MEUNARODNI POLITIKI ODNOSI ISPITNA LITERATURA OBAVEZNA LITERATURA: 1. Radovan Vukadinovi: Meuna odni !

o"i#i$ki odno%i&' Po"i#i$ka ku"#u a' Za( e)' *++,. *. R. Vukadinovi: Meuna odni odno%i od -"adno( a#a do ("o)a"no( !o e#ka&' A./' Za( e)' *++1 0. Lidi1a 2e-u"i: Eu oa#"an#i3a4&' Po"i#i$ka ku"#u a' Za( e)' *++* ,. A. LeRo5 Benne##' 1a4e% .. O"ive : Meuna odne o (ani3a6i1e&' Po"i#i$ka ku"#u a&' Za( e)' *++,' %# . 7+81*9 :!o("av"1a 0','7 i;< O)ave3na 1e i 1edna kn1i(a i3 do!un%ke "i#e a#u e !o v"a%#i#o4 i3)o u %#uden#a

/OPUNS.A LITERATURA 1. V. Mi"e#a i R. Vukadinovi: Eu o!a i3a u("a&' Za( e)' 1==+ *. V. Mi"e#a i R. Vukadinovi: Eu o!%ka in#e( a6i1a i u%ka de3in#e( a6i1a&' Za( e)' 1==; 0. R. Vukadinovi: Po%#ko4uni%#i$ki i3a3ovi eu o!%ko1 %i(u no%#i od >ad ana do Ba"#ika&' Mo%#a ' 1==9 ,. R. Vukadinovi: Po%#-"adno a#ov%ke #enden6i1e 4eu a#ni- odno%a&' Za( e)' *+++ 7. R. Vukadinovi: Si(u no%# na 1u(oi%#oku Eu o!e&' Va a?din' 1=== ;. L. 2e-u"i: @"in#on i novi %v1e#%ki !o edak&' Po"i#i$ka ku"#u a' Za( e)' *++1 9. A. .i%%in(e : T e)a "i A4e ika van1%ku !o"i#iku&' Za( e)' *++0 B. Z)(. B 3e3in%ki: A4e i$ki i3)o C D"o)a"na do4ina6i1a i"i ("o)a"no vod%#vo&' Za( e)' *++, =. E. Tu ek: D"o)a"i3a6i1a i ("o)a"na %i(u no%#&' Va a?din' 1==+ 1+. L. 2e-u"i:u .<: NATO i novi 4euna odni odno%i&' Za( e)' *++, 11. A. .i%%in(e : /i!"o4a6i1a&' Za( e)' *+++ 1*. R. Vukadinovi: Po"i#ika i di!"o4a6i1a&' Za( e)' *++, 10. L. 2e-u"i :u .<: Fi!an *++0' Fi!an *++,.' Fi!an *++7. C (odiGn1a6i& 1,. R. Vukadinovi' L. 2e-u"i: Po"i#ika eu o!%ki- in#e( a6i1a&' To!i6a"' Za( e)' *++7

ISPIT JE PISMENI!!!!!!!

Radovan Vukadinovi: Meunarodni politiki odnosi

UVOD - prvo klasino djelo koje se bavi analizom meunarodnih odnosa je Tukididova Povijest peloponeskog rata - prva organizirana katedra MO nastala je 1919. na University o !ales u mjesta"#u $beryst%yth - katedra je u svom nazivu nosila ime !oodro%a !ilsona - znaajni autori koji su djelovali na katedri MO bili su& 'orman $ngel( $l red )immern i $rnold Toynbee - ameriki autori imaju najdu*u tradi#iju u prouavanju MO - nakon ++. ,ongresa ,- .../a 1901. zapoeo je u .../u i u drugim so#ijalistikim dr*avama intenzivan rad na prouavanju MO POVIJES I R!"VOJ SUS#!V! MO 1. .T$/$ 2/3,$ - u velikom sustavu grkih polisa nie bilo jedinstvene vlasti - grki klasini sustav MO bio je visoko de#entraliziran i oitovao se u postojanju osnovnih #rta koje 4e MO zadr*ati kroz itavu povijest& suradnje i kon likta - najmo4niji polisi su bili $tena( .parta( Teba i ,orint koji su nastojali nametnuti hegemoniju 5. /6M.,O 7$/.T8O - /im je izgradio visoko #entralizirani sustav u kojemu su se tono znala prava #entra - U 6. .t. -rije ,rista( nakon duboke unutarnje krize( sru"ena je rimska republika i /im postaje imperij - -a9 /omana postaje oznaka novog stalnog i sna*nog imperija koji se temelji na vojnoj aktivnosti i stvaranju djelotvorne imperijalne vlasti - :90. godine se radvaja imperij i stvara 6stono i )apadno 7arstvo s dva sredi"ta& ,onstantinopolisom i /imom - pod naletima barbara( germanskih plemena i ;una pada )/7 <=1. godine dok se 6stono >?iznat@ uspjelo odr*ati na podruju ?alkana i Male $zije :. AU/O-.,6 ./AB'C6 86CA, - rimska #rkva je bila osnovna snaga koja je ujedinjavala narode - u ojaanoj Dranakoj dr*avi kralj ,arlo 8eliki dobio je mogu4nost za stvaranje nove sna*ne #jeline na podruju zapadne i srednje Aurope - krunjenjem ,arla za papu je nastalo .veto /imsko 7arstvo - struktura vlasti je imala eudalni karakter "to je znailo da ni #ar niti kralj nisu do kraja suvereni na svom prostoru jer su morali voditi rauna o plemstvu koje je izravno vr"ilo vlast na nekom podruju - itav sustav srednjovjekovnih odnosa se naziva /es publi#a #hristiana koja je bila de#entralizirani imperij u kome je bila zajednika religija i latinska kultura - u 11. st.( na kraju srednjovjekovnog razdoblja vojna sila je postala glavno sredstvo za odr*avanje stabilnih odnosa( a pojavljuju se #arstvo i ran#usko kraljevstvo kao dva glavna aktera <. !A.TD$E.,6 .6.TAM MO

!est alski mir 11<F. se uzima kao poetak suvremenog razdoblja MO !est alski sustav novih odnosa se ogleda u& odvajanju #rkvene od svjetovne vlasti #arska mo4 je znatno oslabljena sustav se temelji iskljuivo na suverenim dr*avama autoritet novog sustava nije se vi"e temeljio na #rkvi ve4 je postavljen na dogovoru najva*nijih dr*ava - uspostavljena je ravnote*a snaga u kojoj je svaka od velikih sila budno pratila razvoj na strani svojih protivnika( stvaraju4i saveze kada je bilo potrebno da se odr*i ravnote*a 0. D/$'7U.,$ /A8OEU76C$ 6 -O,UG$C .T8$/$'C$ ;A2AMO'6CA U AU/O-6 - od 1FH<. do 1F15.( dolaskom 'apoleona na vlast( na elu europskog sustava je jedna jedina zemlja& Dran#uska - 'akon poraza 'apoleona i uspostavljanja kraljevske vlasti u D/$ odr*ava se ?eki kongres 1F10. na kojem nastaje kon#ert velikih sila koje odluuju da 4e o svim bitnim pitanjima europskih odnosa poduzimati zajednike odluke - /U.( $U.( -/U.6C$ osnivaju .vetu $lijansu - ,on#ert velikih sila se dogovorio o stvaranju ?elgije 1F:1. - ,on#ert se raspao 1F=1. na dvije alijanse& a@ $U. I 'CAM b@ D/$ I 8? I /U. 1. -/86 .8CAT.,6 /$T - tijekom 6. .vj. /ata su .$B u"le u veliku svjetsku politiku koja je do tada bila rezervirana iskljuivo za europske zemlje - u 8ersaillesu 191F. je zapoela kon eren#ija na kojoj su D/$( 8?( 6T$ i .$B stvarale kon#ept novih poslijeratnih odnosa =. .U-/OT'O.T6 U 8AE6,OC ,O$E676C6 - 7hur#hill poku"ao djelovati s pozi#ija prevladanog modela interesnih s era - /oosevelt je svoju viziju MO zasnivao na potrebi da se odr*i jedinstvo meu velikim savezni#ima - .taljin je polazio od velikodr*avnih na#ionalistikih interesa i nastojao je "to povoljnije rije"iti pitanje sovjetskih grani#a na zapadu - )ato je tra*io uspostavu Jprijateljskih re*imaK koji 4e biti u posebnim odnosima sa .../om F. ?6T'A ,$/$,TA/6.T6,A -O.E6CA/$T'O2 .86CAT$ a@ .../ je postao znaajna svjetska politika sila b@ ,omunistike i radnike partije su uvrstile svoje pozi#ije #@ .$B postale apsolutni hegemon zapadnog svijeta d@ Ubrzao pro#es sazrijevanja ideje na#ionalne nezavisnosti i njezino ostvarivanje u praksi e@ Osnovan U' 9. ;E$B'6 /$T - mo*emo okarakterizirati kao stanje u kojem su sve snage bile okupljene oko dvaju glavnih #entara mo4i( sav meunarodni *ivot se odvijao unutar dvaju zatvorenih sistema a@ b@ #@ PRIS#UPI PROU$!V! JU MO - etiri prav%a prouavan&a MO&

1. tradi#ionalni legalistiki pristup prouava meunarodno pravo i institu#ije 5. prava# proava vojnu i ombrambenu politiku u svjetskim rela#ijama :. prava# *eli stvoriti op4u teoriju kojom bi objasnila pona"anja dr*ava na meunarodnom planu <. prava# koji se bavi odr*avanjem svjetskog mira i ratova - pristupi Mou: 1. povijesni L te*i"te promatranja je na diplomatskoj povijesti 5. sistematski - u MO postoji stanovito slaganje o nekim pravilnostima koje se pojavljuju u razliitim azama razvoja meunarodnog kontaktiranja - tri predoavanja MO& a@ balans sile I najtrajniji sistem MO od stvaranja moderne dr*ave b@ bipolarnost I dvije sile imaju glavnu ulogu u kretanju i razvoju MO #@ univerzalnost I ima upori"te u davnim povijesnim i dru"tvenim orma#ijama :. normativni - tvrdi da u MO uvijek postoji stanoviti broj standarda( pravila i normi meunarodnog pona"anja - dva kon#epta u promatranju svijeta& a@ idealistiki - predstavni#i& ;ume( .mith( /ousseaua( ,ant - idealistika "kola se razvila u .$Bu na poti#aj predsjednika !ilsona a@ realistiki - temelje razmi"ljanja na politi#i sile - predstavni#i& Ma#hiavelli( ?a#on >konzervativist@ - realistika "kola& predstavnik .pykman( Morgenthau >glavni@ i njegovih "est osnovnih naela& 1. politika podlije*e op4im zakonima "to le*e u ljudskoj prirodi 5. kon#ept interesa de iniran terminima sile :. interes nije stalna kategorija <. u ovjeku i dru"tvu postoji stalan pro#ijep izmeu moralnih zahtjeva za uspje"nost politike ak#ije 0. politiki realizam odbija identi i#irati moralne aspira#ije pojedine sredine s moralnim zakonima koji vladaju u univerzumu 1. interes se de inira kao blagostanje - posebnu pozornost posve4uju na#ionalnom interesu <. politolo"ki a@ behejvioralna analiza L u sredi"tu promatranja su naini na koje pojedin#i i skupine vide i do*ivljavaju glavne subjekte i aktore MO b@ teorija igre - spe#ijalna vrsta analize pona"anja u kon liktnoj situa#iji - omogu4uje da se MO spoznaju na osnovi koristi i "teta - glavni zagovornik je $natol /apoport - svrha teorije igre je stvaranje "to boljih vlastitih politikih poteza koji se mogu suprostaviti suprotnoj strani

dvije skupine igara& 1. s nultim rezultatom I interesi aktera su sasvim suprotni i nepomirljivi 5. s nenultim rezultatom I interesi nisu apsolutno suprotni >igre blagog utje#aja@ #@ analiza sistema i podsistema d@ dono"enje politikih odluka - pobornik teorije lananih okolnosti 'i#holson smatra da se #jelokupna vanjska politika odvija pod utje#ajem pukoga slijeda dogaaja 0. eklektiki - predstavnik ;o mann MO se bave prouavanjem& a@ meudr*avnih odnosa b@ odnosa izmeu subjekata MO #@ aktora koji utjeu na pona"anje meudr*avnih subjekata #EORIJS'I O'VIRI MODER O( PROM!#R! J! ME)U !ROD I* OD OS! - tri unk#ionalne skupine vrijednosti teorije& 1.@ spoznajna 5.@ normativna :.@ politika - tri generalne teorije& E6?A/$E6)$M 6 'AOE6?A/$E'6 6'.T6TU76O'$E6)$M - liberalisti& Eo#k( ,ant( /ousseaua - neoliberalisti& ,eohane( 'ye su nositelji tzv. -luralizma aktera /A$E6)$M 6 'AO/A$E6)$M - osnovna ideja realizma je da su pojedin#i organizirani u dr*ave( a svaka dr*ava *eli ostvariti svoje na#ionalne interese de inirane u sili - predstavni#i& Tukidid( .veti $ugustin( Ma#hiavelli - neorealisti& !altz( ?uzan( 2ilpin - smatraju da meunarodna struktura ograniava djelovanje dr*ava /$B6,$E'A TAO/6CA - naslanjaju se na Mar9ovo i Eenjinovo uenje - predstavni#i& !allerstein - teorija zavisnosti L kompanije i banke u nerazvijenim zemljama su glavni #entri mo4i pomo4u kojih se kontrolira ukupan prava# njihova ravoja ,O'.T/U,T686)$M - svijet je neka vrsta dru"tvene konstruk#ije koja se stalno mijenja( a ljudi su nositelji tih promjena - predstavnik !endt +!'#ORI MPO - kad se injeni#e identi i#iraju kao niz okolnosti( elemenata i posljedi#a koje proizvode neki konkretan uinak( tada se mo*e govoriti o aktoru MO - PODJE,!& 1. .U?CA,T68'6 > so#. elementi( na#ionalizamM@ i O?CA,T68'i > tehnologija( ekonomija@

5. .T$?6E$' >geogra ski@ i B6'$M63$' >na#ionalizam( tehnologija@ -. (EO(R!+S'I +!'#OR - s obzirom na stalnost smatrao se jednim od sredi"njih aktora MO - Rat/el >19. st.( 'CA@ L klima utjee na nain *ivota i temperament ljudi - Ma%kinder >8.?.@ I posebnu va*nost dao moru i /usiji - Ma0an L gl. te*i"te pomorska sila( a ne geogra ski prostor - Sp1k2an L geogra ija kao va*an aktor u ormuliranju vanjske politike( ali ne i jedini - *untin3ton L posebnu pa*nju obratio klimatskim uvjetima koji su gl. imbenik pri odreivanju mogu4nosti napretka pojedinih zemalja - *aus0o4erL dr*ava va*na sama po sebi( a sila je najva*niji atribut dr*ave - pojam *ivotnog prostora >Eebensraum@ - potreba za *ivotnim prostorom N pomi#anje grani#a N voenje rata kao pravednog sredstva za jaanje dr*avne mo4i 5. PRIROD I I"VORI L svi korisni materijali i pro#esi koji se nalaze u prirodi( a ljudi su ih svojom tehnologijom kadri koristiti 6. DEMO(R!+S'I +!'#OR 7. E'O OMS'I +!'#OR - jedan od najva*nijih aktora MO - E'O OMI"!8IJ! MO L "irenje kruga subjekata( jaanje instrumenata ak#ije( drukije kadrovske veze >ekonomijaLdiploma#ija@ 9. PR!V I +!'#OR - nakon !!5 U' poeli normirati naine pona"anja dr*ava - osnovna unk#ija prava je da poma*e u odr*avanju prevlasti sile i hijerarhija ustanovljenih na sili( te da takvom sistemu daje svetost prava :. #E* O,O;'I +!'#OR L < oblika tehnolo"kog aktora& a@ ,UMUE$T68$' b@ $,7AEA/$T68$' #@ 'A6)?CAO$' d@ B6DU)$' <.VOJ I +!'#OR - naoru*anje je u poslijeratnom razdoblju postalo osnovno obilje*je razvoja MO - FHP vojnih izdataka ne otpada na tro"kove nuklearnog oru*ja( nego na konven#ionalno oru*je - R!"ORU=! JE je uvijek pratilo naoru*avanje - u doba posjedovanja atomskog monopola u .$B je vladala doktrina nuklearnog zastra"ivanja koja je trebala QsmiritiQ .ovjete i osigurati provedbu Pa> !2eri%ana - doktrina Qravnote*e strahaQL pro#es naoru*anja ne prijeti miru jer 4e se obje strane suzdr*ati od upotrebe nuklearnog oru*ja( doktrina ustvari potie utrku u naoru*anju - doktrina Qogranienih nuklearnih ratovaQL mogu4nost upotrebe ogranienih vrsta nuklearnog oru*ja u stanovitim situa#ijamaR ,issingerL pobornik

doktrina SS eskala#ijeSS I u vrijeme vijetnamskog sukoba se htjela stupnjevati uporaba sredstava i pove4ati vojni pritisak ?. !8IO !, I +!'#OR - te*nja za samoodreenjem je poetna toka promatranja na#ionalnog aktora - pro#es ormiranja na#ionalnih dr*ava zavr"ava sa !!1 - po nekim analizama najstalniji i najvr"4i pokazatelj jedne na#ije je zajedniki jezik @. Reli3i&ski 4aktor L osobito izra*en u pro"losti( jer je danas uloga religije u svijetu manja nego prije -A. +aktor terori/2a - poku"aj iznuivanja rje"enja i zadovoljavanja interesa upotrebom nasilja - najnoviji enomen u MO - 8/.TA& na#ionalni( religijski( so#ijalni( kriminalni( ideolo"kiM --. EkoloBki 4aktor SUCJE'#I MO - glavni nosio#i zbivanja na meunarodnom planu koji se ne moraju poklapati sa subjektima meunarodnog javnog prava - SUCJE'#I& meunarodne vladine i nevladine org.( politiki pokreti meunar. karaktera( multina#. tvrtke( #rkve i religijski pokreti( pro esionalne meunar. org.( na#ije( grupe ljudi( ovjek pojedina# -. DR=!VE - u pro"losti bili glavni nosio#i svih ak#ija na meunar. -olju - 7 E,EME #! ko&a 2ora i2ati drDava: a@ stanovni"tvo b@ teritorij #@ vlada d@ suverenost 5. ME)UDR=!V E OR(! I"!8IJE L DIOC!: a@ Meunarodne vladine organiza#ije - u svom lanstvu imaju dr*ave koje djeluju preko slu*b. -redstavnika - B6CAEA .A '$& 1. univer/alne >U' i njihove spe#ijalizirane agen#ije@ 5. re3ionalne >O$B( Org. a rikoj jedinstva( .j.atlantski savezM@ b@ Meunarodne nevladine organiza#ije - u njima se dr*ave ne pojavljuju kao aktivni i organizirani lanovi 6. ME)U !ROD E PRIVRED E OR(! I"!8IJE 7. R!",I$I#I PO'RE#I L Sv&etska %ionistika or3ani/a%i&a L nastala 1F9=. kao org. za stvaranje *idovske dr*ave( *ele4i okupiti "to ve4i broj Oidova u 6zraelu 9. 8R'V! L u godinama hladnog rata anga*irana na strani slobodnog svijeta( protiv so#ijalizma

en#iklika EPa%e2 in terisEF prvi znaajni dokument kojim je ,atolika #rkva potvrdila svoju odlunost da prihvati novu situa#iju i da tra*i mjesto za svoje djelovanje :. !8IJE <. (RUPE ,JUDI G sindikalno rukovodstvo( vojne elite( 76$@ ?. $OVJE' POJEDI !8 ME)U !ROD ! "!JED I8! - meunarodno dru"tvo L skup razliitih grupa u kojemu dominira individualnost lanova - .#h%arzenberger I o me. )ajedni#i se ne mo*e govoriti jer ona niti ne postoji. )ajedni#a je sama sebi #ilj - Meunarodni sistem I skup varijabli koje imaju svoja pravila u pona"anju dr*ava i spe#i ine karakteristike MCA.TO B/O$8$ U .T/U,TU/6 MATU'$/OB'A )$CAB'67A - podjela dr*ava s obzirom na mjesto koje imaju u strukturi me. )ajedni#e& a@ velike dr*ave L zemlje koje imaju svjetske interese b@ male dr*ave - ne mogu u velikoj mjeri mijenjati MO - dijele se na& a@ integrirane u okviru vojno I politikih blokova b@ stalno neutralne #@ nesvrstane - krajem hladnog rata i raspadom bipolarnih odnosa( pojavila se ideja da je nastupilo razdoblje unipolarizma u kome jedna dr*ava mo*e samostalno realizirati meunarodno vodstvo - ideju o nestanku drugog pola je realizirao ?ush 1991.( a ?rzezinski je to potvrdio u J8elikoj "ahovskoj ploiK kada je napisao da su .$B prva( jedina i posljednja svjetska dr*ava - pro#es dekon#entra#ija sile I pojavio se nakon hladnog rata i omogu4io nastanak novih dr*ava DJE,!# OS# DR=!V! U ME)U !ROD IM OD OSIM! - ?eard je bio prvi autor koji je izvr"io sustavnu analizu na#ionalnih interesa 19:<. - 6stie da je termin na#ionalnih interesa u"ao u politiki leksik u 11. stolje4u - Teorija peri ernih govora I u doba postojanja razornoga nuklearnog oru*ja i statusa Uuo( ,ahn pi"e da su .$B kade voditi tzv. Male ratove jer pomo4u tih malih ratova ne4e do4i do globalnog sukoba - -redsjednik ,ennedy je ustvrdio da postoje zajedniki interesi .$Ba i .../a& ne *ele nuklearni sukob( *ele smanjivanje tereta naoru*anja( pro"irivanje nuklearnih dr*ava.. '$76O'$E'$ .62U/'O.T B/O$8$ - tri osnovne kon#ep#ije prema ojima bi bilo mogu4e ostvariti sisteme meunarodne sigurnosti& a@ ravnote*a snaga b@ kolektivna sigurnost #@ stvaranje svjetske naddr*avne vlade

.$8A)6 B/O$8$ 1. s obzirom na #iljeve& a@ o enzivni b@ de enzivni ili ombrambeni #@ alijanse kod kojih je mogu4a mje"avina obiju vrsta #iljeva 5. prema broju lani#a& a@ bilateralni b@ kolektivni :. prema teritorijalnom kriteriju& a@ direktni b@ indirektni <. prema snazi a@ ravnopravni b@ neravnopravni 0. s obzirom na namjenu a@ politiki b@ vojni 1. prema vijeku trajanja a@ privremeni b@ stalni =. prema internom ureaju a@ oni koji nemaju svoja stalna tijela b@ oni koji imaju razraenu strukturu tijela ?agdadski pakt potpisan 1900. kojim je stvorena organiza#ija dr*ava srednje $zije ukljuivao je TU/( 6/$,( 6/$'( -$,( 8?( .$B -akt kasnije mijenja ime u 7A'TO pakt U Eondonskoj deklara#iji 199H. su dr*ave lani#e '$TOa ormalno priznale zavr"etak hladnog rata Uvijeti koje biv"e so#ijalistike zemlje moraju ispuniti ako *ele u4i u '$TO a@ uspostavljenje demokra#ije b@ po"tivanje ljudskih prava #@ tr*i"no orijentirana ekonomija d@ #ivilna kontrola nad vojnim snagama e@ dobri odnosi sa susjedima

!$I I I SREDS#V! OPHE J! U MO - su&a@ diploma#ija - zada#i su& 1. za"tita 5. reprezenta#ija :. promatranje <. obavje"tavanje i pregovaranje b@ javno mi"ljenje >prvo istra*ivanje javnog mi"ljenja proveo 2alup 19:1. @ i meunarodna propaganda >prva ju je uspostavila ,atolika #rkva redo isusova#a( ali je postojala i u staroj 2rkoj@ - u vrijeme prvog sv. /ata propaganda postaje dimenzija MO uz diplomatsku( ekonomsku i vojnu dimenziju

razvoj propagande u .$Bu se javlja u vrijeme prvog svj. /ata( a u /usiji nakon Oktobarske revolu#ije #@ ekonomska sredstva d@ vojna sredstva

8OC'6 6'.T/UMA'T6 U MO - 7lause%itz de inira rat kao nastavak politike drugim sredstvima - 8rste ratova& a@ Ogranieni L svi ratovi nakon 5. svjetskog se mogu svrstati u kategoriju ogranienih ratova lokalnog karaktera b@ totalni - teorije o ratovima& a@ demogra ska I osnovni uzrok rata je suprotnost izmeu prirodnog prira"taja i mogu4nosti osiguranja normalnih *ivotnih uvjeta b@ legalistika I rat je posljednji instrument u poku"aju realiza#ije vlastitih dr*avnih prava #IPOVI MO - .$B i .../ su u moskovskom dokumentu JOsnove uzajamnih odnosa izmeu .../a i .$BaK 19=5. prihvatile meusobnu mirnu koegzisten#iju OVI SVJE#S'I PORED!' - termin je prvi put spomenuo ?ush 1991. kada je pripremao veliki vojni projekt -ustinjska oluja

1+

ova sintagma je trebala oznaiti novo razdoblje MO u kojima su se dogodile goleme promjene na svim straama svijeta ?ush je pod tom sintagmom podrazumijevao vladavinu prava o mirno rje"avanje sporova( sna*nu demokra#iju( jaanje U'a model pentagonalnog djelovanja je zagovarao ,issinger koji je najavljivao nastajanje petsvjetskih sredi"ta mo4i& .$B( )apadne Aurope( ,ine( Capana i .../a mirovne opera#ije nisu predviene -oveljom Una do 19=F. pokrenuto samo 1: mirovnih opera#ija( prije 199<. samo 51 opera#ija 1995. glavni tajnik Una ?outros ?outros 2hali u dokumentu $genda or -ea#e obja"njava ulogu svjetske organiza#ije u stvaranju uvjeta za razvoj novog kon#epta meunarodne sigurnosti -redsjedniku direktivu -BB 50 je izdao 7linton i u njoj je nastojao sumirati iskustva svoje administra#ije u multilateralnim mirovnim opera#ijama Birektiva nudi imbenike koji se moraju uzeti u obzir prije ulaska u mirovne opera#ije& a@ mogu4nost unapreenja amerikih interesa b@ sredstva za obavljanje misije #@ razmatranje posljedi#a neulaska u ak#iju d@ realistiki kriterij za zavr"etak opera#ije e@ pristanak strana u sporu i prekid vatre

11

'RO O,O(IJ!
Cretonvudski 2onetarni spora/u2 I << lani#e U'La su ga nainile radi monetarnog i inan#ijskog preureenja poslijeratnog svijeta. Tim sporazumom su osnovani Meunarodni monetrni ond i .vjetska banka Save/niki sastanak u Jalti I .taljin( 7hur#hill i /oosevelt su se dogovorili o bezuvjetnoj predaji 'jemake i podjeli na okupa#ijske zone( o ratnim repara#ijama( poljskom pitanju( osnivakoj kon eren#iji U'La( ulasku .../a u rat s Capanom i o podjeli ,oreje Osnivaka skupBtina U I u .an Dran#isku( -ovelju o utemeljenju potpisala 01 zemlja =el&e/na /av&esa I izraz prvi upotrijebio 7hur#hill u govoru u Dultonu optu*uju4i .taljina za ekspanzionistiku poslijeratnu politiku kojom je povukao *eljeznu zavjesu. 6stodobni poziv za stvaranje antikomunistikog saveza je bio ormalni poetak hladnog rata. S&edin&ene DrDave Europe I 6deju je prvi iznio 7hur#hill na skupu u )uri#hu Save/niki spora/u2 u DunkerIueu I potpisale 8? i D/$ kao mjere opreza pred eventualnom njem. $gresijom. -oetak vojnog okupljanja zapadnih dr*ava #ru2anova doktrina I .$B treba pomagati slobodu pojedinih naroda na globalnom planu jer je to ameriki vitalni interes. Boktrina je zasnovana na shva4anju o izrazitoj potrebi suzbijanja komunistike ekspanzije u svijetu Mars0allov plan I $meriki dr*avni tajnik Marshall u govoru na ;arvardu je iznio plan o dvanju amerike gospodarske pomo4i poru"enoj Auropi osnivanjem Auropskog programa obnove Opi spora/u2 o %arina2a i tr3ovini G(!##J. .pe#ijalizirana agen#ija Una osnovana na Oenevskoj kon eren#iji. 9H zemalja potpisni#a. Osnovana Or3ani/a%i&a /a europsku ekono2sku suradn&u GOEE8J. 11 zemalja utemeljilo. ,asnije preimenovana u Organiza#iju za ekonom. .uradnju i razvoj >OA7B@ >1<. prosin#a 191H@ Osnovan SEV I ?U2( 3A;( -OEC( /UM( M$T( .../ osnovali .avjet za uzajamnu ekonom. -omo4 meu so#ijalistikim zemljama Osnovan !#O u !ashingtonu.-rethodio mu je ugovor o vojnoj suradnji 8?( D/$ i ?A'AEU+. Ugovor je obvezivao zemlje potpisni#e na zajedniku ak#iju u sluaju napada na jednu od lani#a. Osnivai '$TOa su& .$B( ,$'( 8?( D/$( ?AE( '6)( EU,( 6T$( -O/( B$'( 6.E( 'O/. S%0u2anov plan I D/$L'CAM udruga za te"ku industriju kojoj 1*

55. srpnja -@77.

<. I 11. veljae -@79. 50. I 51. travnja -@79. 0. o*ujka -@7:. 19. rujna -@7:. <. o*ujka -@7<. 15. o*ujka -@7<. 0. lipanj -@7<. 1. sijenja -@7?. 11. travnja -@7?. 50. sijenja -@7@.

<. travnja -@7@.

9. svibnja -@9A. 5<. listopada -@9A. 1F. travnja -@9-.

bi kasnije pristupile ostale zapadnoeuropske zemlje. 6deju je iznio u -arizu ran. mvp .#human Plevenov plan I ideja o europskoj vojnoj zajedni#i iznio je u -arizu na zasjedanju na#ionalne skup"tine ran#uski premijerm -leven Europska /a&edni%a /a u3l&en i elik K Montan uni&a . Ugovor potpisale u -arizu D/$'( ?AE( '6)( EU,( 6T$( ./ 'CAM je ostvarenje ideje .#humana. 6z nje je kasnije nastala AU Osnovan !n/us K pakt. $U.T/$E( ')( .$B u .an Dran#is#u potpisale -a#i iki sigurnosni ugovor kojim se obvezuju na uzajamnu vojnu pomo4. ,asnije se ugovorom iz Manile pridru*ile 8?( D/$( D6E6( -$, i T$C N mijenja ime u .A$TO >progla"en F. rujna 190<.( sjedi"te ?ankoku. (rka i #urska uBle u !#O. -rvo pro"irenje( ukupno 1< zemalja Europska o2Lra2Lena /a&edni%a I u -arizu potpisale D/$( ?AE( '6)( EU,( ./ 'CAM( 6T$. 6deja -levena SR &e2aka u !#Ou Stvoren VarBavski u3ovor I 'a kon eren#iji u 8ar"avi $E?( ?U2( 3A;.EO( 6 'CAM( -OEC( /UM( M$T( .../ 'a2pan&a -AA %v&etova I 2ovor Mao 7e Tunga Q'eka #vate sto #vjetova( neka se sto "kola natjee.V ,ojim poziva protiv skretanja udesno Eisen0oMerova doktrina I zahtjev za dodatnom pomo4i zemljama .rednjeg istoka koje sve vi"e skre4u prema .../u zbog straha od arapskih na#. pokreta Ri2ski u3ovor F Osnovana EE". D/$( ?AE( '6)( EU,( 'CAM( 6T$ 8E #OFpakt. 6rak napu"ta ?agdadski pakt koji mijenja ime u 7A'TO Europsko udruDen&e /a sloLodnu tr3ovinu K E+#! . U .to#holmu odr*an sastanak ministara inan#ija $U.( B$'( 8?( 'O/( -O/( G8AB( G867. Ugovor potpisan <.sijenja 191H. Prvi ov&ek u sve2iru. .../ov astronaut Curij 2agarin proveo 1HF minuta u letu oko zemlje Prvi sastanak nesvrstani0. U ?eogradu sudjelovalo 50 zemalja Sastanak u assau. ,ennedy i Ma#millan dogovorili rasporeivanje amerikih nuklearnih raketa. Osnovana Or3ani/a%i&a a4riko3 &edinstva KO!U. U adis $bebi osnovan sa svrhom svekolike meunarodne suradnje Prva Jaunde konven%i&a. Ugovor AA) s 1F a rikih zemalja kojim se reguliraju meusobni trgovinski odnosi U ute2el&io U 8#!D.

1. rujna -@9-. 1F. veljae -@95. 5=. svibnja -@95. F. svibnja -@99. 1<. svibnja -@99. 5. svibnja -@9:. 0. sijenja -@9<. 50. o*ujka -@9<. 51. kolovoza -@9@. 5H. I 59. studeni -@9@. 15. travnja -@:A. 1.L1Lrujna -@:-. 19. I 51. prosin#a -@:5. 50. svibnja -@:6. 5H. srpnja -@:6. 11. lipnja -@:7.

10

F.travnja -@:9. 1H. o*ujka -@::. 55.sijenja 19=5. 51. svibnja -@<5. 5F. veljae -@<9. 1. kolovoza -@<9. 1. srpnja -@<<. 0. I 1=. rujna -@<?. 1:. o*ujka -@<@. 5:. o*ujka -@?6. 1=. sijenja -@?7. 51. studenoga -@@A. 59. svibnja -@@-. 1. srpnja -@@-. :1. srpnja -@@-. 9. I 1H. prosin#a -@@-. 51. prosin#a -@@-. 5<. o*ujka -@@5. 55. svibnja -@@5. 15. kolovoza -@@5. 1. sijenja -@@6. :. sijenja

Stvorena E". AA)WA)U3WAU/O$TOM( sjedi"te u ?ru9ellesu D/$ napustila '$TO. ProBiren&e E". 8?( B$'( 6/.. 9 lani#a Potpisan S!,# I. )a vrijeme 'i9onovog posjeta .../u potpisan ugovor o ograniavanju te"kog naoru*anja. .$ET 66 potpisali 19=9. ?re*njev i 7arter( ali nikad nije rati i#iran Prva ,o2e konven%i&a. Ugovor izmeu A) i <1 zemalja $ rike( ,ariba i -a#i ika kojom je uspostavljena zona slobodne trgovine "avrBni doku2ent 'ESSa. .upotpisni#i prihvatili nepovredivost europskih grani#a..Od 199<. ,A.. mijenja ime u OA.. Spora/u2 E" i E+#!Fe. .porazum o slobodnoj trgovini industrijskih proizvoda izmeu A) i ADT$Le. Spora/u2 u 8a2p Davidu. Mirovni sporazum izmeu A26 i 6)/. Uveden Europski 2onetarni sustav. Rat /vi&e/da. I /egan predlo*io novi ameriki ombrambeni sustav koji 4e se koristiti satelitima za otkrivanje raketa Europska konven%i&a o ra/oruDan&u. .udjelovalo :0 zemalja u .to#kholmu 'ra& 0ladno3 rata. Co" 5. prosin#a 19F9. 2orbaov i ?ush objavili kraj. .lu*beni kraj potpisale :: europske zemlje W .$BW,$'. N -ari"ka povelja Osnovana Europska Lanka I A?/B u -arizu Ukinut VarBavski u3ovor u -ragu. Potpisan S#!R#. 2orbaov i ?ush potpisali ugovor o smanjenju zaliha strate"kog nuklearnog naoru*anja za tre4inu Su22it E"a u Maastri%0tu. 15 lani#a dogovorile zajedniki ombrambeni sustav( tr*i"tu( valuti..A) mijenja ime u AU Raspad SSSRa i stvaran&e " Da. 11 biv"ih sovjetskih republika potpisuje sporazum o stvaranju )ajedni#e 'eovisnih Bra*ava. *RV pristupila 'ESSu. *RV u U u kao1=9 lani#a. Osnovana !+#!. .jevernoameriko zajedniko tr*i"te .$Ba( ,$' i MA, Uspostavl&eno /a&edniko trDiBte E/a. Osiguran slobodan protok robe( kapitala i ljudi Potpisan S#!R# II. ?ush i Celj#in u Moskvi.

1,

-@@6. 10. sijenja -@@6. 1. studeni -@@6. 1H. I 11. sijenja -@@7. 1=. prosin#a -@@7. 1. sijenja -@@9. 51. studenoga -@@9.

*RV u MM+u. "aDiv&ela EU. Partnerstvo /a 2ir. 'a summitu '$TOa u ?ru9ellesu predstavljen plan po kojem biv"e komunistike zemlje sklapaju poseban sporazum s '$TOm kao prvu azu prema punom lanstvu MER8OSUR pakt. U ?razilu predsjedni#i $/2( -$/$( U/U2 i ?/$ potpisali ugovor o zajednikom tr*i"tu !USN +I N ;VED u EU. Ukupno 10 lani#a Posti3nut Da1tonski spora/u2. ?6; se dijeli na hrvL bo"njaku Dedera#iju i /epubliku .rpsku. -otpisali Tuman( Milo"evi4 i 6zetbegovi4

17

VU.A/INOVIH: MEIUNARO/NI O/NOSI O/ ALA/NOD RATA /O DLOBALNOD PORET.A

I. ALA/NI RAT I BIPOLARNI MEIUNARO/NI O/NOSI

B/U26 .8CAT.,6 /$T 6 .T8$/$'CA 8AE6,A ,O$E676CA -otkraj 19<1. veliko je svjetsko rati"te bilo ispunjeno djelovanjem dviju suprotnih koali#ija. 'a jednoj strani sile Osovine( a na drugoj strani >ulaskom .$B u rat@ mo4na anti a"istika koali#ija. U odnosu 8? i .$BL a postojala su i sporna pitanja. ?ritan#i su smatrali da su ameriki stavovi previ"e antikolonijalistiki. /azlikovali su se i u vojnom pogledu. 7hur#hill je predlagao da se velika saveznika invazija izvr"i na ?alkanu( a /oosevelt se zalagao za savezniku invaziju u Ea Man#heu. -. Ukl&uivan&e SSSRFa u veliki ratni stro& U amerikoLsovjetskom ratnom pribli*avanju posebnu je ulogu imala 8.?. U srpnju 19<1. britanskoLsovjetski sporazum poslu*io je u poetku odnosa kao radna osnovi#a za zajedniko djelovanje. U rujnu 19<1. .../ pristupio $tlanskoj povelji. -otkraj 19<1. 8.?.( u skladu sa sovjetskim zahtjevima( navijestila je rat /umunjskoj( Maarskoj i Dinskoj( a u svibnju 19<5. potpisan je dvadesetogodi"nji britanskoLsovjetski ugovor. U .$BLu prvih ratnih godina zavladao je izrazito prosovjetsko raspolo*enje. 6pak( na osnovi Lend Leasea sovjetska je armija poela dobivati pomo4 zapadnih saveznika. 5. Sastan%i veliki0 U sijenju 19<:. /oosevelt i 7hur#hill susreli su se u 7asablan#i( .taljina nije bilo zbog ratnih opera#ija. /aspravljalo se o sudbini 'jemake i savezni#i su odluili da se dr*e naela o Jbezuvjetnoj kapitula#iji 'jemake i CapanaK. U svibnju 19<:. u .../Lu je objavljeno ukidanje ,ominterne >Tre4a komunistika interna#ionalna( osnovana 1919.@ ,on eren#ija u Teheranu u studenome 19<:. i ,on eren#ija na Calti u veljai 19<0. odr*ane su u razliitim vojnoLpolitikim uvjetima& 6. Stal&inova politika .taljin je najprije s britanskim dr*avni#ima poeo pripremati teren za priznavanje sovjetskih grani#a iz godine 19:9. -itanje je bilo posebno osjetljivo budu4i da su nove sovjetske grani#e zahvatile i dio poljskih teritorija( a to je izazvalo dodatne komplika#ije jer se poljska izbjeglika vlada nalazila u Eondonu( a u .$BLu /oosevelt je morao raunati s poljskom emigra#ijom >0 milijun@. .vi poku"aji ?ritana#a da posreduju u uspostavljanju kontakata izmeu poljske emigrantske vlade i .taljina nisu dali rezultate. .taljin je *elio da se priznaju grani#e ostvarene 19:9.( da se konano eliminira cordon sanitaire i u istonoeuropskim zemljama stvore takvi re*imi koji 4e biti prijateljski prema .../Lu. )bog ulaska u rat protiv Capana .taljin je vrlo odrje"ito izrazio zahtjev $merikan#ima za dobivanje kon#esije u Mand*uriji i za dio biv"eg japansko teritorija. 1;

7. 80ur%0ill i s4ere ut&e%a&a 7hur#hill je svim silama te*io da se zadr*i europska ravnote*a sila i da se u njoj stvore pogodne mogu4nosti za britanske ak#ije. 7hur#hill je te*io da se u 6stonoj Auropi organiziraju takvi re*imi koji 4e biti prijateljski( ali ne komunistiki. 9. Pol&sko pitan&e Tzv. 7urzonova linija( stvorena nakon -rvog svjetskog rata uzimala je u obzir injeni#u da ukrajinsko i bjelorusko stanovni"tvo pripada /usiji. >195H -olja#i su grani#u pomaknuli prema 6stoku( zahva4aju4i na taj nain veliki dio nepoljskog stanovni"tva@. 7rvena se armija na"la na teritoriju -oljske i -oljaka koji su se nalazili na .ovjetskom .avezu. Dormiran je komitet narodnog osloboenja u Eublinu( koji je postupno dobivao prerogative vlade. -oljska narodna armija( takoer stvorena u .../Lu( postala je glavna sila nove poljske dr*ave. :. Roosevelt i nastanak U Fa /ooseveltova politika ilozo ija bila je sasvim drukija od 7hur#hillove. /azmi"ljanja o ravnote*i snaga ili s erama utje#aja( za koja se posebno zalagao britanski dr*avnik( njemu su bila prilino strana. /oosevelt je posebno te*i"te stavljao na .ovjetski .avez. 'a kon eren#iji u Teheranu( ameriki je predsjednik predoio .taljnu svoju ideju o stvaranju svjetske organiza#ije koja bi trebala u poslijeratnom svijetu rje"avati glavna pitanja u meunarodnim odnosima. -osebno mjesto dobivale su etiri velike dr*ave& .$B( .../( 8.?. i ,ina >etiri poli#aj#a@ . vremenom je izbio sukob dviju razliitih amerikih kon#ep#ija& jedne( za uklanjanje 'jemake iz politikog( ekonomskog i vojnog poslijeratnog *ivota( i druge( koja je upravo na osnovi poten#ijalnih opasnosti iz Moskve nastojala zadr*ati njemaku snagu i osigurati 'jemakoj odgovaraju4e mjesto u poslijeratnim odnosima. <. Sastanak u Jalti ,on eren#ija se inae smatrala najznaajnijim susretom u tijeku Brugog svjetskog rata. 'a kon eren#iji u Calti >< I 11 veljae@ .$B inzistra na ulasku .../ u rat s Capanom( na "to .taljin pristaje nakon "to su mu obe4ane kon#esije. -oljsko pitanje je rije"eno tako da se prema .ovjetskom .avezu prihvati 7urzonova linija( dok je na zapadu -oljska dobila dio njemakog teritorija. Trebala se ormirati privremena vlada koja bi se zvala -oljska vlada privremenog narodnog jedinstva. 8elika ?ritanija( odnosno 7hur#hill( na sastanku u Calti posebno je zagovarao praktinu ravnote*u snaga koja se imala ogledati u prisutnosti Dran#uske u politikom *ivotu Aurope i u naporu da se $merika "to vr"4e ve*e u razvoj odnosa na kontinentu. $ko bi se $merika povukla ili vratila u izola#ionizam( najve4a sila na svijetu bio bi .../. Unutar amerike administra#ije izgradila su se dva razliita prav#a u odnosu prema amerikoj politi#i u vezi sa .../. 'a jednoj su strani bili poborni#i tzv. vrsto3 kursa( koji su isti#ali da se /usija uglavnom mo*e obuzdati sna*nom politikom. 'a drugoj su strani bili oni poborni#i suradnje sa .../ koji su

19

vjerovali da upravo zbog golemih ekonomskih potreba $merika mo*e dobiti posebno mjesto u poslijeratnom .../ jer je sna*na ekonomski i inan#ijski. U .MCA/U ;E$B'O2 /$T$ 'ovi ameriki predsjednik ;arry Truman okru*io se prista"ama tzv. vrstog kursa prema .../. ?io je uvjeren da $merika sve manje treba tu zemlju. -. #ru2anova politika Truman obustavio Lend Leasea( $merika mijenja svoj politiki smjer u odnosu prema .../. Truman je bio odluan u tome da ne dopusti daljnje jaanje sovjetskih utje#aja i pro"irenje sovjetske mo4i. Ta misao ostat 4e za itavo vrijeme njegova mandata osnovna poluga za ak#ije i sna*na poluga za razvijanje antikomunizma na vanjskom i unutra"njem planu. Osje4aju4i taj novi smjer amerike politike( 7hur#hill je u*urbano predlagao sastanak velike troji#e. 7hur#hill se bojao da bi amerika administra#ija mogla popustiti izola#ionistima i nakon poraza 'jemake zahtijevati povlaenje amerikih snaga iz Aurope( "to bi )apadnu Auropu( a posebno 8.?.( stavilo u poseban odnos prema .../Lu.

5. Potsda2ska kon4eren%i&a G1= srpnja I 5 kolovoza 19<0.@ To je bio najdu*i u ujedno posljednji sastanak voa triju velikih dr*ava. Uoi poetka kon eren#ije( u pustinji u dr*avi 'e% Me9i#o bila je izvr"ena prva uspje"na eksplozija atomske bombe. U vezi s 'jemakom najzad je bilo odlueno da 4e vrhovnu vlast provoditi savezniko kontrolno vije4e u ?erlinu. 6ndustriju koja bi mogla slu*iti u vojne svrhe trebalo je uni"titi. 6. Ca%an&e ato2ske Lo2Le $merika je avija#ija 1. kolovoza ba#ila prvu atomsku bombu na ;iro"imu( a tri dana poslije na 'agasaki. .../ je F kolovoza nagovijestio rat Capanu( a ve4 1H kolovoza Capan je bio spreman na kapitula#iju. Time je i veliki svjetski sukob bio zavr"en. $tomska je bomba uinila sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Capana gotovo beznaajnim aktom. -laneri Trumanove administra#ije odluili su se za provedbu tzv. vrstog kursa( odnosno atomske diploma#ije. Dleming je istaknuo& Amerika odluka o upotrebi atomskog oruja oznaila je odluan kraj ratnom saveznitvu sa SSSR-om i poetak poslijeratnog suparnitva. 7. ove a2erike po/i%i&e ?iv"i predsjednik .$BLa ;erbert ;oover& ok mi i samo mi imamo atomsku bombu! moemo diktirati nau politiku itavom svijetu" 9. Stal&inova velikodrDavna politika

1B

U svojim gledanjima na poslijeratni svijet .taljin je vjerovao kako bi se mogla odr*ati suradnja velikih sila iz godina rata. )ato je u .taljinovim velikodr*avnim kon#ep#ijama .../ trebao imati ravnopravno mjesto sa .$B. :. 'ra& velike koali%i&e /ooseveltova politika suradnje sa .ovjetskim .avezom nikada nije bila jednodu"no prihva4ena u amerikim politikim krugovima. U .$BLu je nastao sna*an antikomunizam kao ideolo"ka podloga amerike vanjske politike globalnih razmjera. ;E$B'6 /$T -. 80ur%0illov 3ovor u +ultonu L se smatra prvom najavom hladnog rata O#jenjuju4i poslijeratno stanje meunarodnih odnosa u svojem govoru u Dultonu( 7hur#hill kao da je najavljivao hladni rat. U te*nji da se smanji sovjetska aktivnost u Auropi( on je pozvao na stvaranje Jzajedni#e koja govori engleskim jezikomK. Bosljedan svojim gledanjima na mogu4nosti daljnjeg razvoja meunarodnih odnosa( .taljin je tvrdio da 4e i u poslijeratnom svijetu glavne suprotnosti biti izmeu kapitalistiki zemalja. 'ikakvi znakovi nisu isti#ali da .ovjetski .avez te*i pogor"anju odnosa sa )apadom ili da 4e ojaati svjetski komunistiki pokret. 5. #ru2anova doktrina Bva dana nakon poetka pregovora u Moskvi( na kojima je 8ije4e ministara etiriju velikih sila zahtijevalo mogu4nost za pripremu mirovnog ugovora s 'jemakom( predsjednik Truman je proglasio novu doktrinu koja je po njemu ubrzo nazvana #ru2anova doktrina. . <HH milijuna dolara pomo4i 2rkoj zapoela je nova znaajna era amerike vanjske politike u kojoj je Trumanova doktrina stavila temelje globalnoj strategiji vanjskopolitike ak#ije. Trumanova je doktrina bila u osnovi najbli*a Monroevoj doktrini i politi#i otvorenih vrata u $ziji. >Monroeva doktrina& #ilj odr*ati devetnaestostoljetnu ravnote*u sile izmeu tzv. 'ovog i .tarog svijeta( u poslijeratnim danima( kada je $merika postala va*an imbenik u svjetskoj politi#i@. Trumanova je doktrina morala sprijeiti komunizam da ne poremeti uspostavljenu ratnu ravnote*u izmeu 6stoka i )apada. Trumanova doktrina nije bila program iskljuivo dr*avne ak#ije u meunarodnim odnosima( gdje se razliiti interesi( napose velikih sila( esto otvoreno sukobljavaju. Osim suzbijanja sovjetskih interesa na dr*avnom planu( Trumanova se doktrina zauzimala i za suzbijanje ideologije komunizma( otvaraju4i mogu4nosti amerikoj globalnoj interven#iji u itavom nizu udaljenih podruja koja teritorijalno i ekonomski nisu imala i nemaju nikakve veze s amerikim dr*avnim interesima. Cedina opasnost bile su zemlje koje nisu priznavale ameriku privatnu ini#ijativu( a na elu tih zemalja bio je .ovjetski .avez. )a"tita globalnog kapitalizma postala je osnovi#a amerike globalne politike u koju su ulo*ena znaajna vojna( ekonomska( politika i ideolo"ka sredstva. )a .taljinovu politiku Brugi svjetski rat bio je prilika da se ojaaju pozi#ije .ovjetskog .aveza i da se izae na meunarodnu s#enu.

1=

6. Mars0allov plan )apoeo je pro#es organiziranog okupljanja snaga oko dvaju suprotnih polova. 'ajprije su 8.?. i Dran#uska 19<=. u Bunkergueu sklopili novi savezniki sporazum( bez prethodnog savejtovanja sa .../. $meriki dr*avni tajnik Marshall iznio je svoj plan o davanju amerike ekonomske pomo4i poru"enoj Auropi. -lan je bio ponuen svim europskim zemljama( pa tako i .../Lu. .ovjeti su napali ameriki zahtjev o usklaivanju planova razvoja i njihovo usugla"avanje sa .$BLom( "to je moglo dovesti europske zemlje u jo" ve4u ovisnost o .$BLu. To su bili razlozi zbog kojih je .../ odbio prijedlog. .votom od 11(< milijarde dolara .$B je uspio podi4i zapadnoeuropsko gospodarstvo i oslabiti razvijanje komunistikih ideja koje su upravo na tlu poru"ene Aurope mogle imati plodno tlo. -otkraj 19<=. razbuktao se graanski rat u ,ini koji je u prvi plan stavio snage ,omunistike partije ,ine. U veljai 19<F. u 3./Lu je izvr"en so#ijalistiki prevrat mirnim putem i ,- 3ehoslovake preuzela je vlast. 7. Stvaran&e !#OFa U .$BLu je 11.H1. 19<F. donesena tzv. 8anderbergova rezolu#ija kojom se zahtijevalo da se zakonodavnim putem ukloni tradi#ionalno naelo amerike vanjske politike o nezakljuivanju stalnih politikih saveza s europskim dr*avama. U travnju 19<9. osnovan .jevernoatlantski pakt >'$TO@. ?erlinska kriza koja je trajala gotovo godinu dana bila je prva kon ronta#ija u doba hladnog rata. U 'jemakoj je na prvim poslijeratnim izborima pobijedila ,r"4anskoL demokratska unija( a prvi kan#elar je bio $denauer. Tako je nastala .avezna /epublika 'jemaka. .../ je protestirao i pristupio slinom rje"enju. Tako je u ?erlinu proklamirana Bemokratska /epublika 'jemaka i 'jemaka se podijelila. Tri razdoblja hladnog rata& 1. od 19<<. I 19<1. stvarali su se temelji razliitih shva4anja 5. od 19<=. I 19<9. postavljene su glavne doktrine( provedeno okupljanje snaga :. od 190H. I 1900. najvi"a aza( postupno gubljenje intenziteta 9. Politika Containmenta SSSRFa .ve doktrine imale uglavnom izrazito antisovjetsko znaenje. 6ako je idejni tvora# vanjskopolitike kon#ep#ije containmenta 2eorge ,ennan tvrdio da je njegova glavna te*nja bila da se najprije ogranie sovjetske ak#ije( injeni#a je da je amerika politika( osnovana na Trumanovoj doktrini i kon#ep#iji #ontainmenta( bila vrlo aktivna u okru*ivanju so#ijalistikih zemalja. ,ao odgovor na okupljanje oko .$BLa( .ovjetski je .avez osnovao 6n ormbiro >19<=@. 'akon lansiranja Marshallova plana i sovjetskog odbijanja( zapoeo je rad na stvaranju ekonomskog instrumenta povezivanja so#ijalistikih dr*ava .A8La >19<9@. .../ je izvr"io prvu atomsku eksploziju. U posljednjoj( najvi"oj azi hladnog rata( na azijskom je tlu nastalo Jvru4eK kon rontiranje koje je( iako nije izravno ukljuilo glavne protagoniste I .$B i .../ I ipak znatno utje#alo na daljnje pogor"avanje njihovih meusobnih odnosa. ,orejski rat >190HL190<@ okupio je snage dvaju suprotnih blokova.

*+

/elativno de enzivnu ideju o suzbijanju komunizma poela je sve vi"e zamjenjivati doktrina 2asovne od2a/de u kojoj se isti#alo da lokalni odgovor komunistikoj agresiji nije dovoljan. -o mi"ljenju idejnog tvor#a doktrine Cohna Dostera Bullesa( Jnain da se zapla"i agresor treba omogu4iti slobodnoj zajedni#i volju i sposobnost da energino odgovori na svim mjestima i svim sredstvima vlastita izboraK >atomska bomba@. 'o( itava je doktrina u osnovi bila pogre"no postavljena i nikada nije poela djelovati. ,on#ep#ije osloboenja i tzv. /oll ba#k komunizma iz 6stone Aurope( lansirale su tezu o novoj kon#ep#iji kojom se iz obrane prelazi u napad. To je trebalo znaiti da 4e u pogodnom trenutku .$B nastojati vojnim sredstvima osloboditi 6stonu Auropu i odba#iti komunizam do grani#a .../a. -O3AT76 AU/O-.,O2$ 6'TA2/6/$'C$ -. *ladni rat i &aan&e europske ide&e 5. Politike kon%ep%i&e S!DFa o europsko2 u&edin&en&u Trumanova doktrina je otvorila vrata amerikome globalizmu i bila je pogodna osnova na kojoj se moglo poduprijeti razvoj )apadne Aurope. Tri mjese#a nakon Trumanove doktrine( 15 o*ujka 19<=.( dr*avni tajnik Marshall ponudio je ekonomsku pomo4 europskim zemljama >0 lipnja 19<=@. Marshallova pomo4 za obnovu Aurope trebala je pridonijeti tomu da se "to prije razbiju barijere meu zapadnoeuropskim zemljama i da se stvore uvjeti za brz proboj amerikog kapitala. U 7laytonovu memorandumu se tvrdilo da bi trebalo te*iti Auropi u kojoj 4e svoje mjesto imati i 8?. U grupi za politiko planiranje( aktivnu ulogu imao je (eor3e 'ennan. koji je predlagao da se 8.?. intenzivno anga*ira u okvirima nove trojne suradnje na liniji 8.?.( .$B i ,anada. ,ennan je preporuivao i europsku suradnju na liniji Dran#uskaL 'jemaka. Paul *o442an( direktor $dministra#ije za ekonomsku pomo4( zahtijevao je da se u poetnoj azi Auropa montira oko Dran#uske( 6talije i zemalja ?eneluksa. Br*avni tajnik !%0eson vjerovao je da je optimalni razvoj Aurope zasnovan na povezivanju ujedinjene Aurope s ,anadom i .$BLom. -ro esor 'laus 'norr smatrao je da treba zadr*ati europsku neovisnost i samostalnost u odluivanju( te da Auropa mora biti va*no sredstvo za odr*avanje ravnote*e izmeu dviju svjetskih sila. 3lanovi ,ongresa su smatrali da se novo jedinstvo Aurope ponajprije ogleda na politikom planu( dok se drugi dio zauzimao za stvaranje Jgospodarske unijeK. 6. "apadnoeuropske po/i%i&e i u&edin&en&e -redstavni#i zapadnoeuropske politike vodili su rauna i o potrebi "to br*ega vlastitoga ekonomskog jaanja i stvaranja uvjeta u kojima 4e se mo4i omogu4iti normalni gospodarski razvoj. ?ilo kakvo ormiranje europskoga jedinstva zahtjeva i rje"avanje pitanja 'jemake. 7. Critanski po3led na Europu 7hur#ill u svom govoru u )uri#hu 19<1. istaknuo potrebu stvaranja neega poput .jedinjenih Br*ava Aurope. 'jihova je svrha trebala biti zaustavljanje

*1

nepovoljnih promjena na europskom prostoru i stvaranje stanja stabilnosti u kovirima hladnog rata. 7hur#hill ipak nije *elio vezati 8.?. uz europska kretanja. .matrao je da 8.?. ima svoja tri velika segmenta prisutnosti I 7ommon%ealth( )apadnu Auropu i amerikoLbritanske odnose. U svakom od njih ona ima va*nu ulogu( te zbog toga ne mo*e biti u sastavu ujedinjene Aurope. .toga se 8.?. mo*e povezati sa )apadnom Auropom samo na istovjetnim osnovama kao i .$B 9. +ran%uske ide&e U ran#uskoj politi#i i dalje je osnovi element novoga poslijeratnog razvoja bio u vezi sa strahovanjem da bi u novim uvjetima moglo do4i do jaanja 'jemake. Dran#uska je bila preslaba da bi mogla diktirati sama svoje rje"enje savezni#ima 'jemake. Dran#uska je *eljela izboriti u novoj Auropi vode4e mjesto i na toj osnovi proji#irati nov status velike sile. :. "apadnon&e2ako 2otriBte Auropska je misao postala jedna od najva*nijih naela zapadnonjemake vanjske politike. <. Itali&a i u&edin&en&e Europe ?. "e2l&e Ceneluksa Te relativno male zemlje posebno su se pribojavale domina#ije velikih( u prvom redu 'jemake. .hva4aju4i potrebu zajednikog djelovanja u smjeru pro"irenja tr*i"ta( ?elgija i 'izozemska jo" su u rujnu 19<<. stvorile #arinsku uniju( 59 listopada 19<=. potpisale su( zajedno s Euksemburgom( ekonomsku uniju ?eneluksa. @. Oponenti europske ide&e 2lavni prav#i koji su poku"avali zaustaviti europski razvoj i sprijeiti stvaranje ujedinjene Aurope& 1. dio politikih krugova u ujedinjenju je vidio opasnost od gubitka na#ionalnih oznaka suverenosti 5. meu poslovnim krugovima je vladao strah od stvaranja ve4ega tr*i"ta i konkuren#ije :. ljeviari su tvrdili da 4e u novoj Auropi biti te"ko sauvati demokratski duh i politiki izborene slobode <. komunisti su u tome vidjeli raspad Aurope na dva dijela -A. Pokreti /a europsko u&edin&avan&e 8e4 u rujnu 19<1. nastala je prva ;vi%arska uni&a Europe kao prva europska kon edera#ija. Unija je trebala biti utemeljena na ederalnom sustavu( a njezini lanovi trebali su se( u korist organiza#ije kao #jeline( odre4i jednog dijela svojih suverenih prava. Europska parla2entarna uni&a takoer se oitovala za ederalnu strukturu nove Aurope. 2lavni je #ilj trebao biti stvaranje gospodarske suradnje europskih zemalja. U nju je trebalo biti ulanjeno 1= europskih zemalja koje su bile obuhva4ene Marshallovim planom.

**

U projektu ustava +edera%i&e europski0 /e2al&a bili su naznaeni glavni #iljevi kojima 4e europska edera#ija te*iti. To su bili& ouvanje slobode lani#a( osiguranje mira( po"tovanje prava ovjeka i podizanje blagostanja naroda. Europski save/ 4ederalista osnovan godine 19<=. sljede4e je godine predlo*io svoj na#rt ederalnog ustava nove Aurope. -rihva4aju4i ideju o ederalnoj #jelini( takoer 1= zapadnoeuropskih zemalja( europski su ederalisti ponudili kon#ept integralnoga ederalizma. To je znailo kako se predvia da u novoj europskoj edera#iji bude osnovan jedinstven dru"tvenoL politiki sustav na svim razinama. Dederalistikim projektima( koji su te*ili stvaranju jedinstvene ederalne #jeline od 1= europskih zemalja( suprotstavljali su se razliiti pokreti. Meu takvim protagonistima bili su britanski Pokret /a u&edin&en&e Europe i ran#usko Vi&ee /a u&edin&en&e Europe. Meunarodni ko2itet studi&a i d&elovan&a /a so%i&alistike S&edin&ene DrDave Europe osnovano je 19<=. kao zajedniko tijelo meunarodnog karaktera u kojem su so#ijaldemokratske europske stranke dobile mogu4nost svojeg propagiranja europskih ideja. -otkraj 19<F. pod pritiskom britanskih laburista ,omitet mijenja naziv i postaje .o#ijalistiki pokret za .jedinjene Br*ave Aurope. Oni su se na"li zajedno s ostalim spomenutim pokretima koji su jo" u srpnju 19<=. osnovali zajedniki 'o2itet suradn&e. ,omitet se pretvorio u Auropski pokret koji je postao edera#ija autonomnih zemalja. 2lavna zada4a bila je ispitivanje i stvaranje uvjeta potrebnih za ormiranje .BA. Cedinstvena Auropa trebala je biti ederalna po svojem karakteru( imati vlastiti parlament i meunarodni sud. --. Stvaran&e europski0 institu%i&a -rva konkretna okupljanja poela su na liniji DranL8.? jo" < o*ujka 19<=. kada je potpisan Ugovor o prijateljstvu( suradnji i uzajamnoj pomo4i( da bi godinu dana nakon toga( 1= o*ujka 19<F. bio potpisan ?ru9elleski pakt izmeu 8.?.( Dran#uske i zemalja ?eneluksa. U osnovi to je ipak bio ponajprije vojni savez. Upravo 4e ?ru9elleski pakt postati osnova na kojoj je )apadna Auropa u danima hladnog rata realizirala svoju vezu sa .$BL om. 'akon stvaranja tog prototipa vojnoLpolitikog djelovanja do4i 4e do nastanka Ugovora o sjevernoatlantskoj zajedni#i >'$TO@ < travnja 19<9.( kao velikog instrumenta vojnoLpolitikoga blokovskog okupljanja zemalja )apada. 6ni#ijator stvaranja ?ru9elleskog pakta bio je "e #oreign O$$ices Arnest ?evin. U travnju 19<F. osnovana je Europska or3ani/a%i&a /a ekono2sku suradn&u >OAA7@ u iji je sastav u"lo 11 zapadnoeuropskih zemalja. .$B i ,anada postale su sui generis pridru*eni lanovi. Organiza#ija je okupila zemlje koje su primale Marshallovu pomo4 >istonoeuropske zemlje nisu@. .hva4aju4i potrebu organiziranog politikog djelovanja 0. svibnja 19<9. potpisan je .tatut Auropskog vije4a. Auropsko vije4e svjesno se zatvarao u grani#ama )apadne Aurope. Osnovni #ilj je bio ostvarivanje vr"4e unije izmeu dr*ava lani#a radi obrane i potpore ideja i naela. Opseg djelovanja 8ije4a bio je postavljen na podrujima gospodarstva( dru"tvenih pitanja( kulture( znanosti( prava i administra#ije( a pitanja obrane bila su u ovlasti '$TOLa. 'ovost koju je uvelo Auropsko vije4e bila je u tome da je uz Ministarsko vije4e stvorena .avjetodavna skup"tina u kojoj su zasjedali parlamentar#i iz redova na#ionalnih parlamenata( delegirani u .kup"tinu.

*0

Auropsko vije4e postalo je poput velikog debatnog kluba i nikada nije do"lo u mogu4nost da se pretvori u neku vrstu djelotvorne europske politike institu#ije. -5. Stvaran&e nadna%ionalni0 or3ani/a%i&a -olitika Dran#uske( koju je u tijeku posljednjih =H godina tri puta napala 'jemaka( te"ko se mirila s takvim budu4im razvojem Aurope u kojem bi 'jemaka krenula putem militariza#ije. Ba bi to sprijeila ran#uska je politika preuzela ini#ijativu lansiraju4i nekoliko prijedloga& 1. .#humanov plan >9. svibanj 190H@ 5. -levenov plan >5<. listopada 190H@ :. -rijedlog za stvaranje politike unije >55. rujan 190H@ Dran#uska je time postala sredi"te novoga politikog okupljanja zapadnoeuropskih zemalja. -rva organiza#ija koja je nastala iz ovakvog ran#uskog postavljanja zapadnoeuropske suradnje bila je Europska /a&edni%a /a u3l&en i elik( osnovana 1F. travnja 1901. U njoj je sudjelovalo "est zemalja& Dra( ) 'jem( 6ta i ?eneluks. Angleska je odbila poziv zbog svog odnosa sa zemljama 7ommon%ealtha. ?ez 8.?. dvije zemlje koje su u zajedni#i imale posebno mjesto bile su Dran#uska i )apadna 'jemaka. 'astala je jo" jedna zapadnoeuropska organiza#ija bez 8.?. tzv. Mala Europa( u kojoj je bilo "est zapadnoeuropskih zemalja. .tvaranjem )ajedni#e za ugljen i elik nastala je i prva meunarodna organiza#ija koja je morala biti poetak europske edera#ije. 6stodobno( ormiran je takav meunarodni mehanizam koji je imao suprana#ionalna prava. Bjeluju4i na bazi .tatuta( ormirana su spe#i ina tijela zajedni#e& 1. 8ije4e sastavljeno od ministara koji predstavljaju svoje dr*ave 5. .kup"tina savjetodavnog karaktera :. .ud kao najvi"a sudska institu#ija <. 6zvr"no tijelo u obliku visoke vlasti zastupa interese )ajedni#e kao #jeline Plevenov plan predviao je osnivanje europske zajednike vojske kojom bi zapovijedao europski ministar obrane( a kojeg bi postavljala europska .kup"tina kojoj bi on i odgovarao. Ugovor o Auropskoj obrambenoj zajedni#i potpisalo je 5=. svibnja 1905. u Eondonu "est lani#a )ajedni#e za ugljen i elik. Ugovor o stvaranju Auropske obrambene zajedni#e predviao je da 4e do4i gotovo do #jelovite integra#ije svih vojnih snaga "est zapadnoeuropskih zemalja. .amo su snage za odr*avanje unutarnjeg reda( kao i one koje su bile u kolonijama( bile izuzete iz zajedni#e europskoga vojnog sustava. To je praktiki znailo& da nema rata meu tih "est zemalja( da nema rata na vlastitu ini#ijativu. 'o( ipak je Auropska obrambena zajedni#a trebala biti vr"4im nitima povezana s '$TOLom koji se ipak shva4ao kao glavni stup europske obrane. U bitnim vojnim pitanjima trebao je odluivati ,omesarijat Auropske ekonomske zajedni#e. 'o( samim ormiranjem Auropske obrambene zajedni#e razvijaju se dva prav#a razmi"ljanja o zapadnoeuropskoj obrani& europski i atlantski. -6. PokuBa&i stvaran&a politike /a&edni%e

*,

.#human je bio ini#ijator stvaranja nadna#ionalne Auropske politike zajedni#e. .voj prijedlog iznosi 5H. rujna 1901. u Otta%i( a 1H. rujna 1905. ministri vanjskih poslova europske "estori#e odluili su povjeriti skup"tini Auropske zajedni#e za ugljen i elik izradbu na#rta projekta o osnivanju politike zajedni#e. U o*ujku 190:. prihva4en je na#rt statuta i predlo*en vladama na razmatranje. )a#rtala su se tri razliita vienja politikog jedinstva )apadne Aurope& 1. U de (aulleovo& kon%ep%i&i Aurope odluno su se odba#ivale sve ini#ijative koje su vodile europskom ujedinjenju. Auropska zajedni#a je opisana u obliku opasnosti. 2aulleov je zahtjevao da se izgradi Auropska zajedni#a na temelju kon edera#ije zapadnoeuropskih dr*ava. U njoj bi trebalo sudjelovati "est lani#a )ajedni#e za ugljen i elik( a kasnije se mo*e pridru*iti i 8.?. -o njegovu mi"ljenju( europska bi kon edera#ija imala koali#ijsku vojsku koja bi bila sastavljena od na#ionalnih vojnih snaga zapadnoeuropskih dr*ava. 5. kon%ep%i&a Lritansko3 pre2i&era Edena . Adenov plan od 1F. o*ujka 1905. predviao je da se sve nadna#ionalne strukture "est zapadnoeuropskih zemalja ukljue u Auropsko vije4e u kojem je 8.?. imala odluuju4e utje#aje i pozi#ije. Ova kon#ep#ija unk#ionirala bi u okvirima $tlantskog saveza i tu je automatski trebalo biti mjesta i za .$B( ,anadu i zemlje 7ommon%ealtha. :. nastala je u redovima europske "estori#e( iji su autori bili istaknuti Auropljani S%0u2anN de (asperi i !denauer . ,on#ep#ija je te*ila "to br*em stvaranju superna#ionalne Aurope. To je mogla postati samo na temeljima nadna#ionalnih organiza#ija poput Auropske zajedni#e za ugljen i elik i Auropskoga obrambenog saveza. 7ilj je bio da se stvori europska zajedni#a nadna#ionalnog i trajnog karaktera. Ovlasti takve zajedni#e bile su postavljene dosta op4enito( a tijela su trebala biti& a@ parlament sastavljen od dvaju domova b@ europsko izvr"no vije4e #@ ministarsko vije4e d@ sud e@ dru"tvenoLgospodarsko vije4e savjetodavnog karaktera -okazalo se da je jedini uspjeh zabilje*ila Auropska zajedni#a za ugljen i elik( koja je izdr*ala sve izazove i koja istodobno zadovoljila interese svih lani#a. -7. !2erika politika i poet%i europsko3a u&edin&avan&a 2odine 1905. donesen je Mutual Se%urit1 !%t kojim je ameriki ,ongres tvrdio da 4e potpomagati sve korake koji vode Jpolitikoj edera#iji( vojnoj integra#iji i gospodarskoj uni ika#iji u AuropiK. ,on#ep#ija o stvaranju Auropskoga obrambenog saveza i Auropske politike zajedni#e je propala. )bog toga( 190:. ameriki dr*avni tajnik Bulles prijeti da 4e amerika politika staviti naglasak na )apadnu 'jemaku. )bog svega toga $nthony Aden je na osnovi Eondonskog sporazuma od :. listopada 190<. i -ari"kih sporazuma od 5:. listopada 190<. ini#irao ormiranje nove "apadne Uni&e. Uz pet prvobitnih dr*ava lani#a >8.?.( Dran#uska( zemlje ?eneluksa@ sada su kao punopravne lani#e u"le i )apadna 'jemaka i 6talija. Ta unija nije imala veze sa .$BLom i 7ommon%ealthom. )apadna 'jemaka i 6talija postale su lani#e '$TOLa 1900. )apadnoeuropska unija bila je etvrta

*7

organiza#ija u poku"ajima stvaranja integrirane Aurope. 'ajve4a vrijednost koje ju )apadnoeuropska unija uinila je u tome da se putem nje do"lo do ukljuivanja )apadne 'jemake i 6talije u '$TO. L glede broja lani#a nove Aurope krenulo se od 11 zemalja( zatim 1( a na kraju = L amerika politika nije mogla izravno utje#ati na br*i pro#es ujedinjavanja .T8$/$'CA 6.TO3'O2 ?EO,$ 6 OB'O.6 U 'CAMU .redi"nja politika mo4 bila je rukama .taljina& Svatko uspostavlja svoj stav tamo gdje do%e njegova vojska" -. SSSR u Istono& Europi .taljin je vjerovao da bi nova dr*ava I/rael mogla biti neka vrsta komunistikog sredi"ta na ?liskom 6stoku. U skladu s tim .../ je prvi priznao stvaranje dr*ave 6zrael 19<F. .ovjetska je politika jo" u godinama Brugog svjetskog rata uspjela stvoriti saveznike odnose s ehoslovakom ?ene"ovom vladom u egzilu. >19<:@( zatim je osnovana prosovjetska privremena poljska vlada( a uz potporu ,omunistike partije Cugoslavije i Tita pomoglo se eliminiranju monarhije u Cugoslaviji. 5. Uv&eti nastanka /e2al&a t/v. arodne de2okra%i&e U tom pro#esu "irenja sovjetske mo4i i nastanka dr*ava koje 4e postati sovjetski savezni#i bila su odluuju4a dva imbenika& 1. mjesto i uloga .../ u antihitlerovskoj koali#iji 5. dolazak 7rvene armije u 6stonu Auropu ,omunistika partija -oljske >,--@ nije nikada imala znaajniju potporu u zemlji( pa je 19:F. raspu"tena. 19<5. -oljska radnika partija >-/-@ je ormirana. ,ada se uvidjelo da je vlada u emigra#iji >Eondon@ orijentirana samo na zapadne saveznike( komunisti u -oljskoj poeli su aktivnije djelovati. $ktivnosti -/-La pridonijele su osnivanju prvog organa komunistikih i lijevo orijentiranih snaga I Pol&sko3 ko2iteta na%ionalno3 osloLoen&a. To je tijelo postalo prva privremena poljska vlada na osloboenom teritoriju( a kako je prodirala sovjetska vojska( "irilo se podruje njegova djelovanja. .itua#ija u $e0oslovako& bila je drugaija. -okret otpora je uglavnom povezan s djelovanjem ,omunistike partije 3ehoslovake >,-3@ I najsna*nija stranka. -redsjednik ?ene" isti#ao je potrebu za jaanjem ehoslovakoLsovjetske veze. 19<<. buknuo je slovaki narodni ustanak( kojim je rukovodila ,-( a u itavoj 3ehoslovakoj poela je borba za vlast. Osnovana je nova vlada 'a#ionalne ronte( koja je okupila politike stranke W komuniste. -rvi put komunist postaje predsjednik vlade I ,lement 2ott%ald. )bog poraza Tre4eg /ei#ha i sovjetske okupa#ije Istone &e2ake dio njemakog teritorija na"ao se u novim uvjetima. ,omunistika partija 'jemake pojavila se kao najbolje organizirana snaga. Osnivanje 'jemake Bemokratske /epublike kao dr*ave bilo je uvjetovano& 1. meunarodnom situa#ijom 5. namjerom .../La da se stvori istononjemaka dr*ava :. organiziranim djelovanjem Cedinstvene so#ijalistike partije

*;

;orthyjeva Maarska( kao saveznik 'jemake( kapitulirala je 19<<. .ovjetskom pomo4i i ak#ijom maarskih komunista poele su pripreme za stvaranje nove na#ionalne vlasti. 19<0. odr*ani su prvi izbori za maarski parlament u kojem je ,-M( unato pomo4i .ovjetskog saveza( dobio samo 1=P glasova. .tranka malih posjednika dobila je ve4inu >0=P@. 6zvanredni izbori za parlament 19<=. donijeli su ve4inu glasova ,-M( te uinilo tu stranku najjaom u parlamentu i u vladi 'a#ionalne ronte. 'ekada"nji ;itlerov saveznik( Ru2un&ska( na"la se u razdoblju bitnih promjena. 'a prvim poslijeratnim izborima( 19 studenog 19<1.( ,-/ je uspjela izvojevati veliku pobjedu. Monarhija( koja je jo" postojala( bila je puka ormalnost. 'a zahtjev ,-/( kralj Mihail bio je prisiljen odre4i se prijestolja. -objeda so#ijalistikih snaga u Cu3arsko& imala je svoje unutra"nje i vanjske karakteristike. /usija i ?ugarska imale su tradi#ionalno jake povijesne veze. ,ada je buknuo oru*ani ustanak 9. rujna 19<<.( bugarski je narod smijenio a"istiku garnituru i istodobno je osnovao i vladu Bomovinske ronte. 8elikom ve4inom >95(=P@ zbaena je s vlasti monarhija i 10. rujna 19<<. ?ugarska je progla"ena 'arodnom republikom. To je bio prvi primjer da jedna istonoeuropska zemlja na taj nain na#ionalizira industriju( da ujedno jami demokratska prava graana te da proglasi pobjedu tzv. narodnodemokratskoga sustava. 'arodnooslobodilaka borba u !lLani&i poela je onoga asa kada su zemlju okupirali talijanski a"isti. 6 ovdje je vode4a snaga bila ,omunistika partija. $lbanija je u"la u borbu protiv okupatora predvoena ,-. 'akon osloboenja ,- $lbanije bila je jedina politika snaga. 11. sijenja 19<1. progla"ena je 'arodna /epublika $lbanija. 6. Poetak odnosa /e2al&a nove de2okra%i&e U razdoblju 19<0. I 19<9. jedno od glavnih obilje*ja odnosa izmeu so#ijalistikih dr*ava bilo je nepostojanje multilateralne politiki( vojne i ekonomske organizirane suradnje. ,omunistiki in orma#ijski biro je osnovan 19<=.( te je time nastalo tijelo koje je dobilo zadatak da pove*e komunistike i radnike komunistike stranke 6stone Aurope i dvije najsna*nije komunistike stranke na europskom )apadu I talijansku i ran#usku. Taj potez imao je svrhu omogu4iti lak"u kontrolu rada .../Lu. 'o( u doba svojeg postanka ,omin orm nije dobio posebne ovlasti. 6deolo"ka pitanja razmatrala su se u ,omin ormu. 3asopis J)a trajan mir i narodnu demokra#ijuK davao je putokaz ostalim europskim komunistikim zemljama za rje"avanje vlastitih problema Bruga etapa >19<9L190<@ odnosa so#ijalistikih dr*ava karakteristina je po nastojanjima .../La da koordinira sve oblike ak#ije so#ijalistikih zemalja i da ih podredi jednom direktivom sredi"tu I godine zlatnog jedinstva so#ijalistikih dr*ava 7. Sov&etskoF&u3oslavenski sukoL Cugoslavenski komunisti( s Titom na elu( nametnuli su se kao najorganiziranija politika snaga. Uz moralnuLpolitiku potporu Moskve zapadni su savezni#i( takoer( priznali Titu pokret 19<:. i pru*ili pomo4 u naoru*anju. 19<0. na izborima pobjeuje 'arodna ronta s Titom na elu. .ru"ena je monarhija i progla"ena D'/C. Tito odluio da bi stvaranje sna*nije #jeline na ?alkanu moglo pomo4i jaanju i njegove uloge u so#ijalistikom bloku. .taljin je bio oprezan. .matrao je da bi

*9

to moglo dovesti do balkanske edera#ije koja bi ojaala Titov polo*aj. /ezultat svega je pojaana in iltra#ija sovjetskih kadrova u Cugoslaviji. Tito je u o*ujku 19<F. tra*i opoziv svih sovjetskih savjetnika. .taljin je iskljuio Cugoslaviju iz 6n ormbiroa. Od strane .../La krenula je ekonomska blokada( politiki pritisak. Ubrzo je uspostavljen nov odnos izmeu Cugoslavije i zapadnih zemalja( koje su zapoele s pru*anjem vojne i gospodarske pomo4i Cugoslaviji. )apad se pokazao spremnim za prihva4anje drugih zemalja koje bi krenule putem neovisnog razvoja i koje su *eljele van iz bloka zemalja tzv. narodnih demokra#ija. .ovjetskoLjugoslavenski sukob pokazao je da je ak u hladnoratovskim uvjetima mogu4e iza4i iz bloka te da je mogu4e graditi novo dru"tvo bez prihva4anja sovjetskih dogmi. 'akon ulaska 2rke u '$TO 1905.( Cug je pristupila ?alkanskom paktu 190:.( koji ju je povezao s 2rkom i Turskom. Cugoslavija vi"e nikada nije ormalno uvr"tena u blokovske strukture istonoga bloka 8/UX6 /$T U $)6C6 -. Save/ni%i i posli&eratni Japan .aveznika politika prema Capanu bila je ormulirana na -otsdamskoj kon eren#iji 51. srpnja 19<0. Capan je trebao biti demilitariziran( politiki sustav demokratiziran( a ratni zloin#i ka*njeni. Capan su okupirale amerike vojne snage. 19<0. obnovljene su politike stranke. 19<1. odr*ani prvi parlamentarni izbori. 2odinu dana kasnije saveznike snage u Capanu izgradile su ustav u kojem je #ar samo simbol( a zemlja je progla"ena za parlamentarnu demokra#iju. 19<F. amerika je vlada izgradila plan ekonomske pomo4i Capanu. Capan postaje lan U'La 190=.

5. Save/nika politika pre2a 'ini i Indokini 'a sjeveru zemlje nalazile su se snage pod vodstvom ,- ,ine( dok je tzv. slu*bena kineska vlada kontrolirala jug i zapad zemlje. 'jezine su pozi#ije bile prilino slabe. $merika se politika ozbiljno poela baviti ,inom( te je zahtijevala od 3ang ,ai Geka da se komunisti ukljue u poslijeratnu kinesku vladu i da se stvori zajednika vojska. Mao 7e Tung( svjestan da se "iri revolu#ionarni utje#aj ,-( nije *urio s prihva4anjem podreenoga polo*aja koji je nudio ,uomintang >kineska politika stranka na elu s 3ang ,ai Gekom( za stvaranje nove( demokratske kineske dr*ave@. Tomu je posebno pogodovalo i to "to je 7rvena armija podruje Mand*urije prepustila snagama kineskih komunista( koje su u otvoreni ratni sukob s ,uomintangom u"le 19<1. U sijenju 19<9. 3ang ,ai Gek se odrekao predsjednikog polo*aja. U listopadu 19<9. bila je progla"ena '/ ,ina. U sijenju 190H. '/ ,ina je potpisala Ugovor o prijateljstvu( suradnji i uzajamnoj pomo4i sa .../Lom. $merika politika odbila je priznati '/ ,inu( a njezino mjesto u U'Lu sve do sedamdesetih godina dr*ao je Tajvan. 6. Save/ni%i i kore&ski proLle2 Tijekom Brugog svjetskog rata savezni#i su se dogovorili da 4e ,oreja biti suverena zemlja i da 4e na taj nain biti ukinuta japanska okupa#ija. ,oreja je

*B

bila podijeljena na dva dijela( po :F. paraleli. .$B je dobio ju*ni( dok je sjeverni pripao sovjetskoj kontroli. -itanje daljnje sudbine ,oreje trebali su rije"iti na#ionalni izbori pod pokroviteljstvom U'La. 'o( .../ nije dopustio da se oni odr*e u sjevernom dijelu. U srpnju 19<F. u ju*nom dijelu progla"ena je /epublika ,oreja s predsjednikom Ei .yn Manom na elu. Tu je vladu U' prihvatio kao jedinu punopravnu vlast. 6ste godine u sjevernom dijelu ,oreje progla"ena je Bemokratska /epublika ,oreja s ,im 6r .enom na elu. $merike i sovjetske vojne snage povukle su se 19<9. U lipnju 190H. krenuo je napad sa sjevera na jug. .$B poma*e Cug( ,ina .jever i tra*i povlaenje stranih vojnih snaga iz ,oreje. -rimirje potpisano 190:. ,orejski poluotok ostao podijeljen. '.7 I 1F I dokument Trumanove administra#ije o .../u. ,orejski rat pokazao da .../ nema interesa za izravnu kon ronta#iju. .$B zapoeo s izgradnjom vojno I politikih saveza& a@ 1901. $')U. I trostrani ugovor o sigurnosti izmeu $ustralije( .$Ba i 'ovog )elanda b@ 190<. Manilskim ugovorom pro"iren $')U. 8?( D/$( D6E6-6'6M$( -$, 6 T$C I nastao .A$TO #@ 1900. ?agdadski pakt I 8?( 6/$'(6/$,(TU/(-$, 6)/$AE.,OL$/$-.,6 .U,O?6 -odruje -alestine 8elika je ?ritanija dobila kao mandat Eige naroda. Ono "to je posebno ote*alo britanski polo*aj u -alestini bila je tzv. ?al ourova deklara#ija. 'jome je tada"nji ministar vanjskih poslova 8?. 6zrazio predsjedniku .vjetskog #ionistikog kongresa /oth#hildu ?al our potporu pretvaranju -alestine u domovinu Oidova( te obe4ao britansku pomo4. -. Critansko oLean&e =idovi2a i !rapi2a $rapi su bili potrebni britanskoj politi#i u njihovoj borbi protiv Turaka na ?liskom 6stoku( pa je 8.?. i $rapima obe4ala potporu u stvaranju njihove neovisne arapske dr*ave. 8.?. je podijelila teritorij -alestine. 'a obali Cordana stvorena je poluautonomna dr*ava Transjordanija( a teritorij na zapadnoj obali ostao je pod izravnom upravom brit. -ovjerenika. 19:=. nastao je -eelov prijedlog koji je polazio od prava obaju naroda( uz prijedlog da se -alestinu podijeli na arapsku i *idovsku. $rapi su taj prijedlog odmah odba#ili. 19:9. 8.?. je objavila ?ijelu knjigu o -alestini. Tim je dokumentom bilo obe4ano davanje neovisnosti -alestini za deset godina( ogranien je broj *idovskih doseljenika na =0.HHH u sljede4ih pet godina. 'akon tog roka bila je najavljena zabrana useljavanja u -alestinu. 19<=. 8? je priznala da nije kadra samostalno rije"iti problem -laestine i poku"ala je vratiti mandat U' I u. .pe#ijalno povjerenstvo U'La za -alestinu odluilo je osnovati dvije dr*ave( arapsku i *idovsku. $rapska strana je odba#ila prijedlog. 8.?. je najavila povlaenje svojih vojnih snaga iz -alestine 19<F. ?en 2urion je 1<. svibnja 19<F. proglasio nastanak nove dr*ave I 6zraela. 5. Prvi arapskoFDidovski rat Agipat( 6rak( Transjordanija( .irija i Eibanon napali su 6zrael koji je meutim izborio pobjedu. -rvi arapskoL*idovski sukob doveo je do velikog egzodusa

*=

$rapa s onih teritorija koje je osvojio 6zrael. -rimirje 19<9. nije rije"ilo problem. $rapske zemlje nisu priznale 6zrael. 6. Dru3i arapskoFDidovski rat 2odine 1900. Agipat je zatvorio $kabski. .../ se pojavio kao egipatski saveznik. Dran#uska i 8.?. tra*ile da 6zrael i Agipat povuku svoje snage. 6zrael je prihvatio ultimatum( ali Agipat nije. 'akon toga ran#uskoLbritanske snage krenule su prema egipatskoj obali. 6zrazito sna*an ameriki pritisak i sovjetska najava da 4e vojno djelovati( doveli su do povlaenja. -rve mirovne snage U'La smje"tene su izmeu dviju zara4enih snaga. 'akon sueske krize 191<. osnovana je -alestinska oslobodilaka organiza#ija >-EO@( s Caserom $ra atom na elu( koja je odmah donijela svoju 'arodnu povelju u kojoj se istie pravo -alestina#a na vlastitu domovinu. -oetkom 191=. Agipat je optu*io 6zrael za pripremu napada. 'o( ustvari Agipat je opet tra*io povlaenje mirovnih snaga i zabranu plovidbe. 6zrael je bio izazvan. $merika je poela inzistirati na pregovorima. 19=5. .adat( egipatski predsjednik tra*i povlaenje sovjetskih vojnih snaga. 7. Jo2 'ipur rat .adat na sastanku sa sirijskim predsjednikom .adamom i jordanskim kraljem ;useinom odluio je da iznenada napadne 6zrael. Agipatske su snage krenule u rat 1. listopada 19=:. 6zrael je opet vodio( arapske zemlje pove4ale su #ijenu na te za =HP i najavljuju4i daljnja poskupljenja ako 6zrael ne povue svoje snage i ako ne prizna prava -alestina#a. U Oenevi je potkraj 19=:. zapoela kon eren#ija o ?liskom 6stoku. /azgraniene su vojne snage 6zraela i arapskih zemalja( a u meuprostor su poslane mirovne snage U'La. U 6zraelu na vlast dolazi desni#a >?egin@ koja je odmah najavila potrebu zadr*avanja osvojene strane desne obale Cordana. 9. Sastanak u 8a2p Davidu -@<?. Agipatski predsjednik .adat je posjetio 6zrael i pozvao na sklapanje mira. -redsjednik 7arter 19=F. pozvao je ?egina i .adata u 7amp Bavid da u roku od tri mjese#a potpi"u mirovni ugovor. U o*ujku 19=9. potpisan je ugovor kojim se obje strane odriu uporabe sile( a Agipat je postao prva arapska zemlja koja je priznala 6zrael. To nije prihvatila ni jedna od ostalih arapskih zemalja. -alestin#i su nastavili sa svojim unutra"njim sukobima i tra*enjem mogu4nosti stvaranja nove dr*ave. 19FF. se sastalo u $l*iru -alestinsko na#ionalno 8ije4e. Time je posredno bilo priznato i postojanje izraelske dr*ave( a 199:. postignut je prvi sporazum o davanju ograniene autonomije palestinskim $rapima na zapadnoj obali Cordana. /$.-$B ,OEO'6C$E'O2 .U.T$8$ -. Osa2ostal&en&e a/i&ski0 i a4riki0 /e2al&a /evolu#ionarni val prvo je zahvati $ziju( 0HLih i 1HLih godina $ riku( a na kraju je do"lo do oslobaanja juga $ rike. .tranke i pokreti naje"4e su bili politiki neiskusni i slabo organizirani. 'a#ionalne snage su dolazile iz gradova i redova najobrazovanijeg stanovni"tva koje je bilo glavni nositelj borbe za neovisnost.

0+

?itno drukije znaajke imala je kolonijalna borba u 6ndokini( 6ndiji i $l*iru gdje su politiki i dru"tveni uvjeti omogu4ili da se naj"ire mase ukljue u revolu#ionarnu borbu. 'eovisnost su 1. od 19<:. L 1901. dobili& Agipat( Dilipini( 6ndija( 6ndokina( Cordan( ,ambod*a( ,oreja( Eibanon( Maroko( -akistan( .udan( .irija( Tunis i 8ijetnam 5. od 190=. do 190F. 2ana( 2vineja i Malaja. :. 191H& 11 lani#a Dran#uske zajedni#e i Dedera#ija 'igerije( Dran#uski ,amerun( ?elgijski ,ongo( .omalija i Togo. <. 1911& ,uvajt( .ijera Eeone i Tanganjika. 0. 1915& $l*ir( ?urundi( Camajka( /uanda( )apadna .amoa( .jeverni ?orneo( ,enija( .ara%at( .ingapur i )anzibar. 5. Pro%es dekoloni/a%i&e !/i&e $ ganistan 1919. i 6rak 19:5 >prve dr*ave@. 6. 'ra& 4ran%usko3 koloni&alno3 i2peri&a u Indokini 19<0. progla"ena je neovisnost Bemokratske /epublike 8ijetnam nakon borbe komunista pod vodstvom ;o Gi Mina. ,on eren#ija u Oenevi 190<. odluila je da se u 6ndokini stvore neovisne dr*ave Eaos i ,ambod*a( 8ijetnam i ,oreja. 7. Stvaran&e Indone/i&e 2odine 19<=. vlada u ;aagu odluila se za vojno rje"enje. -od pritiskom U'L a 'izozemska je bila prisiljena na ustupke. 19<9. 'izozem#i su napustiti 6ndoneziju i osnovane su .jedinjene Br*ave. 9. Raspad Lritansko3 i2peri&a u !/i&i ?ritanska je vlada ponudila stvaranje autohtone vlade( no indijski narodni kongres predvoen Mahatmom 2andhijem odluno je odba#io taj prijedlog. 19<5. britanske snage krenule su u odluan poku"aj gu"enja na#ionalnog pokreta. /ealno rje"enje je bilo podjela 6ndije na dva dijela& muslimanski i hinduski. . tim su bili suglasni i voe 6ndijskog narodnog kongresa i Muslimanske lige( pa je 1<. kolovoza 19<=. zavr"ena britanska vladavina u 6ndiji. 'astale dvije nove dr*ave 6ndija i -akistan koji je bio podijeljen na istoni bengalski dio i zapadni dio. 6stoni dio -akistana proglasio je svoju neovisnost i 19=1.I ?anglade". 'akon proklamiranja dr*ave ?urme 19<1. zapoeli su unutra"nji sukobi na#ionalista i komunista. 2eneral 'ei !ina 1915. sru"io je sve demokratske institu#ije i uveo autoritarnu diktaturu. Ostao je na vlasti do 19FF. 8e&lon >kasnije Gri Eanka@ imao je status britanske krunske kolonije. -rogla"enjem ustava godine 19<F. 7ejlon je postao dominom u sastavu ?ritanske zajedni#e naroda. :. Pro%es dekoloni/a%i&e u !4ri%i Bo 19<0. postojale su samo etiri neovisne dr*ave& Agipat( Eiberija( Atiopija i Cu*noa rika /epublika. <. Critanska politika u !4ri%i

01

-rva zemlja koja je dobila neovisnost bila je (ana. -redsjednik 'krumah bio je prvi protagonist ideje a rikoga jedinstva. 191:. osnovana je Organiza#ija a rikog jedinstva. i3eri&a( najmnogoljudnija britanska kolonija u $ ri#i( podijeljena je na tri dijela 190<. u okviru 'igerijske Dedera#ije. -ostala je neovisna 191H. 2odine 190H. 'eni&o2 se pro"irio pokret Mau Mau koji se suprostavio vadavini bijele manjine i borio se protiv 8? koja je dozvolila progla"enje neovisnosti 191:. ?. +ran%uski koloni&alni sustav u !4ri%i 191H. ran#uska je politika morala priznati poraz i dati neovisnost svojim kolonijama. @. Povlaen&e +ran%uske i/ !lDira Dronta narodnog osloboenja >DE'@ postala je glavna al*irska politika stranka. -otkraj 190<. pozvala je $l*ir#e na ustanak. 1909. $l*ir#ima je ponueno da biraju izmeu triju op#ija& od#jepljenje( edera#ije s Dran#uskom ili integra#ije s Dran#uskom. $l*irska vlada u Tunisu birala je od#jepljenje. Dran#uski doseljeni#i bili su sve nezadovoljniji. Organiza#ija tajne armije >O$.@ 191H. podignula je ustanak. 1915. u Avianu je postignut sporazum o al*irskoj neovisnosti. -A. Povlaen&e Cel3i&ana%a i/ !4rike 'akon prve -ana rike kon eren#ije u $kri 19F0. zapoeli su i u ,ongu nemiri. ?elgijan#i su odluili da ,ongu prepuste neovisnost. --. JuDnoa4rika repuLlika i stvaran&e a2iLi&e 'ambija je posljednja dobila svoju neovisnost. 191H. nastala je Organiza#ija naroda Cugozapadne $ rike >.!$-O@ koja je pokrenula borbu za neovisnost. U' 19=F. donosi rezolu#iju kojom pozivaju na stvaranje neovisne dr*ave 'ambije. Ubrzo su poele oru*ane borbe .!$-OLa protiv Cu*noa rikana#a. 199H. progla"ena je neovisna 'ambija. -5. 'ra& portu3alsko3 i2peri&a u !4ri%i 19=0. stvorena je neovisna dr*ava Mozambik s .amorom Ma#helom na elu. -oslije 19FF. i $ngola je krenula putem neovisnosti.

II. OD HLADNOG RATA DO DETANTA

-/A8E$B$8$'CA ;E$B'O2 /$T$ -. Cipolarni 2odel 2eunarodni0 odnosa )a taj model se kao glavna znaajka spominje stanje ni rata ni mira ili pak te*nje velikih sila za hegemonijom( u toj azi meunarodnih odnosa izgradio se takav stupanj meudr*avnoga komuni#iranja koji je bio ispunjen otvorenim

0*

neprijateljstvom( suparni"tvom i borbom izmeu dvaju dru"tvenoLpolitikih i gospodarskih sustava. ?ipolarni meunarodni odnosi u doba hladnog rata poku"ali su zatvoriti meunarodne odnose samo u blokovske okvire. U takvoj situa#iji nije smjelo biti mjesta za neutralne dr*ave. 'o ubrzo se pokazalo da praksa modela hladnog rata trajno ne zadovoljava *elje dr*ava. Time je vrhuna# hladnog rata oznaio i svoju novu azu slabljenja intenziteta sukobljavanja( odnosno tra*enje mogu4nosti da se izgrade novi i po kvaliteti znatno drukiji odnosi. 5. Clokovski neve/ane /e2l&e i 0ladni rat ?lokovski nevezane zemlje su bile zemlje na podruju $zije i $ rike koje su tek stekle svoju neovisnost. 6ndijska je politika( jugoslavenska politika te politika 'aserova Agipta potvrivala mogu4nosti drugaijega djelovanja u meunarodnima odnosima i stvaranju njihova nova modela. 'o snaga izvanblokovskih zemalja nije bila velika. 6. PopuBtan&e dis%ipline u save/i2a .ve vi"e su se isti#ale te*nje lani#a za ve4om samostalno"4u i neovisno"4u. Usporedno sa slabljenjem hladnoratovskog suoavanja jaao je postupni napor razliitih dr*ava unutar dviju suprotnih grupa#ija za meusobnim komuni#iranjem. 7. Vo&no F te0noloBki ra/vo& 8a*an imbenik koji je utje#ao na slabljenje hladnog rata bio je i vojnoL tehnolo"ki razvoj. .tvorena je u svijetu najve4a vojna utakmi#a. /azvijala su se sredstva za masovna uni"tavanja. 'akon eksplozije prve sovjetske atomske bombe 19<9. bio je potpuno iskljuen jednostrani monopol posjedovanja najmo4nijeg oru*ja. .taljinova smrt 190:. omogu4ila br*i prelazak u drukiju azu odnosa velikih sila. 9. Sov&etska vo&na sila nakon Stal&ina .ovjetski premijer Maljenkov zbog poku"aja stvaranja novog odnosa na osnovi uzajamna zastra"ivanja nuklearnim oru*jem ubrzo je bio smijenjen( a na njegovo mjesto do"ao je 'ikita ;ru"ov. On je pove4ao prioritet te"ke industrije( pove4ao je vojni bud*et i zapoeo moderniza#iju vojske. U novoj sovjetskoj vanjskopolitikoj strategiji najva*nije podruje bila je Auropa. -otpisivanje dr*avnoga ugovora s $ustrijom 1900.( pa s 'jemakom( rje"avanje odnosa s Dinskom i Cugoslavijom i uspostava diplomatskih odnosa sa ./ 'jemakom bili su prvi potezi. :. Roll La%k i ,iLeration 190:. dolaze na vlast u .$BLu republikan#i s predsjednikom Aisenho%erom koji je jasno isti#ao svoj antisovjetizam. Bulles je bio dr*avni tajnik( provodili su ratoborne doktrine JosloboenjaK i Jodba#ivanja komunizmaK koje nikada nisi dobile stvarna obilje*ja u ak#iji. ?erlinski nemiri 190:. nastali zbog pove4anih radnih normi i neadekvatnog *ivotnog standarda u B/ njemakoj ugu"eni su snagama sovjetske vojske. 'a sve to .$B nije ulo*io ni ormalni diplomatski protest. To je bio prvi dokaz prazne deklariranosti velikih doktrina republikana#a i .../ je smatrao da je time uspostavljen europski

00

uravnote*en odnos. .../ tra*io je kontakte s .$B( a .$B je pokazao da je zainteresiran za postizanje odreenih sporazuma. 'a 6stoku i )apadu nastala je ini#ijativa o sastanku predstavnika etiri velikih sila( odnosno etiri nekada"njih saveznika iz vremena antihitlerovske koali#ije. <. =enevska kon4eren%i&a -@99. >1F.I 5:. srpanj@ .ovjetski je .avez nastojao Oenevu iskoristiti kao dio napora koji su sovjetsku vanjsku politiku a irmirali u svijetu. To je bila prva prilika da se .../ pojavi kao velika sila koju priznaju i zapadne dr*ave. 1900. .ovjetski savez stvara svoj blok I 8ar"avski blok. .$B su predlo*ile svoj plan o razoru*anju L plan Jotvoreno neboK( kojim bi se provodila stalna inspek#ija iz zraka. .../ ne pristaje jer u tome vidi opasnost od postizanja jednostranih prednosti zapadnih dr*ava. Oenevska kon eren#ija je bila tek usnota u odnosima izmeu .../ i .$BLa i da su rezultati bili mali. 'o bila je poetak nove aze u odnosima izmeu tih dviju velikih sila. ?. Sueska kri/a Agipatska namjera da na#ionalizira .ueski kanal odmah je nai"la na britanske prijetnje kako 4e upotrijebiti silu. .$B i 8.?. odbili inan#irati gradnju $suanske brane( Agipat je odluio na#ionalizirati kanal. )apadne dr*ave poku"ale pokrenuti ak#iju U'La protuv Agipta( ali je .../ stavio veto. 6zrael je zajedno s ran#uskim i britanskim snagama zapoeo vojnu interven#iju. .../ je zaprijetio da 4e protiv napadaa upotrijebiti raketno oru*je. .$B nije djelovao vojno( 8? i D/$ se povlae. -rvi put se .../ pojaviona ?liskom istoku kao vojno I politiki imbenik. 1901. uspostavljen nov odnos snaga izmeu glavnih ptotagonista. Bullesova politika hladnog rata tzv. Bvoboj nad ponorom prestala je biti stvarna alternativa jer je rizik ulaska u rat sa .../om znaio razaranje .$Ba. -olitika balansiranja na rubu rata je postala pro"lost. -O-UGT$'CA U MATU'$/OB'6M OB'O.6M$ -. 5A. 'on3res 'PSSFa Gvel&aa -@9:.J ,ongres je najprije utvrdio postojanje sna*nog svjetskog so#ijalistikog sustava( a zatim i pojas mira >u njemu su bile ukljuene sve neso#ijalistike dr*ave@. 'ova teza je glasila da postoje mogu4nosti za miran razvoj u smjeru so#ijalizma. -roklamiranje politike koegzisten#ije u odnosima izmeu so#ijalistikih i kapitalistikih dr*ava. 5. Sputnik -@9<. ><. listopada@ .$BLe bile su zateene lansiranjem prvog umjetnog )emljinog satelita .putnika. .ovjetski je savez imao i interkontinentalne rakete tako da je ameriki teritorij prvi put postao JranjivK. -romjene koje je izazvalo lansiranje .putnika brzo su se osjetile unutar najva*nije zapadne vojnoLpolitike organiza#ije( '$TOLa. 6. Doktrina 2euovisnosti ?ritanski premijer Ma#millana i Aisenho%er izradili su svojevrstan novi program zajednike ak#ije. U Beklara#iji o zajednikim #iljevima isti#alo se da

0,

kapitalistike dr*ave imaju Jkolosalne materijalne i moralne resurseK( te da su dr*ave istodobno meuovisne. 'apu"tanje nekada"nje vrsto prihva4ene doktrine Jmasovne odmazdeK koja je bila ugraena u vojnu strukturu djelovanja '$TOLa za sluaj eventualnog sukoba. 2eneral Taylor je kritizirao doktrinu masovne odmazde i izmijenio je doktrinu maa i "tita. $merike vojne snage su bile "tit( europske ma( sada je uloga zamijenjena. 'ova doktrina Jelastine reak#ijeK prilino je ograniavala uporabu nuklearnog oru*ja( a time i mogu4nost izbijanja globalnih sukoba. 'apu"tanje Jmasovne odmazdeK bio je znak postizanja odreene nuklearne ravnote*e izmeu .../La i .$BLa. Unutar '$TOLa nova amerika kon#ep#ija o#jenjena je kao poku"aj napu"tanja saveznika. 7. uklearno oruD&e Oti3ar od papiraP ,inesko je vodstvo ubrzo obznanilo da se ne sla*e s novim smjerom sovjetske politike. 190=. Mao 7e Tung izjavio je u Moskvi da Jistoni vjetar prevladava nad )apadomK( te da je nuklearno oru*je Jtigar od papiraK. 'a ,ongresu ,- /umunjske 191H. prvi put do"lo je do sukoba izmeu ,- ,ine i ,-..La( i tako se razdvojio nekada jedinstven so#ijalistiki blok. 9. *ruBov u !2eri%i ;ru"ov je pozvao predsjednika Aisenho%era da posjeti .../. 1909. u .$B je pozvan 'ikita ;ru"ov kao prvi sovjetski voa u slu*beni posjet $meri#i. .tvarni rezultati nisu bili veliki. :. ;pi&unski /rakoplov OUF5P Upravo uoi odr*avanja ugovorene kon eren#ije na vrhu u -arizu( u svibnju 191H. sru"en je iznad .verdlovska ameriki "pijunski zrakoplov JUL5K. -redsjednik Aisenho%er preuzeo je itavu odgovornost na sebe. To je znailo da je .../ov zra*ni prostor povrediv. ;ru"ov to nije mogao prihvatiti i od .$BLa je zatra*ena slu*bena isprika. $meriki predsjednik nije htio prihvatiti sovjetske zahtjeve. -oraz republikana#a na amerikim izborima( ,ennedy na vlasti. <. 'enned1&ev eM ,ine ,ennedyjev J2rand BesignK ini#irao je pro#es preispitivanja itave amerike vanjske politike na temelju nove meunarodne stvarnosti. ,ennedy je brzo shvatio opasnost koja prijeti $meri#i ako nastavi provoditi statinu vanjsku politiku. Odnosi sa zapadnim savezni#ima bili su postavljeni na novu osnovu koja je morala voditi rauna o ravnopravnijem pona"anju prema lani#ama saveza. -osebna je pozornost obra4ena so#ijalistikim zemljama. ,ennedy je u okviru svojega 'e% Einea tra*io i posebno isti#ao one elemente koji su zajedniki za obje velike dr*ave. ,ennedyjeva linija postavila je temelje za stvaranje nove amerike vojne strategije. 1911. .$B je napustio Bullesovu teoriju Jmasovne odmazdeK i automatske uporabe nuklearnog oru*ja. -osljedi#a izmjene shva4anja bila je jaanje ostalih rodova klasinog naoru*anja i stvaranje kon#ep#ije lokalnih ratova. Teorija JAlastine reak#ijeK vezana je uz generala Taylora koji je smatrao da na svaki napad treba odgovoriti istom vrstom oru*ja. ?. Ceki sastanak 3odine -@:-.

07

,ennedyjev i ;ru"ovljev sastanak u ?eu <. lipnja 1911. 'i ovom prigodom nisu postignuti rezultati( pitanje 'jemake i razoru*anja bilo je u sredi"tu pozornosti. ;ru"ov je i"ao na sastanak ponosan zbog lansiranja prvog ovjeka na mjese#( ,ennedy je do*ivio neuspjeh u )aljevu svinja. @. Podi/an&e Cerlinsko3 /ida U kolovozu 1911. vlada B/ 'jemake odluila je( u dogovoru s ostalim lani#ama 8ar"avskog ugovora da se podigne zid koji bi odvajao dva dijela grada i tako sprijeio odlazak kvali i#iranih kadrova iz B/ 'jemake u ./ 'jemaku. U )apadni je ?erlin poslan potpredsjednik Cohnson da podigne moral stanovni"tvu( i to su bile jedine amerike protuak#ije. -A. 'uLanske raketne La/e G-@:5.J 'a dalekoj ,ubi( gdje je najprije 1909. sru"en ?atistin re*im( .../ je poeo postavljati rakete srednjeg dometa. . obzirom na blizinu amerikog kontinenta >9H milja@ znailo je da je dio amerikog prostora neposredno JpokrivenK protivnikim raketama. U tijeku idu4ih 1: dana( u !ashingtonu su tra*ili nain kako reagirati. /ezultat krize& povlaenje sovjetskih raketa s otoka( uz obvezu $merike da ne4e poku"ati napasti ,ubu. 'agaa se kako je .ovjetski savez postavio rampe zato "to je na taj nain *elio prisiliti $meriku da se odrekne za"tite Tajvana( a to bi unaprijedilo sovjetskoLkineske odnose i uvrstilo ,ineze u uvjerenje da im je sovjetska nuklearna za"tita dovoljna. ;ot line( tzv. vru4a linija( bila je uspostavljena odmah nakon kubanske krize kao izravni instrument koji omogu4uje stalno kontaktiranje na najvi"oj razini izmeu Moskve i !ashingtona. )atim se poeo ostvarivati Ugovor o zabrani atomskog pokusa i .porazum o zajednikom kori"tenju vanjskim svemirskim pojasom. BAT$'T U OB'O.6M$ .U-A/.6E$ ,ennedy se okrenuo azijskom tlu i Eatinskoj $meri#i. Unutar ,ennedyjeve kon#ep#ije istaknula se teza o tzv. di eren#iranom ili selektivnom pristupu pojedinim istonoeuropskim dr*avama. -. *ruBovl&ev odla/ak Ubojstvo ,ennedyja 191:. i ostavka ;ru"ova 191<. zaustavili su na neko vrijeme amerikoLsovjetske odnose. Umjesto prija"nje umjerene ;ru"ovljeve potpore 8ijetnamu( nova sovjetska ekipa poela je sve vi"e potpomagati 8ijetnam. Odlunost sovjetske ak#ije trebala je pokazati u praksi $meri#i da nema mogu4nosti za selektivan pristup pojedinim so#ijalistikim zemljama. . druge strane( to je bio i izraz da se suprotstavi jaanju kineskih utje#aja na tom dijelu svijeta. .ovjetski su voe zatim *eljeli promijeniti europski status Uuo te su *eljeli lansirati ideju o potrebi sazivanja ,on eren#ije o europskoj sigurnosti i suradnji. 5. Detant i/2eu SSSRFa i S!DFa

0;

6ako je detant na dvjema stranama bio razliito shva4en( injeni#a je da je u toj azi meunarodnog popu"tanja ostvaren niz sporazuma izmeu dviju dr*ava. .../ je nastojao ostvariti svoju globalnu ulogu na meunarodnome planu. Betant je sa .ovjetski .avez postao ponajprije potreba odr*avanja stalnog dijaloga s $merikom. .ovjetsko je vodstvo( jaaju4i svoj vojni program( nastojalo upozoriti .$B da se .ovjetski .avez mora tretirati kao ravnopravan sudionik. U lipnju 191F. potpisan je Ugovor o ne"irenju nuklearnog oru*ja. 6. i>on i Vi&etna2ski rat 'i9on najavio jaanje uloge Cu*nog 8ijetnama i 2uamsku doktrinu( po kojoj se teret sigurnosti i obrane preba#uje neposredno na azijske zemlje. -rema 'i9onu su etiri imbenika koji se sve vi"e istiu na jednoj i drugoj strani& 1. ni jedna >.$B i .../@ ne *eli u4i u sukob koji bi imao nuklearne posljedi#e 5. golemi tro"kovi za naoru*anje :. .$B i .../ imaju skromne kontakte i njihovo pro"irenje moglo bi biti svima u interesu 7. i>onov pos&et Moskvi 19=5. /i#hard 'i9on je posjetio .ovjetski savez. ?oravak u .../La dao je konkretne rezultate. -osebnu pozornost zaslu*uje Ugovor o ograniavanju o enzivnog oru*ja. Odlueno je da svaka strana ima pravo za"tititi svoje raketnoLnuklearne institu#ije. -otpisana je i )ajednika deklara#ija o osnovnim naelima odnosa izmeu .$BLa i .../La. 6stodobno je postignut i sporazum o sovjetskim otplatama Lend Leasea" Cedina tema oko koje nije bila postignuta suglasnost bio je 8ijetnam. 9. CreDn&evl&ev pos&et !2eri%i U lipnju 19=:. ,onkretni rezultat posjeta bio je sporazum o spreavanju nuklearnog rata. -otpisana je jo" dva ugovora& .porazum o mirnoj upotrebi atomske energije i .porazum o ograniavanju nuklearnog oru*ja. :. Dru3i i>onov pos&et SSSRFu >5=. lipanja do :. srpnja@ -otpisan je desetogodi"nji Ugovor o ekonomskoj( industrijskoj i tehnolo"koj suradnji. <. Sastanak u Vladivostoku -od pritiskom a ere J!atergateK( 'i9on je 9. kolovoza 19=<. morao napustiti ?ijelu ku4u. 'ovi predsjednik 2eral Dord odmah je upozorio na to da namjerava nastaviti ameriku politiku u odnosu prema .ovjetskom .avezu. )a SSSR detant je znaio politiku popu"tanja napetosti( pogotovo u odnosima sa .$BLom. U S!DFu detant je bio shva4en kao instrument kojim bi se sovjetsko vodstvo prisililo da se sporazumima ve*e sovjetska vojna sila. .T8$/$'CA AU/O-.,A A,O'OM.,A )$CAB'67A

09

'ova velika etapa u smjeru europskoga ujedinjavanja poinje 1900. ini#ijativom zemalja ?eneluksa >Euksemburg( ?elgija i 'izozemska@ koje predla*u da se nastavi s pripremom ujedinjavanja. )emlje ?eneluksa nastupile su s prijedlogom koji je trebao u prvi plan staviti konkretna pitanja vezana uz stvaranje #arinske unije( integra#iju tr*i"ta( promet i kori"tenje energetskim izvorima. Taj prijedlog razmatran je na ,on eren#iji ministara vanjskih poslova lani#a Auropske zajedni#e za ugljen i elik u Messini. $k#ijski komitet za .jedinjene Br*ave Aurope nastao je u listopadu 1900. pod vodstvom Monneta. ,omitet je postavio smjer svog djelovanja koje je trebalo te*iti stalnom pripremanju terena za novo ujedinjavanje Aurope. -. Ekono2ski i politiki ra/vo& "apadne Europe -ovoljan gospodarski razvoj zapadnoeuropskih zemalja ipak je imao manje utje#aja na vojnoLpolitikom planu. )apadna je Auropa bila vrsto integrirana u strukturi '$TO saveza. 5. Dvo&Le o karakteru nove /a&edni%e 50. o*ujka u Messini potpisani su /imski ugovori. 1. sijenja 190=. pojavile su se nove meunarodne organiza#ije& Auropska ekonomska zajedni#a >AA)@ i Auropska zajedni#a za atomsku energiju >Auroatom@. Ri2ski u3ovori predviali su: stvaranje zajednike #arinske tari e slobodno kretanje ljudi( usluga i kapitala na podruju )ajedni#e stvaranje jedinstvenoga poljoprivrednog tr*i"ta izradu zajednike prometne( gospodarskoLtrgovinske i so#ijalne politike pridru*ivanje )ajedni#i kolonijalnih i zavisnih podruja Euroato2 predviao &e: razvoj atomske energije u mirne svrhe osiguranje sirovina i atomskog goriva lani#ama pomo4 u realiza#iji kljunih institu#ija kontrolu uporabe goriva

6. Politika uni&a na 3ospodarsko2 planu )ada4e AA)La& 1. stvaranje zajednikog tr*i"ta 5. ujednaavanje ekonomske politike lani#a :. razvoj gospodarstva <. stalna i ujednaena ekspanzija 0. ve4a stabiliza#ija 1. porast *ivotnog standarda 6.TO3'6 ?EO, OB -O-UGT$'C$ BO /$.-$B$ 'ovi odnosi so#ijalistikih dr*ava poinju 190<. u znaku sovjetskih promjena.

0B

-. Politika novo3 s2&era 'eposredni #iljevi nove sovjetske vanjske politike bili su& 1. pobolj"anje odnosa izmeu velikih sila 5. likvida#ija postoje4ih *ari"ta rata na Balekom 6stoku :. smirivanje europske atmos ere <. pribli*avanje dr*avama koje *ele sauvati mir .A8 >.avjet za uzajamnu ekonomsku pomo4@ je moglo biti sredstvo povezivanja europskih so#ijalnih dr*ava. 5. Maarski do3aa&i 3odine -@9:. U listopadu 1901. zbog nemira velikih razmjera u Maarskoj i zbivanja u -oljskoj( nastali su mnogobrojni politiki problemi. Odnosi izmeu so#ijalistikih dr*ava na"li su se u revolu#ionarnom stadiju. To je potvrdilo dono"enje sovjetske Beklara#ije o osnovama razvoja i daljnjeg jaanja prijateljstva i suradnje izmeu .../La i drugih so#ijalistikih dr*ava. U dokumentu su istaknuta naela suradnje so#ijalistikih dr*ava& potpuna ravnopravnost( po"tovanje teritorijalnog integriteta( neovisnost i suverenost( nemije"anje u unutra"nje stvari. 6. Poetak sov&etsko F kinesko3 sukoLa 3imbeni#i koji su utje#ali na izbijanje sukoba& razlike u karakteru sovjetske i kineske revolu#ije nerazmjeri u stupnju gospodarskog razvoja nezadovoljstvo ,ine zbog prihva4anja politike mirne koegzisten#ije s kapitalistikim dr*avama sovjetsko neudovoljavanje zahtjevima ,ine da dobije vlastito atomsko i nuklearno oru*je 7. 'ulturna revolu%i&a u 'ini ,ineski ministar obrane Ein -iao pokrenuo je ak#iju pod parolom Jitava zemlja mora uiti od vojskeK. 191<. '/ ,ina je uspje"no zavr"ila svoj nuklearni pokus. 'a unutra"njem kineskom planu zapoela je velika kampanja ru"enja partijskog i dr*avnog aparata. Omladinski pokret pod okriljem Ein -iaoa i vojske lansirao je tzv. kulturnu revolu#iju. 'akon toga pokrenuta je parola Jpartija upravlja pu"komK. )apoinje nova kineska diploma#ija u kojoj se *ele uspostaviti odnosi prije kulturne revolu#ije. 'akon Maove smrti 19=1. tehnokratska struja preuzela je sve vode4e pozi#ije. 19=F. kineska je politika uspjela dovesti do potpisivanja kinesko L japanskog ugovora( a 19=9. uspostavljeni su normalni odnosi izmeu '/ ,ine i .$BLa. .../ je preko 8ijetnama pridonijela jaanju kon likta 8ijetnama i ,ine. 9. Odnosi u LivBe2 so%i&alistiko2 Lloku 6stonoeuropske zemlje ipak su dobile vi"e slobode i samostalnosti u voenju svoje politike. Moskva je tra*ila da se zadr*i vode4a uloga ,- i da se na meunarodnom planu nastupa zajedniki. $lbanija se 1911. u kineskoL sovjetskom sporu otvoreno oitovala za ,inu. To dovodi do prekida svih odnosa $lbanije sa .../Lom. /umunjska na#ionalna politika linija jaala je sve vi"e. :. $e0oslovaka kri/a 3odine -@:?. 0=

8elika nova kriza zahvatila je 191F. istonoeuropske odnose. 3ehoslovako partijsko vodstvo( inae lojalno .../Lu( pokrenulo je novu politiku koja je trebala pokazati da su mogu4e re orme i da je mogu4e izgraditi Jso#ijalizam s ljudskim li#emK. -odr*an od ostalih lani#a 8ar"avskog ugovora( sovjetski je -olitbiro donio odluku da snage pet zemalja 8ar"avskog ugovora >bez /umunjske@ uu u 3ehoslovaku. 8elika istka kadrova odstranila je desetke tisu4a ljudi s vode4ih polo*aja. <. Pol&ski ne2iri i sindikat OSolidarnostP U -oljskoj 19=H. radni#i se bune protiv vi"ih #ijena *ivotnih potrep"tina. 8ojska je otvorila vatru i to je bio poetak burnih politikih promjena. 19=1. opet radniki nemiri zbog pove4anja #ijena. .kupina intelektuala#a osnovala je ,omitet za za"titu radnika. U ljeto 19FH. radniki "trajkovi paralizirali su poljsku obalu. 8oa radnika bio je !ales koji je u rujnu 19FH. osnovao nezavisni sindikat J.olidarnostK. -olitiki utje#aj novih sindikata bio je ve4i( pa je general !oj#ie#h( koji je bio na elu -olitbiroa( 19F1. uveo ratno stanje. -oljska kriza bila je izrazito opasna. .ovjetsko je vodstvo nastojalo izbje4i interven#iju svojim snagama. 19FF. opet su zapoeli veliki radniki "trajkovi( predvoeni .olidarno"4u. -regovorima se dogovorilo za ekonomsku re ormu. 6zbori 19F9. doveli su J.olidarnostK na vode4e mjesto( a Mazo%ie#ki je sastavio prvu poljsku koali#ijsku vladu. ?. Stan&e u Moskvi i dola/ak (orLaova ?re*njev je umro 19F5.( na elo -olitbirao je do"ao $ndropov kojeg je naslijedio 3ernjenko koji se pokazao nemo4nim. 'a njegovo mjesto 19F0. dolazi 2orbaov. On je najprije krenuo s promjenama u vojs#i. )atim je lansirana perestro&ka koja je bila zami"ljena kao veliki pothvat koji 4e modernizirati zemlju u svakom pogledu i koji 4e ini#irati toliki poten#ijal. (lasnost je trebala pomo4i da se postupno stvara klima otvorenosti( sloboda izno"enja vlastita mi"ljenja. 2orbaov je pokrenuo veliku ak#iju koja je trebala voditi potpunoj likvida#iji nuklearnog oru*ja. 2orbaov je 19FF. ini#irao sazivanje .vesavezne partijske kon eren#ije u Moskvi( na kojoj je donesena odluka o stvaranju kombiniranoga predsjednikog i parlamentarnog sustava. 'a izborima 19F9. pojavili su se nekomunistiki kandidati. ?altike republike tra*e neovisnost. @. Raspad europsko3a so%i&alistiko3 sustava 19FF. sovjetsko je vodstvo upozorilo istonoeuropske saveznike da moraju odlunije krenuti u re orme. 2orbaov je upozorio da( u sluaju nemira( sovjetska strana ne4e vojno intervenirati. -oljsko i maarsko vodstvo nastojalo je osigurati uspostavu dijaloga s oporbom i na izborima su pobijedile neso#ijalistike snage. 3ehoslovako i rumunjsko vodstvo okrenulo se ,ini. 9. studenog 19F9. nakon velikih prosvjeda u B/ 'jemakoj mno"tvo graana navalilo je na ?erlinski zid( simbol podijeljene 'jemake i Aurope( a nakon pra"kih demonstra#ija( "to su ih pokrenuli studenti( pao je ehoslovaki re*im. U rumunjskoj dolazi do kraja 7eausseova re*ima. . manje krvi pali su so#ijalistiki re*imi u $lbaniji i u ?ugarskoj. " !$!J IJI D!#UMI 'R!J! EUROPS'O( SO8IJ!,I"M!:

,+

15. o*ujka 199H. 8rhovni sovjet ukinuo je odredbu o vode4oj ulozi ,-..La 5F. listopada 199H. ras ormiran je .A8 50. veljae 1991. postignut je dogovor o raspu"tanju 8ar"avskog ugovora

U.-O'6 6 -$BO86 -OE6T6,A BAT$'T$ -rvi znakovi politike popu"tanja >detant@( zapoeli su u europskim odnosima 1HLih godina. -odijeljena 'jemaka bila je izraz podijeljene bipolarne Aurope. -ostalo je jasno da nema popu"tanja u Auropi bez rje"enja njemakog pitanja. -. &e2ako pitan&e )apadnonjemaka politika temeljila se na ;allsteinovoj doktrini I automatski prekid diplomatskih odnosa sa svakom zemljom koja prizna B/ njemaku. .../ nije spreman tolerirati odstupanja od zajednikoga smjera politike tzv. Cedinstva so#ijalistike zajedni#e. Eansiraju4i politiku stvaranja nove Aurope koja bi se trebala protezati od $tlantika do Urala( de 2aulle je nastojao istisnuti .$B iz europskog prostora. 5. Crandtova Ostpolitik 8lada novog njemakog kan#elara ?randta zapoela je izgradnju nove njemake politike strategije otvaranja. ?randt je bio svjestan da ne mo*e do4i do novih odnosa ./ 'jemake s B/ 'jemakom i -oljskom ako se najprije ne krene u stvaranje veza sa .../Lom. 'ajte*i problem u Ostpolitik bio je otvaranje prema B/ 'jemakoj. /je"enje je pronaeno u Osnovnom ugovoru o normaliza#iji uzajamnih odnosa. 'jemu je prethodio ugovor etiri velikih sila o statusu )apadnog ?erlina( gdje su zapadne sile uspjele dobiti pravo nesmetane komunika#ije izmeu ./ 'jemake i )apadnog ?erlina. 19=<. obje 'jemake primljene su u U'. .ovjetska politika takoer je prihvatila Ostpolitik" 6. 'on4eren%i&a o europsko& si3urnosti i suradn&i Bug pro#es pregovaranja zapoeo je u srpnju 19=:. u ;elsinkiju. U njemu su sudjelovale sve europske zemlje >osim $lbanije@( te ,anada i .$B. 'a ,on eren#iji "e ova dr*ava( 1. kolovoza 19=0. sveano je potpisan )avr"ni akt ,on eren#ije. 2lavno dostignu4e ,A..La bilo je priznavanje europskoga statusa &uo. 2lavni #ilj amerike politike bio je da se upravo pitanje ljudskih i humanitarnih prava iskoristi kao pritisak na 6stok. )apadna je strana vr"ila stalan pritisak upravo na inim bolnim tokama gdje se totalitarni re*imi s 6stoka nisu htjeli otvoriti i gdje su smatrali da bi svaki pomak bio opasan za odr*avanje njihove stabilnost. 7. Stvaran&e trian3ularno3 odnosa na vr0u sv&etske politike $merika se politika suoavala s potrebom priznavanja injeni#e da se ,ina pretvara u veliku dr*avu i da prva supersila s njom nema nikakvih odnosa. ,1

,ineskoLsovjetski sukob 1919. na rije#i Ussuri bio je poti#aj 'i9onovoj administra#iji da se poku"a pribli*iti '/ ,ini. )a ,issingera svjetski politiki vrh trebao je biti kombiniran od triju velikih dr*ava& .$B( .../ i ,ina. U skladu s time( pristupio je realiza#iji nove triangularne svjetske politike. Caanje sovjetskoLkineskog sukoba motivirali su kinesko vodstvo da predlo*i amerikoj strani zapoinjanje tajnih pregovora. .$B je u toj ponudi vidio priliku da ojaa pozi#ije spram .../La( potra*i mogu4nost za povlaenje iz 8ijetnama i stvori uvjete za normaliza#iju odnosa i ulazak u '/ ,inu. J-ingL pong diploma#ijaK skinula je ameriki veto u 8ije4u sigurnosti za ulazak '/ ,ine u '$TO. 19=1. '/ ,ina primljena je u U'. 19=5.. 'i9on posje4uje ,inu i potpisano je Gangajsko priop4enje. .$B su istaknule time *elju da "to prije priznaju ,inu i da 4e smanjiti vojnu nazonost na Tajvanu. -uno priznanje ,ine i uspostava diplomatskih odnosa izmeu dviju zemalja nastupili su tek 19=9. .$B je prekinuo odnose s Tajvanom. )a '/ ,inu triangularnost je znaila mogu4nost dobivanja amerikih kredita i razvoj trgovinskih odnosa. 9. esvrstane /e2l&e u politi%i detanta 'ovoosloboene zemlje $zije i $ rike izjasnile su *elju da ostanu izvan blokova. -oetak suradnje a roLazijskih zemalja zapoet je u ?andungu na ,on eren#iji 59 sudioni#a. 'a sastanku 'aserL'ehruLTito 1901. stavljen je naglasak na neanga*iranje kao osnovu politike povezivanja azijskih i a rikih zemalja. Termin nesvrstanost oznaavao je ponajprije injeni#u da se te zemlje ne svrstavaju oko nekih sredi"ta politikoLvojne mo4i i da tako *ele zadr*ati sviju blokovsku nevezanost i samostalnost politikog odluivanja. -rva kon eren#ija nesvrstanih zemalja odr*ana je u ?eogradu 1911. -okret nesvrstanih potkraj FHLih imao je vi"e od 1HH lani#a i postao je najve4i meunarodni orum iza U'La. )avr"etkom hladnoga rata utje#aj pokreta na meunarodne odnose posebi#e se smanjio. :. "asto& u politi%i detanta ,oriste4i se detantom kao prigodom da stabilizira odnose sa .../Lom( stvori novi triangularni odnos uz prihva4anje '/ ,ine( dovri rat u 8ijetnamu i poku"a rije"iti odnose na ?liskom 6stoku( amerika je politika tra*ila i nov prostor za ve4e anga*iranje u 6stonoj Auropi. )a .../ detant je bio dokaz uspostavljene i priznate ravnote*e na vrhu svjetske politike. .../ je vrsto inzistirao na bipolarnom shva4anju detanta i posebnoj ulozi dvaju superdr*ava. U praktinoj amerikoj politi#i osnosi .../a i .$Ba su se stvarali u okviru Dordove administra#ije kao egzekutive i u ,ongresu kojinije bio naklonjen razvianju tih odnosa. ,ongers je smatrao smanjenje opasnosti od nuklearnog rata glavnim rezultatom sovjetsko I amerikih odnosa. .onen eldova doktrina I je istaknula interese dviju supersila( nihovih tzv. -rava i grani#a ak#ije. <. 8arterova politika l&udski0 prava 7arterova administra#ija ne *eli odstupiti od politike detanta. 19==. najavio da 4e po"tovanje pitanja ljudskih prava initi jednu od glavnih toaka njegove vanjske politike. Ugovor o vojnoLstrategijskom o enzivnom oru*ju .$ETL66 ?re*njev i 7arter potpisali su u ?eu 19=9.

,*

.../ je odmah krenuo u novi vojni pohod u $ ganistan. 7arterova administra#ija odgovara tako da poziva senat da odgodi rati ika#iju .$ETL66( zaustavljen je izvoz hrane u .../ i zapoeo je bojkot Olimpijskih igara u Moskvi. 7arter se odluio i na konkretne poteze. Oni su se sastojali u sve ve4em slanju pomo4i a ganistanskim talibanima. -olitika ljudskih prava niej mogla biti do kraja rabljena kao instrument pritiska u odnosima sa .../om jer je .$B trebao otvorene kanale komuni#iranja( pa je time politika vezivanja problema >linkage@ bila neostvariva. .ovjetska vojska nije bila kadra izboriti pobjedu u $ ganistanu. 3vrsto postavljena nuklearna stabilnost utemeljena na doktrini M$B Ia >uzajamno sigurno uni"tenje@ vodila je tome da se kriza unutar detanta zadr*ala u postoje4im grani#ama. ?. Rat /vi&e/da /onald /egan najavio je da 4e svoju politiku zapoeti dinaminim i aktivnim odnosom prema .../Lu. J7arstvo zlaK( kako je /egan nazvao .../( bilo je optu*eno za sve probleme suvremena svijeta. /egan je u o*ujku 19F:. najavio da $merika priprema svoj veliki plan .trategijske obrambene ini#ijative >.B6@ i da 4e u okviru njega izraditi proturaketni sustav nove genera#ije. Bio amerikih znanstvenika bio je siguran da ovaj put u projektu( "to je popularno nazvan i Jratom zvijezdaK( .../ ne4e mo4i znaajnije ulagati. 2orbaov se zalagao za popu"tanje( smanjivanje napetosti i razoru*anje. 2orbaovljeva je politika izradila sporazum o povlaenju sovjetske vojske iz $ ganistana >1<. travnja 19FF@. U svibnju 19FF. u Moskvi je rati i#iran .porazum o uni"tenju oru*ja srednjeg dometa. ,rajnji je #ilj trebao biti zaustavljanje utrke o naoru*anju. @. U&edin&en&e &e2ake U dogovoru s 2orbaovom predlo*eno je raspisivanje izbora i stvaranje jedinstvene i neutralne dr*ave. ,an#elar ,ohl taj je plan odba#io( no budu4i da je u B/ 'jemakoj ekonomski kolaps nastajao prijete4e velikim valom emigranata u ./ 'jemaku( ,ohl je morao odustati od usporavanja pro#esa ujedinjenja. U Otta%i( na sastanku ministara vanjskih poslova 8?( D/$( .$B i .../ odlueno je da se o njemakom pitanju prihvati ormula 5W< tj. Ba se prvo dogovore ./ i B/ 'jemaka( a zatim 8elika ?ritanija( Dran#uska( .$B i .../. U o*ujku 199H. u B/ 'jemakoj su odr*ani prvi slobodni izbori na kojim je pobijedio .avez za 'jemaku >,ohl@ :. listopada 199H. postao je dan njemakoga ujedinjenja. .../ se slo*io da ujedinjena 'jemake ostane u '$TOLu. 'jemako priznanje grani#e s -oljskom rije"eno je potpisivanjem njemakoL poljskog ugovora 199H. -ad ?erlinskog zida i ujedinjenje 'jemake postalo je simbolom kraja hladnog rata i poetka novih meunarodnih odnosa.

III. NOVI SVJETSKI POREDAK I GLOBALIZACIJA

,0

,/$C ?6-OE$/6)M$ /u"enjem ?erlinskog zida 19F9. i promjenama koje su uslijedile na 6stoku( bipolarni je model meunarodnih odnosa nestao. -. ovi sv&etski poredak Bo"lo je do potpuno novog odnosa u kojem je na pozorni#i svjetske politike ostao iskljuivo zapadni savez predvoen jedinom supersilom( .jedinjenim $merikim Br*avama. 5. RuBen&e so%i&alistiko3 Lloka -rvi korak u svakoj zemlji >nakon ru"enja ?erlinskog zida@ bio je vezan uz eliminiranje pravnih temelja na kojima je poivala totalitarna vlast I vode4e uloge komunistike stranke. U veljai 199H. ,-.. je sam izglasovao kraj svojega vode4eg polo*aja u zemlji i predlo*io izgradnju pluralistikoga politikog sustava. 'akon toga slijedilo je progla"enje slobodnih izbora. 50. sijenja 1991. odluku o raspu"tanju 8ar"avskog ugovora je donio -olitiko I savjetodavni odbor 8ar"avskog ugovora. 2odinu prije je raspu"ten i .A8. 6. 'ra& Sov&etsko3 Save/a Eitva i Eatvija bile su prve sovjetske republike koje su zatra*ile neovisnost i samostalnost izvan .../La. /e erendumom 1991. izlaze iz .../La. Takoer i 2ruzija. ?jelorusija( Ukrajina i ,azahstan u srpnju 199H. proglasili su suverenost u okviru .../La. 1991. predsjednik /usije postaje ?oris Celj#in. Bio vrhovnih predstavnika *elio je zaustaviti taj pro#es raspadanja vidjev"i u njemu ne samo kraj svojih privilegija ve4 i de initivan nestanak .../La.( pa je 19. kolovoza 1991. poku"an dr*avni pu. -otom neovisnost tra*e Astonija( Ukrajina( ?jelorusija( Moldova i $zerbejd*an. )atim Uzbekistan( ,irgistan( Tad*ikstan i $rmenija. U Minsku su se F. prosin#a S91.sastali predstavni#i /usije( ?jelorusije i Ukrajine i na tom je sastanku bila promovirana zajedni#a neovisnih dr*ava >)'B@. )ajedni#i su se poslije prikljuile sve ostale biv"e sovjetske republike. 50. prosin#a 1991. 2orbaov je predao svoju unk#iju predsjednika .../La i tim je inom bio i ormalno raspu"ten .../. 7. Raspad $e0oslovake -redsjednik 3ehoslovake edera#ije 8a#lav ;avel podnio je ostavku( a e"ka vlada s ,lausom je zapoela razdru*ivanje. U srpnju 1995. slovako je 'arodno vije4e donijelo jednostranu deklara#iju o neovisnosti .lovake. Dederalni je parlament 50. listopada 1995. prihvatio zakon o nestanku ehoslovake dr*ave s :1. prosin#em 1995. 9. Raspad Ju3oslavi&e Milo"evi4ev dolazak na vlast u .rbiji 19F9.( promjene u meunarodnom okru*enju i sna*enje na#ionalnih ideja od .lovenije do Makedonije utje#ali su na brzinu raspada Cugoslavije. 3itav je pro#es javno dobio svoje sredi"nje obilje*je krahom 1<. ,ongres .,C u sijenju 199H.( nakon ega nastaje pro#es stvaranja na#ionalnih stranaka demokratskih promjena u .loveniji(

,,

;rvatskoj i Makedoniji. 'a prvim izborima u ;rvatskoj i .loveniji u travnju 199H. prednost su dobile na#ionalne stranke. :. Rat u Cosni i *er%e3ovini -rigodom rasprava o novom dr*avom ureenju u poetku je javnost oitovala za ostanak u Cugoslaviji. 'akon izbora u prosin#u 199H. stvorena je koali#ijska vlada uz sudjelovanje svih triju na#ionalnih stranaka >.B$R ;B)R .B.B@. 3elni#i .B.La pokrenuli su borbu za autonomiju .rba u ?6;. /e erendumom u veljai 1995. na kojem nisu sudjelovali .rbi( progla"ena je neovisnost ?6; La. 1995. ?6; je bila primljena u U'( a 8ije4e sigurnosti nametnulo je Cugoslaviji ekonomske sank#ije. Bo kraja S95. bosanski .rbi su ovladali s vi"e od polovi#e teritorija ?6;. U ?6; su poslane mirovne snage U'La. Mirovni plan 8an#eLO%en koje je teritorij ?6;La podijelio na 1H kantona ;rvati i Muslimani su prihvatili( a .rbi ne. .ljede4i plan O%enov i .toltenbergov su prihvatili .rbi i ;rvati( ali ne ?osan#i. $merika misija predvoena ;olbrookeom je 1990. u Oenevi izradila glavni okvir mirovnog plana. 'jime se predvialo postojanje jedinstvene i suverene ?6; s dva entiteta& srpskim i bo"njakoLhrvatskim. -rimirje je stupilo u listopadu 1990. Baytonski sporazum potpisan je u -arizu 1<. prosin#a 1990. <. Reak%i&e veliki0 sila na kri/u u LivBo& Ju3oslavi&i

Njema a !"#!a $a %#&$'a'je

'jemaka politika nije toliko bila voena prin#ipom opredjeljenja( nego je nastojala u novim europskim uvjetima stvoriti zajedni#u zemalja koje 4e biti pod njemakim utje#ajem. ,ritiari su tvrdili da u okvirima nove ,leinmitteleurope 'jemaka *eli ukljuiti .loveniju i ;rvatsku i na taj nain osigurati svoje vodstvo.

(#a')*+ a & !#&,a'+ a " -&je.a'ja

Ove politike su bile poprilino suzdr*ane u prihva4anju njemake ini#ijative. Oeljele su na ?alkanu zadr*ati kakvuLtakvu ravnote*u snaga i mjesto za sebe.

Ba- a' & #*+ a *'*,#a/'ja %#e.&#a'ja

Celj#in se nije htio previ"e anga*irati na ?alkanu jer je oekivao pomo4 sa )apada. $rbatov( jedan od vode4ih ruskih analitiara smatra da se ruska politika u djelovanju na ?alkanu mo*e podijeliti na dvije aze& 1. do '$TO I va ultimatuma bosanskim .rbima S9<. ruska je politika bila outsider 5. nakon ultimatuma( ruska politika se aktivizira

SAD0 "1 -" a-'"2 "'3-& ,a 1" a ,&.'e *-"2e

)bivanja na ?alkanu su o#jenjena kao lokalna( bez opasnosti za amerike na#ionalne interese( pa se nije *urilo s ak#ijom. Upravo takav nain gledanja je bio znaajka ?ushove administra#ije koji je preuzeo i 7linton. .enat i

,7

,ongres nisu dopustili bilo kakvo ameriko izravno vojno anga*iranje u kon liktu zbog neugodnih iskustava u .omaliji i ;aitiju. /$'BLova studija I )apad mora poduzeti sve da sprijei stvaranje 8elike .rbije. $merika se politika aktivno zauzela za slanje snaga U'La u Makedoniju. To je trebalo onemogu4iti izbijanje kon likta izmeu .rbije i Makedonije. ?. S!D i novi sv&etski poredak ?ush je poku"ao nakon pada bipolarizma lansirati kon#ept novoga svjetskog poretka I 'e% !orld Order. Trebalo je izgraditi takve nove meunarodne odnose koji 4e ojaati kolektivnu sigurnost( zatim pojaati autoritet meunarodnih organiza#ija i pomo4 stvaranju svjetskog dru"tva slobodnih naroda. $merika je trebala imati vode4e mjesto. -rvi izazovi novome svjetskom poretku bili su dogaaji u -erzijskom zaljevu u ljeto 199H gdje su se nalazila najve4a nalazi"ta na te. 199H. iraka vojska napala ,uvajt i osvojila ga tijekom jednog dana. Tjedan dana poslije u ?agdadu je progla"ena aneksija ,uvajta. 6raka ak#ija tra*ila je od ?usha hitan odgovor. .adamov re*im sve je ak#ije ignorirao( prijete4i napadom na .audijsku $rabiju. 8ije4e sigurnosti je donijelo rezolu#iju koja je tra*ila od 6raka povlaenje iz ,uvajta do 10. sijenja 1991 ili 4e biti upotrebljena vojna slia. .$B je postao glavni koordinator i zapovjedni ak#ije J-ustinjska olujaK( koja je okupila snage 5F dr*ava. @. !2eriki save/ni%i i Pustin&ska olu&a )apadnoeuropske su dr*ave odluno potpomagale .$B. 8.?. je nudila vojnu pomo4. Dran#uska( koja je imala izrazito razvijene gospodarske odnose s 6rakom takoer nije oklijevala u pru*anju potpore $meri#i. 'jemaka je politika podupirala ak#iju u )aljevu( ali je vojno bila po strani.

,;

-A. Re/ultati OPustin&ske olu&eP

,9

8ojna ak#ija J-ustinjska olujaK zapoela je 11. sijenja 1991. $k#ija koja je trebala potvrditi da se u novim( postbipolarnim odnosima stvaraju uvjeti za zajedniko djelovanje svih dr*ava koje tvore novu demokratsku zajedni#u. Auropska uloga u odnosu na ameriku ponovo se pokazala premalenom. U ?ritaniji se isti#alo da 8.?.( umjesto jaanja nekih novih europskih struktura( treba i dalje razvijati savezni"tvo s $merikom. M#'amara& glavne zada4e novoga svjetskog poretka& 1. svim zemljama pru*iti jamstvo protiv agresije 5. stvoriti mehanizam za rje"avanje regionalnih kon ilakata :. za"titi globalni okoli" <. pove4ati pomo4 zemljama u razvoju 0. obvezati velike sile na prekid pomaganja jedne od strana u kon liktu 'O86 AU/O$TE$'.,6 OB'O.6 -. Pre2a 2onetarno2 &edinstvu 5. Od Europske /a&edni%e do Europske uni&e -ro#es preobrazbe A)La( nakon njemakog ujedinjenja i njemakog opredjeljenja za europsku politiku( krenuo je od rimskog sastanka u prosin#u 199H. U tom kretanju je bilo oito da je superna#ionalna struja pobijedila. Ge ovi dr*ava lani#a A)La sastali su se u Maastri#htu 1991. gdje je prihva4en ugovor o AU koji je stupio na snagu 1. sijenja 199:. 2lavni sadr*ajtvorilo je stvaranje europske monetarne unije. 6. Maastri%0t u praksi europski0 odnosa Maastri#ht je oznaio kraj velikih europskih dvojbi o novoj 'jemakoj. Auropljani su prihvatili injeni#u da je 'jemaka ujedinjena. 7. Sredn&oeuropske /e2l&e i euroatlantski save/ 8i"egradska skupina promatra se kao politiki kon#ept koji je trebao razvijati politikoLsigurnosnu zajedni#u zemalja .rednje Aurope( a 7ADT$ kao model gospodarske suradnje. $eBka republika je mirnim prevratom tzv. bar"unastom revolu#ijom smijenila so#ijalistiki sustav. 9. Ruski po3led na novu Sredn&u Europu :. Partnerstvo /a 2ir i Rusi&a -redsjednik 7linton je S9<. ormalno proklamirao -artnerstvo za mir koje je otvoreno svim zemljama lani#ama .jevernoatlantskog vije4a za suradnju i ,A..a. .rednjeeuropske zemlje bile su razoarane ovom ponudom smatraju4i je premalim korakom u smjeru punopravnog lanstva. AU/O-.,$ .62U/'O.T U 'O86M OB'O.6M$ -. Modeli europske si3urnosti ?6-OE$/'$ -$/76C$E'$ AU/O-.,$ .62U/'O.T .vijet stvaran u doba zajednikog djelovanja velike antihitlerovske koal#ije( ipak se opredijelio za izgradnju svjetskih( a pogotovo europskih odnosa.

,B

-oslijeratna Auropa podijeljena je u dva velika pola( 6stok i )apad( te je u tim okvirima nastao i sustav sigurnosti. On se zapravo temeljio na dvama par#ijalnim sustavima vrijednosti u kojima su .$B i .../ osigurale sigurnost lani#ama uz istodobnu za"titu svojih interesa u Auropi. Taj par#ijalni sustav europske sigurnosti( poslije izgraen u okvirima institu#ionalnih oblika djelovanja kroz '$TO i 8ar"avski ugovor( odr*avao je europsku ravnote*u. BAT$'T 6 -O3AT$, MUET6-OE$/6)M$ .klanjanjem hladnoratovske napetosti dolazi do slabljenja tog modela sigurnosti. 6ako 4e blokovi ostati kao temelj sigurnosti sve do raspada so#ijalistikog dr*avnog sustava u Auropi 19F9. poet 4e potraga za novim modelom sigurnosti. Taj novi poku"aj izgradnje sustava sigurnosti bit 4e vezan uz politiku detanta i nastojanja da se pregovaranje( popu"tanje i suradnju ugrade kao temelj novih europskih odnosa. Upravo u tim okvirima nastao je pro#es ,on eren#ije o europskoj sigurnosti i suradnji >,A..@. 5. ova europska ar0itektura Banas se mo*e govoriti o skupu institu#ija( njihovih veza i odnosa koje na osnovi svojih politikih( gospodarskih( vojnih kompeten#ija stvaraju sustav koji se naje"4e naziva europsko2 novo2 ar0itekturo2. Organiza#ija za europsku sigurnost i suradnju >OA..@( biv"i ,A..( nastala je u ;elsinkiju godine 19=0. i bila je postavljena kao oblik zajednikog djelovanja euroatlantskih zemlaja na polju sigurnosti i suradnje. 'ekada"nje .jevernoatlantsko vije4e za suradnju >'$77@ na sastanku u .intri 199=. preoblikovalo je u Auroatlantsko partnersko vije4e >A$-7@. '$TO kroz A$-7 razvija suradnju sa zemljama lani#ama -artnerstva za mir. 19<9. osnovano je 8ije4e Aurope koje je okupljalo samo zapadne dr*ave. Ta organiza#ija se posvetila stvaranju novih politiko I pravnih odnosa u Auropi( postavila je razvoj parlamentarne vi"estranake demokra#ije( tr*i"no gospodarstvo i unapreenje ljudskih prava kao osnovni temelj europskog razvoja. 6. !#O kao 2odel europske si3urnosti )apadnoeuropska unija je stvorena 190<. kao kompromisno rje"enje kojim bi se obuhvatila i Dran#uska iji je parlament odbio rati ika#iju Ugovora o osnivanju Auropske obrambene zajedni#e >!AU@. '$TO je bio glavni mehanizam sigurnosti zapadnoeuropskih zemalja. !AU nije imao neku bitniju unk#iju ve4 je bio veza izmeu europskih nastojanja za stvaranjem vlastite obrane i mo4nog '$TOLa. 7. !#O u posli&e0ladnoratovski2 odnosi2a Maastri#htski sporazum je podredio !AU '$TOu. 9. !#O i Rusi&a U '$TOLovoj realiza#iji modela europske sigurnosti rusko pitanje ostaje nerije"eno i tek inkomponiranjem /usije u sustav europskih sigurnosnih odnosa mo*e biti govora o #jelovitom i sna*no sustavu. :. #rans4or2a%i&e operativne vi/i&e

,=

'$TO je jedina vojnoLpolitika organiza#ija u europskim i svjetskim rela#ijama. 2lavni izazovi europske sigurnosti nastaju na europskoj peri eriji ili ak izvan njezinih grani#a. 7lintonova administra#ija je primjenjivala zajedniku operativnu viziju koja je podrazumijevala "iroko strategijsko usklaivanje politikih( diplomatskih i vojnih stajali"ta saveznika. <. !#O i novi sv&etski poredak $ko se suvremeni svijet shvati kao skup dr*ava od kojih je samo jedna supersila i k tome vode4a zemlja u najsna*nijoj svjetskoj alijansi( odmah se dobiva slika unipolarnoga svjetskog modela. ?rzezinski istie da je ipak .$B Jprva i zadnja supersilaK. ,ina( /usija( 6ndija( 6ndonezija( ?razil i -akistan bit 4e u sljede4em tisu4lje4u velike dr*ave. Bjelovanje out o area I djelovanje izvan '$TOLva djelokruga. F. Bvije op#ije za budu4nost ?udu4nost najve4e vojno I politike organiza#ije mo*e se vidjeti u dva modela djelovanja& a@ model temeljen na idealistikoj viziji svijeta i '$TOa L organiza#ija 4e biti instrument kolektivne sigurnosti( izgraene najprije na europskom prostoru L u njega 4e ulazizi sve vi"e lani#a( ak i Ukrajina i /usija L '$TO bi izgradio jasne odnose s !AUom i OA..om L '$TOove aktivnosti bi bile postavljene striktno u skladu s -oveljom U'a L bile bi ormirane i spe#ijalne '$TOve snage koje bi djelovale u ak#ijama pea#e keepinga i pea#e makinga L amerika( objektivno vode4a sila( bila bi postavljena tako da bi tra*ila ravnopravan dijalog sa savezni#ima b@ izrazito realistian model L polazi od nove slike svijeta koji je unipolarno pro iliran L '$TO djeluje pod vodstvom $merike( a ona preko njega *eli ostvariti stabiliza#iju europskih prilika kako bi osigurala ostvarenje globalnih amerikih interesa L '$TO kao instruen zajednike sile stupa u ak#iju kad se to odlui u !ashingtonu L U' ostaje kao vrsta meunarodnog olklora kojem se prepu"ta dio manje znaajnih aktivnosti L 8ije4e sigurnosti ostaje nemo4no debatnoLdiplomatsko tijelo( a u pea#e keeping aktivnostima '$TO se pojavljuje nakon vojno obavljenih ak#ija L polariza#ija antinatoovskih snaga bit 4e sve jaa L ;untington& '$TO predvoen $merikom bi mogao postati simbolom !A.TL a( dok bi sve ostale zemlje bile u skupini /A.T Ia /ADEA,.6 AU/O-.,6; -/OMCA'$ -. Prevladavan&e kon4likata u !/i&i ,ina kao glavna azijska sila nakon dogaaja na Tien $n Menu 19F9. u"la je u sna*an gospodarski pro#es razvoja. Capan je bio svjestan da 4e u budu4nosti

7+

,ina biti velika vojna sila koja bi mogla poremetiti pa#i ike odnose( pa je Cpan razvijao vrste veze s $merikom. Tajland( Malezija( 6ndonezija( Dilipini( .ingaput i ?runei osnovali su $so#ija#iju zemalja Cugoistone $zije >$.A$'@ 191=. 2lavni #iljevi u skupini zemalja $.A$'La postali su stabiliziranje sigurnosti i jaanje razvoja gospodarskom integra#ijom. $.A$' je bio spreman "iriti oblike suradnje "to je dovelo do osnivanja /egionalnog oruma koji s $.A$'om povezuje 11 zemalja pa#i ikog bazena i zemlje Aua. -akistan je ini#irao stvaranje $so#ija#ije za regionalnu suradnju Cugoistone $zije >.$$/7@ 199:. u koju su stupile Maledivi( ?utan( ?anglade" i -akistan. Organiza#ija je imala zada4u smanjenja #arina u meusobnoj trgovini i liberaliza#iju regionalne trgovine. 5.StaLili/a%i&a na "apadno& 0e2is4eri 199<. stvoreno zajedniko tr*i"te Cuga >MA/7O.U/@. )emlje karipskog podruja osnovale su 1911. )ajedni#u karipskih dr*ava >$A7@ iji je #ilj bio dovesti do stvaranja slobodnoga karipskog tr"i"ta. ;elmsL ?urtonov zakon je najavljivao sank#ije za sve tvrtke koje posluju s ,ubom. 6.PoteBkoe a4riko3 ra/vo&a One su imale najve4e pote"ko4e. ,raj bipolarizma za $ riku je znaio i kraj velikoga blokovskog nadmatanja koje je na internom planu raalo oitovanje za tzv. .o#ijalistiki put. Brugi dio a rikih zemalja se vezao uz zapadnu orijenta#iju. U Cu*noj $ ri#i su prvi slobodni izbori odr*ani 199<. i na njima je $'7 dobio 15P glasova. -arlament je izglasao 'elsona Mandelu za prvoga predsjednika nove Cu*ne $ rike. 2EO?$E6)$76C$ 6 2EO?$E'$ $MA/63,$ -OE6T,$ Be ini#ija prema Talbotu& ono "to se dogaa tamo ima znaenje ovdjeR "e .vjetske trgovinske organiza#ije >!TO@ /uggiero& globaliza#ija N rast( razvoj i mirni na suradnji utemeljeni meunarodni odnosi. 6deologija globaliza#ije je ideologija bogatih i visokorazvijenih zemalja( priej svega .$Ba. 2lobalni sustav ima oblike poli#entrinosti. -. Osnovni okviri van&skopolitike strate3i&e U svojem prvom mandatu je 7lintonova administra#ije postavila strategiju anga*iranja i "irenja "to je znailo da se amerika politika usmjerava najprije prema novim zemljama koje su kretale putem demokratskog razvitka 7linton& 'e mo*emo i ne trebamo biti svjetskim poli#aj#em. $meriko bi se vodstvo trebalo ogledati na dva naina& kao odgovor na ugro*avanje amerikih interesa i u investiranju u ouvanje sigurnosti i blagostanja. Br*avni tajnik 7hristopher i poredak naela& 1. ameriko globalno vodstvo 5. jaanje institu#ija koje tvore osnove mira :. jaanje demokra#ije i ljudskih prava.

71

<. potreba odr*avanja konstruktivnih odnosa s velikim dr*avamaLsavezni#ima iz )apadne Aurope( te Cpanom .trategija engagementa i enlargementa je prvi put obznanjena S9<. Ona je po mnogoemu bila katalog namjera( a mnogo manje je znaila vanjskopolitiku doktrinu. U vitalne interese S!D su uvrBteni: 1. smanjivanje opasnosti od napada na .$B 5. spreavanje stvaranja neprijateljske hegemonijske sile u Auropi :. spreavanje mogu4nostima naru"avanja postoje4eg globalnog sustava <.pomaganje savezni#ima ,AY '$T6O'. I zemlje koje imaju posebno mjesto u meunarodnim odnosima i koje ili zbog svoje veliine i pro"losti ili pak poten#ijalne snage mogu biti znaajne u budu4nosti. Oko njih bi trebalo graditi nove odnose utemeljene na partnerstvu. #ri 2o3unosti a2eriko3 3loLalno3 d&elovan&a & 1. ameriko anga*iranje potrebno je u ve4ini sukoba na meunarodnoj s#eni 5. ouvanje i jaanje postoje4ih saveza :. .$Bovo napu"tanje postoje4ih saveza -rav#i strategijske ak#ije& 1. "irenje '$TOa( razvijanje -artnerstva za mir 5. promo#ija slobodne trgovine :. sna*na kontrola naoru*anja <. multina#ionalna suradnja u borbi protiv terorizma

8rste interesa .$Ba& 1. vitalni I svi oni koji osiguravaju opstanak( sigurnost i vitalnost na#ije 5. na#ionalni I oni koji ne ugro*avaju na#ionalnu sigurnost .$BLa :. humanitarni 5. !2eriko 3loLalno vodstvo u ak%i&i Auropa i Auroazija 3e"ka( Maarska i -oljska su amerikom odlukom pozvane u '$TO. 199=. su /usija i '$TO potpisali Bvostrani sporazum. -lanom za jugoistonu Auropu se *eljelo omogu4iti tje"nje povezivanje 11 zemalja europskog jugoistoka s $merikom. $zija i -a#i ik U odnosu prema ,ini amerika j epolitika nastavila politiku konstruktivnog anga*iraja. To je znailo da ,ina kao nagradu za razvijanje intenzivnih gospodarskih odnosa i pobolj"anje demokratskih prava i sloboda u zemlji dobiva klauzulu najve4ega povla"tenja u trgovinskim odnosima. TAMAEC 'O8O2$ .8CAT.,O2 -O/AT,$ 6 2EO?$E6)$76CA

7*

-. I/a/ovi 3loLali/a%i&e 2lobaliza#ija( promatrana gospodarskim kategorijama( podrazumijeva pojaano integriranje svijeta. Ovaj pro#es shva4en kao suvremeni pro#es koji jaa sve vrste prekograninih odnosa djeluje u biti suprateritorijalno. 2lobaliza#ija se nalazi u poetnoj azi( ne nosi sa sobom homogeniza#iju. -ro#es globaliza#ije tee neujednaeno 5. (loLal (overnan%e i novi sv&etski poredak U novo svjetskom razvoju poinje dominirati politiko pravilo ak#ije. 2lavne opasnosti poslijehladnoratovskoga svijeta mogu se svesti na nestabilnosti i nesigurnosti koje nastaju u raznim regijama. U'( posebi#e preko svojih spe#ijaliziranih agen#ija rje"ava sve vi"e problema koji ulaze u svjetsko upravljanje. 6. (loLalna ili re3ionalna si3urnost 'eorealistina "kola priznaje promjene( ali i upozorava da je razdoblje velikoga mira od godine S<0. I SF9. prestalo postojati. ?ipolarnost i nuklearno oru*je bili su glavni imbeni#i koji su odr*avali taj svjetski mir. /u"enjem modela bipolarnog odnosa meunarodni se odnosi vra4aju u tzv. 'ormalne okvire multipolarnosti gdje 4e dr*ave biti upu4ene na svoju vlasitu snagu. 'eoliberalna "kola zdu"no podupire poslijehladnoratovsko stanje i promjene koje su nastale. )a neoliberalne novi svjetski poredak je ve4 nastao. -$+ $MA/67$'$ I Model unipolarnog amerikog vodstva kojem mo*e voditi "iroka interna#ionaliza#ija odnosa I od proizvodnje do naina *ivljenja uz punu povezanost svih dijelova svijeta na polju sigurnosne politike. MATU'$/OB'6 -OE6T63,6 OB'O.6 1. prva organizirana katedra MO 1919. u $beryst%yhu u !alesu( 8?. 'osila je ime !ilsona autori koji su na njoj predavali& $ngel( )immern i Toynbee 5. u .../u MO se intenzivnije prouavaju nakon ++. ,ongresa ,- .ovjetskog .aveza 1901. :. rimska republika je sru"ena nakon duboke unutarnje krize :H. godine prije ,rista. Osnovana 01H. pr. ,rista <. )apadno /imsko 7arstvo je palo <=1. godine 0. Dranaka dr*ava je zauzimala prostor )apadne i srednje Aurope. 'a elu dr*ave je bio ,arlo 8eliki ijim krunjenjem je nastalo .veto /imsko 7arstvo. 1. /es publi#a #hristiana je& de#entralizirani imperij u kome je temelj zajednikog *ivota bila religija i latinska kultura. .truktura vlasti imala je eudalni karakter( niti kralj( niti #ar nisu bili potpuni suvereni. $kteri tog sustava su& #ar( kraljevi( plemstvo( slobodni gradovi( papa( biskupi( vite"ki redovi. =. %est alski sustav MO se temelji na& a@ odvajanju #rkevene od svjetovne vlasti b@ #arska mo4 je znatno oslabljena

70

#@ sustav se temelji iskljuivo na suverenim dr*avama koje su jedini akteri MO F. %est alski mir .klopljen 11<F. uzima se kao poetak suvremenog razdoblja MO. Ugovori su potpisani izmeu .vetog rimskog imperija njemake na#ije i Dran#uske( te .vetog rimskog imperija njemake na#ije i Gvedske. Teritorijalno su ojaale Dran#uska i Gvedska( 'izozemska i Gvi#arska postale suverene. 9. novu .vetu $lijansu su inile& /usija( -rusija i $ustrija 1H. kon#ert velikih sila 'astaje na ?ekom kongresu 1F10. 8elike sile odluuju o svim bitnim pitanjima europskih odnosa na temelju zajednikih odluka. Bogovorile su stvaranje 1F:1. stvaranje ?elgije( a kon#ert se raspao 1F=1. 11. $merika $merikan#ima je temelj koje doktrine Monroeove 15. jedinstvo velikih saveznika nakon 66. .vjetskog rata je zagovarao predsjednik .$Ba /oosevelt 1:. rezolu#ijom Ujedinjeni za mir U' "alju mirovne snage u ,oreju 1<. za Dran#isa ?a#ona je rat u MO& dozvoljeno sredstvo 10. 'ikolas .pykman spada u realiste 11. s obzirom na rezultat u teoriji igre( igre se dijele na& a@ igre s nultim rezultatom b@ igre s nenultim rezultatom >igre blagog natje#anja@ 1=. godina i datum osnivanja '$TO I a( koliko lani#a na poetku <.<.19<9.R 15 lani#a >?elgija( Banska( Dran#uska( 6rska( 6sland( Euksemburg( 'izozemska( 'orve"ka( -ortugal( 8elika ?ritanija( ,anada i .$B@ 1F. djelo Morgenthaua -oliti#s among nations 19. kada Gpanjolska ulazi u '$TO 199=. 5H. u kojem gradu su se sastali 7arter i ?re*njev U ?eu. 19=9. potpisali .$ET 66 koji nikad nije rati i#iran. 51. slavni ameriki politiar( matematiar i geopolitiar $natol /apoport 55. u kojem dijelu 'Y se nalazi zgrada U'La 'a Manhattanu( izmeu <5. i 5F. uli#e uz Aast /iver 5:. stalne lani#e 8ije4a sigurnosti U'La D/$( 8?( .$B( /U.( ,6'$ 5<. sastanak u ,openhagenu '$TO 190=. potpisa ugovor MT =H. 50. tipovi vojnih saveza ?ru9ellski pakt( '$TO( /6O pakt( .eato pakt(... 51. koji politiar je prvi upotrijebio sintagmu Oeljezna zavjesa i gdje 7hur#hill u govoru u Dultonu optu*uju4i .taljina za ekspanzionistiku poslijeratnu politiku kojom je povukao *eljeznu zavjesu.

7,

5=. koliko lani#a ima U' 191 5F. agen#ije U'La U';7/ I meunarodna za"tita izbjegli#a( sjedi"te u Oenevi D$O I za prehranu U'A.7O I za"tita spomenika( za kulturu U'B- I najve4i program U'a osnovan radi ubrzavanja razvojnog pro#esa u nerazvijenim zemljama pru*anjem inan#ijske i tehnike pomo4i U'67AD I ond za razvoj slu*bi koje brinu o zdravlju i so#ijalnoj skrbi dje#e( sjedi"te u 'Y 59. koji je politiar izjavio da je kapitalizam ideologija i da 4e :. svjetski rat izbiti izmeu kapitalistikih zemalja :H. gdje( kada je odr*ana prva sjedni#a Op4e skup"tine U'La 1H. sijenja 19<1. u Eondonu :1. )aklju#i sastanka u Bumbarton Oaksu a@ sredi"nje tijelo za odr*avanje mira nakon rata je 8ije4e sigurnosti u kojem bi bile .$B( 8?( D/$( /U.( ,6'$ b@ tri glavna organa U'a bi bila& Op4a skup"tina( Tajni"tvo i .ud :5. koji politiar je govorio o s erama utje#aja 7hur#hill ::. glavni organi U'La a@ Op4a skup"tina b@ 8ije4e sigurnosti #@ Tajni"tvo d@ .tarateljsko vije4e e@ Akonomsko i so#ijalno vije4e @ Meunarodni sud pravde :<. ,ada. 2dje i tko( te glavni zaklju#i Caltske kon eren#ije H<.L11. veljae 19<0. Calta na otoku ,rimu. a@ .../ ulazi u rat protiv Capana b@ /ije"eno poljsko pitanje #@ 'jemaka podjeljena na < okupa#ijske zone d@ Bogovoreno osnivaje U'a e@ CU2 vlada 4e se sastaviti na temelju sporazuma Tito L Guba"i4 :0. ,oje dvije dr*ave su nestale Maastri#htskim sporazumom 6stona i )apadna 'jemaka :1. kada i tko je osnovao .eato pakt Dilipini( -akistan( Tajland( $ustralija( 'ovi )eland( .$B( 8?( Dran#uska. :=. dva temelja legitimnosti u srednjovjekovnoj dr*avi svjetovna i #rkvena vlast :F. sjedi"te 6stonog /imskog 7arstva ,onstantinopolis :9. vi"egradska skupina I tko i gdje 1991. u 8i"egradu. -redsjedni#i ;avel >3e"ka@( !alesa >-oljska@ i $ntalla >Maarska@. <H. dva bloka u hladnom ratu '$TO i 8ar"avski pakt <1. tvora# masovne odmazde Cohn Doster Bulles >za vrijeme Aisenho%era@

77

<5. tvora# doktrine zadr*avanja usmjerene protiv .../a 2eorge ,ennan <:. prvo djelo koje se bavi analizom M-O Tukididova -ovijest peloponeskog rata <<. najmo4niji polisi u staroj 2rkoj $tena( .parta( Teba i ,orint <0. koja dr*ava i s kim na elu zamjenjuju )apadno /imsko 7arstvo Dranaka dr*avaR ,arlo 8eliki <1. prijateljski re*imi u 6stonoj Auropi .taljin tra*i da se u 6stonoj Auropi stvore prijateljski re*imi koi 4e biti u posebnim odnosima sa .../om. <=. kada Dran#uska izlazi iz '$TOa 1911. <F. predstavnik idealistike "kole MO !oodro% !ilson <9. predstavnik teorije igara $natol /apoport 0H. tko upozorava vladara na potrebu ouvanja sigurnosti Ma#hiavelli 01. predstavni#i neorealizma !altz( ?uzan( 2ilpin 05. autor -olitike geogra ije >koji aktor autor pre erira@ /atzelR geogra ski aktor 0:. .tanley ;o man je predstavnik Aklektikog pristupa MO 0<. nositelji tzv. -luralizma aktera u MO su neoliberali 00. Dran#is Dukuyama je napisao ,raj povijesti u kojem se zala*e za liberalizam kao prava# 01. multipolarnu ravnote*u snaga za razliku od bipolarne je izuavao ,enet !altz 0=. ?arry ?uzan je 'eorealist. Bemokratske zemlje su jamstvo meunarodne sigurnosti. Dormiraju se zrele monarhije u suvremenom svijetu. 0F. za 2rahama Avansa i Ce reya 'e%hama vanjska politika je omeena sa& jedne strane unutarnjim ili doma4im( a s druge izvanjskim ili globalnim okru*enjem. 09. na osnovu lanka 5. Ustava .$Ba predsjednik je ovla"ten za imenovanje unk#ionara( zapovjedanje svim amerikim vojnim snagama( vanjski poslovi( amnestije i pomilovanja( pravo veta( briga o ispunjavanju zakona.. 1H. institu#ije koje uz predsjednika .$Ba kreiraju vanjsku politiku .tate Bepartment( -entagon( 76$ 11. ,ako 2rizold de inira meunarodnu sigurnost u novom svjetskom poretku .tanje u kojem je osiguran uravnote*en iziki( duhovni i materijalni opstanak pojedin#a i dru"tvene zajedni#e u odnosu prema drugom pojedin#u( dru"tvenoj zajedni#i i prirodi.

7;

15. Temeljem dokumenta Eend and Eease a#t Trumanova je administra#ija pomagala& sovjetsku armiju 1:. dr*avni udar 19<F. u 3ehoslovakoj je izveden zbog& nesuglasi#a oko prihva4anja Marshallovog plana. -rvo je 3ehoslovaka prihvatila pomo4( ali je pod utje#ajem .../a promijenila stav i kada su komunisti do"li na vlast i odbila pomo4. 1<. ,onrad $denauer se zalagao za& jaanje zapadnog bloka i ulazak 'jemake u '$TO i AA) 10. OA77 >Organiza#ija za europsku ekonomsku suradnju@ je osnovan& 19<F. -reimenovan 191H. u Organiza#iju za ekonomsku suradnju i razvoj >OA7B@. 11. Be 2aulle je tra*io izgradnju europske politike zajedni#e na temelju& kon edera#ije 1=. ugovor iz BunkerUuea19<=. su potpisale& 8? i D/$ u strahu od 'CAM 1F. Ugovor koji predvia suradnju svih amerikih zemalja u sluaju vanjske agresije potpisan 19<=. zove se& /io ugovor 19. 2rka i Turska su u"le u '$TO& 1F. H5. 1905. =H. ,oja je zemlja primljena u '$TO -ari"kim sporazumom 1900.& 'jemaka =1. politika Q'e% lookV je polazila od razvoja kojeg naoru*anja& nuklearnog =5. U Oenevi su se 1900. sastali& Aisenho%er i ;ru"4ov =:. Gto je Dale9 11Z 8je*ba '$TOa u kojoj nisu sudjelovale ran#uske vojne snage =<. 8ije4e sigurnosti U'a je o ormljeno& na sastanku petori#e u .an Dran#is#u 5:.1H.19<0. =0. prvi spor pred 8ije4em sigurnosti U'a su pokrenule& 6ndija i -akistan =1. U' su osnovane& 50.H<. 19<0. ==. ?erlinski zid je izgraen& u kolovozu 1911. =F. ,oji ameriki predsjednik se povukao 19=<. nakon a ere !atergate& /i#hard 'i9on =9. 6nstaliranje raketa -ershing 66 U Auropu je najavio& /egan FH. 'a pregovorima o razoru*anju u Oenevi 19F0. su se sastali& /egan i 2orbaov F1. poratna meunarodna organiza#ija Unija Eige naroda djelovala je u& .$Bu F5. na alu organiza#ije Unije Eige naroda je bio& !ilson F:. dvije privatne organiza#ije u .$Bu koje su se bavile ureenjem meunarodne zajedni#e nakon 66. .vjetskog rata& a@ -ovjerenstvo za prouavanje organiziranja mira b@ -ovjerenstvo za pravian i trajan mir F<. /ezolu#ija zastupnikog doma .$Ba kojom se podr*ava stvaranje poslijeratnih mehanizama za ouvanje mira i sudjelovanje .$Ba u istome je& 8andenbergova deklara#ije F0. Tko je uveo termin Qprijateljski re*imiVZ .taljin F1. ,oji grad je bio #entar nakon raspada -a9 /omaneZ ,onstantinopolis >sjedi"te 6stonog /imskog 7arstva@

79

F=. ,oje su dvije zemlje bile u bipolarnostiZ .../ i .$B FF. Tko je rekao da su MO Qbur*ujska izmi"ljotinaV Z .taljin F9. Dran#is ?a#on je& predstavnik normativnog pristupa 9H. Teorija ogre je& spe#ijalna vrsta analize pona"anja u kon liktnoj situa#iji. -ojavila se zajedno s nekim matematikim pristupima. Ona daje priliku za analiziranje MO jer omogu4ava da se oni spoznaju na osnovi koristi i "tete koje u takvu djelovanju mogu proiza4i za sve aktere. -redstavnik /apoport smatra da sve igre imaju brojne zajednie odlike. 91. ,ada se razdvojilo /imsko 7arstvoZ :90. godine 95. Aklektiki pristup MO& zasniva se na injeni#i da dio autora ipak smatra kako ni jedan monistiki pristup ne mo*e ra#ionalno objasniti zbivanja na meunarodnom planu. -redstavnik ;o mann ka*e da postoje < znaajne komponente koje mora osvijetliti svako istra*ivanje svjetske politike& a@ politika struktura b@ snage koje djeluju u pojedinim dielovima strukture #@ odnos izmeu unutra"nje i vanjske politike d@ rezultanta a( b i # se mo*e nazvati MO 9:.,ada je pao ?erlinski zidZ H9.11.19F9. 9<. ,oja su se dva predsjednika sastala u ?eu <.H1.1911Z ,ennedy i ;ru"ov 90. Tko vodi glavnu rije u vanjskoj politi#i .$BaZ Br*avni sekretar 91. ,oja zemlja nije prihvatila Marshallovu pomo4Z 3ehoslovaka 9=. ,oje je godine potpisana $tlantska poveljaZ 11.HF.19<1. su potpisali /oosevelt i 7hur#hill 9F. Tko je dao ideju da se sjedine dr*ave AuropeZ 7hur#hill 99. )a koju zemlju je karakteristian aparthaidZ Cu*noa riku /epubliku 1HH. ,ad su nastale .$BZ 1=F:. 1H1. ,oje su dvije dr*ave unutar '$TOa imale nuklearno oru*jeZ 8? i .$B 1H5. ,on eren#ija u ?retton !oodsu .porazum s te kon eren#ije su potpisale << lani#e U'a radi monetarnog i inan#ijskog preureenja poslijeratnog svijeta. Tim sporazumom su osnovani Meunarodni monetarni ond i .vjetska banka 1H:. ,oliko lani#a ima AUZ 50 1H<. ,oliko lani#a ima '$TOZ 51 1H0. Tko je hladni rat okarakterizirao kao Qtvrdi i gorki mirVZ ,ennedy 1H1. Tko je bio znaajan akter tj. ?alanser izmeu saveza polisa i hegemonaZ ,orint 1H=. Misije U'a a@ odr*avanje meunarodnog mira i sigurnosti

7B

b@ promi#anje meunarodne gospodarske i so#ijalne suradnje #@ po"tivanje univerzalnih ljudskih prava d@ odr*avanje dobrosusjedskih odnosa 1HF. -redsjednika direktivna odluka -BB5T 7linton je nastojao objdiniti iskustva svoje administra#ije u mirovnim opera#ijama. Birektiva je postala veza izmeu U'a i .$Ba zbog neuspjeha u .omaliji.

!MERI$'I PREDSJED I8I

;erbert *oover Dranklin Roosevelt ;arry #ru2an B%ight Eisen0oMer C. D. 'enned1 Eyndon Jo0nson /i#hard i>on 2erald +ord Cimmy 8arter /onald Re3an 2eorge Cus0 ?ill 8linton 2eorge Cus0 Jr.

1959 L :: 19:: L <0 19<0 L 0: 190: I 11 1911 L 1: 191: L 19 1919 I =< 19=< L == 19== L F1 19F1 L F9 19F9 L 9: 199: L 5HH1 5HH1

#!J I8I U

Ka 'orve*anin Gveanin ?urmana# $ustrala# -eruana# Agip4anin 2ana# 19<1 L 0: 190: L 11 1915 L =1 19=5 L F1 19F5 L 91 1995 L 91 199= I

Trygve ;alvdan Eie Bag ;ammarskjold U Thant ,urt !aldheim Cavier -erez de 7uellar ?outros ?outros I 2hali ,o i $nnan

MI IS#RI VE,I'E CRI#! IJE

7=

19<H 19<0 1901 1900 190= 191: 191< 19=H 19=< 19=1 19=9 199H 199=

!inston 7hur#hill 7lement $ttlee !inston 7hur#hill .ir $nthony Aden ;arold Ma#millan .ir $le# Bouglas L ;ome ;arold !ilson Ad%ard ;eath ;arold !ilson Cames 7allaghan Margaret That#her Cohn Major Tony ?lair

'RO O,O(IJ!
Cretonvudski 2onetarni spora/u2 I << lani#e U'La su ga nainile radi monetarnog i inan#ijskog preureenja poslijeratnog svijeta. Tim sporazumom su osnovani Meunarodni monetrni ond i .vjetska banka Save/niki sastanak u Jalti I .taljin( 7hur#hill i /oosevelt su se dogovorili o bezuvjetnoj predaji 'jemake i podjeli na okupa#ijske zone( o ratnim repara#ijama( poljskom pitanju( osnivakoj kon eren#iji U'La( ulasku .../a u rat s Capanom i o podjeli ,oreje Osnivaka skupBtina U I u .an Dran#isku( -ovelju o utemeljenju potpisala 01 zemlja =el&e/na /av&esa I izraz prvi upotrijebio 7hur#hill u govoru u Dultonu optu*uju4i .taljina za ekspanzionistiku poslijeratnu politiku kojom je povukao *eljeznu zavjesu. 6stodobni poziv za stvaranje antikomunistikog saveza je bio ormalni poetak hladnog rata. S&edin&ene DrDave Europe I 6deju je prvi iznio 7hur#hill na skupu u )uri#hu Save/niki spora/u2 u DunkerIueu I potpisale 8? i D/$ kao mjere opreza pred eventualnom njem. $gresijom. -oetak vojnog okupljanja zapadnih dr*ava #ru2anova doktrina I .$B treba pomagati slobodu pojedinih naroda na globalnom planu jer je to ameriki vitalni interes. Boktrina je zasnovana na shva4anju o izrazitoj potrebi

55. srpnja -@77.

<. I 11. veljae -@79. 50. I 51. travnja -@79. 0. o*ujka -@7:. 19. rujna -@7:. <. o*ujka -@7<. 15. o*ujka -@7<.

;+

0. lipanj -@7<. 1. sijenja -@7?. 11. travnja -@7?. 50. sijenja -@7@.

<. travnja -@7@. 9. svibnja -@9A. 5<. listopada -@9A. 1F. travnja -@9-.

suzbijanja komunistike ekspanzije u svijetu Mars0allov plan I $meriki dr*avni tajnik Marshall u govoru na ;arvardu je iznio plan o dvanju amerike gospodarske pomo4i poru"enoj Auropi osnivanjem Auropskog programa obnove Opi spora/u2 o %arina2a i tr3ovini G(!##J. .pe#ijalizirana agen#ija Una osnovana na Oenevskoj kon eren#iji. 9H zemalja potpisni#a. Osnovana Or3ani/a%i&a /a europsku ekono2sku suradn&u GOEE8J. 11 zemalja utemeljilo. ,asnije preimenovana u Organiza#iju za ekonom. .uradnju i razvoj >OA7B@ >1<. prosin#a 191H@ Osnovan SEV I ?U2( 3A;( -OEC( /UM( M$T( .../ osnovali .avjet za uzajamnu ekonom. -omo4 meu so#ijalistikim zemljama Osnovan !#O u !ashingtonu.-rethodio mu je ugovor o vojnoj suradnji 8?( D/$ i ?A'AEU+. Ugovor je obvezivao zemlje potpisni#e na zajedniku ak#iju u sluaju napada na jednu od lani#a. Osnivai '$TOa su& .$B( ,$'( 8?( D/$( ?AE( '6)( EU,( 6T$( -O/( B$'( 6.E( 'O/. S%0u2anov plan I D/$L'CAM udruga za te"ku industriju kojoj bi kasnije pristupile ostale zapadnoeuropske zemlje. 6deju je iznio u -arizu ran. mvp .#human Plevenov plan I ideja o europskoj vojnoj zajedni#i iznio je u -arizu na zasjedanju na#ionalne skup"tine ran#uski premijerm -leven Europska /a&edni%a /a u3l&en i elik K Montan uni&a . Ugovor potpisale u -arizu D/$'( ?AE( '6)( EU,( 6T$( ./ 'CAM je ostvarenje ideje .#humana. 6z nje je kasnije nastala AU Osnovan !n/us K pakt. $U.T/$E( ')( .$B u .an Dran#is#u potpisale -a#i iki sigurnosni ugovor kojim se obvezuju na uzajamnu vojnu pomo4. ,asnije se ugovorom iz Manile pridru*ile 8?( D/$( D6E6( -$, i T$C N mijenja ime u .A$TO >progla"en F. rujna 190<.( sjedi"te ?ankoku. (rka i #urska uBle u !#O. -rvo pro"irenje( ukupno 1< zemalja Europska o2Lra2Lena /a&edni%a I u -arizu potpisale D/$( ?AE( '6)( EU,( ./ 'CAM( 6T$. 6deja -levena SR &e2aka u !#Ou Stvoren VarBavski u3ovor I 'a kon eren#iji u 8ar"avi $E?( ?U2( 3A;.EO( 6 'CAM( -OEC( /UM( M$T( .../ 'a2pan&a -AA %v&etova I 2ovor Mao 7e Tunga Q'eka #vate sto #vjetova( neka se sto "kola natjee.V ,ojim poziva protiv skretanja udesno Eisen0oMerova doktrina I zahtjev za dodatnom pomo4i zemljama .rednjeg istoka koje sve vi"e skre4u prema .../u zbog straha od arapskih na#. pokreta Ri2ski u3ovor F Osnovana EE". D/$( ?AE( '6)( EU,( 'CAM(

1. rujna -@9-. 1F. veljae -@95. 5=. svibnja -@95. F. svibnja -@99. 1<. svibnja -@99. 5. svibnja -@9:. 0. sijenja -@9<. 50. o*ujka

;1

-@9<. 51. kolovoza -@9@. 5H. I 59. studeni -@9@. 15. travnja -@:A. 1.L1Lrujna -@:-. 19. I 51. prosin#a -@:5. 50. svibnja -@:6. 5H. srpnja -@:6. 11. lipnja -@:7. F.travnja -@:9. 1H. o*ujka -@::. 55.sijenja 19=5. 51. svibnja -@<5. 5F. veljae -@<9. 1. kolovoza -@<9. 1. srpnja -@<<. 0. I 1=. rujna -@<?. 1:. o*ujka -@<@. 5:. o*ujka -@?6. 1=. sijenja -@?7. 51. studenoga -@@A. 59. svibnja -@@-.

6T$ 8E #OFpakt. 6rak napu"ta ?agdadski pakt koji mijenja ime u 7A'TO Europsko udruDen&e /a sloLodnu tr3ovinu K E+#! . U .to#holmu odr*an sastanak ministara inan#ija $U.( B$'( 8?( 'O/( -O/( G8AB( G867. Ugovor potpisan <.sijenja 191H. Prvi ov&ek u sve2iru. .../ov astronaut Curij 2agarin proveo 1HF minuta u letu oko zemlje Prvi sastanak nesvrstani0. U ?eogradu sudjelovalo 50 zemalja Sastanak u assau. ,ennedy i Ma#millan dogovorili rasporeivanje amerikih nuklearnih raketa. Osnovana Or3ani/a%i&a a4riko3 &edinstva KO!U. U adis $bebi osnovan sa svrhom svekolike meunarodne suradnje Prva Jaunde konven%i&a. Ugovor AA) s 1F a rikih zemalja kojim se reguliraju meusobni trgovinski odnosi U ute2el&io U 8#!D. Stvorena E". AA)WA)U3WAU/O$TOM( sjedi"te u ?ru9ellesu D/$ napustila '$TO. ProBiren&e E". 8?( B$'( 6/.. 9 lani#a Potpisan S!,# I. )a vrijeme 'i9onovog posjeta .../u potpisan ugovor o ograniavanju te"kog naoru*anja. .$ET 66 potpisali 19=9. ?re*njev i 7arter( ali nikad nije rati i#iran Prva ,o2e konven%i&a. Ugovor izmeu A) i <1 zemalja $ rike( ,ariba i -a#i ika kojom je uspostavljena zona slobodne trgovine "avrBni doku2ent 'ESSa. .upotpisni#i prihvatili nepovredivost europskih grani#a..Od 199<. ,A.. mijenja ime u OA.. Spora/u2 E" i E+#!Fe. .porazum o slobodnoj trgovini industrijskih proizvoda izmeu A) i ADT$Le. Spora/u2 u 8a2p Davidu. Mirovni sporazum izmeu A26 i 6)/. Uveden Europski 2onetarni sustav. Rat /vi&e/da. I /egan predlo*io novi ameriki ombrambeni sustav koji 4e se koristiti satelitima za otkrivanje raketa Europska konven%i&a o ra/oruDan&u. .udjelovalo :0 zemalja u .to#kholmu 'ra& 0ladno3 rata. Co" 5. prosin#a 19F9. 2orbaov i ?ush objavili kraj. .lu*beni kraj potpisale :: europske zemlje W .$BW,$'. N -ari"ka povelja Osnovana Europska Lanka I A?/B u -arizu

;*

1. srpnja -@@-. :1. srpnja -@@-. 9. I 1H. prosin#a -@@-. 51. prosin#a -@@-. 5<. o*ujka -@@5. 55. svibnja -@@5. 15. kolovoza -@@5. 1. sijenja -@@6. :. sijenja -@@6. 10. sijenja -@@6. 1. studeni -@@6. 1H. I 11. sijenja -@@7. 1=. prosin#a -@@7. 1. sijenja -@@9. 51. studenoga -@@9.

Ukinut VarBavski u3ovor u -ragu. Potpisan S#!R#. 2orbaov i ?ush potpisali ugovor o smanjenju zaliha strate"kog nuklearnog naoru*anja za tre4inu Su22it E"a u Maastri%0tu. 15 lani#a dogovorile zajedniki ombrambeni sustav( tr*i"tu( valuti..A) mijenja ime u AU Raspad SSSRa i stvaran&e " Da. 11 biv"ih sovjetskih republika potpisuje sporazum o stvaranju )ajedni#e 'eovisnih Bra*ava. *RV pristupila 'ESSu. *RV u U u kao1=9 lani#a. Osnovana !+#!. .jevernoameriko zajedniko tr*i"te .$Ba( ,$' i MA, Uspostavl&eno /a&edniko trDiBte E/a. Osiguran slobodan protok robe( kapitala i ljudi Potpisan S#!R# II. ?ush i Celj#in u Moskvi. *RV u MM+u. "aDiv&ela EU. Partnerstvo /a 2ir. 'a summitu '$TOa u ?ru9ellesu predstavljen plan po kojem biv"e komunistike zemlje sklapaju poseban sporazum s '$TOm kao prvu azu prema punom lanstvu MER8OSUR pakt. U ?razilu predsjedni#i $/2( -$/$( U/U2 i ?/$ potpisali ugovor o zajednikom tr*i"tu !USN +I N ;VED u EU. Ukupno 10 lani#a Posti3nut Da1tonski spora/u2. ?6; se dijeli na hrvL bo"njaku Dedera#iju i /epubliku .rpsku. -otpisali Tuman( Milo"evi4 i 6zetbegovi4

Radovan Vukadinovi: Meunarodni politiki odnosi

UVOD - prvo klasino djelo koje se bavi analizom meunarodnih odnosa je Tukididova Povijest peloponeskog rata - prva organizirana katedra MO nastala je 1919. na University o !ales u mjesta"#u $beryst%yth - katedra je u svom nazivu nosila ime !oodro%a !ilsona

;0

znaajni autori koji su djelovali na katedri MO bili su& 'orman $ngel( $l red )immern i $rnold Toynbee ameriki autori imaju najdu*u tradi#iju u prouavanju MO nakon ++. ,ongresa ,- .../a 1901. zapoeo je u .../u i u drugim so#ijalistikim dr*avama intenzivan rad na prouavanju MO

POVIJES I R!"VOJ SUS#!V! MO 1. .T$/$ 2/3,$ - u velikom sustavu grkih polisa nie bilo jedinstvene vlasti - grki klasini sustav MO bio j evisoko de#entraliziran i oitovao se u postojanju osnovnih #rta koje 4e MO zadr*ati kroz itavu povijest& suradnje i kon likta - najmo4niji polisi su bili $tena( .parta( Teba i ,orint koji su nastojali nametnuti hegemoniju 5. /6M.,O 7$/.T8O - /im je izgradio visoko #entralizirani sustav u kojemu su se tono znala prava #entra - U 6. .t. -rije ,rista( nakonduboke unutarnje krize( sru"ena je rimska republika i /im postaje imperij - -a9 /omana postaje oznaka novog stalnog i sna*nog imperija koji se temelji na vojnoj aktivnosti i stvaranju djelotvorne imperijalne vlasti - :90. godine se radvaja imperij i stvara 6stono i )apadno 7arstvo s dva sredi"ta& ,onstantinopolisom i /imom - pod naletima barbara( germanskih plemena i ;una pada )/7 <=1. godine dok se 6stono >?iznat@ uspjelo odr*ati na podruju ?alkana i Male $zije :. AU/O-.,6 ./AB'C6 86CA, - rimska #rkva je bila osnovna snaga koja je ujedinjavala narode - u ojaanoj Dranakoj dr*avi kralj ,arlo 8eliki dobio je mogu4nost za stvaranje nove sna*ne #jeline na podruju zapadne i srednje Aurope - krunjenjem ,arla za papu je nastalo .veto /imsko 7arstvo - struktura vlasti je imala eudalni karakter "to je znailo da ni #ar niti kralj nisu do kraja suvereni na svom prostoru jer su morali voditi rauna o plemstvu koje je izravno vr"ilo vlast na nekom podruju - itav sustav srednjovjekovnih odnosa se naziva /es publi#a #hristiana koja je bila de#entralizirani imperij u kome je bila zajednika religija i latinska kultura - u 11. st.( na kraju srednjovjekovnog razdoblja vojna sila je postala glavno sredstvo za odr*avanje stabilnih odnosa( a pojavljuju se #arstvo i ran#usko kraljevstvo kao dva glavna aktera <. !A.TD$E.,6 .6.TAM MO - !est alski mir 11<F. se uzima kao poetak suvremenog razdoblja MO - !est alski sustav novih odnosa se ogleda u& e@ odvajanju #rkvene od svjetovne vlasti @ #arska mo4 je znatno oslabljena g@ sustav se temelji iskljuivo na suverenim dr*avama - autoritet novog sustava nije se vi"e temeljio na #rkvi ve4 je postavljen na dogovoru najva*nijih dr*ava - uspostavljena je ravnote*a snaga u kojoj je svaka od velikih sila budno pratila razvoj na strani svojih protivnika( stvaraju4i saveze kada je bilo potrebno da se odr*i ravnote*a

;,

0. D/$'7U.,$ /A8OEU76C$ 6 -O,UG$C .T8$/$'C$ ;A2AMO'6CA U AU/O-6 - od 1FH<. do 1F15.( dolaskom 'apoleona na vlast( na elu europskog sustava je jedna jedina zemlja& Dran#uska - 'akon poraza 'apoleona i uspostavljanja kraljevske vlasti u D/$ odr*ava se ?eki kongres 1F10. na kojem nastaje kon#ert velikih sila koje odluuju da 4e o svim bitnim pitanjima europskih odnosa poduzimati zajednike odluke - /U.( $U.( -/U.6C$ osnivaju .vetu $lijansu - ,on#ert velikih sila se dogovorio o stvaranju ?elgije 1F:1. - ,on#ert se raspao 1F=1. na dvije alijanse& a@ $U. I 'CAM b@ D/$ I 8? I /U. 1. -/86 .8CAT.,6 /$T - tijekom 6. .vj. /ata su .$B u"le u veliku svjetsku politiku koja je do tada bila rezervirana iskljuivo za europske zemlje - u 8ersaillesu 191F. je zapoela kon eren#ija na kojoj su D/$( 8?( 6T$ i .$B stvarale kon#ept novih poslijeratnih odnosa =. .U-/OT'O.T6 U 8AE6,OC ,O$E676C6 - 7hur#hill poku"ao djelovati s pozi#ija prevladanog modela interesnih s era - /oosevelt je svoju viziju MO zasnivao na potrebi da se odr*i jedinstvo meu velikim savezni#ima - .taljin je polazio od velikodr*avnih na#ionalistikih interesa i nastojao je "to povoljnije rije"iti pitanje sovjetskih grani#a na zapadu - )ato je tra*io uspostavu Jprijateljskih re*imaK koji 4e biti u posebnim odnosima sa .../om F. ?6T'A ,$/$,TA/6.T6,A -O.E6CA/$T'O2 .86CAT$ a@ .../ je postao znaajna svjetska politika sila b@ ,omunistike i radnike partije su uvrstile svoje pozi#ije #@ .$B postale apsolutni hegemon zapadnog svijeta d@ Ubrzao pro#es sazrijevanja ideje na#ionalne nezavisnosti i njezino ostvarivanje u praksi e@ Osnovan U' 9. ;E$B'6 /$T - mo*emo okarakterizirati kao stanje u kojem su sve snage bile okupljene oko dvaju glavnih #entara mo4i( sav meunarodni *ivot se odvijao unutar dvaju zatvorenih sistema PRIS#UPI PROU$!V! JU MO - etiri prav%a prouavan&a MO& 1. tradi#ionalni legalistiki pristup prouava meunarodno pravo i institu#ije 5. prava# proava vojnu i ombrambenu politiku u svjetskim rela#ijama :. prava# *eli stvoriti op4u teoriju kojom bi objasnila pona"anja dr*ava na meunarodnom planu <. prava# koji se bavi odr*avanjem svjetskog mira i ratova - pristupi Mou: 1. povijesni L te*i"te promatranja je na diplomatskoj povijesti

;7

5. sistematski - u MO postoji stanovito slaganje o nekim pravilnostima koje se pojavljuju u razliitim azama razvoja meunarodnog kontaktiranja - tri predoavanja MO& a@ balans sile I najtrajniji sistem MO od stvaranja moderne dr*ave b@ bipolarnost I dvije sile imaju glavnu ulogu u kretanju i razvoju MO #@ univerzalnost I ima upori"te u davnim povijesnim i dru"tvenim orma#ijama :. normativni - tvri da u MO uvijek postoji stanoviti broj standarda( pravila i normi meunarodnog pona"anja - dva kon#epta u promatranju svijeta& a@ idealistiki - predstavni#i& ;ume( .mith( /ousseaua( ,ant - idealistika "kola se razvila u .$Bu na poti#aj predsjednika !ilsona a@ realistiki - temelje razmi"ljanja na politi#i sile - predstavni#i& Ma#hiavelli( ?a#on >konzervativist@ - realistika "kola& predstavnik .pykman( Morgenthau >glavni@ i njegovih "est osnovnih naela& 1. politika podlije*e op4im zakonima "to le*e u ljudskoj prirodi 5. kon#ept interesa de iniran terminima sile :. interes nije stalna kategorija <. u ovjeku i dru"tvu postoji stalan pro#ijep izmeu moralnih zahtjeva za uspje"nost politike ak#ije 0. politiki realizam odbija identi i#irati moralne aspira#ije pojedine sredine s moralnim zakonima koji vladaju u univerzumu 1. interes se de inira kao blagostanje - posebnu pozornost posve4uju na#ionalnom interesu <. politolo"ki a@ behejvioralna analiza L u sredi"tu promatranja su naini na koje pojedin#i i skupine vide i do*ivljavaju glavne subjekte i aktore MO b@ teorija igre - spe#ijalna vrsta analize pona"anja u kon liktnoj situa#iji - omogu4uje da se MO spoznaju na osnovi koristi i "teta - glavni zagovornik je $natol /apoport - svrha teorije igre je stvaranje "to boljih vlastitih politikih poteza koji se mogu suprostaviti suprotnoj strani - dvije skupine igara& 1. s nultim rezultatom I interesi aktera su sasvim suprotni i nepomirljivi 5. s nenultim rezultatom I interesi nisu apsolutno suprotni >igre blagog utje#aja@ #@ analiza sistema i podsistema h@ dono"enje politikih odluka - pobornik teorije lananih okolnosti 'i#holson smatra da se #jelokupna vanjska politika odvija pod utje#ajem pukoga slijeda dogaaja 0. eklektiki

;;

- predstavnik ;o mann MO se bave prouavanjem& a@ meudr*avnih odnosa b@ odnosa izmeu subjekata MO #@ aktora koji utjeu na pona"anje meudr*avnih subjekata #EORIJS'I O'VIRI MODER O( PROM!#R! J! ME)U !ROD I* OD OS! - tri unk#ionalne skupine vrijednosti teorije& 1.@ spoznajna 5.@ normativna :.@ politika - tri generalne teorije& E6?A/$E6)$M 6 'AOE6?A/$E'6 6'.T6TU76O'$E6)$M - liberalisti& Eo#k( ,ant( /ousseaua - neoliberalisti& ,eohane( 'ye su nositelji tzv. -luralizma aktera /A$E6)$M 6 'AO/A$E6)$M - osnovna ideja realizma je da su pojedin#i organizirani u dr*ave( a svaka dr*ava *eli ostvariti svoje na#ionalne interese de inirane u sili - predstavni#i& Tukidid( .veti $ugustin( Ma#hiavelli - neorealisti& !altz( ?uzan( 2ilpin - smatraju da meunarodna struktura ograniava djelovanje dr*ava /$B6,$E'A TAO/6CA - naslanjaju se na Mar9ovo i Eenjinovo uenje - predstavni#i& !allerstein - teorija zavisnosti L kompanije i banke u nerazvijenim zemljama su glavni #entri mo4i pomo4u kojih se kontrolira ukupan prava# njihova ravoja ,O'.T/U,T686)$M - svijet je neka vrsta dru"tvene konstruk#ije koja se stalno mijenja( a ljudi su nositelji tih promjena - predstavnik !endt +!'#ORI MPO - kad se injeni#e identi i#iraju kao niz okolnosti( elemenata i posljedi#a koje proizvode neki konkretan uinak( tada se mo*e govoriti o aktoru MO - PODJE,!& 1. .U?CA,T68'6 > so#. elementi( na#ionalizamM@ i O?CA,T68'i > tehnologija( ekonomija@ 5. .T$?6E$' >geogra ski@ i B6'$M63$' >na#ionalizam( tehnologija@ -. (EO(R!+S'I +!'#OR - s obzirom na stalnost smatrao se jednim od sredi"njih aktora MO - Rat/el >19. st.( 'CA@ L klima utjee na nain *ivota i temperament ljudi - Ma%kinder >8.?.@ I posebnu va*nost dao moru i /usiji - Ma0an L gl. te*i"te pomorska sila( a ne geogra ski prostor - Sp1k2an L geogra ija kao va*an aktor u ormuliranju vanjske politike( ali ne i jedini

;9

*untin3ton L posebnu pa*nju obratio klimatskim uvjetima koji su gl. imbenik pri odreivanju mogu4nosti napretka pojedinih zemalja - *aus0o4erL dr*ava va*na sama po sebi( a sila je najva*niji atribut dr*ave - pojam *ivotnog prostora >Eebensraum@ - potreba za *ivotnim prostorom N pomi#anje grani#a N voenje rata kao pravednog sredstva za jaanje dr*avne mo4i 5. PRIROD I I"VORI L svi korisni materijali i pro#esi koji se nalaze u prirodi( a ljudi su ih svojom tehnologijom kadri koristiti 6. DEMO(R!+S'I +!'#OR 7. E'O OMS'I +!'#OR - jedan od najva*nijih aktora MO - E'O OMI"!8IJ! MO L "irenje kruga subjekata( jaanje instrumenata ak#ije( drukije kadrovske veze >ekonomijaLdiploma#ija@ 9. PR!V I +!'#OR - nakon !!5 U' poeli normirati naine pona"anja dr*ava - osnovna unk#ija prava je da poma*e u odr*avanju prevlasti sile i hijerarhija ustanovljenih na sili( te da takvom sistemu daje svetost prava :. #E* O,O;'I +!'#OR L < oblika tehnolo"kog aktora& a@ ,UMUE$T68$' b@ $,7AEA/$T68$' #@ 'A6)?CAO$' d@ B6DU)$' <.VOJ I +!'#OR - naoru*anje je u poslijeratnom razdoblju postalo osnovno obilje*je razvoja MO - FHP vojnih izdataka ne otpada na tro"kove nuklearnog oru*ja( nego na konven#ionalno oru*je - R!"ORU=! JE je uvijek pratilo naoru*avanje - u doba posjedovanja atomskog monopola u .$B je vladala doktrina nuklearnog zastra"ivanja koja je trebala QsmiritiQ .ovjete i osigurati provedbu Pa> !2eri%ana - doktrina Qravnote*e strahaQL pro#es naoru*anja ne prijeti miru jer 4e se obje strane suzdr*ati od upotrebe nuklearnog oru*ja( doktrina ustvari potie utrku u naoru*anju - doktrina Qogranienih nuklearnih ratovaQL mogu4nost upotrebe ogranienih vrsta nuklearnog oru*ja u stanovitim situa#ijamaR ,issingerL pobornik - doktrina SS eskala#ijeSS I u vrijeme vijetnamskog sukoba se htjela stupnjevati uporaba sredstava i pove4ati vojni pritisak ?. !8IO !, I +!'#OR - te*nja za samoodreenjem je poetna toka promatranja na#ionalnog aktora - pro#es ormiranja na#ionalnih dr*ava zavr"ava sa !!1 - po nekim analizama najstalniji i najvr"4i pokazatelj jedne na#ije je zajedniki jezik @. Reli3i&ski 4aktor

;B

L osobito izra*en u pro"losti( jer je danas uloga religije u svijetu manja nego prije -A. +aktor terori/2a - poku"aj iznuivanja rje"enja i zadovoljavanja interesa upotrebom nasilja - najnoviji enomen u MO - 8/.TA& na#ionalni( religijski( so#ijalni( kriminalni( ideolo"kiM --. EkoloBki 4aktor SUCJE'#I MO - glavni nosio#i zbivanja na meunarodnom planu koji se ne moraju poklapati sa subjektima meunarodnog javnog prava - SUCJE'#I& meunarodne vladine i nevladine org.( politiki pokreti meunar. karaktera( multina#. tvrtke( #rkve i religijski pokreti( pro esionalne meunar. org.( na#ije( grupe ljudi( ovjek pojedina# -. DR=!VE - u pro"losti bili glavni nosio#i svih ak#ija na meunar. -olju - 7 E,EME #! ko&a 2ora i2ati drDava: a@ stanovni"tvo b@ teritorij #@ vlada d@ suverenost 5. ME)UDR=!V E OR(! I"!8IJE L DIOC!: a@ Meunarodne vladine organiza#ije - u svom lanstvu imaju dr*ave koje djeluju preko slu*b. -redstavnika - B6CAEA .A '$& 1. univer/alne >U' i njihove spe#ijalizirane agen#ije@ 5. re3ionalne >O$B( Org. a rikoj jedinstva( .j.atlantski savezM@ b@ Meunarodne nevladine organiza#ije - u njima se dr*ave ne pojavljuju kao aktivni i organizirani lanovi 6. ME)U !ROD E PRIVRED E OR(! I"!8IJE 7. R!",I$I#I PO'RE#I L Sv&etska %ionistika or3ani/a%i&a L nastala 1F9=. kao org. za stvaranje *idovske dr*ave( *ele4i okupiti "to ve4i broj Oidova u 6zraelu 9. 8R'V! L u godinama hladnog rata anga*irana na strani slobodnog svijeta( protiv so#ijalizma - en#iklika EPa%e2 in terisEF prvi znaajni dokument kojim je ,atolika #rkva potvrdila svoju odlunost da prihvati novu situa#iju i da tra*i mjesto za svoje djelovanje :. !8IJE <. (RUPE ,JUDI G sindikalno rukovodstvo( vojne elite( 76$@ ?. $OVJE' POJEDI !8 ME)U !ROD ! "!JED I8! - meunarodno dru"tvo L skup razliitih grupa u kojemu dominira individualnost lanova

;=

.#h%arzenberger I o me. )ajedni#i se ne mo*e govoriti jer ona niti ne postoji. )ajedni#a je sama sebi #ilj - Meunarodni sistem I skup varijabli koje imaju svoja pravila u pona"anju dr*ava i spe#i ine karakteristike MCA.TO B/O$8$ U .T/U,TU/6 MATU'$/OB'A )$CAB'67A - podjela dr*ava s obzirom na mjesto koje imaju u strukturi me. )ajedni#e& a@ velike dr*ave L zemlje koje imaju svjetske interese b@ male dr*ave - ne mogu u velikoj mjeri mijenjati MO - dijele se na& a@ integrirane u okviru vojno I politikih blokova b@ stalno neutralne #@ nesvrstane - krajem hladnog rata i raspadom bipolarnih odnosa( pojavila se ideja da je nastupilo razdoblje unipolarizma u kome jedna dr*ava mo*e samostalno realizirati meunarodno vodstvo - ideju o nestanku drugog pola je realizirao ?ush 1991.( a ?rzezinski je to potvrdio u J8elikoj "ahovskoj ploiK kada je napisao da su .$B prva( jedina i posljednja svjetska dr*ava - pro#es dekon#entra#ija sile I pojavio se nakon hladnog rata i omogu4io nastanak novih dr*ava DJE,!# OS# DR=!V! U ME)U !ROD IM OD OSIM! - ?eard je bio prvi autor koji je izvr"io sustavnu analizu na#ionalnih interesa 19:<. - 6stie da je termin na#ionalnih interesa u"ao u politiki leksik u 11. stolje4u - Teorija peri ernih govora I u doba postojanja razornoga nuklearnog oru*ja i statusa Uuo( ,ahn pi"e da su .$B kade voditi tzv. Male ratove jer pomo4u tih malih ratova ne4e do4i do globalnog sukoba - -redsjednik ,ennedy je ustvrdio da postoje zajedniki interesi .$Ba i .../a& ne *ele nuklearni sukob( *ele smanjivanje tereta naoru*anja( pro"irivanje nuklearnih dr*ava.. '$76O'$E'$ .62U/'O.T B/O$8$ - tri osnovne kon#ep#ije prema ojima bi bilo mogu4e ostvariti sisteme meunarodne sigurnosti& a@ ravnote*a snaga b@ kolektivna sigurnost #@ stvaranje svjetske naddr*avne vlade

.$8A)6 B/O$8$ 1. s obzirom na #iljeve& d@ o enzivni e@ de enzivni ili ombrambeni @ alijanse kod kojih je mogu4a mje"avina obiju vrsta #iljeva 5. prema broju lani#a& #@ bilateralni d@ kolektivni

9+

:. prema teritorijalnom kriteriju& #@ direktni d@ indirektni <. prema snazi #@ ravnopravni d@ neravnopravni 0. s obzirom na namjenu #@ politiki d@ vojni 1. prema vijeku trajanja #@ privremeni d@ stalni =. prema internom ureaju #@ oni koji nemaju svoja stalna tijela d@ oni koji imaju razraenu strukturu tijela ?agdadski pakt potpisan 1900. kojim je stvorena organiza#ija dr*ava srednje $zije ukljuivao je TU/( 6/$,( 6/$'( -$,( 8?( .$B -akt kasnije mijenja ime u 7A'TO pakt U Eondonskoj deklara#iji 199H. su dr*ave lani#e '$TOa ormalno priznale zavr"etak hladnog rata Uvijeti koje biv"e so#ijalistike zemlje moraju ispuniti ako *ele u4i u '$TO a@ uspostavljenje demokra#ije b@ po"tivanje ljudskih prava #@ tr*i"no orijentirana ekonomija d@ #ivilna kontrola nad vojnim snagama e@ dobri odnosi sa susjedima

!$I I I SREDS#V! OPHE J! U MO - su&a@ diploma#ija - zada#i su& 1. za"tita 5. reprezenta#ija :. promatranje <. obavje"tavanje i pregovaranje b@ javno mi"ljenje >prvo istra*ivanje javnog mi"ljenja proveo 2alup 19:1. @ i meunarodna propaganda >prva ju je uspostavila ,atolika #rkva redo isusova#a( ali je postojala i u staroj 2rkoj@ - u vrijeme prvog sv. /ata propaganda postaje dimenzija MO uz diplomatsku( ekonomsku i vojnu dimenziju - razvoj propagande u .$Bu se javlja u vrijeme prvog svj. /ata( a u /usiji nakon Oktobarske revolu#ije #@ ekonomska sredstva d@ vojna sredstva

8OC'6 6'.T/UMA'T6 U MO - 7lause%itz de inira rat kao nastavak politike drugim sredstvima - 8rste ratova& a@ Ogranieni

91

L svi ratovi nakon 5. svjetskog se mogu svrstati u kategoriju ogranienih ratova lokalnog karaktera b@ totalni - teorije o ratovima& a@ demogra ska I osnovni uzrok rata je suprotnost izmeu prirodnog prira"taja i mogu4nosti osiguranja normalnih *ivotnih uvjeta b@ legalistika I rat je posljednji instrument u poku"aju realiza#ije vlastitih dr*avnih prava #IPOVI MO - .$B i .../ su u moskovskom dokumentu JOsnove uzajamnih odnosa izmeu .../a i .$BaK 19=5. prihvatile meusobnu mirnu koegzisten#iju OVI SVJE#S'I PORED!' - termin je prvi put spomenuo ?ush 1991. kada je pripremao veliki vojni projekt -ustinjska oluja - ova sintagma je trebala oznaiti novo razdoblje MO u kojima su se dogodile goleme promjene na svim straama svijeta - ?ush je pod tom sintagmom podrazumijevao vladavinu prava o mirno rje"avanje sporova( sna*nu demokra#iju( jaanje U'a - model pentagonalnog djelovanja je zagovarao ,issinger koji je najavljivao nastajanje petsvjetskih sredi"ta mo4i& .$B( )apadne Aurope( ,ine( Capana i .../a - mirovne opera#ije nisu predviene -oveljom Una - do 19=F. pokrenuto samo 1: mirovnih opera#ija( prije 199<. samo 51 opera#ija - 1995. glavni tajnik Una ?outros ?outros 2hali u dokumentu $genda or -ea#e obja"njava ulogu svjetske organiza#ije u stvaranju uvjeta za razvoj novog kon#epta meunarodne sigurnosti - -redsjedniku direktivu -BB 50 je izdao 7linton i u njoj je nastojao sumirati iskustva svoje administra#ije u multilateralnim mirovnim opera#ijama - Birektiva nudi imbenike koji se moraju uzeti u obzir prije ulaska u mirovne opera#ije& a@ mogu4nost unapreenja amerikih interesa b@ sredstva za obavljanje misije #@ razmatranje posljedi#a neulaska u ak#iju d@ realistiki kriterij za zavr"etak opera#ije e@ pristanak strana u sporu i prekid vatre

LIDIJA EHULI: EUROATLANTIZAM

9*

I. UVOD
8 8 sustav kolektivne sigurnosti bio je temeljen na dva podsustava par#ijalne kolektivne sigurnosti u Auropi L '$TO i 8ar"avski ugovor temeljni stup euroatlantizma( odnosno amerikog djelovanja u Auropi bio je '$TO i to od njegovog ormiranja <. travnja 19<9. do najavljenog drugog posthladnoratovskog pro"irenja saveza u studenom 5HH5.

II. TEORIJSKI DIO PROUAVANJA

Modelski vanjsku politiku analizira u sklopu Jinputa i outputaK. *ils2an smatra da se stvaranje vanjske politike u .$Bu odvija u nizu kon#entrinih krugova. .udioni#i vanjskopolitikog odluivanja& aJ preds&ednik S!DFa L vrhovni zapovjednik svih amerikih oru*anih snaga( s monopolom autonomnog odluivanja L pravo objave rata ima ,ongres LJ ;taL Ci&ele kue L odr*ava vezu izmeu predsjednika i sve brojnijih organiza#ija koje se bave amerikom vanjskom politikom %J Vi&ee /a na%ionalnu si3urnost L osnovano )akonom o na#ionalnoj sigurnosti 19<=. s #iljem pru*anja savjeta predsjedniku o pitanjima unutarnje( vanjske i vojne politike( a u vezi s na#ionalnom sigurno"4u L nema mogu4nost samostalnog vanjskopolitikog odluivanja dJ spe%i&alni sav&etnik /a pitan&a na%ionalne si3urnosti L predsjednik ga uglavnom bira iz redova vanjskopolitikih eksperata L glavni mu je zadatak da samostalno prati meunarodna zbivanja i planira ameriku politiku eJ drDavni sekretar L jedina je osoba koja ima zakonom utemeljeno pravo da razmatra amerike vanjskopolitike odnose u #jelini L kao "e .tate Bepartmenta >posebno( samostalno ministrastvo@ ujedno je i ministar vanjskih poslova .$Ba( ne pripada Jobitelji ?ijele ,u4eK S#!#E DEP!R#ME # L o ormljen je 1=F9. i pod vodstvom dr*avnog sekretara ima zada4u i odgovornost detaljno pratiti razvoj politikih i ekonomskih prilika u svojoj zemlji s kojom .$B ima diplomatske odnose PE #!(O L Ministarstvo obrane je voeno ministrom obrane koji mora biti #ivilna( a ne vojna osoba 76$ >7entralna obavje"tajna slu*ba@ L ormirana 19<=. dono"enjem 'a#ionalnog sigurnosnog akta L prvi direktor bio je ;illenkoettler L nema mogu4nost samostalno stvarati vanjsku politiku( ali svojim radom jako utjee na nju S#R!#E(IJE L amerike strategije iz vremena hladnog rata& doktrina zadr*avanja( d. oslobaanja(

90

d. odvra4anja( d. masovne odmazde( d. uzajamnog sigurnosnog uni"tenja RE!,I"!M L ;obbes i njegova ideja rata sviju protiv svih uzima se kao poetak realistike "kole L realistika teorija prevladava u .$Bu 0HLih i bila je sna*no vezana uz teoriju ravnote*e snaga L meu prvim zagovorni#ima politike sile u amer. 8anjskoj politi#i bio je pro esor .pykman L glavni zagovornik realistike teorije svakako je ameriki pro esor Morgenthau L ;enry !alla#e( ameriki potpredsjednik za vrijeme /oosevelta( te ministar poljoprivrede i trgovine za vrijeme Trumana( bio je kritiar realistike "kole L u posthladnoratovskom razdoblju amerika vanjska politika postupno napu"ta tvrdi realistiki pristup i prihva4a sve vi"e elemenata idealistike "kole IDE!,I"!M L korijeni idealistike teorije vanjske politike potjeu iz vladavine amer. -redsjednika !ilsona SIS#EMS'! #EORIJ! L promatra svijet kao veliki slo*eni i organski sistem koji je dinamiki i hijerarhijski povezan EORE,I"!M L glavni zakljuak jest da je sila u meunarodnim odnosima promijenjiva SO+# SE8URI#Q Lnovi neLvojni izazovi postaju sve dominantniji i znatno nadma"uju na meunarodnoj s#eni( izazovi ovog tipa ne4e toliko ugroziti novi svjetski poredak u tolikoj mjeri da mu prijeti totalno uni"tenje *!RD SE8URI#Q I vojne opasnosti CU"! I autor knjige -eople( .tate and Dear u kojoj navodi pet osnovnih imbenika koji djeljuju na pet osnovnih podruja& vojnom( politikom( gospodarskom( dru"tvenom i ekolo"kom S!VE" I prva teorijska promi"ljanja saveza pojavljuju se u :. stolje4u prije nove ere za vrijeme indijskog dr*avnika i ilozo a ,autilija L .mall i .inger I tri osnovna tipa ormalnih saveza& a@ obrambeni >'$TO@ b@ ugovori o nenapadanju #@ sporazumi >entente@

III. EURO!#,! #I"!M OD 'R!J! DRU(O( SVJE#S'O( R!#! DO DE#! #!

EUROP! !'O DRU(O( SVJE#S'O( R!#! L u sve nagla"enijoj *elji da se J.ovjete stavi na njihovo mjestoK u meunarodnoj zajedni#i( u .$Bu se poela graditi nova vanjskopolitika strategija globalnoga amerikog anga*mana L o sovjetskim planovima podjele interesnih s era u Auropi pisao je Bulles& a@ u prvoj( unutarnjoj zoni nalazi se .../ b@ u drugoj( sredi"njoj nalaze se podruja u Auropi koja nisu spreman da se ukljue u sovjetski sistem #@ u tre4oj( vanjskoj zoni nalazi se ostatak svijeta

9,

R #*RUM! OV! DO'#RI ! L kombinirana s Marshallovim planom bila je poetak ekspanzionistike globlane amerike politike( te novog oblika translatlantskog savezni"tva L djelatnik amerikog M8- 'ennan tra*i proeuropsku ameriku politiku ako se *eli spasiti )apadna Auropa od .taljinovog utje#aja( ali i gospodarskog poslijeratnog kolapsa N poetak prve amerike vanjskopolitike doktrine odnosa prema ukupnom so#ijalistikom svijetu tzv. politike 'ontainmenta >zadr*avanja komunizma@ L svoju teoriju je iznio u lanku JThe .our#es o .oviet 7ondu#tK L 15. H:. 19<=. #0ru2an od ,ongresa /atraDio 7AA 2ili&una dolara ekonomske i vojne pomo4i 2rkoj i Turskoj L %il& F ostvarenje ekonomskih i vojnih #iljeva .$BLa L predstavljala je globalnu ameriku interven#ionalistiku politiku protiv komunizma L Truman je *elio najaviti ideolo"ki pohod protiv komunizma i podijeliti svijet na slobodni >kapitalistiki@ i porobljeni >komunistiki@ R M!RS*!,,OV P,! G-@7<.J L usvojen na Akonomskoj kon eren#iji u -arizu( a inan#irao ga je .$B L iznosio je 1:( 0 milijardi dolara( a korisni#i su bili& $U.( ?AE( B$'( D/$( 2/3( M6)( 6/.( 6.E( 6T$( EU,( -O/( TU/( 'O/( G8AB( 8?( ) 'CAM >samo zemlje ) Aurope@ L #ilj L zaustaviti pad *ivotnog standarda( revitalizirati gospodarstvo i o*ivjeti vjeru u .$B kao europskog saveznika F dopuna #0ru2anove doktrine I ekonomska podloga suzbijanja komunizma L Marshallov plan ponuen je i .../Lu( ali ga je .../ 19=<. odbio L jedino je 3ehoslovaka od so#. zemalja prihvatila pomo4( ali je nakon pritiska .../La i dr*avnog udara 19<F. odustala RPO$E8I EUROPS'O( UJEDI J!V! J! L 1=.H:.19<F. potpisan je ?ru9elleski pakt izmeu 8?( D/$' i zemalja ?A'AEU+$ kojim se predvia ekonomska suradnja tih zemalja L taj pakt 4e postati osnova na kojoj je ) A u jeku hladnog rata realizirala svoju suradnju s .$B L ini#ijator pakta bio je M8- 8? ?evin koji je bio i glavni ini#ijator stvaranja Auropske organiza#ije za ekonomsku suradnju >OAA7@ 19<F. koji je okupljao zemlje koje su primale Marshallovu pomo4 L u ujedinjenu je .$B raunao i na ) 'CAM ega se najvi"e bojala D/$ koja je preuzela ini#ijativu za okupljanje svih zapadnoeuropskih saveznika te je ponudila i planove za to& a@ .#humanov plan >9.0.190H.@ L prijedlog o stvaranju nadna#ionalne europske politike zajedni#e b@ -levenov plan >5<.1H. 190H.@ 8 odgovor na amerika tra*enja da se zapadnoeuropski savezni#i pozabave svojim obrambenim snagama 8 plan je predviao osnivanje europske zajednike vojske 8 5=.H0.1905. lani#e A))U3 potpisuju Ugovor o europskoj obrambenoj zajedni#i ime se obvezuju da se ne4e povesti rat meu lani#ama #@ -rijedlog za stvaranje -olitike unije >5H.H9.190H.@

97

L Auropska zajedni#a za ugljen i elik osnovana je 1F.H<. 1901.( a okupljala je D/$( ) 'CAM( 6T$( ?AE( '6)( EU+ >8? odbila@ L D/$ se od poetka zalagala za za europskiju varijantu transatlantskih odnosa "to je znailo ve4u samostalnost zapadnoeuropskih saveznika i smanjenje utje#aja .$Ba L od raznih europskih aspekata ujedinjenja jedino je uspjelo ekonomsko L 50.H:.190=. su lani#e A))U3 potpisale u /imu Ugovor o osnivanju AA)a( Ugovor o osnivanju Auropske zajedni#e za atomsku energiju >AU/O$TOM@ R OR(! I"!8IJ! !#O L 'astala je potpisivanjem S&evernoatlantsko3 u3ovora 7. travn&a -@7@. L prvi vojnoLpolitiki savez zemalja .jevernog $tlantika G ?AE( B$'( D/$( 6/.( 6.E( EU+( '6)( 'O/( -O/( 8.?.( ,$'( .$B@ L glavni #ilj& zajednika obrana zemalja kapitalistikog svijeta od oru*anog napada lani#a komunistikog bloka L idejni osniva su europske zemlje( pogotovo 8? i D/$ L od samog poetka .$B su trebale imati dominantnu ulogu L razlozi nastanka& 1. .igurnosni 5. Akonomski :. -olitiki R PRE(OVORI S!DFa I EUROPS'I* S!VE" I'! O'O USPOS#!VE !#OFa L 8.?. i D/$ potpisale su <.H:.19<=. Ugovor u Bunkirku kojim se obvezuju na suradnju i pomo4 u sluaju eventualnog njemakog napada L 8anderberg( predsjednik vanjskopolitikog odbora .enata tra*i mogu4nost da .$B sudjeluje u )apadnom vojsnom savezu L usvojena je VandenLer3ova deklara%i&a kojom je to omogu4eno L na temelju te rezolu#ije potpisan je S&evernoa2eriki u3ovor L poseban lanak 9. U3ovora obvezuje dr*ave lani#e na pru*anje uzajamne pomo4i u sluaju oru*anog napada na jednu od njih R ;IRE JE !#O S!VE"! L 2/3 i TU/ su potpisale ormalne ugovore o lanstvu 1F.H5.1905.( te 4e upravo to ju*no krilo postati najnestabilnijim dijelom .aveza L G-$ se ukljuila tek 199=. L potreba 'CA ukljuenja u amerikim krugovima tumaena je prelaskom na tzv. 4orMard de4ense strate31 L ulaskom 'CA ojaana je Eprva lini&a oLraneQ od prodora .../La R EURO!#,! #I"!M "! VRIJEME *,!D O( R!#! L *,!D I R!# se de inira kao primjer bipolarnih zao"trenih odnosa( kao stanje odnosa dvaju suprotnih dru"tveno I politikih i ekonomskih sistema( kapitalistikog predvoenog .$Bom i so#ijalistikog predvoenog .../om( nakon 5!! F !#O je prihva4en kao temeljni stup atlantizma( te je postao simbolom atlantske zajedni#e koja j eimala tenden#ije ne samo vojnog saveza ve4 i "ireg povezivanja

9;

R !#O I ES ,OO' L dolazak republikan#a Eisen0oMera na vlast 190:. bio je poetak krize u '$TOLu L Eisen0oMer je prihvatio novu vanjskopolitiku ameriku doktrinu JoslobaanjaK( zalagao se za promjene u oru*anim snagama i naoru*anju L zapadnoeuropskim savezni#ima je reeno kako vi"e nije potrebno zadr*avati komunizam( ve4 ga treba odba#iti >roll L ba#k strategija@ iz zemalja istone Aurope L nova A. vojna strategija nazvana neM look polazila je od saveznikog razvoja nuklearnog naoru*anja( njegove brojnosti i novih tehnolo"kih mogu4nosti njegove proizvodnje L doktrina 2asovne od2a/de pretpostavljala je da se i u ratovima tzv. lokalnog karaktera upotrijebi nuklearno oru*je( time bi svaki sukob znaio totalni rat >Bulles najjai zagovornik@ L ,issinger >'i9onov savjetnik za pitanja na#ionalne sigurnosti@( ;art( ?rodie( Taylor i ?u#han su utje#ali na ormiranje nove strate3i&e elastine reak%i&e koja nastaje 1HLih godina i na neki nain je izlazak iz hladnog rata L tom strategijom se ograniava upotreba nuklearnog naoru*anja( te tra*ilo od njih br*i razvoj konven#ionalnih snaga L otkri4em da .../ posjeduje interkontinentalne rakete s kojima mo*e napasti .$B javlja se ideja o detantu L +R! teori&a t/v. propor%ionalno3 /astraBivan&a >autor ?eau re@ jedina se otvoreno zala*e za posjedovanje nukl. oru*ja L teori&a tree3 partnera GCeau4reJ predviala je stvaranje multilateralnog sustava nuklearnog zastra"ivanja L projekt o stvaranju vi"ena#ionalnih nuklearnih snaga zamijenjen je projektom $tlantskim nukl. .nagama( a kasnije i ormiranjem M#'amarina komiteta R PO,I#I'! DE (!U,,E! L svi postratni ran#uski vanjskopolitiki potezi bili su u #ilju poku"aja vra4anja ugleda( statusa i snage nekada"nje D/$ L D/$ je bila prva zemlja koja je meunarodno priznala .$B L ustrajanje na jakoj na#ionalnoj dr*avi i ve4oj samostalnosti europskog prostora ostat 4e konstanta ran#uske politike L D/$ je 1911. odluila povu4i svoje vojne snage iz '$TOa R 'RI"! S!VE" I;#V! L euroatlantski savezni#i se podijelili u dvije skupine& europej#i i atlantisti L 191:. potpisan je prvi ameriko I sovjetski Ugovor o nuklearnom naoru*anju koji je po mnogima oznaio kraj hladnog rata i poetak nove aze u me. Odnosima L detente R PRE(OVORI O'O SM! JE J! !ORU=! J! L 191=. u 'e% Cersey se sastali predsjednik Cohnson i sovjetski premijer ,ossigin L 1=. 11.1919. u ;elsinkiju zapoeli pregovori o ograniavanju strategijskog naoru*anja S!,# I GStrate3i% ar2s li2itation talks@

99

L 51. svibnja 19=5. u Moskvi je potpisan Ugovor o ogranienju antiraketnih sistema i -rivremeni protokol o mjerama za ogranienje strategijskog o enzivnog oru*ja L .lijede4i predsjednik +ord >postao predsjednik nakon "to je 'i9o n dao ostavku zbog a ere !atergate@ sastao se s ?re*njevom u 8ladivostoku u sijenju 19=1. i pripremio je teren za postizanje novog sporazuma dviju sila o nukl. naoru*anju L 8arter i ?re*njev potpisali S!,# II u ?eu 19=9. L 7arter nije dobio podr"ku u .enatu za rati ika#iju .$ETa 66 L novi predsjednik Rea3an je vodio politiku vrstog kursa prema .../Lu( te jaa i modernizira vojnu silu L neki teoretiari ka*u a je to bio novi poetak hladnog rata L /eagan tra*i izgradnju novog nukl. raketnog "tita .B6 L tzv. program ERat /vi&e/daE L19F0. i SF1. /eganov sastanak sa 2orbaovom o reduk#iji nukl. oru*ja u Auropi R 'O +ERE 8IJ! O EUROPS'OJ SI(UR OS#I I SUR!D JI F 'ESS GOESSJ L razgovori u ;elsinkiju >S=: L S=0@ o Jnovoj sli#i AuropeK i uspostavi ve4e suradnje zemalja istone i zapadne Aurope L na njoj usvojen ;elsin"ki akt >politika deklara#ija koju su usvojili svi sudioni#i@ L sva ta dogaanja( kasnije poznata kao 'on4eren%i&a o europsko& si3urnosti i si3urnosti G'ESSJ

IV. EUROATLANTIZAM U NOVOM SVJETSKOM PORETKU

[ (eopolitike pro2&ene L 19F9. pad ?erlinskog zida F 199H. Eitva i Eatvija prve zatra*ile neovisnost i samostalnost izvan .../La L 50. 15. 1991. 2orbaov predao svoju unk#iju predsjednika .../La L to je oznailo 4or2alni kra& SSSR F biv"e so#. Br*ave se opredijelile za tranzi#iju unutarnjopolitikog razvoja I zemlje Qmlade demokra#ijeQ R (eostrate3i&ske pro2&ene aJ prestanak Lipolarni0 Llokovski0 odnosa si3urnosti L '$TO ostala dominantna sigurnosna organiza#ija LJ nastanak 3eostrate3i&sko3 vakuu2a u IN JI E %J S!D &e &edina preostala supersila L s /usijom je morala rede inirati svoje vanjskopolitike strategije dJ pitan&e naoruDan&a i vo&ne opre2e Gnukl.J R (eoekono2ske pro2&ene R #EME,J E DE#ERMI ! #E 'O 8EP#! OVO(! SVJ. PORE#'! F ;aas govori o eri deregula#ije koja je zapoela nakon hladnog rata i u kojoj je .$B ostala jedina supersila 9B

L Dukuyaa u svom lanku JThe And o ;istoryK napominje da je za njega zavr"etak hladnog rata konana pobjeda zapadne demokra#ije( liberalnog zapadnog svjetonazora i modela kapitalistike tr*i"ne privrede L ;untington blokovsku povezanost bipolarne meunarodne zajedni#e u novom svjetskom poretku zamijenjuje s povezivanjem na kulturnoL #iviliza#ijskoj osnovi >svijetom 4e dominirati osam #iviliza#ija@ L ?ush je u ,ongresu izlo*io 199H. za vrijeme krize u -erzijskom zaljevu svoju viziju novoga sv. -oretka >izvje"4e J'ovi svj. -oretak@ L za ,issingera je svj. -oredak u 51. st. ?io naoko proturjean& s jedne strane obilje*en ragmenta#ijom( s druge globaliza#ijom L strategije .$B za savezni"tvo& a@ tradi#ionalni europski savezni#i i Capan > ormula 1W5Nnova triangularna podjela svijeta@ b@ nekada"nji neprijatelji /usija i '/ ,ina > ormula 1W<@ L novonastali izazovi miru i sigurnosti u novoj Auropi& a@ vezani uz evolu#iju novog europskog poretka b@ koji proizlaze iz poku"aja uspostave novog sustava europske sigurnosti R OV! EUROP! I EURO!#,! #I"!M L najve4u podr"ku revidiranju europske sigurnosti unutar '$TOa javno je iskazao ) 'CAM M8- 2ensher L u svojoj viziji izgradnje tzv. Jzajednikog europskog domaK 2ensher je bio jedinstven s -arizom i Moskvom L JAuropa AuropljanimaK bila je izraz takve politike iji je zaetnik de 2aulle L 8? prva zemlja koja je razvila konkretan program nuklearnog naoru*anja L D/$ je poetkom 9H I ih bila jedina zemlja koja nije i"la na smanjenje tro"kova za naoru*anje L planeri ?ushove politike 199H. predstavili etiri s#enarija za .$Be glede novog transatlantizma& 1. %ait and see op#ija I zagovarali konzervativ#i u ,ongresu i vojs#i 5. ameriko aktivno ukljuenje u eur. )bivanja L !ashington prihva4a poetkom 9HLih 8 .$B nastoji ujedinjenju 'CAM jae integrirati u '$TO :. postupno povlaenje I hladni rat je gotov( nije potrebno zadr*avanje vitalnih amer. .naga <. potpuno povlaenje snaga iz '$TOa L #iljevi u novoj Auropi& a@ 'CAM ho4e ujedinjenje b@ .../ raspu"tanje '$TOa >jaanje O.7Aa@ #@ D/$ jaku Auropu >jaanje Aza@ d@ 8? zadr*ati vrsto savezni"tvo >jaanje '$TOa@ L 19F0. A) usvojila .A$ kojim se do 1995. predvia uspostava jedinstvenog europskog tr*i"ta L 1991. A) Ugovorom iz Maastri#hta mijenja ime u AU R OVI S!DR=!JI EURO!#,! #S'I* OD OS! L posthladnoratovske promjene& 1. de/inte3ra%i&a SSSRFa i krah bipolarnog sustava MO 5. ideologija padom komunizma izgubila na znaenju integra#ijskog imbenika u Auropi

9=

:. raspu"tanjem 8ar"avskog ugovora nestao meunarodni sigurnosni sustav <. .$B jedina preostala supersilaR 0. vojna sila izgubila svoju unk#iju L 7linton >prvi potpuno posthladnoratovski predsjednik je u vanjskoj politi#i zamijenio geostrategiju geoekonomijom@ se zalagao za jaanje '$TOa( zadr*avanje Aurope kao glavnog amerikog partnera R OV! U,O(! !#Oa L elni#i '$TOa se susreli u Eondonu 199H. i donjeli Eondonsku deklara#iju L na temelju nje 1991. u /imu usvojen 'ovi strate"ki kon#ept savezni"tva ija je novost bila de iniranje izazova sigurnosti s kojima se '$TO suoava u novoj Auropi L ouvanje mira i sigurnosti ostaje i dalje temeljna zada4a saveza L '$TO uvodi kon#ept kolektivne obrane u kojemu integrirane vojne strukture umaju prednost L 199=. u Madridu '$TO pozvao 3AG( M$T i -OEC da postanu punopravne lani#e S99. u !ashingtonu na proslavi 0H. roendana '$TOa L '$TO uspostavlja nove snage tzv. '$TO /esponse Dor#e koje bi bile lako pokretljive i leksibilne L '$TOov $k#ijski plan za lanstvo( -artnerstvo za mir( te '$77 bile su va*ne institu#ije za povezivanje i suradnju zemalja R ;IRE JE !#O S!VE"! L rasprave oko pro"irenja '$TOa dijele se na dva pristupa& a@ Calta 8 pro"irenje obrazla*u geopolitikim razlozima 8 "irenje je nu*no 8 zagovorni#i& ,issinger( ?rzezinski i Odom a1@ unutar Calte se izdvajaju ,ennan( Mandelbaum i ?ro%n 8 stavljaju okus na /usiju i onemogu4avanje njezinog "irenja b@ Maastri#ht 8 "irenje '$TOa stavljaju u regionalni kontekst 8 prednost se daje ekonomskom aspektu sigurnosti 8 zagovorni#i& $smus i ,ugler b1@ unutar Maastri#hta se neki nisu zalagali za neophodno "irenje >)elikov( Maynes( $dler@ L dio stratega zalagao se za tzv. Ogranieno "irenje '$TOa ime se otvoreno poruivalo /usiji da '$TO ne *eli sve lani#e 8ar"avskog ugovora L pripadni#i liberalnijeg all in#lusive pristupa smatraju da bi '$TO trebao okupiti sve biv"e neprijatelje L dio politiara tzv. /ussia I irsters je smatrao da upravo nova /usija mora biti prva nova lani#a L -OEC( M$T( 3AG su primljene u prvom krugu jer se htijelo izbje4i bu er zonu u sredi"tu Aurope L 86GA2/$B.,$ T/6E$TA/$E$ I ormirali je lideri 3AG >;avel@( M$T >$ntalla@ i -OEC >!alesa@ 1991. u 8i"egradu L 1991. ,ongres usvojio The '$TO Anlargement Da#ilitation $#t koji je postao dokument za pro"irenje '$TOa R SJEVER O!#,! #S'O VIJEHE "! SUR!D JU G !88J

B+

L osnovano na prijedlog amerikog dr*avnog tajnika Ja2es Cakera i njemakog M8- (ens%0era na summitu '$TOa u /imu >/imskom deklara#ijom@ u studenom 1991. L otvoreno za sve lanove biv"eg 8ar"avskog ugovora Lprvi institu#ionalni okvir za multilateralnu suradnju P!R# ERS#VO "! MIR GP4PJ R PROMI;,J! J! O USPOS#!VI L prema J.Si2onu prvo zemlje poten#ijalni kandidati trebaju postati pridru*ene lani#e '$TOLa( te nakon 0 L1H god. .teknu status punopravnog lanstva L Partnerstvo /a 2ir GP4PJ je prihva4eno u Cru>ellesu -@@7. L prethodila mu je studija amerikog ministarstva obrane 8on%ept paper iz 199:. u kojem je prvi put spomenut termin - R PRI*V!H! JE PRO(R!M! P4P L na#rt programa ormulirali stratezi 8ije4a za na#ionalnu sigurnost .$Ba( potvrdili ga ministri obrane lani#a '$TOa u listopadu 199:. L djelatnosti -D- odvijaju se u okviru '$77a L program inzistira na vojnoj suradnji lani#a '$TOa i zemalja partnera L zemlje partneri ne dobivaju sigurnosna jamstva '$TOa L komentiraju4i -D- savjetnik !alesa rekao& #entralna i istona Auropa se pomakla iz 7hamberlainovog ki"obrana prema 7lintonovu sakso onu R !#O S!VE" I U'R!JI ! L Ukrajina je meu prvim postso#. zemljama prihvatila program - - jer je podr*avala tzv. Avolu#ijski pro#es "irenja '$TOa R !#O I C!,#I$'E "EM,JE L 199=. 7lintonova administra#ija u J'ordijskoj ini#iativiKintenzivirala pregovore o baltikoj sigurnosti i mo*ebitnom ukljuenju A.T( E$T( E6T u '$TO( pri emu se moraju uva*iti /U. interesi L te zemlje su potpisale -ovelju o partnerstvu( ali bez sigurnosnih jamstava R SUMMI# U PR!(U 5AA5. F drugo "irenje '$TOa najavljeno Beklara#ijom iz -raga kojom je iz 8ilniuske skupine izdvojeno sedam zemalja& ?U2( A.T( E$T( E6T( /UM( .EO3( .EO8 koje bi do 5HH<. trebale postati punopravne lani#e R 'ESS T OESS L ,A.. od svog osnutka -@<5.( pa do kraja hladnog rata ispunio svoj #ilj& sprijeio blokovsku kon ronta#iju i izgradio most izmeu 6stoka i )apada L na zasjedanju u -arizu 199H. usvojena -ari"ka povelja za novu Auropu u kojoj se ,A.. utvruje kao sredi"te novoga europskog sigurnosnog identiteta L1995. ;elsin"ki dokument J6zazovi promjenaK ,A.. postao organiza#ija s jasno prepoznatljivom operativnom strukturom L199<. u ?udimpe"ti promijenjen naziv ,A.. u OS8E GOr3ani/a%i&a /a europsku si3urnost i suradn&uJ R EUROPS'! !J!V! ESDI&a i 8+SPa

B1

L !AU >)apadnoeuropski vojni savez@ osnovan u -arizu 190<. ?ru9ellskim ugovorom L !AU je prvi put sudjelovao u europskim opera#ijama u -erzijsko zaljevu i iranskoLirakom ratu L 1995. deklara#ija iz -etersburga donosi -eterbur"ke #iljeve kojima je de inirana mogu4nost sudjelovanja !AUa u humanitarnim i drugim opera#ijama spa"avanja( opera#ijama ouvanja mira >pea#ekeeping@( upotreba vojnih snaga u upravljanju krizama >#risisLmenagement@ radi supostavljanja mira >pea#emaking@ L tom deklara#ijom je !AU dobio mogu4nost vojnog anga*mana u mirovnim opera#ijama u ime AU L tom deklara#ijom nije ukinut '$TO L zajednika opera#ija !AUa i '$TOa .;$/- s #iljem kontrole po"tivanja embarga na Cadranu na uvoz oru*ja za zemlje biv"e .D/C L kon#ep )ajednike vanjske i sigurnosne politike >7D.-@ promovira je kao zamjena za prija"nju institu#iju A-7 u okviru AA)a L A.B6 >Auropean .e#urity and Be en#e 6dentity@ zami"ljen je kao projekt europske sigurnosti u kojemu bi Auropljani imali "ire mogu4nosti i vlastite snage za samostalno vojno djelovanje L na D/$ I 8? sastanku 199F. u .t. Malou odlueno da 4e sve odluke vezane uz A.B6 biti vezane uz AU( odnosno '$TO >?erlin I plus@ L A.B6 je primarni ameriki mehanizam za jaanje europske obrane L u sada"njem partnerstvu .$B i AU/ omjer tro"kova za obranu je 1HP L <HP R8J#+ L u Travemundeu 199:. ameriki ministar obrane $spen predla*e uspostavu novih snaga 7ombined Coint Task Dor#e >7CTD@ L task or#e >namjenske snage@ I privremeno se okupljaju za obavljanje odreene zada4e L joint task or#e I okupljanje snaga razliitih rodova vojske L #ombined task or#es L vojne snage dviju ili vi"e zemalja L u sklopu zada4a 7CTDa ne moraju sudjelovati sve lani#e .aveza L time je !AU omogu4eno da prvi put mo*e samostalno poduzimati vojne ak#ije R RE"JEDI JE OS# EUROPS'I* S!VE" I'! O'O EUROPS'E OCR! E I +R! 8US'O PRIC,I=!V! JE !#OFu L za realiza#iju -etersber"kih #iljeva planirane su misije& 1. velike >large s#ale@ bi uvijek predvodio '$TOR 5. srednje >medium s#ale@ opera#ije bi mogao predvoditi AU uz '$TOva sredstva :. male >small s#ale@ opera#ije koje bi AU provodio bez '$TOLa L na '$TOLovom summitu u ?ru9ellesu 199<. ran#uskog pribli*avanja '$TOLu L 199<. D/$ ministar obrane Eeotard sudjeluje na sastanku '$TOa I prvi put nakon 1911. R 8,I #O OV S#R!#E(IJS'I S!VE"

B*

L Moskovskom deklara#ijom iz 199<. su 7linton i Celj#in proglasili uzajamno strategijsko partnerstvo /usije i .$Ba L prvi sastanak ove dvoji#e ej bio 199:. u 8an#ouveru L jo" su se sastali i 1990. u 'Y povodom proslave pedesetogodi"nji#e U'a L Talbot je bio 7lintonov savjetnik za odnose s /usijom i ini#ijator pribli*avanja /U. R PRO;IRE JE !#OFa L /U. M8- 'o/irev 1990. potpisao Individualni pro3ra2 P+P L 5=.0.199= potpisan u -arizu #e2el&ni akt o /a&edniki2 odnosi2aN suradn&i i si3urnosti izmeu '$TOLa i /uske Dedera#ije L /usija izjavljuje da nema ni"ta protiv '$TOvog "irenja R OD OS PREM! "EM,J!M! C,I=E( I O"EMS#V! L biv"e sovjetske republike su se podijelile na& a@ )ajedni#u neovisnih dr*ava >osnovana 1991. u $lma $lti@ L lani#e& /U.( U,/( ?CAE( MOE( $/M( $)A/( ,$)$( ,6/26( U)?A( TU/,A'6.T$'( T$BO6,6.T$'( 2/U)6C$ b@ ?altike dr*ave >ostvaruju suradnju preko ?altikog vije4a@ L 199:. donesen ,on#ept ruske van&ske politike u kojem se istie da je najva*niji odnos sa )'B Lom L doktrina ,ozireva L )'B i ?altike zemlje su od kljunog interesa za /usiju R SI#U!8IJ! ! C!,'! U L '$TOLove snage izvele prvu ak%i&u outFo4Farea >djelatnost organiza#ije koja se odvija izvan neposrednog teritorija dr*ava lani#a te organiza#ije@ na ,osovu bez odobrenja 8ije4a sigurnosti U'La gdje /usija ima pravo veta R EUROPS'I S!VE" I8I I RUSIJ! L Au je glavni ruski ekonomski partner jer se pribli*no <HP #jelokupne meunarodne trgovine /U. ostvaruje s AU R ! #I#ERORIS#I$'! 'O!,I8IJ! F ?ush jr. 'ajavio novi sigurnosni poredak na 'ational Be ense Universityu u !ashingtonu 5HH1. L 5HH1. su se susreli ?ush i -utin L rogue states >nepo4udne zemlje@ iz kojih prijeti najve4a nestabilnost meunarodnom poretku >6rak( 6ran( Eibija( . ,oreja( ,uba@ R S!=E#!' F aze posthladnoratovskog "irenja '$TOa& 1. tra*enje adekvantne strategije glede pro"irenja '$TOa >19F9. I 199<.@ 5. intenziviranje politikih pregovora glede "irenja '$TOa > 1990. I 1999.@ :. novo pro"irenje >1999. I 5HH5.@ L OA.. I prva organiza#ija u kojoj se raspravljalo o novoj europskoj sigurnosti L ?ush I potpredsjednik /eaganu( direktor 76$e( kongresmen i "e /epublikanske stranke

B0

L rat u )aljevu( a ne promjene u Auropi su oznaile poetak novog svj. -oretka prema ?ushu L .$B nije bila lani#a Eige naroda L .$B su bile idejni zaetnik osnivanja Meunarodnog monetarnog onda >MMD@ i grupe .vjetske banke

NATO (Ugovor o Sjevernoatlanskoj organizaciji

8 !r"#ellski $akt %&'(. potpisali VB., FRA. i zemlje Beneluxa posluio kao poetak udruivanja zapadnoeuropskih snaga 8 Pakt je io potpisan na !" godina a njegov glavni #ilj io je postavljen protiv $eventualne njemake agresije% 8 Potpisivanjem Sjeveroatlanskog "govora '.'.%&'&. utemeljen je prvi vojno& politiki savez kapitalistikih zemalja 'jevernog Atlantika. 8 (ao glavni razlog i #ilj osnivanja 'aveza isti#ana je zajednika o rana zemalja kapitalistikog svijeta, pogotovo )urope od oruanog napada suprotne strane, pogotovo '''R&a. 8 *lani#e su+,-,. postale. Belgija, /izozemska, 0uxem urg, 'A1, (anada, Velika Britanija, Fran#uska, Portugal, /orve2ka, 1anska, 3rska, 3sland 8 /ajvaniji dio ugovora je )lanak *. 4govora koji o vezuje drave lani#e /A56&a na pruanje uzajamne pomo7i u sluaju oruanog napada na jednu od njih. 8 /o lani#e ne priskau u pomo7 automatski, ve7 mogu samostalno ili u sporazumu s drugim lani#ama odluiti koji o lik protuak#ije poduzeti 8 8lavno tijelo /A56&a jest +ije,e koje donosi najvanije politike, vojne i organiza#ijske odluke, a drave u tom tijelu zastupaju njihovi ministri 9o rane, vanjskih poslova, :inan#ija ; ovisno o predmetu koji se razmatra< 8 Vije7e ima =! spe#ijaliziranih komiteta i tajni2tvo 8 1rugo vano tijelo je +ojni ko-itet pod ijim nadzorom djeluju +ojni .ta/ NATO&a i Glavni 0o-an1ant /A56 snaga 9u )uropi, na Atlantiku i na 0a >an#heu< 8 /A56 posjeduje integriranu vojnu komandu, a izvr2ena je i stanovita integra#ija vojnih snaga drava lani#a, vojne snage lani#a dijele se na. a< na#ionalne vojne snage koje 7e iti na raspolaganju /A56&u < vojne snage koje ostaju pod na#ionalnom komandom Danas 2lanice NATO3a. ?elgija( 'izozemska( Eu9emburg( .$B( ,anada( 8elika ?ritanija( Dran#uska( -ortugal( 'orve"ka( Banska( 6rska( 6sland( ?ugarska( 3e"ka( Astonija( 'jemaka( 2rka( Maarska( Eatvija( Eitva( -oljska( /umunjska( .lovaka( .lovenija( Gpanjolska( Turska.

B,

AU/O-.,$ U'6C$

AU je najjaa regionalna organiza#ija u svijetu. Ona je jedinstveni oblik nadna#ionalne zajedni#e nastale kao rezultat pro#esa suradnje i integra#ije koji je zapoeo 1901. godine izmeu "est europskih dr*ava >?elgije( Dran#uske( 'jemake( 6talije( Euksemburga i 'izozemske@. Tada je ormirana Auropska zajedni#a za ugljen i elik. 'akon vi"e od pedeset godina postojanja i pet valova pro"irenja( Auropska unija danas broji 50 lani#a( koje zajedno imaju <00 milijuna stanovnika( a povr"ina joj je :(F95(1F0 km\. Ba je AU dr*ava( bila bi sedma po povr"ini u svijetu i tre4a po broju stanovnika nakon ,ine i 6ndije. astanak i ra/vo& -ovijesni korijeni AU le*e u drugom svjetskom ratu. -rvi je nagovijestio ran#uski ministar vanjskih poslova /obert .#human u govoru 9.0.190H. Taj dan slavi se kao Ban Aurope.

B7

-@7? F -otpisan je ?ru9ellski pakt izmeu 8elike ?ritanije( Dran#uske i zemalja ?eneluksa s #iljem zajednike obrane( a koji je poslije preimenovan u )apadnoeuropsku uniju >!AU@ @. sviLn&a -@9A F Dran#uska objavljuje tzv. ]S%0u2anov plan]( projekt stvaranja nadna#ionalnog organa koji bi ujedinio industriju ugljena i elika dva najve4a europska proizvoaa( 'jemake i Dran#uske( u Auropsku zajedni#u za ugljen i elik te onemogu4io svaki budu4i rat izmeu tih zemalja. -@9- F U -arizu je potpisan Ugovor o osnivanju Europske /a&edni%e /a u3l&en i elik >Auropean 7oal and .teel 7ommunity L A7.7@ ime je stvorena prva Auropska zajedni#a. Uz 'jemaku i Dran#usku ugovor su potpisale 6talija( ?elgija( Euksemburg i 'izozemska. Ugovor stupa na snagu 50. srpnja 1905. kao prva europska organiza#ija nadna#ionalnog znaaja. -@9< F U /imu se potpisuju ugovori o osnivanju Europske ekono2ske /a&edni%e >Auropean A#onomi# 7ommunity L AA7@ i Europske ato2ske /a&edni%e >AU/$TOM@( koji stupaju na snagu 1. sijenja 190F. godine. <. vel&ae -@@5 F U Maastri#htu je potpisan Ugovor o Europsko& uni&i >Treaty on Auropean Union@( koji stupa na snagu 1. studenoga 199:. godine. -. si&en&a -@@@ Uvodi se euro. 8il&evi G#ri stupa na ko&i2a poiva EUJ Ugovorom u Maastri#htu postavljena su tri stupa na kojima poiva AU& 1. europska zajedni#a >politika i ekonomska pitanja suradnje@ 5. zajednika vanjska i sigurnosna politika >7D.-@ :. pravosue i unutarnji poslovi !ktualna pitan&a 2lavni problemi s kojima se AU danas suoava& pro"irenje na jug i istokR odnosi sa .$BLomR revizija pravila .porazuma o stabiliza#iji i pridru*ivanju rati ika#ija Ustava od strane zemalja lani#a. (lavne institu%i&e Europska ko2isi&a GEuropean 8o22issionJ K 59 lanova Auropska komisija >sjedi"te u ?ru9ellesu@ jedna je od temeljnih institu#ija AU. ,omisija ima ovlasti ini#ijative( provedbe( upravljanja i kontrole. Ona osigurava provedbu osnivakih ugovora te se stoga i naziva ]uvari#om ugovora]. ,omisija je sastavljena od povjerenika koje sporazumno biraju dr*ave lani#e AU( a potvruje ih Auropski parlament na mandat od 0 godina. -redsjednik Auropske komisije je Cose Manuel ?arroso.

B;

Vi&ee Europske uni&e T Vi&ee 2inistara >7oun#il o Auropean Union ^ 7oun#il o ministers@ I 59 lanova 8ije4e Auropske unije >sjedi"te u ?ru9ellesu@ predstavlja dr*ave lani#e Unije i kao takvo najva*nije je tijelo AU koje donosi odluke. 3lanovi 8ije4a su resorni ministri 50 dr*ava lani#a. .vaka zemlja lani#a predsjeda 8ije4em "est mjese#i( a glavni tajnik 8ije4a AU ujedno djeluje i kao visoki predstavnik za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku. Europski parla2ent GEuropean Parlia2entJ K <65 lana Auropski parlament >sjedi"te u .trasbourgu@ predstavniko je tijelo <00 milijuna graana Auropske unije. Od 19=9. godine zastupni#i u -arlamentu biraju se izravnim glasanjem na mandat od 0 godina. Ovlasti -arlamenta su sljede4e& 1. razmatranje prijedloga Auropske komisijeR 5. sudjelovanje u dono"enju propisa kroz postupak suodluivanja s 8ije4em AUR :. imenovanje i razrje"enje lanova ,omisijeR <. pravo upita vezano uz rad ,omisije i 8ije4aR 0. podjela ovlasti s 8ije4em AU u dono"enju godi"njeg prorauna i nadziranje njegove provedbe. Europsko vi&ee GEuropean 8oun%ilJ K 59 lanova Gkva/i K institu%i&aJ -ojam Auropsko vije4e >sjedi"te u ?ru9ellesu@ oznaava sastanak elnika dr*ava ili vlada dr*ava lani#a AU i predsjednika Auropske komisije. Auropsko vije4e odr*ava se najmanje dvaput godi"nje( a prema potrebi i e"4e. .astanak Auropskog vije4a predvodi dr*ava lani#a koja tog trenutka predsjedava 8ije4em AU. -ostoje jo" ove institu#ije& Auropski pravobranitelj >Auropean Ombudsman@( .ud pravde Auropskih zajedni#a >The 7ourt o Custi#e o the Auropean 7ommunities@( Auropski revizorski sud >Auropean 7ourt o $uditors@( Auropska sredi"nja banka >Auropean 7entral ?ank@( Auropska investi#ijska banka >Auropean 6nvestment ?ank@( 2ospodarski i so#ijalni odbor >A#onomi# and .o#ial 7ommittee@( Odbor regija >7ommittee o the /egions@ SJEDI;#! I S#I#U8IJ! AU nema slu*beni glavni grad( a institu#ije su podijeljene izmeu nekokoliko gradova& Cru>elles je sjedi"te Auropske komisije i vije4a ministara te je doma4in nekih plenarnih sjedni#a europskog parlamenta. StrasLour3 je sjedi"te europskog parlamenta( te je kolijevka povijesnih institu#ija ]velike europe] >8ije4e Aurope( Auropski sud za ljudska prava@( s kojima AU surauje. Auropski sud pravde i tajni"tvo parlamenta nalaze se u ,u>e2Lur3u. Auropska sredi"nja banka nalazi se u +rank4urtu. $lani%e

B9

2odina )emlja ____________________________________________________ 1905 ?elgija( Dran#uska( )apadna 'jemaka( 6talija( Euksemburg( 'izozemska 19=: Banska( 6rska( 8elika ?ritanija 19F1 2rka 19F1 -ortugal( Gpanjolska 199H 6stona 'jemaka 1990 $ustrija( Dinska ( Gvedska 5HH< 7ipar( 3e"ka( Astonia( Maarska( Eatvija( Eitva( Malta( -oljska( .lovaka( .lovenija 5HH= ?ugarska( /umunjska 'riteri&i /a pristup EU -rije ulaska u lanstvo Auropske unije( svaka zemlja kandidat pregovara s Auropskom komisijom o ispunjavanju uvjeta za pristup. Uvjeti su za sve zemlje jednaki( a utvreni su na sastanku Auropskoga vije4a u ,openhagenu 199:. godine te su poznati kao ,riteriji iz ,openhagena. ,riteriji koje dr*ave kandidatkinje moraju ispuniti kako bi postale punopravne lani#e AU jesu& 1. politiki L stabilnost institu#ija koje osiguravaju demokra#iju( pravnu dr*avu( po"tivanje ljudskih prava i prava manjinaR 5. gospodarski L postojanje djelotvornoga tr*i"nog gospodarstva te sposobnost tvrtki i poduzetnika da izdr*e tr*i"ni pritisak snaga u UnijiR :. pravni L usvajanje #jelokupne pravne steevine AULa > ran#. $#Uuis #ommunautaire@. 'a sastanku Auropskog vije4a u Madridu 1990. godine postavljen je i etvrti kriterij za lanstvo& <. administrativni L prilagodba odgovaraju4ih administrativnih struktura s #iljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integra#iju. Brugi va*an uvjet za lanstvo u AU je potpuno usvajanje pravnih propisa A)La > ran#. a#Uuis #ommunautaire@. S!S#!V PRE(OV!R!$'O( #IM! *RV!#S'E 3elni#i parlamentarnih stranaka usuglasili su s premijerom 6vom .anaderom imena voditelja 1: pregovarakih grupa i :0 pojedinih poglavlja za pregovore o pristupanju Auropskoj unijiJ ,olinda 2rabar ,itarovi4 C voditelji#a izaslanstva 8ladimir Brobnjak C glavni pregovara i zamjenik voditelji#e izaslanstva Martina Bali4 C zamjeni#a glavnog pregovaraa ?oris 8uji4 C zamjenik glavnog pregovaraa Mirjana Mladineo C "e i#a hrvatske Misije pri A) Tamara Obradovi4 C tajni#a pregovarake skupine

BB

CennettN Oliver: Meunarodne or3ani/a%i&e K naela i proLle2i

-. (E E"! UJEDI JE I* !ROD! L !!1 vodio je stvaranju Eige naroda( a !!5 doveo je do stvaranja U'La L dakle obije su organiza#ije produkt velikih ratova i obje su promi#ali ameriki predsjedni#i R PRIPREM I S#!DIJ U P,! IR! JU POR!H! L ve4i dio poslijeratnog planiranja proveden u .$BLu u sklopu privatnih organiza#ija >-ovjerenstvo za prouavanje organiziranja mira >predsjedao .hot%ell@( -ovjerenstvo za pravian i trajan mir >predsjedao BullesM@ L prvi slu*beni planovi objavljeni 19<<. u obliku Pri&edlo3a i/ Du2Larton Oaksa L ,ongres ovaj put podr*ao prijedlog >za razliku od Eige naroda@( prihva4ena 19<:. +ullLri30tova re/olu%i&a kojom se podr*ava stvaranje mehanizma za odr*avanje mira i sudjelovanje .$BLa u tome L 19<:. u 8irginiji odr*ana ,on eren#ija Una o hrani i poljoprivredi na kojoj je stvoren D$O L 19<<. ,on eren#ijom u ?retton !oodsu osnovana Meunarodna banka za obnovu i razvoj i Meunarodni monetarni ond L -@75. predstavni#i 51 dr*ava ujedinjenih u borbi protiv .ila osovine potpisali su u !ashingtonu Deklara%i&u U Fa >prvi put se spominje termin U'@ R R!"(OVORI U DUMC!R#O O!'SU L vlada .$BLa u kolovo/u -@77. predlo*ila 2eusoLnu ra/2&enu preli2inarni0 planova L razgovori su se odvijali u 5 stadija& 1. predstavni#i .$BLa i 8.?. razmijenili stavove s .../LomR 5. kineski zamijenili sovjetske predstavnike L sastan#i odr*ani u Bumbarton Oaksu >2eorgto%n@ L konani dokument oL&avl&en @. listopada -@77. poslu*io kao temeljni okvir za stvaranje U'a L sredi"nje tijelo za odr*avanje mira nakon rata je trebalo biti Vi&ee si3urnosti u kojem bi .$B( 8?.( D/$( .../ i ,ina imali stalna mjesta >8elika petorka@ L tri ostala 3lavna or3ana& Op4a skup"tina >Akonomsko i so#ijalno vije4e pomo4no tijelo@( Tajni"tvo i .ud R OD J!,#E DO S! +R! 8IS8! L najznaajnija donesena odluka vezana uz U' bilo je prihva4anje amerikog prijedloga glasovanja u 8ije4u sigurnosti L &edno3lasnost veliki0 sila postavljena je kao uvjet za odluivanje o bitnim pitanjima( a nijedna strana nije mogla vetom blokirati odluivanje o

B=

postupovnim pitanjima( dok se stranka u sporu morala suzdr*ati od glasovanja R 'O +ERE 8IJ! U S! +R! 8IS8U L ,on eren#ija ujedinjenih naroda o stvaranju meunarodne organiza#ije U 8IO odr*ana je u .an Dran#is#u 59. travn&a -@79. L svih <1 dr*ava potpisni#a Beklara#ije prihvatili poziv na sudjelovanje W $/2( B$'( U,/( ?CAEO/U.@ N 5F5 slu*bena izaslanika i 1 <HH savjetnika L na&/naa&ni&e pro2&ene& 1. priznavanje prava na zajedniku samoobranu kad bi 8ije4e sigurnosti bilo imobilizirano 5. pove4anje broja glavnih tijela U'a s < na 1 >.tarateljsko vije4e i Akonomsko i so#ijalno vije4e@ :. manje dr*ave se izborile za glavu 11. povelje JBeklara#ija o podrujima bez vlastite samoupraveK koja je postala temeljna povelja o pravima svih politiki nesamostalnih naroda >interesi lokalnog stanovni"tva imaju najve4u vrijednost@ R S#V!R! JE OVE OR(! I"!8IJE L -ovelju su potpisali predstavni#i svih dr*ava 5:. lipn&a -@79. L prvi -ovelju rati i#irao .$B >.enat F9 glasova za( 5 protiv@ L prvo /as&edan&e Ope skupBtine 1H. sijenja 19<1. u Eondonu L odlueno da 4e sjedi"te biti u .$Bu( Cohn /o#ke eller Cr. dao zemlji"te na Manhattanu izmeu <5. i 5F. uli#e uz Aast /iver 5. #EME,J ! !$E,! I US#ROJ U Fa

R 8I,JEVI U a Gl. -. Povel&eJ: -. odrDavan&e 2eunarodno3 2ira i si3urnosti L prvenstveno odgovorno 8ije4e sigurnosti( ali ulogu dijeli sa 2lavnom skup"tinom i Meunarodnim sudom pravde 5. pro2i%an&e 2eunarodne 3ospodarske i so%i&alne suradn&e L odgovorno Akonomsko i so#ijalno vije4e uz podr"ku Op4e skup"tine i spe#ijaliziranih meunarodnih organiza#ija 6. poBtivan&e univer/alni0 l&udski0 prava L Op4a skup"tina( te Akonomsko i so#ijalno vije4e R#EME,J ! !$E,! POVE,JE Gl. 5. Povel&eJ: -. suverena &ednakost svi0 lani%a Gpo prin%ipu O&edna drDava &edan 3lasPJ L dr*ave zadr*avaju suverenost kori"tenjem prava da konanu odluku donesu same i time ne prenose svoj autoritet na meunarodnu organiza#iju 5. dvo&no naelo oLve/u&e svaku lani%u da e se & 1. suzdr*ati od uporabe sile ili prijetnje silom 5. nastojati rije"iti svoje meunar. sporove na mirne naine 6. oLve/a lani%a da podrDe provedLu ak%i&e od strane U N te da se su/drDe od davan&a potpore drDava2a ko&e su oL&ekti ak%i&e U Fa

=+

7. duDnost da od drDava nelani%a /a0t&eva ponaBan&e sukladno naeli2a Povel&e 9. oLve/a lani%a da se u doLro& vol&i pridrDava&u oLve/a ko&e su pre2a Povel&i preu/ele :. odluno o3ranien&e ovlasti U Fa R (,!V ! #IJE,! U a -. OPH! S'UP;#I ! L ima sredi"nje mjesto L jedino glavno tijelo u kojem su zastupljene sve dr*ave lani#e L unk#ija joj je usklaivanje i nadzor drugih ustanova unutar U'La L redovita /as&edan&a poinju :. utorka u rujnu L ima < 3lavni0 odLora& 1. za politiku i sigurnost 5. za ekonom. i inan#. pitanja :. za dru"tvena( humanit. i kult. pitanja <. za pitanja starateljstva 0. administrativni proraunski 1. za pravna pitanja L +U '8IJE T OV,!S#I: 1. raspravljanje i izdavanje preporuka >najva*nija@ 5. vr"enje nadzora i provjere nad djelatni#ima U'a :. odluivanje o inan#. pitanjima <. odluuje o najznaajnijim izbornim pitanjima unutar U'a >izbor neL stalnih lani#a( imenovanje 2lavnog tajnika na prijedlog 8ije4a sigurnosti( izbor suda#a Meunarodnog suda pravde uz pomo4 8ije4a sigurnosti@ 0. prihva4anje novih lani#a >prijedlog 8ije4a sigurnosti i 5^: ve4ina glasova Op4e skup"tine@ 1. odgovornost za izmjene i dopune -ovelje >predla*e amandmane@ 5. VIJEHE SI(UR OS#I L 8elike sile zami"ljale su 8ije4e sigurnosti kao najvi"i organ U'a L raspodjela nestalnih mjesta I mandat lani#i traje dvije godine( pri emu O. polovi#u lani#a bira svake godine L 19<1. postignut gentlemenSs agreement po kojem su dva mjesta rezervirana za C $mer( po jedno za )( 6 Auropu( ?liski 6stok L za predsjedavanje Op4om skup"tinom dobiva se jednogodi"nji mandat( a predsjedavanje 8ije4em se rotira u mjesenim intervalima po abe#edi L pri2arna od3ovornost: odr*avanju meunarodnog mira i sigurnosti L sekundarna: sudjelovanje u postupku izbora novih lani#a >Op4a 5^: na prijedlog 8ije4a@ L ter%i&arna: nadzor nad svim strate"ki nesamostalnim podrujima putem .tarateljskog vije4a 6. E'O OMS'O I SO8IJ!, O VIJEHE GE8OSO8J L tvori ga 0< lani#e koje na vrijeme od : godine bira Op4a skup"tina L promie dobrobit i blagostanje svih naroda L podruja rasprave su ljudska prava( izbjegli#a( kulture i obveze

=1

7. VIJEHE "! S#!R!#E,JS#VO L imalo je ulogu u provedbi nadzora na podrujima bez vlastite samouprave L 199<. je prestalo s djelovanjem 9. #!J I;#VO L tijelo meunarodnih javnih slu*benika predvoeno 2lavnim tajnikom L lanovi su pro esional#i odgovorni jedino organiza#iji( a ne vladama pojedinih zemalja L (lavni ta&nik& imenuje ga Op4a skup"tina 5^: ve4inom( na prijedlog 8ije4a sigurnosti L mandat mu traje 0 godina L 8. i O. odreuju op4u politiku( a za njihovu provedbu je odgovorno Tajni"tvo :. ME)U !ROD I SUD PR!VDE GI8JJ L sjedi"te u Ben ;aagu L ini ga 10 suda#a od kojih svaki mora biti dr*avljanin druge dr*ave L sve lani#e Una su automatski i lani#e 67Ca L su#i se imenuju na 9 godina( predmete sudu mogu povjeriti samo dr*ave E'E #EME,J E " !$!J'E I PROC,EMI U a R PI#! JE $,! S#V! L lanstvo u meunarodnoj javnoj >meuvladinoj@ organiza#iji mo*e biti bilo iskluivo ili ukljuivo( ogranieno ili op4e L izvorne lani#e ukljuivale su dr*ave koje su sudjelovale na kon eren#iji u .an Dran#isku L postupak pristupanja Unu sastoji se od dobijanja preporuke 8ije4a sigurnosti( a zatim dvotre4inske ve4ine glasova Op4e skup"tine L stalnu lani#u 8ije4a sigurnosti ili dr*avu koju takva lani#a podupire nemogu4e je suspendirati ili iskljuiti iz lanstva iz razloga "to takva lani#a mo*e vetom blokirati odluku protiv nje ili dr*ave koju podupire L lanstvo u spe#ijaliziranim agen#ijama pridru*enima Unu je neovisno o lanstvu u U'u

R PI#! JE PREDS#!V,JE OS#I $,! I8! F lani#e ne mogu imati vi"e od pet predstavnika u O. i po jednog u 8.( A7O.O7u( te .tarateljskom vije4u( ukoliko su lani#e ovih tijela L sve dr*ave lani#e sudjeluju u radu godi"njeg zasjedanja O. L ,ina je izvorna lani#a Una i stalna lani#a 8. R PR!VI,! I PR!'S! (,!SOV! J! L za prihva4anje prijedloga u 8. potrebno je 9 pozitivnih glasova od 10 lani#a L u sadr*ajnim pitanjima >koja se odnose na postupak@ 9 pozitivnih glasova mora ukljuivati i pet glasova 8elike petorke L svaka lani#a neovisno o broju stanovnika ili bogatstvu ima jedan glas

=*

R +I ! 8IJS'I PROC,EMI L o proraunu se brine O. L vrste prorauna& a@ redovni b@ spe#ijalni za gospodarske i so#ijalne programe >od osnivanja U'67ADa 19<1.@ #@ prorauni spe#ijaliziranih ustanova povezanih s Unom kroz A7O.O7u d@ za tro"kove opera#ija odr*avanja mira L inan#ijska kriza dose*e vrhuna# na zasjedanju O. 191<. L S10. osnovan Odbor tridesettroji#e sa zadatkom razmatraja inan#ijskih dvojbi do kojih su dovele mirovne opera#ije MIR O RJE;!V! JE SPOROV! POS#UP8I I ME#ODE PO POVE,JI U Fa: L ME#ODE Gl. 66J: -. Pre3ovaran&e: najuobiajenija( izravni razgovori samo stranaka u sporu s #iljem postizanja sporazuma( u postupku ne sudjeluje tre4a strana 5. Posredovan&e i/ uslu3e G(ood O44i%esJ: sudjelovanje tre4e strane koja nije ukljuena u spor i koja ne mo*e predlagati uvjete nagodbe 6. Ispitivan&e: istra*ivanje injeni#a od neutralnog tima 7. Medi&a%i&a: predlaganje konkretnih uvjeta sporazuma od tre4e strane 9. Miren&e: tre4a strana je povjerenstvo ili meunarodno tijelo :. !rLitraDa: primjena pravnih naela na situa#iju unutar grani#a unaprijed dogovorenih meu strankama u sporu L stranke se unaprijed pristaju na obveznost arbitra*ne odluke <. Sudska odluka ili na3odLa: rezultat upu4ivanja spora meunar. sudu IR! S'O PI#! JE L prvi spor pod 8ije4em sigurnosti pokrenut je 19<1. temeljem pritu*be 6rana kako se sovjetske snage koje su jo" uvijek odr*avale okupa#iju podruja $)A/?( mije"aju u unutra"nje stvari 6rana podr*avaju4i separatistiki pokret u $)A/? L pitanje rije"eno nakon povlaenja sovjetske snage I DIJS'O K P!'IS#! S'O PI#! JE G'!;MIRS'I SPORJ L jedan od najdugotrajnijih i do danas nerije"enih sporova pred Unom R!S I SU'OCI U J !+RI8I Gapart0e&dJ L 199H. vlasti ukinule zabranu djelovanja $ rikog na#ionalnog kongresa( vode4e #rnake skupine u otporu protiv aparthejda i oslobodile njihovog vou 'elsona Mandelu koji je bio u zatvoru 5= godina L u travnju 199:. izabran je Mandela dvotre4inskom ve4inom glasova za predsjednika

=0

LIDIJA EHULI: EUROATLANTIZAM

I. UVOD
8 8 sustav kolektivne sigurnosti bio je temeljen na dva podsustava par#ijalne kolektivne sigurnosti u Auropi L '$TO i 8ar"avski ugovor temeljni stup euroatlantizma( odnosno amerikog djelovanja u Auropi bio je '$TO i to od njegovog ormiranja <. travnja 19<9. do najavljenog drugog posthladnoratovskog pro"irenja saveza u studenom 5HH5.

II. TEORIJSKI DIO PROUAVANJA

Modelski vanjsku politiku analizira u sklopu Jinputa i outputaK. *ils2an smatra da se stvaranje vanjske politike u .$Bu odvija u nizu kon#entrinih krugova. .udioni#i vanjskopolitikog odluivanja& aJ preds&ednik S!DFa L vrhovni zapovjednik svih amerikih oru*anih snaga( s monopolom autonomnog odluivanja L pravo objave rata ima ,ongres LJ ;taL Ci&ele kue L odr*ava vezu izmeu predsjednika i sve brojnijih organiza#ija koje se bave amerikom vanjskom politikom %J Vi&ee /a na%ionalnu si3urnost L osnovano )akonom o na#ionalnoj sigurnosti 19<=. s #iljem pru*anja savjeta predsjedniku o pitanjima unutarnje( vanjske i vojne politike( a u vezi s na#ionalnom sigurno"4u L nema mogu4nost samostalnog vanjskopolitikog odluivanja dJ spe%i&alni sav&etnik /a pitan&a na%ionalne si3urnosti L predsjednik ga uglavnom bira iz redova vanjskopolitikih eksperata L glavni mu je zadatak da samostalno prati meunarodna zbivanja i planira ameriku politiku eJ drDavni sekretar L jedina je osoba koja ima zakonom utemeljeno pravo da razmatra amerike vanjskopolitike odnose u #jelini L kao "e .tate Bepartmenta >posebno( samostalno ministrastvo@ ujedno je i ministar vanjskih poslova .$Ba( ne pripada Jobitelji ?ijele ,u4eK S#!#E DEP!R#ME # L o ormljen je 1=F9. i pod vodstvom dr*avnog sekretara ima zada4u i odgovornost detaljno pratiti razvoj politikih i ekonomskih prilika u svojoj zemlji s kojom .$B ima diplomatske odnose PE #!(O L Ministarstvo obrane je voeno ministrom obrane koji mora biti #ivilna( a ne vojna osoba 76$ >7entralna obavje"tajna slu*ba@ L ormirana 19<=. dono"enjem 'a#ionalnog sigurnosnog akta L prvi direktor bio je ;illenkoettler L nema mogu4nost samostalno stvarati vanjsku politiku( ali svojim radom jako utjee na nju =,

S#R!#E(IJE L amerike strategije iz vremena hladnog rata& doktrina zadr*avanja( d. oslobaanja( d. odvra4anja( d. masovne odmazde( d. uzajamnog sigurnosnog uni"tenja RE!,I"!M L ;obbes i njegova ideja rata sviju protiv svih uzima se kao poetak realistike "kole L realistika teorija prevladava u .$Bu 0HLih i bila je sna*no vezana uz teoriju ravnote*e snaga L meu prvim zagovorni#ima politike sile u amer. 8anjskoj politi#i bio je pro esor .pykman L glavni zagovornik realistike teorije svakako je ameriki pro esor Morgenthau L ;enry !alla#e( ameriki potpredsjednik za vrijeme /oosevelta( te ministar poljoprivrede i trgovine za vrijeme Trumana( bio je kritiar realistike "kole L u posthladnoratovskom razdoblju amerika vanjska politika postupno napu"ta tvrdi realistiki pristup i prihva4a sve vi"e elemenata idealistike "kole IDE!,I"!M L korijeni idealistike teorije vanjske politike potjeu iz vladavine amer. -redsjednika !ilsona SIS#EMS'! #EORIJ! L promatra svijet kao veliki slo*eni i organski sistem koji je dinamiki i hijerarhijski povezan EORE,I"!M L glavni zakljuak jest da je sila u meunarodnim odnosima promijenjiva SO+# SE8URI#Q Lnovi neLvojni izazovi postaju sve dominantniji i znatno nadma"uju na meunarodnoj s#eni( izazovi ovog tipa ne4e toliko ugroziti novi svjetski poredak u tolikoj mjeri da mu prijeti totalno uni"tenje *!RD SE8URI#Q I vojne opasnosti CU"! I autor knjige -eople( .tate and Dear u kojoj navodi pet osnovnih imbenika koji djeljuju na pet osnovnih podruja& vojnom( politikom( gospodarskom( dru"tvenom i ekolo"kom S!VE" I prva teorijska promi"ljanja saveza pojavljuju se u :. stolje4u prije nove ere za vrijeme indijskog dr*avnika i ilozo a ,autilija L .mall i .inger I tri osnovna tipa ormalnih saveza& d@ obrambeni >'$TO@ e@ ugovori o nenapadanju @ sporazumi >entente@

III. EURO!#,! #I"!M OD 'R!J! DRU(O( SVJE#S'O( R!#! DO DE#! #!

EUROP! !'O DRU(O( SVJE#S'O( R!#! L u sve nagla"enijoj *elji da se J.ovjete stavi na njihovo mjestoK u meunarodnoj zajedni#i( u .$Bu se poela graditi nova vanjskopolitika strategija globalnoga amerikog anga*mana L o sovjetskim planovima podjele interesnih s era u Auropi pisao je Bulles& d@ u prvoj( unutarnjoj zoni nalazi se .../

=7

e@ u drugoj( sredi"njoj nalaze se podruja u Auropi koja nisu spreman da se ukljue u sovjetski sistem @ u tre4oj( vanjskoj zoni nalazi se ostatak svijeta R #*RUM! OV! DO'#RI ! L kombinirana s Marshallovim planom bila je poetak ekspanzionistike globlane amerike politike( te novog oblika translatlantskog savezni"tva L djelatnik amerikog M8- 'ennan tra*i proeuropsku ameriku politiku ako se *eli spasiti )apadna Auropa od .taljinovog utje#aja( ali i gospodarskog poslijeratnog kolapsa N poetak prve amerike vanjskopolitike doktrine odnosa prema ukupnom so#ijalistikom svijetu tzv. politike 'ontainmenta >zadr*avanja komunizma@ L svoju teoriju je iznio u lanku JThe .our#es o .oviet 7ondu#tK L 15. H:. 19<=. #0ru2an od ,ongresa /atraDio 7AA 2ili&una dolara ekonomske i vojne pomo4i 2rkoj i Turskoj L %il& F ostvarenje ekonomskih i vojnih #iljeva .$BLa L predstavljala je globalnu ameriku interven#ionalistiku politiku protiv komunizma L Truman je *elio najaviti ideolo"ki pohod protiv komunizma i podijeliti svijet na slobodni >kapitalistiki@ i porobljeni >komunistiki@ R M!RS*!,,OV P,! G-@7<.J L usvojen na Akonomskoj kon eren#iji u -arizu( a inan#irao ga je .$B L iznosio je 1:( 0 milijardi dolara( a korisni#i su bili& $U.( ?AE( B$'( D/$( 2/3( M6)( 6/.( 6.E( 6T$( EU,( -O/( TU/( 'O/( G8AB( 8?( ) 'CAM >samo zemlje ) Aurope@ L #ilj L zaustaviti pad *ivotnog standarda( revitalizirati gospodarstvo i o*ivjeti vjeru u .$B kao europskog saveznika F dopuna #0ru2anove doktrine I ekonomska podloga suzbijanja komunizma L Marshallov plan ponuen je i .../Lu( ali ga je .../ 19=<. odbio L jedino je 3ehoslovaka od so#. zemalja prihvatila pomo4( ali je nakon pritiska .../La i dr*avnog udara 19<F. odustala RPO$E8I EUROPS'O( UJEDI J!V! J! L 1=.H:.19<F. potpisan je ?ru9elleski pakt izmeu 8?( D/$' i zemalja ?A'AEU+$ kojim se predvia ekonomska suradnja tih zemalja L taj pakt 4e postati osnova na kojoj je ) A u jeku hladnog rata realizirala svoju suradnju s .$B L ini#ijator pakta bio je M8- 8? ?evin koji je bio i glavni ini#ijator stvaranja Auropske organiza#ije za ekonomsku suradnju >OAA7@ 19<F. koji je okupljao zemlje koje su primale Marshallovu pomo4 L u ujedinjenu je .$B raunao i na ) 'CAM ega se najvi"e bojala D/$ koja je preuzela ini#ijativu za okupljanje svih zapadnoeuropskih saveznika te je ponudila i planove za to& d@ .#humanov plan >9.0.190H.@ L prijedlog o stvaranju nadna#ionalne europske politike zajedni#e e@ -levenov plan >5<.1H. 190H.@ 8 odgovor na amerika tra*enja da se zapadnoeuropski savezni#i pozabave svojim obrambenim snagama

=;

plan je predviao osnivanje europske zajednike vojske 5=.H0.1905. lani#e A))U3 potpisuju Ugovor o europskoj obrambenoj zajedni#i ime se obvezuju da se ne4e povesti rat meu lani#ama @ -rijedlog za stvaranje -olitike unije >5H.H9.190H.@ L Auropska zajedni#a za ugljen i elik osnovana je 1F.H<. 1901.( a okupljala je D/$( ) 'CAM( 6T$( ?AE( '6)( EU+ >8? odbila@ L D/$ se od poetka zalagala za za europskiju varijantu transatlantskih odnosa "to je znailo ve4u samostalnost zapadnoeuropskih saveznika i smanjenje utje#aja .$Ba L od raznih europskih aspekata ujedinjenja jedino je uspjelo ekonomsko L 50.H:.190=. su lani#e A))U3 potpisale u /imu Ugovor o osnivanju AA)a( Ugovor o osnivanju Auropske zajedni#e za atomsku energiju >AU/O$TOM@ 8 8 R OR(! I"!8IJ! !#O L 'astala je potpisivanjem S&evernoatlantsko3 u3ovora 7. travn&a -@7@. L prvi vojnoLpolitiki savez zemalja .jevernog $tlantika G ?AE( B$'( D/$( 6/.( 6.E( EU+( '6)( 'O/( -O/( 8.?.( ,$'( .$B@ L glavni #ilj& zajednika obrana zemalja kapitalistikog svijeta od oru*anog napada lani#a komunistikog bloka L idejni osniva su europske zemlje( pogotovo 8? i D/$ L od samog poetka .$B su trebale imati dominantnu ulogu L razlozi nastanka& 1. .igurnosni 5. Akonomski :. -olitiki R PRE(OVORI S!DFa I EUROPS'I* S!VE" I'! O'O USPOS#!VE !#OFa L 8.?. i D/$ potpisale su <.H:.19<=. Ugovor u Bunkirku kojim se obvezuju na suradnju i pomo4 u sluaju eventualnog njemakog napada L 8anderberg( predsjednik vanjskopolitikog odbora .enata tra*i mogu4nost da .$B sudjeluje u )apadnom vojsnom savezu L usvojena je VandenLer3ova deklara%i&a kojom je to omogu4eno L na temelju te rezolu#ije potpisan je S&evernoa2eriki u3ovor L poseban lanak 9. U3ovora obvezuje dr*ave lani#e na pru*anje uzajamne pomo4i u sluaju oru*anog napada na jednu od njih R ;IRE JE !#O S!VE"! L 2/3 i TU/ su potpisale ormalne ugovore o lanstvu 1F.H5.1905.( te 4e upravo to ju*no krilo postati najnestabilnijim dijelom .aveza L G-$ se ukljuila tek 199=. L potreba 'CA ukljuenja u amerikim krugovima tumaena je prelaskom na tzv. 4orMard de4ense strate31 L ulaskom 'CA ojaana je Eprva lini&a oLraneQ od prodora .../La R EURO!#,! #I"!M "! VRIJEME *,!D O( R!#! L *,!D I R!# se de inira kao primjer bipolarnih zao"trenih odnosa( kao stanje odnosa dvaju suprotnih dru"tveno I politikih i ekonomskih sistema( kapitalistikog predvoenog .$Bom i so#ijalistikog predvoenog .../om( nakon 5!!

=9

F !#O je prihva4en kao temeljni stup atlantizma( te je postao simbolom atlantske zajedni#e koja j eimala tenden#ije ne samo vojnog saveza ve4 i "ireg povezivanja R !#O I ES ,OO' L dolazak republikan#a Eisen0oMera na vlast 190:. bio je poetak krize u '$TOLu L Eisen0oMer je prihvatio novu vanjskopolitiku ameriku doktrinu JoslobaanjaK( zalagao se za promjene u oru*anim snagama i naoru*anju L zapadnoeuropskim savezni#ima je reeno kako vi"e nije potrebno zadr*avati komunizam( ve4 ga treba odba#iti >roll L ba#k strategija@ iz zemalja istone Aurope L nova A. vojna strategija nazvana neM look polazila je od saveznikog razvoja nuklearnog naoru*anja( njegove brojnosti i novih tehnolo"kih mogu4nosti njegove proizvodnje L doktrina 2asovne od2a/de pretpostavljala je da se i u ratovima tzv. lokalnog karaktera upotrijebi nuklearno oru*je( time bi svaki sukob znaio totalni rat >Bulles najjai zagovornik@ L ,issinger >'i9onov savjetnik za pitanja na#ionalne sigurnosti@( ;art( ?rodie( Taylor i ?u#han su utje#ali na ormiranje nove strate3i&e elastine reak%i&e koja nastaje 1HLih godina i na neki nain je izlazak iz hladnog rata L tom strategijom se ograniava upotreba nuklearnog naoru*anja( te tra*ilo od njih br*i razvoj konven#ionalnih snaga L otkri4em da .../ posjeduje interkontinentalne rakete s kojima mo*e napasti .$B javlja se ideja o detantu L +R! teori&a t/v. propor%ionalno3 /astraBivan&a >autor ?eau re@ jedina se otvoreno zala*e za posjedovanje nukl. oru*ja L teori&a tree3 partnera GCeau4reJ predviala je stvaranje multilateralnog sustava nuklearnog zastra"ivanja L projekt o stvaranju vi"ena#ionalnih nuklearnih snaga zamijenjen je projektom $tlantskim nukl. .nagama( a kasnije i ormiranjem M#'amarina komiteta R PO,I#I'! DE (!U,,E! L svi postratni ran#uski vanjskopolitiki potezi bili su u #ilju poku"aja vra4anja ugleda( statusa i snage nekada"nje D/$ L D/$ je bila prva zemlja koja je meunarodno priznala .$B L ustrajanje na jakoj na#ionalnoj dr*avi i ve4oj samostalnosti europskog prostora ostat 4e konstanta ran#uske politike L D/$ je 1911. odluila povu4i svoje vojne snage iz '$TOa R 'RI"! S!VE" I;#V! L euroatlantski savezni#i se podijelili u dvije skupine& europej#i i atlantisti L 191:. potpisan je prvi ameriko I sovjetski Ugovor o nuklearnom naoru*anju koji je po mnogima oznaio kraj hladnog rata i poetak nove aze u me. Odnosima L detente R PRE(OVORI O'O SM! JE J! !ORU=! J! L 191=. u 'e% Cersey se sastali predsjednik Cohnson i sovjetski premijer ,ossigin

=B

L 1=. 11.1919. u ;elsinkiju zapoeli pregovori o ograniavanju strategijskog naoru*anja S!,# I GStrate3i% ar2s li2itation talks@ L 51. svibnja 19=5. u Moskvi je potpisan Ugovor o ogranienju antiraketnih sistema i -rivremeni protokol o mjerama za ogranienje strategijskog o enzivnog oru*ja L .lijede4i predsjednik +ord >postao predsjednik nakon "to je 'i9o n dao ostavku zbog a ere !atergate@ sastao se s ?re*njevom u 8ladivostoku u sijenju 19=1. i pripremio je teren za postizanje novog sporazuma dviju sila o nukl. naoru*anju L 8arter i ?re*njev potpisali S!,# II u ?eu 19=9. L 7arter nije dobio podr"ku u .enatu za rati ika#iju .$ETa 66 L novi predsjednik Rea3an je vodio politiku vrstog kursa prema .../Lu( te jaa i modernizira vojnu silu L neki teoretiari ka*u a je to bio novi poetak hladnog rata L /eagan tra*i izgradnju novog nukl. raketnog "tita .B6 L tzv. program ERat /vi&e/daE L19F0. i SF1. /eganov sastanak sa 2orbaovom o reduk#iji nukl. oru*ja u Auropi R 'O +ERE 8IJ! O EUROPS'OJ SI(UR OS#I I SUR!D JI F 'ESS GOESSJ L razgovori u ;elsinkiju >S=: L S=0@ o Jnovoj sli#i AuropeK i uspostavi ve4e suradnje zemalja istone i zapadne Aurope L na njoj usvojen ;elsin"ki akt >politika deklara#ija koju su usvojili svi sudioni#i@ L sva ta dogaanja( kasnije poznata kao 'on4eren%i&a o europsko& si3urnosti i si3urnosti G'ESSJ

IV. EUROATLANTIZAM U NOVOM SVJETSKOM PORETKU

[ (eopolitike pro2&ene L 19F9. pad ?erlinskog zida F 199H. Eitva i Eatvija prve zatra*ile neovisnost i samostalnost izvan .../La L 50. 15. 1991. 2orbaov predao svoju unk#iju predsjednika .../La L to je oznailo 4or2alni kra& SSSR F biv"e so#. Br*ave se opredijelile za tranzi#iju unutarnjopolitikog razvoja I zemlje Qmlade demokra#ijeQ R (eostrate3i&ske pro2&ene aJ prestanak Lipolarni0 Llokovski0 odnosa si3urnosti L '$TO ostala dominantna sigurnosna organiza#ija LJ nastanak 3eostrate3i&sko3 vakuu2a u IN JI E %J S!D &e &edina preostala supersila L s /usijom je morala rede inirati svoje vanjskopolitike strategije dJ pitan&e naoruDan&a i vo&ne opre2e Gnukl.J R (eoekono2ske pro2&ene R #EME,J E DE#ERMI ! #E 'O 8EP#! OVO(! SVJ. PORE#'! ==

F ;aas govori o eri deregula#ije koja je zapoela nakon hladnog rata i u kojoj je .$B ostala jedina supersila L Dukuyaa u svom lanku JThe And o ;istoryK napominje da je za njega zavr"etak hladnog rata konana pobjeda zapadne demokra#ije( liberalnog zapadnog svjetonazora i modela kapitalistike tr*i"ne privrede L ;untington blokovsku povezanost bipolarne meunarodne zajedni#e u novom svjetskom poretku zamijenjuje s povezivanjem na kulturnoL #iviliza#ijskoj osnovi >svijetom 4e dominirati osam #iviliza#ija@ L ?ush je u ,ongresu izlo*io 199H. za vrijeme krize u -erzijskom zaljevu svoju viziju novoga sv. -oretka >izvje"4e J'ovi svj. -oretak@ L za ,issingera je svj. -oredak u 51. st. ?io naoko proturjean& s jedne strane obilje*en ragmenta#ijom( s druge globaliza#ijom L strategije .$B za savezni"tvo& #@ tradi#ionalni europski savezni#i i Capan > ormula 1W5Nnova triangularna podjela svijeta@ d@ nekada"nji neprijatelji /usija i '/ ,ina > ormula 1W<@ L novonastali izazovi miru i sigurnosti u novoj Auropi& #@ vezani uz evolu#iju novog europskog poretka d@ koji proizlaze iz poku"aja uspostave novog sustava europske sigurnosti R OV! EUROP! I EURO!#,! #I"!M L najve4u podr"ku revidiranju europske sigurnosti unutar '$TOa javno je iskazao ) 'CAM M8- 2ensher L u svojoj viziji izgradnje tzv. Jzajednikog europskog domaK 2ensher je bio jedinstven s -arizom i Moskvom L JAuropa AuropljanimaK bila je izraz takve politike iji je zaetnik de 2aulle L 8? prva zemlja koja je razvila konkretan program nuklearnog naoru*anja L D/$ je poetkom 9H I ih bila jedina zemlja koja nije i"la na smanjenje tro"kova za naoru*anje L planeri ?ushove politike 199H. predstavili etiri s#enarija za .$Be glede novog transatlantizma& 1. %ait and see op#ija I zagovarali konzervativ#i u ,ongresu i vojs#i 5. ameriko aktivno ukljuenje u eur. )bivanja L !ashington prihva4a poetkom 9HLih 8 .$B nastoji ujedinjenju 'CAM jae integrirati u '$TO :. postupno povlaenje I hladni rat je gotov( nije potrebno zadr*avanje vitalnih amer. .naga <. potpuno povlaenje snaga iz '$TOa L #iljevi u novoj Auropi& e@ 'CAM ho4e ujedinjenje @ .../ raspu"tanje '$TOa >jaanje O.7Aa@ g@ D/$ jaku Auropu >jaanje Aza@ h@ 8? zadr*ati vrsto savezni"tvo >jaanje '$TOa@ L 19F0. A) usvojila .A$ kojim se do 1995. predvia uspostava jedinstvenog europskog tr*i"ta L 1991. A) Ugovorom iz Maastri#hta mijenja ime u AU R OVI S!DR=!JI EURO!#,! #S'I* OD OS! L posthladnoratovske promjene& 1. de/inte3ra%i&a SSSRFa i krah bipolarnog sustava MO

1++

5. ideologija padom komunizma izgubila na znaenju integra#ijskog imbenika u Auropi :. raspu"tanjem 8ar"avskog ugovora nestao meunarodni sigurnosni sustav <. .$B jedina preostala supersilaR 0. vojna sila izgubila svoju unk#iju L 7linton >prvi potpuno posthladnoratovski predsjednik je u vanjskoj politi#i zamijenio geostrategiju geoekonomijom@ se zalagao za jaanje '$TOa( zadr*avanje Aurope kao glavnog amerikog partnera R OV! U,O(! !#Oa L elni#i '$TOa se susreli u Eondonu 199H. i donjeli Eondonsku deklara#iju L na temelju nje 1991. u /imu usvojen 'ovi strate"ki kon#ept savezni"tva ija je novost bila de iniranje izazova sigurnosti s kojima se '$TO suoava u novoj Auropi L ouvanje mira i sigurnosti ostaje i dalje temeljna zada4a saveza L '$TO uvodi kon#ept kolektivne obrane u kojemu integrirane vojne strukture umaju prednost L 199=. u Madridu '$TO pozvao 3AG( M$T i -OEC da postanu punopravne lani#e S99. u !ashingtonu na proslavi 0H. roendana '$TOa L '$TO uspostavlja nove snage tzv. '$TO /esponse Dor#e koje bi bile lako pokretljive i leksibilne L '$TOov $k#ijski plan za lanstvo( -artnerstvo za mir( te '$77 bile su va*ne institu#ije za povezivanje i suradnju zemalja R ;IRE JE !#O S!VE"! L rasprave oko pro"irenja '$TOa dijele se na dva pristupa& a@ Calta 8 pro"irenje obrazla*u geopolitikim razlozima 8 "irenje je nu*no 8 zagovorni#i& ,issinger( ?rzezinski i Odom a1@ unutar Calte se izdvajaju ,ennan( Mandelbaum i ?ro%n 8 stavljaju okus na /usiju i onemogu4avanje njezinog "irenja b@ Maastri#ht 8 "irenje '$TOa stavljaju u regionalni kontekst 8 prednost se daje ekonomskom aspektu sigurnosti 8 zagovorni#i& $smus i ,ugler b1@ unutar Maastri#hta se neki nisu zalagali za neophodno "irenje >)elikov( Maynes( $dler@ L dio stratega zalagao se za tzv. Ogranieno "irenje '$TOa ime se otvoreno poruivalo /usiji da '$TO ne *eli sve lani#e 8ar"avskog ugovora L pripadni#i liberalnijeg all in#lusive pristupa smatraju da bi '$TO trebao okupiti sve biv"e neprijatelje L dio politiara tzv. /ussia I irsters je smatrao da upravo nova /usija mora biti prva nova lani#a L -OEC( M$T( 3AG su primljene u prvom krugu jer se htijelo izbje4i bu er zonu u sredi"tu Aurope L 86GA2/$B.,$ T/6E$TA/$E$ I ormirali je lideri 3AG >;avel@( M$T >$ntalla@ i -OEC >!alesa@ 1991. u 8i"egradu L 1991. ,ongres usvojio The '$TO Anlargement Da#ilitation $#t koji je postao dokument za pro"irenje '$TOa

1+1

R SJEVER O!#,! #S'O VIJEHE "! SUR!D JU G !88J L osnovano na prijedlog amerikog dr*avnog tajnika Ja2es Cakera i njemakog M8- (ens%0era na summitu '$TOa u /imu >/imskom deklara#ijom@ u studenom 1991. L otvoreno za sve lanove biv"eg 8ar"avskog ugovora Lprvi institu#ionalni okvir za multilateralnu suradnju P!R# ERS#VO "! MIR GP4PJ R PROMI;,J! J! O USPOS#!VI L prema J.Si2onu prvo zemlje poten#ijalni kandidati trebaju postati pridru*ene lani#e '$TOLa( te nakon 0 L1H god. .teknu status punopravnog lanstva L Partnerstvo /a 2ir GP4PJ je prihva4eno u Cru>ellesu -@@7. L prethodila mu je studija amerikog ministarstva obrane 8on%ept paper iz 199:. u kojem je prvi put spomenut termin - R PRI*V!H! JE PRO(R!M! P4P L na#rt programa ormulirali stratezi 8ije4a za na#ionalnu sigurnost .$Ba( potvrdili ga ministri obrane lani#a '$TOa u listopadu 199:. L djelatnosti -D- odvijaju se u okviru '$77a L program inzistira na vojnoj suradnji lani#a '$TOa i zemalja partnera L zemlje partneri ne dobivaju sigurnosna jamstva '$TOa L komentiraju4i -D- savjetnik !alesa rekao& #entralna i istona Auropa se pomakla iz 7hamberlainovog ki"obrana prema 7lintonovu sakso onu R !#O S!VE" I U'R!JI ! L Ukrajina je meu prvim postso#. zemljama prihvatila program - - jer je podr*avala tzv. Avolu#ijski pro#es "irenja '$TOa R !#O I C!,#I$'E "EM,JE L 199=. 7lintonova administra#ija u J'ordijskoj ini#iativiKintenzivirala pregovore o baltikoj sigurnosti i mo*ebitnom ukljuenju A.T( E$T( E6T u '$TO( pri emu se moraju uva*iti /U. interesi L te zemlje su potpisale -ovelju o partnerstvu( ali bez sigurnosnih jamstava R SUMMI# U PR!(U 5AA5. F drugo "irenje '$TOa najavljeno Beklara#ijom iz -raga kojom je iz 8ilniuske skupine izdvojeno sedam zemalja& ?U2( A.T( E$T( E6T( /UM( .EO3( .EO8 koje bi do 5HH<. trebale postati punopravne lani#e R 'ESS T OESS L ,A.. od svog osnutka -@<5.( pa do kraja hladnog rata ispunio svoj #ilj& sprijeio blokovsku kon ronta#iju i izgradio most izmeu 6stoka i )apada L na zasjedanju u -arizu 199H. usvojena -ari"ka povelja za novu Auropu u kojoj se ,A.. utvruje kao sredi"te novoga europskog sigurnosnog identiteta L1995. ;elsin"ki dokument J6zazovi promjenaK ,A.. postao organiza#ija s jasno prepoznatljivom operativnom strukturom L199<. u ?udimpe"ti promijenjen naziv ,A.. u OS8E GOr3ani/a%i&a /a europsku si3urnost i suradn&uJ

1+*

R EUROPS'! !J!V! ESDI&a i 8+SPa L !AU >)apadnoeuropski vojni savez@ osnovan u -arizu 190<. ?ru9ellskim ugovorom L !AU je prvi put sudjelovao u europskim opera#ijama u -erzijsko zaljevu i iranskoLirakom ratu L 1995. deklara#ija iz -etersburga donosi -eterbur"ke #iljeve kojima je de inirana mogu4nost sudjelovanja !AUa u humanitarnim i drugim opera#ijama spa"avanja( opera#ijama ouvanja mira >pea#ekeeping@( upotreba vojnih snaga u upravljanju krizama >#risisLmenagement@ radi supostavljanja mira >pea#emaking@ L tom deklara#ijom je !AU dobio mogu4nost vojnog anga*mana u mirovnim opera#ijama u ime AU L tom deklara#ijom nije ukinut '$TO L zajednika opera#ija !AUa i '$TOa .;$/- s #iljem kontrole po"tivanja embarga na Cadranu na uvoz oru*ja za zemlje biv"e .D/C L kon#ep )ajednike vanjske i sigurnosne politike >7D.-@ promovira je kao zamjena za prija"nju institu#iju A-7 u okviru AA)a L A.B6 >Auropean .e#urity and Be en#e 6dentity@ zami"ljen je kao projekt europske sigurnosti u kojemu bi Auropljani imali "ire mogu4nosti i vlastite snage za samostalno vojno djelovanje L na D/$ I 8? sastanku 199F. u .t. Malou odlueno da 4e sve odluke vezane uz A.B6 biti vezane uz AU( odnosno '$TO >?erlin I plus@ L A.B6 je primarni ameriki mehanizam za jaanje europske obrane L u sada"njem partnerstvu .$B i AU/ omjer tro"kova za obranu je 1HP L <HP R8J#+ L u Travemundeu 199:. ameriki ministar obrane $spen predla*e uspostavu novih snaga 7ombined Coint Task Dor#e >7CTD@ L task or#e >namjenske snage@ I privremeno se okupljaju za obavljanje odreene zada4e L joint task or#e I okupljanje snaga razliitih rodova vojske L #ombined task or#es L vojne snage dviju ili vi"e zemalja L u sklopu zada4a 7CTDa ne moraju sudjelovati sve lani#e .aveza L time je !AU omogu4eno da prvi put mo*e samostalno poduzimati vojne ak#ije R RE"JEDI JE OS# EUROPS'I* S!VE" I'! O'O EUROPS'E OCR! E I +R! 8US'O PRIC,I=!V! JE !#OFu L za realiza#iju -etersber"kih #iljeva planirane su misije& 1. velike >large s#ale@ bi uvijek predvodio '$TOR 5. srednje >medium s#ale@ opera#ije bi mogao predvoditi AU uz '$TOva sredstva :. male >small s#ale@ opera#ije koje bi AU provodio bez '$TOLa L na '$TOLovom summitu u ?ru9ellesu 199<. ran#uskog pribli*avanja '$TOLu L 199<. D/$ ministar obrane Eeotard sudjeluje na sastanku '$TOa I prvi put nakon 1911.

1+0

R 8,I #O OV S#R!#E(IJS'I S!VE" L Moskovskom deklara#ijom iz 199<. su 7linton i Celj#in proglasili uzajamno strategijsko partnerstvo /usije i .$Ba L prvi sastanak ove dvoji#e ej bio 199:. u 8an#ouveru L jo" su se sastali i 1990. u 'Y povodom proslave pedesetogodi"nji#e U'a L Talbot je bio 7lintonov savjetnik za odnose s /usijom i ini#ijator pribli*avanja /U. R PRO;IRE JE !#OFa L /U. M8- 'o/irev 1990. potpisao Individualni pro3ra2 P+P L 5=.0.199= potpisan u -arizu #e2el&ni akt o /a&edniki2 odnosi2aN suradn&i i si3urnosti izmeu '$TOLa i /uske Dedera#ije L /usija izjavljuje da nema ni"ta protiv '$TOvog "irenja R OD OS PREM! "EM,J!M! C,I=E( I O"EMS#V! L biv"e sovjetske republike su se podijelile na& #@ )ajedni#u neovisnih dr*ava >osnovana 1991. u $lma $lti@ L lani#e& /U.( U,/( ?CAE( MOE( $/M( $)A/( ,$)$( ,6/26( U)?A( TU/,A'6.T$'( T$BO6,6.T$'( 2/U)6C$ d@ ?altike dr*ave >ostvaruju suradnju preko ?altikog vije4a@ L 199:. donesen ,on#ept ruske van&ske politike u kojem se istie da je najva*niji odnos sa )'B Lom L doktrina ,ozireva L )'B i ?altike zemlje su od kljunog interesa za /usiju R SI#U!8IJ! ! C!,'! U L '$TOLove snage izvele prvu ak%i&u outFo4Farea >djelatnost organiza#ije koja se odvija izvan neposrednog teritorija dr*ava lani#a te organiza#ije@ na ,osovu bez odobrenja 8ije4a sigurnosti U'La gdje /usija ima pravo veta R EUROPS'I S!VE" I8I I RUSIJ! L Au je glavni ruski ekonomski partner jer se pribli*no <HP #jelokupne meunarodne trgovine /U. ostvaruje s AU R ! #I#ERORIS#I$'! 'O!,I8IJ! F ?ush jr. 'ajavio novi sigurnosni poredak na 'ational Be ense Universityu u !ashingtonu 5HH1. L 5HH1. su se susreli ?ush i -utin L rogue states >nepo4udne zemlje@ iz kojih prijeti najve4a nestabilnost meunarodnom poretku >6rak( 6ran( Eibija( . ,oreja( ,uba@ R S!=E#!' F aze posthladnoratovskog "irenja '$TOa& <. tra*enje adekvantne strategije glede pro"irenja '$TOa >19F9. I 199<.@ 0. intenziviranje politikih pregovora glede "irenja '$TOa > 1990. I 1999.@ 1. novo pro"irenje >1999. I 5HH5.@ L OA.. I prva organiza#ija u kojoj se raspravljalo o novoj europskoj sigurnosti

1+,

L ?ush I potpredsjednik /eaganu( direktor 76$e( kongresmen i "e /epublikanske stranke L rat u )aljevu( a ne promjene u Auropi su oznaile poetak novog svj. -oretka prema ?ushu L .$B nije bila lani#a Eige naroda L .$B su bile idejni zaetnik osnivanja Meunarodnog monetarnog onda >MMD@ i grupe .vjetske banke

1+7

CennettN Oliver: Meunarodne or3ani/a%i&e K naela i proLle2i

-. (E E"! UJEDI JE I* !ROD! L !!1 vodio je stvaranju Eige naroda( a !!5 doveo je do stvaranja U'La L dakle obije su organiza#ije produkt velikih ratova i obje su promi#ali ameriki predsjedni#i R PRIPREM I S#!DIJ U P,! IR! JU POR!H! L ve4i dio poslijeratnog planiranja proveden u .$BLu u sklopu privatnih organiza#ija >-ovjerenstvo za prouavanje organiziranja mira >predsjedao .hot%ell@( -ovjerenstvo za pravian i trajan mir >predsjedao BullesM@ L prvi slu*beni planovi objavljeni 19<<. u obliku Pri&edlo3a i/ Du2Larton Oaksa L ,ongres ovaj put podr*ao prijedlog >za razliku od Eige naroda@( prihva4ena 19<:. +ullLri30tova re/olu%i&a kojom se podr*ava stvaranje mehanizma za odr*avanje mira i sudjelovanje .$BLa u tome L 19<:. u 8irginiji odr*ana ,on eren#ija Una o hrani i poljoprivredi na kojoj je stvoren D$O L 19<<. ,on eren#ijom u ?retton !oodsu osnovana Meunarodna banka za obnovu i razvoj i Meunarodni monetarni ond L -@75. predstavni#i 51 dr*ava ujedinjenih u borbi protiv .ila osovine potpisali su u !ashingtonu Deklara%i&u U Fa >prvi put se spominje termin U'@ R R!"(OVORI U DUMC!R#O O!'SU L vlada .$BLa u kolovo/u -@77. predlo*ila 2eusoLnu ra/2&enu preli2inarni0 planova L razgovori su se odvijali u 5 stadija& :. predstavni#i .$BLa i 8.?. razmijenili stavove s .../LomR <. kineski zamijenili sovjetske predstavnike L sastan#i odr*ani u Bumbarton Oaksu >2eorgto%n@ L konani dokument oL&avl&en @. listopada -@77. poslu*io kao temeljni okvir za stvaranje U'a L sredi"nje tijelo za odr*avanje mira nakon rata je trebalo biti Vi&ee si3urnosti u kojem bi .$B( 8?.( D/$( .../ i ,ina imali stalna mjesta >8elika petorka@ L tri ostala 3lavna or3ana& Op4a skup"tina >Akonomsko i so#ijalno vije4e pomo4no tijelo@( Tajni"tvo i .ud R OD J!,#E DO S! +R! 8IS8! L najznaajnija donesena odluka vezana uz U' bilo je prihva4anje amerikog prijedloga glasovanja u 8ije4u sigurnosti L &edno3lasnost veliki0 sila postavljena je kao uvjet za odluivanje o bitnim pitanjima( a nijedna strana nije mogla vetom blokirati odluivanje o postupovnim pitanjima( dok se stranka u sporu morala suzdr*ati od glasovanja

1+;

R 'O +ERE 8IJ! U S! +R! 8IS8U L ,on eren#ija ujedinjenih naroda o stvaranju meunarodne organiza#ije U 8IO odr*ana je u .an Dran#is#u 59. travn&a -@79. L svih <1 dr*ava potpisni#a Beklara#ije prihvatili poziv na sudjelovanje W $/2( B$'( U,/( ?CAEO/U.@ N 5F5 slu*bena izaslanika i 1 <HH savjetnika L na&/naa&ni&e pro2&ene& <. priznavanje prava na zajedniku samoobranu kad bi 8ije4e sigurnosti bilo imobilizirano 0. pove4anje broja glavnih tijela U'a s < na 1 >.tarateljsko vije4e i Akonomsko i so#ijalno vije4e@ 1. manje dr*ave se izborile za glavu 11. povelje JBeklara#ija o podrujima bez vlastite samoupraveK koja je postala temeljna povelja o pravima svih politiki nesamostalnih naroda >interesi lokalnog stanovni"tva imaju najve4u vrijednost@ R S#V!R! JE OVE OR(! I"!8IJE L -ovelju su potpisali predstavni#i svih dr*ava 5:. lipn&a -@79. L prvi -ovelju rati i#irao .$B >.enat F9 glasova za( 5 protiv@ L prvo /as&edan&e Ope skupBtine 1H. sijenja 19<1. u Eondonu L odlueno da 4e sjedi"te biti u .$Bu( Cohn /o#ke eller Cr. dao zemlji"te na Manhattanu izmeu <5. i 5F. uli#e uz Aast /iver 5. #EME,J ! !$E,! I US#ROJ U Fa

R 8I,JEVI U a Gl. -. Povel&eJ: -. odrDavan&e 2eunarodno3 2ira i si3urnosti L prvenstveno odgovorno 8ije4e sigurnosti( ali ulogu dijeli sa 2lavnom skup"tinom i Meunarodnim sudom pravde 5. pro2i%an&e 2eunarodne 3ospodarske i so%i&alne suradn&e L odgovorno Akonomsko i so#ijalno vije4e uz podr"ku Op4e skup"tine i spe#ijaliziranih meunarodnih organiza#ija 6. poBtivan&e univer/alni0 l&udski0 prava L Op4a skup"tina( te Akonomsko i so#ijalno vije4e R#EME,J ! !$E,! POVE,JE Gl. 5. Povel&eJ: -. suverena &ednakost svi0 lani%a Gpo prin%ipu O&edna drDava &edan 3lasPJ L dr*ave zadr*avaju suverenost kori"tenjem prava da konanu odluku donesu same i time ne prenose svoj autoritet na meunarodnu organiza#iju 5. dvo&no naelo oLve/u&e svaku lani%u da e se & 1. suzdr*ati od uporabe sile ili prijetnje silom 5. nastojati rije"iti svoje meunar. sporove na mirne naine 6. oLve/a lani%a da podrDe provedLu ak%i&e od strane U N te da se su/drDe od davan&a potpore drDava2a ko&e su oL&ekti ak%i&e U Fa 7. duDnost da od drDava nelani%a /a0t&eva ponaBan&e sukladno naeli2a Povel&e 9. oLve/a lani%a da se u doLro& vol&i pridrDava&u oLve/a ko&e su pre2a Povel&i preu/ele

1+9

:. odluno o3ranien&e ovlasti U Fa R (,!V ! #IJE,! U a -. OPH! S'UP;#I ! L ima sredi"nje mjesto L jedino glavno tijelo u kojem su zastupljene sve dr*ave lani#e L unk#ija joj je usklaivanje i nadzor drugih ustanova unutar U'La L redovita /as&edan&a poinju :. utorka u rujnu L ima < 3lavni0 odLora& =. za politiku i sigurnost F. za ekonom. i inan#. pitanja 9. za dru"tvena( humanit. i kult. pitanja 1H. za pitanja starateljstva 11. administrativni proraunski 15. za pravna pitanja L +U '8IJE T OV,!S#I: =. raspravljanje i izdavanje preporuka >najva*nija@ F. vr"enje nadzora i provjere nad djelatni#ima U'a 9. odluivanje o inan#. pitanjima 1H. odluuje o najznaajnijim izbornim pitanjima unutar U'a >izbor neL stalnih lani#a( imenovanje 2lavnog tajnika na prijedlog 8ije4a sigurnosti( izbor suda#a Meunarodnog suda pravde uz pomo4 8ije4a sigurnosti@ 11. prihva4anje novih lani#a >prijedlog 8ije4a sigurnosti i 5^: ve4ina glasova Op4e skup"tine@ 15. odgovornost za izmjene i dopune -ovelje >predla*e amandmane@ 5. VIJEHE SI(UR OS#I L 8elike sile zami"ljale su 8ije4e sigurnosti kao najvi"i organ U'a L raspodjela nestalnih mjesta I mandat lani#i traje dvije godine( pri emu O. polovi#u lani#a bira svake godine L 19<1. postignut gentlemenSs agreement po kojem su dva mjesta rezervirana za C $mer( po jedno za )( 6 Auropu( ?liski 6stok L za predsjedavanje Op4om skup"tinom dobiva se jednogodi"nji mandat( a predsjedavanje 8ije4em se rotira u mjesenim intervalima po abe#edi L pri2arna od3ovornost: odr*avanju meunarodnog mira i sigurnosti L sekundarna: sudjelovanje u postupku izbora novih lani#a >Op4a 5^: na prijedlog 8ije4a@ L ter%i&arna: nadzor nad svim strate"ki nesamostalnim podrujima putem .tarateljskog vije4a 6. E'O OMS'O I SO8IJ!, O VIJEHE GE8OSO8J L tvori ga 0< lani#e koje na vrijeme od : godine bira Op4a skup"tina L promie dobrobit i blagostanje svih naroda L podruja rasprave su ljudska prava( izbjegli#a( kulture i obveze 7. VIJEHE "! S#!R!#E,JS#VO L imalo je ulogu u provedbi nadzora na podrujima bez vlastite samouprave L 199<. je prestalo s djelovanjem

1+B

9. #!J I;#VO L tijelo meunarodnih javnih slu*benika predvoeno 2lavnim tajnikom L lanovi su pro esional#i odgovorni jedino organiza#iji( a ne vladama pojedinih zemalja L (lavni ta&nik& imenuje ga Op4a skup"tina 5^: ve4inom( na prijedlog 8ije4a sigurnosti L mandat mu traje 0 godina L 8. i O. odreuju op4u politiku( a za njihovu provedbu je odgovorno Tajni"tvo :. ME)U !ROD I SUD PR!VDE GI8JJ L sjedi"te u Ben ;aagu L ini ga 10 suda#a od kojih svaki mora biti dr*avljanin druge dr*ave L sve lani#e Una su automatski i lani#e 67Ca L su#i se imenuju na 9 godina( predmete sudu mogu povjeriti samo dr*ave E'E #EME,J E " !$!J'E I PROC,EMI U a R PI#! JE $,! S#V! L lanstvo u meunarodnoj javnoj >meuvladinoj@ organiza#iji mo*e biti bilo iskluivo ili ukljuivo( ogranieno ili op4e L izvorne lani#e ukljuivale su dr*ave koje su sudjelovale na kon eren#iji u .an Dran#isku L postupak pristupanja Unu sastoji se od dobijanja preporuke 8ije4a sigurnosti( a zatim dvotre4inske ve4ine glasova Op4e skup"tine L stalnu lani#u 8ije4a sigurnosti ili dr*avu koju takva lani#a podupire nemogu4e je suspendirati ili iskljuiti iz lanstva iz razloga "to takva lani#a mo*e vetom blokirati odluku protiv nje ili dr*ave koju podupire L lanstvo u spe#ijaliziranim agen#ijama pridru*enima Unu je neovisno o lanstvu u U'u

R PI#! JE PREDS#!V,JE OS#I $,! I8! F lani#e ne mogu imati vi"e od pet predstavnika u O. i po jednog u 8.( A7O.O7u( te .tarateljskom vije4u( ukoliko su lani#e ovih tijela L sve dr*ave lani#e sudjeluju u radu godi"njeg zasjedanja O. L ,ina je izvorna lani#a Una i stalna lani#a 8. R PR!VI,! I PR!'S! (,!SOV! J! L za prihva4anje prijedloga u 8. potrebno je 9 pozitivnih glasova od 10 lani#a L u sadr*ajnim pitanjima >koja se odnose na postupak@ 9 pozitivnih glasova mora ukljuivati i pet glasova 8elike petorke L svaka lani#a neovisno o broju stanovnika ili bogatstvu ima jedan glas R +I ! 8IJS'I PROC,EMI L o proraunu se brine O. L vrste prorauna&

1+=

e@ redovni @ spe#ijalni za gospodarske i so#ijalne programe >od osnivanja U'67ADa 19<1.@ g@ prorauni spe#ijaliziranih ustanova povezanih s Unom kroz A7O.O7u h@ za tro"kove opera#ija odr*avanja mira L inan#ijska kriza dose*e vrhuna# na zasjedanju O. 191<. L S10. osnovan Odbor tridesettroji#e sa zadatkom razmatraja inan#ijskih dvojbi do kojih su dovele mirovne opera#ije MIR O RJE;!V! JE SPOROV! POS#UP8I I ME#ODE PO POVE,JI U Fa: L ME#ODE Gl. 66J: -. Pre3ovaran&e: najuobiajenija( izravni razgovori samo stranaka u sporu s #iljem postizanja sporazuma( u postupku ne sudjeluje tre4a strana 5. Posredovan&e i/ uslu3e G(ood O44i%esJ: sudjelovanje tre4e strane koja nije ukljuena u spor i koja ne mo*e predlagati uvjete nagodbe 6. Ispitivan&e: istra*ivanje injeni#a od neutralnog tima 7. Medi&a%i&a: predlaganje konkretnih uvjeta sporazuma od tre4e strane 9. Miren&e: tre4a strana je povjerenstvo ili meunarodno tijelo :. !rLitraDa: primjena pravnih naela na situa#iju unutar grani#a unaprijed dogovorenih meu strankama u sporu L stranke se unaprijed pristaju na obveznost arbitra*ne odluke <. Sudska odluka ili na3odLa: rezultat upu4ivanja spora meunar. sudu IR! S'O PI#! JE L prvi spor pod 8ije4em sigurnosti pokrenut je 19<1. temeljem pritu*be 6rana kako se sovjetske snage koje su jo" uvijek odr*avale okupa#iju podruja $)A/?( mije"aju u unutra"nje stvari 6rana podr*avaju4i separatistiki pokret u $)A/? L pitanje rije"eno nakon povlaenja sovjetske snage I DIJS'O K P!'IS#! S'O PI#! JE G'!;MIRS'I SPORJ L jedan od najdugotrajnijih i do danas nerije"enih sporova pred Unom R!S I SU'OCI U J !+RI8I Gapart0e&dJ L 199H. vlasti ukinule zabranu djelovanja $ rikog na#ionalnog kongresa( vode4e #rnake skupine u otporu protiv aparthejda i oslobodile njihovog vou 'elsona Mandelu koji je bio u zatvoru 5= godina L u travnju 199:. izabran je Mandela dvotre4inskom ve4inom glasova za predsjednika

11+

NATO (Ugovor o Sjevernoatlanskoj organizaciji

8 !r"#ellski $akt %&'(. potpisali VB., FRA. i zemlje Beneluxa posluio kao poetak udruivanja zapadnoeuropskih snaga 8 Pakt je io potpisan na !" godina a njegov glavni #ilj io je postavljen protiv $eventualne njemake agresije% 8 Potpisivanjem Sjeveroatlanskog "govora '.'.%&'&. utemeljen je prvi vojno& politiki savez kapitalistikih zemalja 'jevernog Atlantika. 8 (ao glavni razlog i #ilj osnivanja 'aveza isti#ana je zajednika o rana zemalja kapitalistikog svijeta, pogotovo )urope od oruanog napada suprotne strane, pogotovo '''R&a. 8 *lani#e su+,-,. postale. Belgija, /izozemska, 0uxem urg, 'A1, (anada, Velika Britanija, Fran#uska, Portugal, /orve2ka, 1anska, 3rska, 3sland 8 /ajvaniji dio ugovora je )lanak *. 4govora koji o vezuje drave lani#e /A56&a na pruanje uzajamne pomo7i u sluaju oruanog napada na jednu od njih. 8 /o lani#e ne priskau u pomo7 automatski, ve7 mogu samostalno ili u sporazumu s drugim lani#ama odluiti koji o lik protuak#ije poduzeti 8 8lavno tijelo /A56&a jest +ije,e koje donosi najvanije politike, vojne i organiza#ijske odluke, a drave u tom tijelu zastupaju njihovi ministri 9o rane, vanjskih poslova, :inan#ija ; ovisno o predmetu koji se razmatra< 8 Vije7e ima =! spe#ijaliziranih komiteta i tajni2tvo 8 1rugo vano tijelo je +ojni ko-itet pod ijim nadzorom djeluju +ojni .ta/ NATO&a i Glavni 0o-an1ant /A56 snaga 9u )uropi, na Atlantiku i na 0a >an#heu< 8 /A56 posjeduje integriranu vojnu komandu, a izvr2ena je i stanovita integra#ija vojnih snaga drava lani#a, vojne snage lani#a dijele se na. #< na#ionalne vojne snage koje 7e iti na raspolaganju /A56&u d< vojne snage koje ostaju pod na#ionalnom komandom Danas 2lanice NATO3a. ?elgija( 'izozemska( Eu9emburg( .$B( ,anada( 8elika ?ritanija( Dran#uska( -ortugal( 'orve"ka( Banska( 6rska( 6sland( ?ugarska( 3e"ka( Astonija( 'jemaka( 2rka( Maarska( Eatvija( Eitva( -oljska( /umunjska( .lovaka( .lovenija( Gpanjolska( Turska.

111

AU/O-.,$ U'6C$

AU je najjaa regionalna organiza#ija u svijetu. Ona je jedinstveni oblik nadna#ionalne zajedni#e nastale kao rezultat pro#esa suradnje i integra#ije koji je zapoeo 1901. godine izmeu "est europskih dr*ava >?elgije( Dran#uske( 'jemake( 6talije( Euksemburga i 'izozemske@. Tada je ormirana Auropska zajedni#a za ugljen i elik. 'akon vi"e od pedeset godina postojanja i pet valova pro"irenja( Auropska unija danas broji 50 lani#a( koje zajedno imaju <00 milijuna stanovnika( a povr"ina joj je :(F95(1F0 km\. Ba je AU dr*ava( bila bi sedma po povr"ini u svijetu i tre4a po broju stanovnika nakon ,ine i 6ndije. astanak i ra/vo& -ovijesni korijeni AU le*e u drugom svjetskom ratu. -rvi je nagovijestio ran#uski ministar vanjskih poslova /obert .#human u govoru 9.0.190H. Taj dan slavi se kao Ban Aurope.

11*

-@7? F -otpisan je ?ru9ellski pakt izmeu 8elike ?ritanije( Dran#uske i zemalja ?eneluksa s #iljem zajednike obrane( a koji je poslije preimenovan u )apadnoeuropsku uniju >!AU@ @. sviLn&a -@9A F Dran#uska objavljuje tzv. ]S%0u2anov plan]( projekt stvaranja nadna#ionalnog organa koji bi ujedinio industriju ugljena i elika dva najve4a europska proizvoaa( 'jemake i Dran#uske( u Auropsku zajedni#u za ugljen i elik te onemogu4io svaki budu4i rat izmeu tih zemalja. -@9- F U -arizu je potpisan Ugovor o osnivanju Europske /a&edni%e /a u3l&en i elik >Auropean 7oal and .teel 7ommunity L A7.7@ ime je stvorena prva Auropska zajedni#a. Uz 'jemaku i Dran#usku ugovor su potpisale 6talija( ?elgija( Euksemburg i 'izozemska. Ugovor stupa na snagu 50. srpnja 1905. kao prva europska organiza#ija nadna#ionalnog znaaja. -@9< F U /imu se potpisuju ugovori o osnivanju Europske ekono2ske /a&edni%e >Auropean A#onomi# 7ommunity L AA7@ i Europske ato2ske /a&edni%e >AU/$TOM@( koji stupaju na snagu 1. sijenja 190F. godine. <. vel&ae -@@5 F U Maastri#htu je potpisan Ugovor o Europsko& uni&i >Treaty on Auropean Union@( koji stupa na snagu 1. studenoga 199:. godine. -. si&en&a -@@@ Uvodi se euro. 8il&evi G#ri stupa na ko&i2a poiva EUJ Ugovorom u Maastri#htu postavljena su tri stupa na kojima poiva AU& <. europska zajedni#a >politika i ekonomska pitanja suradnje@ 0. zajednika vanjska i sigurnosna politika >7D.-@ 1. pravosue i unutarnji poslovi !ktualna pitan&a 2lavni problemi s kojima se AU danas suoava& pro"irenje na jug i istokR odnosi sa .$BLomR revizija pravila .porazuma o stabiliza#iji i pridru*ivanju rati ika#ija Ustava od strane zemalja lani#a. (lavne institu%i&e Europska ko2isi&a GEuropean 8o22issionJ K 59 lanova Auropska komisija >sjedi"te u ?ru9ellesu@ jedna je od temeljnih institu#ija AU. ,omisija ima ovlasti ini#ijative( provedbe( upravljanja i kontrole. Ona osigurava provedbu osnivakih ugovora te se stoga i naziva ]uvari#om ugovora]. ,omisija je sastavljena od povjerenika koje sporazumno biraju dr*ave lani#e AU( a potvruje ih Auropski parlament na mandat od 0 godina. -redsjednik Auropske komisije je Cose Manuel ?arroso.

110

Vi&ee Europske uni&e T Vi&ee 2inistara >7oun#il o Auropean Union ^ 7oun#il o ministers@ I 59 lanova 8ije4e Auropske unije >sjedi"te u ?ru9ellesu@ predstavlja dr*ave lani#e Unije i kao takvo najva*nije je tijelo AU koje donosi odluke. 3lanovi 8ije4a su resorni ministri 50 dr*ava lani#a. .vaka zemlja lani#a predsjeda 8ije4em "est mjese#i( a glavni tajnik 8ije4a AU ujedno djeluje i kao visoki predstavnik za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku. Europski parla2ent GEuropean Parlia2entJ K <65 lana Auropski parlament >sjedi"te u .trasbourgu@ predstavniko je tijelo <00 milijuna graana Auropske unije. Od 19=9. godine zastupni#i u -arlamentu biraju se izravnim glasanjem na mandat od 0 godina. Ovlasti -arlamenta su sljede4e& 1. razmatranje prijedloga Auropske komisijeR =. sudjelovanje u dono"enju propisa kroz postupak suodluivanja s 8ije4em AUR F. imenovanje i razrje"enje lanova ,omisijeR 9. pravo upita vezano uz rad ,omisije i 8ije4aR 1H. podjela ovlasti s 8ije4em AU u dono"enju godi"njeg prorauna i nadziranje njegove provedbe. Europsko vi&ee GEuropean 8oun%ilJ K 59 lanova Gkva/i K institu%i&aJ -ojam Auropsko vije4e >sjedi"te u ?ru9ellesu@ oznaava sastanak elnika dr*ava ili vlada dr*ava lani#a AU i predsjednika Auropske komisije. Auropsko vije4e odr*ava se najmanje dvaput godi"nje( a prema potrebi i e"4e. .astanak Auropskog vije4a predvodi dr*ava lani#a koja tog trenutka predsjedava 8ije4em AU. -ostoje jo" ove institu#ije& Auropski pravobranitelj >Auropean Ombudsman@( .ud pravde Auropskih zajedni#a >The 7ourt o Custi#e o the Auropean 7ommunities@( Auropski revizorski sud >Auropean 7ourt o $uditors@( Auropska sredi"nja banka >Auropean 7entral ?ank@( Auropska investi#ijska banka >Auropean 6nvestment ?ank@( 2ospodarski i so#ijalni odbor >A#onomi# and .o#ial 7ommittee@( Odbor regija >7ommittee o the /egions@ SJEDI;#! I S#I#U8IJ! AU nema slu*beni glavni grad( a institu#ije su podijeljene izmeu nekokoliko gradova& Cru>elles je sjedi"te Auropske komisije i vije4a ministara te je doma4in nekih plenarnih sjedni#a europskog parlamenta. StrasLour3 je sjedi"te europskog parlamenta( te je kolijevka povijesnih institu#ija ]velike europe] >8ije4e Aurope( Auropski sud za ljudska prava@( s kojima AU surauje. Auropski sud pravde i tajni"tvo parlamenta nalaze se u ,u>e2Lur3u. Auropska sredi"nja banka nalazi se u +rank4urtu. $lani%e

11,

2odina )emlja ____________________________________________________ 1905 ?elgija( Dran#uska( )apadna 'jemaka( 6talija( Euksemburg( 'izozemska 19=: Banska( 6rska( 8elika ?ritanija 19F1 2rka 19F1 -ortugal( Gpanjolska 199H 6stona 'jemaka 1990 $ustrija( Dinska ( Gvedska 5HH< 7ipar( 3e"ka( Astonia( Maarska( Eatvija( Eitva( Malta( -oljska( .lovaka( .lovenija 5HH= ?ugarska( /umunjska 'riteri&i /a pristup EU -rije ulaska u lanstvo Auropske unije( svaka zemlja kandidat pregovara s Auropskom komisijom o ispunjavanju uvjeta za pristup. Uvjeti su za sve zemlje jednaki( a utvreni su na sastanku Auropskoga vije4a u ,openhagenu 199:. godine te su poznati kao ,riteriji iz ,openhagena. ,riteriji koje dr*ave kandidatkinje moraju ispuniti kako bi postale punopravne lani#e AU jesu& 0. politiki L stabilnost institu#ija koje osiguravaju demokra#iju( pravnu dr*avu( po"tivanje ljudskih prava i prava manjinaR 1. gospodarski L postojanje djelotvornoga tr*i"nog gospodarstva te sposobnost tvrtki i poduzetnika da izdr*e tr*i"ni pritisak snaga u UnijiR =. pravni L usvajanje #jelokupne pravne steevine AULa > ran#. $#Uuis #ommunautaire@. 'a sastanku Auropskog vije4a u Madridu 1990. godine postavljen je i etvrti kriterij za lanstvo& F. administrativni L prilagodba odgovaraju4ih administrativnih struktura s #iljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integra#iju. Brugi va*an uvjet za lanstvo u AU je potpuno usvajanje pravnih propisa A)La > ran#. a#Uuis #ommunautaire@. S!S#!V PRE(OV!R!$'O( #IM! *RV!#S'E 3elni#i parlamentarnih stranaka usuglasili su s premijerom 6vom .anaderom imena voditelja 1: pregovarakih grupa i :0 pojedinih poglavlja za pregovore o pristupanju Auropskoj uniji J ,olinda 2rabar ,itarovi4 C voditelji#a izaslanstva 8ladimir Brobnjak C glavni pregovara i zamjenik voditelji#e izaslanstva Martina Bali4 C zamjeni#a glavnog pregovaraa ?oris 8uji4 C zamjenik glavnog pregovaraa Mirjana Mladineo C "e i#a hrvatske Misije pri A) Tamara Obradovi4 C tajni#a pregovarake skupine

117

4. 5TO JE SVETA STOLICA6 Sve#a S#o"i6a 1e !o1a4 ko1i %e odno%i na v -ovni au#o i#e# @ kve' i #ako na !a!u kao )i%ku!a Ri4a i !o("ava a )i%ku!a ko1i od eu1e 6en# a"nu v"a%# ka#o"i$ke 6 kve. Sve#a S#o"i6a 1e in%#i#u6i1a ko1a ! e4a 4euna odni4 3akoni4a i o)i$a1i4a i4a ! avo !o#!i%iva#i u(ovo e' #e ! avo na ak#ivno :%"a#i !a!in%ke ! ed%#avnike< i !a%ivno di!"o4a#%ko ! ed%#avniG#vo :! i4a#i di!"o4a#%ke ! ed%#avnike<' kao i %vaka d u(a d ?ava. Sve#a S#o"i6a 1e uk a#ko !e %oniKika6i1a @ kve' $i1o1 1e du-ovno1 3adai !od eeno !o%#o1an1e d ?aveL Va#ikana. Takoe 1e !o3na#a i !od i4eno4 A!o%#o"%ka S#o"i6a. Sve#a S#o"i6a i d ?ava Va#ikan o)o1e %u ! avni %u)1ek#i 4euna odno( ! ava' u1edin1eni u o%o)i V -ovno( )i%ku!a' #1. !a!e' kao v"ada a d ?ave ko1i i4a %vo1u 3akonodavnu :od !a!e i4enovani ka dina"i<' %ud%ku :Ma(i%# a#' P vo%#e!eni %ud' P i3ivni %ud' A!e"a6i1%ki %ud< i3v Gnu v"a%# :(uve ne <. / ?ava Va#ikan i Sve#a S#o"i6a' kao %uve eno #i1e"o ka#o"i$ke 6 kve 3ado)i"e %u ! i3nan1e %vo( 4euna odno( 3na$a1aL $"anovi %u 4euna odni- o (ani3a6i1a i %ud1e"u1u u 4euna odni4 %1edni6a4a u %k"adu %a !o%#i(nu#i4 %!o a3u4i4a. /i!"o4a#%ki odno%i ne4a1u kao o)1ek# ! o)"e4e Va#ikana kao d ?ave' ne(o ka#o"i$ku 6 kvu. 7. GLAVNI GRAD DR8AVE VATIKAN6 Va#ikan 1e o%#a#ak Pa!in%ke d ?ave u % ediGn1o1 I#a"i1i ko1a 1e 1B;7. (odine i4a"a !ov Ginu oko ,+ +++ k4* i oko 0 4i"i1una %#anovnika. 19B+. #a"i1an%ka vo1%ka u4a Gi a"a 1e u Ri4 i Pa!in%ka d ?ava ! e%#a"a 1e !o%#o1a#i. Po#!i%ivan1e4 konko da#a u La#e anu 11. ve"1a$e 1=*=. : a#iKi6i an 9. "i!n1a<' ko1i 1e !o#!i%an u !a!in%ko1 !a"a$i i34eu Sve#e S#o"i6e i . a"1evine I#a"i1e' a !o#!i%a"i %u (a !a!a Pio MI' #1. u n1e(ovo i4e ka dina" Da%!a i i Beni#o Mu%%o"ini' u%!o%#av"1en 1e Va#ikan kakvo( dana% 3na4o. P e4a #o4 %!o a3u4u . a"1evina I#a"i1a 1e ! i3na"a Va#ikan :'tato della #itt? del Vati#ano< kao %uve enu d ?avu :( ad8d ?ava< ko1a o)u-vaa #e i#o i1 Va#ikana :# ( i 6 kva %v.Pe# a<' !a!in%ku e3iden6i1u i # i )a3i"ike u Ri4u. Va#ikan 1e od #a"i1an%ke d ?ave do)io odG#e#u od 97+ 4i"i1una "i a u (o#ovini i 4i"i1a du "i a u d ?avni4 o)ve3ni6a4a' kao naknadu 3a (u)i#ak %vo1i- %v1e#ovni!o%1eda' a i4oka#o"i$ka v1e a ! o("aGena 1e 1edino4 d ?avno4 v1e o4. V -ovni !o("ava ( ada8d ?ave 1e !a!a' ko(a do?ivo#no )i a ka dina"%ki ko"e(i1 % 9 !"u% 1edan ("a%. Pa!a i3 edova ka dina"a i4enu1e d ?avne %ek e#a e 3a Kunk6i1e 4ini%# a ! ed%1ednika' 4ini%# a van1%ki- !o%"ova i ! eKek#e 7 kon( e(a6i1a. Va#ikan 1e ! e4a #o4e u%# o1en kao %vo1ev %na a!%o"u#na 4ona -i1a % i3)o ni4 v"ada o4' dok 1e !o 3na$a1u #eo"oGko8-i1e a -i1%ka #vo evina u %"u?)i Sve#e S#o"i6e kao v -ovna v"a%# ka#o"i$ke 6 kve u %vi1e#u. S"u?)eni 1e3ik 1e "a#in%ki' a 1oG %e ko i%#e: en("e%ki' K an6u%ki' n1e4a$ki' #a"i1an%ki' !o #u(a"%ki' !o"1%ki i G!an1o"%ki.

:. GEOGRA(SKI POLO8AJ DR8AVE VATIKAN6

11;

Iako i4a nadna6iona"ni ka ak#e d ?ave' % o)3i o4 na unive 3a"nu 4i%i1u ka#o"i$ke 6 kve' Va#ikan i4a ! e o(a#ive d ?aveL d ?av"1an%#vo' di!"o4a6i1u' !oG#u' !o"i6i1u' o u?ane %na(e 8 #3v. @vi#arska straa' 3a%#avu' ( )' #e )anku' novine' $a%o!i%e' adio %#ani6u. Va#ikan 1e enk"ava u %1eve no83a!adno4 di1e"u ( ada Ri4a' na ) e?u"1ku nekad !o3na#o4 kao Va#i6ano' #1. na !od u$1u od de%ne o)a"e i1eke Ti)e ' a ! o%#i e %e na !ov Gini od +.,, k4* i i4a oko 1+++ %#anovnika. U %k"o!u Va#ikana na"a3e %e # ( i 6 kva %v.Pe# a' Va#ikan%ka !a"a$a :!a!in%ka e3iden6i1a< i # i )a3i"ike' #e 1oG neko"iko 3( ada. U3 #o !o%#o1e i !od u$1a i3van %a4o( ( ada8d ?ave' %41eG#ena unu#a I#a"i1e ko1a u?iva1u ek%# a#e i#o i1a"na ! avaL )a3i"ike San#a Ma ia Ma((io e' San Diovanni in La#e ano i San Pao"o Kuo i "e Mu a % ! id u?eni4 3( ada4a' neko"iko !a"a$a i vi"a: /e""a /a#a ia' /e""a @an6e""e ia' P o!a(anda Eide' Vika i1a#a' La#e an%ka' Vi""a Ba )e ini i %v.UKi6i1a u ko1i4a 1e %41eG#ena !a!in%ka ad4ini%# a6i1a' #e !a"a$a @a%#e" Dando"Ko :"1e#na Pa!ina e3iden6i1a<' !od u$1e u @e%anu :San#a Ma ia di Da"i%#ia< *7 ki"o4e#a a i3van Ri4a. ;. : POLITIKE STRANKE KOJE U SU5TINI IMAJU VJERSKI PROGRAM A va#%ka: A va#%ka k Gan%ka de4ok a#%ka uni1a :A./U< I %ka: Eianna ENi"' T-e @- i%#ian So"ida i#5 Pa #5 I#a"i1a: I#a"ia @ i%#iana' Pa #i#o /e4o6 a#i6o @ i%#iano' Pa #i#o @ i%#iano /e4o6 a#i6i Eu o!e' /e4o6 a3ia @ i%#iana' N1e4a$ka: @- i%#ian /e4o6 a#i6 Union :@/U<' @- i%#ian Pa #ei /eu#%6-"and SA/: Ea4i"5 Va"ue% Pa #5' A4e i6an Ae i#a(e Pa #5' U.S. Inde!enden# A4e i6an Pa #5 <. 5TO JE KONKORDAT6 Po1a4 do"a3i od "a#in%ke i1e$i #on#ordare' G#o 3na$i %"a(a#i %e. P ed%#av"1a u(ovo ' %!o a3u4 %k"o!"1en i34eu !a!e' kao no%i#e"1a na1viGe v"a%#i u ka#o"i$ko1 6 kvi' i neke %uve ene d ?ave o davan1u od eeni- ! ivi"e(i1a 6 kvi. .onko da#o4 %e d ?avna v"a%# od i$e u ko i%# !a!e' odno%no ka#o"i$ke 6 kve neki- %uve eni- ! ava ko1a 1o1 ! i!ada1u na n1e3ini4 #e i#o i1u i nad n1e3ini4 %#anovniG#vo4. .onko da# 1e dvo%# ani in#e na6iona"ni u(ovo i34eu dvi1e avno! avne %uve ene v"a%#iL !a!e i d ?ave' iako % o)3i o4 na !o%e)no%# Pa!ino( %uve eni#e#a i4a od eene !o%e)ne ka ak#e i%#ike. =. TRI PRIMJERA UTJECAJA CRKVE U MEUNARODNIM ODNOSIMA 8 3na$a1nu u"o(u odi( a"a 1e kod ! i3navan1a %a4o%#a"ne Re!u)"ike A va#%ke' #1. nakon G#o na% Va#ikan ! i3nao u%"1edi"e %u i d u(e d ?ave 8 #i1eko4 / u(o( %v1e#%ko( a#a Va#ikan' #1. ka#o"i$ka 6 kva !o4o("a 1e ) o1ni4 "1udi4a :v1e ni6i4a i nev1e ni6i4a< !o)1ei ! ed na6i%#i4a i KaGi%#i4a 8 u v i1e4e -"adno( a#a )i"a 1e an(a?i ana u o%uivan1u %o6i1a"i34a' !o%#av"1a1ui %e kao %vo1ev %na !o"i#i$ko84o a"na %na(a :ve"ika u"o(a u Po"1%ko1 3a o$uvan1e na6iona"no( iden#i#e#a 3a v i1e4e u%ke oku!a6i1e< 8 in%!i a#o i k ea#o 1avno( 4iG"1en1a' n! . 4i ovni !okuGa1i !a!e i Va#ikana ! o#iv nedavne a4e i$ke in#e ven6i1e u I aku 8 nadi"a3i d ?avne i !o"i#i$ke okvi e' n! . !o%1e# !a!e .u)i

119

8 8

! i#i%ak na v"ade da ! i-va#i 6 kvene no 4e' #1. do(4e' n! . ! o#iv"1en1e "e(a"i3a6i1i !o)a$a1a' i3van) a$ni4 3a1edni6a4a' u41e#no1 o!"odn1i' -o4o%ek%ua"ni4 ) akovi4a.... adika"i3a6i1aL na o$i#o ! i%u#na u i%"a4%ko4 %vi1e#u' #1. 4u%"i4an%ki4 d ?ava4a (d1e %u !od ok i"1e4 v1e e $e%#i %a4ou)i"a$ki na!adi

11B

MEUNARODNI POLITIKI ODNOSI 4. P#.a "#2a'&$&#a'a a,e1#a MO 4>4>. * A!e#?+,@?A* '"+&-a je &me0Oi"%ona 7. U SSSR-* MO +e &',e'$&.'&je +e %#"*a.aj* 'a "' 0MM. kon( e%a .PSS :. R&m+ a #e%*!-& e +#*/e'a je 'a "' 1*!" e *'*,a#'je #&$e *01.%# ! i1e k i%#a ;. Za%a1'" #&m+ " )a#+,." %a1a0 ,9;.( <. (#a'a a 1#Ba.a %#",e$a-a +e 'a %#"+,"#*0% edn1e i 3a!adne Eu o!e =. Re+ %*!-&)a )A#&+,&a'a je0 de6en# a"i3i ani i4!e i1 C. De+,3a-+ & +*+,a. MO ,eme-j& +e 'a: odva1an1u 6 kvene od %v1e#ovne v"a%#i' 6a %ka 4o 3na#no 1e o%"a)"1ena' %u%#av %e #e4e"1i i%k"1u$ivo na %uve eni4 d ?ava4a ko1e %u 1edini ak#e i MO E. De+,3a-+ &m m&#"m 4=;E. ,e#&,"#&ja-'" +* "jaa-e "je 1.&je e*#"%+ e 1#Ba.e0 E en6i%ka i Fved%ka >. N".* +.e,* a-&ja'+* &'&-e +* "je 1#Ba.e0 Ru%i1a' P u%ka i Au%# i1a 4F. K"')e#, .e-& &A +&-a %"+,&2a" je 1"2"."# " +,.a#a'j* "je 1#Ba.e 4>:4.0Be"(i1e 44. GAme#& a ame#& a')&maH,eme-j je "je 1" ,#&'e0 Mon oove 47. Je1&'+,." .e-& &A +a.e$'& a 'a "' II.+.j #a,a $a2".a#a" je "j& 1#Ba.'& 0Roo%ve"# 4:. Re$"-*)&j"m *je1&'je'& $a m&# UN /a-j* m&#".'e +'a2e * "j* $em-j*0 .o e1u 4;. Za (#a')&+a Ba)"'a #a, je * MO !&"0 do3vo"1eno % ed%#vo 4<. N& "-a+ S%? ma' +%a1a * 0 ea"i%#e 4=. S "!$&#"m 'a #e$*-,a, * ,e"#&j& &2#e &2#e +e 1&je-& 'a0 nu"#i4 i nenu"#i4 4C. S,a'-e? I"33ma' %#e1+,a.'& je "je2 %#&+,*%a %#"*a.a'ja MO0 ek"ek#i$ko( 4E. N"+&,e-j ,$..%-*#a-&$ma a ,e#a * MO+*0neo"i)e a"i 4>. (#a')&+ (* *jama * +."m 1je-* K#aj %".&je+,& $a-aBe +e $a: "i)e a"i3a4 7F. P"-&,& a +*$1#Ba.a'ja Ge"#2ea Ke''a'a !&-a je *+mje#e'a %#",&. "je $em-je0 SSSR8a 74. M*-,&%"-a#'* #a.'",eB* +'a2a $a #a$-& * "13 !&%"-a#'e &$*a.a" je , ": .ene# Oa"#3 77. Ba##? B*$a' je: neo ea"i%# 7:. Za G#aAa'a E.a'+a * Je33#e?a Ne@Aama .a'j+ e %"-&,& a "meJe'a je +a: 1edne %# ane unu#a n1i4 i do4ai4' a % d u(e %# ane' i3van1%ki4 i"i ("o)a"ni4 ok u?en1e4' %#o(a dono%i#e"1 van1%ko!o"i#i$ki- od"uka 4o a "avi a#i i34eu #a dva 4i"1ea. 7;. Na "+'".* -a' a 7. *+,a.a SAD-a ".-a/,e'ja %#e1+je1'& a +*: i4enovan1e Kunk6iona a' a%!o"a(an1e vo1ni4 %na(a4a' van1%ki !o%"ovi' a4ne%#i1e i !o4i"ovan1a' ) i(a o v1e no%#i i%!un1avan1a 3akona' ! avo ve#a. 7<. Na!#"j& !a# ,#& &'+,&,*)&je "je *$ %#e1+je1'& a SAD #e&#aj* .a'j+ * %"-&,& *: S#a#e /e!a #4en#' 4ini%#a %#vo o) ane i @IA 7=. Ka " A',"' G#&$"-1 1e3&'&#a meJ*'a#"1'* +&2*#'"+, * '"."m +.je,+ "m %"#e, *: kao %#an1e u ko1e4 1e o%i(u an u avno#e?en Ki3i$ki' du-ovni i 4a#e i1a"ni o!%#anak !o1edin6a i d uG#vene 3a1edni6e u odno%u ! e4a d u(o4 !o1edin6u' d uG#veno1 3a1edni6i i ! i odi 7C. Ka1a je "+'".a' NATO & "-& " je -a'&)a !#"ja"0 ,.,.1=,=. ' 1* $"ani6a 7E. Teme-jem 1" *me'a,a Le'1 a'1 Lea+e a), T#*ma'".a je "1m&'&+,#a)&ja0

11=

7>. D#Ba.'& *1a# 4>;E. * eA"+-".a "j &$.e1e' je $!"20 :F. K"'#a1 A1e'a*e# $a-a2a" +e $a0 Ra%kod ve3a n1e4. na oda % KeGi34o4PPP :4. OECC- E*#"%+ a "#2a'&$a)&ja $a e "'"m+ * +*#a1'j* "+'".a'a je: 1=,B. :7. De Ga*--e je ,#aB&" &$2#a1'j* e*#"%+ e %"-&,& e $aje1'&)e 'a ,eme-j*0 konKede a6i1e 3a!adno8eu o!%ki- d ?ava ::. U2"."# &$ D*' &# a 4>;C. %",%&+a' je "1 +,#aAa "10 N1e4a$ke :;. U2"."# "j& %#e1.&Ja +*#a1'j* +.&A ame#& &A $ema-ja * +-*aj* .a'j+ e a2#e+&je %",%&+a' 4>;C. $".e +e0 Rio u(ovo :<. G# a & T*#+ a * NATO +* */-e "je 2"1&'e0 1=7*. :=. K"ja je $em-ja %#&m-je'a * NATO Pa#&/ &m +%"#a$*m"m0 N1e4a$ka :C. P"-&,& aHNe@ L"" H %"-a$&-a je "1 #a$."ja "je2 'a"#*Ba'ja0 nuk"ea no( :E. U 8e'e.& 4><<. %a%#a"a %u %e ko1a dva ! ed%1ednika: Ei%en-oQe i A uG$ov :>. 5," je G(a-eK ==H0 v1e?)a NATOa u ko1o1 ni%u %ud1e"ova"e E an6u%ke %na(e ;F. S,a-'e -a'&)e V&jeLa +&2*#'"+,& UN +*0 E an6u%ka' VB' SA/' Ru%i1a i .ina ;4. V&jeLe +&2*#'"+,& UNa "3"#m-je'" je 'a +a+,a' * %e,"#&)e * 0 ;7. UNICE( je0 %a4o%#a"no #i1e"o UNa % 6i"1e4 davan1a !o4oi' !o%e)no ne a3vi1eni4 3e4"1a4a' 3a a3vo1 %#a"ni- %"u?)i ko1e %e ) inu o 3d av"1u i %o6i1a"no1 %o6i1a"no1 %k )i d1e6e. ;:. UNDP0 Na1vei ! o( a4 UNa' o%novan adi u) 3an1a a3vo1no( ! o6e%a u ne a3vi1eni4 3e4"14a !u#e4 ! u?an1a Kinan6i1%ke i #e-ni$ke !o4oi ;;. P#.& +%"# %#e1 .&jeLem +&2*#'"+,& UNa %" #e'*-e +*0 Indi1a i Paki%#an ;<. Sje1&/,e UNa je 'a0 Ea%# Rive u ;=. UN +* "+'".a'e0 1=,7.(. ;C. Be#-&'+ & $&1 &$2#aJe' je "je 2"1&'e0 1=;1. ;E. K"j& SAD %#e1+je1'& +e %".* a" 'a "' a3e#e Da,e#2a,e 4>C;0 Ri6-a d NiRon ;>. I'+,a-&#a'je #a e,a Pe#+A&'2 II * E*#"%* je 'aja.&" , "0 Vi1ee 4ini%#a a NATOa <F. Na %#e2"."#&ma " #a$"#*Ba'j* * 8e'e.& 4>E<. +a+,a-& +* +e 0 Re(an i Do )a$ov <4. P"#a,'a meJ*'a#"1'a "#2a'&$a)&ja U'&ja L&2e 'a#"1a 1je-".a-a je * "j"j $em-j&0 SA/ <7. Na e-* "#2a'&$a)&je U'&ja -&2e 'a#"1a !&" je , "0 Oi"%on <:. Na!#"j& 7 %#&.a,'e "#2a'&$a)&je * SAD "je +* +e !a.&-e *#eJe'jem meJ*'a#"1'e $aje1'&)e 'a "' II.+.j #a,a0 <;. Re$"-*)&ja $a+,*%'& "2 1"ma SADa "j"m +e %"1#Ba.a +,.a#a'je %"+-&je#a,'&A meAa'&$ama $a "*.a'je m&#a & +*1je-".a'je SADa * &+,"me0 Vanden)e (ova e3o"u6i1a <<. Na "jem "-e1B* +* +e %#.& %*, %"e-& %#"*a.a,& MPO0 ORKo d <=. T " je *.e" ,e#m&' G%#&ja,e-j+ & #eB&mH0 S#a"1in <C. K"j& je !&" )e',a# 'a "' #a1%a1a PaK #"ma'ae0 .on%#an#ino!o"i% <E. K"je +* 1.&je $em-je !&-e * !&%"-a#'"+,&0 SA/ i SSSR <>. T " je #e a" 1a +* MPO G!*#B*j+ a &$m&/-j",&'aH0 S#a"1in =F. (#a')&+ Ba)"' je #ea-&+, &-& &1ea-&+,0 ea"i%# =4. Te"#&ja &2#e0 To 1e %!e6i1a"na v %#a ana"i3e !onaGan1a u konK"ik#no1 %i#ua6i1i. Ona 1e !o%e)no u!o# e)"1iva u !o"i#i6i i #o u ! o6e%u donoGen1a od"uka' u di!"o4a#%ko4 !onaGan1u' u %# a#e(i1%ko4 3a!"aGivan1u i nao u?avan1u. An#o" Ra!!o # i%#i$e da %ve i( e i4a1u ) o1ne 3na$a1ne od"ike. * %ku!ine i(a a:i( e % nu"#i4 e3u"#a#o48in#e %i ak#e a %a%vi4 %u! o#ni i ne!o4i "1ivi' a !o)1eda %e

1*+

o3na$u1e %a1' !o a3 % 81. To %u i( e oG# o( na#1e6an1a n! . u voen1u a#a. I4a4o i( e % nenu"#i4 e3u"#ano48 #u %e ak#e i ne 4o(u %4a# a#i a!%o"u#no %u! o#ni4a. !o1av"1u1u %e u MO. =7. Ka1a +e #a$1."j&-" R&m+ " )a#+,."0 0=7.( =:. E -e ,& & %#&+,*% MPO0 Za%#u!a (a S#an"e5 AoKK4an i ka?e da !o%#o1e , ko4!onen#e ko1e 4o a o%v1e#"i#i %vako i%# a?ivan1e %v1e#%ke !o"i#ike: 1. !o"i#i$ka %# uk#u a %vi1e#a u dano1 %i#ua6i1i' *. %na(e ko1e d1e"u1u u !o1edini4 di1e"ovi4a %# uk#u e i 4o(u u#1e6a#i na n1enu i341enu i"i 1a$an1e' 0. odno% ko1i !o%#o1i i34eu unu#a n1e i van1%ke !o"i#ike !o1edini- 1edini6a' ,. e3u"#a# odno%a %vi- #i1u e"e4ena#a 4o?e %e na3va#i MO =;. : "!-& a ."j'&A +a.e$a0NATO' Va Gav%ki i B uRe""e%ki =<. Ka1a je "+'".a' UN01=,7 ==. V&jeLe %e,"#&)e +a+,a-" +e *0 =C. = 2-a.'&A &'+,&,*)&ja UNa0 O!a %ku!G#ina' vi1ee %i(u no%#i' (ene a"ni #a1nik' %# a#e(i1%ko vi1ee' (o%!oda %ko i %o6i1a"no vi1ee' 4euna odni %ud ! avde. =E. UNICR0 4euna odna 3aG#i#a i3)1e("i6a' %1ediG#e u Senevi =>. K"-& " 1a'a+ UN !#"j& -a'&)a0 1=1 CF. Ka1a je %a" !e#-&'+ & $&10 1=B=. C4. Ka1a je 5%a'j"-+ a */-a * NATO01=B*. C7. Ma+".'a "1ma$1a je %"-&,& a0 Ei%en-oQe a C:. K"ja +* +e 1.a %#e1+je1'& a +a+,a-a * Be* 4>=M 2"1&'e0 .enned5 i A uG$ov C;. T " je %#.& $a2".a#a" %"-&,& * +*$1#Ba.a'ja0 Deo (e .ennan C<. T " je %",%&+a" 2"."# &$ Da' &# a0 VB i E an6u%ka C=. S%"#a$*m &$ K"%e'Aa2e'a MT CF: CC. P",%&+'&)& R&" %a ,a. 3e4"1e "a#in%ke A4e ike CE. T " ."1& 2-a.'* #&je * .a'j+ "j %"-&,&)& SADa: ! ed%1ednik C>. Ka1a je "+'".a' NATO: ,.,.1=,=. EF. KOje je 2"1&'e %",%&+a'a A,-a',+ a %".e-ja: 1=,1. E4. T " +e +a+,a" 'a Ja-,&: S#a"1in' @-u 6-i"" i Roo%eve"# E7. T " je 1a" &1ej* 1a +e +je1&'e 1#Ba.e e*#"%e: @-u 6-i""" E:. A%a#,Aa&1: >u?na AK ika E;. Ka1 +* 'a+,a-e SAD: 19B9. 1e 4a%#ao u%#av'a S#a#e /e!a #4en# 1e nad#ao 19B=. E<. T "N a1a & 21je je %",%&+a" A,-a',+ * %".e-j*P Roo%eve"# i @-u 6-i""' 1=,1' na ) odu kod NeQ Eound"anda Cdek"a a6i1a o!i- a#ni- 6i"1eva E=. K"je +* 1.&je 1#Ba.e *'*,a# NATO +a.e$a &ma-e 1"$."-* $a '* -ea#'" 'a"#*Ba'je0 SA/ i VB EC. Da,*m #*/e'ja Be#-&'+ "2 $&1a0 =.11. 1=B=. !o$e"o EE. K"'3e#e')&ja * B#e,,"' D""1+*0 B e#onvud%ki 4one#a ni %!o a3u48na$ini"e %u (a ,, $"ani6e UNa adi 4one#a no( i Kinan6i1%ko( ! eu een1a !o%"i1e a#no( %vi1e#a' **. # avn1a 1=,,. Ti4 %u %!o a3u4o4 o%novani Meuna odni 4o4e#a ni Kond i Sv1e#%ka )anka:Meuna odna )anka 3a o)novu i a3vi#ak< E>. KO-& " -a'&)a &ma EU0*7 >F. K"-& " -a'&)a &ma NATO01= >4. T#& "+'".'a ."j'a +a.e$a0 NATO' Va Gav%ki i B uRe""e%ki >7. Na "ja 1.a 'a&'a je "#2a'&$&#a'a +&2*#'"+, * !&%"-a#'&m "1'"+&maVa Gav%ki4 i NATO !ak#o4 >:. Kaja je "1 +")&ja-&+,& &A 1#Ba.a %#&m&-a Ma#+Aa--".* %"m"L0 2e-o%"ova$ka

1*1

>;. T " +e +a+,a" * Be* 4>=4. & $a/,"0 .enned5 i A uG$ov ><. T " je !&" $'aaja' a ,e# ,j !a-a'+e# &$meJ* +a.e$a %"-&+a & Ae2em"'a0 .o in# >=. G"1&'a *-a+ a T*#+ e & G# e * NATO0 1=7*. >C. Za /," +e $a-a2a" Ke''e'0 3a !o"i#iku %u3d ?avan1a >E. T&je-a EU0 eu o!%ki !a "a4en#' vi1ee 4ini%#a a' eu o!%ka ko4i%i1a' %ud ! avde' evi3o %ki %ud' eu o!%ka % ediGn1a )anka' ekono4%ki i %o6i1a"ni od)o ' od)o e(i1a i eu o!%ka inve%#i6i1%ka )anka. >>. K#&m+ a "'3e#e')&jaOJa-,aP0 1=,7. S#a"1in' @-u 6-i""' i Roo%eve"# do(ova a"i o )e3uv1e#no1 ! eda1i N1e4a$ke i n1e3ino1 !od1e"i na oku!a6i1%ke 3one' o o%niva$ko1 konKe en6i1i UNa' o !od1e"i .o e1e... 4FF. Za /," +e $a-a2a" SA*mma''N a $a /," P-e.e'0 4F4. M&+&je UNa0 UN/OE' UNIEIL' UNPROEOR' UNOMID' UNMIA' UNUSOM' UNOMSA' UNOMIL... 4F7. Pe#&' 7 #a e,e $a Njema *0 Re(an 4F:. e,&#& 1#Ba.e %"-&+& * +,a#"j G# "j0 A#ena' S!a #a' Te)a' .o in# 4F;. G-a.'& %#",a2"'&+, Ae2em"'&je: Te)a' S!a #a i A#ena 4F<. D.a %#e1+,a.'& a #ea-&+,aN 1.a &1ea-&+,a & 1.a 'e"#ea-&+,a: ea"i%#i:Tukidid i Ma6-iave"i' neo ea"i%#i: .ene# Oa"#3 i Ba 5 Bu3an' idea"i%#i: /avid Au4e i Ada4 S4i#-. 4F=. Ka%&,a-'" 1je-" 2-a.'"2 %#e1+,a.'& a #ea-&+,& e ,e"#&je: Aan% Mo (en#-au POLITI@S AMOND NATIONS 4FC. T#& +,*%a Maa+,#&)A,+ "2 *2"."#a: U(ovo o4 i3 Maa%# i6-#a:!o#!i%ani4 1==*. i a#iKi6i ani4 1==0.< 3e4"1e $"ani6e u%!o%#avi"e %u Eu o!%ku uni1u #e #i4e u1edno o3na$i"e ! vu e#a!u u ! o6e%u in#e( i an1a u%!o%#av"1a1ui %ve $v Gu uni1u na oda Eu o!e' u ko1o1 %e od"uke dono%e G#o 1e )"i?e 4o(ue ( aani4a. Ovi4 u(ovo o4 !o%#av"1eni %u 6i"1evi ekono4%ke 4one#a ne !o"i#ike' a 3a#i4 i o) ane' uvoen1e d ?av"1an%#va Uni1e' u%ke %u adn1e u ! avo%uu i unu#a n1i4 !o%"ovi4a. 4FE. e,&#& 3*' )&je 1&%"ma)&je:T 4F>. e,#& %"-&+a * R&m+ "m )a#+,.*: Te)a' .o in# S!a #a i A#ena 44F. T#& .#+,e 2#aJa'+ &A #a,".a: 444. G"1&'a De+,3a-+ "2 m&#a: 1;,B. 447. C-&',"' & R*+&ja 44:. P"-&,& a De Ga*e--a: on 1e 4euna odnu 3a1edni6u 3a4i%"io kao %ku!inu 1aki- na6iona"ni- d ?ava' $ak i Ru%i1a 1e )i"a !o#en6i1a"ni !a #ne . Po"a3i"o %e od #o(a da E an6u%ka o%#va i %vo1e in#e e%e' da v a#i na uGeni u("ed. /e Dau""e 1e Ei%en-oQe u ! ed"a(ao Ko 4i an1e novo( #i1e"a u ko1e4 )i )i"e ! ed%#av"1ene 0 na1vee 3a!adne d ?ave SA/' E an6u%ka i VB ko1e )i 1eGava"e %va )i#na !i#an1a ve3ana u3 eu oa#"an#%ku %u adn1u. P i1ed"o( ni1e u%vo1en #e /e Dau""e k ee % ak#ivnoGu da E an6u%ka ! eu34e veu ini6i1a#ivu u eu o!%ko1 o) ani. 1==;. E an6u%ka !ovuk"a %na(e NATOa. 44;. 5," je ,",a-'&N a /," "2#a'&e'& #a,: O( ani$eni a#: %vi a#ovi do %ada %u )i"i o( ani$eno( ka ak#e a. To %u a#ovi %a o( ani$eni4 i3)o o4 ! o#ivnika' 6i"1eva' ! o%#o a d1e"ovan1a i % ed%#ava ko1a %e ! i41en1u1u. To#a"ni a#: *. %v1. a# !"ani an 1e kao dio #o#a"no( o%va1an1a %vi1e#a Ai#"e ove n1e4a$ke' u) 3o 1e !o 6i"1evi4a' an(a?i ani4 %na(a4a i % ed%#vi4a !oka3ao da 1e i1e$ o #o#a"no4 a#u u ko1oi %u )i"e uk"1u$ene %ve 3e4"1e.

1**

44<. P#e1+je1'& a 1&#e ,&.'a "1-* a PDD7<: @"in#on na%#o1ao %u4i a#i i%ku%#va %vo1e ad4ini%# a6i1e u 4i ovni4 o!e a6i1a4a. /i ek#iva 1e !o%#a"a ve3a i34eu UNa i SA/a 3)o( neu%!1e-a u So4a"i1i. 44=. E(TA: 1=7=. au%# i1a' /an%ka' No veGka' Po #u(a"' Fved%ka' Fvi6a %ka i VB u#e4e"1i"e %u %!o a3u4 o%"o)odno1 # (ovini:EETA< 44C. ESDPC: @o44on eu o!ian !o"i65 on %e6u i#5 and deKen6e 44E. CJT(: @o4)ined 1oin# #a%k Ko 6e' nove %na(e unu#a A"i1an%e' novi kon6e!# na41en%ki- %na(a ko1i %u 3a(ova a"i i a3vi1a"i vo1ni !"ane i unu#a o u?ani- %na(a SA/a. Vo14Uni !"ane i NATOa ! edvid1e"i %u 0 v %#e:@>TEa 1. NATO8on"5 @>TE' u ko1e4 )i 4o("e %ud1e"ova#i %a4o $"ani6e %ave3a' *. NATO !"u%' u ko1e4 )i 4o("e %ud1e"ova#i %ve 3ain#e e%i ane %na(e $"ani6e Save3a i Pa #ne %#va 3a 4i . 0. OEU8"ed 44>. T " je I-a1'& #a, " a#a ,e#&$&#a" a" G,.#1& & 2"# & m&#H: .enned5 MATU'$/OB'6 -OE6T63,6 OB'O.6 95. prva organizirana katedra MO 1919. u $beryst%yhu u !alesu( 8?. 'osila je ime !ilsona autori koji su na njoj predavali& $ngel( )immern i Toynbee 9:. u .../u MO se intenzivnije prouavaju nakon ++. ,ongresa ,- .ovjetskog .aveza 1901. 9<. rimska republika je sru"ena nakon duboke unutarnje krize :H. godine prije ,rista. Osnovana 01H. pr. ,rista 90. )apadno /imsko 7arstvo je palo <=1. godine 91. Dranaka dr*ava je zauzimala prostor )apadne i srednje Aurope. 'a elu dr*ave je bio ,arlo 8eliki ijim krunjenjem je nastalo .veto /imsko 7arstvo. 9=. /es publi#a #hristiana je& de#entralizirani imperij u kome je temelj zajednikog *ivota bila religija i latinska kultura. .truktura vlasti imala je eudalni karakter( niti kralj( niti #ar nisu bili potpuni suvereni. $kteri tog sustava su& #ar( kraljevi( plemstvo( slobodni gradovi( papa( biskupi( vite"ki redovi. 9F. %est alski sustav MO se temelji na& a@ odvajanju #rkevene od svjetovne vlasti b@ #arska mo4 je znatno oslabljena #@ sustav se temelji iskljuivo na suverenim dr*avama koje su jedini akteri MO 99. %est alski mir .klopljen 11<F. uzima se kao poetak suvremenog razdoblja MO. Ugovori su potpisani izmeu .vetog rimskog imperija njemake na#ije i Dran#uske( te .vetog rimskog imperija njemake na#ije i Gvedske. Teritorijalno su ojaale Dran#uska i Gvedska( 'izozemska i Gvi#arska postale suverene. 1HH. novu .vetu $lijansu su inile& /usija( -rusija i $ustrija 1H1. kon#ert velikih sila 'astaje na ?ekom kongresu 1F10. 8elike sile odluuju o svim bitnim pitanjima europskih odnosa na temelju zajednikih odluka. Bogovorile su stvaranje 1F:1. stvaranje ?elgije( a kon#ert se raspao 1F=1.

1*0

1H5. $merika $merikan#ima je temelj koje doktrine Monroeove 1H:. jedinstvo velikih saveznika nakon 66. .vjetskog rata je zagovarao predsjednik .$Ba /oosevelt 1H<. rezolu#ijom Ujedinjeni za mir U' "alju mirovne snage u ,oreju >.../ ulo*ile veto( ali je odbijen@ 1H0. za Dran#isa ?a#ona je rat u MO& dozvoljeno sredstvo 1H1. 'ikolas .pykman spada u realiste 1H=. s obzirom na rezultat u teoriji igre( igre se dijele na& a@ igre s nultim rezultatom b@ igre s nenultim rezultatom >igre blagog natje#anja@ 1HF. godina i datum osnivanja '$TO I a( koliko lani#a na poetku <.<.19<9.R 15 lani#a >?elgija( Banska( Dran#uska( 6rska( 6sland( Euksemburg( 'izozemska( 'orve"ka( -ortugal( 8elika ?ritanija( ,anada i .$B@ 1H9. djelo Morgenthaua -oliti#s among nations 11H. kada Gpanjolska ulazi u '$TO 199=. 111. u kojem gradu su se sastali 7arter i ?re*njev U ?eu. 19=9. potpisali .$ET 66 koji nikad nije rati i#iran. 115. slavni ameriki politiar( matematiar i geopolitiar $natol /apoport 11:. u kojem dijelu 'Y se nalazi zgrada U'La 'a Manhattanu( izmeu <5. i 5F. uli#e uz Aast /iver 11<. stalne lani#e 8ije4a sigurnosti U'La D/$( 8?( .$B( /U.( ,6'$ 110. sastanak u ,openhagenu '$TO 190=. potpisa ugovor MT =H. 111. tipovi vojnih saveza ?ru9ellski pakt( '$TO( /6O pakt( .eato pakt(... 11=. koji politiar je prvi upotrijebio sintagmu Oeljezna zavjesa i gdje 7hur#hill u govoru u Dultonu optu*uju4i .taljina za ekspanzionistiku poslijeratnu politiku kojom je povukao *eljeznu zavjesu. 11F. koliko lani#a ima U' 191 119. agen#ije U'La U';7/ I meunarodna za"tita izbjegli#a( sjedi"te u Oenevi D$O I za prehranu U'A.7O I za"tita spomenika( za kulturu U'B- I najve4i program U'a osnovan radi ubrzavanja razvojnog pro#esa u nerazvijenim zemljama pru*anjem inan#ijske i tehnike pomo4i U'67AD I ond za razvoj slu*bi koje brinu o zdravlju i so#ijalnoj skrbi dje#e( sjedi"te u 'Y 15H. koji je politiar izjavio da je kapitalizam ideologija i da 4e :. svjetski rat izbiti izmeu kapitalistikih zemalja .taljin

1*,

151. gdje( kada je odr*ana prva sjedni#a Op4e skup"tine U'La 1H. sijenja 19<1. u Eondonu 155. )aklju#i sastanka u Bumbarton Oaksu a@ sredi"nje tijelo za odr*avanje mira nakon rata je 8ije4e sigurnosti u kojem bi bile .$B( 8?( D/$( /U.( ,6'$ b@ tri glavna organa U'a bi bila& Op4a skup"tina( Tajni"tvo i .ud 15:. koji politiar je govorio o s erama utje#aja >ravnote*a snaga@ 7hur#hill 15<. glavni organi U'La a@ Op4a skup"tina b@ 8ije4e sigurnosti #@ Tajni"tvo d@ .tarateljsko vije4e e@ Akonomsko i so#ijalno vije4e @ Meunarodni sud pravde 150. ,ada. 2dje i tko( te glavni zaklju#i Caltske kon eren#ije H<.L11. veljae 19<0. Calta na otoku ,rimu. a@ .../ ulazi u rat protiv Capana b@ /ije"eno poljsko pitanje #@ 'jemaka podjeljena na < okupa#ijske zone d@ Bogovoreno osnivaje U'a e@ CU2 vlada 4e se sastaviti na temelju sporazuma Tito L Guba"i4 151. ,oje dvije dr*ave su nestale Maastri#htskim sporazumom 6stona i )apadna 'jemaka 15=. kada i tko je osnovao .eato pakt U poetku su $ustralija( 'ovi )eland i .$B 190<. potpisale $')U. pakt kojim su se obvezale na uzajamnu vojnu pomo4. .jedi"te pakta je bilo u ?agdadu. 'akon toga su se 8?( Dran#uska( Dilipini( -akistan i Tajland pridru*ili na temelju ugovora iz Manille. .avez se raspao 19==. 15F. dva temelja legitimnosti u srednjovjekovnoj dr*avi svjetovna i #rkvena vlast 159. sjedi"te 6stonog /imskog 7arstva ,onstantinopolis 1:H. vi"egradska skupina I tko i gdje 1991. u 8i"egradu. -redsjedni#i ;avel >3e"ka@( !alesa >-oljska@ i $ntalla >Maarska@. 1:1. dva bloka u hladnom ratu '$TO i 8ar"avski pakt 1:5. tvora# masovne odmazde Cohn Doster Bulles >za vrijeme Aisenho%era@ 1::. tvora# doktrine zadr*avanja usmjerene protiv .../a 2eorge ,ennan 1:<. prvo djelo koje se bavi analizom M-O Tukididova -ovijest peloponeskog rata 1:0. najmo4niji polisi u staroj 2rkoj $tena( .parta( Teba i ,orint 1:1. koja dr*ava i s kim na elu zamjenjuju )apadno /imsko 7arstvo Dranaka dr*avaR ,arlo 8eliki 1:=. prijateljski re*imi u 6stonoj Auropi

1*7

.taljin tra*i da se u 6stonoj Auropi stvore prijateljski re*imi koi 4e biti u posebnim odnosima sa .../om. 1:F. kada Dran#uska izlazi iz '$TOa 1911. 1:9. predstavnik idealistike "kole MO !oodro% !ilson 1<H. predstavnik teorije igara $natol /apoport 1<1. tko upozorava vladara na potrebu ouvanja sigurnosti Ma#hiavelli 1<5. predstavni#i neorealizma !altz( ?uzan( 2ilpin 1<:. autor -olitike geogra ije >koji aktor autor pre erira@ /atzelR geogra ski aktor 1<<. .tanley ;o man je predstavnik Aklektikog pristupa MO 1<0. nositelji tzv. -luralizma aktera u MO su neoliberali 1<1. Dran#is Dukuyama je napisao ,raj povijesti u kojem se zala*e za liberalizam kao prava# 1<=. multipolarnu ravnote*u snaga za razliku od bipolarne je izuavao ,enet !altz 1<F. ?arry ?uzan je 'eorealist. Bemokratske zemlje su jamstvo meunarodne sigurnosti. Dormiraju se zrele monarhije u suvremenom svijetu. 1<9. za 2rahama Avansa i Ce reya 'e%hama vanjska politika je omeena sa& jedne strane unutarnjim ili doma4im( a s druge izvanjskim ili globalnim okru*enjem. 10H. na osnovu lanka 5. Ustava .$Ba predsjednik je ovla"ten za imenovanje unk#ionara( zapovjedanje svim amerikim vojnim snagama( vanjski poslovi( amnestije i pomilovanja( pravo veta( briga o ispunjavanju zakona.. 101. institu#ije koje uz predsjednika .$Ba kreiraju vanjsku politiku .tate Bepartment( -entagon( 76$ 105. ,ako 2rizold de inira meunarodnu sigurnost u novom svjetskom poretku .tanje u kojem je osiguran uravnote*en iziki( duhovni i materijalni opstanak pojedin#a i dru"tvene zajedni#e u odnosu prema drugom pojedin#u( dru"tvenoj zajedni#i i prirodi. 10:. Temeljem dokumenta Eend and Eease a#t Trumanova je administra#ija pomagala& sovjetsku armiju 10<. dr*avni udar 19<F. u 3ehoslovakoj je izveden zbog& nesuglasi#a oko prihva4anja Marshallovog plana. -rvo je 3ehoslovaka prihvatila pomo4( ali je pod utje#ajem .../a promijenila stav i kada su komunisti do"li na vlast i odbila pomo4.

1*;

100. ,onrad $denauer se zalagao za& jaanje zapadnog bloka i ulazak 'jemake u '$TO i AA)( stvaranje europske zajedni#e nadna#ionalnog i trajnog karaktera. 101. OA77 >Organiza#ija za europsku ekonomsku suradnju@ je osnovan& 19<F. -reimenovan 191H. u Organiza#iju za ekonomsku suradnju i razvoj >OA7B@. 10=. Be 2aulle je tra*io izgradnju europske politike zajedni#e na temelju& kon edera#ije. Auropska bi kon edera#ija imala zajedniku vojsku. 10F. ugovor iz BunkerUuea19<=. su potpisale& 8? i D/$ u strahu od 'CAM 109. Ugovor koji predvia suradnju svih amerikih zemalja u sluaju vanjske agresije potpisan 19<=. zove se& /io ugovor 11H. 2rka i Turska su u"le u '$TO& 1F. H5. 1905. 111. ,oja je zemlja primljena u '$TO -ari"kim sporazumom 1900.& 'jemaka 115. politika Q'e% lookV je polazila od razvoja kojeg naoru*anja& nuklearnog 11:. U Oenevi su se 1900. sastali& Aisenho%er i ;ru"4ov 11<. Gto je Dale9 11Z 8je*ba '$TOa u kojoj nisu sudjelovale ran#uske vojne snage 110. 8ije4e sigurnosti U'a je o ormljeno& na sastanku petori#e u .an Dran#is#u 5:.1H.19<0. 111. prvi spor pred 8ije4em sigurnosti U'a su pokrenule& 6ndija i -akistan 11=. U' su osnovane& 50.H<. 19<0. 11F. ?erlinski zid je izgraen& u kolovozu 1911. 119. ,oji ameriki predsjednik se povukao 19=<. nakon a ere !atergate& /i#hard 'i9on 1=H. 6nstaliranje raketa -ershing 66 U Auropu je najavio& /egan 1=1. 'a pregovorima o razoru*anju u Oenevi 19F0. su se sastali& /egan i 2orbaov 1=5. poratna meunarodna organiza#ija Unija Eige naroda djelovala je u& .$Bu 1=:. na alu organiza#ije Unije Eige naroda je bio& Eord 7lemen#au >8?@ 1=<. dvije privatne organiza#ije u .$Bu koje su se bavile ureenjem meunarodne zajedni#e nakon 66. .vjetskog rata& a@ -ovjerenstvo za prouavanje organiziranja mira b@ -ovjerenstvo za pravian i trajan mir 1=0. /ezolu#ija zastupnikog doma .$Ba kojom se podr*ava stvaranje poslijeratnih mehanizama za ouvanje mira i sudjelovanje .$Ba u istome je& 8andenbergova deklara#ije 1=1. Tko je uveo termin Qprijateljski re*imiVZ 7hur#hill prvi spomenuo( .taljin te*io stvaranju. 1==. ,oji grad je bio #entar nakon raspada -a9 /omaneZ ,onstantinopolis >sjedi"te 6stonog /imskog 7arstva@ 1=F. ,oje su dvije zemlje bile u bipolarnostiZ

1*9

.../ i .$B 1=9. Tko je rekao da su MO Qbur*ujska izmi"ljotinaV Z .taljin 1FH. Dran#is ?a#on je& predstavnik normativnog pristupa 1F1. Teorija ogre je& spe#ijalna vrsta analize pona"anja u kon liktnoj situa#iji. -ojavila se zajedno s nekim matematikim pristupima. Ona daje priliku za analiziranje MO jer omogu4ava da se oni spoznaju na osnovi koristi i "tete koje u takvu djelovanju mogu proiza4i za sve aktere. -redstavnik /apoport smatra da sve igre imaju brojne zajednie odlike. 1F5. ,ada se razdvojilo /imsko 7arstvoZ :90. godine 95. Aklektiki pristup MO& zasniva se na injeni#i da dio autora ipak smatra kako ni jedan monistiki pristup ne mo*e ra#ionalno objasniti zbivanja na meunarodnom planu. -redstavnik ;o mann ka*e da postoje < znaajne komponente koje mora osvijetliti svako istra*ivanje svjetske politike& e@ politika struktura @ snage koje djeluju u pojedinim dielovima strukture g@ odnos izmeu unutra"nje i vanjske politike h@ rezultanta a( b i # se mo*e nazvati MO 9:.,ada je pao ?erlinski zidZ H9.11.19F9. 9<. ,oja su se dva predsjednika sastala u ?eu <.H1.1911Z ,ennedy i ;ru"ov 1H9. Tko vodi glavnu rije u vanjskoj politi#i .$BaZ Br*avni sekretar 11H. ,oja zemlja nije prihvatila Marshallovu pomo4Z 3ehoslovaka 111. ,oje je godine potpisana $tlantska poveljaZ 11.HF.19<1. su potpisali /oosevelt i 7hur#hill u blizini 'e% oundlanda 115. Tko je dao ideju da se sjedine dr*ave AuropeZ 7hur#hill 11:. )a koju zemlju je karakteristian aparthaidZ Cu*noa riku /epubliku 11<. ,ad su nastale .$BZ 1=F:. 110. ,oje su dvije dr*ave unutar '$TOa imale nuklearno oru*jeZ 8? i .$B 111. ,on eren#ija u ?retton !oodsu .porazum s te kon eren#ije su potpisale << lani#e U'a radi monetarnog i inan#ijskog preureenja poslijeratnog svijeta. Tim sporazumom su osnovani Meunarodni monetarni ond i .vjetska banka 11=. ,oliko lani#a ima AUZ 50 11F. ,oliko lani#a ima '$TOZ 51 119. Tko je hladni rat okarakterizirao kao Qtvrdi i gorki mirVZ ,ennedy 15H. Tko je bio znaajan akter tj. ?alanser izmeu saveza polisa i hegemonaZ ,orint 151. Misije U'a a@ odr*avanje meunarodnog mira i sigurnosti

1*B

b@ promi#anje meunarodne gospodarske i so#ijalne suradnje #@ po"tivanje univerzalnih ljudskih prava d@ odr*avanje dobrosusjedskih odnosa 155. -redsjednika direktivna odluka -BB5T 7linton je nastojao objdiniti iskustva svoje administra#ije u mirovnim opera#ijama. Birektiva je postala veza izmeu U'a i .$Ba zbog neuspjeha u .omaliji. 15:. )a "to se zalagao .#human a za "to -levenZ 15H. Mpo jo" se nazivaju& meunarodna politika( svjetska politika( globalna politika( znanost o meunarodnim odnosima( vanjska politika. 151. .redi"nji zadatak MO& klasi ika#ija i sistematiza#ija pojava. 155. 6staknuti pro esori MO >uglavnom savjetni#i amerikih predsjednika@& ;enry ,issinger( )bigne% ?rezinski( Marshal .hulman( Madeline $lbright( 7onndoliza /i#e.. 15:. 'a kojem koled*u se prvi put prouavaju M-OZ O9 ord 15<. 2rki klasini sustav MO bio je& de#entraliziran 150. /imsko #arstvo bilo je& #entralizirani sustav. 151. /im zahva4a L grke polise na jugu $penina( okre4e se sve vi"e Mediteranu i sukobu s ,artagom( nakon toga osvaja 2rku( Agipat i Malu $ziju. 15=. 2lavni protagonisti hegemonije& Teba( .parta i $tena 15F. $utori klasinih djela o MO& ,autily >,atul@( -laton( 'i#ollo Ma#hiavelli... 159. !est alskim mirom 11<F. teritorijalno su ojaale Dran#uska i Gvedska 1:H. !est alski mir potpisan je 11<F. temeljio se na 5 ugovora Munsteru i Osnabru#u. 1:1. 'ova sveta $lijansa nastala je na& ?ekom kongresu 1:5. .veta $lijansa raspada se 1F=1. god. na dvije alijanse& $ustrijskoLnjemaku i Dran#uskoLengleskoLrusku. 1::. 7jelovit prijedlog novih MO ski#irao je predsjednik !odro% !ilson u svojih 1< toaka. ,oje dvije su bile osporavane& a@ razbijanje mnogona#ionalnih #arstava >Osmansko( $ustrougarsko@ i b@ stvaranje univerzalne meunarodne organiza#ije >Eiga naroda@. 1:<. 8elika koali#ija za vrijeme 66. svj.rata bili su& /oosevelt L 7hur#hil I .taljin 1:0. Misije U'La& U'BOD( U'D6E( U'-/ODO/( U'OM62( U'M6;( U'U.OM( U'OM.$( U'OM6E( U'T.O( U'U.$E( M6'U/.O( U'6,OM( M6'U$/( U'OMO). 1:1. Gto je U'7T$BZ prva svjetska ,on eren#ija o trgovini i razvoju odr*ana 191<. u -arizu. 1:=. ;ladni rat& stanje u kojem su sve snage bile okupljene oko dvaju glavnih #entara mo4i( zapadnog i istonog. 1:F. -ristupi promatranja MO& a@ povijesni& temelj diplomatska povijest b@ sistemski& balans sile( bipolarnost i univerzalnost

1*=

#@ normativni& realistiki i idealistiki d@ politolo"ki& bihevioralna analiza( teorija SSigreSS( analiza sistema i podsistema i dono"enje politikih odluka e@ eklektiki& teorija lananih okolnosti ;. 'i#olsona 1:9. Bemokratski mir& teorija koja tvrdi da demokratske zemlje ne stupaju u rat 1<H. Tri glavne teorije& 1. liberalizam i neoliberalni institu#ionalizam 5. realizam i neorealizam :. radikalne teorije 1<1. -redstavni#i& Eiberalna teorija& MontesUue( Eo#k( ,ant( /ousseau( Mill( .mith( /i#hard 'eoliberali& !altz( ?uzan( 2ilpin /ealistika teorija& Tukidid( sv. $ugustin( ,ennan( ,issinger /adikalisti& Mar9( !alerstein( Eenjin ,onstruktivizam& !endt 1<5. -otsdamska kon eren#ija& 19<0R 7hur#hil >pred kraj ga je zamijenio $ttlee@( .taljin(Truman. 1<:. -rve atomske bombe& H1.HF.19<0. ;iro"ima( H9.HF.19<0. 'agasaki 1<<. Trumanova doktrina& .$B 4e pomagati svaki dio svijeta iz amerikog prorauna( tamo gdje komunizam poku"ava sru"iti demokra#iju >15.H:.19<=. zatra*io je od am. ,ongresa da odobri <HH mil. dolara za pomo4 2rkoj i Turskoj@ 1<0.8anderbergova rezolu#ija& 11.1H.19<F. .$B se moraju povezati sa zapadnoeuropskim zemljama radi obrane zajednike sigurnosti. 1<1. Tri osnovne s ere osnivanja '$TOLa& a@ sigurnosna b@ ekonomska i #@ idejnoLpolitika. 1<=. Tri osnovna vojna saveza& '$TO( 8ar"avski( ?ru9elleski. 1<F. Tko je dao ideju da se sjedine dr*ave Aurope& 7hur#hill 19<1. u svom govoru u )uri#hu. 1<9. ,on eren#ija u ?retton !oodsu& 55.H<.19<<. 10H. Tri vrste graanskih ratova& etniki( religiozni( ekonomski >politikiZ@ 101. Tijela AU& a@ europski parlament( b@ vije4e ministara( #@ europska komisija( d@ sud pravde( e@ revizorski sud( @ europska sredi"nja banka( g@ ekonomski i so#ijalni odbor( h@ odbor regija i i@ europska investi#ijska banka 105. Tri stupa Maastri#htskog ugovora& potpisan 1995( rati i#iran 199:. 1. europska zajedni#a I gospodarski stup 5. zajednika vanjska i sigurnosna politika >7D.-@ I sigurnost i obrana

10+

:. pravosue i unutarnji poslovi I politiki stup 10:. -olitika Be 2auella& meunarodnu zajedni#u zamislio kao skupinu jakih na#ionalnih dr*ava( ak je i /usija bila poten#ijalni partner. ;tio je Dran#uskoj vratiti naru"eni ugled. Be 2aulle je Aisenho%eru predlagao ormiranje novog tijela u kojem bi bile predstavljene : najve4e zapadne dr*ave .$B( D/$ i 8? koje bi rije"avale sva bitna pitanja vezana uz euroatlansku suradnju. -rijedlog nije usvojen( te Be 2aulle kre4e s aktivno"4u da D/$ preuzme ve4u ini#ijativu u europoskoj obrani. 1911. D/$ je povukla svoje snage iz '$TOLa. 10<. ADT$& 1909. $ustrija( Banska( 'orve"ka( -ortugal( Gvedska( Gvi#arska i 8? utemeljile sporazum o slobodnoj trgovini. A.B-& #ommon europian poli#y on se#urity and de en#e 100. -ravo objave rata u .$B L u ima& ,ongres 101. 7CTD& >#ombined joint task or#es@ nove snage unutar $lijanse( novi kon#ept namjenskih snaga koji su zagovarali i razvijali vojni planeri unutar oru*anih snaga .$BLa. 8ojni planeri '$TOLa predvidjeli su : vrste 7CTDLa& 1. '$TOLonly 7CTD u kojima bi mogle sudjelovati samo lani#e savezaR 5. '$TOLplus u kojima bi mogle sudjelovati sve zainteresirane snage lani#e .aveza i -artnerstva za mirR :. !AU Lled 10=. Auroatlantizam& ukupnost veza i odnosa postavljenih izmeu .$B La i )apadne Aurope koje su u prvom redu vidljive u institu#ionalnom obliku njihove vojne suradnje kao temelja euroatlantskog zajedni"tva. 10F. -olitika detanta& ugovor iz 191:. o nuklearnom naoru*anju kojim se zabranjuju nuklearna testiranja oznaio je kraj hladnoratovskog sukobljavanja i poetak nove s ere u MO poznate pod nazivom politika detanta. 109. ;elsin"ki akt& deklara#ija iz S=HLih sa sastanka u ;elsinkiju gdje je sudjelovalo :0 zemalja( a raspravljali su o SSnovoj sli#i AuropeSS. 11H. ?ushova < s#enarija uloge .$BL a u svijetu& 1. ekati i vidjetiR 5. aktivan anga*manR :. postupno povlaenje i <. potpuno povlaenje. 111. .porazum iz ,openhagena M7ZZ =H& str. FF

101

4. 5TO JE MILITARIZACIJA6

P o6e% !o1a$avan1a vo1ni- Kak#o a u d uG#vu do n1e(ove !o#!une ! ev"a%#i nad 6ivi"ni4 o (ani4a i u%#anova4a. Vo1ni Kak#o ' kao 4o(uno%# u!o a)e vo1no( !o#en6i1a"a' i4a i dana% ve"iku va?no%# 3a a3vo1 4euna odni- odno%a. U do)a dok 1e a# )io do!uG#eno % ed%#vo 1eGavan1a 4euna odni- %!o ova' )io 1e ! i3na# kao na%#avak !o"i#ike !o4ou d u(i- % ed%#ava. Mi"i#a i3a6i1a %vi1e#a u !o%"i1e a#no4 a3do)"1u !o%#a"a 1e 3na$a1na ka ak#e i%#ika %uv e4eno( a3vo1a % #enden6i1a4a da"1n1e( a%#a. O!#i4i%#i$ki ana"i#i$a i 4euna odni- odno%a i3no%e !a adok% 4i"i#a i3a6i1eL %vi1e#' una#o$ 4i"i#a i3a6i1i nikad ni1e )io #o"iko %i(u an u ne4o(uno%# i3)i1an1a ("o)a"no( o u?ano( %uko)a. Ra3"o( 1e u u%!o%#avi !a i#e#a !o#en6i1a"no( uniG#en1a ("avni- no%i"a6a nuk"ea ne %i"e. 7. U KOJOJ (AZI MEUNARODNII ODNOSA JE RAT BIO DOPU5TENO SREDSTVO MEUNARODNOG KOMUNICIRANJA Ra3vo1 uGi"a$ke vo1ne #e-no"o(i1e u#1e6ao 1e da %e a#' kao % ed%#vo ko4uni6i an1a na%#o1i e"i4ini a#i i3 4euna odno( ?ivo#a i da %e d ?ave %ve viGe ! ik"an1a1u 4i no4 1eGen1u %!o ova. I!ak $in1eni6a 1e da i u danaGn1e4 %vi1e#u u! avo i3 vo1ne %i"e ! oi3"a3e od eene Gi e !o"i#i$ke kon6e!6i1e' ko1e %e na%#o1e o%#va i#i na 4euna odno1 %6eni. U 4=. +,"-jeL* !o%1edni6i 3e4"1e' !"e4ii' ! i"a3e eKo 4a#o %ko1 e"i(i1i i ! e%#a1u ! i-vaa#i %vo1e o)ve3e ! e4a k a"1u i 6a u. Vo1na %i"a na #a1 na$in !o%#a1e ("avno % ed%#vo 3a od ?avan1e donek"e %#a)i"niodno%a ko1i e u) 3o ui u Ka3u du(o(odiGn1i- e"i(i1%ki- a#ova. De+,3a-+ & m&# 4=;E. u3i4a %e kao !o$e#ak %uv e4eno( a3do)"1a 4euna odni- odno%a' 1e 1e ! i3navan1e4 na6iona"ne %uve eno%#i' kao 1edno( od ("avni- ! in6i!a !o%#av"1en #e4e"1 3a %u%#av novi4euna odni- odno%a. Suve eno%# 1e 3na$i"a 3a1a4$eno ! avo %vako1 d ?avi unu#a %vo1i- ( ani6a i au#ono4i1u na !"anu van1%ke !o"i#ike. . Gen1e de6en# a"i3a6i1e u1edno 1e 3na$i"o i k Gen1e %uve eno%#i 1edne i"i viGe d ?ava. Au#o i#e# novo( %u%#ava ! oi3"a3io 1e i3 !o%#i(nu#o( do(ovo a na1va?ni1i- d ?ava. Oe%#Ka"%ki4 4i o4 d ?ava !o%#a1e ("avni4 %u)1ek#o4 4euna odni- odno%a' #1. na6iona"ni in#e e% d ?ave oka ak#e i3i an kao #e4e"1ni in#e e% d ?ava u eu1e novi 4euna odni %u%#av. .on( e%i ve"iki- %i"a' ko1e %e oku!"1a1u nakon ve"iki- a#ova da )i !u#e4 kon%en3u%a do(ovo i"e 4o(uno%# Kunk6ioni an1a %i%#e4a' #ako %u !o%#a"i novi4 i3vo i4a "e(i#i4no%#i. Tako 1e Oe%#Ka"%ki 4i o#vo io v a#a novo1 m*-,&-a,e#a-'"j 1&%-"ma)&j&. U$e%ni6i #i- kon( e%a od eu1u novi %u%#av 4euna odne 3a1edni6e. >edna od )i#ni- ka ak#e i%#ika !o"i#i$ko( d1e"ovan1a %i%#e4a !o%#a"a 1e avno#e?a %na(a u ko1o1 1e %vaka %i"a ! a#i"a a3vo1 %vo1i- ! o#ivnika' %#va a1ui %ave3a da od ?i avno#e?u.
10*

Nakon !o a3a Na%"-e"'a' $i1i 1e do"a3ak na v"a%# u3d 4ao %u%#av avno#e?e' i u%!o%#av"1an1e4 k a"1ev%ke v"a%#i u E an6u%ko1 od ?an 1e Be & "'2#e+ :1B1,81B17<' kako )i %e o)novi"a ! avi"a eu o!%ko( %u%#ava odno%a. Tada na%#a1e #3v. kon6e # ve"iki- %i"a ko1e %u # e)a"e o %vi4 )i#ni4 !i#an1i4a eu o!%ki- odno%a dono%i#i 3a1edni$ke od"uke.
U #o v i1e4e 1oG ! ev"adava 4iG"1en1e #ea-'e / "-e' da %u a#ovi ne!o?e"1ni' a"i do3vo"1eni. Meu#i4' #i1eko4 P#."2 +.je,+ "2 #a,a do"a3i do ! e)a6ivan1a #e?iG#a 4euna odni- odno%a na &1ea-&+,& * / "-* #1. d ?ave %e u 4euna odni4 odno%i4a 4o a1u !onaGa#i kao !o1edin6i. /o"a3i do od)a6ivan1a "e(a"no%#i a#ovan1a.
0. @LAUSEOITZEVA IZRE.A /A >E RAT NASTAVA. POLITI.E /RUDIM SRE/STVIMA

N1e4a$ki oKi6i Ka#- ."' C-a*+e@&,$ %!o4enu#u i3 eku da 1e a# % ed%#vo i na%#avak !o"i#ike i3nio 1e u %vo4 d1e"u VO a#uW. Ti4e 1e ?e"io ei da %e u!o# e)o4 vo1ni- % ed%#ava 4o(u o%#va i#i od eeni 6i"1evi 3a6 #ani od %# ane !o"i#ike. Nai4e' %4a# ao 1e da !o"i#i$ki ! e(ovo i 4o(u do%ei od eenu #o$ku' a"i da $e%#o 3na1u Vne o#ii do k a1aW. Tada na %na(u %#u!a1u vo1na % ed%#va' #1. 1eGavan1e od eene 3adae !o"i#ike na )o1iG#u. U 7F. +,"-jeL* n1e(ovo in3i%#i an1e na vo1no4 1eGavan1u ! o)"e4a !oka3a"o %e ! eu%ki4' #e 3)o( #o(a i neo%#va ivi4. P ev"ada"o 1e 4iG"1en1e da e %e viGe !o%#ii 3a%# aGivan1e4 i ! i1e#n1o4 od4a3de d u(o1 %# ani. /oka3 #e #v dn1e 1e nuk"ea no o u?1e' ko1e %e i3 vo1ne %Ke e ! e)a6i"o u !o"i#i$ku' #1. !o"o?a1 3e4"1e o61en1u1e %e na o%novi !o%"1edi6a i 4o(uno%#i "an%i an1a. /ana%' i!ak a# u ("o)a"ni4 okvi i4a ni1e viGe % ed%#vo 3a voen1e !o"i#ikeL voen1e %v1e#%ko( a#a 3na$i"o )i au#o4a#%ki k a1 %vake !o"i#ike.
;. TRI OGRANIENJA UPOTREBE VOJNE SILE U MO *%",#e!a ."j'e +&-e m"2-a !& *$#" ".a,& .e-& e %"#emeLajeN %#&je +.e2a ma,e#&ja-'e 8 v"ada1ui %"o1evi' ko1i od"u$u1u o ! i41eni vo1ne %i"e' ne ?e"e 3a!o$in1a#i i"i %ud1e"ova#i u a#u' ko1i )i i- 4o(ao %#a1a#i !o3i6i1e +%"+"!'"+, e.e',*a-'"2 %#",&.'& a 8 i3ik od !o a3a na vo1no4 !"anu' nai4e' dana% !o%#o1i %ve viGe !o%1ednika o u?1a ve"iki- a3o ni- 4oi i !o1ava novi- V%av Geni1i-V o u?1a 'e1"!&.a'je *'*,#a/'je %",%"#eN &-& %",%"#e 'a meJ*'a#"1'"m %-a'* 4.na unu# aGn1e4 !"anu8 4o(uno%# unu#a !o"i#i$ki- ne4i a' ne%i(u no%#i' $i4e )i %e d a%#i$no u4an1i"e Gan%e 3a !onovni i3)o L 7.na 4euna odno4 !"anu8 !o%#o1e 4euna odno ! avni ! o!i%i :n! . no 4a#ivi !onaGan1a i%#aknu#i %u u P ea4)u"i Pove"1e UN8a<' a )udui da 4euna odna 3a1edni6a ne(a#ivno ("eda na u!o# e)u %i"e 4o(ua 1e o%uda n1e3ini- nad"e?ni#i1e"a i %ank6i1e' #akoe 1e 4o(u (u)i#ak !o#!o e %ave3nika ko1i )i i3i%kivao vee na!o e' viGe % ed%#ava i u4an1ivao Gan%e 3a kona$nu !o)1edu

100

 %",e')&ja-'& e3e ,& "je !& "1#eJe'a a )&ja &ma-a 'a %"'a/a'je 1#*2&A 1#Ba.a 8 %#va an1e vo1no8!o"i#i$ki- %ave3a ! o#ivni$ki- 3e4a"1a' 4o)i"i3a6i1a d u(id ?ava' ko1a )i #ako e3u"#i a"a %uko)o4 vei- a341e a' ! o#iv viGe d ?ava' % !o# e)ni4 vei4 an(a?4ano4 i 4an1i4 i3("edi4a 3a !o)1edu #&$& "1 %"1#eJ&.a'ja %"-&,& &A )&-je.a ."j'&m L vojna sila je u naelu podreena dr*avnoj organiza#iji koja odluuje o njezinoj uporabi( ali postoji opasnost da vojni krugovi ponu voditi glavni rije u politikim pitanjima( npr. za vrijeme hladnog rata u Auropi sa2 karakter rata kao prov&era nee3 neprov&ereno3 L izbijanje sukoba nosi sa sobom znatne rizike

<. PROJEKT HMANIATTANQ A4e i$ki ! ed%1ednik R""+e.e-, u 1eku / u(o( %v1e#%ko( a#a' u %#"+&')* 4>;4. da1e ! i%#anak 3a i3( adn1u a#o4%ke )o4)e :na na(ovo Ein%#eina i n1e(oviko"e(a' S3i"a da i Oi(ne a< i a#o4%ki ! o1ek# VMan-a##anW !o%#a1e %#va no%#. P#"je , HMa'Aa,,a'Q i u$in6i ko1i %u )i"i ve3ani u3 n1e(a ! o4i1eni"i %u 4euna odne odno%e i evo"u6ioni a"i odno%e 4eu d ?ava4a. Od ! o%in6a 1=,*' !a do ! vo( )a6an1a a#o4%ke )o4)e u % !n1u 1=,7. A4e ika 1e ! oi3ve"a 0 a#o4%ke )o4)e :* u ani1%ko( #i!a' 1 !"u#oni1%ka<. P o1ek# %e a3vi1ao u !o#!uno1 #a1no%#i na # i 41e%#aL Oa R&12e :Tenne%%ee<' Ia'3"#1 :Oa%-in(#on<' L"+ A-am"+ :NeQ Mek%iko<. /ana% 1e na1!o3na#i1i i na1%!o4in1ani1i od %!o4enu#e # o1ke !o%"1edn1iL Lo% A"a4o% (d1e 1e na%#ao nuk"ea ni 6en#a ' #1. S)&e',&3&) La!"#a,"#? u ko1e4 1e kon%# ui ana ! va a#o4%ka )o4)a. P o1ek# 1e )io $uvan kao na1vea d ?avna #a1na' 6en# a"i3i an i 1edin%#veno kon# o"i an. A4e ika %e i!ak ni1e 4o("a u !o#!uno%#i o%"oni#i na 1edin%#veno%# %vo1ido%#i(nua i na!o a' #ako da %u ) o1ni 3nan%#veni6i' o)av1eG#a16i i 6ivi"i na a3ne na$ine ! iku!"1a"i !oda#ke o n1e4a$ki4 a#o4%ki4 !"anovi4a. I%#aknu#a 4eu n1i4a )i"a 1e #3v. 2#*%a HA-+"+Q' ko1a 1e dovodi"a eu o!%ke %# u$n1ake u A4e iku da ade na ! o1ek#u VMan-a##anW u i3van edni4 uv1e#i4a 3a ad' !uno1 #a1no%#i i * 4i"i1a de do"a a % ed%#ava na a%!o"a(an1u :1=,1. %u do)i"i ;+++ do"a a<. A4e ika 1e ?iv1e"a u uv1e en1u da e 3a-va"1u1ui a#o4%ko1 )o4)i i4a#i !o%e)no 41e%#o u %vi1e#u' #e %u na%#o1a"i 3ad ?a#i )o4)u kao v"a%#i#i in%# u4en# %i"e. In%# u4en# ko1i i4 1e o%i(u avao k"1u$nu ! edno%# u odno%u na %vaku %i"u u %vi1e#u u #o v i1e4e. P o1ek# VMan-a##anW 3a!o$e# 1e i3 ?e"1e da %e !a i a n1e4a$ki4 i%# a?ivan1i4a' a"i 1e % v e4eno4 do)io v"a%#i#e o) i%e' #e %e u) 3o ! e#vo io u %na?no % ed%#vo ne %a4o vo1no(' ve i i3 a3i#o !o"i#i$ko( ka ak#e a. N&e-+ B"A#' dan%ki a#o4i%#' na!u%#io 1e ! o1ek#' 1e 1e !o%#ao %v1e%#an $in1eni6e G#o )i %e do(odi"o ako )i %e )o4)a u!o# i1e)i"a' a ne %a4o )i"a %ve! i%u#na ! i1e#n1a Vne!o%"uGni4aW' ko1i ni%u ! i-vaa"i a4e i$ki ! i4a#. Tv dio 1e da 1e e u) 3o i d u(a %# ana !o?e"1e#i )o4)u' #e da e #ako 3a!o$e#i "an$ana eak6i1a 4eu %vi4 3e4"1a4a ko1e e -#1e#i u$e%#vova#i u' !o n1e4u ka#a%# oKa"no1 u# 6iW. P va ek%!"o3i1a a#o4%ke )o4)e' )i"a 1e ek%!e i4en#a"no( ka ak#e a' a do(odi"a %e u 7 %a#i i 0+ 4inu#a 4<. +#%'ja 4>;<.' u /o"ini %4 #i' ! edio A"a4o(o do 10,

u NeQ Mek%iku. Ti4e 1e oena na1vea #o#a"na o!a%no%# 4o(ue( uniG#en1a "1ud%ke 6ivi"i3a6i1a. Bo4)a ko1a 1e %ad ?ava"a 7+ ki"o( a4a u ana U8*07' i4a"a 1e a3o nu 4o od *+ +++ #ona TNT' a ukovodi#e"1 Lo% A"a4o%a R"!e#, O%%e'Ae&me#' na3vao 1u 1e o u?1e4 a( e%i1e' i3nenaen1a i #e o a' ko1e 1e i4a"o %na(u 1+++ %un6a. P va a#o4%ka )o4)a #e?i"a 1e , ;++ ki"o( a4a' a )a$ena 1e i3 a4e i$ko( aviona A)nola 8aBC, #i!a B8*= na I&#"/&m* =. "-"."$a 4>;<. u B %a#i i 1, 4inu#a. / u(a )o4)a :!"u#oni1%ka< 1e )a$ena >. "-"."$a 4>;<. na Na2a+a & od4au%4 #ivGi 10+ +++ "1udi' dok 1e od !o%"1edi6a adi1a6i1e u4 "o 1oG 9+ +++. 1,. ko"ovo3a >a!an %e ! edao i a# na Pa6iKiku 1e okon$an. A4e ikan6i %u )i"i 1e ?e"1ni o%ve#e 3a Pea " Aa )ou ' a"i %# aGno 3vu$i anke#a $a%o!i%a Eo #une' (d1e =+ X n1i- %4a# a da 1e ! ed%1ednik T#*ma' do) o !o%#u!io. T e)a na!o4enu#i i da 1e !o$e#ko4 1=,7. o#k iveno da N1e4a$ka ne4a )o4)u' ni%u $ak i4a"i ni 4a#e i1a"na % ed%#va 3a 3a!o$in1an1e a#o4%ko( ! o1ek#a. Znan%#veni6i ko1i %u adi"i na a#o4%ko1 )o4)i #o %u %a3nan1e ! i4i"i %a o"akGan1e4' 1e %u %4a# a"i da A4e ika nee 4o a#i u!o# i1e)i#i %vo1u' #1. da nee )i#i "1ud%ki:6ivi"ni-< ? #ava. P ed"a(a"i %u : 'a&'a' na ko1i )i ! o#ivni6i uvid1e"i a3o nu 4o novo( a4e i$ko( o u?1a' #e %e ! eda"iL 1.da %e )o4)a )a6i na nena%e"1eno 1a!an%ko !od u$1e' *.da %e )a6i na 3na$a1no vo1no % ediG#e' 0.da %e !o3ove 1a!an%ke vo1ne ! ed%#avnike da ! i%u%#vu1u )a6an1u )o4)e na nena%e"1eno 41e%#o. R"!e#, O%%e'Ae&me#' ukovodi#e"1 ! o1ek#a u Lo% A"a4o%u' ka%ni1e 1e k i#i3i ao ! o1ek# i3 ade nuk"ea ne )o4)e' #e 1e u !o%"i1e a#ni4 (odina4a )io o!#u?en da 1e ko4uni%#i$ki %i4!a#i3e . U) 3o 1e o%"o)oen #e o!#u?)e' a"i 4u 1e 3a) an1en ! i%#u! doku4en#i4a o nuk"ea ni4 i%# a?ivan1i4a. 1=;0.' 3a ! ed%1ednika .enned51a' )io 1e e-a)i"i#i an i na( aen 3a %vo1 do! ino%. =. SPUTNIK Sov1e#%ki %a#e"i# S%*,'& )io 1e u1edno i ! vi u41e#ni Ze4"1in %a#e"i#. I4ao 1e o)"ik "o!#e' ! o41e a 70 6en#i4e# a' #e 1e )io #e?ak B7.; ki"o( a4a. I4ao 1e , an#ene u o)"iku G#a!ova i dva adio u ea1a ko1i %u ne! ekidno e4i#i a"i %i(na"e. U %ve4i 1e )io "an%i an ;. -&+,"%a1a 4><C. (odine. Lan%i an1e S!u#nika o3na$i"o 1e k a1 ve"ike e#a!e vo1no( na#1e6an1a dva1u ve"iki- %u!a nika' a"i 1e i%#odo)no )io i !o$e#ak novo( %u!a niG#va na !o"1u vo1ne #e-no"o(i1e. Zna$en1e S!u#nika 3a Sov1e#%ki Save3 )i"o 1e o( o4no' 1e 1e n1e(ovi4 "an%i an1e4 doka3ano da SSSR a%!o"a?e in#e kon#inen#a"ni4 ake#a4a' #e da 1e u %#an1u (aa#i %vako 41e%#o na ku("i 3e4a"1%ko1. Povodo4 #akvo( o#k ia u A4e i6i %u %e o("a%i"a 3vona u3)une. SA/ 1e )io u %# a-u da )i !o ! vi !u#a a4e i$ki #e i#o i1 4o(ao )i#i !od"o?an a#ni4 a3a an1i4a. Nai4e' A4e ikan6i %u Vu?iva"iW u Mon oe1evo1 dok# ini o ne!ov edivo%#i 3a!adne -e4i%Ke e' #e %u %e %a "akoo4 1eGava"i %vi- ! o)"e4a ko1i )i ! oi3aG"i' a da ni%u )i"i u %k"adu %a a4e i$ki4 %#i"o4 ?ivo#a. Meu#i4' "an%i an1e S!u#nika 1e ! ed%#av"1a"o 3a n1i- 1oG nevienu ! i1e#n1u. Sov1e#%ki Save3 u%!io 1e ! o)i#i vo1no8%# a#e(i1%ku )"okadu' #e 3a!o$e#i novo !o("av"1e u ve"iko4 na#1e6an1u %u!e %i"a. I34eu o%#a"o( !o#v eno 1e da SSSR 4o?e d1e"ova#i kao indu%# i1%ka %i"a. A4e i$ki ! ed%1ednik D@&2A, E&+e'A"@e# ni1e )io i4! e%ioni an' #e %e !ou3dao u a4e i$ki ake#ni ! o( a4. I!ak' a4e i$ko uv1e en1e da %u #e-no"oGki4 %!o%o)no%#i4a #o"iko i%! ed d u(i-' da ne4a1u %#va no( i adekva#no( %u!a nika' )i"o 1e o3)i"1no !o"1u"1ano. S!u#nik 1e u a4e i$ko1 1avno%#i o6i1en1en kao na1(o a vi1e%# !o%"i1e a#ni(odina' a 3)o( n1e(a %e a4e i$ka 1" ,#&'a ma+".'e "1ma$1e naG"a v "o u!i#no4. . i#i$a i %u ve o#! i1e %u4n1a"i u v i1edno%# o) ane !u#e4 dok# ine 4a%ovne

107

od4a3de' a %ada %u i%#i6a"i da %e od n1e odu%#ane' 1e )i u ! o#ivno4 4o("a i4a#i !o(u)ne !o%"1edi6e. Nai4e' ona 1e ! e#!o%#av"1a"a * na$ina d1e"ovan1aL 4.%#e.e', 'a%a18 na!ad ko1i4 )i %e ne! i1a#e"1u uniG#i"a %va !o%# o1en1a i o u?1a ko1a )i 4o("a )i#i o!a%na 3a SA/' one4o(uivGi #ako ne! i1a#e"1%ku %i"u da na!adne SA/8 ! even#ivni na!ad' 7.%#eem%, 'a%a18 3na$i ! vi na!ad. P o)"e4 dok# ine 4a%ovne od4a3de )io 1e G#o )i %e u o)a %"u$a1a 4o a"e uk"oni#i a!%o"u#no %ve ! i1e#n1e ina$e )i a4e i$ki #e i#o i1 )io na!adnu#' a #o ni1e )i"o 4o(ue (a an#i a#i. Nakon "an%i an1a S!u#nika' u SA/ # u%# 4o3(ova RAN/ %#udi1a' #3v. Ge--e#".a "m&+&ja ! ed"o?i"a 1e !ovean1e i3da#aka 3a o) a4)ena % ed%#va' konven6iona"no o u?1e' 3aG#i#u %#anovniG#va i !ovean1e ) o1a a4e i$ki- ake#a :1e )i a4e i$ke IRBM ake#e )i"e uniG#ene u %"u$a1u ! vo( %ov1e#%ko( na!ada<. Ako ve ni1e !o#aknuo' S!u#nik 1e donek"e u) 3ao o%nivan1e nove in%#i#u6i1e NASA :Na6iona"na ae onau#i$ka i %ve4i %ka ad4ini%# a6i1a<' ko1a 1e i4a"a 3adau i % ed%#va 3a nove %ve4i %ke' 6ivi"ne i vo1ne !o#-va#e. P vi a4e i$ki u41e#ni %a#e"i#' EK%-"#e# 1' "an%i an 1e :4. +&je'ja 4><E. (odine. S!u#nik 1e oko Ze4"1e k u?io =, dana' a i3(o io 1e ! i"iko4 u"a%ka u a#4o%Ke u. P i"iko4 %vo( ! vo( ! e"e#an1a a4e i$ko( kon#inen#a i3a3vao 1e do #ada nevienu !aniku' 1e %u 4no(i A4e ikan6i %4a# a"i da e Sov1e#i %vo1e novo V%u!e o u?1eW u%41e i#i i i%ko i%#i#i 3a uniG#en1e SA/. A4e i$ki #e i#o i1 1e !o ! vi !u#a !o%#ao an1iv' G#o 1e 3a SA/ )io !o%e)no 1ak uda a6. Lan%i an1e S!u#nika i3a3va"o 1e i k i3u vo1no8!o"i#i$ki- kon6e!6i1a u NATO8 u' 1e viGe ni1e !o%#o1a"a 4o(uno%# 1edno%# ano( vo1no( d1e"ovan1a.
9. AMERI2.I' O/NOSNO SOV>ETS.I RAZLOZI ZA PO2ETA. PREDOVORA O SMAN>EN>U NAORUSAN>A

SAD0 8 a4e i$ki #e i#o i1 )io 1e an1iv :do ovo( # enu#ka ni1e )i"o %# a-a da )i na n1e4u 4o("i )i#i voeni a#ovi< 8 a4e i$ka %i(u no%# ni1e viGe %a4o u a4e i$ki4 uka4a - ve ani1e od)a6ivan1e e!u)"ikan%ke dok# ine 4a%ovne od4a3de i ! i-vaan1e e"a%#i$ne eak6i1e' ko1a 1e o( ani$ava"a u!o# e)u nuk"ea no( o u?1a - ne4o(uno%# 1edno%# ano( vo1no( d1e"ovan1a - SSSR 1e i4ao % ed%#va ko1a %u 4o("a i4a#i ka#a%# oKa"ne !o%"1edi6e 3a SA/ - Fi en1e ("o)a"no( %ov1e#%ko( u#1e6a1a - Unu#a !o"i#i$ki i van1%ko!o"i#i$ki ! o)"e4i8 n! . Vi1e#na4 SSSR0 8 ?e"1a 3a )i"a#e a"ni4 1eGavan1e4 %v1e#%ki- !i#an1a' ?e"1a 3a di1a"o(o4 - )io 1e %"a)i1a ake#no8nuk"ea no %i"a - %ov1e#%ko vod%#vo na%#o1a"o 1e o%#va i#i %vo1u ("o)a"nu u"o(u' G#o 1e )i"o ne4o(ue !o%#ii )e3 %!o a3u4i1evan1a %a SA/8o4 - %!o a3u4 1e )io doka3 da 1e SSSR avno! avan ak#e u 4euna odni4 odno%i4a
ZA>E/NI2.I:

8 -

o%"o)oen1e i3da#aka 3a o u?1e ni1edna %i"a ni1e ?e"1e"a nuk"ea ni a#' 1e %u 3na"e da 1e i"u3i1a da )i

10;

ne#ko 4o(ao i3ai kao !o)1ednik :.enned5: WDovo i4 o 4i u' 1e 1e a# do)io novo "i6eW< - 1edina a"#e na#iva a#u 1e koe(3i%#en6i1a' ko1a 1e ! avi !u# 3a a3vi1an1e 4euna odni- odno%a - kao na1vee indu%# i1%ke d ?ave' 4o(uno%# ! oGi en1a indu%# i1%ke %u adn1e i # (ovin%ki- kon#aka#a - !o# e)a 3a1edni$ko( d1e"ovan1a na novi4 #e4e"1i4a - ni 1edna %# ana ni1e -#1e"a VJudi%a#i adioak#ivnu ! aGinuJW E. SALT I & SALT II

S edino4 %eda4de%e#i- (odina *+. %#o"1ea %ov1e#%ka vo1na %i"a do%e(nu"a 1e a4e i$kuL %ov1e#%ke ake#e %a MIRV )o1evni4 ("ava4a ! ed%#av"1a"e %u o!a%no%# a4e i$ko1 %# a#e(i1i i %# a#e(i1i Za!ada kao 61e"ine. .ana" !o"i#i$ko( ! e(ova an1a doka3u1e da 1e nuk"ea no o u?1e ! ven%#veno !o"i#i$ko( 3na$a1a' #e da u %"u$a1u !o%#o1an1a !o"i#i$ke vo"1e 4o?e )i#i !o%#i(nu# %!o a3u4 o kon# o"i nuk"ea no( o u?1a.
SALT I 1e o%#va en1e ! e(ovo a i34eu SA/ i SSSR o o( ani$en1u %# a#e(i1%ko( nao u?an1a :S# a#e(i6 A 4% Li4i#a#ion Ta"k%<. P e(ovo i %u !o$e"i u %#udeno4 1=;=. u Ae"%inki1u' a 3av Geni %u 7=. +.&!'ja 4>C7. u Mo%kvi' kada %u ! ed%1ednik SA/ N&K"' i ! ed%1ednik P e3idi1a V -ovno( %ov1e#a SSSR B#eB'je. !o#!i%a"i: U(ovo o o( ani$en1u an#i ake#ni- %i%#e4a :SALT ABM T#ea,?< i U(ovo o 41e a4a 3a o( ani$avan1e %# a#e(i1%ko( oKen3ivno( nao u?an1a :SALT I',e#&m A2#eeme',<. U2"."# " "2#a'&e'j* a',&#a e,'&A +&+,ema do3vo"1avao 1e %vako1 %# ani da 4o(uno%# i3( adn1e ABM %u%#ava8 !o 1++ no%a$a i 1++ ! e% e#a$a. ABM %u%#avi )i"i %u na4i1en1eni o) ani ("avni- ( adova dvi1u d ?ava i 3a o) anu ake#no8nuk"ea niin%#a"a6i1a u ko1i4a %u %e na"a3i"e in#e kon#inen#a"ne )a"i%#i$ke ake#e :I@BM<. /a"1n1i ! e(ovo i e3u"#i a"i %u #i4e da 1e :. +#%'ja 4>C;. u Mo%kvi !o#!i%an P o#oko" u3 U(ovo o o( ani$en1u an#i ake#ni- %i%#e4a' ! e4a ko1e4 1e do(ovo eno da %e u41e%#o dva ABM %u%#ava do3vo"1ava a341eG#a1 %a4o 1edno( adi 3aG#i#e ("avni- ( adova i"i %i"o%a in#e kon#inen#a"ni- ake#a. U2"."# " mje#ama $a "2#a'&a.a'je +,#a,e2&j+ "2 "3e'$&.'"2 'a"#*Ba'ja' ko1i 1e va?io do k a1a 1=99.' %ad ?avao 1e: o( ani$en1e ) o1a in#e kon#inen#a"ni- ake#a %41eG#eni- u %i"o%i4a na ko!nu' i #o ! e4a %#va no4 %#an1u od 1. % !n1a 1=9*. :SA/ 1+7,' SSSR oko 1;1B<L o( ani$en1e %# a#e(i1%ko( o u?1a na !od4o ni6a4a :Su)4a ine Laun6-ed Ba""i%#i6 Mi%%i"e8SLBM<' !o ko1e4 SA/ 4o(u i4a#i na1viGe 91+ SLBM na ,, !od4o ni6e' a SSSR =7+ SLBM na ;* !od4o ni6eL o( ani$en1e ) o1a %# a#e(i1%ki- )o4)a de a. S%"#a$*m"m %k"o!"1eni4 * V-a1&."+," * 7;. +,*1e'"2 4>C;. i34eu ! ed%1ednika ("#1a i B#eB'je.a' do(ovo eno 1e da %vaka %# ana 4o?e i4a#i na1viGe *,++ ! eno%nika nuk"ea no( o u?1a :in#e kon#inen#a"ni- ake#a' ! o1ek#i"a ko1i %e "an%i a1u % !od4o ni6a i #eGki- )o4)a de a<. S# a#e(i1%ko nao u?an1e SA/ i SSSR u v i1e4e !o#!i%ivan1a %!o a3u4a u V"adivo%#oku %a%#o1a"o %e od: *;*= in#e kon#inen#a"ni- )a"i%#i$ki- ake#a I@BM

109

:SA/ 1+7,' SSSR 1797<' 10,0 )a"i%#i$ke ake#e na !od4o ni6a4a na nuk"ea ni !o(on SLBM :SA/ ;7;' SSSR 7B9<' ,B7 %# a#e(i1%ki- )o4)a de a :SA/ 07+' SSSR 107<.

A4e i$ko ! i-vaan1e SALT I i ! i! e4e 3a SALT II de4on%# i a"e %u Eu o!i i %ave3ni6i4a da A4e ika %-vaa novu %i#ua6i1u i da u d uk$i1e4 %v1e#"u ! o4a# a odno% %# a#e(i1%ki- nuk"ea ni- %i"a. SALT I )io 1e konk e#an i3 a3 ?e"1e 3a de#an#o4.
SALT II8 !o#!i%an 1e u Be$u 4E. -&%'ja 4>C>. i34eu ! ed%1ednika Ca#,e#a i B#eB'je.a' % # a1an1e4 do 01. ! o%in6a 1=B7. Ova1 %!o a3u4 ! ed%#av"1a kon#inui#e# %ov1e#%ko8a4e i$ko( do(ova an1a i %!o a3u4i1evan1a o o( ani$en1u %# a#e(i1%ko( nao u?an1a i %4an1en1u o!a%no%#i od i3)i1an1a %v1e#%ko( nuk"ea no( a#a. -a'a :. U(ovo a ! e6i3i a da %e V%vaka %# ana o)ve3u1e o( ani$i#i ) o1 "an%i ni- !"a#Ko 4i 3a in#e kon#inen#a"ne )a"i%#i$ke ! o1ek#i"e :I@BM<' #e !"a#Ko 4e )a"i%#i$ki- ! o1ek#i"a na !od4o ni6a4a :SLBM<' #eGke )o4)a de e i )a"i%#i$ke ! o1ek#i"e 3e4"1a83 ak :ASBM<' #ako da uku!an ) o1 ne ! e"a3i *,++. Od 1. %i1e$n1a 1=B1. %vaka %# ana e !o%#e!eno o( ani$ava#i %# a#e(i1%ko oKen3ivno nao u?an1e do uku!no( ) o1a ko1i ne ! e"a3i **7+ no%a$aW' G#o ! ed%#av"1a %4an1en1e 3a *7+ !"a#Ko 4i u odno%u na %!o a3u4 !o%#i(nu# u V"adivo%#oku 1=9,. Od #i- **7+ !"a#Ko 4i' na1viGe 10*+ na %vako1 %# ani 4o?e )i#i % viGe individua"no voeni- )o1ni- ("ava :MIRV<. U #a1 ) o1 )i"i %u u a$una#i i %# a#e(i1%ki )o4)a de i. Po%"i1e !o#!i%ivan1a SALT II' %4a# a %e da 1e v1e o1a#ni %u%#av nuk"ea ni%na(a SA/ i SSSR )io: I@BM8 SA/ 1+7,' SSSR 170+L SLBM8 SA/ ;7;' SSSR 7;+L %# a#e(i1%ki )o4)a de i8 SA/ ,0*' SSSR 107. SALT II %ad ?ava i VZa1edni$ku i31avu o ! in6i!i4a i o%novni4 ! av6i4a da"1n1i- ! e(ovo a o o( ani$avan1u %# a#e(i1%ko( nao u?an1aW. Ti4e 1e )i"o o4o(ueno da %e a%! av"1a o SALT III' ko1i 1e # e)ao o)u-va#i#i o( ani$en1e %# a#e(i1%ko( i #ak#i$ko( nuk"ea no( nao u?an1a i 41e e %4an1en1a 3a %4an1en1e nuk"ea no( nao u?an1a' G#o )i )io %#va ni ! i"o( a3o u?an1u. U #e a3(ovo e # e)a"e %u %e uk"1u$i#i i d u(e nuk"ea ne %i"e. Z)o( i3)i1an1a #&$e * A32a'&+,a'* * %#"+&')* 4>C>.' ! ed%1ednik Ca#,e# V3a"edioW 1e SALT III. S!o a3u4i4a SALT I i SALT II dvi1e %u!e %i"e' SA/ i SSSR 1a%no %u da"e do 3nan1a da ne4a1u na41e u o"ako u!o# i1e)i#i nuk"ea no o u?1e. >. UGOVOR O OGRANIAVANJU NUKLEARNOG ORU8JA- NPT

U(ovo o o( ani$avan1u nuk"ea no( o u?1a :Nu6"ea Non8 P oKi"a#ion T ea#58 NPT<' !o#!i%an 1e 4. +#%'ja 4>=E. 'a dana% ) o1i 4E> 1#Ba.a $"ani6a. N1i4e %e !o%1edovan1e nuk"ea no( o u?1a o( ani$ava na SAD' Ve-& * B#&,a'&j*' (#a')*+ *' Sov1e#%ki Save3' #1. R*+&j* i K&'* : !e# %#a"ni- $"ani6a Vi1ea %i(u no%#i UN8a<. Ovi4 u(ovo o4 !o%#i(nu# 1e do(ovo da nuk"ea ne %i"e nee ! odava#i' #1. ! e)a6iva#i nuk"ea nu #e-no"o(i1u d u(i4 d ?ava4a' #1. da d ?ava ko1e ne %!ada1u 4eu (o e %!o4enu#i- !e# nee u%# a1a#i na a3vi1an1u v"a%#i#o( nuk"ea no( ! o( a4a' #1. o u?1a. Iako %u !o#!i%a"e

10B

U(ovo o o( ani$avan1u nuk"ea no( o u?1a' SA/ i Ve"ika B i#ani1a %u %e i31a%ni"e da ne od)a6u1u 4o(uno%# nuk"ea no( na!ada' na d u(e d ?ave' u %"u$a1u da i- one ! ve na!adnu ke4i1%ki4 i"i )io"oGki4 o u?1e4.
44. +.&!'ja 4>><.' u NeQ Yo ku viGe od 19+ d ?ava %e %!o a3u41e"o o ! odu?en1u i ! oGi en1u U(ovo a. Sje.e#'a K"#eja 1e i!ak' ! vo a#iKi6i a"a U(ovo ' a"i 1e !ovuk"a %vo1 !o#!i%' adi ne%"a(an1a %a na41e a4a in%!ek#o a da ! e("eda1u ( aevine ko1e 1e ona o3na$i"a nenuk"ea ni4 o)1ek#i4a. I#a' 1e # enu#no !od i%# a(o4 adi k Gen1a od edni6a U(ovo a. Tako da %u a4e i$ki o)av1eG#a16i 3ak"1u$i"i da %u di!"o4a#%ki na!o i da %e %! i1e$i ! oKi"a6i1a o u?1a u I anu i S1eve no1 .o e1i o%#a"i )e3 u$inka. I'1&ja i Pa &+,a' 1avno ! i3na1u !o%1edovan1e nuk"ea no( o u?1a' a 1avna 1e #a1na da I$#ae- u %vo1i4 %k"adiG#i4a i4a i34eu 1++ i *++ nuk"ea ni- )o1evni- ("ava.

4F. DOSEZI I NEDOSTACI UGOVORA O SMANJENJU NAORU8ANJA

POZITIVNO0
1a%na na41e a da %e %!o ovi i konK"ik#i i1eGe 4i ni4 !u#e4 na41e a d ?ava ko1e a%!o"a?u na1veo4 vo1no4 %i"o4 da ! o6e% a3o u?an1e u$ine unive 3a"ni4 ide1a i3a ! o6e%a a3o u?an1a )i"a 1e da %e o1a$a %v1e#%ki 4i %4an1eni i3da6i d ?ava' ko1i %e 4o(u u!o# i1e)i#i u d u(e' !o# e)ni1e %v -e de4on#i avan1e nao u?an1a' u3 una! 1een1e od"a(an1a i %k"adiG#en1a %4an1en1e ("avne o!a%no%#i 3a $ov1e$an%#vo' %4an1en1e nao u?an1a ("avna %i(u no%na 3adaa o)o(aivan1e u ana dana% %e 4o?e ko i%#i#i u ! o( a4u (o iva' #1. ene (i1e' a 4o?e %e adi#i u #a1no%#i

NEGATIVNO0 - ne!o#!uno od)a6ivan1e nuk"ea no( a#ovan1a' 4o(uno%# da o( ani$eno nuk"ea no a#ovan1e u od eeni4 di1e"ovi4a %vi1e#a' (d1e )i a4e i$ki i"i %ov1e#%ki in#e e%i )i"i u( o?eni' )ude ! i-va#"1ivo :)a)58 nuk"ea ne )o1evne ("ave< - ! o)"e4i ko1i %u %e 1avi"i oko 1eGavan1a' #1. de4on#i avan1a %uviGno( nao u?an1a' nakon na$e"no !o%#i(nu#o( %!o a3u4a' i dana% nakon viGe od 0+ (odina de4on#i avan1e ni1e u !o#!uno%#i ! ovedeno - V! eko) o1noW nuk"ea no o u?1e 4o("o %e "akGe na)avi#i na V6 no4W # ?iG#u' 1edno%#avni1e i ! oKi#a)i"ni1e )i"o (a 1e ! oda#i ne(o uniG#i#i' #ako da %u (a %e do4o("e d ?ave' ko1e %u n1i4e na41e ava"e !o%#a#i ak#ivni4 i( a$i4a' #1. u#1e6a#i na %v1e#%ka 3)ivan1a' a"i %u #akoe u#1e6a"e i na !ovean1e ne%i(u no%#i - !ove3ano % ! i1aGn1i4 dv1e4a #o$ka4a' nao u?avan1e #e o i%#a - U(ovo i na!o i ni%u u4an1i"i 4o(uno%# ,+ d ?ava ko1e %u %#an1u a3vi1a#i

10=