a i sudsko! tumaa$ %kvima odluka
propisuje i postupak u sluaju konkuren+ije a#tjeva i privremenu predajuP??EQ$
3$A$E$A$ 0orme u ekstradi+iji u <iD
7kstradi+ija se u doma-im propisima re!ulie sa materijalnopravno! i pro+esnopravno!
aspekta$ Pri tome su norme kojima se re!uliu uslovi i pretpostavke a ekstradi+iju po
1C4
3EA
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
svojoj prirodi materijalnopravne& a norme kojima se ureuje postupak idavanja '
pro+esnopravne prirode$ %dred"e i materijaino! i pro+esno! karaktera o ekstradi+iji
sadrane su u .KP<iD (l$ @1@'@E1)$ %snovna odlika ovi# akonski# odred"i jeste da se
one primjenjuju supsidijamo& i to ukoliko pitanje ekstradi+ije nije akonom <iD ili
medunarodnim u!ovorom drukije uredeno (lan @1@ stav 3)$
Smetnje ekstradi+iji su prema sadraju veane u krivino djelo& uinio+a& postupak i
sank+iju$ Smetnja materijalnopravne prirode je vrsta krivino! djela$ Sva krivina djela se u
tom kontekstu mo!u ravrstati u vie !rupa$
Pretpostavke a ekstradi+iju koje se odnose na krivino djelo su: (1) 6a krivino djelo a
koje se idavanje trai nije ivreno na teritoriji <iD& protiv nje ili njeno! dravljanina (lan
@1A stav 1 taka +))$ %vo je jedna od pro+esni# smetnji iruenju koji# ima vie i raliito!
su djelovanja$ Mjesto ivrenja krivino! djela je mo!u-i ralo! od"ijanja iruenja u
sluaju da je djelo u +ijelosti ili djelimino uinjeno na podruju amoljene drave$ Ako je
djelo poinjeno ivan teritorije amoljene drave& od"ijanje je mo!u-e samo ako ta drava
ne predvia podianje optuni+e a to krivino djelo kad je poinjeno ivan njene teritorije ili
uopte ne doputa iruenje a to djelo$ (3) 6a je djelo a koje se trai idavanje krivino
djelo i po doma-em akonu i po akonu drave u kojoj je ivreno (lan @1A stav 1 taka
d))$ Kljuna materijalnopravna smetnja a ekstradi+iju jeste naelo identiteta norme& i to /u
sluaju iruenja kao primarno! o"lika saradnje u puno-i nje!ovi# po"itivni (sklad
akonski# opisa& opta sposo"nost uinio+a) i negativni elemenata (nepostojanje ralo!a
iskljuenja protivpravnosti& krivnje)/P??@Q$ (E) 6a djelo a koje se trai idavanje nije
politiko iii vojno krivino djeloP??AQ (lan @1A stav 1 taka e))$ Smatra se da je ralo! a
od"ijanje ekstradi+ije a politiko krivino djelo okolnost to amoljena drava ne-e da se
mijea u unutranje stvari drave molitelji+eP??>Q& naroito ako je u toj dravi nastupila
politika nesta"ilnostP??CQ$ Meutim& s o"irom na ranolikost kanjivi# radnji koje imaju
politiki karakter& jo uvijek postoje teko-e u odreivanju !rani+a politiko! krivino! djela i
u nje!ovom de*inisanju$ lsto tako& nespomo je da se kao politiko krivino djelo smatra
takvo djelo koje je iskijuivo upravljeno protiv dravno! i drutveno! ureenja i
"e"jednosti emljeP???Q$ , po!ledu vojni# krivini# djela& smatra se da samo tv$ isto
vojna krmna djela, dakle ona koja se iskljuivo sastoje u povredi vojni# dunosti&
predstavljaju smetnju a idavanje$ Pri tome se polai od stanovita da su u pitanju djeia
upravljena protiv vojno! ureenja i or!ania+ije koja su unutranja stvar svake drave& kao
i da ne postoji opti interes da se vri ekstradi+ija a ova djela& osim ako se radi o
dravama ukljuenim u vojne paktove ili "lokoveP??4Q$
Pretpostavke koje se odnose na uinio+a krivino! djela su: (1) 6a li+e ije se idavanje
trai nije dravljanin <iD (ian @1A stav 1 taka a))$ 0ajvanija smetnja iruenju veana u
uinio+a jeste dravljanstvo amoljene drave$ 0aime& u natnom "roju drava
kontinentalne 7vrope drava ne iruuje vlastite dravljane$ (3) 6a traeno li+e ne uiva
pravo aila u <iD& odnosno da nije u postupku traenja aiia u <iD (ian @1A stav 1 taka
"))$ (E) 6a je utvrden identitet li+a ije se idavanje trai (lan @1A stav 1 taka !))$ ,
pitanju su pretpostavke koje se odnose na *iiki i pravni identitet li+a ija se ekstradi+ija
trai& a ne nje!ove oso"ine kao ivrio+a krivino! djelaP?4BQ$
Pretpostavke a ekstradi+iju koje se odnose na dokae sadrane su u lanu @1A stav 1
taka #)& !dje se kae da je potre"no da postoji dovoljno dokaa a sumnju da je strana+
ivrio krivino djelo a koje se trai ekstradi+ija ili da postoji pravnosnana osuuju-a
presuda$ ,slov a idavanje jeste i da po doma-em akonu nije nastupiia astarjelost
krivino! !onjenja ili astarjelost ivrenja kane prije ne!o to je strana+ pritvoren ili kao
osumnjieni& odnosno optueni sasluan& da strana+ ije se iruenje trai nije "o! isto!
djela od doma-e! suda ve- osuen ili da a isto djelo nije od doma-e! suda pravnosnano
oslo"oenP?41Q& osim ako se stiu usiovi a ponavljanje krivino! postupka propisani ovim
akonom ili da protiv stran+a nije u <iD "o! isto! djela pokrenut krivini postupakP?43Q& a
ako je pokrenut postupak "o! djela uinjeno! prema dravljaninu <iD ' da je poloeno
o"e"jeenje a ostvarivanje imovinskopravno! a#tjeva ote-eno! (lan @1A stav 1 taka
3E>
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
1?B
Prof. dr Miodrag N. Simovic
*))' 0a kraju& potre"no je da se idavanje stran+a ne trai radi: krivino! !onjenja ili
kanjavanja "o! nje!ove rase& pola& na+ionalno! i etniko! porijekla& reli!ijsko! uvjerenja i
politiki# stavovaP?4EQ& kao i da se idavanje ne trai a krivino djelo s propisanom
smrtnom kanom prema akonu drave koja trai idavanje& osim ako drava koja trai
iruenje da jemstvo da se ne-e ire-i ili ivriti smrtna kana (lan @1A stav 1 taka i))$
Postupak a ekstradi+iju moe da "ude redovni i iuetni$ Redovni se vri podnoenjem
mol"e strane drave diplomatskim putem$ Preko Ministarstva pravde <iD mol"a se
dostavlja Tuilatvu <iD (lan @1C stav 1)$ .akonom (lan @1> stav E) je propisano ta se
prilae u mol"u a idavanje (neko identi*ika+iono sredstvo& uvjerenje o dravljanstvu&
optuni+a& presuda ili odluka o pritvoru ili neki dru!i akt ravan ovim& ivod i teksta krivino!
akona)$ Iuetni postupak a idavanje sprovodi se u #itnim sluajevima kada se
pretpostavlja da -e strana+ po"je-i ili se sakriti$
.adatak postupka pred sudijom a pret#odni postupak (iviaj) jeste da se utvrdi da li su
ispunjene pretpostavke a idavanje$ Po avretku iviaja sudija a pret#odni postupak -e
spise iviaja& sa svojim miljenjem& dostaviti vije-u i lana 3@ stav >$ ;ije-e moe da
donese dvije vrste odluka: da se mol"a a idavanje od"ije i odluku da su ispunjene
akonske pretpostavke a idavanje$ 0epravnosnano ijeenje kojim se od"ija idavanje
stran+a se po slu"enoj dunosti dostavija vije-u apela+iono! odjeljenja koje -e& po
sasluanju tuio+a& ijeenje potvrditi& ukinuti ili preinaiti (lan @33 stav 1)$ Pravnosnano
ijeenje o od"ijanju idavanja dostavlja se preko Ministarstva pravde <iD koje -e o tome
o"avijestiti stranu dravu$
Kada vije-e i lana 3@ stav > utvrdi da postoje pretpostavke a idavanje& to -e
konstatovati rjeenjem na koje strana+ ima pravo al"e vije-u apela+iono! odjeljenja Suda
<iD$ Konanu odluku donosi ministar pravde <iD& i to ijeenje kojim se idavanje
dovoljava ili ne dovoljava ili odlae$
Rjeenje o idavanju pra-eno je i odredenim a"ranama (lan @3>): (1) da se predato li+e
ne moe !oniti a dru!o& prije idavanja uinjeno krivino djeloF (3) da se njemu ne moe
ivriti kana a dru!o prije idavanja uinjeno krivino djeloF (E) da se prema njemu ne
moe primijeniti tea kana od one na koju je osuenF (@) da se ne smije idati tre-oj dravi
radi krivino! !onjenja a krivino djelo uinjeno prije dovoljeno! idavanja$ %vdje se radi
o primjeni naela spe+ijalnosti kojim se uspostavljaju pose"na o!ranienja u vei s
idavanjem$ , poitivnom smislu to naelo ovla-uje dravu molitelji+u da krivino pro!oni
samo a krivino djelo ili krivina djela "o! koji# je iruenje odo"reno& odnosno da moe
ivriti samo kanu "o! ije! je ivrenja iruenje odo"renoP?4@Q$
Ako <iD trai idavanje& postupak je slian onom kada ona idaje (l$ @3?'@EB)$
3$>$ Prinanje i ivrenje strane krivine presude i prenos nadora nad uslovno osuenim i
usiovno otputenim li+ima
Ivrenje strani# sudski# presuda spada u najnovije o"iike meunarodne saradnje u
krivinim stvarima& i to kao posljedi+a imijenjeni# s#vatanja o krivinoj presudi& odnosno
njenom ivrenju kao primamom i iskljuivom pravu drave$ 9edan od osnovni# prin+ipa
ivrenja krivini# sank+ija jeste reso+ijalia+ija i reinte!ra+ija osudeni# li+a& pa "i se teko
mo!ao osporavati i ovaj o"lik saradnje meu dravama& jer je nespomo da -e
reso+ijalia+ija i reinte!ra+ija osueno! li+a "iti "ra i iaka u vlastitoj sredini i mno!e
nepo!odnosti idravanja kane u stranoj emlji "iti u"iaeneP?4AQ$ 0adaije& ovaj o"lik
meunarodne saradnje predstavija novo sredstvo mo-i da drave u meuso"noj saradnji
ostvaruju meunarodnu kriminainu politiku& stvaraju-i istovremeno naj"oiju ansu a
reso+ijalia+iju osueno! ii+aP?4>Q$
%vu ustanovu tre"a ralikovati od predaje osudeni# ii+a i spisa predmeta koji se ostvaruju u
postupku iruenja i pravne pomo-i dru!e vrste$ Prenos ivrenja je o"lik sekundarne
saradnje& post iudicium, nakon pravnosnano! okonanja krivino! postupka& u pro+esu
realia+ije krivinopravno! a#tjevaP?4CQ$ , postupku prenosa ivrenja dolai do
naknadne primjene normi materijalno! i pro+esno! krivino! akonodavstva dru!e drave
putem usa!laavanja strane odiuke s doma-im pravomP?4?Q$
3EC
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
, tom smisiu pose"an naaj imaju Konven+ija o trans*eru osudeni# ii+a Savjeta 7vrope&
od 31$ marta 14?E$ !odine i 6odatni protokolF 7vropska konven+ija o meunarodnoj
1?1
vanosti krivini# presuda& od 3?$ maja 14CB$ !odine i 7vropska konven+ija o
meunarodnim posljedi+ama oduimanja prava na vonju motomo!a voila& od E$ juna
14C>$ !odine$
3$>$1$ Konven+ija o trans*eru osueni# li+a ;ije-a 7vrope
,onvencija o transferu osueni lica899] Kijea 5vrope ureuje prenos pro+esa ivrenja
kane lienja slo"ode i drave u kojoj je kana ireena (drava donoenja presude) u
dravu u kojoj osueno li+e moe ili tre"a "iti trans*erisano radi idravanja kane (drava
ivrenja)$ Prema optim prin+ipima sadranim u lanu 3 ove konven+ije& strane se
o"aveuju da -e& pod uslovima koje sadri ova konven+ija& najtjenje meuso"no
saradivati imeu se"e na pitanjima veanim a trans*er osueni# li+a$ Ii+e osudeno na
teritoriji jedne strane moe se& u skladu s odred"ama ove konven+ije& pre"a+iti na teritoriju
neke dru!e strane radi idravanja kane$ , tom +ilju& ono moe& kod drave koja je irekla
kanu ili one u kojoj kanu tre"a da idri& da irai elju da "ude pre"aeno na osnovu
ove konven+ije$ Trans*er moe traiti kako drava iri+anja kane& tako i drava idravanja
kane$
, skladu sa lanom E ove konven+ije& osueno li+e moe "iti trans*erisano: (a) ako je
dravljanin drave ivrenja& (") ako je presuda pravnosnana& (+) ako osueno li+e& u
vrijeme prijema mol"e a trans*er& tre"a jo idrati najmanje est mjese+i od idrane
kane ili ako je kana ireena na neodreeno vrijeme& (d) ako postoji sa!lasnost
osueno! ii+a ili njeno! akonsko! astupnika (kad je prema propisima jedne drave takva
sa!lasnost potre"na "o! !odina& odnosno *iiko! ili psi#iko! stanja osudeno! li+a)& (e)
ako je djelo (injenje ili neinjenje) na kojem se asniva presuda krivino djelo prema
akonu drave ivrenja ili "i predstavljalo krivino djelo da je ono uinjeno na njenoj
teritoriji i (*) ako se drava presuenja i drava ivrenja sa!lase sa trans*erom$ ,
iuetnim sluajevima& strane se mo!u do!ovoriti o trans*eru i u sluaju kada je kana& koju
osueno li+e tre"a da idri& manja od one predviene pod (+)$
Postupak trans*era odvija se na osnovu amolni+e iji se sadraj& popratni dokumenti i
podnoenje ureuju l$ A i > Konven+ije$ .amoini+a a trans*er i od!ovori sainjavaju se u
pisanom o"liku$ .amolni+e drave molitelji+e podnose se putem ministarstva pravosua& i
to ministarstvu pravosuda amoijene drave$ 0a isti nain$ dostavlja se i od!ovor na
amolni+u$ Medutim& stranka moe u ijavi naslovljenoj na !eneraino! sel+retara ;ije-a
7vrope navesti da -e koristiti nain dostave raliit od navedeno!$ Isto tako& amoijena
drava tre"a& "e odia!anja& ivijestiti dravu moiitelji+u o odiu+i da ii pristaje na trans*er$
, to& drava ivrenja -e& na amolni+u drave presuenja& dostaviti: (a) ispravu iii ijavu
kojom se dokauje da je osueno ii+e dravijanin drave ivrenjaF (") primjerak
od!ovaraju-e! akona drave ivrenja prema kojem je djelo (injenje ili ne injenje) "o!
koje! je ii+e osueno& krivino djelo u dravi ivrenja ili "i "ilo krivino djeio da je uinjeno
na njenoj teritoriji i (+) podatke navedene u lanu 4 stav 3$
Pose"ni uslovi predviaju se a sa!lasnost a trans*er i njenu provjeru$ Preuimanje
osueno! li+a od strane nadieni# or!ana drave ivrenja ima a posljedi+u prekid
ivrenja kane u dravi presuenja& a drava presudenja ne moe nastaviti s ivrenjem
kane ako drava ivrenja smatra da je osueno li+e u potpunosti idralo kanu (lan ?)$
Prije ne!o se ivri trans*er osueno! li+a& drava ivrenja -e po amoini+i ivijestiti
dravu presudenja #o-e li: (a) odma# nastaviti sa ivrenjem kane ili (") promijeniti kanu
u sudskom ili upravnom postupku na nain da se ireena kana amijeni kanom
propisanom a isto krivino djeio akonom drave ivrenja$ Kana se ivrava prema
akonu drave ivrenja i samo su or!ani te drave nadleni a donoenje od!ovaraju-i#
odluka$ Pose"no pravilo vrijedi a li+a koja nisu pro!laena krivim a krivino delo "o!
psi#iko! stanja: tada drava koja je spremna preueti takvo li+e moe ijavom !eneralnom
sekretaru ;ije-a 7vrope navesti postupke koje -e voditi u takvim sluajevima$ , sluaju da
3E?
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
se ivrenje kane nastavlja& drava ivrenja je o"avena potovati pravnu prirodu i
trajanje kane koju je odredila drava presudenja$ Ako ireena kana nije po svojoj prirodi
iii trajanju u skladu sa akonom drave ivrenja ili ako je to predvieno njenim akonom&
drava ivrenja moe sudskom ili upravnom odlukom uskladiti takvu kanu s kanom koju
predvia njen akon a slino krivino djelo& pri emu tako usklaena kana tre"a& koliko je
to mo!u-e& od!ovarati kani ireenoj u dravi presuenja& time da se ireena kana ne
1?3
smije pootriti niti pre-i najve-u mjeru kane propisane akonom drave ivrenja$
Postupak imjene kane ureuje lan 11& koji o"aveuje nadlene or!ane da: (1) potuju
injeni+e utvrene presudom donesenom u dravi presuenja& (3) ne-e promijeniti kanu ili
mjeru koja ukljuuje lienje slo"ode u novanu kanu& (E) uraunaju u idranu kanu
vrijeme tokom koje! je osueno li+e "ilo lieno slo"ode& (@) ne-e ire-i teu kanu& "e
o"ira na najniu kanu koju drava ivrenja predvia a krivino djelo$ Mo!u-e je i
odreivanje pritvora ili primjena dru!e mjere o"e"jeenja prisustva odreeno! li+a do
avretka postupka imjene kane& i to prema pravu drave ivrenja$ Amnestiju&
pomilovanje ili smanjenje kane moe dati svaka stranka& a prema svojim propisima$ %
a#tjevu a reviiju presude ima pravo odluivati samo drava presudenja (lan 1E)$
Ivrenje se o"ustavlja im drava presudenja ivijesti o donoenju odluke ili mjere kojom
prestaje ivrenje kane$
Konven+ija sadri i pravila o o"avjetavanju o ivrenjuP4BBQ (lan 1A)& tranitu (lan 1>)&
jeiku i trokovima (ian 1C)& potpisivanju i stupanja na sna!u (lan 1?)& pristupanju drava
koje nisu lani+e Savjeta 7vrope (lan 14)& teritorijalnoj (lan 3B) i vremenskoj primjeni
(lan 31)& vei sa dru!im konven+ijama i sporaumima (lan 33)& sporaumnom rjeenju
(lan 3E)& otkaivanju (lan 3@) i noti*ika+iji (ian 3A)$ %"avea je drave ivrenja da
dostavi o"avjetenje dravi presuenja o ivrenju presude: (a) kada smatra da je kana u
potpunosti ivrenaF (") u sluaju da je osueno li+e po"je!lo i atvora prije ne!o to je
kana u +ijelosti ivrena iii (+) u sluaju da drava presuenja trai pose"ni ivjetaj$
.amolni+u a tranit stranka moe od"iti ako je osueno li+e njen dravljanin ili ako djelo
"o! koje! je kana ireena nije krivino djelo prema njenom akonu (lan 1> stav 3)$
6odatni protokol u Konven+iju o trans*eru osueni# li+a ureuje kao +entralna pitanja li+a
koja su po"je!la i drave koja irie presudu (lan 3) i osueni# li+a koja mo!u "iti
pro!nana iii deportovana (lan E)$ 0aime& kada dravljanin strane koji podlijee kani
uvedenoj na teritoriji dru!e strane kao dijelu konane presude pokua da i"je!ne ivrenje
ili daije ivrenje presude u dravi koja irie presudu tako to po"je!ne na teritoriju prve
strane prije ne!o to je idrao kanu& drava koja irie presude moe da a#tijeva od
dm!e strane da preume ivrenje presude$ 0a a#tjev drave koja irie presudu& drava
koja je sprovodi moe da& prije ne!o to sti!nu dokumenta koja podravaju ovaj a#tjev ili
prije odluke po tom a#tjevu& u#apsi osueno li+e ili predume "ilo kakve dru!e mjere kako
"i se o"e"ijedilo da osueno li+e ostane na njenoj teritoriji do odluke po a#tjevu$ Pri
tome& nije neop#odan pristanak osueno! li+a a nje!ov trans*er u +ilju ivrenja presude$
0akon prijema a#tjeva od drave koja irie kanu& drava koja je sprovodi moe da
pristane na trans*er osueno! li+a "e pristanka to! li+a& kada presuda donijeta u odnosu
na ovo! dru!o! ili administrativna odluka koja je posljedi+a te presude& ukljuuje naio! a
protjerivanje ili deporta+iju iii "iio koju dru!u mjeru na osnovu koje tom li+u vie ne-e "iti
dovoljeno da ostane na teritoriji drave koja irie kanu od trenutka kada je to li+e
puteno i atvora$ Meutim& drava koja sprovodi presudu ne-e dati sa!lasnost prije ne!o
to urne u o"ir miljenje osueno! li+aP4B1Q$ , to& protiv li+a koje "ude pre"aeno ne-e
"iti voen postupak& niti -e "iti osueno iii pritvoreno u +iiju ivrenja presude ili nalo!a a
pritvaranjem "o! "iio ko! krivino! djeia poinjeno! prije nje!ovo! trans*era koje nije ono
krivino djelo a koje je ireena kana koju tre"a ivriti& niti -e tom li+u i "ilo ko! dru!o!
ralo!a "iti o!raniena nje!ova lina slo"oda& osim u sljede-im sluajevima: (a) kada
drava koja irie presudu to odo"ri& "i-e podnijet a#tjev a davanjem ovla-enja u
relevantne dokumente ili akonsku "iljeku "ilo kakve ijave koju je dalo osueno li+e&
ovla-enje -e "iti dato kada krivino djelo a koje se ono trai "ude i samo podlije!alo
3E4
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
ekstradi+iji prema akonu drave koja irie presudu III kada ekstradi+ija "ude iskljuena
samo "o! visine kaneF (") kada osueno li+e& koje je imalo priliku da napusti teritoriju
drave koja ivrava presudu& nije to uinilo u roku od @A dana od svo! putanja ili ukoliko
se to li+e vratilo na tu teritoriju poto ju je pret#odno napustilo$
3$>$3$ 7vropska konven+ija o meunarodnoj vanosti krivini# presuda i 6odatak I& II i III
7vropska konven+ija o meunarodnoj vanosti krivini# presuda uvodi pojam /evropske
krivine presude/P4B3Q koja ukljuuje svaku konanu presudu krivino! suda drava
u!ovomi# stranaka koja je reultat krivino! postupka$ Pojam presude tre"a s#vatiti u tom
irem& od pojedino! na+ionaino! sistema& raliitom naenjuP4BEQ$ Pojmom prestupa
1?E
(offence) onaavaju se& osim krivini# djela& i djela o kojima se raspravlja u nekrivinom
(administrativnom) postupku& pod uslovom da stranka ima mo!u-nost pokretanja sudsko!
postupka po"ijanja odluke$ Presuda (sentence) ima naenje osude& odnosno odluke
kojom se irie sank+ija& tj$ kana ili dru!a mjera ireena li+u "o! krivino! djela u
krivinoj odiu+i ili kanenom naio!u$ 6iskvali*ika+ijom se onaava svaki !u"itak ili
o!ranienje prava ili a"rana ili !u"itak akonski# sposo"nosti$ Kaneni nalo!
(ordonanance penale) su sve odiuke navedene a pojedine drave u 6odatku III$
Ivrenje evropske krivine presude ureduju l$ 3'A3 Konven+ije& s tim da se opti uslovi
ivrenja odnose na: (a) sank+ije koje ukljuuju lienje sio"ode& (") novanu kanu i
kon*iska+iju i (+) diskvaii*ika+ije$ 6rava u!ovoma stranka nadlena je a ivrenje sank+ija
ireeni# u dru!oj dravi stran+i& pod usiovom da je sank+ija ivriva u toj dravi i da je
podnesen a#tjev a ivrenjem (lan E)$ Ivrenje sank+ija drava moe traiti od dru!e
drave samo ako je ispunjen jedan ili vie sijede-i# usiova i iana A: (a) ako je osudeno
li+e dravijanin sa redovnim "oravitem u dru!oj dravi& (") ako se ivrenjem u dru!oj
dravi vjerovatno moe posti-i so+ijalna re#a"ilita+ija osudeno! ii+a& (+) ako u sluaju
sank+ije koja ukljuuje lienje slo"ode& ta sank+ija moe "iti ivrena sljede-i ivrenje
sank+ije koja ukljuuje lienje slo"ode koje je u toku kod dru!e drave& (d) ako je dru!a
drava& drava porijekia osudeno! ii+a i ako ijavi da preuima od!ovomost a ivrenje
sank+ije& (e) ako postoji sporaum da drava molitelji+a sama ne moe ivriti sank+iju "e
sprovodenja postupka iruenja& a dru!a drava to moe uiniti$
Ivrenje se ne moe u +jelosti ili djelimino od"iti& osim u sluajevima predvidenim u lanu
>: (a) ako je suprotno osnovnim naelima akonsko! sistema amoljene drave& (") ako
amoijena drava smatra djelo poiitikim iii istim vojnim krivinim djelom& (+) ako
amoijena drava osnovano smatra da se presuda asniva na rasnoj& vjerskoj& na+ionalnoj
iii poiitikoj nejednakosti& (d) ako "i ivrenje "ilo suprotno meunarodnim o"aveama
amoijene drave& (e) ako je djelo predmet postupka u amoljenoj dravi ili je amoljena
drava odiuila pokrenuti postupak a to djelo& (*) ako je nadleni or!an u amoljenoj dravi
odiuio o"ustaviti postupak ili ne-e pokrenuti postupak s o"irom na to djelo& (!) ako je
djelo "ilo uinjeno ivan teritorije drave molitelji+e& (#) ako drava molitelji+a ne moe
ivriti sank+iju& (i) ako je ivrenje sank+ije asnovano na lanu A& a nisu ispunjeni dru!i
uslovi predvieni tim ianom& (j) ako amoijena drava smatra da drava moiiteiji+a sama
moe ivriti sank+iju& (k) ako "o! do"i osueno! ii+a u vrijeme poinjenja djela ne "i
mo!io "iti pro!onjeno u amoljenoj dravi& (1) ako prema pravu amoljene drave sank+ija
vie ne moe "iti ivrena "o! proteka vremena& (m) ako se moe smatrati da je
presudom ostvarena diskvali*ika+ija$
Mjere koje su preduete u dravi donoenja presude prema njenim propisima imaju
jednaku vrijednost u amoijenoj dravi kao da su i# preduele vlasti te drave& pri emu te
mjere nemaju ve-u dokanu vrijednost od one koju imaju u amoljenoj dravi$ Podnoenje
pri!ovora i postupka koji slijedi podlono je praviiima o pravnoj pomo-i pod usloviima koje
propisuje akon drave moiiteiji+e ili ako je pose"no odreeno& amoljene drave$ Ako je
li+e osudeno in a(sentia ili je protiv nje!a idat kaneni nalo!& a ne podnese pri!ovor&
smatra se da su te odluke donesene nakon sasluanja optueno!$
Privremene mjere ureuju l$ E1'E>$ Ako se osueno li+e naiai na teritoriji drave
molitelji+e& ona moe nakon prijema o"avjetenja da je njen a#tjev pri#va-en& u#apsiti to
3@B
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
li+e ako smatra da je to nuno radi osi!uranja ivrenja i trans*era prema lanu @E$
.amoljena drava nakon prijema a#tjeva a ivrenje moe u#apsiti osueno li+e: (a) ako
je prema pravu amoljene drave a to djelo predvien pritvor& (") ako postoji opasnost od
prikrivanja ili u sluaju presude in a(sentia unitenja dokaa$ .amoljena drava moe& na
a#tjev drave molitelji+e& nakon to je ova o"avijesti o pri#vatanju a#tjeva& u#apsiti li+e
pod uslovima navedenim pod a) i ")$
0aelno je pravilo da sank+ije ireene u dravi molitelji+i ne mo!u "iti ivrene u
amoljenoj dravi "e odluke suda$ Svaka drava moe odrediti dru!i or!an da donese tu
odluku ako je ireena sank+ija novana kana iii oduimanje imovine$ %suenom li+u se
prije donoenja odluke omo!u-ava da pred sudom inese svoja stanovita o a#tjevu& i to
pisano ili (na a#tjev osueno! li+a) usmeno$
2lan AE ureduje praviio ne (is in idem& prema kome li+e kome ireena evropska krivina
1?@
presuda ne moe "iti pro!onjeno niti se prema njemu moe ivriti sank+ija u dru!oj dravi
u!ovomoj stran+i: (a) ako je oslo"oeno& (") ako je ireena sank+ija potpuno ivrena& ako
je u +ijelosti ili u dijelu neivriva "o! amnestije iii pomilovanja ili "o! proteka roka& (+)
ako je sud osudio optueno!& ali mu nije irekao kanu$ 6rava u!ovoma stranka ne mora
prinati e*ekat ne (is in idem ako je djelo usmjereno protiv javni# vrijednosti te drave ili
ako je uiniia+ ii+e javno! statusa u toj dravi& kao i u sluaju kad sama drava a#tijeva
krivino !onjenje$ , tim sluajevima& meutim& o"aveno je uraunavanje lienja slo"ode u
ireenu kanu$ Pored to!a& konven+ijske odred"e ne utiu na ire e*ekte na+ionalni#
odred"i o primjeni praviia ne (is in idem.
2lanovi A> i AC o"aveuju na+ionalne akonodav+e da pri donoenju propisa umu u o"ir i
evropsku krivinu presudu u +iiju da se ona ijednai sa odlukom donesenom prema
na+ionalnim propisima i u tom smislu odrede uslovi primjene$
.avrne odred"e ureduju l$ A?'>?$
, konven+iju su predviena tri dodatka$ Prvi se odnosi na reerve u odnosu na primjenu
Konven+ije& dru!i sadri katalo! krivini# djela na koja se primjenjuje Konven+ija& a tre-i
katalo! kaneni# naio!a$
3$>$E$ 7vropska konven+ija o meunarodnim posljedi+ama oduimanja prava na vonju
motorno! voila
7vropska konven+ija o meunarodnim posijedi+ama oduimanja prava na vonju motomo!
voila ureuje pitanje meunarodni# e*ekata oduimanja prava na vonju kao mjere
sudsko! ili administrativno! or!ana$ , 6odatku ove konven+ije je opta ta"li+a
sao"ra-ajni# prekraja$ Prema lanu 1 ove konven+ije& /oduimanje prava na vonju/
(/oduimanje dovole/) nai "ilo koju konanu mjeru koja se preduima da "i se voau
koji je nainio sao"ra-ajni prekraj o!raniilo pravo na vonju$ Ta mjera moe "iti !lavna ili
dopunska kana ili mjera "e"jednosti i odreuje je sudski ili administrativni or!an$
/Sao"ra-ajni prekraj/ nai "ilo kakav prekraj koji je sadran u /%ptoj ta"eli
sao"ra-ajni# prekraja/ priloenoj ovoj konven+iji$ ,!ovoma strana koja je naredila
oduimanje dovole tre"a& "e odla!anja& o tome o"avijestiti u!ovomu stranu koja je idala
voaku dovolu& a i u!ovomu stranu na ijoj je teritoriji ivrila+ prekraja nastanjen (lan
3)$ Isto tako& u!ovoma strana koja je o"avijetena o oduimanju dovole& moe& u skladu
sa svojim akonom& narediti oduimanje dovole na nain koji smatra korisnim da su se
injeni+e i okoinosti koje su odredile postupak dru!e u!ovorne strane do!odile na njenoj
teritoriji$ Takode& ova konven+ija ne o!raniava pravo u!ovomi# strana da preduimaju
mjere predviene svojim akonodavstvom (lan A)$
3$>$@$ Prenos nadora nad uslovno osudenim i usiovno otputenim ii+ima
Prenos nadora nad uslovno osuenim i usiovno otputenim ii+ima sastoji se i prinanja i
ivrenja strane krivine odluke suda kojom je ireena uslovna sank+ija i u njenim
okvirima nador& u odreenom vremenskom rado"iju provjere (kunje) i odluke o
usiovnom otpustu s udravanja kane& takoe u odreeno vrijeme nadora radi provjere
(kunje)P4B@Q$ %snov ove ustanove jeste da se nador provodi prema pravu drave u kojoj
se o"avlja& u uimanje u o"ir mjera koje su ireene u dravi koja je donijela odiuku$ .a
3@1
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
opoiv uslovne sank+ije u pravilu je nadlena drava iri+anja& u o"aveu o"avjetavanja
o svim okolnostima koje "i mo!le "iti naajne a donoenje odluke$
7vropska konven+ija o nadoru usiovno osueni# ili uslovno otputeni# li+a& od EB$
novem"ra 14>@ !odine& odreuje /delinkventa/ (offender) kao li+e koje je sudskom
odlukom pro!laeno krivom& s uslovnom o"ustavom iri+anja kane& odnosno li+e kome je
ireena kana lienja slo"ode& uslovno ireena kana ili kana ivrenja koja je uslovno
o"ustavljena (lan 3 stav 1)$ ,!ovomi+e se o"aveuju pruati jedna dru!oj& u skladu s
odred"ama Konven+ije& pomo- nunu a reso+ijalia+iju delinkvenata i lana 3$ Ta se
pomo- sastoji u nadoru nad delinkventima koji se o"avlja& s jedne strane& mjerama koje
mo!u podsta-i promjenu nji#ovo! ponaanja i reso+ijalia+iju& a& s dru!e strane& kontrolom
nji#ovo! ponaanja radi omo!u-avanja& ako tre"a& "ilo iri+anja kane ili njeno! ivrenja
(lan 1 stav 1)$ Medu polana naela Konven+ija spada i dvostruka kanjivost (lan @)$
Svr#a je Konven+ije da se nador ivri u dravi u kojoj uinila+ ima pre"ivalite$
0ador se prema lanu A Konven+ije& na a#tjev drave donoenja presude& moe provesti
u tri raliita o"lika: (a) samo nador u skladu s dijelom II (l$ 1B'1A) &BBYF (") osi!uranje
1?A
nadora i& eventualno& pristupanje ivrenju u skladu s dijelovima II i III (l$ 1>' 31)P4BAQ i (+)
osi!uranje pune primjene presude u skladu s dijelom I; (l$ 33'3A)$P4B>Q Svr#a je
Konven+ije da se nador ivri u dravi u kojoj uinila+ ima pre"ivalite (lan >)$
Konven+ija ralikuje dvije !rupe sluajeva od"ijanja a#tjeva a nador& ivrenje ili
potpunu primjenu$ Prema lanu C& amoljena drava -e o"aveno od"iti preuimanje
nadora& ivrenje ili potpunu primjenu: (a) ako su& po miljenju amoljene drave takvi da
mo!u u!roiti njen suverenitet& "e"jednost& osnova naeia njeno! javno! poretka ili neke
dru!e "itne interese& (") ako se presuda odnosi na djelo a koje je donesena pravnosnana
odluka u amoljenoj dravi (res iudicata)& (+) ako je u pitanju djelo koje amoljena drava
smatra politikim krivinim djelom ili djelom poveanim s politikim djelom ili istim vojnim
krivinim djelom& (d) ako je kana astarjela prema akonu jedne od drava& (e) ako je
poinila+ krivino! djeia amnestiran ili pomilovan u jednoj od drava$ Preuimanje nadora
amoljena drava moe od"iti: (a) ako nadleni or!an amoljene drave odlui da ne
pokrene ili o"ustavi krivino !onjenje u po!ledu isti# djelaF (") ako je djelo a koje je
podnesen a#tjev predmet postupanja u amoljenoj dravi& (+) ako se radi o presudi koja je
ireena u odsustvu (in a(sentia), (d) ako amoljena drava smatra da je presuda u
neskladu s vladaju-im naelima primjene njeno! krivino! prava& prije sve!a ako "o!
ivotne do"i uinila+ krivino! djela ne "i mo!ao "iti osuen u amoljenoj dravi$ ,
predmetima *iskalni# kaneni# djela nador ili ivrenje mo!u se provesti samo ako
dravne stranke tako odlue u svakom konkretnom sluaju$
, potre"noj mjeri stranke se meduso"no o"avjetavaju o svim okolnostima naajnim a
provoenje nadora& a pose"no o raioima od"ijanja a#tjeva$ Pri tome vrijedi a"rana
transformatio in peius (tj$ da uskladivanje ne moe dovesti do tee! poloaja li+a)P4BCQ$
.ajednike odred"e peto! dijeia Konven+ije ureduju o"lik& sadraj& dostavu i prijem
a#tjeva$ %pta pravila o o"liku i sadraju a#tjeva ureduje stav 1 iana 3>$ Postupak
dostavljanja i postupanja sa a#tjevom u amoljenoj dravi ureduju l$ 3C'E3& a na avrne
odred"e odnose se l$ EE'@B$
3$C$ Ivrenje strane krivine presude u <iD
Postupak ivrenja strane presude odvija se u dvije *ae$ Prva *aa odvija se pred
nadlenim dravnim or!anom koji odluuje o tome da li -e se pri#vatiti a#tjev a ivrenje
strane sudske presude$ Tek kad taj or!an pri#vati a#tjev& o emu se o"avjetava
podnosila+ a#tjeva& dostavlja se predmet nadlenom sudu koji u postupku uredenom
akonom ili u!ovorom o!laava inostranu krivinu presudu na+ionalno ivrivom& i to ako
nije predvieno direktno ivrenje strane sudske presude$ , postupku upodo"ljavanja a
ivrenje strane sudske presude se ne dira u njenu sadrajnu stranu& odnosno u pravilnost
utvrdeno! injenino! stanja i pravilnost primjene materijalno! i pro+esno! akona& jer "i
se u protivnom upodo"ljavanje svelo na ponovno vodenje krivino! postupka u dravi koja
preuima ivrenje& ime "i se ovaj institut o"esmislioP4B?Q$
3@3
SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
2lanom @1B stav 1 .KP<iD o"aveuje se Sud <iD da ne-e postupiti po mol"i inostrano!
or!ana kojom se trai ivrenje krivine presude inostrano! suda$ Meutim& u stavu 3 isto!
lana predviden je iuetak od pravila iraeno! u stavu 1 u smislu da -e doma-i sud
ivriti pravnosnanu presudu u odnosu na sank+iju koju je irekao inostrani sud ako je
ivrenje takve presude predvideno medunarodnim u!ovorom i ako sank+iju irekne i Sud
<iD prema naem krivinom akonodavstvu$ Pomenuti lan ima jo etiri stava kojima je
re!ulisana pro+edura iri+anja presude doma-e! suda& sadrina ireke presude& al"a na
tu presudu itd$P4B4Q 0ajvanija praktina posljedi+a ove akonske odred"e jeste
omo!u-avanje uspjene realia+ije prin+ipa reso+ijaiia+ije& kao i olakavanje svi# dru!i#
vidova tretmana osudeno! li+aP41BQ$
1?>