You are on page 1of 68

P O R O D I Č N I M A G A Z I N • GODINA I • BROJ 1 JANUAR 2009 • ISSN 1840-0930 • CIJENA: 4 KM

DRAG MI JE
TVOJ DAR ...

SLAST
IMANA

BABO I DEDO
U KUR`ANU

ISHRANA -
LIJEK ILI ...

Ka Allahovom
zadovoljstvu
UREDNIK

Rizaluk
Postići zadovoljstvo (rizaluk) je želja svakog pojedinca. Neko je
zadovoljan jednim a neko sasvim drugim načinom života. Tražeći
zadovoljstvo žrtvuju se mnoge stvari.
Riza-i Bâri (zadovoljstvo Uzvišenog Allaha) je ono što nas, Nje-
gove robove, zanima. Obznanio nam je naš Gospodar da On nije
zadovoljan da Njegovi robovi budu nezahvalni, nevjernici.
Njegovo zadovoljstvo se postiže na dva načina. Prvo: činjenjem
pozitivnih djela, a jedno od njih je i pažnja prema roditeljima: “Alla-
hovo zadovoljstvo je u zadovoljstvu roditelja.”
Drugi način za postizanje Allahovog zadovoljstva je izbjegava-
SEMERK AND njem Njegovih zabrana. Onima koji traže zadovoljstvo u zabranje-
PORODIČNI MAGAZIN
nim stvarima, one im, na kraju, donesu tugu i kajanje.
14. MAJA 92 br. 14
Ilidža / Sarajevo SEMERKAND nas, u ovom broju, kroz nekoliko radova podsjeća
Tel/Fax: +387 33 624 883
da trebamo biti zadovoljni sa Njegovim blagodatima, ali i sa Njegovim
www.semerkand.com.ba
e-mail: semerkand@semerkand.com
iskušenjima. Vrlo je važno imati lijepo mišljenje o svom Gospodaru.
ISSN 1840-0930
Posebno nam je bitno istaći da je Uzvišeni zadovoljan ako smo u
Udruženje građana SEMERKAND džematu, ako smo zajedno. On u Kur´anu hvali muhadžire i ensarije
ENVER HADžIAHMETOVIĆ
kao primjer istinskog džemata i naglašava da je zadovoljan sa njima
Glavni i odgovorni urednik kao i sa svima onima koji ih budu u tome slijedili.
NEDŽAD ĆEMAN
Vjera nas uči da naša djela ne trebaju biti radi postizanja slave i
Redakcija
N.Ć. i M.M. dunjalučkih dobara. Ne smijemo raditi ugađajući svom nefsu (egu)
i ostvarivajući lične interese, nego radi postizanja Allahovog zado-
Grafička obrada
SEMERKAND voljstva.
Distribucija Kad je Allah zadovoljan Svojim robom, onda i rob biva ispunjen
ISMAIL NEZIROVIĆ
zadovoljstvom.
Lektor
MIRSAD SINANOVIĆ
U rubrici “Govor stanja” donosimo vam nekoliko primjera Alla-
hovih dobrih robova koji su bili zadovoljni bolešću i belajima. Pa
Fotografija
HAZIM ŠABANOVIĆ
ugledajmo se na njih, koliko god smo u stanju.
Da nas sve zajedno, kroz svoje tekstove, SEMERKAND, poput
Reklama i grafika
MUAMER ADILOVIĆ starog mostarskog mosta koji spaja dvije obale, spoji sa Allahovim
dobrim robovima i Njegovim rizalukom.
Marketing
marketing@semerkand.com.ba
U redovnoj rubrici o zdravlju govorimo i o pravilnoj ishrani.
Cijena: Da nam Uzvišeni Allah pokloni zdravo srce (kalbi - selim) i zdravo
BiH: 4 KM tijelo!
Turska: 5 YTL
Europa: 5 EUR
USA: 5 USD

Radimo dobro a odvraćajmo od zla,


Štampa: Şan Ofset
Njegovom podrškom i milošću...
Časopis je upisan u evidenciju javnih
glasila F BiH pod rednim brojem
03-15-2804-05
u skladu sa zakonom o javnom
ĆEMANNEDžAD
informisanju F BiH. urednik@semerkand.com.ba
SADRŽAJ SEMERKANDJANUAR2009

UVODNA RIJEČ DRAG MI JE TVOJ DAR ... 4


MUBAREK EROL
STICANJE ALLAHOVOG ZADOVOLJSTVA 7
Hfz.Dr. DŽEMAIL IBRANOVIĆ

TEMA KA ALLAHOVOM ZADOVOLJSTVU 10

PUT VRAĆANJA RABBU


16
EDIN TOPČIĆ

4
BEZMJESNI I BESMISLENI ČOVJEK
DRAG MI JE 19
mr. NEZIR KRČALO
TVOJ DAR ... HILJADU I JEDNA KAP 20

SLAST IMANA
22
Dr. AHMED ŠERBASI
BABO I DEDO U KUR `ANU
25
Dr. ALMIR FATIĆ
UPUTSTVA DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA
28
Hazreti ALIJA r.a.
ZLATO
30
EMINA ĆEMAN

GOVOR STANJA 32

DOLAZAK TURAKA U ANADOLIJU


34
MEHMED ĆEMAN

22 SLAST HADŽI SINANOVA TEKIJA


38
EROL ZUBČEVIĆ
IMANA ZEMLJA - NAJBLIŽI ROÐAK
42
Dr. DŽELAL IBRAKOVIĆ
MOSTAR
45
mr. MERIMA ČAMO
UZORI
50
AIDA BEGIĆ-ZUBČEVIĆ

HAZRETI RAHILA 52

MUSLIMANSKI I GRAÐANSKI BRAK


54
mr. IFETA NEZIROVIĆ
ISHRANA - LIJEK ILI ... 60
dr. ZEMIRA KORČIĆ
55

60 ISHRANA -
LIJEK ILI ...
Mubarek EROL | UVODNA RIJEČ

Drag mi je
Tvoj dar kao
i Tvoj kahar...

Š
ta je to što čovjeka dovodi u stanje u kojem kraju, kada rob počne tragati i žuditi za Allahovom
je njegov Gospodar zadovoljan njime? Bez ljepotom (džemalullah), on tada postigne svoj željeni
imalo sumnje to je stanje u kojem je rob za- cilj:
dovoljan svojim Gospodarom.
„... vrati se Gospodaru svome zadovoljan, a i
Naime, Allah je u Svom praiskonskom znanju On tobom zadovoljan!...“ (El-Fedžr, 28.)
(ezelu) odredio da će stvoriti najčasnije stvorenje,
Zadovoljstvo (ridâ’, rizaluk) toliko je velika i veli-
Svog namjesnika na Zemlji, stvorenje kojem će me-
čanstvena stvar da ju je nemoguće izreći riječima ili
leki učiniti sedždu. Njegovo zadovoljstvo čovjekom
objasniti pisanjem.
na ovom svijetu može se nastaviti ako Mu on bude
pokoran i zadovoljan Njime i Njegovom odredbom. Stepen „zadovoljstva“ (rizaluka) predstavlja svijet
Odnosno, ako Ga bude prihvatio za svoga Boga i u kojem su sakupljeni užici svih radosti i osjećanja;
svoga Gospodara. on je stjecište svih želja, najčasniji stepen (mekam)
Kako može onaj ko nije zadovoljan svojim Gos- koji može postići jedan čovjek i najznačajni položaj
podarom očekivati da njegov Gospodar bude za- (rutba) na Ahiretu. Biti zadovoljan Allahom prevazila-
dovoljan njime?! zi svaku vrstu pokornosti.
Dakle, veza između čovjeka i njegova Gospoda- Razum ne može dokučiti veličinu i proniknuti
ra počinje onda kada on postane zadovoljan svojim u tajne koje se nalaze u zadovoljstvu svojim Gos-
Gospodarom; tj. kada Ga sa zadovoljstvom prihva- podarom. Razum je u mogućnosti da mjeri samo
ti za svoga Gospodara. Poslije toga, kada i njegov materijalne vrijednosti i veličine, kao i pojavne ste-
Gospodar postane zadovoljan njime, uspostavljena pene i položaje. Međutim, on je nemoćan da shvati
veza pretvori se u posebnu slast, ljubav i fejz. Na vrijednost i veličanstvenost stepena „zadovoljstva“

4
(rizaluka), jer on prevazilazi granice njegovih mo- svojim Gospodarom i da njegov Gospodar bude nji-
gućnosti. me zadovoljan. Vječna sreća se postiže sa ova dva
Svi bogobojazni posjednici srčanog vida i pronic- zadovoljstva (rizaluka).
ljivosti (ehli besiret) kao dokaz Allahovog zadovolj- Čije zadovoljstvo odredbom bude iskreno i istini-
stva njima uzimali su stanje svoga srčanog zadovolj- to, on će se lahko strpiti na iskušenju i nesreći. Onaj
stva Njime ( tj. znali su da je On Uzvišeni zadovoljan ko je zadovoljan onim što mu je dodijeljeno neće
njima ukoliko su i oni zadovoljni Njime, o.pr.). se žalostiti ni zbog čega. Rob ne može postići si-
Ovdje je osnovno pitanje da li je rob zadovoljan gurnost od iskušenja i nesreća, osim ako je predan
svojim Gospodarom ili nije. To zadovoljstvo ima svome Gospodaru i zadovoljan Njime. Ko je zado-
svoje pokazatelje i znakove, od kojih su: uređivanje voljan svojom odredbom on je kao sultan cijeloga
svijeta.
svoga života u skladu Kur’ana; pretpostavljanje Ha-
kkove volje nad svojom voljom; davanje prednosti Zadovoljstvo je da radost koju osjetiš u blagoda-
Ahiretu nad ovim svijetom; ostavljanje svakog jav- tima osjetiš i u nedaći. Sa zadovoljstvom su jednaki
nog ili tajnog posla koji dovodi u opasnost naš iman slatko i gorko, bogatstvo i neimaština... U stanju za-
i otvara vrata kufru; pažljivo postupanje prema stva- dovoljstva duša (nefs) besprijekorno izvršava Alla-
rima koje su „novina“ (bid’at) u Vjeri; permanentno hove propise. Zadovoljstvo je izvor istinske ljubavi i
čuvanje od licemjerstva (nifaka) i drugo. sreće. Zadovoljstvo je sredstvo za postizanje Boži-
jeg dobročinstva, vječnoga života i beskrajnih dže-
Zadovoljstvo (rizaluk) i ljubav prema Allahu (mu-
nnetskih blagodati. Onaj ko lijepo prihvati Allahovu
habbetullah)... Dva su veličanstvena stanja koja pro-
odredbu, koju mu je On dosudio, i pouzda se u Nje-
izilaze jedno iz drugoga, međusobno se razvijaju i
ga, - on, ustvari, ne traži ništa osim Allaha s kojim
obogaćuju jedno drugo. Bit ćemo zadovoljni onoliko
je postao zadovoljan. Jer, tevekkul znači, pouzdati
koliko volimo. Voljet ćemo sve dok smo zadovoljni...
se samo u Allaha, a teslimijjet – prihvatiti Njegovu
Tako će naše srce sa ljubavlju prihvatati Allaho- odredbu i osjećati spokojstvo i radost u onome što
vu odredbu i Njegovo određenje. I dospjeti u stanje nam je On dosudio.
trajne sreće i radosti..
Sve nedaće koje nam se događaju na ovome
U principu se moraju prihvatiti i stvari koje su svijetu ustvari su najveći faktor koji zauzdava našu
naizgled zlo (šerr) po nas, jer su od našeg Stvori- dušu (nefs) i uzrokuje naše duhovno (ruhani) uzdi-
telja i našeg Istinskog Gospodara. Prihvatiti ih i biti zanje.
zadovoljan njima je najteža i najzamršenija strana
Vitezovi srcâ i velikani koji su zaduženi da ljudima
zadovljstva svojim Gospodarom. Međutim, ne smije
ukazuju na Pravi put predstavljaju savršeni primjer
se zaboraviti da nema zadovoljstva sa zlom grijeha,
u pogledu zadovoljstva i strpljivosti na ovosvjetskim
nepokornosti i njima sličnim stvarima koje su prisut-
iskušenjima i nedaćama.
ne kod robova.
Kada se hazreti Ejjub (a.s.) razbolio, i pored ve-
Zadovoljstvo Gospodarom je u neodvojivoj vezi
likih bolova i nedaća koje su ga pogodile, ustruča-
sa „tevhidom“. Oni koji ne vide da se sve događa vao se da se žali na svoju bolest i traži zdravlje od
voljom i moći našega Gospodara – nemaju udjela u Uzvišenog Gospodara, kako bi time pokazao svoju
stepenu rizaluka. strpljivost (sabur) i zadovoljstvo (rizaluk) Njegovom
Onaj ko je spoznao „tevhid“, on se oslanja na odredbom. Na kraju, nakon insistiranja njegove
Allaha u svakoj situaciji i zadovoljan je onim što žene, on se obratio svom Gospodaru i zamolio Ga
posjeduje. Rizaluk u tom slučaju predstavlja život riječima: „Ti si od svih milostivih najmilostiviji!“ Tada
u islamu sa potpunom predanošću Gospodaru je Uzvišeni Gospodar otklonio od njega bolest i po-
svjetova. To se, kao što smo prethodno spomenuli, dario mu lijek, kao poklon onima koji su u trajnom
očituje kroz dva stepena: da rob bude zadovoljan ibadetu Njemu Uzvišenom. Poslije svega što se do-

5
godilo sa hazreti Ejjubom (a.s.) naš Uzvišeni Gospo- ge volje prihvata teške i opasne operacije.
dar ga naziva „strpljivim robom“, koji je zadovoljan Pored svega navedenog, ne smijemo zaboraviti
svojim Gospodarom. da nije dozvoljeno tražiti iskušenja s ciljem da bi se
Ljubavlju prema Uzvišenom Gospodaru hazreti postigla nagradu za strpljivost i zadovoljstvo onim
Ibrahim (a.s.) je ugasio ovosvjetsku vatru u jednom što je Božija odredba. To je zbog toga što rob ne zna
trenu. koja iskušenja može podnijeti, te što ga njihov teret
Ponos svijeta, Muhammed (s.a.v.s.), strpljivo je može savladati i slomiti. Međutim, ako teret iskuše-
podnio iskušenja i muke u Taifu, čime je pripremio nja dođe od Hakka Uzvišenog, onda treba znati da
temelj sa kojeg će biti uzdignut na Mi’radž, kojim nije On Uzvišeni nikoga ne opterećuje preko granica nje-
počašćen nijedan rob osim njega. govih mogućnosti.
I verificirani učenjaci, koji su nasljednici Vjerovje- Što se tiče tolerancije prema grijesima i stvarima
snikâ (alejhimus-selam), sa zadovoljstvom su prihva- koje vode u nepokornost prema Uzvišenom Gospo-
tali sve što bi im dolazilo od Allaha Uzvišenog, bilo daru, to se nikako ne može smatrati zadovoljstvom
da je riječ o darovima ili nedaćama, vjerujući da je (rizalukom). Biti zadovoljan nevjerstvom (kufrom),
sve to dobro po njih. Štaviše, oni iskušenja, nedaće nepokornošću (isjanom) i griješenjem (fudžurom)
i nesreće smatraju darovima. predstavlja najveći gaflet i neznanje. Po tom pitanju
Međutim, treba obratiti pažnju o sljedećem: ako ima veoma mnogo upozorenja od Uzvišenog Allaha
bi neko uzeo za primjer hazreti Ibrahima (a.s.) i vatru i Njegova Poslanika (s.a.v.s.).
koja ga nije pržila, očekujući da će i sa njim biti isti Ukoliko iskušenja i nedaće ne budu uzrok čovje-
ishod, - to bi bilo nepoznavanje granica i definitivni kovog „buđenja“ i vraćanja Gospodaru, on postane
gubitak. U tom pogledu hazreti Mevlana (k.s.) lijepo dunjalučar, koji slijeđenje strasti i želja duše smatra
je rekao: pravom srećom, a na kraju bude upropašten kan-
„Na Allahovom putu treba ući u vatru, ali prije džama svoje sopstvene duše. Allahovi bliski prijatelji
nego budeš bačen u nju, preispitaj se da li si kao to stanje nazivaju pravom nesrećom! Zato ne budi-
Ibrahim!? Jer, vatra poznaje i ne prži Ibrahimé, dok mo lahkovjerni i ne dozvolimo da budemo prevareni
tebe ne poznaje...“ ovim prolaznim svijetom i njegovim vještačkim me-
Ako bi se neko poistovjećivao sa velikanima, sma- lodijama.
trajući sebe „savršenim“ (kjamil), to bi bilo veliko ne- Put muhabbeta je onaj koji vodi Božijoj bliskosti,
znanje koje za posljedicu ima veoma opasan ishod. a postiže se slijeđenjem i oponašanjem onih koje
Naša dužnost je da u svakom poslu poduzmemo Allah voli. Oni koji vole moraju prihvatati sve što im
sve mjere koje su nam na raspolaganju, a da rezul- dolazi od njihovih voljenih. Oni ne prestaju spomi-
tat, ma kakav on bio, prihvatimo sa zadovoljstvom i njati i misliti na svoje voljene..
pouzdamo se u Allaha Uzvišenog.
Čak i ako se čini da su iskušenja, nedaće i ne-
Zadovoljstvo (rizaluk) krajnji je plod ljubavi (muha- sreće prepreka sreći na ovom prolaznom svijetu, to
bbeta). Rob čije je srce ispunjeno ljubavlju prihvata nikako nije tako. Oni koji se znaju strpiti na onome
sve što mu dođe od njegova Gospodara. Štaviše, što im dolazi od Allaha Uzvišenog i koji su zadovolj-
ako ašik i osjeća bol iskušenja, on je toliko njime za- ni Njegovom odredbom, to može biti uzrok njihove
dovoljan da može poželiti nova iskušenja i nedaće. velike sreće i radosti.
Zadovoljan je onim što ga je pogodilo zbog nagrade
koju će dobiti naknadno. Velikani su rekli: „Onaj ko Molim Allaha da nas učini robovima koji su zado-
zna veličinu nagrade za strpljivost u nedaći, on ne voljni Njime i sa kojima će On Uzvišeni biti zadovo-
traži načina kako da se iz nje izbavi“. Bolesnik ne ljan!
obraća pažnju na gorčinu lijeka, nego, štaviše, dra- Sa Njegovom pomoći i uputom...

6
Hfz. Dr. Džemail IBRANOVIĆ

Sticanje
Allahovog
zadovoljstva
A
llahovo zadovoljstvo (rida, rizaluk) je vr- Sa zadobijanjem Allahovog zadovoljstva i oni postaju
hunski cilj svakog vjernika preko kojeg zadovoljni, jer je to Allahov zakon, drugo zadovoljstvo
vjernik dolazi do same spoznaje Uzviše- se veže za prvo.
nog, odnosno susreta s Njim. Iako se alimi razilaze
U sljedećem ajetu, Allah Uzvišeni nam otkriva na
u definisanju rizaluka, da li je to stanje (hal) ili stepen
kakav način su ovi robovi postali najbolja stvorenja,
(mekam) kroz koji prolazi vjernik, nužno je istaći da
nakon što su Ga spoznali:
sticanje Allahovog zadovoljstva podrazumijeva velika
odricanja i žrtvu. U svakom slučaju, postizanje rizaluka “Njima je On u srca njihova vjerovanje usadio i
podrazumijeva jedan dugotrajni proces. svjetlom Svojim ih osnažio, i On će ih uvesti u dže-
nnetske bašče kroz koje će rijeke teći, da u njima
Sticanje Allahovog vječno ostanu. Allah je njima zadovoljan, a i oni će
zadovoljstva vjerovanjem biti zadovoljni Njime. Oni su na Allahovoj strani,
a oni na Allahovoj strani će sigurno uspjeti.” (El-
Allah Uzvišeni kaže: ”A oni koji vjeruju i čine dobra
Mudžadele,22)
djela - oni su, zbilja, najbolja stvorenja, njih nagra-
da u Gospodara njihova čeka: edenski vrtovi kroz Ebu Ali Dekkak kaže: ”Neki učenik je rekao svome
koje će rijeke teći, u kojima će vječno i zauvijek bo- učitelju: ”Da li čovjek može znati da li je Allah zado-
raviti; Allah će biti s njima zadovoljan, a i oni će biti voljan njime? Učitelj mu reće: ”Ne može, kako da zna
s Njime zadovoljni. To će biti za onoga koji se bude nešto što je gajb i skriveno?. Učenik mu reče: ”Ja mi-
bojao Gospodara svoga.” (El-Bejjine,7-8) slim da čovjek može znati.”Učitelj ga upita: ”A kako?”.
Iz navedenog ajeta se sasvim jasno razumije da su Učenik reče:”Kada vidim da je moje srce zadovoljno s
“oni koji vjeruju i čine dobra djela najbolja stvorenja” na Allahom, znam da je i Allah zadovoljan sa mnom.” Tada
ovom svijetu, sa posebnim nagradama na budućem. učitelj reče:”Dobro si odgovorio, mladiću!”

07
Zadobijanje Allahovog mnosti na odvajanje od vlastitih usta “mada je i njima
samima bilo potrebno”, navest ćemo sljedeću predaju
zadovoljstva vrlinama koju nam Buharija prenosi od Ebu Hurejre: ”Došao je
(dobrim djelima) neki čovjek Allahovom Poslaniku, a.s., i požalio mu se
Ovdje pod “vrlinama” prije svega podrazumijeva- riječima: ”Allahov Poslaniče, zadesila me oskudica”,
mo ostavljanje nefsanskih prohtjeva u zamjenu za ono pa je Poslanik, a.s., poslao do svojih supruga da ih
s čim je Allah Uzvišeni zadovoljan shodno ajetu: ”Allah pitaju za hranu, ali kod njih nije bilo ništa, pa Vjerovje-
je zadovoljan prvim muslimanima, muhadžirima i snik, a.s., reče: ”Ima li čovjeka koji će noćas ugostiti
ensarijama i svim onima koji ih slijede dobra djela ovoga, Allah mu se smilovao?!”, pa je ustao jedan
čineći (bi ihsan)…(Et-Tewba,100) ensarija koji reče: ”Ja ću, Allahov Poslaniče!” Otišao
je svojoj porodici i rekao svojoj supruzi: ”Ovo je gost
Ashabi su prešli put duhovnog uzdignuća sa Allaho-
Allahovog Poslanika pa ga nemoj ničim omalovažiti!”
vim Poslanikom, a.s., od stepena surovih beduina koji
Žena mu reče: ”Tako mi Allaha imam hrane samo za
su zakopavali svoju živu žensku djecu do stepena onih
djecu”. Muž joj odgovori: ”Ti uspavaj djecu i ugasi kan-
pokornih robova koji bi zajecali samo kad bi se Alla-
dilj. Mi ćemo noćas gladovati.” Žena je tako učinila, a
hovo ime spomenulo. U pogledu njihove žrtve i spre-
čovjek porani Allahovom Poslaniku i on reče: ”Allah se
čudi tom čovjeku i ženi”, nakon čega je objavljen ajet:
”I više vole njima nego sebi mada im je i samima
potrebno.” (Hašr- 9) Ovo je put na kojem su ashabi
sticali Allahovo zadovoljstvo i pokazatelj svim onima
koji njih budu slijedili u vrlinama, djelima.

Zadovoljstvo Allahovom
odredbom
Prihvatanje Allahove odredbe iskreno, srčano, je
pokazatelj visokog stepena vjerovanja. Alimi smatraju
da je na ljestvici imanskih šartova (uvjeta vjerovanja)
posljednji “vjerovanje u odredbu”, baš radi toga što se
se čovjekov nefs teško miri s božanskom odredbom.
Vjernik treba uvijek biti zadovoljan Allahovom odred-
bom, jer je ona bolja od onoga što bi čovjek sam sebi
odredio. Onaj ko je stvorio čovjeka najbolje zna šta mu
odgovara iako, počesto, u praktičnom životu čovjek
želi da sve podredi svojoj logici. Zato, ono što Allah
dosudi čovjeku, makar mu to bilo i mrsko, bolje je od
onoga što bi čovjek sam sebi odredio makar mu to bilo
lijepo i drago. Uzvišeni kaže: ”Ne volite nešto, a ono
može biti dobro za vas; nešto volite, a ono ispadne
zlo po vas. Allah zna, a vi ne znate.” (El-Bekare,216)
Također, čovjek treba uvijek da ima u podsvijesti, da
je zadovoljstvo sa Allahovom odredbom osobina koju
su uvijek nosili Božiji Poslanici, a.s. i dobri ljudi. Ko je
zadovoljan sa Allahom, svojim Gospodarom, pomiren
je s Njegovom odredbom i nema nikakvog prigovora
na nju. Ovo je put ostavljanja prohtjeva radi Njega, u
protivnom se ostaje zastrtim od Njega.

08
Pitali su Hazreti Husejna, sina hazreti Alije: ”Ebu voljstvo je susret s Njim.
Zerr je govorio: ”Siromaštvo mi je draže od bogatstva, Od Džabira se prenosi da je Allahov Poslanik, a.s.,
a bolest mi je draža od zdravlja!” Hazreti Husejn je na to rekao: ”Dok džennetlije budu sjedili u Džennetu, oba-
rekao: ”Allah se smilovao Ebu Zerru! Što se tiče mene, sjat će ih svjetlo koje će dolaziti od dženntetske kapije.
ja govorim: ”Onaj ko se osloni na to da će mu Allah dati Podići će glave i vidjeti da je Uzvišeni Gospodar nad
najbolje, taj neće poželjeti ništa drugo, osim onoga što njima. On će im reći:”Džennetlije, molite Me!” Oni će
mu je On dodijelio.” reći: ”Molimo Te da budeš zadovoljan nama.” On će
Od Abbasa se prenosi da je Allahov Poslanik, a.s. reći: ”Moje zadovoljstvo vam je omogućilo boravak ov-
rekao: ”Osjetio je slast imana onaj koji je zadovoljan dje, a dat ću vam i Svoje počasti. Ovo je trenutak za
Allahom kao Gospodarem.” to, pa tražite ih od Mene!” Oni će reći: ”Podari nam
više!” Tada će im biti dati nedžaib (stvorenja koja su za

Nagrada za onog ko stekne jahanje) od rubina, njihove uzde će biti od smaragda


i rubina! Njihov korak je ondje gdje im pogled dopire!
Allahovo zadovoljstvo Allah će im podariti i drveće koje će imati plodove. Doći
“A Allahovo zadovoljstvo je vrijednije od svih će i hurije koje će govoriti: ”Mi smo nježne i kod nas ne-
džennetskih blagodati” (Et-Tevba,72) ćete osjetiti nezadovoljstvo i ljutnju. Imamo vječni život
i ne umiremo. Mi smo supruge plemenitim vjernicima.
Komentarišući ovaj dio kur’anskog ajeta, Ismail Ha-
”Allah će narediti da budu namirisani bijelim miskom,
kija u svom tefsiru navodi sljedeću predaju: ”Nakon što
vanrednog mirisa, i bit će odvedeni u središte Dženne-
vjernici uđu u Džennet Uzvišeni će ih upitati: ”Jeste li
ta, Džennetu ‘adn, i tada će meleci reći: ”Gospodaru
zadovoljni?”, na što će oni odgovoriti: ”Kako da ne bu-
naš, došli su ljudi!” Allah će reći:”Dobro došli, iskreni!
demo zadovoljni kada Si nam podario ono što nisi ni-
Dobro došli, pokorni!” Tada će biti uklonjen zastori i oni
kom od Svojih stvorenja.” Uzvišeni će reći: ”Ja ću vam
će gledati lice Gospodara i uživat će u svjetlu Svemilo-
podariti nešto što je vrijednije od svega toga.” Vjernici
snog u tolikoj mjeri, da neće primjećivati jedni druge.
će upitati: ”A šta je to vrijednije od svega ovog što smo Zatim će biti rečeno: ”Vratite ih u njihove dvorce!” Oni
dobili.” On, Uzvišeni, će reći: ”Podarit ću vam Svoje za- će se vratiti gledajući jedan drugoga, i to je značenje
dovoljstvo i neću se nikada na vas rasrditi.” riječi Uzvišenog: ”Bit ćete počašćeni od Onoga Koji
Konačna nagrada za one koji steknu Njegovo zado- prašta i Koji je milostiv.” (Fussilet,32)

09
TEMA

Ka Allahovom
zadovoljstvu

10
O smirena dušo,
vrati se svome Gospodaru,
zadovoljna, a i On tobom zadovoljan!
Uđi među robove Moje, i uđi u Džennet Moj!
(El-Fedžr, 27-30)

11
I
zrazom „ridâ“, koji doslovno znači: biti zadovo- a nekima nije.
ljan, ne suprotstavljati se i sl., kao da se želi uka- Ovdje bi se moglo postaviti pitanje: „Zašto je Allah
zati na vrijednost ljudi kod Allaha Uzvišenog. stvorio stvorenja kojima nije zadovoljan?“ – Najkraći
Podsjećajući se na mudrost: „Čovjekovo ogledalo odgovor na to pitanje bio bi: „Da bi poslužila kao isku-
su njegova djela, a ne ono što on govori o sebi...“, šenje!“ Učenjaci Ehlu sunneta vel-džema'ta saglasni
želimo reći da je zadovoljstvo (rizaluk) Gospodarom su da ništa ne može nastati bez Njegove volje (irâde),
u veoma bliskoj vezi sa našim predstavljanjem i dje- s tim da oni prave jasnu razliku između Njegove „volje“
lovanjem u životu, kao i sa našom bogobojaznošću i i „zadovoljstva“. Budući da je On Stvoritelj svih stvari
duhovnim stepenom koji posjedujemo. i pojava, moramo priznati da je On Uzvišeni stvorio i
Polazeći sa tog stanovišta, smatramo da je prijeko „kufr“ (nevjerstvo). Međutim, u ajetu: .. On nije zado-
potrebno da osvježimo svoje znanje po pitanju „rizalu- voljan nevjerstvom Svojih robova.. (Ez-Zumer, 7),
ka“, a zbog našeg srca i djélâ koja činimo. kao i u drugim ajetima, jasno se izražava činjenica da
On Uzvišeni nije zadovoljan kufrom, iako ga je stvorio.
Kao što je poznato, izraz „ridâ'“ u našim izvorima,
Pored toga, naši učenjaci kažu da je On zadovoljan
Kur'anu i Poslanikovom (s.a.v.s.) Sunnetu, spominje se
izvršavanjem Njegovih zapovijedi, a da je srdit kada se
kao jedno od svojstava Allaha Uzvišenog. Kao primjer
čini ono što je On zabranio.
toga možemo navesti ajet u kojem Uzvišeni kaže: Allah
je zadovoljan njima, a i oni su zadovoljni Njime. (El-
Maide, 118) Zatim, ajet: ..a Allahovo zadovoljstvo je Čovjekovo zadovoljstvo
najveće! (tj. veće je od svih džennetskih blagodati). Što se tiče čovjekovog zadovoljstva, ono se može
podijeliti na dva dijela: njegovo zadovoljstvo Allahovim
Allahovo zadovoljstvo propisima i odredbom i zadovoljstvo onim što rade
U navedenim ajetima, i njima sličnim, izraz „Allahovo drugi ljudi.
zadovoljstvo“ označava „naklonost našeg Uzvišenog Čovjekovo zadovoljstvo Allahovim propisima i
Gospodara i postizanje Njegove nagrade“. Uzvišeni odredbom direktno je povezano sa njegovim vjero-
Allah je Stvoritelj svih stvorenja koja znamo i koja ne vanjem (imanom) i stepenom (deredža) na kojem se
znamo. Međutim, On je nekim stvorenjima zadovoljan, nalazi. Ako se vratimo na gore navedeni ajet („Allah

12
je zadovoljan njima, a i oni su Njime zadovoljni!“
El-Maide, 118), primijetićemo da se pored Allahovog
zadovoljstva čovjekom, spominje i čovjekovo zado-
voljstvo Allahom Uzvišenim. Dobro, ali šta to znači?
Kako čovjek treba ispoljiti svoje zadovoljstvo Allahom
Uzvišenim? Naši učenjaci su ukazali na vezu između
„tevekkula“ i „rizaluka“. Oni kažu: Plod oslanjanja (te-
vekkula) na Allaha jeste zadovoljstvo Allahom (rizaluk).
Onaj ko svoje poslove prepusti Allahu i bude zadovo-
ljan Njegovom voljom i onim što mu je On odredio, zna-
či da je spoznao istinski smisao tevekkula: oslanjanja i
pouzdanja u Allaha. (Ibn Redžeb, Džamiu'l-ulumi vel-
hikem)
Zbog toga su velikani, kao što su Hasan Basri (k.s.)
i Fudajl ibn Ijad (k.s.), rekli: „Tevekkul je da budeš za-
dovoljan sa svime što te zadesi!“
Ibn Ebid-Dunja (rah.) kaže: „Preneseno mi je da je
jedan od mudraca rekao: 'Tevekkul ima tri stepena. Prvi
je da se ne žališ na ono što te zadesilo; drugi je da
budeš zadovoljan onim što te zadesi; i treći je da ti je
drago da se nikome ne jadaš zbog onoga što te zade-
si!' “ (Džamiu'l-ulumi vel-hikem) tjeskobu ili bol zbog iskušenja i nedaća koje ih pogode.
Ljudi na ovom stepenu su probuđene duše; ostavili su
Tri stepena zadovoljstva svoju volju i otrijeznili se iz pijanstva griješenja. Njima
je Allahova volja u pogledu njih slađa od njihovih ličnih
Abdulaziz ibn Revvad (k.s.) stepene zadovoljstva
želja.
povezuje sa strpljivošću (saburom) i kaže:
Strpljivost prve grupe je „imanski sabur“; strpljivost
Strpljivost ima tri stepena.
druge grupe je „sabur uprkos osjećaju bola“; a strplji-
Prvi stepen je „strpljivost muvehhida“ (ehli tevhid); vost treće grupe je „zadovoljstvo srca i duše“. (Tirmizi,
oni ne pokazuju nezadovoljstvo i neprijatnost prema Nevadirul-usul)
Allahovoj odredbi, smatrajući je Njegovom pravdom, a
Abdulaziz ibn Revvad (k.s.), čije ime smo prethodno
ne zulumom. Pored toga, oni su nemarni i čine grijehe
spomenuli, imao je veliko iskušenje sa vidom, toliko
svojim organima. Njihov sabur je sabur onih koji čine
da je bio gotovo oslijepio. Međutim, on je dvadeset
nasilje prema sebi. godina skrivao svoju nedaću i od svojih najbližih. Kada
Drugi stepen je „strpljivost muktesida“ (ehli iktisad); je njegov sin to primijetio, upitao ga je zašto im prije
oni strpljivo prihvataju ono što im je određeno, kako nije rekao za svoju boljku, on mu je odgovorio da se
organima, tako i srcem. Pored toga, u svojim dušama ne čudi zbog toga, jer je on zadovoljan onim što mu je
osjećaju tjeskobu i bol zbog nedaća koji ih zadese. Allah Uzvišeni dosudio Svojom odredbom. (Ebu Nu-
Treći stepen je „strpljivost mukarrebuna“ (ehli kurb); ajm, Hiljetul-evlija)
njihova strpljivost je zadovoljstvo sa svime što ih zade- Abdulaziz ibn Merzuk (k.s.) bio je jedan od minista-
si. Oni u svojim srcima ne osjećaju nikakvu tjeskobu ili ra halife Haruna Er-Rešida. Jednoga dana napustio je
tugu zbog nedaća koje ih pogode, a to je zbog njihove sve što je bilo u njegovom posjedu; učinio je tevbu i
blizine Allahu Uzvišenom. Njihova srca su ispunjena istigfar i okrenuo se svome Gospodaru, čineći ibadet
nurom, koji je spalio i odstranio od njih strasti njihove i skromno se odnoseći prema ovosvjetskim potreba-
duše. Na taj način njihove duše ne osjećaju nikakvu ma. Postao je toliko skromnih potreba da je spavao na

13
goloj zemlji i pijesku. Oni koji su ga poznavali od ranije,
pitali su ga šta je dobio ostavljanjem udobnog i lagod-
nog života, a on je odgovorio: „Postao sam zadovoljan
onim što posjedujem!“ (Ibn Hibban, Kitabus-sikat)

Da li zadovoljstvo znači
da treba prihvatati
sve što se događa?
Iz gore navedenih primjera ne smijemo izvući zaklju-
čak da treba biti zadovoljan svime što se događa oko
nas. Naime, ne smijemo biti zadovoljni onim čime nije
zadovljan Allah Uzvišeni i Njegov Poslanik (s.a.v.s.).
Štaviše, moramo osjećati odvratnost i nezadovoljstvo
kufrom (nevjerstvom) i širkom (pridruživanju ortaka
Allahu Uzvišenom) – dvjema velikim nesrećama, kao
i prema svakom grijehu i lošem djelu. Istina je da se
sve događa Allahovom voljom i određenjem, ali On
Uzvišeni, kao što smo prethodno spomenuli, nije za-
dovoljan kufrom, širkom i drugim vrstama griješenja.
Velikani islama ukazali su na jednu suptilnost u pogle-
du ove stvari. Oni kažu: „Allahova odredba (kadâ') je
realizacija onoga što je On Uzvišeni odredio da se do-
godi, u (pred)određenom danu i trenutku. Pored toga,
Njegova odredba ima još jedan oblik manifestacije
koji se naziva „makdâ'“. Na primjer, Allah je odredio
(kadâ'om) da se razbolimo. Međutim, da li ćemo u toj
bolesti biti zahvalni na Njegovoj odredbi ili ćemo zbog
nje posrnuti u grijeh – to se događa našom voljom i
izborom. Upravo taj naš izbor naziva se „makdâ'“.
U pogledu Allahovog određenja (kadâ' i kader) ne
smijemo praviti razliku u njegovoj kakvoći, nazivajući
ga „dobra sudbina“ i „loša sudbina“. Zasigurno je li-
jepo sve što nam dođe od Allaha Uzvišenog, a naš
odnos prema Njegovom određenju može biti dobar ili
loš.
Druga stvar o kojoj moramo voditi računa jeste za-
dovoljstvo svojom nepokornošću i giješenjem, u slu-
čaju kada prekoračimo Allahove granice ili zanemari-
mo Njegove propise. Biti zadovoljan takvim stanjem
nikako ne dolazi u obzir.
Ako smo učinili nešto čime Allah Uzvišeni nije za-
dovoljan, nikako ne smijemo reći: „Allah je tako htio!“
Jer, mi znamo da se sve događa Njegovim znanjem,
voljom i određenjem, ali znamo i činjenicu da nam je

14
On Uzvišeni dao i slobodnu volju i mogućnost izbora,
zbog kojih nas poziva na odgovornost.
Prema tome, predanost i zadovoljstvo Allahovom
odredbom nikako ne znači zadovoljstvo nepravdom,
nasiljem, iskorištavanjem i tlačenjem ljudi na bilo koji
način.
Ukratko, ispravan stav u pogledu „zadovoljstva“
imaćemo ukoliko smo zadovoljni samo onim čime
je Allah Uzvišeni zadovoljan – prihvatajući to srcem i
dušom, i iskazujući svoje nezadovoljstvo prema ono-
me čime On nije zadovoljan – odbacujući to cijelim
bićem.

Mi pripadamo Allahu
i opet ćemo se Njemu vratiti
Uzvišeni Allah nas u Kur'an-i Kerimu obavještava o
osobinama strpljivih i kaže:
Ti obraduj strpljive – one koji, kada ih pogodi kakva
nedaća (musibet), kažu: „Mi pripadamo Allahu i opet
ćemo se Njemu vratiti!“ (El-Bekara, 156)
Da, svi smo od Njega došli, naši imeci, porodice,
djeca i sve što imamo pripada Njemu, i na kraju ćemo
Mu se opet vratiti. Mu'min, u čijoj svijesti je smještena
činjenica da smo na Ovaj svijet došli radi ispita, na pi-
tanje „odakle je došao i kuda ide?“ odgovara svojim
načinom življenja i reakcijom na događaje koji se do-
gađaju oko njega. Njegov život kao da se utjelovio u
ajetu koji smo naprijed spomenuli: Mi pripadamo Alla-
hu i opet ćemo se Njemu vratiti!
Plemeniti Poslanik (s.a.v.s.) savjetuje nam da ovu
rečenicu izgovaramo kada nas zadesi neko iskušenje,
bilo ono veliko ili malo. Hazreti Aiša (r.anha), naša maj-
ka, kazuje da je Vjerovjesnik (s.a.v.s.) ovu rečenicu iz-
govarao čak i onda kada bi se ugasilo kandilo u njiho-
voj kući. Kada mu je ona rekla: „To je samo kandilo!“,
objašnjavajući da to nije baš toliko ozbiljna situacija,
Resulullah (s.a.v.s.) je odgovorio: Iskušenje (musibet)
je sve što uznemirava mu'mina! (Ebu Davud)
Dakle, život mu'mina je putovanje. Poznato mu je
odakle ono počinje i gdje se završava. Pred prolaznim
uživanjima on mora zatvoriti oči svoga srca i pripremiti
se za put. Uzdajući se u Onoga u čijoj vlasti se nalazi
sve, oslanjajući se na Njega i spominjući Ga njegovo
putovanje biće lahko i uspješno...

15
Edin TOPČIĆ

Put vraćanja
Rabbu
Alija b. Ebi Talib, r.a., je rekao: "Ja se zaista sjećam Zavjeta koji sam
sa svojim Gospodarem sklopio, i znam ko mi je tada bio s desne strane
a ko s lijeve strane."

H
vala Allahu Gospodaru Zavjetu vjere, koje su duše dale zaboravlja, pa kako ne bi zabora-
svjetova, Onom koji je svome Gospodaru. vio ‘’Zavjet’’ koji se desio tik nakon
jedini dostojan da Ga U čemu leži mudrost ‘’Zavje- Ademova, a.s., stvaranja.
se obožava i onome koji je Jedini ta’’? Mudrost ‘’Zavjeta’’ je u tome Jedna od deviza današnjih pe-
dostojan u traženju Njega i Nje- da Allah, dž.š., ima ‘’hudždžet’’ dagoga je da novo znanje potire
govog Rizaluka. Neka je salavat i (dokaz, ‘’opravdanje’’) nad onim staro.
selam na Poslanika Muhammeda, svojim robovima koji nisu ispunili Priroda znanja o misaqu je ahi-
s.a.v.s., i njegovu časnu porodicu i dati Zavjet. Upravo zato nas Allah, retska, a priroda znanja koje dijete
njegove vrle Ashabe, r.a., i sve one dž.š., na njega upozorava i podsje- ima od trenutka kada dođe na svi-
koji ga u dobru slijede. ća. jet, je dunjalučka.
Allah, dž.š, u Kuranu kaže: ''I Sve su duše posvjedočile i one Dolaskom na ovaj svijet mala
kad je Gospodar tvoj iz kičmi vjerničke i one nevjerničke, kao i beba je kažu džennetska ptica.
Ademovih sinova izveo potom- munafičke. Samo ono što ih odva- Kako ta ptica postaje svjesna
stvo njihovo i zatražio od njih ja jedne od drugih je nijjet koji su svojih nefsanskih prohtjeva, glad,
da posvjedoče protiv sebe: 'Zar duše u ezelu imale. umor pa zatim traženje i naposlijet-
Ja nisam Gospodar vaš?', oni su ku uči se o svome “JA” koje mu je
Ako smo dali Allahu, dž.š, ‘’Za-
odgovorili: 'Jesi, mi svjedočimo', nophodno kako bi učinio prve ko-
vjet’’ (‘ahd, misaq) zašto se toga
i to zato da na Sudnjem danu ne danas ne sjećamo? Čovjek je po rake u životu. Što je čovjek svjesniji
reknete: 'Mi o ovome nismo ništa svojoj prirodi zaboravno biće. Kaže svoga nefsa, ono više zaboravlja
znali.''' (El-A'raf, 172.). se da je riječ ‘’insan’’ (čovjek) de- svoju svrhu, “A ljude i džinne Sam
Ovo je jedan od kur’anskih ajeta rivirana iz riječi ‘’nisjan’’ (zaborav). stvorio da Mi ibadet čine”
koji govore o “Misaqu” ili ezelskom Čovjek mnoge stvari iz ovog života Međutim, ima i onih koji se tog

16
"Zavjeta" sjećaju. Među takve se, Naša loša djela, gaflet, nečinje- zadovoljna Allahom i nefsi-Merdije
primjerice, ubraja Alija b. Ebi Talib, nje dobrih djela, ostavljanje nama- duša s kojom je Allah zadovoljan.
r.a., koji kaže: "Ja se zaista sjećam za na nas djeluju onako kao što El Kušejri u svojoj Risali prenosi da
Zavjeta koji sam sa svojim Gospo- oblak zaklanja sunce. A oblak je se Rida dijeli na dvoje: zadovoljstvo
darem sklopio, i znam ko mi je tada kafir kada zaklanja sunce. Najteži i Njime i zadovoljstvo od Njega. Za-
bio s desne strane a ko s lijeve stra- najtamnjiji zastori su činjenje širka i dovoljstvo Njime je proračunato, a
ne." Slično kazivanje se prenosi i kufr. Griješenjem se postavljaju za- zadovoljstvo od Njega je zadovolj-
od čuvenog sufije Sehl b. ‘Abdullah stori, pregrade do Ridvanullaha. To
stvo Njegovom odredbom.
Et-Tusterija, k.s., koji je rekao: ‘’Po- su neprobojni zidovi. Da nas Allah
znajem svoje učenike još od dana sačuva od ovakvih stanja. Istovremeno, negriješenje, neči-
kad je bilo rečeno: "Zar Ja nisam njenje loših djela prema sebi, dru-
Allah, dš.š., u Kur’anu kaže da
Gospodar vaš?" gima i najvažnije Bogu znači ukla-
će onima koji se pokaju njihova
njanje zastora, a činjenje dobrih
loša djela biti zamijenjena dobrim
Uklanjanje (sura Furkan), a onaj ko traži tome djela koja su čin zahvalnosti i lju-
zastora Allah i daje. Namaz, zikr, post i svi bavi prema Njemu raskrčuje tamu
drugi farzovi i ibadeti, približavaju koja nam ne dozvoljava da na bilo
Duše na ovom svijetu teže po-
Allahu i vode zadobijanju Njegovog koji način dokučimo ili naslutimo
novnom susretu sa Rabbom. Me-
vlana Rumi, k.s., ih poredi sa najem rizaluka. Na kraju krajeva, meka- Njegovu Bliskost, a za koju nam je
koji čezne za svojom Pradomovi- mi duša koji slijede poslije nefsul- rečeno da nam je On bliži nego žila
nom Najistanom. Allah, dž.š., dže- Mutmeinne jesu nefsi-Radije duša kucavica...
nnetske duše naziva Mutmeinne
- smirenim (89;27) a u narednom
ajetu za te duše govori da je On
zadovoljan sa njima i da su one za-
dovoljne sa Njim.
Riječ Ridvan doslovno znači za-
dovoljstvo, blagostanje, a iz nje su
izvedene riječi rizaluk, rida itd.
Međutim, Ridvan ima puno du-
blje značenje. U Suri 9:72 ono nosi
značnje uklanjanja zastora između
roba i Rabba. Ti zastori su itekako
prisutni na dunjaluku, ali iz ovog
ajeta saznajemo da ih ima čak i u
Džennetu: “A i malo Ridvanullaha
veće je od svega toga; to će, doista
uspjeh, veliki biti.”
Ili kako nas jedan kudsi hadis
obavještava : “Zar nećete da vam
(džennetlijama op.a.) dam ne-
što bolje od toga?”, a oni će reći:
“Gospodaru, šta može biti bolje?”,
a On će reći: “Spustit ću na vas Moj
Ridvan?”

17
Put zikra - realiteti ahiretskih svjetova, a tmin-
ski hidžabi su dunjalučki- tabiatski,
put vraćanja vizioni, fizički, metafizički objekti).
Ilahi ente maksudi ve ridake
matlubi! Moj Bože, Ti si moj cilj, a
ono za čim tragam je Tvoje zado- Tarikatski
voljstvo! U ovoj dovi nalazi se srž postulati
tarikatskog učenja. Sufije i drugi
Prema Hazreti Hadždže šejh
duhovni putnici nisu ništa bolji od
Abdulhalik Gudždevaniju, k.s., teze
običnih ljudi, ali ono što ih razlikuje
od njih je upravo taj put preodgoja ili postulati tarikatskog ponašanja
duše, put prisjećanja. Namazi, zikr sadržani su u jedanaest termina
i drugi farzovi i nafile treba da se koje bi svaki salik trebao primjeniti
čine sa nijjetom zadobijanja Alaho- u svome životu. Da li su ovi prin-
vog rizaluka. cipi formulisani kako bi čovjek bio
Šejh Tadžudin Usmani Hindi, počašćen uklanjanjem zastora i
k.s., objašnjavjaući dovu «Ilahi ente kako bi zadobio Njegov Rizaluk
maksudi, ve ridake matlubi!» kaže ne znam, ali slutim da je to upravo
u svojoj knjizi Mefitahul me'ijje fi ta- zbog toga.
rikatin-nakšibendijje :
Tek poslije takvaluka, sabura i
Korist zikira sa ovom dovom je
šukra dolazi mekam zadovoljstva,
likvidacija svih misli i pomisli, svih
a taj mekam se zadobija, kako reče
sjećanja i dosjećivanja, dok zikru-
llah, sjećanje samo na Allaha, ne Kušejri iz zadovoljstva Allahovom
bude posve rastavljen i oslobođen odredbom. A nije zadovoljstvo da
od drugih sjećanja i zikrova i dok ne osjetiš nevolju i kušnju nego je
zakir totalno ne raskine veze i kon- zadovoljstvo da se ne protiviš Nje-
takt sa bilo čim drugim. Ako obav- govoj odredbi i sudbini.
ljač ovakvog zikra nije ostvario sr-
Zadobijanje Allahovog zadovolj-
čanog Ihlasa i ako njegovo srčano
stanje nije još u skladu sa njegovim stva je proces ili put koji traje cijeli
riječima onda mu od zikra, de fac- život, on je pun teškoća i odricanja
to, nije cilj ono što tvrdi. U tom slu- svojih nefsanskih prohtjeva. Taj
čaju navedeni zakir će dovu i izjavu proces počinje tevbom i traje sve
činiti «talkidski», po emru i opona- dok se u potpunosti ne ukurbani
šanju svoga tarikatskog muršida, svoj nefs. On je proces zbog toga
tj. po njegovoj direktivi i praksi, pa
što kroz ibadete koji se čine znači
će Inšallahu te ala sa bereketom
i prisjećanje. Ono je prisjećanje na
toga talkida postići i ostvariti srča-
Zavjet koji je dat još u Ezelu. Ono
ni ihlas, posvemašnju usklađenost
jezika i srca. je poništavanje svoga JA kojem se
čovjek od rođenja uči. On je u ko-
Šejh Hindi nam prenosi hadis
Poslanika, s.a.v.s., da je Svevišnji načnici oslobađanje od skrivenog
Allah sakriven sa sedamdeset hi- širka i potpuno predavanje i potič-
ljada svjetlosnih hidžaba a isto to- njavanje Allahu, a zar baš to nije
liko i tamnih ( svjetlosni hidžabi su suština naše vjere!?

18
Bezmjesni i mr. Nezir KRČALO

besmisleni čovjek
K
ada bi na putu iz bez- nisu davali mogućnost da se misao deća paradigma na kojoj moderna
mjesta u bezmjesto poistovjeti sa predodžbom, iako su nauka gradi vlastiti napredak.
postojalo kakvo mjesto, imali povoda za to( grč. idea – sli- Bezmjesnost je odlika Razuma,
veli Rumi, k.s., i on bi sebi otvorio ka, oblik, vanjština...), niti da je ona dok je ‘mjesnost’ odlika tjelesne
dućan, te savjetuje one koji su to puki odraz realnih stvari i procesa, duše kao i ‘njenog znanja’ izraže-
već učinili da taj dućan zatvore i itd. Ona sama jeste nastojala oko nog u vidu vlastitog (ego-ističnog)
otvore onaj bez mjesta. misli ali nikada nije objelodanila šta mišljenja. Kako ne treba tragati za
No, mnogi imaju bojazan da je to zapravo misao. suštinom u slučajnosti, prolaznosti
neće moći trgovati ‘svojim’ zna- A kako nas divno Rumi, k.s., po- i ‘mjesnosti’ na veličanstven način
njem ako otvore ‘dućan’ bez mje- učava: „Posmatraj vladavinu Boga nam to otkriva Rumi k.s.: “Što se
sta. Znali ili ne znali to da je logika nad mislima. On im daje oblike ne tiče onoga koji traži znanje u srcu,
propedeutička (pripremna) discipli- koristeći sredstva, bez pera i oruđa. možeš plakati nad njim. A onome
na za svaku vrstu naukovanja i smi- Kada bi pocijepao srce i iskidao koji traži Razum u (tjelesnoj) duši,
slenog govora uopće, oni slijede u ga u male komadiće u njemu ne možeš se narugati.“(Fihi-ma-fihi,59)
potpunosti njena pravila do kraja bi mogao pronaći te misli: ni u krvi, To se pojašnjava jednostavnim
života, jer to odgovara njihovoj na- ni u nervima, ni gore ni dole, ni u primjerom kroz odnos mošusa i
ravi. Sama logika iznašla je da po- jednom dijelu tijela, jer one su ne- njegovog mirisa. Miris je svojstvo
stoje četiri oblika misli (pojam, sud, materijalne i nepripadajuće; nećeš mošusa i kao takav neodvojiv je
zaključak i dokaz) a ‘govor’ nije ni- ih pronaći ni vani. Pošto je vladavina od njega jer se mošus manifestuje
šta drugo do ‘oruđe’ putem kojeg Boga nad mislima tako suptilna da putem njega. Ukoliko se neko veže
se te misli saopćavaju. Ukratko, nema nikakvog znaka, zamisli koliko samo za miris, pogrešno postupa.
stvarnost nam se nadaje u vidu mi- je tek Stvoritelj svih stvari suptilan i No, sretna osoba je samo ona koja
sli i kao tako pojmljenu izražavamo
bez znaka...“(Fihi- ma- fihi, 92) ide od mirisa do same stvari i nalazi
je govorom. Uistinu, logika nikada
Bezmjesnost misli ukazuje na jedinstvo s njom.
nije tvrdila da se bavi istinitim misli-
ma, nego je upućivala na metode bezmjesnu suštinu čovjeka (duh) Za razliku od mišljenja čije mje-
kako bi se došlo do istine u kojoj kao i znanje (‘ilm) istine koje je sto izviranja i pojavljivanja je svjesni
se misli i stvarnost podudaraju. Svi- imanentno toj bezmjesnoj naravi. dio (glava) neprosvjetljene i ne-
ma onima koji hoće da razmišljaju Ukoliko se zanemari ovaj vid ne- preobražene tjelesne duše (nefs),
ovo je savjet i uputa da je ‘logička prolazne, odnosno vječne ljudske istinsko znanje (‘ilm) se manifestuje
etapa’ imanentna čovjekovom biću suštine a istakne prolazna i ‘mje- putem srca (qalb), ali mu ono nije
u procesu dozrijevanja njegove sna’ dimenzija onda se bezmjesna izvor. Razum može u konačnici
svjesnosti, te da se na određenom i istinita misao u vidu znanja (‘ilm- da se manifestuje tek putem pre-
stepenu mora prevazići. Ali, ovo znanje od Boga) povlači, a čovjek obražene tjelesne duše, tj. putem
je istodobno i opomena mladim biva utamničen svojom požudnom njenog svjesnog dijela, kada motri
ljudima da rečenu etapu iskoriste dušom (nefs) i maštom koji se, dok čistu istinu, ali mu tu nije izvor. Jed-
za školovanje i studiranje. Pomni- se služe govorom kao oruđem, re- nostavnije rečeno, ako je Razum
je sagledano, ako je logika u po- dovno i po ustaljenom pravilu ra- Svjetlost onda je glava svjetiljka, ali
četku učitelj, poslije će biti učenik skrivaju i iskazuju nama dobro po- ona sama nije izvor Svjetlosti. Pošto
i sluga. Priznanje neznanja može znatim stavom: „ Ja mislim...“(„Ego i Razum i znanje imaju bezmjesnu
doći samo od onoga koji poznaje cogito...“). Svojevremeno, ovo je narav, Rumi, k.s., istinskog čovjeka
svoje granice. Zasluga logičara je bila krilatica novovjekovne misli a oslovljava pridjevkom ‘bezmjesni i
nedvojbeno i u tome što nikada danas je u naučnom mišljenju vo- besmisleni’.

19
Hiljadu i jedna kap

Džizja -
porez za zimmije
Kada bi jedna zemlja došla pod vlast islamske države,
njeni građani nemuslimani su mogli napustiti zemlju i otići
negdje drugo ili sačiniti sporazum sa islamskom državom
i nastaviti živjeti na istom prostoru uz poštivanje principa
naznačenih u sporazumu. Takav sporazum se nazivao
zimmet, a građani nemuslimani zimmije. Sporazumom se
nemuslimani obavezuju na poštovanje odredbi islamskog
poretka i neučestvovanje u ratovima, a za uzvrat su plaćali
porez koji se nazivao džizja. Islamska država se obave-
zivala da će štiti život i imovinu zimija kao i slobodu vje-
roispovijesti. Džizju su plaćali samo odrsli, zdravi i za rat
sposobni muškarci. Žene, djeca, starci, bolesni, iznemog-
li, invalidi, monasi i prosjaci su bili izuzeti od ovog poreza.
Nakn što su hazreti Ebu Ubejde i Halid ibn Velid zauzeli
skoro cijelu Siriju, tadašnji bizantijski imperator 636. godi-
ne pokreće imperijalnu armiju sa ciljem protjerivanja mus-
limana nazad u pustinje Arabije. Halid ibn Velid je proci-
jenio da se muslimani ne mogu oduprijeti takvoj sili, osim
ako se povuku sa osvojenih teritorija i zaustave na rijeci
Jermuk gdje je moguće dočekati bizantijsku imperijalnu
armiju i poraziti je. Ebu Ubejde, kao glavnokomandujući
islamskih armija u Siriji, se složio sa prijedlogom i naredio
povlačenje trupa ka Jermuku.
Prije nego su muslimani napustili osvojene teritorije,
Ebu Ubejde je naredio da se lokalnom nemuslimanskom
stanovništvu vrate sredstva koja su na ime džizje platili
muslimanima. Za tu priliku izdat je i poseban proglas:
„Obaviješteni smo da velika neprijateljska sila kreće
protiv nas, vraćamo vam vašu džizju. Kako smo prethod-
no sklopili sporazum o štićenju vaših života i imetaka, mi
smo to dužni i sprovesti. Pošto, u ovakvim okolnostima,
ne možemo ispuniti svoje obaveze prema vama, vraćamo
vam novac koji smo od vas prikupili.“
Ovako human i pravičan gest je naveo lokalne kršćane
da se mole:
„Bog nam vas ponovo za gospodare poslao i učinio
vas pobjednicima nad Bizantijcima. Da su umjesto vas bili
oni, ne samo da nam ne bi ništa vratili, nego bi nam i os-
talo oteli.“

(Izvor: Thomas W. Arnold, Povijest islama, Sarajevo


1989, str 86-87)

20
Prelasci Rusko
kršćana u islam pravoslavlje
Širenjem islamske države nakon Poslanikovog a.s. Ruski knez Vladimir je živio na prelazu iz desetog u je-
preseljenja na ahiret, tolerisanje kršćanskih crkava nije danaesto stoljeće. Kao i njegov narod, bio je paganske
dovođeno u pitanje. Posebno dobri odnosi su bili prema vjere. Shvativši da je kulturno i politički neprihvatljiv osta-
kršćanima nestorijancima zbog njihovog učenja o Isau nak u takvoj vjeri, Vladimir je odlučio prihvatiti jednu od
a.s. koje se razlikovalo od crkvenog učenja zbog čega ih vjera: islam, katoličanstvo, jevrejstvo ili pravoslavlje.
je crkva smatrala hereticima. Ova naklonost islamske vlas-
U to vrijeme na obalama Volge živili su muslimani Buga-
ti nipošto nije značila i favoriziranje nestorijanaca na štetu
ri koji su primili islam od muslimanskih trgovaca. Knez Vla-
ostalih kršćana. Naprotiv, islamska vlast je sprečavala na-
dimir ih je pozvao i zatražio da mu objasne osnove islama.
pade jedne kršćanske sekte na drugu.
Saslušavši muslimane, Vladimir se lijepo izrazio o islamu,
Uzimajući u obzir slobodu ispovijedanja vjere, koja je ali je rekao da Rusi nikada ne mogu primiti tu vjeru koja
općenito data kršćanima, nemoguće je prihvatiti laži da je
zabranjuje pijenje alkoholnih pića koja su za njih, kako je
islam širen snagom mača. Čak i mnogi kršćanski teolozi
objasnio, sastavni dio životnih radosti.
govore da je moralni pad ondašnje istočne crkve i njena
duhovna nizina nagnala mnoge da potraže čišću duhov- Jevreji sa Kaspijskog mora su pokušali sa svojim izas-
nu atmosferu. Nemoćna u suprotstavljanju pada morala, lanstvom. Nakon što su objasnili principe svoje vjere i
crkva pokušava sa celibatom (izbjegavanje braka) kao iznijeli kratak historijat svoga naroda, Vladimir je odbio
odgovorom na sveprisutni nemoral. Put ka svetosti i du- rekavši: „Dakle, vi ste od Boga prokleti i protjerani iz svoje
hovnom uzdizanju je tražen u pustinjaštvu, a osnovna od- domovine a sada želite druge učiti. Idite! Ne želimo, kao i
lika kaluđerstva bila je fizička nečistoća. vi, ostati bez svoje domovine.“
Dalje se, u hronikama kršćanskih teologa pronalaze Pošto je saslušao pravoslavne i katolike, Vladimira se
opisi situacija u kojoj jedna kršćanska sekta proganja dru- najviše dojmila pravoslavna vjera koja je obećavala oprost
gu, sve zbog nejasnih vjerskih propisa i metafizičkih pi- grijeha i ulazak u raj uz tek neznatan napor i odricanje.
tanja. Pravoslavni, nestorijanci i jakobiti su se nemilosrdno Potrebno je samo pokrstiti se.
sukobljavali sve do uništenja.
Poslije savjetovanja sa kneževima ruskih pokrajina,
Islam je bio izuzetno privlačan onima koji nikako nisu odlučio je poslati svoje učenjake da na licu mjesta prouče
prihvatali bizantijski kler. Njihov imperator nije bio samo svaku od ponuđenih vjera.
vladar, on je bio i vrhovni svećenik. Tako je otvoren put
Po povratku sa putovanja, izaslanici su izvijestili o ono-
potpunom despotizmu koji je sve jače pritiskao običan
me šta su vidjeli. Izaslanik koji je bio u Istanbulu je bio
narod.
očaran jednom službom u Aja Sofiji kojoj je prisustvo-
Izuzetni uspjesi islamskih armija su dodatno poljuljali vao. Veličanstvenost zgrade, bogata odjeća svećenika,
vjeru u kršćanstvo koje se pokazalo potpuno nemoćnim ukrašeni oltari, zanosni mirisi i opća raskoš pri ceremoniji
pred islamom. Narodni rezon je bio taj da Bog daje uspje-
su oduševili izaslanika koji je sve te utiske zorno opisao
he onima koji su Mu dragi i sa kojima je zadovoljan.
i predstavio knezu Vladimiru koji je ionako već naginjao
Islamsko načelo bratstva i pravde, te potčinjavanje sva- pravoslavlju.
koga, pa čak i vladara, pod propise šerijata i nepostojan-
Ostali izaslanici su sa ponižavanjem govorili o islamu i
je nezajažljivog i nedodirljivog svećenstva je bilo suviše
ostalim vjerama koje su sada i konačno odbačene.
atraktivno i privlačno. Napaćeni i obespravljeni narod je
shvatio da mu islam nudi zaštitu i častan život na ovom i Tako je donesena odluka o prihvatanju pravoslavlja kao
spas na budućem svijetu. vjere svih Rusa.

(Izvor: Thomas W. Arnold, Povijest islama, Sarajevo (Izvor: Thomas W. Arnold, Povijest islama, Sarajevo
1989, str 95-108) 1989, str 296-298)

21
Dr. Ahmed Eš-Šerbâsi

Slast
imana
Iman ima slast, koja je iznad svake druge slasti! Ukus, ljepši od svih ukusa!
Oduševljenost, veću od svakog zanosa! Jer, slast imana je srčana, duhovna
i duševna slast! Ona teče i kôla kao što kôla voda kroz cvijet i krv kroz vene.
Na svog vlasnika baca zrake po svim njegovim organima, pa za njega nema
uzrujanosti niti nesanice, nema tjeskobe niti utučenosti, nego širina i milost,
zadovoljstvo i blagodat...

M
uhammed Resulu- i smirenost, a on je: nepostojanje kada je rekao: „Osjetiće slast ima-
llah, s.a.v.s., je re- čvrstog uvjerenja (jekina) i vjerova- na onaj ko bude zadovoljan svojim
kao: „Osjetiće slast nja (imana)! Jer, onaj koji vjeruje-on gospodarem - Allahom, svojom
imana onaj ko bude zadovoljan poznaje svoj put, a ko poznaje svoj vjerom - islamom i svojim poslani-
svojim gospodarem - Allahom, put on je njime zadovoljan, pa tako kom - Muhammedom!“ Iman ima
svojom vjerom - islamom i svojim njime putujući dođe i do svog cilja. slast, koja je iznad svake druge
poslanikom - Muhammedom!“ Na tom putovanju, neminovno, za- slasti! Ukus, ljepši od svih ukusa!
(Muslim, Tirmizi i Ahmed) desi ga umor i određena patnja, ali Oduševljenost, veću od svakog
Gledajući desno i lijevo kroz on ih dočeka strpljivošću i ustrajno- zanosa! Jer, slast imana je srčana,
život, slušajući ovoga i onoga uo- šću. Tako, vjernik na svom putu ne duhovna i duševna slast! Ona teče
čavamo razne vidove poteškoća i pridaje posebnu važnost onome i kôla kao što kôla voda kroz cvijet
nesreća. Susrećemo se sa svako- što ga zadesi, jer su njegov pogled i krv kroz vene. Na svog vlasnika
jakim jadikovanjima i psihološkim i njegova misao vezani za ono što baca zrake po svim njegovim or-
tjesnacima kod ljudi. A tako su ri- je Najvrijednije, ono što je Vječno! ganima, pa za njega nema uzruja-
jetki oni sretni i zadovoljni! Najveći Prvak cijelog čovječanstva Mu- nosti niti nesanice, nema tjeskobe
krivac za takvo jadno stanje je taj hammed Resulullah, s.a.v.s., nam niti utučenosti, nego širina i milost,
'opasni kancer' koji ruši sigurnost je pokazao put imana i sigurnosti zadovoljstvo i blagodat...

22
Zadovoljstvo da mi daš umjerenost i kada sam
u neimaštini i kad sam i bogat-
Allahom, svojim Gospodarem i Nje-
gov Gospodar bude njime zadovo-
Allahom, dž.š. stvu. Molim Te za blagodat koja ljan! A kada je Njegov Gospodar
Prva kapija od kapija prispi- neće nestati. Molim Te za radost njime zadovoljan onda mu On bude
jeća do slasti imana je da insan oka koja neće presječena biti. dostatan i dovoljan. On Uzvišeni ga
bude zadovoljan svojim gospo- Molim Te za zadovoljstvo Tvojom uzme pod Svoju posebnu zaštitu. A
darem Uzvišenim Allahom. Jer, odredbom. Molim Te za lijep život nema većeg cilja za istinskog tra-
On je Stvoritelj svega, Održavatelj nakon smrti. Molim Te za užitak gaoca od Allahovog zadovoljstva.
svih, Gospodar nebesa i zemlje, slasti gledanja u Tvoje Plemenito Zato se u Kur'anu o zadovoljstvu
Milostivi dunjaluka i ahireta, Vla- Lice. Molim Te za čežnju susreta (rizaluku), između ostalog, navodi:
dar svih svjetova. A zadovoljstvo s Tobom, koji će biti bez nevolje i „Njima je On u srca njihova vjero-
Njime podrazumijeva zadovoljstvo bez iskušenja. Moj Allahu, ukrasi vanje usadio i svjetlom Svojim ih
u izvršenju ibadeta. Nadu, strah i nas imanom, učini nas upućenim osnažio, i On će ih uvesti u dže-
posvećenost samo Njemu. Pridrža- i onima koji će biti sredstvo za nnetske bašče kroz koje će rijeke
vanje Njegovih zapovjedi i propisa, uputu drugih!“ teći, da u njima vječno ostanu.
a sustezanje od Njegovih zabrana. Iskreni rob ima divne uzore i u Allah je njima zadovoljan, a i oni
I to, spoznavši mudrost tih naredbi i prvacima ovog ummeta, koji su se su zadovoljni Njime. Oni su na
zabrana ili ne. Ograničeni i slabašni borili najvrijednijom borbom, koji Allahovoj strani, a oni na Allaho-
rob ne treba da pita svog Svezna- su činili najbolja djela, onima koji voj strani će sigurno uspjeti.“ (El-
jućeg Stvoritelja o mudrosti svake su bili potpuno zadovoljni Uzviše- Mudžadele, 22.)
Njegove Riječi. Iskreni rob se povi- nim Allahom! Tako bi, taj pravedni
njava svome Stvoritelju, vjerujući u halifa Omer ibn Abdulaziz, često Zadovoljstvo
Njegovu mudrost i pravdu, nadaju-
ći se Njegovoj milosti a strahujući
Allaha molio: „Moj Allahu, učini me islamom
zadovoljnim Tvojom odredbom i daj
od Njegove kazne. Rob ima najveći Druga kapija od kapijâ slasti
mi Svoj bereket u njoj, tako da ne
uzor u Njegovom Poslaniku, a.s., imana i užitka jekina je zadovoljstvo
poželim ubrzati ono što Ti odgađaš,
koji se svome Gospodaru ovako svojom vjerom – islamom! Jer, islam
niti da poželim usporiti ono što Ti
obraćao: „Moj Allahu, Tvojim za- je lijek, svjetlo i pravi put. „Allahu je
ubrzavaš!“
dovoljstvom utječem se od Tvo- prava vjera jedino – islam...!“ (Ali
je srdžbe, Tvojim oprostom od Abdullah ibn Mesud, r.a., je re- Imran, 19.) „A onaj koji želi neku
Tvoje kazne, utječem se Tebi od kao: „Neimaština i bogatstvo su drugu vjeru osim islama, neće mu
Tebe! Ne mogu Ti hvalu nabrojati, dvije jahalice, nije mi važno koju ću biti primljena...!“ (Ali Imran, 85.)
Ti si onakav kao što si sam Sebe uzjahati. Ako je neimaština onda za „Sada sam vam vjeru vašu usavr-
pohvalio!“ nju imam sabur (strpljivost), a ako je šio i blagodat Svoju prema vama
bogatstvo onda za nju imam dare- upotpunio i zadovoljan sam da
Činio bi dovu i govorio: „Moj
žljivost!“ vam islam bude vjera.“ (El-Maide,
Allahu, zato što Ti je poznat gajb
(skriveno), zato što imaš moć Jahja ibn Muaz, k.s., je bio upi- 3.) Pa ako, danas, ima ljudi kojima
nad stvorenjima, poživi me sve tan o tome kada rob dosegne stu- nije drago što su rođeni u islamu ili
dotle dok je život bolji za mene, panj zadovoljstva (rizaluka), pa je im to ništa ne predstavlja, pa ranije
a usmrti me onda kad smrt bude rekao: „Kada se rob prema Gos- su muslimani na putu islama žrtvo-
bolja za mene. Molim Te da mi podaru odnosi na četiri načina, pa vali sve što su posjedovali. Jedino
podariš strahopoštovanje prema kaže: Ako mi podariš – prihvatam, su brigu brinuli da njihova vjera
Tebi i kada sam sâm i kada sam ako mi uskratiš – zadovoljan sam, ostane ispravna.
među ljiudima. Molim Te da mi ako me ostaviš – robujem Ti a kada Omer ibn El-Hattab, r.a., jednom
podariš riječ istine i kad sam srdit me pozoveš – odazivam Ti se!“ je svojoj ženi Âtiki, kad se na nju
i kad sam raspoložen. Molim Te Pa kada rob bude zadovoljan bio razljutio, rekao: „Tako mi Allaha,

23
bacit ću te u očaj!“ A ona ga upi- ono što vam zabrani, ostavite.“ zagovarali da treba i Kur'an osta-
ta: „Možeš li me odvratiti od islama, (El-Hašr, 7.) „I tako Mi Gospodara viti. Međutim: „Oni žele da utrnu
nakon što me Allah u njega upu- tvoga, oni neće biti vjernici dok Allahovo svjetlo ustima svojim, a
tio?“ „Ne mogu!“, odgovori Omer. za sudiju u sporovima međusob- Allah će učiniti da svjetla Njego-
„Pa šta me to onda može baciti u nim tebe ne prihvate i da onda va uvijek bude, makar krivo bilo
očaj?!“, upita ga ona. zbog presude tvoje u dušama nevjernicima.“ (Es-Saff, 8.)
Ona je ubjeđena i sigurna da svojim nimalo tegobe ne osjete i Ako postoje ljudi koji se okreću
će biti zadovoljne duše sve dok se dok se sasvim ne pokore.“ (En- od islama, koji se ismijavaju nje-
drži svoje vjere, makar se na nju i Nisa, 65.) I zato što Poslanik, a.s., govim propisima, ako postoje lju-
veliki belaji sručili! Nju brine samo kaže: „Niko od vas neće biti pravi di koji vjeruju u Allaha ali se toga
to hoće li možda napustiti, ne daj vjernik sve dok mu ja ne budem stide, pa od najvećih potreba je da
Bože, svoju vjeru nakon što ju je draži od njega samoga, od nje- postoji zajednica koja će biti po-
Allah u nju uputio. Poput Âtike, gove djece, od njegove žene i od nosna na svoj islam, ubjeđena u
svaki iskreni vjernik ne prihvata ni- svih ljudi zajedno!“ njega, koja poput Poslanika, a.s.,
kakvu zamjenu za islam. kaže: „..."Ovo je put moj, ja pozi-
Zadovoljstvo Poslanikom, a.s.,
uključuje i slijeđenje njega, ugleda- vam Allahu, imajući jasne doka-
Zadovoljstvo nje na njega, prihvatanje njegovih ze..." (Jusuf, 108.)
Muhammedom, riječi i djela. Neka svako od nas moli Allaha
a.s. Ako postoji zalutala grupacija da bude pripadnik ove čvrste, vjer-
koja napada sunnet, koja ubacuje ničke skupine. Iz dubine duše go-
Treća kapija koja vodi do slasti
sumnje u Poslanikove, a.s., hadise, vorimo: Zadovoljan sam Allahom,
imana je zadovoljstvo poslanikom
koja propovijeda da je samo Kur'an svojim Gospodarem! Zadovoljan
Muhammedom, a.s. Jer, on je do-
dovoljan, pa ova skupina ustvari sam islamom, svojom vjerom! Za-
stavljač od Gospodara. Onaj koji je
objasnio vjeru. Protumačio Kur'an. želi dokrajčiti islam. Kada bi uspjeli dovoljan sam Muhammedom, a.s.,
Sproveo šerijat. Jer, Allah veli: „Ono da odvrate vjernike od sunneta, a svojim poslanikom!
što vam Poslanik da to uzmite, a to im neće poći za rukom, onda bi S arapskog preveo: Nedžad Ćeman

24
Dr. Almir FATIĆ

Babo i
Dedo u
Kur’anu
K
ur’an koristi dvije riječi da označi ono što se
u našem bosanskom jeziku podrazumijeva
pod riječju babo ili otac. Te dvije riječi su
ebun i vālidun. Rani muslimanski jezikoslovci tragali
su za preciznim značenjima ova dva izraza te rasprav-
ljali o tome jesu li ili nisu istoznačni (sinonimi).
Za ishodište ovih rasprava uzimali su kur’anski tekst
i njegovu upotrebu riječi ebun i vālidun, te na tome gra-
dili valjanu argumentaciju u odbrani svojih stavova.1
U ovome tekstu slijedit ćemo mišljenje onih jeziko-
slovaca koji zastupaju stav kako ova dva izraza imaju Danas su uočljive duboke krize na relaciji sin-otac,
svoje specifičnosti koje ih jedan od drugog razlikuju unuk-djed i sl., i stoga je neophodno da našu pažnju
u značenjskim nijansama (Ibn Fāris, Džezā’irī…) a stalno usmjeravamo na kur’anski tekst koji nam nudi
potom i navesti neke kur’anske ajete koji idu u prilog izobilje dragocjenih moralnih normi u tom pogledu.
ovom mišljenju. Smatramo da je potrebno aktualizirati ovaj problem
U svjetlu toga pokušat ćemo derivirati i neka znače- kako bi se lakše suprostavili agresivnoj materijalizaciji i
nja koja nam se u ovom trenutku čine važnima, s obzi- modernizaciji u ovom segmentu muslimanske kulture.
rom na današnju modernu civilizaciju u kojoj je institu- Samo iskrenim i autentičnim življenjem kur’anske po-
cija babe pa i djeda ozbiljno ugrožena. Ugroženost tih ruke muslimani danas mogu drugima i drugačijima od
dvaju, za muslimansku porodicu nezamjenljivih institu- sebe pokazati vrijednosti zdrave islamske porodice i
cija, uslijedila je kao posljedica prodora modernog za- zdravih odnosa koji vladaju unutar nje.
padnjačkog stila života i odnosa unutar muslimanske
Prava je dragocjenost unutar civilizacije zapadnjač-
porodice ovdje u Bosni i Hercegovini ili, pak, one koja
koga kruga njegovati autentični muslimanski odnos
se našla u nekoj od evropskih ili drugih država, a koje
spram babe ili djeda. Moderne i industrijski razvijene
imaju potpuno drugačiji svjetonazor od onoga kojeg
zemlje svijeta danas ne mogu naći izlaz u tim odno-
naučavaju muslimanski izvori vjere: Kur’an i Sunnet.
sima. Porodice se raspadaju, svako punoljetno dijete
1
Više o ovome vidi u: Muhammad Nûruddîn al-Munadždžid, ima pravo na sopstveni stan, a time i na odvojenost od
at-Tarāduf fī al-Qur’ān al-karīm bayna an-nazariyya wa’t- oca ili djeda. Ili se, pak, roditeljska ili djedovska sudbi-
tatbīq – Sinonimija u Kur’anu između teorije i prakse, Dâr na završava u nekom od staračkih domova u kojima ih
al-fikr, â, Dimašq, 1997. ne posjećuju njihova djeca.

25
Trka za novcem ili bauk potrošačke kulture uzima koji vodi računa o odgoju djeteta; on naređuje, on je
svoj danak među odnosima onih najbližih. Bolno nam onaj od kojeg se traži dopuštenje ili onaj koji se slijedi.
je konstatovati da se bošnjačke muslimanske poro- Ovi ajeti upravo potvrđuju ono što smo maloprije rekli,
dice u domovini, kao i one koje su svoje udomljenje babi pripada napućivanje, vođstvo i odgoj nad svojim
našle u nekim evropskim i drugim državama, povode djetetom i to posredstvom vlastitog primjera i uzora,
za tim trendom. Ne samo da time dolazi do strašnih bio on loš ili dobar babo! Râgib Isfahânî veli da o tome
posljedica u porodičnim odnosima nego se time i odu- govori i slijedeći kur’anski ajet:
dara od izvornog islamskog nauka. Kur’an nas često Mi smo zatekli naše pretke (ābā’ena) kako ispovjeda-
na svojim stranicama poziva na promatranje i putova- ju vjeru i mi ih u stopu slijedimo. (az-Zukhruf, 23.)
nje ovim svijetom kako bismo primili i primijenili pouke
Isfahânî dalje nastavlja i kaže da se ovaj ajet ima
koje nam se nadaju. Slijediti onoga koji je i sam propao
razumjeti na taj način da se ovdje misli na učenjake
ili propada nema nikakva smisla niti svrhe!
koji su im prenijeli određena znanja te to potvrđuje još
jednim ajetom:
Upotreba riječi “babo” Gospodaru naš, mi smo prvake naše i starješine naše
i “djed” u Kur’anu slušali, pa su nas oni s pravog puta odveli. (al-Ahzab,
Riječ ebun u Kur’anu ima općenitiju i širu upotrebu 67.)
od riječi vālidun. Njome se misli na direktnog oca, za- Iz ovoga ajeta spomenuti komentator Kur’ana zaklju-
tim na djeda, pradjeda i daleke predake. Mnogi aje- čuje da se riječ ebun metaforički koristi i za učenjake i
ti kazuju o takvoj upotrebi riječi ebun. Navest ćemo vođe jednog naroda.2 Riječ vālidun nema metaforič-
samo neke: ke upotrebe u kur’anskome tekstu i za razliku od riječi
Kada Jusuf reče ocu (li ebīhi) svome…; (Jusuf, 4.) ebun, koja ističe intelektualni aspekt u razvoju čovjeka,
ona ističe njegov emocionalni aspekt. To se ponajbolje
…u vjeri pretka (ebīkum) vašeg Ibrahima. Allah
vidi u onim kur’anskim ajetima koji oporučuju suosje-
vas je odavno muslimanima nazvao...; (al-Hadždž, 8.)
ćajnost, dobročinstvo i zahavalnost prema roditeljima
Allaha, Gospodara svoga i Gospodara vaših predaka
gdje se redovno koristi izraz vālid u dvojini. Takvi ajeti
(ābā’ikum) drevnih. (as-Saffat, 126.)
su npr.:
Kada je posrijedi izraz vālidun njime se misli samo
...i roditeljima (bi’l wālidejni) dobročinstvo činiti…;
na direktnog oca tako da se u Kur’anu ovom riječju
(al-Baqara, 83.)
ne označava djed. Također se navodi samo u jednini i
dvojini, a pri tome se misli na oba roditelja tj. direktnog Budi zahvalan meni i roditeljima svojim (wālidejke).
oca i majku. Kur’an veli: I roditeljima dobročinstvo či- (Luqman, 14.)
niti (we bi’l wālidejni ihsanen). (al-Baqara, 83.) Jedna I roditeljima svojim (bi wālidejhi) bio je dobar;
od, možda, najznačajnijih diferencijacija između ova (Merjem, 14.)
dva izraza jeste u tome da se u Kur’anu riječ ebun upo- Gospodaru moj, oprosti meni i roditeljima mojim (bi
trebljava u smislu očinstva, a pod čime se podrazumi- wālidejje). (Nuh, 28.)
jeva: intelektualno staranje, napućivanje i vođstvo nad
Iz ovih se ajeta jasno vidi da se riječ vālidun odnosi
djetetom. U prilog ovakvog stava Kur’an nam govori:
samo na direktnog oca, tako da nema ni spomena o
I kad uđoše onako kao im je otac njihov (ebūhum) djedu ili dalekim precima kao što ih u sebi sadrži riječ
naredio; (Jusuf, 28.) Neću napustiti ovu zemlju dok mi to ebun.
otac moj (ebī) ne dozvoli.; (Jusuf, 80.) Nećemo, slijedit
Ovdje se uočava prisnost i emocionalna povezanost
ćemo ono na čemu smo zatekli pretke svoje (ābā’ena);
između babe i njegova djeteta, dok je ta veza slabija
(al-Baqara, 170.) Ne, odgovoriše, ali mi smo upamtili
pretke naše (ābā’ena) kako tako postupaju; (aš-Šu’ara’, 2
Ar-Râgib al-Isfahânî, Mu’džam mufradāt alfāz al-Qur’ān –
74.) Otac (ebūki) ti nije bio nevaljao. (Merjem, 28.) Rječnik kur’anske leksike, Dâr al-kutub al-’ilmiyya, BayrĐt,
Kako se vidi iz navedenih ajeta, otac ili babo je onaj 1997, 13.

26
kada su u pitanju unuci i njhovi djedovi. vanje u temeljne istine vjere) i na šeri’atske propise, a
Koliko je zapravo jaka ta emocionalna veza između prvenstveno se misli na presude i svjedočenja kada se
babe i njegova djeteta vidimo najjasnije iz kur’anske zahtijeva pravda pa makar i protiv sebe i svojih rodite-
sure El-Beled (3) gdje se Uzvišeni Allah zaklinje: lja. Poslušajmo i duboko se zamislimo nad kur’anskim
I roditeljem (wālidin) i onim koga je rodio. ajetom koji nam kaže:
Ovdje postoji još jedan momenat koji komentato- O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedočite Allaha
ri Kur’ana vole često naglašavati. Naime, osvjedočili
radi, pa i na svoju štetu ili na štetu roditelja (wālidejn).
smo se u veoma blisku, prisnu vezu između roditelja i
njegovog djeteta. Međutim, ta duhovna veza, premda (an-Nisa’, 135.)
tako jaka i snažna na ovome svijetu, na Kijametskom O, kako li samo Kur’an pogađa nas ljude kada čita-
danu bit će nemoćna da bilo šta učini. A kome bi ro- mo ovakve i slične ajete!
ditelji ili dijete prvo u pomoć pritekli? Roditelji svome
djetetu a dijete svome roditelju! Budi zahvalan Meni i roditeljma svojim (wālidejke),
Ali poslušajmo Govor Vječnoga Gospodara u suri Meni će se svi vratiti. A ako te budu nagovarali da dru-
Lukman (33): gog Meni ravnim smatraš, onoga o kome ništa ne znaš,
O ljudi, bojte se Gospodara svoga i strahujte od Dana ti ih ne slušaj. (Luqman, 14-15.)
kad roditelj (wālidun) djetetu svome neće moći nimalo Dakle, emocionalna veza sa roditeljima ne nadvla-
pomoći, niti će dijete moći svome roditelju (wālidihi)
dava vjerničko vjerovanje u istine islama. Kazat ćemo
imalo pomoći!
još da izrazi ebun i vālidun kada se koriste u kontekstu
Da kur’anski izraz vālidun ističe emocionalni aspekt
nasljedstva (mīrās) i imovinskih prava imaju istovjetno
u čovjeku može se još vidjeti i iz onih kur’anskih ajeta
koji naređuju dobročinstvo prema roditeljima i visoko značenje u kur’anskome tekstu.3 Proces nasljedstva i
poštovanje spram njih uz redovnu osudu uznemirava- prenošenja imovinskih prava s jedne osobe na drugu
nja roditelja pa makar to bilo i sa “uh”: samo po sebi uključuje i one aspekte u čovjeku koji su
Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanja- sadržani u riječi ebun, kao i one koji se nahode u riječi
te i da roditeljima (wālidejni) dobročinstvo činite. Kad vālidun. Uistinu je Kur’an Govor Allaha veličanstvenog!
jedno od njih dvoje, ili oboje kod tebe starost dožive ne
reci im ni ‘uh’- i ne podvikni na njih, i obraćaj im se Govoru o babi i djedu prethodi uvijek govor o majci, o
rječima poštovanja punim. (al-Isra’, 23.) tom časnom liku kojem je ljudski duh podario najljepše
Kur’an naglašava da u ovoj emocionalnoj vezi izme- stranice izražene kroz poeziju, prozu, priču, roman…
đu roditelja i njihove djece ne smije biti nikakve štete ni Zapravo riječ vālidun vrlo često se koristi u dvojini
po jednu stranu:
te je na neki način vrlo bliska pojmu majka. Ovaj izraz
Majka (wālidetun) ne smije da trpi štete zbog djete- se u Kur’anu spominje na 27 mjesta u raznim jezičkim
ta svoga, a ni otac (mevlūdun) zbog svoga djeteta. (al-
varijacijama, dok se riječ ebun spominje na 84 mjesta.
Baqara, 233.)
Ovdje valja istaći i važnu činjenicu da dijete ne smi- Gospodaru moj, daj da ja i neki potomci moji
je trpjeti roditeljske svađe i razmirice. Današnjoj nauci obavljamo namaz; Gospodaru naš, Ti uslišaj
poznat je pedagoški i psihološki razvoj takve djece. dovu moju! Gospodaru naš, oprosti meni, i rodi-
Uprkos tome što islam pridaje, kako smo vidjeli, teljima mojim, i svim vjernicima - na Dan kada
izvanredno važno mjesto emocionalnoj vezi ili sponi se bude račun polagao!”
između roditelja (babe i majke) i njihova djeteta, po-
stoje momenti kada ta spona ne smije preći određenu 3
Vidi, npr., prijevod ili izvornik sedmog i jedanaestog ajeta
granicu. Ovdje se, prije svega, misli na akidet (vjero- sure an-Nisa’.

27
Hazreti ALIJA r.a. | PISMO PRIJATELJU

Hazreti
Alijina
uputstva
državnim
službenicima
Nema nikakve sumnje da je hazreti Alija bio najučeniji čovjek svoga vremena.
Poslanik, a.s., je govorio: „Ja sam grad znanja, a Alija je kapija toga grada.“
Pored znanja o vjeri, hazreti Alija je imao i ostala znanja, kao što je znanje o
ljudskoj prirodi i znanje o upravljanju državom. U ovom broju ćemo iznijeti
nekoliko njegovih savjeta državnim službenicima koje je postavljao.

A
bdullah ibn Abbas je bilo i u doba džahilijeta. Mi imamo stracije. Bit ću obaviješten o sva-
bio namjesnik Basre. posebne odnose sa njima i neop- kom tvom prestupu, bit ću strog
Hazreti Alija mu je dao hodno je da ih stalno jačamo. U prema tebi i neću te štediti. Budi
slijedeća uputstva: svom govoru i svojim postupcima umjeren i ne rasipaj državnu imo-
„Trebaš znati da je Basra mjesto načini razliku između dobrog i lo- vinu. Troši samo onoliko koliko je
kojem šejtan naginje. Ona je dom šeg. Imenovao sam te na dužnost neophodno. Sve viškove sačuvaj za
razdora i razmirica. Pažljivo tretiraj i odgovoran sam za tvoje postupke. teška vremena. Ne budi ohol. Ako
njene stanovnike i ukloni strah iz Polažem nade u tebe, pa nemoj me budeš ohol, zar misliš da te Allah
njihovih srca. Do mene su doprle iznevjeriti.“ neće poniziti? Čovjek je cijenjen
vijesti da si poduzeo neke repre-
Uputstva Zijadu bin Ebiji, namje- prema svojim postignućima. Svako
sivne mjere prema plemenu Benu
sniku Farsa: će žeti ono što posije.“
Temim. Ti ljudi igraju važniju ulogu
nego drugi. Tako je sada, a tako je „Vodi računa o stvarima admini- Uputstva sakupljačima zekata:

28
„Obavljajte svoje dužnosti sa što vrijednima od vas. Nipošto ih nemoj- budete pokorni i ne smijete oklijevati
većom pobožnošću i ne prijetite ni te šikanirati, jer su u islamu svi ljudi u izvršenju mojih naređenja. Ne pla-
jednom muslimanu. Ne prepuštajte jednaki. Jedan dio onog što priku- šite se poteškoća koje vas očekuju
se postupcima koje narod ne voli. pite pripada vama, ali vodite računa u vašoj borbi za trijumf istine. Ako ne
Ne ubirite ništa izvan onoga što je da sirotinja ima prednost nad vama. budete tako radili, izgubit ćete moje
Allah naredio. Kad se približite na- Nemojte nikoga lišavati njegovog poštovanje i odgovarat ćete za vaše
selju, sjašite malo ranije i ne ulazite prava. Ono što vam je povjereno, postupke. U tom slučaju ćete biti
u tuđe kuće. Kad uđete u rezidenci- ne pronevjeravajte ni po koju cijenu. kažnjeni. Znajte da vas neću štediti i
je, budite pristojni i dostojanstveni. Najgori zločin je pronevjera povjere- da vam neću činiti ustupke. Kako se
Uljudno se pozdravljajte sa svakim. nja i nevjernost imamu.“ ja odnosim prema vama, tako se i vi
Ako vam ne odgovore na pozdrave, U Bici na Siffinu, hazreti Alija je odnosite prema svojim potčinjenim.
nemojte se brinuti. Recite im da vas svoju zastavu povjerio sinu Muha- Takvo uzajamno razumijevanje će
halifa šalje sa zadatkom prikuplja- mmedu Hanefiji. Tom prilikom dao držati stvari na svom mjestu.“
nja onog što je Allah naredio da se mu je slijedeća uputstva: Svojim oficirima je davao instruk-
prikupi. Ako neko od njh kaže da cije oko tretmana pobunjenika:
nema šta dati, ne ulazite u rasprave „Sinko moj! Neka se planine po-
sa njima. Ako pristanu na davanje, maknu sa svoga mjesta, ali ti se ne „Ako se pobunjenici pokaju i vra-
nastavite sa vašim poslom nimalo ih smiješ pomaknuti sa mjesta koje ti je te pod kontrolu, prihvatite pokaja-
ne uznemiravajući. Ako daju zekat u dodijeljeno. Učvrsti svoja stopala za nje i ne budite strogi prema njima.
vidu domaćih životinja i kamila, ne zemlju tako čvrsto kao da su ekseri- Ukoliko ustraju u pobuni i ne budu
ulazite u torove bez dopuštenja vla- ma prikovana. Uđi u bitku s čvrstim slušali argumente, tad ih napadnite
snika, a kada uđete, ne činite ništa ubjeđenjem da si svoju glavu pro- armijom koja vam je odana. Osla-
što bi uznemirilo vlasnika. Ne ostav- dao Allahu. Uvijek imaj na umu da njajte se samo na iskrene prijatelje.
ljajte dojam o sebi kao da ste nad- je uspjeh samo kod Allaha. Nikada Ne brinite za one koji su nezainte-
moćni nad njima. Pri procjeni zeka- ne podigni svoju ruku na bolesne, resirani. Bolje je da sjede na svojim
ta, nastojte dati vlasniku mogućnost žene, starce i djecu, pa čak i ako te mjestima kad vam već nisu odani.“
da sam izabere šta će dati sve dotle budu psovali i vrijeđali. Nipošto ne Armijama je davao slijedeće sa-
dok ne bude zadovoljan. Sve što sakati tijelo neprijatelja ili bilo koje vjete:
prikupite dajte na čuvanje ljudima osobe i pristojno ih sahrani.“
„Kad logorujete na bojnom polju,
pobožnim u koje imate povjerenje. Njegovi savjeti vojskovođama na neka vaš logor bude u podnožju
Ako je životinja uzeta kao zekat, ona pograničnim teritorijama: brda i na obali rijeke ili kanala, tako
ne može biti hroma, nezdrava ili na „Iako je vojskovođa zaslužio da da ste sigurni sa te strane. Postavite
bilo koji način nesposobna. Ako je bude postavljen na visoku koman- osmatrače na vrhove brda ili na dru-
životinja vrlo mlada, neka ne bude dnu dužnost, on nipošto ne smije ga strateška mjesta da vas neprija-
lišena mlijeka. Kad prikupite životi- mijenjati svoj odnos prema potči- telj ne zatekne nespremne. Znajte
nje, dobro ih hranite i ne izlažite ih njenima. Pošto je Allah bio pažljiv da je vaša prethodnica ono što su
teškoćama. prema njemu i doveo ga do visokog čovjeku oči i uši. Razvijajte obavje-
Dok vršite svoje dužnosti, uvijek položaja, on treba biti pažljiv prema štajnu službu. Vaši redovi ne smiju
se bojte Allaha. Dobro procjenjujte ljudima koji su mu povjereni. Vaše biti razjedinjeni. Kad logorujete ili
kako ćete vršiti Allahove zapovijedi. pravo kod mene je da ne tajim ni- kad maršujete nastupajte kao jedno
Ne budite kruti i ne izvršavajte zapo- šta od vas. Moja dužnost je da se tijelo. Tokom noći postavite dobre
vijedi suviše doslovno i kad su one sa vama savjetujem o državnim po- stražare. Vaši izviđači moraju uvijek
ispravne samo s vana gledajući, a u slovima osim o onome što je Šerijat biti oprezni. Budite pažljivi čak i kad
suštini su loše. Uvijek nastojte raditi jasno odredio i da vas nipošto ne spavate i uvijek budite spremni sko-
ono što govorite. Ne postupajte sa lišavam vaših prava. Ako budem šti- čiti i latiti se oružja čak i na najmanju
ljudima tako da se osjećaju manje tio vaša prava, vi ste obavezni da mi opasnost.“

29
Emina ĆEMAN | Simboli ljepote i bogatstva kroz Kur'an i Hadis

Zlato
„A one koji budu vjerovali i dobra djela činili - Allah će sigurno uvesti u
Džennetske bašče, kroz koje će rijeke teći, u njima će se narukvicama od
zlata i biserom kititi, a odjeća će im svilena biti.“ (El-Hadždž, 23)

Z
lato je metal poznat još u kojima se spominje zlato, primje- one koji budu Njegova naređenja
od 3.000 godina prije ro- tit ćemo da ga Kur'an postavlja u izvršavali, a Njegovih zabrana se
đenja Isaa, a.s. Koristio dva konteksta – jedan negativan i klonili.“ (Ez-Zuhruf, 35)
se kao novac, nakit ili ukras, po- jedan pozitivan. „Ljudima se čini da je lijepo
stajući na taj način simbol ljepote, samo ono za čim žude: žene, si-
moći, bogatstva i raskoši. Raritet Zlato kao novi, gomile zlata i srebra, divni
zlata u prirodi davao je njegovom
vlasniku privilegovan položaj, a
iskušenje konji, stoka i usjevi. To su bla-
godati u životu na ovom svijetu;
njegov kvalitet i lahkoća kovanja je Negativan kontekst je uglavnom a najljepše mjesto povratka je u
bio razlogom izlijevanja najljepših vezan za dunjalučko zlato, ono Allaha.“ (Ali Imran, 14)
skulptura i ukrasa koje pamti histo- koje čovjek gomila ne trošeći ga na
Komentarišući ovaj ajet, šejh
rija. Allahovom putu i koje ga odvlači
Ismail Hakki spominje predaju u
od vjere i dobročinstva. Takvo zlato
Bez sumnje, zlato i ono što ono kojoj se kaže: „Kada je Adem, a.s.,
se u Kur'anu pojavljuje u ulozi isku-
simboliše igra bitnu ulogu u čovje- izašao iz Dženneta, zbog njega je
kovom životu. Kao takav je spome- šenja, odnosno jednog od uzroka
plakalo sve osim drveta Ûd, zlata
nut i u Kur'anu i hadisu. Islam ne ljudske nesreće na ahiretu. Kur'an
i srebra, pa je Allah, dž.š., rekao:
govori o zlatu u jednom i striktnom upozorava da je ono samo uživa-
'Kada bi u vašim srcima bilo sami-
kontekstu – niti potpuno negativ- nje na ovom svijetu:
losti plakali biste iz straha od Mene!
nom, niti potpuno pozitivnom - on „... i ukrase od zlata bismo im Uistinu će vatra spaliti one čija srca
ga ocjenjuje u skladu sa posljedi- dali, jer sve je to samo uživanje budu gruba. Tako Mi Moje Moći i
cama koje zlato ostavlja na čovje- u životu na ovom svijetu, a onaj Uzvišenosti, neće od zlata niti sre-
kov život i dušu. Posmatrajući ajete svijet u Gospodara tvoga biće za bra moći biti izliven ni jedan prsten,

30
dinar, dirhem, niti narukvica osim je divna odijela i ukrase upravo od a muškarcima i nošenje zlata kao
vatrom. A ti, o Ûd-drvo, bit ćeš u va- zlata onima koji budu vjerovali i do- nakita i odjeće - Džennet onima koji
tri i žalosti do dana kijameta.'“ bra djela činili: mu se budu pokoravali donosi za
Sufije često upozoravaju na „A one koji budu vjerovali i do- nagradu upravo ono od čega su se
opreznost naspram idolatrije, po- bra djela činili - Allah će sigurno sustezali:
drazumjevajući pod tim sve ono uvesti u džennetske bašče, kroz „Oni će biti služeni iz posuda
što čovjeka odvodi od Gospodara, koje će rijeke teći, u njima će se i čaša od zlata. U njemu će biti
dž.š. Idol tako može biti novac, dje- narukvicama od zlata i biserom sve što duše zažele i čime se oči
ca, posao ili zlato. Najupečatljiviji kititi, a odjeća će im svilena biti.“ naslađuju, i u njemu ćete vječno
kur'anski primjer obožavanja zlata (El-Hadždž, 23) boraviti.“ (Ez-Zuhruf, 71)
je svakako kazivanje o Benu-Israilu
„... edenske perivoje u koje će Uistinu, opisi Dženneta obiluju
koji iskoristiše Musaovo, a.s., odsu-
ući, u kojima će se zlatnim na- spominjanjem zlata – pored nakita
stvo napravivši sebi idola u obliku
rukvicama, biserom ukrašenim, i posuđa, tu su opisi džennetskog
teleta od zlatnog i ostalog nakita.
kititi, a haljine će im, u njima, od drveća čije će korjenje biti od zla-
Imam Kurtubi u svom tefsiru navo-
svile biti.“ (Fatir, 33) ta, ali i najmanjih predmeti kao što
di predaju da je Musa, a.s., nakon
U tefsiru ovog ajeta šejh Ismail su zlatni češljevi koje Poslanik, a.s.,
svog povratka uništio zlatno tele i
Hakki kaže: „Allah, dž.š., će im dati spominje u jednom svom hadisu.
njegove dijelove razbacao po moru,
naredivši pripadnicima Benu-Israila zlatne narukvice jer je to najbolji Imam Sujuti u svom tefsiru prvog
da se napiju te vode. Kada su se metal, a i oni koji budu nosili takve ajeta sure El-Isra bilježi predaju u
napili, na usnama onih koji su još narukvice će biti najbolji. U 21. ajetu kojoj Muhammed, a.s, razgovara
uvijek voljeli zlatno tele ostale su sure El-Insan Allah, dž.š., obeća- sa Džibrilom, a.s., tokom miradža
strugotine zlata. Zbog toga ih Allah, je narukvice od srebra. Moguće je kada mu Džibril, a.s., pokazuje na
dž.š., koreći spominje ajetom „... da je u tome ukaz na to da će neki rijeku Kevser govoreći: „Ovo je rije-
srca njihova su, zbog nevjerova- nositi zlato a drugi srebro, u skladu ka Kevser koju ti je Allah dao. Oba-
nja njihova, još bila nadojena te- sa svojim zaslugama. Zlato će nositi le su joj od zlata i srebra, korito od
letom...“ (El-Bekare, 93). Allahovi bliski robovi (mukarrebun), rubina i smaragda, a njena voda je
a srebro dobri (ebrar).“ bijelja od mlijeka.“
Pogubnost i prolaznost zlata
uočljiva je iz samog njegovog ime- Imam Razi u svom promišljanju Čovjek ukrašava ono što voli, a i
na. Naime, riječ zlato (zehebun) na o džennetskim nagradama uočava Allah, dž.š., će na ahiretu ukrašavati
arapskom jeziku je izvedena iz istih zanimljivost – spominjenje izobilja one koje voli. Zlato neće biti jedini
harfova kao i riječ otići (zehebe). zlata i srebra u džennetu znači da ukras jer je Njegova riznica nepre-
Time je ukaz, kako vele mufessiri, vjernicima neće nedostajati ni ono sušna.
na to da je zlato prolazno. Imam što je manje vrijedno od njih. U narednom broju Semerkanda
Kušejri još dodaje: „To je zbog toga Dok Muhammed, a.s., muslima- pisat ćemo o još jednom ukrasu
što srca zbog zlata odlaze iz prisut- nima na dunjaluku zabranjuje pije- – srebru, nadajući se da ćemo biti
nosti Uzvišenoga.“ nje iz zlatnog i srebrnog posuđa, okićeni njime u Džennetu.

Zlato kao Pogubnost i prolaznost zlata uočljiva je iz


nagrada samog njegovog imena. Naime, riječ zlato
Drugi kontekst unutar kojeg se (zehebun) na arapskom jeziku je izvedena
zlato spominje u Kur'anu je pozi- iz istih harfova kao i riječ otići (zehebe).
tivan i odnosi se na džennetske U tome je najveći ukaz, kako vele mufessiri,
nagrade vjernicima. Ne mali je broj na to da je zlato prolazno.
ajeta u kojima Allah, dž.š., obeća-

31
Govor stanja

Sjećati se Allaha dž.š. Više


Sehl b. Abdullah Tusteri kazuje: čemu sam te poučio nastavi raditi
Još dok sam imao tri godine gle-
dao bih kako moj dajdža klanja
do svoje smrti. Jer sve ono što je na
dunjaluku, odvaja te od ahireta." nikada
neću piti
noćni namaz. Jednog dana me Ja sam nastavio ovako raditi godi-
upita: "Jesi li ti svjestan, sjećaš li nama i pronašao sam spokoj u tim
se Allaha, dž.š., koji te je stvorio?" riječima.
"Kako da budem svijestan, kako da
Jednom drugom prilikom dajdža
se sjećam?", upitah. Prenosi se da je jedne prilike
mi reče: "O šejh! Onaj ko vjeruje da
Omer, r.a., prolazio ulicama
Na ovo mi on ovako reče: je Allah s njim, da ga vidi i da On
Medine. U susret mu je dolazio
"Svaku noć kad legneš u krevet tri zna sve ono što radi, pa zar taj više
jedan mladić koji je pod odje-
puta srcem, bez pokretanja jezi- može počiniti kakvo loše djelo, zar
ćom nosio flašu. Omer, r.a., ga
ka reci: "Allah je sa mnom, Allah može biti nepokoran Stvoritelju?! I
je upitao: „Mladiću, šta to no-
me vidi i Allah zna sve ono šta ra- još ti savjetujem - Ne budi nepoko-
siš pod odjećom?“ U flaši je,
dim…." ran (asija) Gospodaru i pazi da se
zapravo, bilo vino. Mladić se
ne približiš grijesima."
Nakon godinu dana ponovo sam zastidio da kaže da nosi vino,
vidio dajdžu pa mi on reče: "Ono (Imam Gazali, Ihja ulumudin) pa je u sebi zamolio Allaha da
ga ne osramoti pred Omerom,
da ga sačuva te sramote, a da

Srce Allahovih
za uzvrat više nikada neće piti
alkohol. Mladić je rekao: „O
zapovjedniče pravovjernih, ja

prijatelja
nosim sirće!“
„Pokaži mi, da pogledam!“,
reče Omer. Mladić je izvadio
Jedan derviš je Bajazid Bistamija, k.s. ovako zamolio: flašu ispod svoje odjeće. Kad
je Omer, r.a., pogledao flašu vi-
"Preporuči mi neki posao koji će me približiti Allahu, dž.š."
dio je da je unutra bilo sirće!
Bajazid Bistami, k.s., ga ovako posavjetova: "Voli Allahove evlije (dobre
Pa pogledaj kako se stvorenje
robove). Radi na tome da uđeš u njihovo srce, jer Allah, dž.š., svaki dan
pokajalo iz straha prema stvo-
360 puta pogleda u srca tih arifa, pa neka te u tim trenutcima tamo nađe
renju! Uzvišeni Allah je zbog
(Osman Nuri Topbaš, k.s., Bir testi su). toga vino pretvorio u sirće, jer
je znao da je tevba mladića bila
potpuno iskrena (nesûh).

Ko šta radi… Pa kada bi se griješnik, onaj


koji nema nikakvih dobrih djela,
pokajao iskrenim pokajanjem
Muhamed Rašid, k.s., ovako veli: (tevbeten nesûhan), Uzvišeni
"Ako neko radi djela Šahi Naksibenda, k.s., postaje kao Šah Naksibend, Allah bi vino njegovih loših djela
k.s., a ako neko radi šejtanova djela postaje kao šejtan l.a." zamjenio sirćetom pokornosti.

(Hayat dengemiz, S.Muhamed Saki Erol) (Mukâšefetul - Kulûb, El Gazali)

32
Iskušenje Vidite šta kaže
svakih Moj rob ...
40 noći U hadisu je došlo da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: „Kad se rob razboli,
Allah mu pošalje dvojicu meleka i kaže: 'Vidite šta kaže Moj rob! Ako
Dahhak kaže: „Ko ne bude, u toku kaže: Hvala Allahu (el-hamdu lillah)- to se podigne Allahu, a On najbo-
svakih 40 noći, iskušan sa neka- lje zna- pa Allah kaže: Mog roba ću, ako ga usmrtim, uvesti u džennet.
kvim belajem, ili brigom ili musibe-
A ako ga izliječim, zamijeniću mu meso boljim nego što je imao i krv
tom, pa on kod Allaha nema nika-
kva dobra!“ boljom nego što je imao, i izbrisaću mu loša djela!'“

(Mukâšefetul - Kulûb, El Gazali) (Mukâšefetul - Kulûb, El Gazali)

Ko umrtvi Recept
svoga nefsa za srce
Fudajl b. Ijad, k.s., ovako kaže:
Âli ibn Ebi Talib, kerremallahu vedžhehu, je rekao: "Nisam ja i moj nefs,
Allah ti je dovoljan kao prijatelj.
osim kao pastir ovaca, kad god ih sakupi s jedne, one se rašire sa
Za Njegovu bliskost ti je dovoljan
druge strane. Ko umrtvi svoga nefsa biće umotan u kefine Allahove Kur`an. Smrt ti je dovoljna kao vaiz.
milosti a pokopan u zemlju Allahove počasti! A ko umrtvi svoje srce I dovoljno ti je neznanja to što si ne-
biće umotan u ćefine prokletstva, a pokopan u zemlju kazne." maran (gafil) prema Allahu, dž.š.
(Mukâšefetul - Kulûb, El Gazali) (Kitabu`z-Zuhd)

Belaj je Ko se razboli ...


svjetiljka Vjerovjesnik, a.s., je rekao:
Džunejd Bagdadi, Allah mu se
smilovao, je rekao: „Belaj je svje- „Ko se razboli jednu noć, pa bude
tiljka arifa, budnost murida, dob-
rota vjernika a propast nemarnih
Uzvišenim Allahom zadovoljan,
(gafila). Niko neće osjetiti slast izaći će iz svojih grijeha kao na
imana dok mu ne dođe belaj, a on
u tome bude zadovoljan i strpljiv.“ dan kada ga je majka rodila!“
(Mukâšefetul - Kulûb, El Gazali)

33
Mehmed ĆEMAN | OSMANSKO CARSTVO

Dolazak
Turaka u
Anadoliju
N
iko do danas sa sigurnošću nije utvrdio
starost i tačno porijeklo Turaka. Historija
prati njihov put od visoravni planina Altaja,
što se smatra njihovom pradomovinom. Altaj je gorje
koje se proteže u dužini od oko 2. 000 kilometara. Na
granici je između današnje Kine i Mongolije. Sišavši sa
Altaja, Turci se naseljavaju u stepama koje se pružaju
prema zapadu sve do Aralskog jezera, sjeverno do Si-
bira i južno do Tibeta. Ovo područje je nekada bilo po-
znato kao prirodna, geografska i kulturna cjelina pod
imenom Turkistan.
Najstarije pronađene bilješke o Turcima potiču iz VI va sina izrodit će se ukupno dvadest četiri najotmenija
stoljeća, od Kineza koji su ih nazivali „Tuku“, a njihove turska plemena.2
zemlje „Tu-Kiu“. Jugozapadno od Turkistana je stara
Kao i njihovi susjedi Mongoli, Turci su skoro živjeli u
Perzija. Oni su svoju zemlju nazivali Iran, a sve ostalo
sedlima. Vremenom su postali pagani i obožavali su
Aniran tj. Ne-Iran. Zemlje Turaka su nazivali Turan, a
razna božanstva. Nemirna duha i vrlo pokretljivi, išli su
njihove stanovnike Turanci.1
za svojim stadima i poduzimali povremene upade u
Prema turskim predajama, praotac pravih Tura- susjedne zemlje odakle su se vraćali sa bogatim plije-
ka bio je Ouz han (tur. Oğuz) koji je živio u vrijeme nom. Plijen je bio njihov cilj, a grad je bio njihov nepri-
Ibrahima,,a.s. Njegov otac je bio paganske vjere dok jatelj. Mobilnost im je davala prednost nad gradskim
se Ouz han okrenuo monoteističkoj vjeri, zbog čega življem. Ibn Haldun ističe ovu odliku kao sudbonosnu
su međusobno ratovali oko sedamdeset godina. Ouz za cijeli svijet: „Uzrok tome je što se sjedilačko stanov-
han je poveo svoje sljedbenike prema današnjem Tur- ništvo prepustilo mirovanju i udobnosti i utonulo u bla-
kestanu. Zaustavio se u gradu Jesi, starom središtu gostanje i raskoš. Oni su stvar odbrane svojih imetaka,
raznih vjera, i tu uspostavio svoju prijestolnicu. Vijeko- i sebe samih, povjerili svom namjesniku i vladaru koji
vima kasnije, u Jesi će se roditi poznati učenjak hodža njima upravlja te vojsci koja se stara o njihovoj zašti-
Ahmed Jesevi. Pošto je pobijedio svog oca nevjernika, ti. Oni se osjećaju sigurnim iza zidina koji ih okružuju
Ouz han je zavladao svim Turcima. Od četiri Ouz hano- i utvrda koje ih zaštićuju, pa ih ne uzbunjuju nekakvi
1
David Levinson, Encyclopedia of World cultures, vol IX, str. 2
Joseph, von Hammer, Historija Osmanskog carstva, knjiga
374. 1, str. 3.

34
povici niti im išta remeti njihov mir. Zato su oni nehaj- morao pokrenuti vojnu akciju protiv uljeza.
ni i spokojni pa su odbacili oružje... Ljudi iz divljine, Bizantija je za to vrijeme bila obuzeta unutrašnjim
pak, zbog svoje izdvojenosti iz društvene zajednice, političkim trvenjima koja su započela 1055. godine. Na
usamljenog života u pustinjama, svoje udaljenosti od čelu Imperije izmjenjivali su se marionetski carevi koje
vojske, odvojenosti od zidina i kapija, sami se brinu su postavljali snažni makedonski velikaši, dok je trajala
o svojoj odbrani: ne povjeravaju je drugima niti se pri politička borba između civilne aristokracije na zapadu
tom pouzdavaju u druge. Zato oni stalno nose oruž- i vojne aristokracije na istoku Bizantije. Civilna aristo-
je, osmatraju na sve strane oko puteva, suzdržavaju kracija je imala svoje posjede na Balkanu, a vojna u
se spavanja, osim na smjenu, kada su u skupini, na Anadoliji. Vojna aristokracija nije dopuštala nikakvo ku-
sedlima i samarima, pažljivo osluškuju tihe šumove ili povanje posjeda u Anadoliji koja je bila neusporedivo
krikove, usamljuju se u zabiti i pustinji pouzdavajući se bogatija od Balkana.
u vlastitu snagu. Snaga je postala njihovom karakter-
nom crtom, a hrabrost njihovom naravi za kojom pose-
gnu kad ih neko pozove, ili ih uzbuni neki povik.3
Bitka kod Mancikerta
Godine 1068. civilna aristokracija postavlja novog
Seoba Turaka cara, Romana Diogena – bivšeg vojskovođu iz Ka-
padokije. Njegov prvi korak je bio pokušaj obnavlja-
Pod pritiskom Mongola, turska plemena su se vre- nja snažne bizantijske armije koju je desetogodišnja
menom pokrenula prema zapadu. U devetom stoljeću vladavina civilne aristokracije znatno oslabila. Uspio
se susreću sa muslimanima u Iraku i Iranu. Halifa u je skupiti oko 35 000 ljudi, pa je krenuo na Seldžu-
Bagdadu je prepoznao njihove vojničke kvalitete i re- ke. Ostvario je neke početne uspjehe, ali nikako nije
grutovao ih u svoju armiju kao vojne službenike. Kra- mogao uništiti brzu seldžučku konjicu koja je i dalje
jem desetog stoljeća islam se učvrstio u turskom biću.
Uskoro su postali svjesni svoje snage, pa su preuzeli
vlast od svojih doskorašnjih gospodara. Sredinom je-
danaestog stoljeća već je formirana dinastija Turaka
Seldžuka, a do kraja stoljeća Seldžuci vladaju prosto-
rom od centralne Azije do Egipta.
Brzina turskog narastanja bila je tako čudna da je u
nekim krugovima protumačena kao Božija intervencija
u cilju oživljavanja već dobro zamrlog duha islama i
povratka jedinstva ummeta. Turci su oduvijek bili suni-
je, dok su u Egiptu tada vladali šiije. Ubrzo su postali
legitiman vojni cilj Turaka Seldžuka, jer su ih smatrali
otpadnicima od islama. Turci su oživjeli borbeni duh
kakav je bio kod prvih muslimana. Salahudin Ejubija je
bio Kurd, ali glavnina njegove vojske bili su Turci. Po-
znate su Salahudinove briljantne akcije, prvenstveno
njegovo vraćanje Jerusalima pod vlast muslimana.
Žiška rata između muslimana i kršćana već dugo
je tinjala sve dok se nije rasplamsala na južnim grani-
harala bizantijskim pokrajinama. Dolazak zime je prisi-
cama Anadolije. Seldžuci su imali velikih problema sa
lio Romana na povlačenje. U aprilu slijedeće godine,
nedavno doseljenim nomadskim Turkmenima zbog nji-
Roman ponovo pokreće pohod, ali seldžučka konjica
hovih čestih upada u tada kršćansku Anadoliju. Upadi
brzim manevrima opet izbjegava direktan sukob, tako
su postali tako česti i tako snažni da je bizantijski car
da je primoran sklopiti mir sa Alp Arslanom, seldžuč-
3
Ibn Haldun, Mukadima, , knjiga 1, str., 214 – 215. kim sultanom.

35
Godina 1070., donosi političke napetosti u Istanbu- reče Alp Arslan.
lu, pa je Roman Diogen primoran na ostanak u gradu. Alp Arslan je naredio Romanu da legne na zemlju, a
Ipak, organizovao je novi pohod na Seldžuke kojim je onda mu je stao nogom na vrat, što je bio simboličan
komandovao Manojlo Komnin. Mladog vojskovođu je čin pokoravanja pobjedniku koji je u tom slučaju oba-
pratila početnička sreća, ali je na kraju potpuno po- vezan poštediti pokorenog. Roman je zadržan neko
ražen i zarobljen. Uspio je nagovoriti Seldžuke da ga vrijeme kod Alp Arslana, nakon čega je sklopljen mir
puste, pa se osramoćen vratio u Istanbul. na duže vrijeme. Konačno, Roman je pušten na slo-
Slijedeće godine, gradovi Mancikert i Arje se preda- bodu. Ostaci njegove vojske su ga sačekali i pridružili
ju Seldžucima, pa je Roman prisiljen na hitnu akciju. mu se u pokušaju nasilnog ulaska u Istanbul gdje je
Kad se približio jezeru Van, podijelio je vojsku na dva za vrijeme njegovog odsustva izvršen državni prevrat.
dijela. Prvi dio vojske je krenuo prema jugu odakle se Suprotstavila mu se vojska mladog prevratnika Mihajla
očekivala glavnina seldžučke vojske, a drugi dio, pod Duke, potpuno ga porazila i oslijepila usijanim gvož-
komandom Romana, krenuo je na Mancikert. Prvi dio đem. Kratko vrijeme poslije toga, Roman je umro od
bizantijske vojske je naletio na seldžučke snage, ali su posljedica osljepljivanja.
se povukli prema Istanbulu, dok je Roman bez borbe
zauzeo Mancikert. Zauzimanje Anadolije
Odmah poslije toga, Roman je krenuo prema glav- Nakon Bizantijske katastrofe kod Mancikerta, Sel-
nini seldžučke vojske u želji za potpunom pobjedom. džucima su se širom otvorila vrata Anadolije. Sada
Seldžuci su ga dočekali, potpuno razbili njegovu voj- više nije bilo nikoga da ih spriječi u potpunom zauzi-
sku pobivši gotovo trećinu ljudstva. Imperator Roman manju ove, za Bizantiju, strateške teritorije. Za samo
Diogen je bio zarobljen. Seldžučki vojnici su ga prepo- deset godina, Turci su zauzeli skoro cijelu Anadoliju.
znali i doveli pred sultana Alp Arslana. Ovaj put nije došla samo njihova vojska. Sada su do-
veli i svoje porodice, te se trajno nastanili u širokim
anadolskim ravnicama. Resursi Anadolije su oduvijek
bili neizmjerni. Bizantija je ostala bez sigurne i relativno
jednostavne opskrbe živežnim namirnicama i popune
armije najboljim vojnicima. Do tada je Istanbul uglav-
nom snabdijevan iz Anadolije, pa je od tada primoran
na traženje drugih izvora snabdijevanja hranom i ljud-
stvom.
Mnogi analitičari smatraju da je bizantijski poraz
kod Mancikerta bio direktan povod za pokretanje kr-
staških ratova. Turci Seldžuci su prenijeli prestolnicu
u Nikeju (današnji Iznik) i tako jasno dali do znanja da
se ne namjeravaju povući iz Anadolije. Odmah poslije
toga Aleksije Komnin je zatražio pomoć od katolika sa
zapada. Papa će ubrzo pokrenuti krstaške pohode koji
će više koštati pravoslavce nego muslimane.
Nakon pustinja Irana i Iraka, ravnica Anadolije je po-
Šta bi učinio da sam ja zarobljen i doveden pred
stala idealno mjesto za Turkmenska stada. Sa njima je
tebe? – pitao je Alp Arslan.
došao sunijski islam, vatreni dervši, šejhovi i razni po-
Vjerovatno bih te ubio ili bih te pokazivao u povorci božnjaci koji su neprestano govorili o džihadu. Svega
dok bih trijumfalno ulazio u Istanbul. – odgovori Ro- dvadeset godina nakon Mancikerta, izbili su na obale
man. Mediterana. Domaće kršćansko stanovništvo je u ve-
Ja ću postupiti mnogo gore, ostavit ću te živa. – likom broju počelo prihvatati islam. Tome su posebno

36
doprinijeli šejhovi pozivajući na poštovanje kršćanske stalniji. Mevlevije5, predstavnici visokog islama iz starih
vjere, koja potiče od Nebeske Objave. Za to vrijeme, seldžučkih centara, formiraju mevlevihane – okupljali-
bio je to gest neviđene tolerancije. Kršćani su po prvi šta muslimanske elite. Na taj način su bitno uticali na
put slušali o islamu iz prve ruke - od muslimana. Po- vodeće ličnosti među Turkmenima.6
sljedica toga su bili postepeni prelasci u islam.4 Skrhani nekolicinom uzastopnih katastrofa, Bizantij-
Uskoro je Bizantiju zahvatio građanski rat u kome ci će se tek suočiti sa još gorom nesrećom. Ovaj put
su Turci pomagali jednu stranu. Bizantija je sada bila ona će doći sa zapada, od katoličkih krstaša, njihove
još slabija zbog rascjepkanosti. Ipak poduzela je još kršćanske braće. Krstaši su na prevaru uspjeli provaliti
jedan pokušaj protjerivanja Turaka. Bilo je to 1176. go- u Istanbul i divljački ga opustošiti. Bizantijski imperator
dine kad ih je Kilič Arslan porazio. Početkom trinae- je izbjegao u Iznik i tamo proveo skoro 60 godina, na-
stog stoljeća, mnogi zapadni pisci Anadoliju nazivaju kon čega su se Bizantijci ponovo vratili u Istanbul.
„Turkiye“. Za Bizantiju, Anadolija je definitivno i nepo- Shvativši da sada imaju neprijatelja na zapadu, Bi-
vratno izgubljena. zantijci su bili prisiljeni na sklapanje primirja sa Anadol-
Za to vrijeme Seldžučko carstvo se proširilo, a njiho- skim Turcima. Uprkos najnovijem primirju, Anadoliju će
vi sultani postaju sve poštovanije ličnosti u musliman- zadesiti nemiri sa jedne sasvim nove strane. Mongol-
skom svijetu. Uspjeli su nametnuti svoju vlast lokalnim ski plemenski vođa Džingis Han sa svojim divljim hor-
gazijama. Pošto nisu imali ambicija za pohode prema dama će pregaziti sve pred sobom. Ove protuhe će
istoku, zadovoljili su se trenutnim stanjem. Konja je protutnjati tadašnjim islamskim svijetom rušeći, paleći
bila njihova prijstolnica u kojoj su zadovoljno sjedili i i nemilosrdno ubijajući. Nakon što su njome protutnjali
razvijali nauku i umjetnost. Njihova uprava je bila tako Temudžinovi divljaci, Anadolija će, 1243. godine, biti
prefinjena, a postupanje tako blago da historija skoro rasparčana u mnogo malih kneževina. Ipak, muslimani
nije ni primijetila promjenu Anadolije iz kršćanskog u su se ponovo konsolidovali i zavladali tim prostorima.
Osjećao se nedostatak centralne seldžučke vlasti koja
većinski muslimanski prostor.
je sada bila mongolski vazal.
Početkom XIII vijeka Džingis hanove horde ruše
Nomadska Turska plemena su u sve većem broju
Buharu, Semerkand i Taškent. Ponovo, mnoga tur-
nastanjivala ova područja i sve češće poduzimala po-
kmenska plemena kreću prema zapadu. Seldžuci ih
hode na lokalne bizantijske gradove. Bizantija je tada
prihvataju i naseljavaju u Anadoliji na granici sa ostaci-
bila u svojevrsnoj političkoj agoniji, što je turskim ple-
ma bizantijskih utvrda da ne bi remetili poredak u unu-
menima olakšavalo djelovanje. Turci iz Karamana (da-
trašnjosti države. U svojoj novoj domovini Anadoliji,
našnja Konja) su se proglasili nasljednicima nestalih
Turkmeni su nastavili sa tradicionalnim načinom života.
seldžuka i tako zadobili istaknutu poziciju među osta-
Upadali su na bizantijske teritorije i živili od zadobije-
lim turskim plemenima. Njima su donekle mogli parira-
nog plijena. Seldžučka država je sve teže uspijevala
ti Turci iz Germijana (današnja Kutahija), jer je njihova
održavati kakvu-takvu vlast nad njima.
vlast dopirala do zapadne Anadolije. Germijani su vre-
menom oslabili zbog dijeljenja zemlje unutar članova
Dalje, prema Bizantiji vladarske porodice. Osim ovih kneževina, u anadoliji
Turkmenska plemena su sa sobom donijela islam su postojale još neke turske državice kao što su: Men-
koji je ponekad bio više ili manje nesunijski. Da bi teše, Saruhan, Hamid, Teke, Zulkadir i ostali.
spriječili izopačavanje čistog islama, Seldžuci su pod- U velikom broju Turskih plemena i kneževina, u
sticali neke slojeve sjedilačkog stanovništva da se sjeverozapadnoj Anadoliji jedno pleme se počelo iz-
nasele u centrima pridošlica. Prvenstveno su to bili dvajati svojim vatrenim gazilukom, brzim i značajnim
učenjaci, umjetnici, trgovci, zanatlije i zemljoradnici. osvajanjima teritrija. Bilo je to Osmanovo pleme.
Tako je formirana infrastruktura ekonomskog života
5
Ove mevlevije ne treba brkati sa derviškim redom mevlevija
u turkmenskim beglucima koji su postajali sve samo-
koji su nastali nešto kasnije.
4
Bernard Lewis, Svijet islama, 278. 6
Ekmeledin Ihsanoglu, Hist. Osmanske drž. i civiliz., str. 7.

37
Erol ZUBČEVIĆ | TEKIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

Hadži
Sinanova
tekija u
Sarajevu
Tekija je bogomolja u kojoj se okupljaju, borave
i vrše vjerske obrede derviši (sufije). U Bosni
i Hercegovini se pojavljuju dolaskom islama u
15.vijeku, mada su neke izgradjene i prije dolaska
Osmanlija poput Mevlevijske tekije na Bembaši
koju je izgradio Isa-beg Ishaković 1461. godine.
Riječ tekija je perzijskog porijekla - tekke.

I
slamizacijom naših krajeva
Prve tekije na tlu Bosne osnovane su prije proširili su se i tarikati, pa su
konačnog pada bosanskih pokrajina pod Tursku podizane i tekije s različitim
arhitektonskim rješenjima, ali nisu
vlast. Od tada pa do danas izgradjeno je oko bile impozantne kao što su to dža-
četerdeset tekija na tlu Bosne i Hercegovine, a mije. Sultan Mehmed II El-Fatih sa
pripadale su uglavnom mevlevijskom, kaderijskom, svojom vojskom je pored znalaca
različitih struktura i znanosti sa so-
rufaijskom, nakšibendijskom i halvetijskom bom poveo i najodabranije pred-
tarikatu. Do danas ih se održalo svega pet: dvije stavnike svih tarikata da kao pro-
u Sarajevu, i po jedna u Živčićima-Vukeljići kod pagatori islama šire duh islamskog
učenja i moralno djeluju na vojnike.
Fojnice, u Blagaju kod Mostara i Travniku. Tvrdi se da je kada je došao pred
U ovome i u naredna dva broja pisat ćemo o tri od Sarajevo, vidjevši samo jednu mu-
naru, uzviknuo: „Ako Bog dade,
ovih pet tekija: Hadži Sinanovoj u Sarajevu, Tekiji
sagradićemo u njemu toliko dža-
na Buni kod Mostara i u Vukeljićima kod Fojnice. mija, turbeta i tekija koliko ima u
godini dana!“

38
FOTO: Erol ZUBČEVIĆ

Džamija i tekija bili su sjedište


jednog naselja i mahale. Obično
bi se prvo napravila tekija, onda i
džamija i oko njih bi se formirala
mahala koja se obično nazivala po
osnivaču zadužbine. Jedna od naj-
ljepših tekija koja se nalazi u starom
dijelu Sarajeva, a ujedno je i jedna
od najstarijih u Bosni i Hercegovini,
jeste Hadži Sinanova tekija.
U narodu je poznata kao Hadži
Sinanova tekija, ali ona ima i svoje
drugo ime: Silhadi Mustafa-pašina
tekija.To je tekija derviša kaderij-
skog reda. Hadži Sinana Jusufa.
On je carskim i svojim novcem iz-
gradio ovu lijepu tekiju od klesar-

39
skog kamena u mahali Kadi Bali formom i određenim varijantama
efendije, ispred Šarac Alije džami- može posluziti kao uzor i savreme-
je. U ovoj tekiji se obavljaju obredi noj arhitekturi.
po kaderijskom usulu. Ona njeguje U tekiji je bio i stan za šejha i
uspomenu na Hadži Sinana i nje- prostorija za goste (musafirhana).
gova sina Silahdar Mustaf-pašu, te Glavna prostorija tekije je siman-
na Hasana Kaimiju, istaknutog pri- hana - prostor u kojem se klanja,
padnika kadrijskog tarikata, šejha obavlja zikr, sohbet i ostale aktivno-
ove tekije, pjesnika na bosanskom i sti, jedinsvene samo za pripadnike
turskom jeziku, buntovnika onovre- kadirijskog tarikata.
mene administracije i zaštitnika ne-
voljnika i sirotinje. Imenom za ovu Ono što Hadži Sinanovu tekiju
tekiju vezuje se i šejh Muhammed čini izuzetnom, jesu rukopisne ara-
Kuranija Sarajlija Mejli, sljedbenik beske na njenim zidovima iz XVIII
kadrizma. U tekiji se čuvaju brojni vijeka. One nisu nastale u jednom
njegovi natpisi, pa čak i slikarski ra- vremenskom roku, već je svaki veli-
dovi. Sačuvan je njegov 51 epitaf kan koji bi zijaretio ili boravio u tekiji
(kronogram), jer je bio istaknuti pje- ispisao nešto i na njoj.
snik i kaligraf. Danas je ova tekija Arabeska je ornament islamskih
jedini kulturno-historijski spomenik naroda - Arapa, Maura, Turaka itd.
ove vrste, lociran u užem dijelu sa- Sastoji se od geometriskih linija i
rajevske čarsije. stiliziranih biljnih motiva, ispreple-
U neposrednoj njenoj blizini su tenih u raznim varijacijama.
kaburi drugih šejhova, čiji bijeli ni- Južni dio Hadži Sinanove tekije
šani sa uklesanim derviškim kapa- je pokriven arabeskom u obliku ro-
ma plijene jednostavnosču. Iako je zete (ukras u obliku Ruze) u kojoj
objekat arhitektonski tako urađen je upisano „La ilahe illa- llah.“ Slo-
da savršeno odgovara potrebama va (harfovi) prave izvjestan otklon
derviškoga reda kadirija, svojom u odnosu na istaknute zareze ove

40
rozete (muhura) pa se stiče dojam
da se harfovi okreću (slično principu
rada motora). Ovo bi moglo, izme-
dju ostaloga, predstavljati simboliku
zikir-halke i izgovaranje Božijih lije-
pih imena (el-Esmau-l-husna).
Zidovi u južnom dijelu zgrade su
dekorirani sa četiri vrste arapskoga
pisma.Tu su ispisani pojedini di-
jelovi iz Kurana, a.š.,(ajeti), govor
Muhammeda, s.a.v.s., te dove der-
viša. Najzanimljiviji zapis počinje na
južnome, a završava na sjeverno-
me dijelu tekije. Radi se o derviš-
koj molitvi koja je zbog povećanja
vizuelnog efekta pisana umjesto sa
desna na lijevo (kako zahtjeva arap-
sko pismo), sa lijeva na desno.
Između natpisa na istočnom di-
jelu tekije, ističu se uglaste grafije,
te tugre ispisane uz lučno zasvo-
djena vrata što sa tekstom pred-
stavljaju jednu cjelinu. U dvorištu
tekije nalazi se također arabeska u
obliku rozete, prečnika 275cm. Na-
slikana je „al fresko“ tehnikom, a
dovršena crvenom i crnom tempe-
rom.

41
dr. Dželal IBRAKOVIĆ | ČOVJEK I EKOLOGIJA SVJETOVA

Zemlja -
najbliži
rođak
čovjeka
U
promišljanju društve- da, svaki za sebe je dio pojedinač-
nih odnosa Čovjek se nog svijeta i onaj je koji život razu-
nalazi, bez obzira na mijeva i na univerzalni i individualni
silne teorije koje se i danas uče način, sve te brojke od kojih nam
napamet širom svijeta, na samom se javlja vrtoglavica samo su mali
početku. Naime, teško je razumijeti zbroj u odnosu na silne planetar-
ko dunuma zelenih listova koji su
taj jedan beskonačni tok kojim se ne, zvjezdane puteve samo našeg
proizvođači kiseonika, a plodovi na
smjenjuje odlazak sa ovog svijeta Mliječnog puta, a da ne govorim o
drveću često su nam i hrana, tako
jednih, dolazak drugih, svakodnev- drugim sazviježđima u svemiru ne-
da nam drvo nije samo hladovina
ne životne situacije, razne maske i ograničenom. Milijarde i milijarde,
za vrućih dana ili ogrijev za zime.
uloge koje mi kao pojedinci danas bilioni, trilioni... Koliko samo listova
Shvatili bi da je svako drvo i svoje-
promjenimo ulazeći iz jedne život- na jednom starom hrastu ili udrh-
vrsna moćna ekološka pumpa koja
ne situacije u drugu. I to se dešava taloj mladoj jasici, koliko sjemenki
prečistava prljavštinu iz Zemlje
na svakom dijelu naseljenom pla- preleti do svoga tačno utvrđenog
i održava sklad omogućavajući
nete Zemlje. Mnogi ratovi, ubistva, mjesta, zaboljela bi nas glava i iz-
plodnost. Tačno prema utvrđenim
pljačke, uzdah nejači, glad, borba gubili bismo se kada bi trebalo da
namjenama. Možda bi nam jasnija
za preživljavanje, samoubistva, prebrojimo svaki list samo na jed-
bila Poruka da sadimo drvo čak i
svađe, velike i male riječi koje se iz- nom drvetu.
videći da se približava Sudnji dan.
govaraju na jednom od oko 7.000
Koliko je samo čovjek nemaran?
jezika na planeti, uvrede, emotivna
stanja, zadovoljstva i nezadovolj-
Drveće i U tom pedantnijem i razumije-
stva, traženje sloništa, školovanje Sudnji dan vajućem sortiranju koje bi odlučili
djece, nervoze, najnovije vijesti... Pod pretpostavkom da bismo da obavimo, kada bi postali odgo-
Sve to dio svakodnevne gužve koja bili dovoljno koncentrirani i da to vorniji, vidjeli bismo mnogo važnije
se zove život na Zemlji, ljudi na Ze- sve uradimo pedantno vidjeli bi stvari povezanosti svega oko nas
mlji. A opet sve te silne milijarde možda i drugu dimenziju tih zele- u jednu neraskidivu vezu kjoja ima
ljudi i žena raznih boja, raznih izgle- nih listova, svako drvo ima nekoli- zajednički pečat Stvoritelja, život-

42
Adem, a.s., prvi
i najznačajniji
naučnik
Oni su, očito, bili primjereniji
svojoj (našoj – ljudskoj) suštini bića
obdarenih razumom i naučenih
imenima svih stvari. Ako doslovno
tumačimo slovo Knjige onda pri-
je bilo kakve promocije naučnika
na ovoj planeti moramo reći da je
naš praotac Adem, a.s., bio i ostaje
najveći naučnik od početka do ne-
stakna ovog našeg svijeta. A nije
imao niti jednu titulu ovozemaljsku
s kojima se danas brojni ljudi ši-
rom svijeta ušančuju u svoje kule
neznanja sa stražarima od zvučnih
titula. I pri tome još zavode i dru-
ge ljude šireći nepotrebne oblike
spoznaje koja gura na stramputicu
generacije i generacije. Adem, a.s.,
je naučen imenima svih stvari, a to
i u naučnom i metodološkom smi-
nost Vječno Živog, nedokučivu ge- je sehare sjećanja koja nam se pre- slu znači da je naučen suštinama
nijalnost koja je ista i golim okom vi- daje na razne načine iz generacije imena, a ne samo imenovanju na-
đena ili kada dođe pod mikroskop, u generaciju, pomoću koje se soli- zivima. Sve ono što mi dobro po-
savršenost u genu, DNK, ali u du- znajemo možemo i da objasnimo
darišemo sa onim koji su tu nekada
bokim bistrim vodama, plavim oči- mnogo šire nego li što je samo na-
bili, preživljavamo i njihove nade i
ma, ljepoti koja nas ispunjava be- ziv, recimo, predmeta za sjedenje -
strahove, zanimljivi su nam njihovi
skrajnom žudnjom. Uvjerili smo se stolice. I na pomen stolice, mnogi
doživljaji koje su zapisali, na razne
u to, ako imamo uši ili oči, svakog od nas će da zamisli (a možemo i
načine, perom, ali i kamerom, zvu-
trenutka kada nam svijest, razum, da objasni) način njene proizvod-
kom, ali i crtežom na zidovima pe-
ali imaginacija kojom smo obdare- nje, vrste, dizajniranje, modeliranje,
ćina, digitalnim znakovima, harfovi-
ni biva budnom. A o snovima da i namjene, materijale od kojih se
ma, slovima... Znaci - su svuda oko
ne govorimo. Svako od nas ljudi na pravi itd. itd. Naravno, specijalista
nas. Do nas dopiru iskustva drugih će da još više proširi razumijevanje
Planeti doživi tu neponovljivu avan-
civilizacija, naroda, odbljesci dale- tog imena. A to možemo zato smo
turu putovanja i u snovima i na javi,
ali i avanturu putovanja misli kada kih praistorijskih zbivanja u kojima naučeni. U tom početnom nauča-
zamišljamo predjele, kada odlazi- nas samo može zagolicati mašta vanju se i danas nalazi vrlo važan
mo i preko rubova svemira. I svako u iskazima da su neke generacije proces socijalizacije, enkulturacije
od nas na svoj osobeni način. Lju- naroda starih bile i moćnije od nas čovjeka kao žive jedinke. Za ra-
di, žene, djeca, starci, muški, žen- i imale više šansi. Da li su bili i viši, zliku od svih drugih poznatih živih
ski, crni, bijeli, crveni, žuti svi nose jači, da li su bili čišći i iz vana i iz svjetova, svijet ljudi je najsloženiji i
neponovljivu vlastitog svoga idetni- nutrine njihove, da li su imali znanja njemu treba najviše vremena da se
teta, svoga imena i prezimena, svo- koja su koristili na korisniji način? to nejako biće - čovjek postavi na

43
noge, da može samostalno da se učenja kao treninga. On je poslje- nište - Zemlja. A, ona je u hrono-
hrani, govori, da samostalno uči, dica direktnog nadahnjivanja onim loškom smislu, za to biće bila pri-
da se kreće itd. I tu je moderno čime je Gospodar želio da nauči to premljena mnogo, mnogo ranije.
doba, ma koliko izgledalo da ima krhko biće koje je u fizičkom obli- Zar je onda slučajno u tradiciji svih
mnogo pomagala i nadomjestaka ku kao pečena ilovača, odnosno starih naroda Zemlja u svim nazi-
osnovne uloge porodice, produži- sasatavljen od sastojaka zemlje, vima tretirana kao naša (ljudska)
lo taj rok osamostaljivanja mladog vode, vazduha i svega onoga što Majka (grčki: gaia, latinski: terra
ljudskog bića koje sve češće od ro- je suštastvena osobenost čovje- mater). Naša Zemlja je sudbinski
ditelja u financijskom i svakom dru- kovog najbližeg rođaka u vasioni sa tačnim i preciznim tajmingom
gom smislu ovisi i preko 27 godina – planete Zemlje. Ta neraskidiva postala našim prebivalištem kojeg
djelimo sa ogromnim brojem živih
Zemlja je treći po redu planet Sunčeva sistema koji se okreće oko svjetova (raznih oblika života) svr-
Sunca u udaljenosti od 149,6 miliona km, a brzinom od 29,79 km/s. stanih u razne grupe, podgrupe,
Njen prečnik iznosi 12.756,3 km, masa 5.9736xl024 kg, površina svako u svom eko- sistemu izvan
509.088.842 km2, prosječna površinska temperatura 15° C, a srednji kojeg ne bi mogao da što zbog kli-
me, što zbog konstitucije, načina
atmosferski pritisak 1,013 bar. Oko 100 km debeli gasni motač sa-
ishrane itd. preživi. Čovjek je jedan
stoji se od azota, kisika i argona, a ostatak čini vodena para, ugljen
od rijetkih koji u raznim svojim vari-
dioksid i drugi gasovi. Voda, mora i okeani, pokrivaju 71 % površine,
jacijama može da preživi i u najek-
a ostalo zapremaju različito oblikovani kontinenti. Po svim svojim od- stremnijim uvjetima.
likama, a prije svega po svojoj veličini i udaljenosti od Sunca, može
Čak i kada učimo o zakonitosti-
se reći, jedinstveni, za život onakvog kakvog mi poznamo, idealan
ma svemira veličanstvenog (imaju-
planet. Planet Zemlja jeste rotirajući elipsoid, nagib osovine 23° 27"
ći veliku snagu) onda je to opet iz
(prema okomici na eklipsu), duži polumjer 6.378,16 km, specifična
perspektive Zemlje, jedinstvenog
težina 5,5 . U njenoj građi sudjeluje (po masi) željezo sa 34,6 %, svemirskog živog broda koji plo-
kisik sa 29,5 %, silicij sa 15.2 %, magnezij sa 12,7 %, nikal sa 2,4 %, vi savršenom putanjom razlikujući
sumpor sa 1,9%, titan sa 0,05 % i ostali elementi sa 3,65 %. se od drugih sličnih brodova i po
toj svojoj životonosnoj karakteristi-
života, pa i više. Dodatno školova- povezanost čovjeka i njegove koli- ci, rasadniku života može se reći,
nje, nemogućnost zapošljavanja, jevke jeste mnogo značajnija nego a rasadnik raznih oblika (milijardi,
ali i komoditet života, posebno u što možemo i predspotaviti čak i biolona, triliona ....) oblika života da
urbanim sredinama, povećava taj kada razmišljamo kao gorljivi za- bi to bio i sam mora da bude živ.
broj godina ovisnosti djece od ro- govarači ekologije. Zato nimalo i ne čudi što su brojni
ditelja. naučnici svijeta okupljeni oko pro-
Zemlja kao jekta „Gea“ koji treba da potvrdi
početnu njihovu hipotezu o Zemlji
No, da se vratimo tom počet-
nom naučavanju o kojem se oba- živo biće kao živom biću posebne životnosti
viještavamo u Kur'anu kao procesu Ta veza tijela čovjeka i Zemlje od i posebnih strogih zakonitosti koje
u kojem je Gospodar utvrdio jednu čijih sastojaka je čovjek napravljen održavaju i njenu težinu, nagib,
od najznačajnijih komparativnih i u koju njegovi zemni ostaci odlaze osu, raspored kopna i vode, a ni
prednosti čovjeka u odnosu na svi- (vraćaju se) jeste vezana i za čo- u stidljivim naznakama još nismo
jet meleka i džina. To naučavanje/ vjeko naučavanje suštine (imena) vidjeli da je neko od tih „autorite-
naukovanje, kojem je bio izložen stvari. Taj neposredni oblik nau- ta“ pomenuo Kur'ansko određenje
Adem, a.s., jeste jedan potpuno čavanja je bio i početak obnove i Zemlje kao one koja će da govori i
specifični i unikatni oblik kojeg tre- primjene naučenog tamo gdje se koja je strpljivi svjedok za sve nas.
ba suštinski razlikovati od procesa otvorilo jedino moguće ljudsko sta- U idućem broju: Misija „Čovjek“

44
mr. Merima ČAMO | GRADOVI

Mostar
„Na teritoriji hercegovačkog sandžaka nema nijedan veliki grad
napredniji i ljepši od šeher Mostara“. Veliki mostarski most izgleda
kao luk duge koji se pruža s jedne litice na drugu. „Eto neka se
zna da sam ja, bijedni i jadni rob (Božiji), do sada prešao i vidio
šesnaest carevina, ali tako visok most nisam vidio. Ima l’ mu sličan
na svijetu, moj Bože!?
Iz Putopisa E. Čelebije
FOTO: Hazim ŠABANOVIĆ

U Srednjovjekovno
rbano biće bosansko- pomogne, zbrine odbrani, shva-
hercegovačkih gra- ti i zaštiti čovjeka (insana), ne
dova razvijalo se i pitajući pri tome koje je vjero-
naselje na
oblikovalo u dugovijekom zbiru ispovijesti, kakvi su mu običaji i obali Neretve
različitih “svakidanjih i neočeki- svjetonazori. Uronjeni u vrijeme, Mostar se prostire s obje
vanih” prilika, događaja, stanja strane rijeke Neretve, u klancu
ove urbane aglomeracije posta-
i okolnosti protkanih ljudskim što ga zatvara planina Podve-
ju baštinici slavenske, starobo-
težnjama, potrebama, radošću, lež i gora Hum. Prvi pisani trag
sanske, islamsko – orijentalne i
brigama, nadama; koje su gra- o ovom gradu potječe iz 1452.
centralnoevropske kulture, čuvari
dovi na svoj način iskazivali, godine u kojem se pominju dvije
vrednovali, imenovali i brižno po- tradicionalnih životnih principa i
kule i viseći drveni most. Poje-
hranjivali u svoje riznice. Njiho- vrednota stvaranih stoljećima u dini historičari ime grada vežu
va benevolentna priroda tvorila ozračju humanizma, tolerancije, za jednu od tih srednjovjekovnih
je dinamično životno okruženje pluraliteta i otvorenosti. Jedan od citadela, zvana Tara, sagrađenu
uvijek spremno da primi, podrži, takvih gradova je i Mostar. na lijevoj strani mosta. Međutim,

45
ponuđena sintaksička izvedenica
most – tara nema lingvalnu pod-
Kameni most, najprepoznatljivije
zdanje Mostara unatrag nekoliko
Šeher pod
logu u bosanskom jeziku, te se stoljeća, podignut je po nalogu bijelim mostom
čini vjerovatnijim da je ovo her- sultana Sulejmana 1566. godine Pored čaršije kao zanatsko -
cegovačko naselje ime dobilo po a gradio ga je skoro čitavu de- trgovačkog središta (u kojem se
mostarima (čuvarima mosta) koji ceniju, proslavljeni carski neimar tokom vremena razvilo preko pe-
su stajali u dvije kule s obje stra- Hajrudin. Od trenutka kada je deset različitih zanata), grad je
ne mosta. Podatak koji govori o zablistao u srcu šehera, ta ču- obuhvatao i deset mahala situira-
nastanjenosti ovoga mjesta vezan desna građevina nalik sleđenom nih na desnoj (Carina, Brankovac,
je za događaj iz 1474. godine polumjesecu nad rijekom posta- Donja Mahala, Grad, Bjelušine i
kada se na sjednici Vijeća umo- Luka) i lijevoj (Ričina, Cernica,
la je najveći ponos stanovnika
ljenih raspravljalo o daru koji će
grada. Prema jednoj hićaji, ot- Zahum i Prethum) obali Neretve.
vlada Dubrovačke Republike dari-
krivanju mosta nije prisustvovao Mostarski vakifi i njihove zaduž-
vati Skenderu, subaši Mostara.
njegov graditelj. Noć prije neimar bine šire granice tih stambenih
Hajrudin krenu put Carigrada u zona, stvarajući nove, tako krajem
Razvoj Mostara uvjerenju da most neće izdržati XVI stoljeća turski defteri na dvi-
Urbana grasacija Mostara za- ni pticu a kamoli insana. je obale bilježe 14 muslimanskih
počinje u periodu osmanske
vladavine na našim prostorima,
posebno u prvoj polovini XVI sto-
ljeća, kada ova srednjovjekovna
varoš (u turskom popisu sandža-
ka vilajeta Hercegovine iz 1475.
godine nazvana Pazar Mostar)
postaje privremeno sjedište her-
cegovačkog sandžakbega, pod
čijim utjecajem prerasta u po-
litički, privredni i kulturni centar
šireg hercegovačkog područja.
Zahvaljujući aktivnoj graditeljskoj
djelatnosti turskih legatora i mi-
mara, Mostar ubrzano mijenja
svoju fizionomiju u korist složeni-
jeg urbanog koncepta sa islam-
sko - orijentalnim obilježjima. Za
kratko vrijeme malo usnulo nase-
lje pored modre rijeke, probuđe-
no rukom osmanskog civilizatora,
stasava u prekrasni šeher. Grade
se džamije, mektebi, medrese, bi-
blioteke, zatim karavansaraji, mu-
safirhane, hamami, hanovi, ima-
reti, te podiže prva sahat - kula
(zadužbina ugledne muslimanke)
i novi most neuporedivo smjelije
i šire konstrukcije od postojećeg.

46
mahala i 2 kršćanske. Grad je Karađoz - begova džamija, 1557. izvora istjecala pravila, odnosi,
sačuvao nekoliko osmanskodob- godine, a sedam godina posli- modusi, vrednote, forme, mjere,
nih stambenih objekata među ko- je, nekoliko stotina koraka dalje znanja, vještine, oruđa i socijalni
jima su Bišćevića kuća poznatija podiže Nasuh – aga Vučjaković i takt; u urbani svijet i njegove
kao Bišćevića ćošak ili Turska svoju džamiju. Skladna arhitek- najvitalnije tokove. Taj temeljni
kuća, Kajtazova kuća sagrađena tura i unutrašnja dekoracija ovih i praktični plan za sve vidove
koncem XVIII stoljeća, te čuvena džamija bila je motiv mnogim ljudskog djelovanja omogućio je
Muslibegovića kuća. Pretpostav- razvoj visoko odnjegovane urba-
kasnijim neimarima i dobrotvori-
lja se da je prva mahala na- nizirane sredine, koja i danas,
ma koji na prostoru šehera sa-
na pragu trećeg milenijuma pli-
stala u blizini starog lančanog gradiše trideset i šest džamija.
jeni duhovnim i materijalnim sa-
mosta (uz lijevu obalu Neretve),
držajima nastalim u tom zlatnom
oko trga Mejdan, gdje je Sinan -
Okosnica dobu.
paša 1474. godine podigao prvu
džamiju i uz nju hamam (kupa- gradskog života
tilo). U glavnoj čaršiji sagrađena Cjelokupni gradski život ondaš- Evropeizacija
je najveća i najljepša islamska njeg Mostara bio je zasnovan na Mostara
bogomolja u čitavoj Hercegovini islamu iz čijeg su nepresušnog Okupacija Mostara početkom
kolovoza 1878. godine od stra-
ne Dvojne Monarhije (Austrije i
Mađarske) pokreće bitne promje-
ne unutar islamsko - orijentalnog
vrijednosnog sistema čija je oko-
snica bila tradicijska esencija u
svim dotadašnjim organizovanim
oblicima života. Primjena novih
urbanističkih principa, rezultira-
la je drukčijim načinom gradnje,
baziranom na srednjoevropskim
uzorima i mjerilima. Kapitalistički
način privređivanja, dvojna upra-
va, složeniji društveni odnosi, de-
mografske promjene, potom in-
dustrija, željeznica, putovi, hoteli,
javna rasvjeta, vodovod, mostovi,
nezgrapne i kabaste stambene
zgrade; sve su to glavne karak-
teristike najljepšeg hercegovač-
kog šehera na razmeđu XIX i XX
stoljeća. Balkansko – orijentalno
urbano jezgro „lomilo“ se repre-
zentativnim zdanjima različite na-
mjene (upravne, sudske, vojne,
školske, kulturne i druge instituci-
je od državnog značaja nerijetko
se situiraju u gradsko središte),
izgradnja tzv. paviljonskih sistema

47
oficirske i činovničke kasine (u
prostoru kasina su se održavale
izložbe, koncertne aktivnosti, jav-
na predavanja itd.) koje postaju
središta kulturnog života sve do
momenta kada tu funkciju preu-
zimaju društveni domovi. Mada
se ovaj vid društvenog djelova-
nja pokrenutog interesima nove
vlasti može promatrati kao tipič-
no akulturacijski sadržaj, njega
je, iako sporije, slijedilo domaće
stanovništvo i to u okviru svojih
vjerskih a kasnije i nacionalnih
zajednica. Jačanje domaćeg gra-
đanstva, prije svega trgovačkog,
zemljoposjedničkog i inteligencije,
sve više mu je osiguravalo ulogu
vodećeg faktora u društvenim,
kulturnim i nacionalno – političkim
tokovima grada. Počelo je s pje-
(npr. stambeni objekti: oficirski neophodno je navesti neke od
vačkim društvima i čitaonicama,
paviljoni, moderne kasarne) na primjera urbanog progresa usko
a kasnije se prešlo na osnivanje
rubnim dijelovima grada dovode vezanih za društveni život Mo-
zanatskih i trgovačkih društava.
do povećanja njegovog opsega, stara. Naime, sa okupatorskom
dok uspostava nove putne mre- vojskom došli su učeni i ono što
že (kolski i karavanski putevi se je najvažnije dobronamjerni ljudi, Islamski vjerski
proširuju i makadamiziraju a gradi koji su svojim znanjem i radom objekti na
se i novi željezni most) (re)aktivi-
ra promet, povezujući pokrajinske
doprinijeli napretku grada. Pred
kraj XIX stoljeća Mostar dobiva
razmeđu stoljeća
oblasti (manja mjesta) i sela s ur- modernu štampariju koja se po- Za vrijeme dvojne uprave sta-
banim centrom. Pojavom jeftinije stepeno transformira u umjetnički gnira izgradnja islamskih vjerskih
i raznovrsnije industrijske robe iz zavod i najveću izdavačku kuću objekta, uglavnom se džamije
Monarhije i drugih evropskih ze- tog vremena u Bosni i Hercego- saniraju i popravljaju. Nova vlast,
malja, označen je početak kraja vini. U njoj se štampaju razni po- pokrenula je proces restauracije
stare zanatske proizvodnje u čar- litičko - informativni listovi, čuveni unutrašnjeg prostora džamija, pa
šijskom Kujundžiluku, dok se veći časopis Zora i poznata edicija su tako od 1905 do 1909 godine
trgovački poslovi odvijaju posred- Mala biblioteka. Umjetnički zavod Karadžoz - begova i Vučjakovića
stvom austrougarskih trgovaca. okupljao je znatan broj zname- džamija zablistlale novim sjajem.
nitih pisaca koji su na poseban Ove dekoracije su uglavnom
Mostar u način stihom i lijepim riječima po-
sredovali uspostavljanju saradnje
izvedene pomoću šablonskih
elemenata i djela su soboslikara
modernom ruhu između Mostara i drugih velikih tog doba. Često se uz džamije
Iako se proces modernizacije kulturnih središta. Grad postaje grade i muslimanske čitaonice
u austrougarskom periodu može vlasnik i imponzantne gimnazije kiraethane (u pseudomaurskom
kritički razmatrati, posebno zbog izgrađene po nacrtu češkog ar- stilu) koje postaju sastavni dijelo-
narušavanja orijentalnog sklada, hitekta. Nadalje, otvaraju se prve vi islamskih sakralnih kompleksa

48
Mostar u srušen je Stari most u novembru
1993. godine. Mostar se najprije
mjesto svog (su)života i trajanja
u kojem se ogledava njihova bu-
XX stoljeću na prostonarodan način mitolo- dućnost.
Pored i preko Starog mosta gizirao kao mjesto “otomansko
prolazili su veziri, konzuli, kraljevi – islamske isključivosti naspram Bilješke:
iza kojih su se u Mostar slijevale hrišćanstva” a onda surovo i Čelebi, Evlija, Putopis, Saraje-
različite vojne litije noseći svoja snažno uništavao godinama. vo – Publishing, Sarajevo, 1996.
znamenja. Most je zapamtio pat- Marginalizirajući sve životne isti-
Miletić, Drago, Mostar - susret
nje, potrese i progone za vrijeme ne, zajedničke uspone i padove,
svjetskih kultura, Zajednica opći-
dva svjetska rata, ali i prkos, rušioci Mostara su istodobno ru-
na s hrvatskom većinom, Mostar,
otpor i snagu grada pod njego- šili sopstvenu prošlost.
1997.
vim lukovima. Kraj Drugog svjet- Skoro deset godina nakon ru-
skog rata bosanskohercegovački Husedžinović, Sabira, Izgrad-
šenja, most je ponovo napravljen,
gradovi dočekuju znatno razoreni nja sakralnih objekata, u Husei-
uzdižući se prema nebu poput
i osiromašeni. Društveni pore- nović Ismet, Babić, Džemaludin,
duge, sazdan od tesanog kreč-
dak na socijalističkim osnovama Svjetlost Evrope u Bosni i Herce-
njaka i plemenite tenelije, baš
nametao je poseban pristup u govini, Buybook, Sarajevo, 2004.
kao i prije četiri stoljeća tačnije
rehabilitaciji urbanih sredina. Taj 438 godina. Mostarci su ponovo Zbirka autora (I. Andrić, Z.
tzv. socijalistički realizam odraža- odabrali grad i vitki most u nje- Džumhur, I. Mutevelić), Mostar,
vao se, prije svega, u izgradnji govom naručju koji spaja obale, IKRP Prva književna komuna,
industrijskih pogona i stambenih ljude, prošlost i sadašnjost kao Mostar, 1980.
radničkih naselja, te u revitalizaci-
ji objekata ili ambijentalnih cjelina
nasljeđenih iz ranijih graditeljskih
epoha. Rješavajući potrebe sa-
vremenog života graditelji novog
Mostara su tokom četiri desetlje-
ća u urbanu sredinu interponirali
moderni željeznički i autobusni
terminal, regionalni medicinski
centar, univerzitet, pozorište, rob-
ne kuće, integrisane trgovine,
stambene zgrade, aleju sa cen-
trom nazvanim Rondo (aleja sa
platanima i lipom zasađena je u
austrougarsko doba), parkovske
površine sa uspjelim hortikultur-
nim rješenjima itd.

Breme
kosmopolitizma
Tokom ratnih razaranja u peri-
odu od 1992. do 1995. godine,
strada većina kulturno - historijski
objekata spomeničke vrijednosti
a kao kulminacioni čin urbicida

49
Aida BEGIĆ-ZUBČEVIĆ

Uzori
U
posljednje vrijeme če- zam, prisila, neki strašan događaj, mjerila vrijednosti? Da ono što je
sto me pitaju o marami. poremećaj, regresija, ispiranje logično postane nelogično, a da
Zašto sam pokrivena, mozga, političko opredjeljenje i se normalno smatra nenormalnim?
šta za mene znači marama i da li potpuna izolacija od vanjskog svi- Razloga ima mnogo, a jedan od
imam problema jer je nosim. Za jeta i savremenih tokova. Ako ana- njih su uzori koje nam nameću me-
one koji znaju barem osnove vje- liziramo sve negativne konotacije diji.
re jasno je da je marama za ženu i asocijacije vezane za pokrivanje, Moje pranane su nosile marame
farz i u to nema nikakve sumnje. onda ćemo vidjeti da žena s ma- i niko ih nije smatrao nazadnim.
Međutim, ono što ljude koji mi po- ramom po tome nema identitet, Bile su zaštićene od svega što mi
stavljaju pomenuta pitnja suštinski da je njena ličnost i slobodna volja danas moramo prolaziti. Možda
zanima je kako je došlo do toga da potpuno isključena. Kako onda da je njihova sreća bila veća jer nisu
se jedna osoba poput mene uopće neko ko ipak misli svojom glavom imale TV, niti su išle u kino, niti su
odluči na takav korak. Suština nji- na tu istu glavu stavi maramu? čitale 'modernu' literaturu. Uzori
hovog problema je u onom 'osoba Čudno je kako se nikad ne su im, valjda, bile ugledne žene iz
poput mene', što najčešće znači – postavi pitanje kako neko ko misli komšiluka i porodice i to je bilo to.
obrazovana, umjetnica, samostal- svojom glavom popije flašu loze Onda je došao napredak, uzori lju-
na, uspješna – a to su sve atributi ili kako su one koje misle svojom dima servirani su medijima i stvari
koji se ne povezuju s nekim ko nosi glavom došle u poziciju da obavl- su se vrtoglavo počele mijenjati.
maramu. jaju ono što je posao prostitutki, Posmatrajući život jedne od
Percepcija pokrivene žene je a da za to još ne dobiju nikakvu mojih nana i njenog muža, dakle,
najčešće zasnovana na predrasu- novčanu naknadu? mog dede, shvatila sam da je nana
dama i stereotipu. Danas se auto- Kako se dogodilo da se tako uvijek bila blago nesretna, jer nije
matski uz maramu veže – primitivi- brzo promijeni slika sretne žene i od njega dobivala ono što je htjela.

50
A šta je htjela i odakle je znala šta re kese s pijace, nakon što pokupe
hoće? dijete iz obdaništa. Domaće uzore
Naime, u vrijeme njene mladosti, sa ekrana niko nije dovodio u pitan-
četrdesetih i pedesetih godina po- je, svi su bili sretni i nosili iste frizure
pularni su bili filmovi „Casablanka“, i 'blejzere' drečavih boja.
„Prohujalo s vihorom“ i knjige sličnih Danas, kad su Nanine kćerke
sadržaja. U tim filmovima i knjiga- nane, a unuke odrasle i imaju po-
ma žene su bile fatalne, a muškarci rodice, nana na život gleda 'realni-
romantični, zgodni i nepobjedivi. je', jer su joj na TV-u, kroz sapuni-
Svojim nevjenčanim ženama ili ce lijepo prikazali da sreće nema,
ljubavnicama su donosili cvijeće, da su žene 'svakakve', a muškarci
nosili elegantna odijela i večerali predmet ženskih spletki, po pro-
uz svijeće. Moj rahmetli dedo je fesiji najčešće kriminalci ili korum-
nosio elegantna odijela kada je pirani političari. Niko nikom više
išao na posao, ali pored svih svojih ne donosi cvijeće, ali svak svakog
briga i troje djece nije dolazio kući vara i ubija, pa je nana sretna kad
sa cvijećem, već sa kesama krom- vidi da njene unuke nisu do guše u
pira, kupusa i urijetko mesa. Nana
spletkama, a da zetovi ipak imaju
je odijelom i frizurom podsjećala
karakter i moral. Jest da maramu
na holivudsku divu, ali je za razliku
smatra 'pretjerivanjem', ali i to će
od njih kući heklala, čistila do izne-
nekako progutati kad pomisli kakva
moglosti i potajno patila za nekim
je današnja omladina.
poput Clarka Gablea. Svoju tužnu
sudbinu je skrivala od djece, ali je Eh, tako to sad nana vidi, sad
kćerkama željela da pronađu sreću kad je mudra i stara i kad se ne
koju ona nije imala. nada romansama i cvijeću, a one
koje su mlade, 'moderne' i 'napred-
Kćerke su u svojim životima
ne', te slijede nove uzore s TV ekra-
našle sve osim romanse sa ekrana,
na oblače dekoltee, kite se zlatom,
a nana je mislila da je za to kriva
njihova brzopletost pri izboru i ne- slušaju turbo-folk, skupljaju pare da
posluh prema majci. Nikada nije ni ugrade silikone i čekaju svog prin-
pomislila da su filmovi i knjige laž i ca u BMW-u koji će ih voljeti i s ko-
da su filmske romanse nedostižne, jim će biti sretne sve dok ga policija
jer su nerealne i nepostojeće. ne uhapsi i zatvori u zatvor. Shvatilo
se da u fakultetu nije sreća, već u
Naninim kćerkama, dakle mo-
izgledu, pa će one koje budu dob-
joj majci i tetkama su uzori posta-
ro izgledale sigurno zaslužiti sreću,
le napredne revolucionarke, žene
a ona je jednostavna i ogleda se
koje dižu svoj glas na partijskim
u markiranoj odjeći, dobrom autu,
sastancima, a Alen Delon tiha
'napucanom' stanu i pokojem gra-
patnja, ali nedovoljno jak da bi
mu kokaina.
narušio načela onih koje su svoj
život željele provesti u sretnom i E, sad se ja pitam, ko normalan
poštenom komunističkom braku. danas ne bi stavio maramu na gla-
Kćerke su završile fakultete i svoj vu i pokušao pronaći smisao i smi-
život smatrale uspješnim jer ga ne raj izvan zvjerinjaka zvanog 'moder-
provode kod kuće, već same tega- ni svijet'!?

51
ODABRANE ŽENE

HAZRETI RAHILA
Žena Jakuba a.s. i majka Jusufa a.s.

K
ada je Jakub a.s. stigao hazreti Rahila daje svoju sluškinju
kod svog dajdže u Ha- Belhu i ona mu rađa sina, kome su
ran, upoznao je njegove dali ime Dan.
dvije kćeri stariju Leu i mlađu Ra- Zatim je Belha ponovo zatrudni-
hilu (Rahelu). Pošto je Rahila bila la i rodila mu drugog sina. Tada je i
posebno lijepa, Jakub a.s. zaprosi Lea poklonila svoju sluškinju Zelfu
nju od Lebana i on pristade, ali pod Jakubu te i ona rađa Jakubu dva
uvjetom da prethodno kod njega sina. Onda je Lea opet zatrudnila i
sedam godina čuva stoku. Kad je rodila Jakubu petog sina, a nakon
istekao dogovoreni rok, Leban pri- toga i šestog. Potom je Lea rodila
redi veliko slavlje, ali navečer uve- kćerku kojoj su dali ime Dina.Tako
de svoju stariju kćerku kod Jakuba je ona rodila Jakubu sedmoro dje-
a.s. Zbog mraka on nije primjetio ce, Belha dva sina i dva je sina
zamjenu ali ujutro kada osvanu on imao sa Zelfom. Allah ga je mno-
ugleda Leu pored sebe. gobrojnim potomstvom uzdigao
Kada je prigovorio Lebanu zbog baš kao što je za njega i molio Is-
toga on mu reče kako u njih nije hak, njegov otac.
običaj da udaju mlađu kćerku prije Hazreti Rahila je molila ustrajno
starije ali ako hoće i Rahilu za ženu svog Gospodara, da je ne ostavi
da mu treba služiti još sedam go- bez poroda sa Jakubom koga je
dina, pa će ga i njom oženiti. Ja- toliko voljela i koji je već imao toli-
kub je ispunio i ovaj dogovor pa se ko potomstvo, ali ne i s njom. Allah
oženio i sa Rahilom. dž.š. joj je uslišao dovu i uduvoljio
Ovaj običaj da se može ženiti njenoj molbi pa je zatrudnila sa Ja-
sa dvjema sestrama u isto vrije- kubom i rodila mu časnog i lijepog
me, dokinut je Tevratom što je i Jusufa.
danas važeće u šerijatskom pravu. Allah dž.š. je odredio da se
Uzvišeni Allah dž.š. je Leinu maha- preko njihovog potomka nastavi
nu nadomjestio time što joj je po- poslanička loza Ibrahima a.s.
dario da Jakubu rađa djecu, dok je Sve ovo se dešavalo dok je Ja-
Rahila kad se udala za njega bila kub boravio u Haranu kod svog
nerotkinja. dajdže. Tu je boravio je još 6 go-
Otac im je nakon udaje poklonio dina nakon što je oženio Leu i Ra-
po jednu sluškinju, Lei je dao Zel- hilu. Imao je punih 20 godina kada
fu a Rahili Belhu. Lea je imala već je zatražio dozvolu od Lebena da
4 sina sa Jakubom. Pošto mu nije se sa njegovim kćerkama vrati ro-
mogla od sebe podariti potomstvo, diteljima.

52
Leben je bio veoma zadovoljan mu kao i Jusufova braća Jusufu
Jakubovim boravkom među njima. a.s. u Egiptu. To isto učiniše i dvije
Imetak mu se uvećao, te je dozvo- sluškinje sa svojom djecom. Potom
lio Jakubu da uzme svu mladunčad je prišla Lea i poklonila se sa svojom
od te godine koja budu šarena a ne djecom. I na kraju i Rahila sa svojim
potpuno bijela ili crna. Tako je Ja- sinom Jusufom. Ajs zagrli Jakuba i
kub dobio puno sitne stoke, kamila zaplaka, a potom ga upita odakle
i robova. To izazva zavist Lebenovih mu tolika porodica. Jakub a.s. od-
sinova. govori da je to poklon od Gospoda-
ra svjetova svom pokornom robu i
Prije polaska Rahila je uzela kip
ubjedi Ajsa da primi darove.
kome se njen otac klanjao i sakrila
ga pod samar svoje deve na kojoj Po naredbi Uzvišenog Jakub
je sjedila. a.s. kupi jednu njivu za sto ovaca i
izgradi hram u koji su ljudi dolazili i
Pošto su to otkrili, Leben je orga-
molili se Allahu dž.š. To je današnji
nizovao potjeru sa svojim ljudima i
Mesdžidul - Aksa u Jerusalimu ko-
sustigao Jakuba. Oštro ga je uko-
jeg je kasnije obnovio Sulejman
rio zbog brzog odlaska i uzimanja
a.s.
kipa, ali Jakub o tome nije ništa
znao te mu je dopustio da pretraži Hazreti Rahila je ponovo zat-
čitavu karavanu. rudnila, ali je ovaj put imala težak
porod. Na mjestu gdje se danas
Leben je ušao u šatore svojih
nalazi Betlehem ona je rodila sina
kćeri i njihovih sluškinja, ali nije mo-
i ubrzo za tim preselila. Jakub a.s.
gao ništa pronaći. Rahila reče da
mu je dao ime Benjamin, što znači
ima hajz pa ne može ustati sa deve.
"ono sto iznutra gori." To upućuje na
Kip nisu našli.
vreli pustinjski pjesak u koji je haz-
Prije rastanka napraviše gozbu reti Rahila ukopana.
i uzeše gomilu kamenja s kojom
Jakub a.s. se sa svojih 12 sinova
obilježiše to mjesto. To je trebalo
vratio svome ocu Ishaku u Ebron.
da bude i granica između zemlje
Ishak a.s. je bio u dubokoj starosti.
preko koje neće ni jedan prelaziti
Ubrzo se razbolio i umro u 180. go-
na štetu drugog.
dini života. Sinovi Ajs i Jakub a.s. su
Tom prilikom Jakub obeća Le- ga ukopali pored njegova oca Ibra-
benu da neće ponižavati njegove hima a.s. i majke Sare u istoj pećini
kćeri niti ženiti druge pored njih. u Halilu.
Kada se Jakub približio zemlji Jakub a.s. se brinuo o svojim
svog brata Ajsa pripremi za njega sinovima a posebno o Jusufu i nje-
veliki poklon koji posla sa slugama govom bratu Benjaminu koji veo-
ispred sebe. Kada Jakub ugleda ma rano ostadoše bez majčinske
brata stade ispred svoje čeljadi i pažnje i zagrljaja.
pokloni mu se sedam puta. To je bio O samom Jusufu sinu hazre-
uobičajen poklon u to vrijeme i bio ti Rahile i velikoj Zulejhinoj ljubavi
je dozvoljen. prema njemu čitajte u sljedećem
Tako su meleki učinili sedždu broju na narednim srtanicama ove
Ademu a.s. iz počasti prema nje- rubrike.

53
mr. Ifeta NEZIROVIĆ | PORODIČNI ODNOSI

Muslimanski i

građanski brak
U
prethodnom broju pisali smo o uslovima i Prava i obaveze u islamskom braku oba supružnika
postupku sklapanja braka po šerijatskim su ustvari prava i obaveze jednog prema drugome, a
propisima (prema kojima muslimani i mu- Allah, Mudri i o svemu Obaviješteni, učinio je ravnote-
slimanke usklađuju ponašanje i odnose u svojoj poro- žu između prava i obaveza, pa svako pravo koje uživa
dici) i tzv. građanskim zakonima, kojima svaka država jedan supružnik povlači i obavezu kojom ga je Allah
reguliše porodične i druge odnose, i koji se primjenjuju zadužio prema drugoj strani. U Kur`anu, sura El-Be-
na sve građane-stanovnike te države, u konkretnom kara, u 228. ajetu to se jasno vidi:
slučaju Porodični zakon Federacije Bosne i Hercego-
«One imaju isto toliko prava i dužnosti, prema
vine.
zakonu – samo, muževi imaju prednost pred njima
U ovom broju nastavljamo sa pisanjem o pravima i
za jedan stepen. – A Allah je silan i mudar.»
obavezama bračnih partnera odnosno supružnika.
Stepen kojim je Allah dao prednost muškarcima

Prava supružnika1 nad ženama jeste stepen zaduženja, odgovornosti i


brige, a ne stepen počasti, jer Allah je prvenstveno
Brak je jedna od velikih blagodati čovjeku. muškarcima odredio da zarađuju i izdržavaju druge.
U islamskom braku, i muž i žena imaju odgovorno-
Svaka zajednica, pa i porodica kao najbitnija za-
sti i obaveze, i nikad ne smiju zaboraviti da su oboje
jednica, mora imati nekoga ko je odgovoran za njeno
individualno odgovorni pred Allahom, dž.š., za svoje
vođenje i vođenje računa o njenim potrebama, a što
postupke, pa i postupke u svom braku. Islamski put je
je ustvari uvjet njenog postojanja i opstanka. Muška-
put ljubavi, brige i nesebične pažnje, koji se naročito
rac odnosno suprug je najpreči da bude zadužen za
ispoljavaju u bračnim i porodičnim odnosima.
stanje u svojoj porodici, jer on je primarno zadužen i
1
Hanefijski fikh, knjiga 2. I Poglavlje: Porodično pravo, za njeno izdržavanje, a najčešće ima i više iskustva o
Tahmaz Abdulhamid Mahmud, Sarajevo, Grabus H. 2003. životnim poslovima nego žena.

54
Prava supruge rade neki roditelji i rođaci uzimajući čitav ili dio mehra
žene, osim ako im je ona dozvolila.
1. mehr,
2. izdržavanje, Izdržavanje
3. lijep odnos prema ženi, Žena ima pravo na izdržavanje kod svog supruga.
4. podučavanje i odgajanje. Muž je, po islamu, jedini dužan izdržavati porodicu,
Mehr je određena imovina koju muž daje svojoj su- makar bio i slabijeg imovnog stanja, tako da je dužan
pruzi prilikom sklapanja braka ili prije, a može se do- raditi i zarađivati kako bi izdržavao svoju suprugu i
govoriti sa suprugom i da odgodi isplatu, u cjelosti ili potomke. Izdržavanje podrazumijeva i obuhvata stan,
djelimično i nakon sklapanja ugovora o braku. Mehr odjeću, hranu, piće i sve ostale životne potrebe.
je, po islamskim propisima, sastavni dio bračnog ugo- "Otac djeteta dužan je da ih prema svojoj moguć-
vora, ali nije uvjet za valjanost braka. Brak je valjan i nosti hrani i odijeva" (sura El-Bekara, ajet 233).
ako nije spomenut mehr, a supruga u tom slučaju ima
pravo na mehr u visini mehra njoj, po društvenom po-
ložaju, sličnih žena.
Časni ajeti i hadisi pokazuju na propisanost mehra:
"I draga srca ženama vjenčane darove njihove
podajite, a ako vam one od svoje volje od toga što
poklone, to s prijatnošću i ugodnošću uživajte."
(sura En-Nisa, ajet 4.)
Islam nije odredio iznos mehra i nema granice
za najveći iznos, međutim lijepo je da se spomene
iznos mehra prilikom sklapanja braka, jer je Poslanik
(s.a.vs.) spominjao iznos mehra kada je udavao kćer-
ke, a i kada se sam ženio, onda se izbjegavaju kasniji
eventualni nesporazumi.
U praktičnom smislu, mnoge su koristi od mehra. To
je matrijalni pokazatelj uvažavanja svoje supruge, pa
ga Allah opisuje kao dar «s draga srca». Mehr učvršću-
je vezu među supružnicima, to je materijalna veza koja
učvršćuje onu duhovnu, a ima i praktične efekte, jer
pomaže ženi da osigura što joj je potrebno za svadbu
i preseljenje u kuću svoga muža (nova odjeća, nakit,
šminka, miris, neke druge potrepštine isl.).
Iako nije određena visina mehra, lijepo je da se ne
pretjeruje, da mehr bude umjeren, kako ne bi njegova
visina postala preprekom za brak, kao što je slučaj sa
Izdržavanje je shodno stanju muža, bilo da je bogat
nekim krajevima islamskog svijeta u današnje vrijeme.
ili siromašan. Allah Uzvišeni kaže, u suri Et-Talak, ajet 7.:
Prenosi se da je Poslanik (s.a.v.s) rekao: "U ženine
"Neka imućan prema bogatstvu svome troši, a onaj
blagodati spada lahka zaruka, mali mehr i lijep od-
koji je u oskudici – prema tome koliko mu je Allah
nos njene familije."
dao, jer Allah nikog ne zadužuje više nego što mu
Mehr je isključivo pravo žene i nijedan njen srodnik je dao; Allah će sigurno poslije tegobe slast dati.»
ili staratelj nema pravo na njega, osim uz njeno dopu-
Žena dakle nije dužna izdržavati ni sebe ni svoga
štenje, tako da, po Šerijatu, nije dozvoljeno ono što

55
muža niti bilo kojeg člana svoje porodice, makar bila i
bogata. Ženi je dozvoljeno da s mužem učestvuje u iz-
državanju i to se od nje računa kao dobrovoljni prilog,
od kojeg može odustati u bilo koje vrijeme.

Zaposlena žena
Islam ne obavezuje ženu da radi i zarađuje u bilo
kojem periodu njenog života, jer je nije zadužio nika-
kvim izdržavanjem, nego je njeno izdržavanje dao kao
obavezu drugima (zavisno od njenog životnog doba
i porodičnog stanja - otac, brat, muž). I pored toga
islam je ženi dozvolio da radi i zarađuje, ali pod slije-
dećim uslovima.
- da joj muž dozvoli da radi, ako je udata,
- da se na svom poslu ne osamljuje sa stranim
muškarcima ili dolazi u dodir s njima,
- da njen posao bude u skladu sa njenom
ženskom prirodom, nije joj dozvoljeno obavljati
poslove koji su priličniji muškarcima i koji je
ogrubljuju.
Ono što žena zaradi njeno je vlasništvo i ona jedina
ima pravo time raspolagati. Niti njen suprug niti bilo ko
drugi ima pravo da joj to oduzme osim njenom voljom.
Uzvišeni Allah kaže:
"I ne poželite ono čime je Allah neke od vas odli-
kovao, muškarcima pripada nagrada od onoga što
oni urade, a ženama nagrada za ono što one ura-
de. I Allaha iz obilja njegova molite. - Allah, zaista, karci trebaju razumjeti, prihvatiti i podnositi ono što vide
sve dobro zna!" (sura En-Nisa, ajet 32) kod njih kao nedostatak. U tom slučaju, pa i kad žena
pogriješi, suprug ne treba da bude grub prema njoj niti
da je opterećuje, nego da je savjetuje blago i pažljivo.
Lijep odnos prema ženi
"S druge strane, jedna od stvari o kojoj suprug mora
Pravo žene jeste i to da se prema njoj lijepo postu-
voditi računa jeste i to, da ne smije pretjerivati u šalama
pa i odnosi na plemenit način, shodno riječima Uzviše-
sa svojom suprugom, u ispunjavanju njenih želja i u po-
nog: "S njima lijepo živite." (sura En-Nisa, ajet 19.)
našanju koje će pokvariti njen moral, umanjiti njeno po-
Poslanik (s.a.v.s) je često upozoravao na lijep od- štovanje prema njemu i naruštiti njegovo dostojanstvo.
nos prema ženama, o čemu govori i jedan od mno-
On treba izabrati srednji put i vladati se u skladu toga.
gobrojnih hadisa: "Oporučujem vam da lijepo postu-
Takođe, kada kod žene vidi nešto neprikladno, on treba
pate sa ženama, jer žena je stvorena od rebra, a
pokazati da s tim nije zadovoljan, ne smije zatvarati oči
najkrivlji je dio rebra njegov vrh. Pa ako ga pokušaš
pred onim što ona pogrešno uradi i dopuštati joj da u
ispraviti, slomit ćeš ga, a ako ga ostaviš, ostat će
njemu ustrajava." 2
krivo. Stoga oporučujem vam da lijepo postupate
prema ženama." (Hadis bilježi Muslim) 2
Sretna porodica S. Muhamed Saki Erol,
Ovim se želi ukazati na prirodu žene, i na to da muš- UG Semerkand, Sarajevo 2007. str.76.

56
Istina je da nedostaci nisu samo kod žena, nego ih mužu su najveće obaveze kojima je žena zadužena,
ima i kod mnogih muškaraca, a idealni su samo vjero- nakon obaveza prema Allahu.
vjesnici i poslanici koje je Allah odabrao i upotpunio,
kako bi bili uzor i lijep primjer. Pokoravanje u dobrim i
Zbirke hadisa sačuvale su nam mnoga predanja pozitivnim stvarima
koja govore kako se Poslanik(s.a.v.s) odnosio prema
Islam je suprugu zadužio da se pokorava mužu
ženama, koje je poželjno temeljitije upoznavati i pri-
u svemu što nije grijeh, shodno riječima Uzviše-
mjenjivati u svojim porodicama.
nog: "Muškarci vode brigu o ženama", a ovaj ajet
U lijepe odnose prema supruzi spada darežljivost i iz Kur`ana Časnog ne bi imao nikakvog smisla, ako
dijeljenje poklona, jer to povećava ljubav i jača simpa- žena ne bi bila pokorna svome mužu, u čemu je sušti-
tije između njih, zatim da suprug poselami svoju su-
na očuvanje porodice i provedba muževljeve odgovor-
prugu kad se vrati kući, jer je selam jedan od uzroka
nosti za suprugu. Po islamu pokoravanje žene svome
ljubavi, da se sa njom šali, igra i zabavlja, da joj pomo-
mužu jest ibadet kojim se zaslužuje Allahovo zadovolj-
gne u kućnim poslovima ako može, da ne osjeća pre-
stvo i blizina. Pokoravanje žene mužu je u granicama
tjeranu ljubomoru prema njoj, da joj dozvoli posjećivati
Šerijata, kao što kaže Poslanik (s.a.v.s.) u dobrom i
svoje roditelje i rođake, a to je i po Šerijatu poželjno.
pozitivnom, a dobro i pozitivno je sve ono što je vjera
odredila kao takvo i što je Allah takvim propisao.
Podučavanje i odgajanje Polazeći od navedenog u ženino pokoravanje mužu
Žena ima pravo tražiti i očekivati od svog muža da spada: da ne izlazi iz kuće osim uz njegovo odobra-
je poduči stvarima vjere, islamskim običajima i norma- vanje; da u kuću svoga muža ne prima onoga s kim
ma ponašanja, koje su joj potrebne za njen život ili da njen muž nije zadovoljan, bez obzira radilo se o ženi
joj dozvoli da odlazi na predavanja, sohbete, sijela za ili muškarcu; obavljanje kućnih poslova i nastojanje
žene, kako bi naučila i povećavala svoje znanje u vjeri. žene da osigura svome mužu odmor u njegovoj kući;
To je bila i praksa u doba Poslanika, koju je uveo kad da mu se odazove kada je pozove u bračnu poste-
mu je došla neka žena i rekla: "Allahov Poslaniče, lju- lju itd. Dakle, žena je obavezna poštovati navedena
di dolaze stalno kod tebe i uzeše sve tvoje hadise, i druga prava svoga muža, kao i on njena, za koje
pa kada bi htio izdvojiti jadan dan poduke za nas», postoje jaka i razumna objašnjenja. Npr. ženi nije do-
nakon čega joj je rečeno da se žene sakupe taj i zvoljeno odbiti svoga muža kada je pozove u postelju
taj dan, i dolazio bi im i podučavao ih onome što je (ako tome ne postoji šerijatska smetnja-hajz ili nifas),
Allah njega podučio." (Hadis bilježi Muslim)
bez obzira kolika je njena trenutna zauzetost kućnim
Muž je dužan svojoj ženi govoriti, preporučivati i poslovima.
naređivati namaz, kupanje poslije hajza i dženabe-
Što se tiče zajedničkih egzistencijalnih poslova, čo-
ta, tj. da izbjegava sve ono što je zabranjeno i čini
vjek je obavezan zarađivati i obavljati poslove izvan
ono što je naređeno. Uzvišeni Allah će ga pitati za
kuće, dok žena u okviru kućnih poslova će mu spre-
to. Poslanik (s.a.v.s) kaže: "Svi ste pastiri i svi ćete
mati hranu, oprati odjeću, složiti njegove stvari i slične
biti pitani za svoje stado. Čovjek je pastir u svojoj
poslove koji se smatraju kućanskim. Na ovaj način su-
porodici on će biti pitan za svoje stado." (Hadis
pružnici se međusobno potpomažu i žive u harmoniji,
bilježi El-Buhari)
u protivnom, njihov brak može lakše da se raspadne
ili da bude neskladan. Ograničavanje braka samo na
Prava muža seksualni čin između supružnika, suprotno je značenju
Muž u islamu ima određena prava kod svoje su- koje ima bračni život i suprotno je značenju međusob-
pruge. To su ustvari obaveze kojima je islam zadužio nog pomaganja, sloge i ljubavi supružnika. Jer kako
ženu prema mužu i one su naspram obaveza kojim može biti samilosti ako nema međusobnog pomaga-
je čovjek zadužen prema ženi. Obaveze žene prema nja među supružnicima.

57
Pojavljivanje pred
mužem na najljepši način
Žena se treba pojavljivati pred svojim suprugom
najljepša što može biti. Stavljati će najbolje ukrase za
svoga muža, tako da on kod nje ne vidi ništa drugo
osim onoga što će ga obradovati i privući, njegovu lju-
bav učvrstiti, probuditi strast i čežnju za njom. Ovo su
osobine dobre supruge.
Poslanik (s.a.v.s) kaže: "Dunjaluk je uživanje, a
najbolji dunjalučki užitsk jeste dobra supruga, ona
je pokorna, ako je pogleda, ona ga razveseli, ako
je odsutan, ona ga čuva svojim poštenjem i čuva
njegov imetak."
Kao uzorit primjer nam je i to da je Aiša (r.a.) vodila
puno računa o svom izgledu i ukrasima, strogo vodeći
računa da Poslanik (s.a.v.s) na njoj ne primijeti ništa,
osim onoga što mu se sviđalo.
Ona je i drugim ženama preporučivala i savjetovala
ih da se ukrašavaju svojim muževima, izuzev sa onim
što je Poslanik zabranio (da se žena tetovira i drugima
to radi, da tuđu kosu upliće u svoju i to drugima radi
isl.)
U sadašnjem vremenu, nažalost, mnoge su musli-
manke zapostavile ukrašavanje i uljepšavanje svojim
muževima. U kućama su i pred svojim muževima u
iznosanoj odjeći, dok za izlazak izvan kuće oblače
najljepše što imaju, mada vjera i priroda nalažu dru-
Čuvanje čovjekove kuće gačije.

i njegovog imetka Ako žena zapostavi nakit i uređivanje kad je muž


odsutan, treba se dotjerati i nakititi prije njegovog do-
Prirodno je da žena čuva i vodi računa o kući i imet- laska i dočekati ga u svom najljepšem izgledu.
ku svoga muža u njegovom odsustvu, a to je i pravo
koje čovjek ima kod svoje žene. Ona ima odgovorno-
sti u kući svoga muža, i za vrijeme muževljevog odsu-
stva vodi brigu o onome o čemu treba da brine: znači Osobna prava i dužnosti
čuva obraz svoga muža kroz vođenje računa o svome bračnih partnera
obrazu i njegovom imetku. Pri tome žena neće dati ni
prema odredbama Porodičnog zakona Federacije
sadaku iz imetka svoga muža bez njegove dozvole,
Bosne i Hercegovine:
niti će išta od njegovih stvari pokloniti bez njegove do-
zvole, jer i žena je pastir u kući svoga muža i biće pita- 1. Bračni partneri ravnopravni su u braku,
na za svoje polje odgovornosti. 2. Bračni partneri dužni su jedan drugome biti
"Zbog toga su čestite žene poslušne i za vrijeme vjerni, uzajamno se poštovati i pomagati,
muževljevog odsustva vode brigu o onome o čemu 3. Bračni partneri sporazumno određuju mjesto
treba da brigu vode." (suraEn-Nisa, ajet 34.) stanovanja,

58
4. Bračni partneri sporazumno i ravnopravno
odlučuju o rađanju i podizanju djece, o
uređenju međusobnih odnosa i obavljanju
poslova u bračnoj odnosno porodičnoj zajednici.
Bračni partneri mogu se sporazumjeti da će prili-
kom sklapanja braka:
- svaki bračni partner zadržati svoje prezime,
- kao zajedničko prezime uzeti prezime jednog
od njih,
- kao zajedničko uzeti prezimena oba bračna
partnera, o redoslijedu se sporazumjeti,
- svaki od njih ili samo jedan, svom prezimenu
dodati prezime drugog bračnog partnera,
- svaki od njih ili samo jedan, prezimenu
bračnog partnera dodati svoje prezime.
Znači, ovim zakonom, kojim se u njegovih 388 čla-
nova, na sveobuhvatan način regulišu porodični od-
nosi, prava i dužnosti supružnika uređuju se tako da
su oni ravnopravni u braku, vjerni jedno drugome, uza-
jamno se poštuju, pomažu i sporazumno odlučuju o
mjestu stanovanja, rađanju i podizanju djece i drugim
pitanjima u bračnoj zajednici. Znači supružnici su duž-
ni da sporazumno i ravnopravno uređuju međusobne
odnose, da pokazuju mnogo razumijevanja, ljubavi,
pažnje, strpljivosti i pomaganja jedno drugom, kako
bi njihov život u bračnoj odnosno porodičnoj zajednici
zračio srećom i zadovoljstvom.
U suprotnom može doći do manjih ili težih pore-
mećaja porodičnih odnosa, kada se uključuju druga
lica ili državne institucije, da im uređuju međusobne
odnose, odnosno da se pruža zaštita zakonom pro-
pisanih porodičnih prava, što nije svrha i cilj bračne
odnosno porodične zajednice i život u njoj gubi svoju
ljepotu.
Pri tome svaki supružnik mora strogo voditi računa
da je, ovim zakonom, zabranjeno nasilničko ponaša-
nje bračnog partnera i bilo kojeg drugog člana u po-
rodici. Pod nasilničkim ponašanjem podrazumijeva se
svako narušavanje fizičkog i psihičkog integriteta oso-
be, u smislu člana 4. Zakona o ravnopravnosti spolova
u Bosni i Hercegovini.3

3
Porodični zakon Federacije BiH («Službene novine
FBiH» broj 35/05)

59
dr. Zemira KORČIĆ

Ishrana -
lijek ili otrov?
„Ko se boji Allaha On će mu dati izlaz i opskrbiće ga odakle i ne misli“
(Et – Talak, 2-3)

K
ada se bogobojazni boji Uzvišenog, Allah, nije nikad napunio spremnik gore, nego svoj sto-
dž.š., mu daje kriterije, a to je znanje da mak. Zbog toga bit će dovoljno za sinove Ademo-
razluči istinu od neistine u nejasnim i teš- ve da zadovolje glad sa par zalogaja da bi povratili
kim stvarima, kada treba raščlaniti ono što je u sintezi čvrstoću. Ako mora jesti da bi se najeo treba rezer-
i kada Božiji govor sa prenesenim značenjima treba virati jednu trećinu želuca za hranu, jednu trećinu
dovesti u vezu sa govorom jasnih značenja. Jedno za vodu i jednu trećinu za normalno disanje.“ Kada
od svojstava Uzvišenog je Er – Rezzak (Opskrbitelj) je stomak zasićen hranom on neće moći primiti vodu,
„Zaista je Allah Opskrbitelj i Vlasnik izuzetne sna- a kada hrana i voda prekorače propisani nivo, može
ge“ (Ez Zarijat, 58) i On Uzvišeni je učinio da svaka doći do otežanog disanja i slabije isporuke oksidirane
živa stvar slavi Allaha i zahvaljuje Mu. Opskrba može krvi što dovodi do stresa i iscrpljenosti. Takvo stanje
biti duhovna i fizička, opskrba koja je u Zemlji je ona dovodi do teškoće u tijelu, srcu, a duša će zapasti u
kojom se održavaju tjelesa, a ona koja je u nebesima klonulost i tromost, što pospješuje određene strasti
je ona kojom se održavaju duše. Uzvišeni kaže „Na duše. Pun stomak oštećuje tijelo, srce i dušu i dovo-
nebesima je vaša opskrba“ (Ez Zarijat, 22), a za Ze- di do zanemarivanja u ispunjavanju temeljnih vjeskih
mlju kaže „I odredio je u njoj (zemlji) opskrbu za dužnosti. Tjelesno zdravlje i snaga dolazi od hrane
njih.“ (Fussilet, 10). Allah dž.š. je u Kur anu Časnom koja se apsorbira, a ne od kvantiteta hrane.
svojim robovima dao smjernice o hrani dopuštenoj lju- Čovječije tijelo može imati tri stanja: prirodno zdravo
dima, a Allahov Poslanik Muahamed s.a.v.s. je ustalio stanje, nenormalno stanje i nestabilno stanje. Prirodno
u praksu i svojim ponašanjem je bio kao podsjetnik na zdravo stanje ispoljava uobičaje radnje zdravog ljud-
božansko porijeklo opskrbe. Svaki zalogaj hrane treba skog tijela, drugo stanje je stanje bolesti, a treće stanje
da bude halal, jer samo dopuštena opskrba, dopušte- je međustanje ili tolerantno stanje ili bolesnost. Uzroci
nost svega u čemu uživaš na ovom svijetu, je osnova ovog stanja mogu biti vanjski i unutanji, koji dovode do
tvoje vjere i tvoga vjerovanja. pogrešnog funkcioniranja specifičnog organa ili opće
Tijelo može biti naviknuto na tri stadija zadovoljava- malaksavosti tijela ili slabosti duha što nosi tijelo. Pra-
nja jelom: potrebno jelo, dovoljno jelo i dodatno jelo. vilna ishrana je ključni preventivni faktor pomoću koje
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao (Musned): „Čovjek se to tolerantno stanje ili bolesnost može dovesti do

60
Zemlja sadrži 70% vode i za svoj opstanak ovisi od
količine vode, te ako naše tijelo sadrži 70% vode ne-
ophodno je i da naš organizam za ispravno funkcioni-
ranje dobije 70% vode. I upravo ta voda koja se nalazi
u voću i povrću je destilirana voda koju biljke uzimaju
iz zemlje i destiliraju, te u organizmu čovjeka ona is-
pire neorganske minerale i toksine koje tijelo nemože
da iskoristi. U periodu uzimanja hrane ili aproprijacije
može se takođe uzeti voće, ali 20 – 30 min. prije jela,
jer se voće može uzimati samo na prazan želudac.
Ljudsko tijelo nije stvoreno da u želucu istovremeno
probavlja više od jedne koncentrirane hrane, a svaka
hrana koja nije voće i povrće je koncentrirana. Upra-
vo nepravilno kombinirana hrana u želucu dovodi do
truljenja, fermentisanja, gasa, nadimanja, gorušice i
kisele probave, a trula hrana se ne može asimilovati ili
iskoristiti u crijevima. Pravilno kombinirana hrana stva-
ra uvjete za gubljenje težine, probava se normalizira
traje 3-4 sata umjesto 8, i ne zagađuje crijeva narednih
24 – 48 sati, te više vremena ostaje za eliminaciju, a
povečava se i energetski potencijal organizma koji je
prirodnog zdravog stanja.
on inače trošio na probavu. Na primjer: kruh (po mo-
Tradicionalna i savremena medicina se razlikuju u gućnosti prepečen i napravljen od integralnih žitarica)
načinu gledanja na proces probave, savremena me- ne treba kombinirati sa krompirom, pirinčem, tjesteni-
dicina pokušava analizirati svaku hranjivu komponentu nama, jajima, mljekom i sirevima, niti ove namirnice
vitamine, aminokiseline, proteine itd, dok kod tradicio- međusobno treba mješati. Svaka od ovih namjernica
nalne medicine ključ zdrave navike leži u razumijevanju može se kombinirati sa masnoćama (puter, maslac,
četri tjelesne esencije i efekti grijanja i hlađenja u vezi puteri od sjemenki, suncokret, susam, kikiriki itd) i siro-
sa hranom. vim ili barenim povrćem (salate, variva).Neka od pravila
Prema prof. Harvi i Merilin Dajmond (Institut za ho- ishrane su: dva različita proteina se ne mogu mješati,
lističke studije u Santa Barbari, Kalifornija) na osnovu dva skroba se mogu kombinirati a da se ne pokvare u
opsežnih istraživanja ključ zdravog organizma je čišće- želucu, samo jedna vrsta koncetrisane hrane može biti
nje od toksičnih materija, a da bismo to postigli ishra- u jednom obroku.
nu treba prilagoditi prirodnim tjelesnim ciklusima. Kod Od 8 uveče do 4 ujutro – Asimilacija (apsorpcija i
nepravilne ishrane hrana koja nije potpuno probavlje- iskorištavanje)
na dovodi do usporavanja metabolizma, gojaznosti i
nakupljanja toksičnih materija koje ukoliko se sporije
eliminišu dovode do povećanja težine. Toksini su inače „Jedite i pijte,
kisele prirode i tijelesni sistem zadržava vodu da je ne-
utrališe što dovodi do još većeg porasta težine. S toga samo ne pretjerujte,
je za zdravu ishranu, sem vrste hrane i njene kvalitete,
potrebno slijediti prirodne tjelesne cikluse: On ne voli one
Od podne do 8 uveče – Aproprijacija (jedenje i pro-
bava)
koji pretjeruju.“
Naš glavni obrok treba da se sastoji od 30% kon- (Kur an, 7:31)
centrisane hrane i hrane koja sadrži 70% vode. Ako

61
U periodu iskorištavanja hrane u crijevima preporu- aktivnog odmaranja i relaksacije upotpunjava ovaj
čuje se uzimati samo svježe voće, a jedno od glavnih program pravilne ishrane.
pravila zdrave ishrane je ne uzimati hranu pred spa-
vanje. Posebna biološka
Od 4 ujutro do podne – Eliminacija (otpadnih ma- vrijednost neke hrane
terija tijela ).
Voće ima najveći sadržaj destilirane vode od bilo
Period čišćenja ili eliminacije je izuzetno važan jer koje druge hrane 80% - 90%, a sadrži ravnotežu pet
samo čišćenjem organizam može da ima ispravnu bitnih elemenata glukoze 90%, aminokiseline 4%, mi-
probavu i apsorpciju. U toku čišćenja može se jesti nerala 4%, masne kiseline 1% i vitamina 1%. Voće se
samo svježe voće ili prirodne voćne sokove, jer voće
u želucu ne probavlja, sve voće sem datula, banana i
ne opterećuje probavu, i pri tome se štedi energija za
suhog voća, se kratko zadržava u želucu i već je pri-
čišćenje organizma.
premljeno za asmilaciju ili iskorištavanje. Pri konzumi-
Zdrava hrana je ona hrana koja u sebi ne sadrži ranju voće mora biti svježe, u prirodnom stanju kao
previše bjelančevina i masti (posebno životinjskog i sokovi, jer prerađeno voće gubi navedena svojstva.
porjekla, kakve se nalaze u mesu, jajima, siru, ribi), a Vrijeme uzimanja voća mora biti ujutro na prazan želu-
bogata je ugljenim hidratima, vitaminima i mineralima - dac u periodu eliminacije, a u periodu probave može
a to je biljna hrana, voće, integralne žitarice, sjemenke. se uzeti nakon 3-4 sata pravilno kombiniranog obroka,
Zdrava ishrana znači jesti što jednostavnije, ne mješati 2 sata nakon salate, i 8 sati nakon nepravilno kom-
namjernice različitog sastava (na primer: ugljene hi- biniranog obroka. Nakon voća mogu se uzeti kokteli
drate sa bjelančevinama), kao što zdrava ishrana ta- sokova od svježeg povrća - mrkva, cvekla, peršun,
kodje znači jesti u umjerenim količinama, ne prebrzo celer, kupus, karfiol, keleraba, sirovi krompir. Uzimanje
i halapljivo, vodeći računa da hrana nije suviše hladna orašastog voća (badem, lješnik, orah, kikiriki, indijski
niti suviše vruća, preslana, prekisela ili prezačinjena. orah) i sjemenki (susam, bundeva, suncokret, lan,
Vježbanje je neophodno za ispravno funkcioniranje leblebija, kajsija, sjeme bora) veoma je važno u pravil-
organizma, tako da 20 minuta fizičke aktivnosti dnev- noj i zdravoj ishrani. Ova hrana je prebogata minerali-
no (gimnastika, trčanje, vožnja bicikla, planinarenje, ma, vitaminima, bjelančevinama, ugljenim hidratima i
brza šetnja) i što više boravka na svježem vazduhu, mastima, a dovoljno je uzimati dva do tri puta nedeljno

62
po polovinu šolje. Na primer: 100 g susama sadrži 630
mg kalcijuma, badema 282 mg, oraha 186 mg, a sun-
cokreta 140 mg. Istovremeno 100 g mleka sadrži 100
mg, dok razni sirevi od 250 - 850 mg, a peršunov list
245 mg kalcijuma.
Proteini su najsloženiji od svih elemenata hrane, a
njihova asmilacija i iskorištavanje je najkomplikovanije.
Za prosječnu hranu vrijeme za prolaz hrane kroz čitav
gastrointestinalni trakt je 25-30 sati, a za proteine du-
plo više. Organizam da bi iskoristio proteine mora ih
prvo probaviti i razgraditi do aminokiselina koje organi-
zam tek tada može iskoristiti. Postoji osam aminokise-
lina koje tijelo mora uzeti iz spoljene sredine, a one se
ne nalaze samo u mesu ima ih i u mnoštvu povrća, a
posebno u orašastom voću. S toga da bismo olakša-
li proces probave i iskorištavanja, ishranu sa mesom
možemo svesti na minimum, pravilno je kombinirati i
pratiti ispravnost mesa.
Prije jela izgovaramo
Tradicionalni pristup ishrane bazira se na razumije-
zahvalu i dovu
vanju stvaranja četri životna soka, koja nastaju u po- Uzvišenom Allahu dž.š.
dručju jetre i čine dio procesa probave. Hakim Ebu Alli Prva probava je uzimanje hranjive materije na usta
Ibn Sina, poznat kao Avicenna napisao je medicinsku koja se kasnije razlaže na fine sastojke. Prerada hrane
enciklopediju u 18 tomova, koja je uspostavila stan- započinje u ustima pomoću enzima i žvakanja, nakon
darde medicinskih znanosti: prva farmakopeja, uvod što se proguta u želucu se dešava kuhanje pomoću
u fiziologiju, osnove infektivnih znanosti, eksperimen- hlorovodonične kiseline. Kada se probava u želucu
talne medicine, medicine bazirane na dokazu, klinič- završi hrana je polutečna masa i prolazi kroz tanko cri-
kim testovima i testovima slučajnog odabira, kliničkoj jevo gdje djeluju dodatni enzimi i stiže u jetru.
farmakologiji, neuropsihijatriji itd. U Qanunu (koristi se Druga i Treća probava je razlaganje ili varenje hra-
i sada na UCLI, Yale University itd) se može naći kom- ne traje od 1 do 8 sati i ona se dešava u jetri:
pletna studija o životnim sokovima i koje bolesti nasta-
Krv (topla i vlažna) superiorne hranjive tvari se uzi-
ju kada dođe do poremećaja jednog od njih, a ovo je
maju do srca i općeg krvotoka
jedan kratki prikaz razumjevanja principa ishrane:
Flegma (hladna i vlažna) kod normalne probave je
Pri uzimanju hrane i pića važno je: Trenutačni kli- sluz, pljuvačka, želučana i crijevna sluz, a kod abnor-
matski uvjeti (voće i povrće na početku sezone može malne probave stvara se viška sluzi (slatko, gorko, de-
imati blagotvoran efekat, a na kraju sezone može biti belo, tanko dr)
uzročnikom bolesti) hrana treba biti iz najbliže okoline
Žuč (topla i suha) formirana u jetri utiče na krv i dje-
(jer ona sadrži antiotrove za sve viruse, bakterije tipič-
luje u tankom crijevu, abnormalna tekućina stvara de-
ne za vaš kraj) proces pripremanja hrane za jedenje
struktivne promjene u žuči
(oslobađaju se mirisi koji nagone tijelo da započne
proces probave, misao o jelu utiče na početak proba- Crna žuč (hladna i suha) normalna esencija ide
ve) mentalne vibracije ljudi koji pripremaju hranu nala- u slezenu i krv i mješa se sa flegmom, abnormalna
ze svoj put i u hrani prije uzimanja hrane moramo se esencija izlazi kao pepeo ili se krvlju i ostalim tečnosti-
zamisliti odakle dolazi hrana, jer uzimanje hrane nije ma dovodeći do bolesnih stanja.
samo tjelesni užitak, radi se o održavanju tijela koje je Četvrta probava, nekorisne tvari preko debelog cri-
jahalica duše preko kojeg mi jačamo našu dušu. jeva izbacuju se van organizma.

63