Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu Odsjek za povijest

Student: Mario ain

Strukture i knjievno povijesne odlike Ljetopisa Mula Mustafe Baeskije

(Seminarski rad iz predmeta Divanska knjievnost Bonjaka)

Veljaa 2013.

SADRAJ:

1. UVOD............................................................................................................................ 3 2. UVOENJE U FABULU DJELA I STRUKTURU PISANJA.....................................4 3. STRUKTURA LJETOPISA...........................................................................................6 4. KNJIEVNO POVIJESNI ZNAAJ I ODLIKE LJETOPISA......................................8 5. ZAKLJUAK...............................................................................................................12 LITERATURA..........................................................................................................................13

1. Uvod

to je zapisano ostaje, a to se pamti iezne! Ovom milju Baeskija je poeo pisati svoj Ljetopis. Smatrao je da se svi dogaaji koji neto znae trebaju ostati zapisani jer e se inae zagubiti i naposljetku pasti u zaborav. Njegov cilj je bio da ovjekovjei znamenite dogaaje, linosti i prevrate to su se dogaali u njegovom vremenu u gradu Sarajevu. Kroz ovaj rad o djelu Mula Mustafe Baeskije, koje je obiljilo XVIII. st., upoznat emo se sa strukturama pisanja ovoga ljetopisa, s dogaajima koji su ostali zabiljeeni, te s knjievnim odlikama i sa samim pisanjem djela, s njegovim pismom, te s biljegom koji je ovo djelo ostavilo na razvoj naega jezika. Ovaj rad sam pisac naziva Zbirkom, u kojoj se ne treba pretjerivati s opisivanjem, kako se ne bi sadraj pretrpao. Djelo je nastalo u XVIII. st., u doba osmanske okupacije. Djelo je pisano turskim jezikom. s pojedinim dijelovima na srpskohrvatskom. Autor se nije stidio svoga jezika, dapae o njemu ima vrlo visoko miljenje. Ovaj Ljetopis je jedna, da tako kaem, svojevrsna biografija grada Sarajeva kroz razdoblje od 1746.-1804. Opisuje se i nain na koji grad funcionira, a autor se dotie gotovo svih sfera drutvenoga ivota, i to na jedan suptilan nain pribliava itateljima. Vjerojatno je u tome veliina i znaaj ovoga djela. Ovim Ljetopisom su se bavli razni zastvenici, a postalo je i temeljom mnogih djela koja su se oslanjala na podatke koje Baeskija donosi usvome Ljetopisu.S obzirom na ovu injenicu, mislim da je bespotrebno govoriti o tome koliki je znaaj ovoga Ljetopisa, koji je na jedan zanimljiv nain uspio doarati sliku i priliku raznih sfera ivota.

2. Uvoenje u fabulu djela i strukturu pisanja

Ljetopis kao knjievna vrsta podrazumjeva zapisivanje dogaaja za odreeni broj godina koje ljetopisac ocisuje. Fabula Mula Mustafinog Ljetopisa je jako sloena, i sadi mnogo podataka koji posjeduju odreenu teinu i vrijednost za izuavanje povijesti. Pisac je u svome djelu opisao mnoge segmente drutva 18. i poetka 19. st., poput ekonomije, nataliteta i mortaliteta, zatim vjerski ivot te razne podatke iz zemljopisa, politike, kulture itd. Dogaaji nisu navoeni za svaku odreenu godinu. Ponekad pisac preskae neku godinu, ali to je vrlo rijetko. Vjerojatno je razlog taj to tu godinu nije bilo nekih dogaaja koji bi bili znaajni da ih pisac unese u djelo. Ti zapisi su bili vrlo kratki, te se navodio dogaaj odmah, bez bespotrebnog okolianja. Autor ima obiaj i da opisuje ponekad i razdoblja od po nekoliko godina, ili cijelo desetljee, npr. od 1747.-1757., gdje opisuje povezane dogaaje i uobliuje taj dio u jednu jedinstvenu cjelinu, i to u obliku prie. Kada opisuje neke sukobe, obavezno na koncu navodi i imena umrlih i poginulih. Navodi i imena umrlih i za pojedine godine, bez obzira na nerede. Gotovo za svaku godinu pisac navodi i vremenske prilike, te da li je bila rodna ili ne itd. Godine je navodio kronolokim redom, od 1746.-1804., s obzirom na to da ga je poeo pisati 1756., dakle opisao je i deset godina ranije dogaaje. U Ljetopisu se navode i neki dogaaji koji su se dogodili i prije nego to se Mula Mustafa i rodio. Npr. spominje popravku sarajevske tvrave iz 1727. Pisac je biljeio i oskudice raznih vrsta, pored ratova i nemira tu je navodio poplave, poare, epidemije gripe meu djecom, te naposljetku opisuje i ogromne tete koje je nanijela kuga 1762. Opisivao je i mnoge vojne akcije u kojima su uestvovali njegovi sugraani Sarajlije, a uz to navodi i tko se istakao u akcijama. Mula Mustafa je pisao i o vedrim stranama ivota. Opisivao je i razne proslave, teferie. Opisivao je kakve su bile zabave Sarajlija u to doba, kako su se proslavljali neki vani datumi u Bosanskom ejaletu, poput roendana prineva, princeza, sultana itd., te dolaske vezira. U ovom opisivanju spominje i organiziranje Dogaaji koji su se dogaali u pojedinim trka te raznih drugih igara petkom. kafanamu su takoer zanimljivi.
4

Bavio kadizadelija,

se

pisac

vjerskim su

ivotom.

Na

mjestima

se

spominje

ime

ljudi

koji

zagovornici

strogog

islamskog

puritanizma.

Utemeljiteljem se smatra Muhamed, sin Pir Ali Birgivije, autor poznatog djela Birgivije. Stvarnim novotarija u islamu.1 Pisac dosta panje posveuje i razvoju trgovine i zanatstva. Opisuje kako su pojedine trgovine radile. Poslije velikih poplava, poara i drugih nedaa koje su zahvatile Sarajevo stradale su i radnje. U Ljetopisu se donosi opis kako su se one ponovno podizale i opravljale. Jedna od najznamenitijih injenica koje je pisac navodio u djelu jesu popisi umrlih osoba. Kroz vie od pedeset godina opisanih u ovome Ljetopisu, pisac nam donosi oko 4000 imena umrlih osoba, i to ne brojei razdoblje kuge, za koje kae da je u Sarajevu umrlo preko 8000 ljudi. Ljudi koje navodi u ovim popisima su veinom muslimani, i to odrasli mukarci. Bilo je na popisu i imena nekih nemuslimana, ali vrlo malo, te su to veinom bili komije Mula Mustafe. Zanimljivo je i to da u njegovom popisu umrlih nema ena, osim kada ih navodi skupnim imenom, npr. na jednom se mjestu navodi da je te godine umrlo dosta porodilja. Nakon popisa samih imena autor navodi i poneke njihove karakteristike, koji su kako umrli, kako se koji oblaio, te nerijetko navodi i ulice i mjesta odakle su bili ovi pokojnici. U ovim sarajevskih porodica, pa navodima nalazimo i prema Ljetopisu imena gotovo svih pratiti koje znamenitijih se porodice moemo se ipak utemeljitelj ove sekte smatra Kadizade Muhamed. Poznati su, to je pisac i zabiljeio, po borbama s derviima. Bili su protivnici svih

doseljavaju, koje su ve tu, koje polako nestaju itd. O pojedinim jako vanim linostima koje su umrle Baeskija pie i njihove biografije. Donosi nam podatke o tome koji su zanati bili izuili neki pokojnici, pa se po ovom ljetopisu da zakljuiti da je bilo ponajvie terzija, zatim kazaza i kazandija, tabaci sarai i abadije, a donosi nam i imena preko 200 umrlih trgovaca, to nas navodi na zakljuak da je trgovina u ovome razdoblju u Sarajevu bila jako razvijena.

Usp. s. M. Mujezinovi, Uvod u Ljetopis, 1997., str. 10.

3. Struktura Ljetopisa

Djelo je sastavljeno u klasinom obliku ljetopisa. Pisac je navodio razne, ali veinom neke vanije dogaaje koji su se desili odreene godine. Autor je zapisivao dogaaje poevi od 1746. godine, ili 1159. hidretske godine. Kod pisca u prvi plan dolaze hidretske godine, a u zaradi su navedene i graanske godine.Djelo ima 165 listova, pagniranih. Listovi su dimenzija 19x27, i debllji su. Veina ih je bijelih listova, iako ima i zelenih, ukastih i narandastih. Ovi su listovi uvezni u jedan koni uvez, ali su na nekoliko mjesta ispremetani, to je razlog zato poneki dogaaji nisu kontinuirano navoeni. Sam autor ovo je djelo nazvao Zbirkom (medmua), ili Knjiga (kitab). Ljetopis se u sutini sastoji iz dva dijela. Prvi dio je upravo u karatkteru ljetopisa. U tom dijelu su opisivani od datirani dogaaji Ovi od zapisi 1746.-1805., raznih ili u hidretskim godinama iskazano 1159.-1219. dogaaja

zauzimaju ujedno i najvei dio samoga djela, i to gotovo 3/4. Drugi dio Ljetopisa sadri tekst koji nije karakteristian za ljetopis ni svojim sadrajem niti formom. U ovom dijelu autor je pisao pjesme, zatim razne anegdote koje sadre veinom motive iz Islama, tj. vjerske motive, a puno je i motiva iz kulturno-politikog ivota Osmanlija. Pored pjesama i anegdota, u ovom se dijelu nalaze i Baeskijina tumaenja snova, te na poslijetku autor se bavi i opisaivanjem svjetske povijesti, te znaajnih dogaaja. U ovom dijelu se javljaju i popisi osmanskih sultana sve od Osmana, pa do Selima (do prije smrti autora, a kasnije je netko unio i jo trojicu sulatana koji su vladali poslije Mustafine smrti), zatim donosi i popis nekoliko vladara iz svjetske povijesti, popis nekih mahala u Sarajevu s njihovim osnivaima, neke demate, popisi nekih vanih datuma vezanih za Osmansko Carstvo, neke sabrane prie i ale, pjesme, alfabete Hebrejskog, Srpskog i Talijanskog jezika, osim pjesama na turskom, ima i par pjesama na naem jeziku, zatim zagonetke, nazive nekih biljaka itd. Djelo je pisano na turskom jeziku kojim se u ono vrijeme prialo u Bosni. Taj je jezik nazivan turskim jezikom bosanskog dijalekta. Ponekad se pisac slui i
6

svojim maternjim jezikom,a za bosanski jezik kae da je mnogo bogatiji i od arapskog, turskog i perzijskog, te u korist toga spominje i inaice glagola ii, te u naem jeziku navodi 44 razliita oblika za taj glagol, a navodi ih sve u teem licu jednine aorista, dok npr. Arapski jezik ima tri takva oblika, a Turski samo jedan.2 Dogaaji su navoeni iskljuivo kronolokim redom, uz pojedini dogaaj pisac redovito navodi i godinu, a ponekad i datume tih dogaaja. Ljetopis je pisan arapskim neshi pismom. Kako je autor zalazio u godine, tako je i pisanje slabilo. U poetku je rukopis jako lijep i uravnoteen, kasnije je sve loiji i loiji, pa pred kraj pisanja pisac pie nerazgovjetno i s puno greaka. Pojedinu rije pie na vie mjesta potpuno razliito. U vrijeme bolesti, 1801., dogaaji su i oskudni. I pisanja pojedinih osobnih imena nisu uvijek ista. ak je i svoje prezime Baeskija pisao razliito. Pojedina prezimena koja zavravaju na i, pisac je isto pisao razliito ovaj zavretak, a ponekad ga je i mjenjao s ogli. U prvi plan s obzirom na datiranje dogaaja, pisac se, kako je ve reeno koristi hidretskom godinom i mjesecima. Ali dosta dogaaja je datirano i po nekim Kranskim blagdanima poput Blagovijesti, Boia, Ilindana idr. Ovakav nain datiranja je bio rairen tada u Bosni i Hercegovini. Ponekad je Baeskija dogaaje datirao i prema astronomiji, budui da je bio upuen i u astronomiju. Dogaaje autor navodi savjesno i tono, bez ikakvih naznaka subjektivnog miljenja. Objektivost je jedna od glavnih vrlina ovoga ljetopisa i samog pisca. Budui da su u to doba pisani takoer i fratarski ljetopisi, ponekad se dogaaji preklapaju, te su opisivani potpuno isto. Navodi dogaaja nerijetko su uljepavani dodatnim opisivanjem. Nisu biljeeni samo suhoparno, bez ikakvo smisla za fabularizaciju. Bavio se autor i politikim pitanjima u ovom djelu, ali je tu, a i na mnogim drugim mjestima, predstavljao jedno ope miljnje narodnih masa. Ne ustruava se proturjeiti i kuditi ak i sultana. Napisao je autor i nekoliko pjesama, to na turskom, ali i na naem, i to pod pseudonimom evki, kojeg je mjenjao, pa se negdje naziva i Mufik, Aik itd. Ovaj Ljetopis sadri etiri pjesme na naem jeziku. Njegov sin Mustafa Firakija je takoer napisao Ljetopis, koji je jako slian ovom Baeskijinom. On nam donosi takoer neke vane informacije, u prvom redu o smrti njegovog oca. 3

Usp. s: http://www.bosnjaci.rs/tekst/61/zabiljeska-mula-mustafe-baseskije-o-odnosu-prema-jeziku.html 3 Usp. s Uvod u Ljetopis, M. Mujezinovi, 1997., str. 7.

4. Knjievno povijesni znaaj i odlike Ljetopisa

Ljetopis Mula Mustafe Baeskije je jedno jako vrijedno djelo, prije svega za povijest grada Sarajeva. Mula Mustafa, kako i sam govori o sebi nije bio imuan, bio je siromaan i skroman ovjek, ali bogat duhom. Njegov rad je zainteresirao mnoge povijesniare, koji se bave ovim prostorima, ali i znanstvenike koji se bave prouavanjem jezika. Kada se uzme sam pojam ljetopisa, u uem smislu te rijei, to bi onda bila jedna klasina vrsta povijesnog djela. Ljetopis, kako sama rije kae, opisuje dogaaje kronokim redom, i biljei sve znamenitije, pa ponekad i manje znamenite dogaaje. U ovom djelu se ne navode dogaaji tek tako, samo da bi se zabiljeili. Pisac je doista posvetio panju i njihovom stilskom ureenju (barem dok mu je to zdravlje dozvoljavalo), pa se pojedini dogaaji interpretiraju u vidu pria. Baeskijin doprinos za razvoj naega jezika je neizmjeran. On se ponajprije ogleda u tome to je autor donosi mnogo novih rijei koje su poslije jezikoslovci potvrdili kao validne. Kroz ovu Baeskijinu Zbirku, moe se pratiti razvoj jezika kroz vie od pola stoljea. Mogu se uoiti i razlike meu pismima. Takoer se razvoj srpskohrvatskog jezika vrlo jasno oituje kroz pojedine injenice kojima autor posveuje panju. U pisanju se primjeti da je autor jako sklon naem jeziku, zapravo da se voli izraavati naim jezikom, ali vjerojatno prilike u tadanjoj BiH nisu dozvoljavale drukiji pristup djelu. U opisivanju dogaaja autor je jako objektivan i toan, to uvelike doprinosi kvaliteti, i openitom znaaju ovoga djela za povijesni tok Sarajeva u XVIII. st. Dozom humora, koja je vrlo vedra i umjerena, Baeskija obogauje svoje djelo. Religija je kod Baeskije zauzimala uzvieno mjesto. Autor opisuje mnogo dogaaja iz islamske vjeroispovijesti i kulture. Prosvjeenost vjerom je na jako visokom nivou. Ali jedna jako zanimljiva injenica u vezi s ovom temom je ta to se nerijetko u djelu navode dogaaji iz kranske religije, a radi se i o pravoslavnoj i o katolikoj vjeri. Npr. uoi nove godine spominje i Boi, a obino u kontekstu Boia autor govori i o vremenskim prilikama, budui da je za Boi karakteristino da pada snijeg, da je jako hladno itd. Jedna jo zanimljivija injenica, to se ne sree esto, a desila se 1773., ili 1187. hidretske godine. Naime rije je o tome da je pisac

za ovu godinu zapisao da je i pravoslavni (hrianski) i katoliki blagdan Uskrs pao na isti dan.4 Vrlo vanu ulogu u ovom Ljetopisu zauzimaju i zapisi o vremenskim nepogodama. Izmeu ostaloga, navode se razne poplave, poari i ostale nepogode poput kia snijega itd. Posebno je zanimljiva informacija o padanju crvenog snijega, zatim Baeskija zabiljeava i velike poplave rijeke Miljacke u Sarajevu, itd. Jake zime su takoer ostale ubiljeene. Jednu naroito jaku zimu, za koju autor kae da nema ovjeka koji je ikada zapamtio takvu zimu, s vrlo malo snijega i veoma vedru, ali je bilo hladno toliko da su se ledile sve rijeke i potoci, toliko da su ljudi morali uzimati vodu iz Miljacke ili nekih jo udaljenijih mjesta. Ova neuvena cia zima se desila 1779., ili 1193. hidretske godine.5 Za promatranje ekonomskog ivota koji se vodio tada su takoer ostali mnogi zapisi. Na mnogim mjestima Baeskija zapisuje kako radnici nisu dobili plae, zatim esto se spominju i variranja cijena osnovnih namirnica poput brana, ulja itd. Sve ovo je vrlo vano za sagledavanje cjelokupne ekonomske slike u Bosni u 18. st. Ovakvi zapisi slue ne samo za dobijanje jedinstvene povijesne slike drutva u cjelini, nego nam mogu posluiti i za usporeivanje ivota tada i ivota kasnijih razdoblja. Na osnovu ovih informacija moe se pratiti i vrijednost novca na tritu, kako se inflacija poveavala ili pak smanjivala. Sve su to jako bitne informacije za svakog naunika koji se bude bavio ovim razdobljem. Za nacrt i plan Sarajeva u Baeskijinom periodu je veoma vaan i popis sarajevskih mahala. U Ljetopisu se ukupno nalazi popis 100 mahala. Uz njih stoji i popis sarajevskih demata. Ova dva popisa, mahala i demata, su jako znaajna za dobivanje slike samoga grada. Na osnovu jedne karte Sarajeva iz 1882., Medida Beirbegovi je napravila i plan grada Sarajeva, a u tom planu su prikazane i sve mahale koje je Baeskija zapisao. Zapisivao ih je na nain da je biljeio njihov slubeni naziv, a za veinu mahala navodi i naziv koji se upotrebljavao u narodu. Na osnovu ovih saznanja, lako nam je zakljuiti da je Baeskija bio odlian poznavatelj ovoga podruja. Budui da je vrio razne vjerske i administrativne dunosti, poput mualimske slube, zatim je vrio i slubu pisara, pa i slubu duzhana u Husrevbegovom vakufu, bio je i u mogunosti stei odreena saznanja na polju drutvenog i administracijsko-upravnog ivota u Sarajevu.
4 5

Mula Mustafa Baeskija, Ljetopis, 1997., str. 122. Mula Mustafa Baeskija, Ljetopis, 1997., str. 174.

Posebno zanimljivo mjesto u Ljetopisu zauzimaju i popisi umrlih osoba kroz odreenu godinu. Ovi popisi su veoma vani jer oslikavaju prirodni prirast stanovnitva, a vani su i za praenje raznih bolesti. Naime, Baeskija je nerijetko pored samog imena umrloga davao i opis dotine osobe. Obino je navodio drutveni status umrloga, koju je funkciju vrio, zatim od ega je umro, kakvo mu je imovinsko stanje, nadimak, itd. U opisu bolesti od kojih su ljudi umrli, postepeno se mogu uoavati i neke manje epidemije od kojih su ljudi umirali. Posebno je ljetopisac obratio panju na kugu, od koje je umrlo veliko mnotvo. Kroz ove popise umrlih se mogu pratiti i stare, begovske obitelji, a u Ljetopisu nema gotovo nijedne obitelji koja je ivjela tada u Sarajevu, a da nema navedenog barem jednog lana meu umrlim. Mogu se pratiti i valovi doseljavanja raznih porodica u Sarajevo. Ove informacije su jako korisne ukoliko se eli prikazati demografska slika u Sarajevu druge polovine 18.st. 6 Knjievne odlike koje ovaj Ljetopis nosi u sebi su iskazane na razliite naine. Prije svega moramo znati da je Baeskija bio odlian poznavatelj Turskog jezika i Arapskog, ali nismo u dovoljnoj mjeri obavjeteni o tome koliko je on bio vian Bosanskom jeziku. Poznato je to da je on jako volio taj jezik, te ga ga je pokuao to vie afirmirati u upotrebi. Stoga i pie svoj Ljetopis na Turskom jeziku. Meutim njegov uticaj na razvoj Bosanskog jezika je golem. U prvim godinama pisanja ovoga djela, Baeskija je jako vodio panju o pravopisu i izraavanju, ve u starosti, i pri kraju pisanja ovoga djela, naroito s poetkom 19.st. taj njegov stilski i gramatiki izglaan tekst je poeo gubiti onu svoju prvotnu ljepotu izraavanja kojoj je autor ranije posveivao toliku panju. Svoje umjee u pisanju poezije i proze pokazao je u drugome dijelu Ljetopisa. Kod njegovih pjesama je uoljivo to da nije posveivao veliku panju metrici stihova niti rmi, ali njegove pjesme odiu jednom vedrinom i ponosom, to je Baeskija vrlo umjetniki doaravao. Obino su mu pjesme religioznog karaktera. to se tie pisanja raznih anegdota i tumaenja snova, i tu se Baeskija moe pohvaliti jako istananim tekstovima. Svaka pria koju je napisao u ovom ljetopisu nosi odreenu poruku koju itatelj nosi sa sobom. Kroz cijelu fabulu se protee nekakav lajtmotiv, koji nam slui kao vodilja kroz tekst. Mnoge njegove prie sadre i upozorenja kojima on nastoji upozoriti itatelja i pokazati mu one prave, istinske vrijednosti. On to sve ini kroz spontanu priu u kojoj kroz razliite likove, stvarne i one izmiljene, dopire do itatelja na

Usp s: M. Mujezinovi, Uvod u Ljetopis, 1997., str. 11.

10

jednostavan

nain.

Budui

da

je

tada

stanovnitvo

bilo

jako

neobrazovano

nepismeno, Baeskija je imao na umu i tu injenicu kada je pisao svoj Ljetopis. Ovaj Ljetopis je prije svega jedno povijesno djelo. U svom nainu izlaganja i kronolokom nizanju dogaaja autor nas navodi na zakljuak da je ovo djelo ima iskljuivo povijesni karakter. Mnogi znanstvenici, koji su se kasnije bavili povijeu Sarajeva, ali i Bosne u razdoblju Osmanskog Carstva i njegove vlasti na ovim podrujima u XVIII. st., koristili su ovo djelo, smatrajui ga pritom vrlo znaajim djelom za povijest kako Sarajeva tako i same BiH. Njegov Ljetopis je bio nezamjenjiv, kada su u pitanju suvremeni izvori koji se odnose na povijest Sarajeva. Informacije o raznim pitanjima i dogaajima koji su se desili u drugoj polovini 18.st., su vrlo vane za izuavanje politike i kulturne povijesti grada. Utjecaj koji je njegov Ljetopis izvrio na razvoj Bosanskog jezika je takoer vrlo velik. Ostavio je i jak utisak na sve znanstvenike i knjievnike koji su se koristili njegovim djelom. Profesor Hamdija Kreevljakovi, u svojim nekim djelima (Vodovodi i gradnje na vodi u starom Sarajevu, 1939., Esnafi i obrti u starom Sarajevu, 1957.) se uvelike koristi ivotom Baeskijinim i djelom. Jedan je od znaajnijih Vladislav znanstvenika Skari, koji koji je se bavio i djelovanjem Baeskije bio napisao

monografiju pod naslovom Mula Mustafa Baeskija, sarajevski kroniar 18. vijeka. U ovom djelu Skari govori o velikom znaaju ovoga djela za povijest grada Sarajeva, a Baeskiju smatra ovjekom od volumena, pa kae da je Sarajevo sretno da je ovakav jedan ovjek, skroman i siromaan, ali snagom i duhom jak i bogat, ivio i pisao o Sarajevu.

11

5. Zakljuak

Kroz ovaj rad imali smo se priliku nakratko upoznati s likom i djelom Mula Mustafe Baeskije, pisca koji je svojim radom obiljeio bosansku povijest XVIII. st. Njegov Ljetopis odraava sliku ivota BiH u periodu Osmanskog Carstva, koje ve u ovom radoblju polako doivljava pad moi u svim teritorijama koje su pod njihovom vlau. Svojim djelom Baeskija je htio ostaviti traga na ovo razdoblje. elio je da ga se pamti po neemu, iako toga ni sam moda nije bio svjestan. Svojim djelom je dokazao da je i obini graanin u XVIII. st. u Bosni imao priliku iskazati svoje miljenje. Opisujui razne sfere ivota, Baeskija je nastojao da se ne zaboravi nain ivota obinih ljudi. Iako nije bio bogat ovjek u materijalnom smislu, vidimo da je za ondanje prilike bio jako obrazovan ovjek, to dokazuje da obrazovanje nije bilo toliko nedohvatljivo kako se obino misli. Svojim znanjem obogatio je i zaduio BiH javnost onoga doba, kao i ovoga u kojem sada ivimo. Njegov Ljetopis danas se, po miljenju mnogih znanstvenika, svrstava meu najvanije dokumente za izuavanje ovoga osmanskog razdoblja Bosne i Hercegovine. Smatram da je ovaj Ljetopis napisan u pravom smislu te rijei, kao djelo koje opisuje dogaaje za svaku godinu, te da svojim detaljnim, moda ak malo i predetaljnim opisivanjem dogaaja nastoji itatelja to vie pribliiti ivotnim prilikama obinoga ovjeka. Tim vie je i njegovo djelo dobilo na kvaliteti.

12

LITERATURA:

1. Ljetopis, Mula Mustafa Baeskija, Sarajevo 1997. 2. Uvod i komentar Ljetopisa Mula Mustafe evki Baeskije, Mehmed Mujezinovi, Sarajevo 1997. 3. Internet

13