You are on page 1of 68

P O R O D I Č N I M A G A Z I N • GODINA I • BROJ 5 MAJ 2009 • ISSN 1840-0930 • CIJENA: 3 KM

RODBINA
U ISLAMU

POSLANIKOVA
DA’VA (POZIVI)

SURA
EL-LEHEB

DVADESETAK
DŽENNETSKIH KORAKA

Pažnja prema
RODBINI
KAKO VOLJETI ALLAHA
Autor: dr. Ahmed Çağil

Format: A5, mehki povez, 106 str.

Treba voljeti - to svi pišu i govore, ali KAKO naučiti da se Gospodar zavoli istinski?!
Na to pitanje gotovo svi alimi i vjernici obično slegnu ramenima ...
Na stranicama ove knjige saznajemo kako voljeti Allaha dž.š.,
Njegovog Poslanika s.a.v.s., ashabe i sva stvorenja.

EHLU-L-KIBLA - PRIPADNICI KIBLE


Autor: Muhammed Zekki Ibrahim

Format: A5, tvrdi povez, 283 str.

Tevessul i vesile - šta je to? Jesu li dozvoljeni? Smiju li se muslimani međusobno


optuživati za kufr? Položaj Šiija u islamu. Šta su o tesavufu rekli Ibn Tejmijje,
Ibn Kajjim el-Dževzijje, Ibn Haldun, Imam Zehebi i drugi.
O posjećivanju kaburova i odabranih mjesta. Kada je dova ibadet?

DžENNETSKE NAGRADE
Autori: Imam El-Kušejri i Šejh Ismail Hakki

Format: A5, mehki povez, 209 str.

Pred vama je komentar nekih ajeta koji govore o džennetskim nagradama.


I to iz pera velikih stručnjaka, kako za vanjska značenja ajeta tako i za
aluzivna tumačenja. Prijevod govori o džennetskim nagradama, ali isto tako
i ukazuje na svojstva i vrline džennetlija kojima bi se trebali, u što većem
broju, okititi.
KO MOŽE BITI ŠEJH?
Autor: dr. Dilaver Selvi

Format: A5, mehki povez, 160 str.

Pošto živimo u vremenu kada ne mali broj ljudi zaziva sposobnost duhovnog
vođenja i odgajanja drugih ljudi, ova knjiga može poslužiti kao svojevrsni kriterij
za odabir ispravnog duhovnog vođe (šejha) na putu postizanja Allahovog dž.š.
zadovoljstva.

KOMENTAR ALLAHOVIH LIJEPIH IMENA


Autor: Imam el-Gazali

Format: A5, mehki povez

‘’Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ‘Zaista Uzvišeni Allah ima devedeset devet
imena - stotinu manje jedno. On je nepar i voli nepar. Ko ih izbroji i nauči napamet
ući će u Džennet’’. U ovoj knjizi Imam el-Gazali komentariše značenja Allahovih
lijepih imena i način njihovog usvajanja u svakodnevnom životu vjernika.

SRETNA PORODICA
Autor: S. Muhammed Saki Erol
Format: A5, mehki povez, 312 str.

U ovom djelu sažeto su objašnjena rješenja porodičnih problema, kao i na-


čini postizanja harmonije i sreće u porodici. Prvo je definisan osnovni cilj
porodice, a onda su obrađeni Allahovi propisi i norme lijepoga vladanja (ede-
bi) koji će nas dovesti do toga cilja. Spomenuli smo mjesto muža i žene u
porodici, njihove međusobne obaveze i prava, kao i dužnosti prema djeci
i roditeljima, a potom smo objasnili zikrove, dove, strpljivost, zadovoljstvo
Allahovom odredbom, skromnost, umjerenost, udjeljivanje (sadaku), razne
oblike hizmeta (služenja) našoj vjeri i mnoge druge stvari koje su sastavni
dio lijepog ahlaka, a koje omogućavaju postizanje sreće u porodici.
UREDNIK
Rodbinske veze
P O R O D I Č N I M A G A Z I N • GODINA I • BROJ 5 MAJ 2009 • ISSN 1840-0930 • CIJENA: 3 KM

RODBINA Jedna od blagodati na ovom svijetu jeste rodbina. Uz rođake čovjek


U ISLAMU
se osjeća sigurnijim, jačim, dostojanstvenijim, veselijim... Bereketi te
POSLANIKOVA
DA’VA (POZIVI) blagodati će se nastaviti i u džennetu. Za svako dobročinstvo prema ro-
SURA
EL-LEHEB
đacima stječemo duplu nagradu; s jedne strane što se lijepo ophodimo
DVADESETAK
prema ljudima a s druge strane što održavamo i jačamo rodbinske veze.
DŽENNETSKIH KORAKA
Živimo u vremenu kada su rodbinske veze prilično oslabile. Kada rođaci
nemaju vremena jedni za druge. Naš Poslanik, a.s., nam savjetuje da
Pažnja prema budemo od onih koji održavaju i jačaju rodbinske veze. Njegova da’va
(pozivanje u vjeru) je suptilna i prefinjena. Nažalost, većina ljudi koja je
RODBINI danas uzela tu obavezu na sebe poziva u vjeru na vrlo primitivan način.
Evo kako sa dva segmenta, po hadisu, možemo zaraditi džennet. Je-
SEMERK AND dan se odnosi na naš način komuniciranja sa ljudima a drugi na naš od-
nos prema samima sebi. Prema drugim ljudima trebamo, kako nas uči
PORODIČNI MAGAZIN
Poslanik, a.s., djelovati na sljedeći način: efšu-sselam tj. širite selam,ve
14. MAJA 92 br. 14
Ilidža / Sarajevo
at’imu-ttaam tj. djelite hranu, ve silul-erham tj. jačajte rodbinske veze. A
Tel/Fax: +387 33 624 883 obaveza prema sebi jeste: sallu bil-lejli ven-nasu nijam tj. klanjajte noću
dok svijet spava. Za one koji budu postupali na ovakav način Poslanik,
www.semerkand.com.ba
a.s., obećava: tedhulul-džennete bi selam tj. ući ćete u džennet u miru,
ISSN 1840-0930 sa selametom. Tako, prvo moramo širiti selam, ne samo jezikom, nego
Udruženje građana SEMERKAND svojim djelima. Na način da drugi ljudi budu potpuno mirni i sigurni od
ENVER HADžIAHMETOVIĆ našeg jezika i ruku. Pa ih nećemo ogovarati, lagati, potvarati, a ni njihov
Glavni i odgovorni urednik
imetak krasti itd. Potom trebamo djeliti hranu. Moramo se potruditi da
NEDŽAD ĆEMAN ljudi ne budu gladni. Da pokušamo da im nađemo posao. Onaj ko je
gladan ne može svoju glad utoliti našim riječima i retoričkim vještinama.
Redakcija
N.Ć. i M.M. Dobro su rekli naši stâri: ‘Prvo me nahrani pa mi onda vâzi’. A zatim da
posebno vodimo računa o svojoj rodbini. Jer onaj ko održava veze sa
Design & DTP
MUHAMED MULAOSMANOVIĆ
rođacima, Allah jača vezu sa njim. A kakvo li je stanje onoga ko ima
dobru vezu sa Allahom ?! Kome stalno dotiče Allahova milost?! Kakvo li
Distribucija
ADIL BEĆIREVIĆ je stanje onoga ko ima vezu koja se ne može prekinuti, koja je najjača?!
Lektor
U ovom broju Vam, poštovani čitaoci, SEMERKAND donosi korisne sa-
MIRZA SINANOVIĆ vjete i lijepe primjere sa željom da poboljšamo svoje odnose prema
rodbini. Uspostavimo lijepe odnose s ljudima! Ljudi su najboji resursi!
Dalekosežne su ove spomenute poslaničke upute. Poslanik, a.s., vodi
Marketing računa o našoj sigurnosti, privredi, zaposlenju, socijali, o našim vezama
marketing@semerkand.com.ba i komunikacijama... Želi da živimo baš kao ljudi. Ukratko, to treba da su
Cijena:
naše brige prema ljudima, a ono što treba da bude naša briga u vezi
BiH: 3 KM samih nas jeste da klanjamo dok svijet spava (jaciju, nafile, sabah), da
Hrvatska: 15 Kn
Turska: 5 YTL spominjemo Allaha, da ime Allah uklešemo u svoja srca, da tražimo
Europa: 5 EUR
USA: 5 USD oprosta za svoje grijehe i slabosti, da molimo za ustrajnost u vjeri... Oni
koji budu tako postupali će sa selametom ući u džennet.
Štampa: Bemust
Da nam Milostivi olakša da budemo od tih sretnika!
Redakcija zadržava pravo
dorade objavljenih materijala.
Poslani materijali se ne vraćaju nazad.
Magazin ne preuzima odgovornost
ĆEMANNEDžAD
za sadržaj i tačnost objavljenih reklama. urednik@semerkand.com.ba
SADRŽAJ SEMERKANDMAJ2009

UVODNA RIJEČ POSTOJIMO DA BISMO BILI MILOSTIVI


4
Seyyid MUHAMED SAKI EROL
TEMA RODBINA U ISLAMU
6
Dr. ALMIR FATIĆ
STRPLJIVOST I BOLEST
12
Imam EL-GAZALI
POSLANIKOVA DA’VA (POZIVI)
14
El-Kan DEHLEVI
PITAJ ŠTO GOD HOĆEŠ (I)
18
Ebu Jezid BISTAMI
DAHOVI SRCA I DUŠE

6
mr. NEZIR KRČALO
20
RODBINA SURA EL-LEHEB
22
U ISLAMU Ibn Adžibe EL-HASENI
OPORUKA SINU (II)
Hazreti ALIJA r.a. 24

HILJADU I JEDNA KAP 26

AJETI ZAKLETVE U KUR’ANU


28
EMINA ĆEMAN

HAZRETI RAHMA 30

GOVOR STANJA 32

ISLAMSKA UMJETNOST
34
EROL ZUBČEVIĆ

14
MURAT I
POSLANIKOVA MEHMED ĆEMAN
38

DA’VA (POZIVI) DOŠAPTAVANJE I PRIHVATANJE LAŽI


42
dr. DžELAL IBRAKOVIĆ

SEDAM NEBESA 46
DVADESETAK DŽENNETSKIH KORAKA
47
SENADA MEHMEDĆEHAJIĆ
EMOCIONALNI RAZVOJ DJECE
48
AZRA ČEHIĆ
SRCE MEKŠE OD NOVČANIKA
50
SEVRET MEHMEDĆEHAJIĆ
NAUKA I TEHNIKA
52
ISMAIL NEZIROVIĆ
BIHAĆ 55
54
mr. MERIMA ČAMO

34 ISLAMSKA
UMJETNOST
DISANJE (II)
dr. ZEMIRA KORČIĆ
OAZA ZVANA IRADET (I)
EDIN TOPČIĆ
58

60
SMEĆE
AIDA BEGIĆ-ZUBČEVIĆ 64
Seyyid Muhammed Sâki Erol | UVODNA RIJEČ

Postojimo
da bismo bili
milostivi ...
N
aš Uzvišeni Gospodar objavio nam je da je čo- toga, čovjeku ne preostaje ništa drugo osim mogućnosti
vjeka stvorio u najljepšem obliku. Taj „najljepši dva izbora: ili će kročiti putem koji mu je zacrtao njegov
oblik“ ne odnosi se samo na njegovu spoljaš- Gospodar, živeći na ovom svijetu zadovoljan činjenicom
nju, tjelesnu formu, nego podrazumijeva i mnoge druge što je stvoren kao čovjek, i tako postići beskrajne blago-
lijepe osobine, odlike i vrijednosti. dati u vječnom svijetu, ili će, pak, ovozemni život provesti
Svi ljudi, u svojoj bîti, posjeduju te lijepe osobine i vri- u krizama i depresijama svog nutarnjeg svijeta i društva
jednosti, koje se mogu usavršiti samo duhovnim odgojem u kojem obitava, nakon čega će biti suočen sa vječnom
i tako učiniti dominantnim u životu. Kao što je poznato, bijedom i nesrećom.
veliki dio čovjekovih lijepih osobina i vrlina manifestuje se Uzvišeni Allah kaže: “Mi smo čovjeku na pravi put
u oviru relacija između njega i drugih ljudi. ukazali, a njegovo je da li će zahvalan ili nezahvalan
Čovjek nije jedino biće na Zemlji koje živi u zajednici. biti!” (Insan, 3)
Većina živih bića živi u svojim zajednicama. Međutim, čla- Opisujući taj „put“, naša jasna vjera (din-i mubin) po-
novi tih zajednica ne uspostavljaju međusobne veze po učava nas da vodimo računa o dvjema vrstama prâva
svom izboru. Oni imaju samo instikt koji proističe iz njiho- (hukûk). Prvo je pravo našeg Uzvišenog Stvoritelja. Ono
ve prirode, koja ih prisiljava na život u zajednici. Vezu, koju podrazumijeva, ukratko rečeno, naše robovanje Uzviše-
je među njima uspostavio Uzvišeni Stvoritelj, oni nisu u nom Allahu, ne pripisujući Mu ortaka (širk), na način kako
stanju ni izmijeniti, ni pokvariti, a niti odbaciti.
nam je On naredio.
Međutim, kada je riječ o čovjeku, jedinom slobodnom
Drugo je pravo ljudi s kojima živimo. Naš Uzvišeni Gos-
stvorenju na ovome svijetu, on posjeduje slobodnu volju
podar obavijestio nas je da je mnogo Milostiv i Samilostan
i izbor u ispunjavanju prâvâ i dužnosti zajednice kojoj pri-
kada su u pitanju naši nedostaci u robovanju Njemu Uzvi-
pada. Naime, on svojom slobodnom voljom i izborom is-
šenom. Međutim, kada je u pitanju pravo roba, opomenuo
punjava, ili ne ispunjava, prâva i dužnosti prema porodici,
nas je da On neće oprostiti onome ko povrijedi pravo ne-
rodbini i društvu u kojem živi. Eto, to je tačka razgraničenja
kog roba sve dok mu taj rob ne oprosti (halali).
između čovjeka i drugih živih bića: u tom domenu dolaze
do izražaja čovjekove lijepe osobine i vrijednosti kojima je Prema tome, mi, kao vjernici, moramo voditi računa,
odlikovan u odnosu na druga živa bića. On nije prepušten prije svega, o pravima naše porodice, a zatim i pravima
drugome, nego mu je data mogućnost izbora kojom odre- naše rodbine, komšija i svih drugih ljudi. U kojoj mjeri bu-
đuje svoj životni put i na ovom svijetu i na Ahiretu. demo ispunjavali ta prava, kao pojedinci i kao zajednica,
u istoj mjeri se možemo i nadati zadovoljstvu našeg Gos-
Uzvišeni Allah čovjeka je upoznao sa putem koji je on
dužan slijediti kako bi mogao živjeti u skladu sa svojom podara.
potpunom prirodom. Posredstvom vjerovjesnikâ, koje je Kada govorimo o „pravima robova“, bez ikakve sumnje
odabrao, pokazao mu je kako će hoditi tim putem. Poslije prvo mjesto među njima zauzimaju naš otac i naša maj-

04
ka. O pravima roditelja, koji su uzrok našeg postojanja, Ispunjavajući tu obavezu mi ćemo se sigurno susretati
nedvojbeno govore mnogi Kur’anski ajeti i hadisi našeg sa onima koji se smatraju dobri i onima koji to nisu. Među-
Pejgambera (s.a.v.s.). Naprimjer, Uzvišeni Allah u suri Isrâ, tim, moramo ustrajati u lijepom, ljudskom odnosu prema
u 23. ajetu, kaže: “Gospodar tvoj zapovijeda da samo svim ljudima, ne ponižavajući i ne omalovažavajući nikoga
Njemu robujete i da roditeljima dobročinstvo činite. od njih. To je osnova lijepog odnosa i komunikacije s nji-
Kada jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost ma. Pored toga, ne smijemo zaboraviti da naš iman (vjera)
dožive, ne reci im ni: „Uh!“ – i ne podvikni na njih, i zahtijeva od nas da budemo uljudni, blagi i ponizni. To je
obraćaj im se riječima poštovanja punim.” prvi stepen lijepoga vladanja (ahlak), kojem nas poučava
Allahov Poslanik (s.a.v.s.) opominje nas sljedećim rije- naš Pejgamber, Ponos svjetova (s.a.v.s.).
čima: “Neka bude ponižen onaj kod koga njegovi otac Zar njegove riječi, koje ćemo ovdje navesti, ne ispituju
i majka, ili jedno od njih, doživi starost, a on ne uđe u kakvi smo vjernici (mu’mini). On (s.a.v.s.) je rekao: “Vjer-
Džennet zbog toga što im nije bio pokoran i ukazao nik (mu’min) je onaj ko se lijepo odnosi prema ljudima
potrebno poštovanje.” i prema kome se ljudi lijepo odnose. Nema dobra u
Ebu Hurejre, r.a., koji prenosi ovaj hadis, kazuje da je onome ko se ne ophodi lijepo prema ljudima i koji ne
Poslanik (s.a.v.s.) ove riječi ponovio tri puta. dopušta da se s njim lijepo i prijateljski razgovara.”
Uprkos ovako žestokoj opomeni, u našem vremenu se, Iz ovoga se razumije da se Islam ne sastoji samo od
nažalost, roditelji veoma često zapostavljaju, čime se čini namaza, posta i drugih, utvrđenih ibadeta. Ibadeti su rela-
veliki grijeh. Primjetno je da jedan dio ljudi zaboravlja da cija između roba i njegova Gospodara. Međutim, potpu-
je nepokornost roditeljima drugi veliki grijeh, odmah po- nost vjere i vladanja dolaze do izražaja tek u čovjekovom
slije širka, o čemu nas je obavijestio naš dragi Pejgamber odnosu i komunikaciji sa drugim ljudima. Svojom isprav-
(s.a.v.s.). Naime, kako može imati zdrave odnose sa svo- nošću i iskrenošću čovjek pokazuje ko je on, ustvari... Šta
jom rodbinom, komšijama i drugim ljudima onaj čovjek, mislite na koju istinu ukazuje pravilo: „Vjera je čovjekovo
koji je u stanju povrijediti svoga oca i majku? djelovanje i odnos sa drugim ljudima.“
Dakle, kada je riječ o zdravoj komunikaciji sa ljudima i Koje god hadisko djelo pogledamo, vidjećemo da je
permanentnom ispunjavanju njihovih prâva, najznačajnije naš Pejgamber (s.a.v.s.) bio u krajnjoj mjeri blag prema
mjesto u tom domenu zauzimaju naši roditelji. Poslije njih ljudima i da nikada prema njima nije bio grub, osoran i
slijede ostali ljudi: stepen po stepen. nepristojan. Bio je uvijek milostiv prema njima, praštao im,
U našem odnosu prema ostalim ljudima moramo obra- ulivao im nadu i obveseljavao ih. Pa, zar mi, kao njegov
titi pažnju i na sljedeću činjenicu: u našoj porodici, na ummet koji ga slijedi, ne bi trebali uzeti pouku iz njegovog
radnom mjestu i našoj ulici susrećemo se s ljudima koji lijepog vladanja?!
razmišljaju i ponašaju se kao mi, ali i s ljudima koji su dru-
Ne smijemo zaboraviti da današnji čovjek živi sa bolom
gačiji od nas. Međutim, naša je dužnost da imamo lijep
nepoznavanja svoje vjere. Ljudi s čijim stanjem, postupci-
odnos i komunikaciju sa svima onima koji žive u našem
ma i načinom življenja nismo zadovoljni, i koje odbacuje-
okruženju; da budemo iskreni prema njima, poštujemo
mo, ustvari su ljudi koji su lišeni islama. Na nama nije da
njihova prava i razgovaramo s njima u skladu njihova po-
sudimo onome ko je lišen velike vrijednosti i naš posao
ložaja i mogućnosti shvatanja.
nije da se okomimo na njih i da ih kritikujemo.
Plemeniti Poslanik (s.a.v.s.), kao i istinski učenjaci - nje-
Naša osnovna dužnost je da ih poučimo onome što
govi nasljednici, sa velikom pažnjom vode računa o svom
nisu naučili, da pridobijemo njihovu ljubav, da im pomo-
odnosu prema drugim ljudima, ne zapostavljajući čak ni
gnemo da istinski spoznaju Uzvišenog Allaha i da, pored
one koji zauzimaju najniži stepen u društvu. U tom dome-
svega toga, molimo našeg Uzvišenog Gospodara za nji-
nu oni su besprijekorni uzori ljudima. Zato i mi trebamo
voditi računa o našem odnosu prema ljudima s kojim živi- hovo dobro. Ne zaboravimo da svi mi, kao robovi Milosti-
mo i prihvatiti obavezu da budemo uzor na koji će se oni vog Allaha, postojimo da bismo bili milostivi.
ugledati. Neka je Allahov selam, rahmet i bereket sa svima vama.

05
Dr. Almir Fatić | TEMA

Rodbina
u islamu
06
I Allaha se bojte – s imenom čijim jedni druge molite – i rodbinske veze ne
kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi (En-Nisa’, 1.)

07
P
orodične ili rodbinske veze spadaju u red te- Iz ovih časnih riječi jasno i nedvosmisleno saznaje-
meljnih, najstarijih i najtrajnijih odnosa među mo da rodbina i održavanje rodbinskih veza zauzima
ljudskom vrstom. Rodbina kao društvena grupa visoko mjesto u islamskom učenju. Štaviše, spozna-
prisutna je u svim vremenima, a sačinjavaju je pripadni- jemo da je održavanje rodbinskih veza izjednačeno
ci koji potiču od zajedničkog pretka i koji su u međusob- sa održavanjem veze sa Uzvišenim Allahom, dok je
nom srodstvu, odn. u krvnoj vezi. Islam kao cjelokupan njihovo prekidanje izjednačeno sa prekidanjem veze
sistem života i vladanja donio je svoje principe, odred- sa Njime. K tome, paziti i odražavati rodbinske veze
be i propise u vezi sa pitanjem rodbine i održavanja podrazumijeva približavanje okrilju Allahove milosti i
rodbinskih odnosa. U islamu, ukratko rečeno, rodbi- ‘’Njegova zijareta’’. Navedene riječi su sasvim dovoljne
nu sačinjavaju svi oni sa kojima se ne može zasnovati jednom muslimanu da ozbiljno i neprestano preispituje,
bračna zajednica. Pored krvno-srodničnog odnosa po poboljšava i unaprijeđuje svoj odnos prema rodbini,
uzlazno-silaznoj liniji (otac, majka, djedovi, nane... i si- odn. prema Allahu, dž.š.
novi, kćeri, unučad i njihovo potomstvo), postoji i krv- Brojni su kur’anski ajeti koji ukazuju na važnost rod-
no-srodničko srodstvo po pobočnoj liniji (braća, sestre binskih veza i njihovo održavanje. Kur’anski govor o
i njihovo potomstvo, amidže, daidže i tetke). Također, rodbini uglavnom je u formi imperativa, naredbi, što
u daljnu rodbinu ubrajaju se i neki članovi po tazbin- će reći da je pravo rodbine zagarantovano Allahovom
skoj (ženidbenoj) vezi. Svi oni koji se, prema Kur’anu i naredbom i nije stvar dobrovoljne volje. Kur’an u tom
sunnetu, tretiraju rodbinom imaju svoja precizna prava, pogledu daje sasvim jasne i nedvosmislene smjernice,
obaveze i dužnosti. Koliko znamo, poznajemo, poštu- koje u nastavku sažeto izlažemo.
jemo i izvršavamo islamske propise o rodbini? Koliko
se družimo s našom rodbinom i koliko se kao rodbina
međusobno pomažemo? U tekstu skrećemo pažnju
Rodbina je zavjet vjernika
na kur’ansko-sunnetsko učenje o ovom pitanju kao I kada smo od sinova Israilovih zavjet uzeli da ćete
podsjećanje i podsticanje na primjenu najhumanijih i se jedino Allahu klanjati, i roditeljima, i rodbini (zi’l-
najplemenitijih načela koje je čovječanstvo ikada upo-
znalo u odnosu na status rodbine i rodbinskih veza u
međuljudskim odnosima.

Rodbina u Kur’anu
Kur’an koristi dvije riječi za označavanje krvne veze,
krvnog srodstva ili rodbinske veze: erham i zu’lu-kur-
ba (akrebun). Prva riječ sadrži ideju milosti (rahmeh),
a druga ideju bliskosti (karabeh). Kad je u pitanju ideja
milosti, riječ je o milosti najvišega ranga, jer, prema jed-
nom hadis-i kudsi, sam Uzvišeni Allah, Koji je Rahman
ili Milostivi, stvorio je erham, tj. rodbinske veze izveo
je iz Svog časnog imena Rahman. Ovaj hadis-i kudsi
glasi: Ja sam Milostivi, Ja sam stvorio rodbinske veze i
izveo sam ih iz ovog Mog imena, pa ko ih održava i Ja
ću s njim veze održavati, a ko ih prekida i ja ću s Njim
prekinuti (Tirmizi :1907). Još jedan hadis govori o viso-
kom statusu rodbinske veze: ‘’Rodbinska krvna veza
visi o ‘Aršu i viče: ‘Ko mene posjećuje i uvažava i njega
će Uzvišeni Allah posjećivati i uvažavati, a ko mene ne
posjećuje i ne uvažava, ni Allah Uzvišeni neće njega
posjećivati niti uvažavati’’ (Muslim: 2555).

08
kurba), i siročadi, i siromasima dobročinstvo činiti, a Daj rođaku (ze’l-kurba) svome njegovo pravo, i si-
ljudima lijepe riječi govoriti... (El-Beqare, 83) romahu, i putniku namjerniku, ali ne rasipaj mnogo
Svi ljudi su dali zavjet Uzvišenom Allahu da će samo (El-Isra’, 26).
Njega vjerovati, a kao potvrda toga je, između ostaloga, Allah zahtijeva da se svačije pravo poštuje, dobro
i dobročinstvo prema rodbini. Shodno tome, i prijašnjim čini i da se rodbini udjeljuje (zi’l-kurba)... (En-Nahl, 90)
vjerovjesnicima i njihovim narodima bilo je naređivano
Dobročinstvo prema rodbini u islamu nije svedeno
da vode računa o rodbini i održavanju rodbinskih veza.
samo na nivo međusobnog posjećivanja i uvažavanja.
U navedenom ajetu Kur’an govori o narodu Benu Israil,
Kur’an eksplicitno ističe pravo i obavezu davanja imetka
ali je poruka ajeta opće naravi.
rodbini, ali i ostalim spomenutim kategorijama. Treba
napomenuti da rodbini po uzlazno-silaznoj liniji nije do-
Haram je prekidati zvoljeno davati zekjat i sadekatu’l-fitr (vitre), jer smo njih
rodbinske veze dužni, po potrebi, i doživotno izdržavati, dok rodbini po
I Allaha se (ljudi) bojte – s imenom čijim jedni druge pobočnoj liniji (braći, sestrama, njihovom potomstvu,
molite – i rodbinske veze (erham) ne kidajte, jer Allah, amidžama, daidžama, tetkama i rodbini po tazbinskoj
zaista, stalno nad vama bdi (En-Nisa’, 1). liniji) možemo i dužni smo, ukoliko su siromašni, udijeliti
zekjat i sadekatu’l-fitr, ali ih pomoći i na druge načine.
Naredba je ovdje upućena svim ljudima, neovisno
od vremena i prostora ili bilo koje druge odrednice. Da- Allahov Poslanik, a.s., u više hadisa podstiče na
kle, ova naredba je univerzalna i traje sve do Sudnjega materijalno pomaganje rodbine. Tako on svoj ummet
dana. podučava: ‘’Moj ummete! Tako mi Onoga koji me je s
istinom poslao, Allah neće primiti sadaku i zekjat od
Uzvišeni Allah, muslimana koji je dao drugome a ima svoje rodbine

roditelji, rodbina... kojoj je to potrebno. Tako mi Allaha, takvog čovjeka


Allah neće ni pogledati na Sudnjem danu’’ (Taberani
I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne sma- od Ebu Hurejrea, r.a.). Hadis jasno ukazuje na činjenicu
trajte. A roditeljima dobročinstvo činite, i rodbini, i si- da se rodbina ne smije zaobilazati u pogledu zekjata i
ročadi (zi’l-kurba), i siromasima, i komšijama bližnjim sadekatu’l-fitra, odn. da ona ima prioritet, pa čak i onda
i komšijama daljnjim, i drugovima, i putnicima namjer- kada smo u stanju svađe, negovorenja ili razmirica sa
nicima, i onima koji su u posjedu vašem (En-Nisa’, 36). svojom rodbinom. Ovu plemenitu ideju Allahov Posla-
Nakon pokoravanja ili ibadeta Uzvišenom Allahu, i nik, a.s., iskazao je riječima: ‘’Najvrednija je ona sadaka
nakon dobročinstva prema roditeljima, slijedi dobročin- koja se dadne rodbini koja je na tebe ljuta i prema tebi
stvo prema rodbini i ostalim kategorijama koje Kur’an neraspoložena!’’ (Ahmed u Musnedu: 5/416)
spominje. Ovo je raspored i prioritet u činjenju dobra
koji je časni Kur’an uspostavio, a Poslanik, a.s., potvrdio
i pojasnio riječima: ‘’Allah vam, uistinu, oporučuje vaše
Pažnja prema rodbini
majke! – i to je ponovio tri puta – Allah vam, uistinu, je izraz zahvalnosti
oporučuje vaše očeve! Allah vam, uistinu, oporučuje Uzvišenom Allahu
vašu rodbinu! (Buhari: 60)
A šta ti misliš: kako se na Allahovim blagodatima
može zahvalan biti? – Roba ropstva osloboditi, ili kad
Materijalne obaveze glad hara, nahraniti siroče bliska roda (za makrebeh)...
prema rodbini (El-Beled, 12-15)
Reci: imetak koji udjeljujete neka pripadne rodite- Ovdje Kur’an u formi retoričkog pitanja, a onda i od-
ljima i rođacima (el-akrebin), i siročadi, i siromasima, govora, podučava ljude kako se može biti zahvalan na
putnicima namjernicima, a za dobro koje učinite Allah Allahovim blagodatima. Nahraniti rođaka jetima jedan
sigurno zna (El-Bekare, 215). je od načina zahvalnosti prema Uzvišenom Stvoritelju.

09
Pravo rodbine u koje crpimo iz njegovih hadisa dragocjene su i pred-
stavljaju vrhunska načela humanosti, dobrote i plemeni-
nasljeđivanju imetka tosti. Vjerovjesnik, a.s., najavljuje velike nagrade za one
Muškarcima pripada dio onoga što ostave roditelji i koji paze svoju rodbinu, ali i strašne posljedice za one
rođaci (el-akrebun), a i ženama dio onoga što ostave koji ne vode računa o rodbini i rodbinskim odnosima.
roditelji i rođaci (el-akrebun), bilo toga malo ili mnogo, Navest ćemo neke važne Vjerovjesnikove, a.s., životne
određeni dio. A kada diobi prisustvuju rođaci (ulu’l-kur- lekcije u tom smislu.
ba), siročad i siromasi i njima nešto darujte i lijepu riječ
im recite (En-Nisa’, 7-8; također v. 11 i 12. ajet ove sure). Posjećivanje rodbine:
Pored činjenja dobra prema rodbini i materijalnog put ka Džennetu
pomaganja, Kur’an stavlja u obavezu da se rodbina i
Ebu Ejjub, r.a., prenosi da je neki čovjek došao do-
međusobno naslijeđuje.
šao Poslaniku, a.s., i zamolio ga: ‘’Uputi me na djelo
Ovo su precizni kur’anski propisi i jasne odredbe koje će me približiti Džennetu a udaljiti od Džehenne-
iz domena nasljednog prava, gdje Kur’an nije ostavio ma!’’ Vjerovjesnik, a.s., mu je na to odgovrio: ‘’Obožavaj
prostora za angažman ljudskoga razuma. Dakle, kao isključivo Allaha i ne pripisuj Mu druga, obavljaj redov-
izraz Allahove milosti, pravednosti i dobrote, važno i no namaz, daji zekjat i pazi i posjećuj rodbinu!’’ Kada
osjetljivo pitanje nasljedstva Kur’an je detaljno objasnio i je taj čovjek odmakao, Vjerovjesnik, a.s., je rekao: Ako
izložio. Ovi ajeti nas pozivaju da primjenjujemo Allahove se bude pridržavao onoga što mu je rečeno, ući će u
propise o nasljedstvu, bez obzira na građanski zakon Džennet’’ (Buhari: 1396).
zemlje u kojoj živimo i po kojem se vrši doiba imovine
ili nasljedstva. Naime, niko nam ne brani da kao vjerni-
ci i vjernice primjenimo Allahove propise o nasljedstvu
Održavanje rodbinskih veza:
kako bismo pokazali i dokazali da se ne suprotstavlja- Allahu najdraže djelo
mo Uzvišenom Allahu i Njegovom Poslaniku, jer Kur’an, Neki čovjek je došao Allahovom Poslaniku, a.s., koji
nakon izlaganja propisa o nasljedstvu, upozorava: To je bio sa grupom ashaba, pa ga upitao: ‘’Ti si onaj koji
su Allahovi propisi. Onoga ko se pokorava Allahu i Po- tvrdi da je Allahov Poslanik?’’ On je odgovorio: ‘’Jesam’’.
slaniku Njegovu – On će uvesti u džennetske bašče, Onda je čovjek upitao: ‘’Allahov Poslaniče, koja djela
A onoga ko se bude protiv Allaha i Poslanika Njegova su Allahu najdrža?’’ On je odgovorio: ‘’Vjera u Allaha!’’
dizao i preko granica propisa Njegovih prelazio – On Čovjek je opet upitao: ‘’Allahov Poslaniče, a zatim?’’
će u vatru baciti, u kojoj će vječno ostati; njega čeka Odgovorio je: ‘’Njegovanje rodbinskih veza!’’... (Ebu
sramna kazna (En-Nisa’, 13-14). Ja’la el-Mewsili)

Rodbina u hadisu Održavanje rodbinskih veza


Allahova Poslanik, s.a.v.s. povećava nafaku i produžava
Allahov Poslanik, a.s., u brojnim svojim hadisima život
govori o rodbini i čuvanju rodbinskih veza. Zapravo,
Od Enesa b. Malika, r.a., prenosi se da je Resulullah,
naš Vjerovjesnik, a.s., svojim je hadisima konkretizirao,
a.s., rekao: ‘’Ko želi da ima lijepu i obilnu nafaku i da
dodatno pojasnio i kur’anske ajete koji govore o rodbini
proširio na veliki broj životnih prilika i situacija. Spoznaje

Onaj ko prekida rodbinske veze neće ući u Džennet


Džubejr b. Mut’im, r.a., pripovijeda da je čuo Vjerovjesnika, a.s., kada kaže:
“Onaj ko prekida rodbinske veze neće ući u Džennet!“ (Buhari: 5984)

10
mu se produlji život, neka lijepo postupa sa svojom
rodbinom’’ (Buhari: 5986). Dvostruka nagrada
Od Enesa b. Malika, r.a., prenosi se da je rekao: Re-
kao je Resulullah, a.s.: ‘’Onaj ko želi da produlji svoj za sadaku datu rodbini
život i da poveća svoju ospkrbu neka čini dobro svojim
Selman b. ‘Amir prenosi da je
roditeljima i neka održava dobre odnose sa svojom
rodbinom!’’ (Musned Ahmedov: 266/3) Allahov Poslanik, a.s., rekao:
Islamski učenjaci smatraju da se pod produžetkom “Sadaka data siromahu je
životnog vijeka misli na bereket u životu i vremenu i uobičajena sadaka, a sadaka
na porod koji ostane iza takve osobe, pa radaći dobra
djela, koriste i toj osobi nakon njene smrti. data rodbini je dvostruka: ona je
i sadaka i njegovanje rodbinskih
Ne primaju se djela onih koji odnosa” (Buhari: 4251).
prekidaju rodbinske veze
Ebu Hurejre, r.a., kaže da je čuo Allahovog Poslnika, već onaj koji spaja veze između rodbine kada se one
a.s., kako kaže: ‘’Uzvišenom Allahu se djela ljudi pre- raskinu’’ (Buhari: 5991).
dočavaju četvrtkom navečer. Neće biti primljena djela
onoga koji raskida rodbinske veze’’ (Buhari: 61). Izučavati rodbinsku lozu
Od El-’Ala’a b. Haridžea, r.a., prenosi se da je Vjero-
Kazna za prekidanje vjesnik, a.s., rekao: ‘’Podučavajte se svojoj genealogiji
rodbinskih veza stiže vrlo brzo (rodbinskom stablu) kako biste što bolje čuvali rodbin-
ske veze!’’ (Medžme’u’z-zeva’id: 456/1)
Aiša, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: ‘’Ni
za jedno dobro se brže ne nagrađuje kao za dobročin-
stvo prema roditeljima i za njegovanje rodbinskih veza, Zaključak
a ni jedno zlo ne povlači brže kaznu nego što povlači Iz svega navedenoga zapažamo da su kur’anske na-
nasilje i prekidanje rodbinskih veza’’ (Ibn Madže: 4212). redbe i hadiske preporuke u vezi sa rodbinom i održa-
vanjem rodbinskih veza kristalno jasne i nedvosmislene.
Njegovati rodbinsku vezu Paziti, posjećivati, obilaziti, dobro činiti, materijalno
i s onim ko je prekida pomagati svoju rodbinu (bili oni muslimani ili nemu-
slimani)... jeste neopoziva obaveza i dužnost svakom
Od Ebu Hurejrea, r.a., prenosi se da je neki čovjek iskrenom muslimanu i muslimanki, vjerniku i vjernici, koji
rekao: ‘’Ja Resulallah, ja imam rodbine kojoj ja idem, ali vjeruju u Allaha, dž.š., i Sudnji dan.
oni meni ne dolaze, ja se prema njima lijepo ophodim,
Ne postoji bilo kakvo opravdanje da se tako ne po-
a oni se prema meni loše ophode, ja sam prema njima
stupa. Ljudski kaprici i “principi” ne predstavljaju nika-
blag, a oni su prema meni osioni...- Resulullah, a.s.,
kav izgovor za prekidanje rodbinskih veza. Kur’anski i
na to mu reče: ‘’Ako je tako kako kažeš, ti si onda kao
hadiski propisi u pogledu rodbine, kao i svega drugoga,
ona vruća prašina bačena u njihova usta (tj. dosadan
u interesu su samoga čovjeka na ovome i onome svi-
si im), ali će tebe Allah pomagati sve dok se ti budeš jetu. Riječ je o najplemenitijim, najhumanijim i najkori-
tako ponašao’’ (Muslim: 6525). snijim propisima za čovjeka i zajednicu u kojoj on živi.
Brojne koristi i ugode proizlaze iz njihove primjene, ali i
Izmiriti zavađenu rodbinu strašne posljedice zbog njihova kršenja.
‘Abdullah b. ‘Amr, r.a., od Vjerovjesnika, a.s., prenosi Neka nam Uzvišeni Allah pomogne da postanemo
da je rekao: ‘’Ne pazi rodbinu onaj koji uzvraća posjetu bliski jedni drugima!

11
Imam El-Gazali | MUKAŠEFETU’L-KULUB

Strpljivost
i bolest
K
o želi da bude spašen od Allahove kazne, da Vjerovjesnik, a.s., prenosi da je Uzvišeni Allah rekao:
postigne Njegovu nagradu i milost i da bude „Na kojeg god se roba spusti belaj (nedaća), pa zatraži
uveden u Njegov Džennet, neka svoj nefs (ego) utočište kod Mene, dat ću mu izlaz iz tog belaja i prije
suzdrži od dunjalučkih prohtjeva i neka bude strpljiv na nego što utočište zatraži, odazvat ću mu se i prije nego
teškoćama i nedaćama. Kao što Uzvišeni Allah kaže: što Me jezikom zamoli! A na kojeg roba se spusti belaj,
„A Allah voli strpljive.“ (Ali Imran, 146.) pa on zatraži utočište kod stvorenja, a ne kod Mene,
Strpljivost (sabur) se dijeli na: onda ću mu zatvoriti nebeske kapije.“

• sabur na pokornostima Razuman čovjek treba biti strpljiv na iskušenjima i


ne žaliti se zbog njih. Tako će biti spašen i dunjalučke
• sabur od zabrana
i ahiretske kazne. A najveće belaje imaju vjerovjesnici,
• sabur pri teškoćama (musibetima) i pri prvom udarcu. pa evlije!
Pa, onaj ko bude strpljiv (saburli) na pokornostima Džunejd Bagdadi, Allah mu se smilovao, je rekao:
prema Uzvišenom Allahu, On će mu, na kijametskom „Belaj je svjetiljka arifa, budnost murida, dobrota vjerni-
danu, dati 300 deredža (stepeni) u Džennetu. Između ka, a propast nemarnih (gafila). Niko neće osjetiti slast
svake deredže je rastojanje koliko je između nebesa i imana dok mu ne dođe belaj, a on u tome bude zado-
zemlje. voljan i strpljiv.“
Onaj ko bude strpljiv (saburli) od Allahovih zabrana, Vjerovjesnik, a.s., je rekao: „Ko se razboli jednu
On će mu, na kijametskom danu, dati 600 deredža u noć, pa bude Uzvišenim Allahom zadovoljan, izaći će
Džennetu. Između svake deredže je rastojanje koliko je iz svojih grijeha kao na dan kada ga je majka rodila!“
između sedmog neba i sedme zemlje. Dahhak kaže: „Ko ne bude u toku svakih 40 noći iskušan
A onaj ko bude strpljiv (saburli) pri teškoćama (mu- sa nekakvim belajem, ili brigom ili musibetom, pa on
sibetima), Uzvišeni Allah će mu, na kijametskom danu, kod Allaha nema nikakva dobra!“
dati 700 deredža u Džennetu. Između svake deredže je Muaz ibn Džebel, r.a., je rekao: „Kada Allah iskuša
rastojanje koliko je između Arša i Zemlje. roba sa nekakvom bolešću, onda meleku sa lijeve strane

12
(koji bilježi loša djela) kaže: ‘Podigni pero sa njega!’, a primjetio, obradovao se i rekao: ‘Ovo je moj babo,
meleku s desne strane (koji bilježi dobra djela) kaže: moja majka, moja žena i moja djeca, došli su mi!’
‘Piši Mom robu najbolje što čini!’“ Tako je prispio u Allahovu milost čist, oprošten od gri-
U hadisu se navodi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: jeha. Uzvišeni Allah je objavio Musau, a.s.: ‘Otiđi u pu-
„Kad se rob razboli, Allah mu pošalje dvojicu meleka i stinju na to i to mjesto, tamo je umro jedan od Mojih
kaže: ‘Vidite šta kaže Moj rob! Ako kaže: Hvala Allahu štićenika! Nađi ga, pobrini se oko njega i pokopaj ga.’
(el-hamdu lillah)- to se podigne Allahu, a On najbolje Pa kada je Musa, a.s., došao na određeno mjesto, za-
zna- pa Allah kaže: Mog roba ću, ako ga usmrtim, uvesti
tekao je čovjeka kojeg je protjerao iz dva grada, po
u Džennet. A ako ga izliječim, zamijenit ću mu meso
Allahovom naređenju. Ugledao je i hurije, mladiće i
boljim nego što je imao i krv boljom nego što je imao,
i izbrisaću mu loša djela!’“
meleka oko njega. Rekao je: ‘Moj Gospodaru, ovo je
čovjek kojeg sam dva puta protjerao po Tvojoj naredbi!’

Zbog njegovog jecaja Pa mu se Uzvišeni Allah obratio riječima: ‘O Musa, Ja


sam mu se smilovao i oprostio sam mu grijehe zbog
Hikaja: Pripovjeda se da je među Sinovima Israilo-
njegovog jecaja! Bio je odvojen od svog grada, od svo-
vim bio jedan veliki grešnik (fâsik). Neprestano je činio
jih roditelja, djece i žene, pa sam mu poslao huriju u liku
prijestupe. Sve dok njegovi sugrađani nisu pali u očaj
od njegovih zlodjela. Pa su, zbog toga što ga nisu mogli njegove majke, meleka u liku njegovog oca, drugu hu-
spriječiti od grijeha, zavapili Uzvišenom Allahu. Potom riju u liku njegove žene, džennetske mladiće u liku nje-
je Uzvišeni Allah Musau, a.s., objavio: ‘Među Sinovima gove djece, da mu se smiluju u njegovoj tuzi i samoći.
Israilovim postoji jedan čovjek koji je veliki fâsik. Istjeraj Jer, kad umire garib (neznanac, tuđinac), za njim plaču
ga iz njihovog grada, kako se ne bi na njih, zbog nje- stanovnici nebesa i zemlje iz sažaljenja prema njemu.
govih prijestupa, sručila vatra.’ Musa, a.s., je to i učinio. Pa kako da mu se Ja ne smilujem?! A Ja sam Najmilo-
Čovjek je, potom, otišao da živi u drugi grad. Pa je Allah stiviji kada je garib u smrtnom času.’
objavio Musau, a.s., da ga protjera i iz tog grada, što je
Musa, a.s., i uradio. Čovjek je, onda, izašao u pustinju Ibn Atâ je rekao: „Iskrenost i neiskrenost jednog
u kojoj nije bilo ni stvorenja, ni usjeva, ni zvjeri, niti pti- roba se pokazuju u vrijeme belaja i rahatluka. Pa onaj
ca. Ubrzo se razbolio u toj pustinji, a nije imao nikoga ko je zahvalan u vrijeme rahatluka, a očajava u vrijeme
da mu pomogne. Pao je u prašinu, glavu spustio na belaja, on je neiskren! Da jedan čovjek posjeduje znanje
zemlju i rekao: ‘’Da je moja majka iznad moje glave, ljudi i džina, a potom ga zadese vjetrovi belaja, pa on
ona bi mi se smilovala i plakala bi zbog moje nemoći. zbog toga pokaže žaljenje i nezadovoljstvo, neće mu biti
Da je moj babo prisutan, pomogao bi mi i poveo bi od koristi ni njegovo znanje, ni njegova djela! Kao što
računa o meni. Da je moja žena prisutna, plakala bi
Uzvišeni Allah u kudsi-hadisu kaže: „Ko nije zadovoljan
zbog rastanka sa mnom. Da su moja djeca prisutna,
Mojom odredbom i nije zadovoljan Mojim darovima, pa
plakala bi za mojom dženazom. I molili bi: ‘Naš Alla-
hu, oprosti našem ocu, koji je garib, slab, neposlušan, nek sebi traži gospodara mimo Mene!“
grešnik, protjeran iz svog grada u drugi, pa i iz njega Vehb ibn Munebbih je prenio da je bio jedan od vje-
u pustinju, a sa pustinje seli na ahiret, očajan u sve!’ rovjesnika koji je Allahu ibadet činio pedeset godina.
Moj Allahu, rastavio Si me od mojih roditelja, moje Pa mu je Allah objavio: ‘Ja sam ti oprostio!’ A on je na
djece i žene, pa me nemoj rastaviti od Svoje milosti! to rekao: ‘Moj Gospodaru, šta Si mi oprostio, a nijedan
Spalio si moje srce, zbog rastanka s njima, pa me
grijeh nisam počinio?’ Potom je Allah naredio znoju da
nemoj spaliti Svojom vatrom, zbog mojih grijeha!’’
ga obasipa. Te noći nije zaspao. U jutro je došao melek,
Poslije toga mu je Uzvišeni Allah poslao dvije hurije
koje su bile u liku njegove majke i njegove žene, te a on mu se požalio zbog onoga što ga je snašlo od
džennetske mladiće koji su bili u likovima njegove izljevanja znoja. Melek mu tada reče: ‘Tvoj Gospodar ti
djece i meleka koji je bio u liku njegovog oca. Po- je poručio da ti ni ibadet od pedeset godina ne vrijedi
sjedali su oko njega i plakali nad njim. Kada ih je zbog žalbe na ovaj znoj!’

13
El-Kan Dehlevi | HAJATU’S-SAHABE

Poslanikova
DA’VA (pozivi)
Poziv Ebu Bekru r.a.
Hafiz Ebu Hasan Tarablisi bilježi od h. Aiše da je rekla: Ebu Bekr je izašao iz kuće želeći da posjeti Allahovog
Poslanika, a.s., a bio mu je iskreni prijatelj još u džahilijjetu. Susreo ga je i rekao mu: Ebu Kasime (Oče Kasimov),
bio sam u klubu tvojih sunarodnika i oni te optužuju zbog toga što im sramotiš očeve i majke. Poslanik, s.a.v.s.,
rekao je: Ja sam Allahov Poslanik i pozivam te Allahu. Kada je završio sa svojom pričom, hazreti Ebu Bekr je primio
islam. Poslanik, a.s., rastao se s njim, a nije bilo nikoga sretnijeg od njega zbog islama hazreti Ebu Bekra. Ebu
Bekr je otišao do Osmana b. Affana, Talha b. Ubejdullaha, Zubejra b. Avvama, Sa’da b. Ebi Vekkasa, ponudio im
islam i oni su ga prihvatili. Sutradan je otišao Osmanu b. Maz’unu, Ebu Ubejdetu b. Ebi Džerrahu, Abdurrahmanu
b. Avfu, Ebu Selemi b. Abdilesedu i Erkamu b. Ebi Erkamu, i svi su primili islam. Da je Allah njima zadovoljan.
Ibn Ishak priča: Pričao mi je Muhammed b. Abdirrahman b. Abdillah b. Husajn Temimi da je Allahov Poslanik,
a.s., rekao: Nisam nikome ponudio islam i pozvao ga u njega a da nije oklijevao i razmišljao o tome, osim Ebu
Bekru. Nije oklijevao i duljio ni jednog momenta.
Ibn Ishak i drugi navode da je on bio bliski prijatelj Poslaniku, s.a.v.s., i prije poslanstva, znao je dobro njegovu,
s.a.v.s., iskrenost i povjerljivost, njegovu plemenitost i narav, zbog čega nije mogao iznijeti nikakve neistine na
ljude, a kamoli na Allaha?! Iz svega nabrojanog, čim je čuo da ga je Allah poslao kao poslanika, požurio je da
prihvati ono čemu ga poziva i nije oklijevao ni časka.

Poziv Omeru b. Hattabu, r.a.


Taberani bilježi od h. Abdullaha b. Mesuda da je rekao: Poslanik, a.s., rekao je: Allahu moj, osnaži islam sa
Omerom b. Hattabom ili Ebu Džehlom b. Hišamom. Allah je primio Poslanikovu, a.s., dovu za Omera b. Hattaba.
Njime je osnažio islam i srušio kipove.
Taberani bilježi hadis Sevbana, a to će biti navedeno u poglavlju o tome kako su ashabi podnosili kušnje i
teškoće, pa spominje Seida b. Zejda i njegovu suprugu Fatimu, sestru hazreti Omera, i tu stoji: Pa ga je Poslanik,
a.s., prihvatio za ramena, prodrmao ga i pitao: Šta hoćeš, i zašto si došao? Omer mu je rekao: Kaži i meni ono
čemu pozivaš. Poslanik, a.s., rekao mu je: Svjedoči da nema boga osim Allaha, Jedinog koji nema ortaka i da
je Muhammed Njegov rob i Poslanik. Omer je istog trena primio islam. Onda mu je Poslanik, a.s., rekao: Izađi.
Ebu Nu’ajm u Hil-jetu, 1/41, bilježi od Eslema kako ih je Omer pitao: Hoćete li da vam kažem kako sam ja primio
islam? Mi smo rekli da hoćemo, pa je Omer rekao: Bio sam jedan od najžešćih neprijatelja prema Poslaniku,
a.s. Otišao sam njemu u kuću na Saffi, sjeo pred njega, a on me prihvatio za košulju i rekao: Primi islam, sine
Hattabov! Allahu moj, uputi ga. Ja sam rekao: Svjedočim da nema boga osim Allaha i svjedočim da si ti Allahov
Poslanik. Dalje priča: muslimani su donijeli tekbir koji se čuo po čitavoj Mekki...

14
Poziv Osmanu b. Affanu, r.a.
Medaini bilježi od Amra b. Osmana kako je Osman pričao: Ušao sam kod svoje tetke po majci, Erve kćerke
Abdulmuttaliba, kako bih je obišao. Poslanik, a.s., ušao je u kuću i ja sam ga gledao. Tada se već čulo da je on
dobio nešto. Okrenuo se meni i rekao: Šta je s tobom, Osmane? Ja sam rekao: Čudim se tebi i tvom ugledu koji
imaš kod nas, a šta se priča o tebi. On je rekao: La ilahe illellah (Nema boga osim Allaha). Osman priča: Allah
zna, ali ja sam se od toga naježio. Onda je proučio: a na nebu je opskrba vaša i ono što vam se obećava. I, tako
Mi Gospodara neba i Zemlje, to je istina, kao što je istina da govorite! (Ez-Zarijat, 22.-23.) Dalje Osman priča:
Onda je ustao i izašao, a ja sam izašao za njim, sustigao ga i primio islam.

Poziv Aliju b. Ebi Talibu, r.a.


Ibn Ishak navodi da je hazreti Alija došao, a Poslanik, a.s., i h. Hatidža su klanjali. Alija je pitao: Muhammede,
šta je to? Poslanik, a.s., rekao je: Allahova vjera koju je odabrao za sebe i s kojom je slao svoje poslanike. Pozivam
te Allahu Jedinom, koji nema ortaka i robovanju Njemu, da zaniječeš Lata i Uzzaa. Ali je rekao: Ovo je nešto za
šta nisam čuo prije. Neću ništa reći dok se ne posavjetujem sa Ebu Talibom. Poslaniku, a.s., nije bilo drago da
se sazna za njegovo poslanstvo i njegovu misiju prije nego bude naređeno. Zbog toga je rekao: Ali, ako nećeš
prihvatiti islam, onda nemoj nikome o tome govoriti. Ali je tu noć proveo u razmišljanju, a onda je, Allahovom
voljom, u Alijevom srcu se probudila želja za islamom. Ujutro je otišao Poslaniku, a.s., i rekao: Šta si mi nudio,
Muhammede? Poslanik, a.s., rekao mu je: Svjedoči da nema boga osim Allaha, Jedinog koji nema ortaka, da
zaniječeš Lata i Uzzaa i da se odrekneš svih kipova. Ali je pristao na to i primio islam. Neko je vrijeme tajio islam
i nije ga kazivao ni Ebu Talibu.

15
Poziv Amru b. Abesetu, r.a.
Ahmed bilježi, 4/112. od Šeddada b. Abdullaha da je Ebu Umame rekao:
Amre, sine Abesetov, na osnovu čega tvrdiš da si četvrtina islama? On je
rekao: U džahilijjetu sam smatrao da su ljudi zabludjeli, a kipovi i božanstva
mi nisu ništa značili. Čuo sam da ima neki čovjek koji priča priče i kazuje
kazivanja po Mekki koja su bila neubičajena i nepoznata dotada. Uzjahao
sam svoju devu i odjahao u Mekku. Tamo sam zatekao Poslanika, a.s.,
prikrivenog, a njegovi sunarodnici su ga vrijeđali svakojako. Osjetio sam bla-
gonaklonost prema njemu, otišao do njega i pitao ga: Šta si ti? On je rekao:
Ja sam Allahov Vjerovjesnik. Ja sam pitao: A šta je Allahov Vjerovjesnik? On
je rekao: Allahov Poslanik. Ja sam pitao: A da li te je Allah poslao? On je
rekao: Jeste. Pitao sam: A s čime te poslao? On je rekao: Da se ispoljava
vjerovanje u jednog Allaha i da Mu se ništa ne pridružuje, da se polupaju
kipovi, održava rodbinska veza. Pitao sam: Ko je uz tebe u tome? On je
rekao: I slobodan i rob – ili je rekao: i rob i slobodan. A uz njega je bio Ebu
Bekr (b. Ebi Kuhafe) i Bilal, pratilac i štićenik Ebu Bekra. Rekao sam: I ja
hoću da ti se pridružim i slijedim te. On je rekao: Ne možeš to danas, nego
se vrati svojoj porodici i familiji, pa kada čuješ da sam objavio i da javno
pozivam vjeri, onda dođi i pridruži mi se. Amr priča: Onda sam se vratio
svojoj porodici, a bio sam prihvatio islam. Kada je Poslanik, a.s., učinio
hidžru u Medinu, ja sam se raspitivao o njemu i čekao vijesti. Došla je neka
karavana iz Jesriba i ja sam pitao jednog čovjeka: Kakav je to Mekkelija
kod vas došao? On je rekao: Njegovi sugrađani su ga htjeli ubiti, ali nisu
mogli. Nešto se ispriječilo između njih i njega i ljude smo ostavili zbunjene.
Amr priča: Onda sam pojahao svoju devu i otišao do njega u Medinu. Kada
sam mu ušao, pitao sam: Allahov poslaniče, da li me prepoznaješ? On je
rekao: Naravno. Zar ti nisi onaj što mi je došao u Mekku? Ja sam rekao
da jesam. Onda sam rekao: Allahov poslaniče, poduči me onom čemu te
Allah podučio a što je meni nepoznato.
Ahmed ga još bilježi, 4/11., od Ebu Umame, a on od Amra b. Abeseta,
da je, između ostalog, rekao: Pitao sam: A s čime te poslao? On je rekao:
Da održavaš rodbinsku vezu, ne prolijevaš krv nevinog, ne pljačkaš putnike,
polomiš kipove i da se samo Allahu robuje, Jednom, i da Mu se ništa ne
pridružuje. Ja sam rekao: Divno li je to s čime te poslao i budi mi svjedok da
sam povjerovao u tebe i da potvrđujem to čemu pozivaš. Da li da ostanem
uz tebe, ili smatraš da trebam raditi nešto drugo? On je rekao: I sam vidiš
koliko je ljudima mrsko ovo čemu pozivam. Ostani sa svojom porodicom
i kada čujete za mene i da sam izašao, onda mi dođi.

Poziv Halidu b. Seidu b. Asu, r.a.


Bejheki bilježi od Džafera b. Muhammeda b. Halida b. Zubejra a on
od svoga oca, ili od Muhammeda b. Abdullaha b. Amra b. Osmana, da
je rekao: Halid b. Seid b. As među prvima je primio islam i bio je prvi od
svoje braće koji je prihvatio islam. Neposredni uzrok njegovom primanju
islama je bilo da je usnio kako je na ivici vatre. Navodi da je ta vatra bila

16
ogromna. U snu je vidio kako mu prilazi neki čovjek i gura ga u vatru i vidio
je Allahova Poslanika, a.s., kako ga je uhvatio za krajeve odjeće i kako ga
odvlači od nje. Taj san ga je jako uplašio. Rekao je: Kunem se Allahom da
je ovaj san istinit.
Sreo se sa Ebu Bekrom b. Ebi Kuhafom i ispričao mu šta je sanjao. On
mu je rekao: Time ti se želi dobro. To je Allahov Poslanik, a.s., pridruži mu
se i slijedit ćeš ga u islamu a islam će te zaštititi od toga da padneš u vatru,
a tvoj otac će biti u njoj.
Otišao je Poslaniku, a.s., i zatekao ga među konjima. Rekao mu je:
Allahov poslaniče, Muhammede, čemu ti pozivaš? Poslanik, a.s., rekao
mu je: Pozivam te Allahu Jedinom, koji nema ortaka i da je Muhammed
Njegov rob i Poslanik, da se odrekneš toga čemu robuješ od kamenja koje
ne čuje niti može naškoditi, koje ne vidi, niti može koristiti, niti zna ko mu
robuje, a ko ne robuje. Halid je rekao: Onda je svjedočim da nema boga
osim Allaha i svjedočim da si ti Allahov Poslanik. Poslanik, a.s., obradovao
se njegovom prihvatanju islama.
Onda je Halid nestao, a njegov otac je saznao da je prihvatio islam.
Poslao je da ga se traži. Potjera ga je našla i doveli su ga ocu. On ga je
žestoko izgrdio i udarao ga je korbačem koji je imao u ruci i dok ga nije
izlomio o Halidovu glavu. Rekao je: Allaha mi, zabranit ću ti hranu. Halid je
rekao: Ako mi ti i zabraniš, Allah će mi dati onoliko koliko mi je potrebno da
živim. Onda je otišao Poslaniku, a.s., i on ga je uvažavao i bio je uz njega.
Hakim bilježi u Mustedreku, 3/248., preko Vakidija, a on od Džafera b.
Halida b. Zubejra, a on od Muhammeda b. Abdullaha b. Amra b. Osmana,
pa navodi čitav slučaj: Pa je otac poslao sinove u potjeru, koji nisu prihvatili
islam. Oni su ga našli i doveli ga ocu, Ebu Uhajhatu, i on ga je žestoko
izgrdio i istukao štapom koji je imao u ruci tako da ga je slomio o njegovu
glavu. Onda je rekao: Zar ćeš slijediti Muhammeda, a vidiš i sam koliko
je nesloge i razdora posijao među svojim sunarodnicima, koliko kritikuje
njihova božanstva i vjeru i praksu njihovih predaka?! Halid je rekao: Istinu
govori, Allaha mi, i ja ga slijedim. Njegov otac se rasrdio, počeo ga ponovo
tući i vrijeđati. Onda mu je rekao: Odlazi, prokletniče! Gdje god hoćeš, kod
mene nećeš naći hrane. Halid je rekao: Ako mi i uskratiš hranu, Allah će
mi dati sve što mi treba za život. Otac ga je istjerao iz kuće i rekao ostalim
svojim sinovima: Neka mu se niko ne obraća i ne razgovara s njim, inače
će i s njim biti kao što je i sa njim bilo. Halid je otišao Poslaniku, a.s., koji
ga je uvažavao i bio je s njim.
U Isti’abu, 1/401., preko Vakidija se bilježi i dodatak: Sakrio se od svoga
oca u okolini Mekke sve dok ashabi Poslanika, a.s., nisu otišli u Abesiniju,
drugi put, i Halid je bio prvi koji je učinio hidžru...
Hakim bilježi, 3/349., od Halida b. Seida, da se Seid b. As b. Umejje raz-
bolio i rekao: Kada bi me Allah podigao iz postelje, nikada se u mekkanskoj
dolini ne bi obožavao bog Onog čiji je otac otkupljen ovnom (Muhammeda,
a.s.). Onda je Halid rekao: Allahu moj, nemoj ga ozdraviti i podići iz postelje.
Njegov otac je umro od te bolesti zbog koje je ležao.

17
Ebu Jezid Bistami

Pitaj što
god hoćeš (I)
E
bu Jezid Bistami, da mu se progovoriti ni riječi, kao da su mu je zapisano u Knjigama i što je
Allah smiluje, je ispričao: - usta bila zalivena. Njegovi sveće- protumačeno, a Allah neka nam
Jednom sam bio na jednom nici i pomoćnici su ga pitali: - Šta bude svjedokom za ono što smo
od svojih putovanja, uživajući u svo- te sprečava da govoriš, vođo naš? rekli. Episkop mu je rekao: - Reci
joj samoći i odvojenosti od ljudi, pre- Mi slijedimo ono što nam govoriš mi šta je jedno i nema drugog?
dan razmišljanju i uživajući u zikru, i povodimo se za tvojim znanjem? Šta je dvoje i nema trećeg? Šta je
kada sam čuo poziv: Ebu Jezide, On je rekao: - Priječi me od toga da troje i nema im četvrtog? Šta je če-
idi u samostan Sem’an i priključi se vam se obratim to što je među vama tvero i nema im petog? Šta je petero
svećenicima u njihovom prazniku i jedan muhammedanac (musliman). i nema im šestog? Šta je šestero i
praznovanju. Želimo time pokazati Došao vam je da iskuša vašu vjeru nema im sedmog? Šta je sedmero
i dokazati nešto. Ja sam zatražio i uvjerenje. Oni su mu rekli: - Pokaži i nema im osmog? Šta je osmero i
zaštitu Allahovu i rekao: - Neću se nam ga i mi ćemo ga smjesta ubiti. nema im devetog? Šta je devetero
prepustiti tim mislima. On je rekao: - Nemojte ga ubijati, i nema im desetog? Šta je cjelovi-
osim ako imate čvrst dokaz protiv to deset? Šta je jedanaest? Šta je
Kada je nastupila noć, čuo sam
njega. Hoću da ga provjerim i da dvanaest? Šta je trinaest? Reci mi o
glas u snu, i taj glas mi je ponovio
ga pitam pitanja koja su zajednička ljudima koji su slagali i ući će u Dže-
iste riječi koje sam čuo tog dana.
svim vjerama. Ako na njih odgovori nnet? I o ljudima koji su rekli istinu, a
Probudio sam se dršćući i sav naj-
ispravno, pustit ćemo ga i nećemo ući će u Džehennem? Gdje je mjesto
ežen. Taj govor mi je toliko uticao
ga ubiti. Ako ne mogne odgovoriti i tvom imenu spram tvog tijela? Šta je
da sam sjedio na mjestu i nisam se
rastumačiti, ubit ćemo ga. Na ispitu to što diže prašinu? Šta je to što je
mogao pomaći. Onda sam pozvan
se čovjek ili pokaže ili ponizi. opterećeno teretom? Šta je to što
u mislima: Nemoj se strašiti, ti si
lagahno se kreće? Ko sprovodi na-
kod nas jedan od probranih evlija, Oni mu rekoše: - Radi kako ho- redbe? O nečemu što diše a nema
zapisan si među čestite, međutim, ćeš, mi smo došli samo kako bismo duše? Pitamo te o četiri stvari koje su
obuci na sebe svećeničku odoru i se okoristili tobom. Onda je episkop govorile sa Gospodarom svjetova?
zbog Nas pripaši svećenički konop- ustao i rekao: - Muhammedanče, O kaburu koji se kretao sa svojim
čić. Zbog toga nećeš imati ni grijeha tako ti Muhammeda, moraš ustati stanovnikom? O vodi koja ne silazi
ni ukora. na noge kako bi te svi vidjeli. Ebu Je- s nebesa niti izvire iz zemlje? O če-
Ebu Jezid priča: - Ujutro sam zid je ustao, a neprestano je micao tvero koji postoje, a nisu potekli iz
ustao i pohitao da izvršim naređe- usnama veličajući Allaha i slaveći kičme oca niti utrobe majke? O prvoj
no. Obukao sam svećeničku mantiju Ga. Episkop mu je rekao: - Muham- krvi prolivenoj na zemlji? Pitamo te o
i otišao u samostan Sem’an da im medanče, hoću da te pitam o neče- nečemu što je Allah stvorio, a onda
se pridružim. Kada je došao njihov mu, pa ako odgovoriš na sva pitanja otkupio? Pitamo te o nečemu što je
pročelnik, oni su se okupili i ušutjeli i pojasniš ih, slijedit ćemo te, a ako Allah stvorio a onda ga zanijekao?
kako bi čuli šta će im reći njihov pro- ne mogneš odgovoriti, ubit ćemo te. Pitamo te o nečemu što je Allah
čelnik. On se popeo za govornicu, Ebu Jezid mu je rekao: - Pi- stvorio a onda rekao da je golemo?
ali je ona zadrhtala i on nije mogao taj što god hoćeš od onoga što O nečemu što je Allah stvorio a onda

18
pitao za to? O najboljim ženama?
O najboljim vodama? O najboljim
planinama? O najboljim životinjama?
O najboljim mjesecima? O najboljim
noćima i o tome šta je tamme (kata-
strofa)? O drvetu koje ima dvanaest
grana, na svakoj grani trideset listo-
va, na svakom listu pet cvjetova, dva
su osvijetljena a dva su u pomrčini?
O nečemu što je obavilo hadždž i
tavafilo oko Kabe, a nema duše niti
je obavezno da učini hadždž? Koliko
je vjerovjesnika stvorio Allah? Koliko
je od njih imalo poslanstvo a koliko
nije? O četiri stvari koje imaju različi-
tu boju i ukus, a isti izvor? Šta je ne-
kir, kitmir i fetil? Šta je sebed (ostatak
trave), lebed (slijepljena vuna), šta je
tamm (voda) a šta remm (zemlja)?
Šta kaže pas u svom zavijanju? Šta
kaže magarac u svom revanju? Šta
kaže bik u svom rikanju? Konj u
svom ništanju? Deva u svom glasa-
nju? Paun u svom kriještanju? Tetri-
jeb u svom glasanju? Slavuj u svom
pojanju? Žaba u svom kreketanju?
Zvono u svojoj zvonjavi? Reci nam o
narodu kojem je Allah objavio, a nisu
ni džini ni ljudi ni meleki? Reci nam
gdje je noć kada dođe dan i gdje je
dan kada dođe noć?
Ebu Jezid je pitao: - Da li je ostalo
još neko pitanje? Oni su mu rekli da
nije. Ebu Jezid je rekao: - Ako vam
odgovorim na pitanja i rastumačim
ih, vi ćete povjerovati u Allaha i Nje-
gova Poslanika s.a.v.s.? Oni su rekli
da hoće. Ebu Jezid je rekao: - Alla-
hu moj, Ti si svjedok za ovo što oni
kažu. Onda je rekao: - Što se tiče
vašeg prvog pitanja o jednom čemu
nema drugog to je...
Nastavak u sljedećem broju...

19
mr. Nezir Krčalo

Dahovi
srca i
duše
P
ejgamber, a.s., je rekao: „Lijepi mirisi Istinitog
pojaviće se u ovim sadašnjim danima.“ Mevlana
Rumi, k.s., veli da duša koja je vatrena od ovih
mirisa ili dahova dobije svojstvo da gasi vatru, a ona
koja nije dobra od ovog mirisa postane dobra. Nebo
i zemlja su se pobojali ovog ‘daška’ i odbili su da ga
prihvate i nose. „Mi smo nebesima, Zemlji i planina-
ma ponudili emanet, pa su se ustegli i pobojali da ga
ponesu...“ (El-Ahzab, 72.) A Mevlana Rumi, k.s., nas
savjetuje da trebamo iskoristiti mirise ili Dahove koji se
pojave u našim danima.
Svjetlosnom srcu (kalb), koje potječe iz svijeta Emra
- naredbe („Eto, on stvara (lehul-halk) i zapovjeda (vel-
emr)...“ El-Ea’raf, 54.), pokazano je, veli Rumi, k.s., da
će najprije biti zaogrnuto ‘odjećom’ duše (nefs) a zatim
zemljanom odjećom ili tijelom. Veza sa tijelom učini da
duša izgubi svijest o svom Gospodaru, jer Ga je prije
stupanja u tijelo, potpomognuta ruhanijetskom podrš-
kom preko srca, lahko posvjedočila. Da bi se izdigla
na nivo pomenute svjesnosti duši se nalaže da to učini preko živog srca. To je bila jedna od časnih zadaća
u svijetu tjelesnog postojanja. Najprije mora spoznati Muhammeda, a.s., jer Allah, dž.š., za svog miljenika
sve komponente svoga tjelesnog bića koje su je učinile kaže da je on Sunce koje hoda po zemlji. Zahvaljujući toj
nesvjesnom, a to su univerzalne biti mineralnih, biljnih i ‘Svjetlosti’, duše vjernika izlaze iz tmina na svjetlo. Da-
životinjskih svjetova od kojih je sačinjeno ljudsko tijelo. nas iskreni vjernici traže i nalaze tu Svjetlost kod muršidi
Međutim, srce - nekada moćno svjetlosno ‘sunce’, kamila, istinskog varisa (nasljednika) Muhammeda, a.s.
sada je zamrlo i nije kadro primiti ruhanijetsku pomoć ili Samo oživljeno i prosvijetljeno srce može u punini re-
Svjetlost. U nedostatku Svjetlosti duša ne može sama alizirati Dahove Milostivog. Ovim dahovima Allah, dž.š.,
sobom pravilno rasvijetliti dimenzije tjelesnog bića koje u jednom trenu, svakočasovnim stvaranjem proživljava
je drže u tmini i kojima je potčinjena. sve svjetove, tako da nikada nisu isti. Muhammed, a.s.,
Abdulkadir Gejlani, k.s., u svom djelu ‘Tajna Tajni’, je rekao: „Ovaj svijet je jedan momenat“. U jednom
otkriva nam da Allah, dž.š., zamrlo srce oživljava samo momentu nestaje cio svemir, i opet se pojavljuje da se

20
koji ‘sluša’ kako se u njegovom srcu Allah sam Sebi
odaziva, takav rob je na stepenu šahida ili svjedoka
Allaha. Naravno, Allah je svakako svjedok tome, jer zna
da ga rob čuje. Ovaj veličanstveni stepen su planine
odbile iz straha, kako to kaže Hazreti Mevlana, k.s., da
im se nutrina ne pretvori u krv, a ovakvog čovjeka on
oslovljava živim šehidom koji hoda po zemlji. Toliko o
dahovima koji se manifestiraju na srcu.
No, riječ nefes (dah) i nefs (ego) potiču iz istog kori-
jena, te se samo po sebi nadaje pitanje kakav je odnos
između nefesa i nefsa, odnosno između dahova i ljudske
duše. Osim što u čovjeku predstavlja svijet prelaza ili
berzaha, ljudska duša je i nosilac svijesti. Jednostav-
no, Svjetlošću popunjeno i prošireno srce u savršenoj
dimenziji prosvjetljava dušu i u ovosvjetskom boravi-
štu vraća je na nivo svjedočenja (šehadeta) ili viđenja
Allaha kako je to ranije učinila u svijetu Berzaha. Kada
Rumi, k.s., govori o prelasku sa stepena ‘slušanja’ na
stepen viđenja, to je aluzija na dva stepena svjesnosti ili
svjedočenja Allaha. Drugim riječima, ukoliko se Dahovi
Milostivog u potpunosti realiziraju u prostorima duše ili
nefsa, takva duša je u potpunosti svjesna Allaha. Kao
što nebesa i zemlja nisu svjesni Dahova, iako se oni
realiziraju u njima, isto tako u tjelesnim dahovima Sa-
vršenog Čovjeka sadržan je Zikrullah izvan njegovog
napora ili angažmana. Jednom riječju, Savršeni čovjek
(Insan-i Kamil) predstavlja savršenu realizaciju Dahova
Milostivog na svim nivoima stvorenih svjetova, i jedino
takav može biti imenovan Halifom ili Allahovim zastu-
pnikom na zemlji.
Na koncu, kao što smo pomenuli, duša pripada svije-
tu prelaza ili berzaha, a taj svijet kod čovjeka manifestira
se u ‘predjelima’ mašte ili imaginacije (vehm). Ukoliko se
vidi. „Svakog časa On se zanima nečim (stvara).“ (Er- ovaj svijet do krajnosti ne prosvijetli Svjetlošću, čovjek
Rahman, 29.) Kada bi na stanovnike neba i zemlje ovaj neće imati potpunu i jasnu spoznaju niti na ovom svijetu,
‘dašak’ pao, (tj. kada bi ga čuli) zašutili bi od te ljepote, niti u Berzahu a niti na Ahiretu.
veli Rumi, k.s.
Hazreti Mevlana, k.s., nas savjetuje na sljedeći način:
Ove dahove koji dolaze od Allaha, dž.š., čovjek može
Ako šejtan ne nađe puta da ovlada tobom, onda će
da čuje, a to nije ništa drugo do Zikrullah, od Allaha
to pokušati preko tvoje mašte.
poželjni zikr u kojem se Allah sam Sebi odaziva u svim
svjetovima. U njemu čovjek uopće ne učestvuje, niti Nekome će omiliti uživanje (provode), a nekome du-
jezikom, niti bilo kojim tjelesnim naporom, jer se zbiva ćan, nekome naukovanje, a nekome žene.
u prostorima svjetlosnog srca (kalb). Pazi se dobro i prouči: „Ve la havle“, ali ne suhim jezikom,
Ibn ‘Arebi u svome djelu ‘Dragulji mudrosti’ iznosi nego iz dna duše. (Mevlana Dželaluddin Rumi, Mesne-
poznati stav da onaj rob koji ‘čuje’ zikrullah, odnosno vija II, 640-642.)

21
Ibn Adžîbe el-Haseni | EL-BAHRU’L-MEDID

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog


Neka propadne Ebu Leheb, i propao je!
neće mu biti od koristi blago njegovo, a ni ono što je stekao,
ući će on sigurno u vatru rasplamsalu,
i žena njegova koja spletkari;
o vratu njenu biće uže od ličine usukane!

Sura
EL-LEHEB (plamen)
K
ada je objavljen ajet: „I opominji rodbinu svo- 2. neće mu biti od koristi blago njegovo,
ju najbližu.“ (eš-Šuara, 214.) Poslanik, a.s., se a ni ono što je stekao
ispeo na brežuljak Saffa i povikao: „Evo važne
Neće mu ništa koristiti kada ga snađe propast.
vijesti!“ Ubrzo su se skupili ljudi iz svih krajeva Mekke.
Nikakvu korist neće vidjeti od svog imetka, ni ugleda,
Potom je nastavio: „O sinovi Abdul-Muttalibovi! O sinovi
ni sljedbenika, niti onoga što je naslijedio od svog
Fihrovi! Kada bih vas obavijestio da je s onu stranu
oca, niti od onoga što je sam zaradio.
ovog brda neprijateljska konjica, da li biste mi povjero-
vali?“ „Da!“, rekoše prisutni. Reče: „Ja sam vam opomi- Ebu Leheb je govorio: „Ako je ovo što govori sin
njač pred žestoku patnju!“ Pa je Ebu Leheb zagalamio: mog brata istina pa ja žrtvujem i sebe i svoj imetak
„Neka si propao do kraja dana, zar si nas zbog toga i svoju djecu, međutim; propala je njegova nada i
pozvao?!“ Uzeo je kamen da pogodi Resulullaha, a.s., neće se obistiniti ono čemu se nada!“
pa je objavljeno: Nakon sedam noći poslije bitke na Bedru Ebu Le-
1. Neka propadne Ebu Leheb, i propao je! heba je potpuno uništila grozna kožna bolest. Ljudi
Ebu Leheb je nazvan po svom nadimku, a znači su ga, u toku bolesti, izbjegavali bojeći se da nije
‘Otac plamena’, a to je zbog toga što je bio veoma prelazna. Mislili su, koliko je bolest bila gadljiva, da
nasrtljiv i osoran. Njegovo ime je Abdul-Uzza. Sin je se radi o nekoj vrsti kuge. Iznajmljena je nekolicina
Abdul-Muttalibov, što znači da je bio Poslanikov, a.s., robova - crnaca koji su ga odvukli. Od smrada nisu
amidža. Ovim se nadimkom ukazuje da je stanovnik rupu ni kopali, nego su ga bacili uz nekakav zid, a
Džehennema. potom ga kemenjem zasuli.

22
Kaže se da će ona na Kijametskom danu nositi
zavežljaj džehennemskih drva - Zekkum i džehe-
nnemskog trnja - Dari’.
Katade veli da je ona i pored velikog bogatstva
na leđima nosila drva, pošto je bila izuzetno škrta.
5. o vratu njenu biće uže od ličine usukane!
Kada bi nosila zavežljaje trnja vezivala bi ih za svoj
vrat čvrsto usukanim konopcom, kao što rade nosači
drva. Toliko je bila i na dunjaluku ponižena, iako je
poticala iz kuće ugleda i počasti.
Ibn Musejjib veli: „Imala je ogrlicu sačinjenu od
skupocjenih dijamanata. Rekla je: ‘Tako mi Lata i
Uzza-a potrošit ću je u neprijateljstvu prema Muha-
mmedu!’ Pa joj je Allah tu ogrlicu sa vrata zamijenio
sa užetom od ličine usukane.“ (El-Kurtubi, 20/242)
Prenosi se da je nakon objave ove sure krenula
Poslanikovoj, a.s., kući, a u ruci je nosila kamen. Ušla
je u kuću, a sa Poslanikom, a.s., je bio Ebu Bekr es-
Siddik. Allah je učinio pa nije vidjela Poslanika, a.s.
Tako se obratila es-Siddiku: „Gdje je Muhammed?
Čujem da me huli. Ako ga vidim razbit ću mu usta
ovim kamenom!“
A kako slijepa osoba Sunce može vidjeti?!!
Murre el-Hemedani kaže: „Um Džemil bi posipala
A za njegov ahiret Uzvišeni veli: trenje na put kuda su muslimani hodili. Tako se jedne
3. ući će on sigurno u vatru rasplamsalu noći od svog posla umorila. Sjela je na jedan kamen
da se odmori. U jednom trenutku, s leđa je njeno uže
To je velika vatra koja bukti, a to je džehennemska
povukao melek i tako je zadavio!“
vatra.

Žena spletkaroš Sûfî – tefsir


Ebu Lehebovci neprestano propadaju i stra-
4. i žena njegova koja spletkari
davaju. Ebu Leheb je predvodnik nevjerstva i ni-
će ući u vatru rasplamsalu. A ona je Um Džemil, jekanja, pa svi oni koji požure da se suprotstave
kći Harbova, a sestra Ebu Sufjanova. Imala je obi- ljudima koje je Allah odabrao (Njegovim evlija-
čaj da donosi zavežljaje trnja, bodlji i divljih galangi ma) budu priključeni Ebu Lehebu. Ne bude im od
pa da ih, po noći, prosipa na put kuda će prolaziti koristi ni njihovo blago niti ono što su zaradili. Ući
Vjerovjesnik, a.s. A Poslanik, a.s., bi to gazio kao što će oni u ‘vatru’ odvojenosti i udaljenosti od Alla-
se svila gazi. ha. Vatru rasplamsalu. A i ‘njihove žene’ tj. nefso-
Ovaj ajet je i aluzija na to da je ona prenosila riječi, vi koji nose ‘drva’ grijeha. Na njihovim vratovima je
a arapi za onu koja širi nered prenoseći riječi kažu ‘uže’ od hizlana-ostavljanja na cjedilu, usukanog.
hammaletel-hatab (‘ona koja nosi drva’ - potpaljujući A uputa je od Allaha! Neka je salat i selam na Muha-
vatru među ljudima). mmeda i Njegovu porodicu!

23
Hazreti Alija r.a. | PISMO PRIJATELJU

Hazreti Alijina
oporuka sinu
Hasanu (II)
S
amoljublje vodi ka uništenju Zato, kao prethodnicu, pošalji svoja od njih trču okolo kao pobjesnjele
razuma. Pojačaj svoje napo- dobra djela da ti pripreme ugodan kamile. Lišeni su svake pameti, pa
re i ne budi rizničar drugima. boravak na tvom konačnom odre- slijede put propasti i sljepila, te ne
Dok si vođen pravim putem, budi dištu. Poslije smrti nema kajanja i vide svjetionike, upute. Izgubili su
ponizan pred Gospodarom svojim. nema povratka na ovaj svijet. Onaj se u lavirintima ovoga svijeta, uzeli
Sigurno te očekuje dug i tegoban Koji je vlasnik svega na zemlji i ne- su ga za svog boga pa se on njima
put i znaj da ga ne možeš izbjeći. besima je dopustio da Ga moliš. Šta poigrava, a i oni se njime poigravaju
Na tom putu, neka tvoja opskrba god zatražiš, dobit ćeš. Ako hoćeš zaboravljajući da ih očekuje drugi
bude umjerena, ako se pretovariš, milost, dobit ćeš je. Nema nikakve svijet.
trpjet ćeš nedaće. Čini dobro koliko prepreke između Njega i tebe. Sinko! Znaj da sva tvoja očekiva-
god možeš. Sretneš li osobu kojoj
je potrebna pomoć, a koja bi mo- Sinko! Dobro znaj da si stvoren nja neće biti ispunjena, nećeš živjeti
gla nositi tvoju opskrbu do Sudnjeg za vječnost. Pred tobom je smrt od ni trenutka preko određenog roka i
dana i tamo ti je vratiti, iskoristi tu koje se niko neće skloniti pa ma znaj da si na stazi onih koji su bili pri-
priliku. Ako neko od tebe traži po- kuda bježao. Zato budi oprezan da je tebe. Budi umjeren u očekivanji-
zajmicu u vrijeme kad si imućan, a te ne zatekne nespremna. ma i ne prelazi granice. Ne budi rob
da bi ti vratio kada budeš u krizi, tad Sinko! Ne ushićuj se ovim svije- svojih želja. Nema dobra u onome
mu pozajmi. tom, jer je Allah obznanio njegovu što se postiže na zao način. Pripazi
bezvrijednost. Čak i svijet sam je da te ambicije ne strovale u propast.
Pred tobom je put koji se pruža
po strmini. Ko imadne lahko breme, svjestan svoje prolaznosti. Zalju- Šteta nastala zbog šutnje se lakše
bit će mu lakše, a ko se dobro zaprti, bljenici u njega sliče psima koji laju popravi no ona prouzročena govo-
trpjet će teškoće. U konačnici, zavr- i zvijerima koje reže jedna na dru- rom. Ako poklopiš posudu u njoj će
šit ćeš u Džennetu ili Džehennemu. gu dok jača proždire slabiju. Neki ostati njen sadržaj. Bolje je zadržati

24
ono što je u tvojim rukama nego tra- blagost neprikladna, strogost je tlačenja tlačitelja, jer tlačenjem sam
žiti ono što je u tuđim. Bolje je kušati blagost. Ponekad je lijek bolest, a sebi škodi, a tebi koristi.
gorčinu neuspjeha, nego tražiti od bolest lijek. Ponekad zlonamjernik Sinko! Dvije su vrste opskrbe.
ljudi. Mali imetak pošteno zarađen dobro savjetuje, a dobronamjernik Jedna je ona koju ti tražiš, a druga
je bolji od velikog, koji je stečen na loše savjetuje. Ne bavi se lošim že- je ona koja traži tebe, pa ako ti nju
nepošten način. Dobro čuvaj svoje ljama, jer su one odjeća mrtvih. Mu- ne nađeš, ona će naći tebe. Uzmi
tajne. Ponekad, svojim postupkom, dro je primjenjivati iskustvo. Najbolje od ovoga svijeta samo ono što će
čovjek nanese štetu sebi samom. iskustvo je ono koje ti održi dobru ti koristiti na budućem svijetu. Ako
Ko bespotrebno mnogo govori, be- lekciju. Iskoristi priliku prije nego li tuguješ za onim što si izgubio, onda
smisleno govori. ona postane neprilika. slobodno tuguj za svim onim što nije
Vlasnik riznica zemaljskih i ne- Ne vraća se svaki putnik sa puta. tvoje. Ne budi od onih koji ne prima-
beskih ti je dopustio da Ga moliš i Donijeti zla na Dan sudnji je propast. ju savjete sve dok bič ne proradi, jer
obećao je primanje molitve. Naredio Ono što ti je propisano, sigurno će pametan prima pouku, a životinja
je traženje od Njega da bi ti dao. te stići. Trgovac se ponekad izlaže razumije samo bič. Nadvladaj svoje
Ako pogriješiš, pa On želi da se po- gubitku. Često je skromno korisnije želje i sumnje strpljenjem i snažnom
kaješ i ne žuri sa kaznom, a neće te od izobilja. Budi popustljiv prema vjerom. Ko ne bude umjeren – za-
ni osramotiti iako bi to bilo pravično. vremenu sve dok ti je ono podložno. stranit će. Prijatelji su kao rodbina.
Ako napustiš grijeh, On će to upisati Pazi da te ne prevari ambicija i da ti Prijatelj je prijatelj i kad je odsutan.
kao dobro djelo. Jedan tvoj grijeh će osjećaj neprijateljstva ne nadvlada Često su oni udaljeni bliži od bliskih,
pisati kao jedan, a dobro djelo kao razum. Jačaj veze sa prijateljima, a bliski udaljeniji od udaljenih.
deset njih. Allah je otvorio kapiju ka- čak i ako ih oni kidaju. Kad se od- Kršitelji prava sužavaju svoj put.
janja i kapiju traženja zadovoljstva. metnu, ti im se približi, budu li kruti Ko shvati svoju mjeru, on ostaje na
Kad god Ga dozivaš On te čuje, do- prema tebi, ti budI blag prema njima, njoj. Najčvršća tvoja veza je veza iz-
zivao ti javno ili tajno. Iznesi Mu svoje a kad griješe, potraži ispriku za njih. među tebe i Allaha. Ko se ne brine
potrebe, razotkrij se pred Njim. Kaži Kad oni škrtare, ti dijeli za njih. Pona- o tebi, neprijatelj ti je. Kad pohlepa
Mu za svoje brige, moli Ga da ukloni šaj se kao da si njihov rob, a oni tvoji vodi ka uništenju, tad je odstupanje
tvoje nevolje. U svim svojim poslo- gospodari, ali se čuvaj da to ne činiš uspjeh. Nije svaka greška vidljiva niti
vima traži pomoć Njegovu i traži od kad ne treba i ne čini to onima koji se svaka prilika može iskoristiti. Po-
Njega ono što niko drugi ne može to ne zaslužuju. Ne prijateljuj sa ne- nekad može zalutati i onaj koji vidi,
dati, a to je dug život, dobro zdravlje prijateljima tvojih prijatelja. Dobro ih a slijepac može pogoditi put. Ne žuri
i obilna opskrba. Stavio je ključeve savjetuj, pa makar savjet bio gorak. sa zlom, uvijek ga možeš pokrenuti.
Svojih riznica u tvoje ruke, tako što ti Kad se promijeni vlast, promijeni se
Savladaj srdžbu, jer je to vrlo
je dopustio da od Njega tražiš. i vrijeme. Prije nego li kreneš na put,
slatko u konačnici i vrlo korisno u
Zato otvaraj kapije Njegovih bla- krajnjem ishodu. Budi blag sa onima raspitaj se o saputniku, a prije nego
godati pa neka te okupaju kiše Nje- koji su oštri prema tebi, jer tako će, li kupiš kuću, raspitaj se o susjedu.
gove milosti. Ne budi tužan kad On vjerovatno, oni postati blagi prema Ne izgovaraj riječi koje će zasmi-
odgodi milost Svoju. Možda si tražio tebi. Vidiš li da prijatelj kani prekinuti javati druge, pa makar one i tuđe
nešto što ti tada nije dato, pa ti je s tobom, ostavi mu malo prostora bile. Vodi računa o svojim slugama.
kasnije dato nešto bolje od tog, a ne bi li se prijateljstvo ponovo uspo- Svakome od njih odredi njegovo za-
možda ti nije dato, jer je tako bolje stavilo. Ne dopusti da ukućani tvoji duženje da bi ih mogao pozivati na
za tebe. A možda si tražio nešto što budu siromašni radi tebe. Nemoj odgovornost. Poštuj svoju rodbinu,
bi štetilo vjeri tvojoj, pa ti zbog milosti žuriti ka onome koji se susteže od jer ona je snaga tvoja.
prema tebi nije dato. Traži samo ono tebe. Ne zapostavljaj prava svojih Povjeri Allahu ovosvjetske brige
što je od trajne vrijednosti. prijatelja uzdajući se u prijateljstvo svoje i brigu o ahiretu. Moli Ga da
Druži se sa plemenitima, a budi samo, jer kršenje prava uništava ti daruje dobra ovog svijeta i dobra
daleko od opakih. Tamo gdje je međusobne veze. Ne očajavaj zbog ahireta.

25
HILJADU I JEDNA KAP

Vejsil
Karani, r.a.
Uvejs (b. Amir) el-Kareni, r.a., kod nas poznat kao ‘Vejsil
Karani’, za vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., postao je
musliman, ali Poslanika, a.s., nije uspio vidjeti. Ovaj mubarek
insan iz sela Karen, iz Jemena, bio je jedan od velikih i po-
sebnih Allahovih evlija. U rodnom kraju je čuvao kamile (čo-
ban) i to za malu nadnicu. Vodio je jako skroman i povučen
život. Bio je strpljivi siromah koji je mnogo ibadetio. Onaj je
od prvaka zahida (asketa) i muttekija (bogobojaznih).
U mnogim hadis-i šerifima koji su zabilježeni u vjerodo-
stojnim zbirkama poput Muslimovog Sahiha i drugih pouz-
danih izvora, hazreti Uvejs, r.a., se spominje kao najhairniji
(najbolji) od tabiîna – tj. prve generacije iza plemenitih asha-
ba. Tako je ostao i dan- danas, jako hvaljen. Iako je prihvatio
islam još za života Pejgambera, s.a.v.s., i izgarao u želji za
njim, Vejsil Karani, r.a., nije mogao ostaviti majku usamljenu
i napustiti Jemen. Prema pouzdanoj predaji iz Sahih-i Musli-
ma, Pejgamber, s.a.v.s., je ovako rekao za Uvejsa Karenija:
„Doći će vam neko iz Jemena po imenu Uvejs. U Jemenu
nema nikoga osim majke. Imao je jaku bolest. Molio je Alla-
ha, pa mu je Allah bolest otklonio. Od bolesti je samo ostao
trag veličine dirhema. Ko ga od vas sretne neka traži od njeg
dovu za oprost od grijeha.“
Vejsil Karani, r.a, je iz Jemena u Medinu uspio doći sa
jednom grupom za vrijeme halife hazreti Omera. Kada se
hazreti Omer susreo sa njim, prvo ga je pitao za ime. Zatim
je počeo sa ispitivanjem njegovih svojstava koje je hazreti
Pejgamber, s.a.v.s., nagovijestio. Kada je dobio očekivane
odgovore, prepoznao ga je. Odmah ga je zamolio da za nje-
ga, kod Allaha, moli za oprost grijeha. Uzevši njegovu dovu,
hazreti Omer mu je iskazao veliko poštovanje i lijepo ga do-
čekao. Kada je hazreti Omer čuo da Vejsil Karani odlazi za
Kufu, napisao je njihovom valiji (namjesniku) pismo da se
pobrine o njemu. Uvejs, r.a., je ipak zatražio garanciju da
će tamo živjeti kao i svaki obični pojedinac iz tog grada. Tek
nakon dobijanja takve saglasnosti, otišao je u Kufu. Tamo
je vodio usamljen i skroman život. Postao je šehid u hazreti
Alijevim redovima u bici na Siffinu.
(Ibn Sa’d: Et-Tabekat, (Kairo 2001) 8/281-85; Ibnu’l-Esir:
Usdu’l-Gabe (Bejrut 1997) 1/176-77; Ez-Zehebi: Tarihu’l-
islam (Bejrut 2003) 2/313-16)

26
Ibrahim Pravda
ibn Edhem, k.s. i poštenje
Edhem, otac Ibrahimov, je bio od Horasanskih bogataša Ebu Abdullah ez-Zubejri u knjizi „El-Muskit“ je rekao:
koji su imali sluge, ugled i bogatstvo. Ibrahim je nakon tevbe
„Evo, ovako izgleda osoba koja je obuhvatila dobre oso-
(pokajanja) u svojoj mladosti napustio dunjalučki imetak i
bine: darežljiva je, lijepe naravi, izbavljena od sumnji, pamet-
otišao živjeti u Mekku. Nakon izvjesnog vremena iselio se u
na i razumna, otvorena, zdrave savjesti. Jasnog i kratkog go-
Šam, sa namjerom da zarađuje na halal način. Često je uče-
vora. U izdržavanju je ekonomična. Svoj nefs i jezik čuva od
stvovao u gaziluku, borbama na Allahovom putu. Boravio je
sramote i lakomislenosti. Ne čini nepravdu onima oko sebe.
i u Tarsusu čuvajući polja lubenica. Onda se vratio u Remle
Ne uzima pravo onoga s kim radi. Povjereno ne izdaje. Čvrst
i opet otišao na hadždž. U Mekki je prijateljevao sa Sufjani
je u svojoj vjeri. Ne glumi i ne pretvara se. Zarađuje vlastitim
Sevrijem, k.s., i Fudajlom bin Ijadom, k.s.
trudom.“
Na kraju se ponovo vratio u Šam i tu ostao do smrti. Dva-
Ukoliko jedna osoba posjeduje suprotnosti ovih osobina,
deset i četiri godine se bavio poljoprivredom, čuvao lubeni-
onda ta osoba nema vrijednosti. Ako se, pak, kod jedne oso-
ce. Kroz to vrijeme uvijek je učestvovao u vjerskim bitkama.
be nalaze i dobre i loše osobine, u obzir se uzimaju one koje
On je rekao: „Ja se ovdje nisam smjestio zbog džihada nadvladavaju. Iz tog razloga je imami Šafija u svom djelu
ili poljoprivrede; ja sam ovdje da zasitim stomak halal zara- „Šehadat“ o ispravnosti rekao: „U narodu ne postoji onaj koji
dom.“ je potpuno čist i suzdržan od grijeha, ni onaj koji je potpuni
Svojim striktnim čuvanjem harama i grijeha, nalazio se na griješnik; niti postoji čovjek kome su obrisani svi tragovi do-
vrhu muttekija (bogobojaznih). brote. Ako kod jedne osobe preovladava poniznost i dobro-
Jednog dana je upitao evliju Šakik-a Belhija, k.s.: „U ka- ta, osoba je dobra; a ako je većina osobina suprotna ovome,
kvom su stanju vaši prijatelji?“ On je odgovorio: „Kada nađu onda nije dobra.“
jedu, a kada ne mogu doći do hrane saburaju“. Na ovo je Džemaludin Šehristani ed-Dimiški u djelu „Sudije“ prepri-
hazreti Ibrahim rekao: „Tako rade i psi Belha!“ Kada ga je čava ovakav događaj:
Šekik upitao: „A u kakvom su stanju vaši prijatelji?“, dobio
- Jedan sudija je po pitanju pravde bio oštar i prav poput
je odgovor: „Mi kada nađemo hranu dajemo je drugima, a
sablje. Dvojica sukobljenih su došli kod njega na presudu.
kada ne možemo doći do nje, zahvaljujemo“. Na ove riječi
Jedan od njih je donio pismo od Pravednog Vladara (brata
je Šekik ustao, i prišavši mu sjeo na koljena, pa rekao: „Ti si
Salahuddina Ejjubije). U njemu se nalazila preporuka za nje-
naš muršid (duhovni vođa), i muršid naših šejhova.“
govo dobro. Sudija nije otvorio pismo. Na ovom suđenju je
Rekli bi mu: „Taj i taj uči arapsku gramatiku“, a on bi od- donosilac pisma, kao sukobljenik, zaista bio u pravu. Sudija
govorio: „Trebao bi učiti šutnju.“ je presudio u njegovu korist. Onda je otvorio pismo, proči-
U predaji koju bilježe Ea’meš, Mukatil, Šabi, Malik b. Dinar tao ga i bacio prema onome koji ga je donio. Rekao mu je:
i Evzai, umro je nakon što je neprespavanu cijelu noć proveo „Allahova Knjiga je iznad ovog pisma“. Kada su ove sudijine
sa Sufjan-i Sevrijem. riječi došle do Pravednog Vladara, rekao je: „Vallahi je istinu
Prema Ibn Asakiru, umro je dok je čuvao neko od ostrva rekao! U svakom slučaju je Allahova Knjiga vrjednija od mog
Sredozemnog mora, a poslije je ukopan u gradu Sur. pisma.“

Mevlana Dželaludin es-Sujuti ga spominje među sufijama U ovom slučaju postoji velika tajna. Sudija nije otvorio pi-
poput Bajezid-i Bistamija i Džunejd-i Bagdadija, među onim smo plašeći se reakcije svog nefsa (ega), i borbe sa šejtan-
sufijama koji su se spasili zamki svog nefsa. Takođe bilježi skim vesvesama (došaptavanjima). Da ga je pročitao, ili bi
da je ibrahim bin Edhem bio sljedbenik imama Ebu Hanife, na presudu moglo uticati pismo od uglednog pošiljaoca, ili
r.a. bi presuda kasnila zbog čitanja pisma.
(Orhan Šaik Gokjaj: Izbor iz K. Čelebije 1/354-55; Dijanet- (Orhan Šaik Gokjaj: Izbor iz K. Čelebije (Istanbul 1991)
Islam enciklopedija 21/293) 1/270-72)

27
Emina Ćeman | ZAKLETVA U KUR’ANU

Ajeti
zakletve
u Kur’anu
Ti reci: „Kad bi se sakupili i ljudi i džini da nešto donesu nalik ovome Kur’anu,
oni ne bi nešto nalik njemu donijeli, pa makar jedni druge pomagali.“
(El-Isra, 88)

E
timološko značenje riječi Kur’an jeste recitiranje. pitanje – koja je svrha kur’anskih zakletvi pošto vjernici
Tako je Kur’an knjiga koja se recitira i sluša. On i bez nje vjeruju Kur’anu, a nevjernici ni sa njom neće
zapravo plijeni čovjekov sluh svojom melodijom, početi vjerovati. Islamski klasičari navode dva razloga
tonalitetom, muzikalnošću, ali i vrstom obraćanja. Jedan za ovo – prvi je taj da Allah, dž.š., koristi zakletvu kao
od veoma interesantnih aspekata posebnog kur’anskog upotpunjenje dokaza; a drugi da je Kur’an objavljen
obraćanja jeste upotreba zakletvi. U narednom serijalu na arapskom jeziku koji opet ima karakteristiku čestog
tekstova, „Semerkand„ će Vam ponuditi neka razmišlja- korištenja zakletvi.
nja i zanimljivosti glede ove tematike.
Pošto zakletva nema smisla ukoliko njen predmet
nije neko ili nešto od velikog značaja – Allah, dž.š., se
Zakonitosti u Kur’anu na sedam mjesta zaklinje Sobom, kao na
kur’anskih zakletvi primjer u suri Ez-Zarijat kada kaže: „...pa, tako Mi Gos-
U arapskom jeziku zakletva (el-qasem) je ono što po- podara neba i Zemlje, to je istina kao što je istina
tvrđuje događaj, riječ ili činjenicu. Međutim, postavlja se da vi govorite!“

28
Na svim ostalim mjestima Allah, dž.š., se zaklinje
Načini prevođenja kur’anskih
stvorenjima, kao što su jutro, noć, smokva, maslina,
nebo, zvijezde itd. Zanimljivo, primjetit ćemo, pogotovo
zakletvi na bosanski jezik
ako uzemo u obzir hadisku zabranu zaklinjanja ičim dru- Prevodioci Kur’ana na naš jezik su kur’anske zakletve
gim osim Božijim imenom. No, kao i obično, naši alimi prevodili na različite načine, upravo u skladu sa njiho-
nas nisu ostavili u neizvjesnosti, nego su nam ponudili vim razumijevanjem kur’anske namjere. Evo nekoliko
nekoliko odgovora na ovu zapitanost. Tako imam Sujuti usporedbi prijevoda prvih ajeta sura Et-Tur i Eš-Šems:
navodi tri moguća razloga kur’anskih zakletvi stvore-
Ali Rizah Karabeg
njima:
„Zaklinjem se brdom Sinajskim,
1. ispušten je prvi član genitivne veze (Gospodar),
Knjigom napisanom...“
pa zakletva „tako Mi jutra“ ustvari znači „tako Mi
Gospodara jutra“; „Zaklinjem se Suncem i njegovim sjajem,
Mjesecom kad ga prati...“
2. Arapi su ova stvorenja smatrali važnima, a Kur’an,
pošto je objavljen na njihovom jeziku, prihvata neke Čaušević-Pandža
zakonitosti tog jezika i njihove kulture; „Tako Mi (brda) Tura,
3. sva stvorenja u suštini ukazuju na Onoga koji je Viši i tako Mi u (retke) napisane knjige...“
od njih, a to je njihov Stvoritelj. „Tako Mi Sunca i njegova (jutarnjeg) svjetla;
Imam Kušejri smatra da zakletva nečime može biti tako Mi Mjeseca kada ga slijedi...“
ili zbog njegove korisnosti ili zbog njegovog značaja.
Besim Korkut
Kao primjer za prvo navodi kur’anske riječi „Tako Mi
smokve i masline...“, dok za primjer zakletve nečime „Tako Mi Gore,

što ima veliku važnost spominje ajet „...i sinajske gore i Knjige u retke napisane...“
i ovoga grada sigurnoga...“. „Tako Mi Sunca i svjetla njegova
Idući tragom riječi imama Kušejrija, lahko ćemo shva- i Mjeseca kada ga prati...“
titi da se Allah, dž.š., zaklinje Muhammedom, a.s., kako Dr. Enes Karić
bi ljudima ukazao na njegovu veličinu i visoko mjesto
„Tako Mi Gore,
kada kaže: „Tako mi tvoga života, oni su u pijanstvu
i Knjige u redove napisane...“
svome tumarali...“. Ibn Abbas, r.a., kaže: „Allah, dž.š.,
nije stvorio nikoga plemenitijeg od Poslanika, a.s., i ja „Tako Mi Sunca i svjetlosti njegove,
nisam čuo da se On zaklinje ičijim životom osim nje- i Mjeseca kad ga prati ustopice...“
govim.“ Muhammed Asad (sa engleskog H. Ćerimović)
Allah, dž.š., u Kur’anu upotrebljava zakletve kao do- „Razmisli o Gori sinajskoj!
datnu potvrdu Svojih dokaza i argumenata. Pored toga, Razmisli o (Allahovoj) Objavi zapisanoj na svicima
predmeti zakletve trebaju čovjeka podstaći na razmi- širom razmotanim!“
šljanje o njima, kao i dodatno privući pažnju. Uistinu,
„Razmišljaj o Suncu i njegovoj svjetlosti blistavoj;
jako na čovjeka djeluju Božije riječi poput onih „Tako
i o Mjesecu dok ga odražava!“
Mi jutra i noći kada nastupi s tminama!“ ili „Tako Mi
noći kada sakrije i dana kada se očituje, i Onoga Koji Koliko prevodilaca – toliko i prijevoda. Višeznačnost
muško i žensko stvara!“ ili „Tako Mi pera i onoga šta Kur’ana i bogatstvo mogućnosti njegovog razumijevanja
pišu oni, ti milošću Gospodara svoga, lud nisi!“ itd. svakoga ostavljaju bez daha!

29
ODABRANE ŽENE

HAZRETI RAHMA
Odana žena Ejjuba, a.s.

E
jjub, a.s., potiče iz loze Ajsa, ćini, našli utočište. Od onoga što joj zori ih da bi se opaka bolest mogla
sina Ishakova, sina Ibra- je bilo na raspolaganju hazreti Ra- i na njih prenijeti ako hazreti Rahmi
himova, a.s. hma je svom mužu napravila ležaj. nastave davati posao i hljeb, a uz
Allah, dž.š., ga je poslao naro- Jednog dana mu reče: „Ti si to bi mogli i prokletstvo bogova na
du Harana u Šamu. Bio je bogat Allahov poslanik, zamoli Uzvišenog sebe navući. Tako hazreti Rahma
čovjek i posjedovao je sve oblike i da te izbavi iz ovog stanja.“ izgubi svaki posao.
vrste imetka: krupnu i sitnu stoku, Kćerki jednog bogataša šejtan
„Koliko godina smo živjeli u izo-
robove, trgovačku robu, sedam si- predloži da od Rahme uzme plete-
bilju?“
nova i sedam kćeri, lijepo zdravlje nice za nešto kvalitetne hrane. U to
i tjelesnu snagu. Imao je velik broj „Osamdeset“, reče mu. doba je bio običaj da samo časne
prijatelja i poznanika i puno zemlje. „Mene je stid moga Gospodara, žene smiju nositi dugu kosu. Slu-
Sve ono što jedan čovjek može da Ga molim prije nego provedem žavke i žene odane bludu morale
priželjkivati od dunjaluka. Potom u belaju onoliko vremena koliko su svoje kose kratiti. Kada je hazreti
ga Allah, dž.š., stavi na iskušenje. sam proveo u izobilju!“ Rahma sljedeći dan došla da traži
Itekakvo iskušenje! Potpuno nesta posao bi joj rečeno da za nju nema
Pošto nisu imali nikakvih sred-
veliki imetak, djeca za njegova ži- ni hljeba ni posla. Možda bi joj ne-
stava za življenje, hazreti Rahma je
vota pomriješe, jedno za drugim, što i dali, ali pod uslovom da im da
odlazila do najbližih kuća i u njima
četrnaest sinova i kćeri. Zatim je svoju dugu kosu. Hazreti Rahma
obavljala poslove služavke. Šejtan
izgubio zdravlje, najdragocjenije nije imala drugog izbora. Žrtvovala
nije mirovao, već je požurio da vi-
blago na dunjaluku, poslije imana. je svoje pletenice i sa komadom to-
jest o njenom mužu proširi među
Allah ga iskuša teškom bolešću plog hljeba i hrane, požurila svom
tamošnjim svijetom. Ipak svijet je
od koje je postao nepokretan. Na- mužu. Šejtan je preteče i optuži kod
davao posao Rahmi te je ona zara-
pustiše ga prijatelji bojeći se da nije Ejjuba, a.s., da je blud počinila.
đivala najnužnije svom mužu i sebi.
neka zarazna bolest. Uz njega je Prolazile su godine, a Ejjub, a.s., je Kad se vratila, Ejjub, a.s., je upi-
ostala samo hazreti Rahma, neka je sve patnje strpljivo podnosio. Cijelo ta odakle joj hrana, ali ona ništa ne
Allahov, dž.š., selam na nju. Predlo- tijelo mu je bilo prekriveno čirevima reče. Uporno je ispitivao i reče da
žio joj je razvod, da ga ostavi u nje- osim njegovog jezika. neće ništa jesti dok mu ne otkrije
govoj bolesti, ali ona ga ne htjede istinu.
Sudejj kaže: „Meso je otpadalo
napustiti. Hranila ga je, pojila, prala
od njega, tako da su od tijela ostale „Šta želiš time reći?“, začuđeno
i iz svog imetka izdržavala. Tako je
samo kosti i živci. Žena mu je dono- ga upita.
bilo sve dok i ona ne ostade bez
sila pepeo i posipala ispod njega.“ Šejtan je posijao sjeme sumnje.
ičega. Nerazumna masa bacila je
Ejjuba, a.s., na smetljište Israilovih Kako se bolest pojačavala tako Ejjub,a.s., se obrati svom Gospo-
sinova, gdje su mu tijelo napadali je jačala i njegova strpljivost i osla- daru: „Šejtan me na zlo navraća i
razni insekti. Podigavši ga na svoja njanje na Stvoritelja. Običavao je misli lažne mi uliva!“ (Sad, 41.)
leđa, hazreti Rahma ga je odnijela prihvatiti se za hazreti Rahmine Zbog Ejjubova, a.s., odbijanja
do jedne ruine na kraju grada. Ni tu pletenice, kako bi se uspravio na da okusi hranu ona mu pokaza
nisu mogli ostati, željeli su ih otjera- svom ležaju. Vidjevši to šejtan, u svoju obrijanu glavu i reče: „Bože
ti što dalje. Tako su došli do jedne ljudskom liku, posjeti kuće u kojima sačuvaj, odradila sam svoj uobiča-
puste oblasti gdje su, u jednoj pe- je Rahma obavljala poslove i upo- jeni posao i za njega kao naknadu,

30
ovaj hljeb primila. Što se tiče mojih pa se on povukao i sjeo po strani. okićenim hurmama i njime hazreti
pletenica, na to sam bila prisiljena, U to vrijeme dođe hazreti Rahma Rahmu jedanput udario. Ibn Abbas
jer u protivnom za mene ne bi bilo pa vidjevši nekog mladog čovjeka kaže: „Nije Allah svoju blagodat
više posla, a samim tim ni hljeba. umjesto bolesnog Ejjuba, stidljivo dao samo Ejjubu. Počastio je On i
Učinila sam to samo radi tebe i da upita: „Da ovdje niste vidjeli jednog ženu Ejjubovu koja je tako veličan-
bi imali šta da jedemo.“ bolesnika?“ stvano podnijela sa njim ovaj veliki
Nakon ovog razgovora Rahma „Kako izgleda taj bolesnik?“, ispit. Allah joj vrati mladost i uz to
izgubi svaku nadu, očekivala je upita je čovjek. ona rodi Ejjubu dvadeset osam si-
spas godinama, a teškoće su se nova i kćeri.“
Hazreti Rahma pogleda stran-
samo nizale. Sad još i nepovjerenje ca, a onda mu kroz suze odgovori: „I Mi smo mu iz milosti Naše
i optužbe muža, pa mu reče: „Pa „Da ga bolest nije izmijenila, veoma čeljad njegovu darovali i još toli-
dokle ćemo mi podnositi ovaj be- bi ličio na vas.“ ko uz njih, da bude pouka za one
laj.“ Ejjub, a.s., se naljuti i zaklete koji imaju pameti.“ (Sad, 43.) Jed-
Tada joj Ejjub, a.s., reče da bolje
da će je kazniti sa stotinu udaraca ni kažu da je Allah, dž.š., pomrle
pogleda: „Ja sam tvoj muž. Sve-
bičem, ako mu se Allah, dž.š., smi- proživio, a drugi da ga je darovao
milosni Gospodar je na meni čudo
luje i zdravlja mu dade, zato što se novim potomcima na ovom svijetu
pokazao. Ja sam očišćen i izliječen.
suprostavlja Stvoriteljevoj odredbi. u zamjenu za one koji su pomrli i
Dođi i ti pa se okupaj u ovoj blago-
Hazreti Rahma odgovori: „Allah da će ih sve zajedno sakupiti na
slovljenoj vodi, pa da ti se mlada-
dao da mi ozdraviš, a onda ćeš Ahiretu.
lačka snaga i ljepota povrate.“
moći uraditi to što govoriš. Samo Vratili su se u svoje mjesto i za-
Tako se i desilo. Kada ga je na-
znaj, Allah, dž.š., je jamac moje ne- klali kurban kao otkup za grijehe
kon ozdravljenja podsjetila na za-
vinosti.“ svih stanovnika koji su se pokajali
kletvu, on se obrati Gospodaru:
„I Ejjub svom Gospodaru zava- za svoje postupke i vratili isprav-
„O Allahu, kako da svoju odanu i
pi: ‘Mene je nevolja snašla, a Ti si nom vjerovanju u Allaha, dž.š.
čednu ženu kaznim?!“ „I uzmi ru-
od milostivih Najmilostiviji!’“ (El- kom svojom snop i njime udari, Nakon toga živjeli su još sedam-
Enbija, 83.) samo zakletvu svoju ne prekrši!“ deset godina, a neki navode i duže,
Enes b. Malik, r.a., prenosi da Mi smo znali da je on izdržljiv; di- u čistoj vjeri Islamu.
je Poslanik, a.s., rekao: „Iskušenje van je rob on bio i mnogo se ka- Danas 30 km udaljeno od grada
Allahovog vjerovjesnika Ejjuba je jao!“ (Sad, 44.) Šanliurfe (Turska), u oblasti Harana,
trajalo osmnaest godina, pa su ga Tako je Ejjub, a.s., napravio je- nalazi se kabur Ejjub, a.s., i njegove
svi, i bliži i dalji napustili, osim žene dan snop palminih grančica sa odane žene hazreti Rahme.
njegove.“
Nije se nikada žalio na svoju pat-
nju, samo je iznio svoje stanje. On
je primjer ljudima u strpljivosti za
sva vremena.
I Allah, dž.š., mu se odazva:
„Udari nogom o zemlju, eto hladne
vode za kupanje i za piće.“ (Sad,
42.) Nakon što se Ejjub, a.s., oku-
pao, nesta vanjske bolesti, a kad se
napi nesta unutrašnjih bolesti. Pot-
puno je ozdravio. Ibn Abbas, r.a.,
prenosi da je Uzvišeni Allah Ejjuba,
a.s., obukao odjećom iz Dženneta,

31
GOVOR STANJA

Hadis Spašeni
Poslanik, a.s., je rekao: Ebu Hurejre, r.a., prenosi
„Sadaka udjeljena siromahu je samo sadaka, da je jedan beduin upitao: -
Allahov Poslaniče, ko će na
dok za sadaku datu rodbini sleduje dvostru- kijametskom danu ljudima
ka nagrada: nagrada za sadaku i nagrada za sviđati njihove račune? Alla-
oživljavanje rodbinskih veza! “ hov Poslanik, a.s., odgovori:
- Allah! Beduin ponovo upi-
ta: - Allah? Poslanik, a.s., po-

Makar ti opravdavali novo potvrdi: - Allah! Beduin


potom uzviknu: - Spašeni
smo, tako mi Gospodara
Ebu Sa’lebe el-Hašeni, r.a., je upitao: - Allahov Poslaniče, obavijesti Kâbe! Poslanik, a.s., upita:
me o onome što mi je dozvoljeno i o onome što mi je zabranjeno! - A kako to, o beduine? A
Vjerovjesnik, a.s., se ispeo na minber i rekao: - Dobročinstvo je ono u on odgovori: - Jer, Pleme-
čemu duša nalazi spokojnost i u čemu se srce smiruje. A grijeh je ono niti kad može kazniti - tada
u čemu duša ne nalazi spokojstvo i u čemu se srce ne smiruje, makar oprašta!
ti neki učenjaci to opravdavali!
(Šuabu’l-Iman, el-Bejheki,
(Ashabi sa sofe medinske džamije, Ebu Nuajm el-Isfahani) I/247)

Biti siguran
Prenosi se da je Ebu Hurejre, r.a., pred kraj svoga Vapajem
utopljenika
života Allaha molio: - Moj Allahu, utičem Ti se od
toga da počinim blud ili nekakav veliki grijeh u isla-
mu! Pa mu je neko od njegovih prijatelja rekao: - O
Ebu Hurejre, zar neko poput tebe može ovo govoriti, Huzejfe ibn Jeman, r.a., je rekao:
a već si zašao u starost i nemaš više strasti i požu-
da, još si govorio sa Vjerovjesnikom, a.s., i dao si - Ljudima će doći takvo vrijeme da se u njemu
mu prisegu (bej'at) i uzeo si od njega veliko znanje?! neće spasiti osim onoga koji bude molio Allaha za
Pa je odgovorio: - Teško tebi, a šta me to može uči- spas vapajem utopljenika!’
niti sigurnim, a Iblis je živ?! (Ashabi sa sofe medinske džamije, Ebu Nuajm el-
(Šuabu'l-Iman, el-Bejheki, I/506) Isfahani)

Dužina kijametskog dana


Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: - Zaista će Uzvišeni Allah olakšati onome
kome bude htio od Svojih robova dužinu kijametskog dana, (a čija je dužina 50.000 godina) pa će mu
trajati koliko jedan namaz!
(Šuabu’l-Iman, el-Bejheki, I/325)

32
Da su Je li to
prisustvovali ... čovjek koji ...
El-Hejsem bin Malik, r.a., je ispričao: - Poslanik,
a.s., je govorio ljudima, a jedan čovjek je pred njim Aiša, r.a., je ispričala: - Pitala sam: O Allahov
plakao. Pa je Vjerovjesnik, a.s., rekao: - Da su danas Poslaniče, riječi Uzvišenog Allaha: I oni koji od
prisustvovali svi vjernici, a sa svakim od njih grijesi onoga što im se daje udjeljuju, i čija su srca
poput visokih planina, bilo bi im oprošteno zbog pla- puna straha zato što će se vratiti svome Gos-
ča ovog čovjeka! A to je zbog toga što meleki pla- podaru (el-Mu’minun, 60.), je li to čovjek koji je
ču, čine mu dovu i mole: - Naš Allahu primi zagovor počinio blud, krao i pio alkohol, pa se on zbog
onih koji plaču za one koji ne plaču! toga boji Uzvišenog Allaha? Reče: - Ne, o kćeri
Siddikova! Nego je to čovjek koji posti, klanja
(Šuabu'l-Iman, el-Bejheki, I/494) i dijeli sadaku, pa se boji da mu to ne bude
primljeno!

Plakali su
(Šuabu’l-Iman, el-Bejheki, I/477)

zajedno Tvoja
Vehb bin El-Verd je ispričao: - Zekerija, a.s.,
je izgubio svog sina Jahjâa, a.s., tri dana. Tra-
plemenitost
žio ga je po širokim prostranstvima, pa ga je Jahja ibn Muaz er-Razi bi u svojim obraćanjima
zatekao kako je iskopao kabur u kojem je sta- Allahu govorio: - Kako da me spase moja djela, a
jao i plakao. Rekao mu je: - Sinčiću moj, tražim ja sam između dobrih i loših djela?! U lošim djelima
svakako nema dobra, a moja dobra djela su pomje-
te tri dana! A ti si iskopao kabur, stojiš u nje-
šana sa lošim. A Ti ne primaš osim čista djela. Pa ne
mu i plačeš?! Jahja, a.s., ga upita: - Babo moj,
ostaje, poslije ovoga, ništa drugo do li Tvoja pleme-
zar me nisi ti obavijestio da između Dženneta
nitost!
i Džehennema ima pustinja koja se ne može
pregaziti osim suzama?! Zekerijja, a.s., reče: - (Šuabu'l-Iman, el-Bejheki, I/504)
Plači, o sinko moj! Pa su zaplakali zajedno.
(Šuabu’l-Iman, el-Bejheki, I/494)
Oni koji se boje
Sirat ćuprija
Džunejd el-Bagdadi je bio upitan o tome da li sa
roba ikada spane strah prema Allahu, pa je odgovo-
rio: - Ne. Koliko čovjek više poznaje Allaha, sve Ga
Prenosi se od Seida ibn Hilala da je rekao: - Do se više boji. A oni koji se boje Uzvišenog Allaha su tri
nas je doprlo da će Sirat (ćuprija) na kijametskom skupine: oni koji se boje zbog svojih grijeha, oni koji
danu nekim ljudima biti tanja od dlake, a nekima će se boje hoće li im dobra djela biti primljena i oni koji
biti široka poput kuće ili prostrane doline! se boje kako će s njima biti skončano!
(Šuabu'l-Iman, el-Bejheki, I/333) (Šuabu'l-Iman, el-Bejheki, I/504)

33
Erol Zubčević | ISLAMSKA UMJETNOST

Kaligrafija
Šta je zapravo kaligrafija? To je riječ
ili tekst „uhvaćen u slici“ ili slika
koja je „uhvaćena u riječi“! Kaže se
da je srednji put najbolji put. Stoga
islamska kaligrafija bi mogla biti sve
osim „riječi uhvaćene u slici“ i „slike
koja je uhvaćena u riječi“.

S
vi smo čuli za kaligrafiju, a i vidjeli smo je. Naj-
zanimljiviji su arapska i kineska kaligrafija, mada
postoji i japanska i zapadnoevropska. Kaligrafiju
smo vidjeli i u kitnjasto ispisanim diplomama i pohva-
lama koje se dobijaju u školi.
Kaligrafija (od grčkog-kallos “ljepota“ + graphe “pi-
sanje“) je umjetnost lijepog pisanja koja vodi porije-
klo iz Kine. Savremena definicija kaligrafske vještine FOTO: Erol ZUBČEVIĆ

je „umjetnost davanja forme znakovima na izražajan i


vješt način“. i urdu. Na arapskom je napisana sveta knjiga islama
Proteže se od funkcionalnih i ručnih zapisa do pre- - Kur’an.
finjenih umjetničkih komada, gdje ručno pisani trago- Arapsko pismo se razvilo iz starijeg nabatejskog pi-
vi uzimaju prvenstvo nad čitkim pisanjem.Vještina u sma pod djelimičnim uticajem sirijskog. Za najstariji
kaligrafiji se razlikuje od one u tipografiji i neklasičnim spomenik arapskog jezika smatra se nadgrobni spo-
ručnim pismima. menik lahmidskog kralja Imru’ul-Kajsa u mjestu Namara
Važnost kaligrafije u historiji kultura je velika. Prepisi- u Siriji iz 328., a za najstariji spomenik arapskog pisma
vanje svetih tekstova samo po sebi imalo je duhovnu natpisi iz Zabada iz 512. godine. Iz ranog perioda islama
vrijednost: na primjer u islamu BISMILLAH je najčešći sačuvani su spomenici u uglastoj varijanti pisma – tzv.
kaligrafski oblik. U kineskoj i japanskoj kulturi pisanja kufsko pismo, te nešto oblijoj varijanti neshi.
kaligrafija je i danas vrlo važna i inspirativna.
Arapski alfabet je djelimično naslijedio stari semitski
poredak koji se preko Feničana odrazio i na grčki alfa-
Arapsko bet, abecedu i azbuku, ali je poredak u novije vrijeme
pismo izmijenjen u arapskom jeziku. Prvo je slovo alfabeta elif
Da bismo govorili dalje o kaligrafiji osvrnut ćemo se (uspravna ravna crta).
na arapsko pismo koje se koristi primarno za pisanje Alfabet sadrži ukupno 28 slova, tzv. harfova, koji ne
arapskog jezika, ali i drugih jezika kao što su perzijski razlikuju velika, mala, pisana i štampana slova (harf), ali

34
imaju različite oblike za slovo (harf) na početku, u sredini jezika utvrditi korijen neke riječi, često se utvrdi da je
i na kraju riječi. Svaki harf ima svoju brojčanu vrijednost jednak klasičnom arapskom.
što je nalazilo široku primjenu u prošlosti, posebno u Dakle, klasični književni arapski jezik je prije svega je-
ispisivanju kronograma. zik Kur’ana, koji se iz centra arapskog poluotoka, zajed-
Kada je riječ o arapskom jeziku, on pripada južnom no sa napredovanjem islama, širio preko Orijenta. 90-tih
ogranku semitskih jezika pa time i afro-azijskoj jezičnoj godina 7. vijeka ovaj oblik arapskog je podignut na ra-
obitelji. Pojedini arapski dijalekti se međusobno toliko zinu službenog jezika za poslove upravljanja islamskim
razlikuju, da se teško ili gotovo nikako ne razumiju, po- carstvom. Tokom vijekova se jezik neprekidno mijenjao
sebno ako žive u područjima koja su prostorno jako što se uglavnom na pismu nije razaznavalo, jer se kratki
udaljena (npr. Maroko – Irak). vokali, osim u Kur’anu, nisu pisali, a u odnosu na pisani
oblik ulagan je trud da se stara pravila ne mjenjaju.
U širem smislu, arapski jezik obuhvata veliki broj
različitih govornih oblika koji su se u posljednjih hiljadu
i po godina koristili ili se još koriste. Ono što sve te Islamska
jezične oblike spaja u jedan jezik je prije svega islam, kaligrafija
a posebno Kur’an. Islamska kaligrafija (u arapskom jez. se naziva „kat’ul
Klasični književni arapski se ne razlikuje od staro- – jed“) je stanovište islamske umjetnosti, koja se upo-
arapskog jezika. Pokuša li se usporedbom semitskih redo širila sa islamskom religijom i arapskim jezikom.

35
riječi. Kaligrafija je najomiljenija forma islamske umjet-
nosti, jer obezbjeđuje vezu između jezika muslimana i
religije islama. Sveta knjiga islama, Kur’an, je odigrala
važnu ulogu u razvoju i evoluciji arapskog jezika, a kroz
širenje i u arapskom alfabetu. Ajeti iz Kur’ana su još
uvijek aktivni izvori za islamsku kalgrafiju.
Za razliku od zemalja u kojima se govorio arapski
jezik, perzijska kaligrafija je kaligrafija perziskog sistema
pisanja. Glavni tipovi, odnosno rukopisi perziske kali-
grafije su „nastalik“, „Šekasteh-nastalik“ i „Nagaši-kat“.

Najvažniji
zahtjevi kaligrafije
Kao što se pri pisanju s jezičkog stanovišta treba
pridržavati određenih gramatičkih pravila, tako i sa estet-
skog aspekta treba voditi računa o određenim ustalje-
nim normama kaligrafije.Ovdje ćemo istaknuti najvažnije
U islamskoj umjetnosti zauzima jako važno mjesto postupke pri lijepom pisanju koji se odnose s jedne
i u pogledu značenja i izraza. Pored arhitekture, to je strane na sam oblik, a sa druge na njihovo pravilno
najveće polje izraza u islamskome svjetu. Kaligrafija smiještanje u toku pisanja.
je nadomijestila ono što je pružala figuracija u drugim
S obzirom na ljepotu oblika za harfove se postavlja
kulturama i umjetnostima. U kaligrafskim oblicima li-
pet zahtjeva:
kovni umjetnici su našli forme za svoje estetso-likovno
izražavanje. 1. Potpuno posjedovanje svih pripadajućih crta har-
fova
Kaligrafi su često zajedno radili sa iluminatirima,
kamenoklesarima, keramičarima i drugim majstorima 2. Skladnost određenih proporcija harfova (npr.du-
koji su kaligrafiju primjenjivali na staklu, drvetu, metalu žina, kratkoća, debljina)
i kamenu. 3. Odgovarajuća upotreba određenih oblika crta
Ako se za ranu islamsku umjetnost može reći da je (uspravne,vodoravne i sl.)
bila pod uticajem starih i ranijih mediteranskih, a potom
i aziskih kultura, onda se za kaligrafiju može reći da je
od svojih početaka orginalna izvorna umjetnost.
Prava značajka kaligrafije je činjenica da je to pismo
Objave što arapskom pismu daje funkciju medija koji tu
svoju misiju s istim značenjem vrši od početka do danas.
Tako arapsko pismo sadrži u sebi i onu duhovnu vre-
mensku vertikalu islama. Druga značajka je u njegovim
likovno-estetskim vrijednostima, razvijenim već u prvom
vijeku po hidžri. Ne samo da su kaligrafi prepoznali
ljepotu pisma već su grafemima i grafološkim oblicima
i kompozicijama izgradili nekoliko stilova.
Umjesto opozivanja nečega povezanog sa stvarno-
šću izgovorene riječi, kaligrafija je za muslimane vidljivo
izražavanje najveće umjetnosti od svih, umjetnost svete

36
4. Da crte po potrebi budu jednako debele (ili tanke),
odn. tanje nego ostali dijelovi dotičnog harfa
5. Potreba da kaligraf slobodno kreće rukom pri pi-
sanju, brzo i bez podrhtavanja, ne usporavajući ni
prekidajući započeti pokret gdje god to nije nužno
Za pravilno smještanje harfova u pojedinoj riječi, kao
i harfova u redovima, postoje četri osnovna kaligrafska
zahtjeva:
1. pravilno spajanje normalno spojivih harfova me-
đusobno
2. nizanje nespojivih harfova na najbolji i najljepši
način pored drugih harfova u riječi
3. pravilno postavljanje jedne riječi uz drugu, tako
da se dobije skladan cijeli redak
4. odgovarajuća upotreba izduženih oblika određe-
nih harfova u retku iz estetskih i drugih razloga
Pored raščlanjivanja teksta (npr. ajeta, hadisa i sl.) s
obzirom na njihov sadržaj (naslovi, poglavlja, stihovi i sl.)
treba voditi računa i o estetskoj strani njegova vanjskog
izgleda i raspodjele što se vrši raznim znakovima (kruži-
ćima, zvjezdicama, crtama ) ili prazninama razdvajajući
tako tekst na manje i veće cjeline.

Materijal i
pribor za pisanje
Svi instrumenti i materijali koji se koriste u kaligrafiji
su na neki način sveti ili su posvećeni tome.
Tako u samom Kur´anu na nekoliko mjesta se spomi-
nje „kalem“, Allah Uzvišeni se kune nebeskim kalemom
„Tako mi kalema i onog što oni pišu“, zatim tinta, pa čak
je i papir ili podloga na kojoj se piše - posvećena. Svi
materijali koji se koriste su prirodnog porijekla.
Za olovke-kalem upotrebljavaju se različite vrste trske
ili bambusa; tinta-is murekeb se još pravi na tradicio-
nalan način od čađi i gumerabike; papir se priprema ili
preparira prirodnim bojilima i bjelancetom jajeta, a tako i
ostale pomoćne alatke prave se od prirodnih materijala;
kalemi traš-nožić za šiljenje pera; lika–svila; divit-perni-
ca; muhre-kamen za glačanje papira i dr.
Pošto je kaligrafija jedna velika tema, nastavljamo je i
u narednom broju. Osvrnut ćemo se na vrste arapskog
pisma i njihovo kaligrafsko uobličavanje.

37
Mehmed Ćeman | OSMANSKO CARSTVO

Sultan
Bajazit I Munja
V
ijest o pogibiji sultan Murata knezom sa sjedištem u Nikopolju. prepustiti Bugarskoj koju je trebao
I na Kosovu se brzo proši- Srpski despot je prepoznao Baja- ostaviti kao vazalnu državu. Među-
rila. Nadajući se da njegov zitove namjere centralizacije drža- tim, Bajazitova procjena je bila da
nasljednik sultan Bajazit I nije dora- ve pa je požurio izraziti lojalnost je Bugarska uništena kao država i
stao situaciji, nekoliko malih turskih Osmanskom dvoru prije nego li da se nije u stanju odupirati snaž-
kneževina u Anadoliji se odmah od- Srbija bude potpuno pripojena u nim navalama Ugarske. Zbog toga
metnulo od Osmanske države, ali državno pravni poredak Osman- je stavio Bugarsku pod neposrednu
su brzo pokoreni. Do 1392. godine, skog carstva. Bizantijski car je u to kontrolu Osmanske države. Takvom
Bajazit je uspio vratiti pod kontrolu vrijeme pregovarao sa papom oko politikom, ubrzao je pokretanje kr-
sve odmetnute pokrajine, smijeni- ujedinjenja zapadne i istočne crkve staškog rata o kome se pregovara-
ti namjesnike koji su poticali iz tih i nagovarao ga da pokrene krstaški lo. Venecija je imala snažne interese
krajeva i na njihova mjesta posta- pohod na Osmanlije. na Balkanu, Bizantija je bila u sve
viti službenike koji su odgojeni na većoj opasnosti, pa je papa bio
Shvativši ozbiljnost situacije,
osmanskom dvoru. Smatrao je da je primoran na što skorije pokretanje
Bajazit saziva sve svoje balkan-
to malo pa je pod vlast Osmanske krstaša.
ske vazale da dođu i potvrde svo-
države stavio Malatiju i Elbistan koje
ju vjernost. Bizantijski car, tada Godine 1396., opet su se pokre-
su bile pod vlašću Kairskih Meme-
osmanski vazal, se nije odazvao, nuli krstaši. Bila je to koaliciona sila
luka i pod snažnim uticajem Timura
pa su Osmanlije stavili Istanbul pod u kojoj su učestvovale skoro sve
Lenka.
opsadu. Nakon toga, Bajazit je sa evropske države. U ovaj pohod je
ostacima trupa produžio prema za- krenuo, kako to evropski historiča-
Akcije padu, pokorio Bugarsku, zarobio i ri kažu, „sve sami cvijet evropskog
u Evropi pogubio njihovog kralja Šišmana i plemstva“. Sultan Bajazit im je
izbio na obale dunava u blizini Slan- krenuo u susret i kod Nikopolja ih
Rješavanje problema u Anadoliji
kamena. Usput je prodro u Vlašku i potpuno porazio. Bio je to jedan od
je iziskivalo mnogo vremena i ener-
potukao Mirču na Rovinama. Tako posljednjih krstaških pohoda. Skoro
gije. Za to vrijeme, Ugarska i Vlaška
je uklonio lokalne vladare i formirao cijela krstaška vojska je izginula. Na
su poduzele akcije prema Vidinskoj
Bugarskoj i Dobrudži koje su bile državu centralističkog tipa umjesto zapadu je zavladao očaj. Evropa je
osmanski vazali. Vlaški knez Mirča dosadašnje klasične carevine koja shvatila da će Osmanlije ostati na
je zauzeo područja u Dobrudži i Si- je pod svojom kontrolom imala va- Balkanu i da joj sada predstoji orga-
listri i tako izazvao Bajazita na akci- zalske državice. nizovanje odbrane granica kršćan-
ju. Godine 1393. Bajazit je prešao Bajazit je pretrpio velike kritike stva na Dunavu, a nikako nadiranje
u Evropu, istjerao Mirču sa svojih zbog ovog poteza, kako od savre- prema istoku. Umjesto da jurišaju na
teritorija i stavio Vidinsku Bugarsku menika, tako i od nekih današnjih Osmanlije s ciljem njihovog protje-
pod neposrednu upravu Osmanlija, historičara. Prema njihovim mišlje- rivanja u Aziju, Evropa će skoro dva
a bugarskog cara učinio vazalskim nju, trebao je odbranu Podunavlja stoljeća drhtati od straha pred njima.

38
Prvi Bajazit se vratio u Anadoliju 1398. pod vlašću Timura Lenka. Nakon
godine i pripojio neke turkmenske što je učvrstio državu sa prijestol-
osmanski Sultan kneževine Osmanskoj državi koja se nicom u Semerkandu, bacio je oko
Pobjedom nad krstašima, Bajazi- sada pružala od Dunava do Eufrata. na Anadoliju, proglasivši je vlasniš-
tov ugled je porastao u toj mjeri da Zatim je opsjeo Istanbul u namjeri tvom Ilhanida, a sebe nasljednikom
je od halife iz Kaira dobio titulu sul- da on bude osvajač koji je visoko njihovih prava. Što se njega tiče,
tana. Mada se još i Orhan nazivao pohvaljen u hadisu Poslanika, a.s. Osmanlije su bili obični uljezi na
sultanom, bajazit je prvi Osmanski Međutim, to mu nije bilo suđeno. njegovoj teritoriji. Nakon uzaludnih
vladar koji je ovu titulu dobio od ha- Baš u to vrijeme, u centralnoj Aziji pregovora, Timurova vojska, sači-
life, kako je to bio običaj. i Iranu je osnovana moćna imperija njena od poludivljih Mongola se su-

39
kobila sa osmanskom vojskom. Bilo
je to kod Ankare 28. jula 1402. go-
Centralizacija dašnjeg presudnog uticaja sufijskih
šejhova. Svjesni da njihov zadatak
dine. Sultan Bajazit je izgubio bitku
države nije formiranje državnih institucija,
i dopao u Timurovo zarobljeništvo, Česte pobune državica koje sufijski šejhovi su shvatili da je na-
gdje je i umro 1403. godine. Bitka je su bile vazali Osmanlija, natjera- stupilo vrijeme kada vjersko vođstvo
izgubljena zbog toga što su lokalni le su Sultan Bajazita da se upusti treba prepustiti jednoj drugoj vrsti
anadolski plemići stali na Timurovu u proces centralizacije Osmanske uleme, iako je bilo šejhova koji su
stranu i tako izdali Bajazita. Kao na- države. Ponovo osvojene teritorije žestoko kritikovali sultan Bajazitove
gradu za izdaju Bajazita, Timur im više nije stavljao u vazalski odnos, napore u centralizaciji države. Sve
je dao slobodu da ponovo formiraju nego ih je priključivao Osmanskoj dok je bio vođen snažnim šejhom
male državice koje su ranije bile pri- državi i davao im status pokrajina Emir Sultanom, sultan Bajazit nije
(sandžaka). Da bi spriječio ponovna pridavao naročit značaj ovakvim
pojene Osmanskoj državi. Ostatak
odmetanja, na mjesta upravnika po- prigovorima. Šejh Emir Sultan je
teritorije je razdijeljen trojici Bajazi-
krajina postavljao je ljude odgojene bio visoko i svestrano obrazovana
tovih sinova.
na Osmanskom dvoru. Na taj način osoba koja je odgojena na zasa-
Nakon prodora Timurovih pro- je pokrajinsku kneževinu, pretvorio dima šejha Emira Kulala. Istovre-
tuha, nedavno centralizovana u Osmansku državu i udario temelje meno poznavanje finesa šerijata i
Osmanska država je svedena na za formiranje prave islamsko-cen- pripadnost tarikatu koji će poroditi
običnu pokrajinsku kneževinu, ni- tralističke države sa jedinstvenim fi- nakšibendije, obezbjeđivalo mu je
šta veću ni moćniju od susjednih. nansijskim sistemom i upravljanjem neprikosnoveno mjesto na sultan
Ipak, Timurove divljake će vrijeme iz centra. Bajazitovom dvoru. Nema nikakve
ubrzo pregaziti. Za malo više od Njegov slijedeći potez je bio for- sumnje da su Bajazitovi potezi bili
pedest godina, Osmanlije će pono- miranje visokog islamskog shva- plod šejh Emir Sultanovog uticaja.
vo zavladati svim teritorijama koje tanja umjesto dosadašnjeg jedno- Ipak, sufijski šejhovi će, sve do kraja
su bile pod njihovom kontrolom u stavnog gaziluka. Takvi procesi ne Osmanske države, ostati prisutni u
vrijeme sultan Bajazita i uspostaviti bi bili mogući bez snažne podrške svim polugama vlasti. Njihov uticaj
pravo carstvo, potpuno spremno za uleme iz gradskih centara, što je na sultane, čiji rani odgoj je bio is-
osvajanje Istanbula i ukidanje, ne- dovelo do sve ćeg uticaja uleme ključivo njihova privilegija, ostat će
kada moćnog, Bizantijskog carstva. iz gradskih medresa umjesto dota- nesmanjen.

40
Poštovalac mnogobrojne sudske parnice koje
su, širom države, vođene s ciljem
miju pretvorili u štalu za svoje konje.
Ipak, njenu gradnju će dovršiti Baj-
Ehli bejta dokazivanja plemenitog porijekla. zitov sin Mehmed I i tako okončati
Sultan Bajazit I je bio izuzetan Nakon što bi osoba dokazala da je djelo svoga djeda i oca.
musliman. Njegov šejh je bio Emir potomak Poslanika, a.s., dobijala Za vrijeme sultan Murata I, u
Sultan sin šejh Šah Nakšibenda. Bili bi posebnu ispravu koja je naziva- Brusi je izgrađena jedna kulijja koju
su i u tazbinskoj vezi, tako što je šejh na „Sijadetnama“, na osnovu koje sačinjavaju džamija i medresa. U
Emir Sultan oženio sultanovu sestru. je sticala pravo na nošenje turbana našem jeziku ne postoji adekvatna
U vrijeme sultan Bajazida, u Bur- zelene boje i nekih manjih privilegija riječ kojom bi se preveo izraz „kulij-
su je došao Sejid Nuta, porijeklom u društvu. To nipošto ne znači da su ja“. Uglavnom, ova riječ je izvedena
iz Bagdada. Ovog Sejida je Sultan Sejjidi na taj način postali posebna od arapske riječi „kullun“, što znači
Bajazit postavio za Nakibul ešrafa, klasa u društvu. Radilo se isključivo „svaki, sve“. Prema tome, riječ „ku-
prvog poglavara svih Sejjida (po- o odavanju posebnog poštovanja lijja“ bi se mogla prevesti kao „sve-
tomaka Allahova Poslanika, a.s.) u prema potomcima Poslanika, a.s. obuhvatna“. Radi se o kompleksu
Osmanskoj državini. Tako je ostalo Vođen sigurnom rukom šejha zgrada koji, u najmanju ruku, sadrži
sve do sultan Murata II, koji je na Emir Sultana, sultan Bajazit je po- džamiju, medresu i turbe osnivača.
ovo mjesto postavio njegovog sina sebno insistirao na pravdi. Njegova Ipak, većina kulijja sadržava još i
Sejjid Zejnu-l-Abidina. Ova titula je pravda je morala biti brza, kao što je javnu kuhinju za siromašne, javno
postojala i za kasnijih Osmanskih i on sam bio, kao munja. Lični ljekar kupatilo, bolnicu, biblioteku, medi-
Sultana. Poglavar Sejjida se brinuo sultan Bajazita, Egipćanin Šemsud- cinsku školu, itd.
o potomcima Allahovog Poslanika, din je zabilježio: „U ranim prijepod- Slijedeći primjer svoga oca, sul-
a.s., na taj način što je sačinio regi- nevnim satima, osmanski vladar bi tan Bajazit je dao izgraditi još jednu,
star svih osoba koje su mogle doka- sjeo na prostran uzdignuti minder- mnogo veću i sadržajniju kulijju, koja
zati svoju krvnu vezu sa Poslanikom. luk. Narod bi stajao nešto dalje od je sadržavala džamiju, medresu,
Prvi koji su, putem institucija, njega, na mjestu sa kojeg je mogao turbe, bolnicu, javnu kuhinju, tekiju,
ukazali posebne počasti prema Sej- vidjeti svog sultana. Svako, koga je kupatilo i karavan saraj. Održava-
jidima bili su Abasije. Ovu tradiciju zadesila neka nepravda, dolazi k nje tako velikog i višenamjenskog
su nastavljali mnogi kasniji islamski njemu i iskazuje svoju muku. Presu- kompleksa iziskivalo je znatna mate-
vladari, od halifa pa do sitnih kneže- da se odmah donosi. U zemlji vlada rijalna sredstva, pa je sultan Bajazit
va. Posavjetovan šejhom Emir Sul- takva sigurnost, da niko, u bilo kom odredio poseban vakuf za njegovo
tanom, sultan Bajazit je odlučio uči- kraju Carstva, ne bi smio ni dotaknu- održavanje. Kulijja je funkcionisala
niti isto u Osmanskoj državi. Pošto ti natovarenu kamilu koju je vlasnik sve do 1855. godine, kada je razo-
su se vremenom počeli pojavljivati ostavio i nekud otišao.“ rena teškim zemljotresom. Danas se
mnogi lažni Sejjidi, naredio je da se može vidjeti samo džamija koja je u
oformi posebna državna kancela- Bajazit– potpunosti obnovljena.
rija koja će se baviti utvrđivanjem
ko je zaista Sejjid, a ko ne. Način
graditelj Izvori:
• Halil Inaldžik, Osmansko carstvo
dokazivanja plemenitog porijekla i Iako često zauzet ugušivanjem – klasično doba 1300 – 1600.
prosudbu o tome, prepustio je sa- buna nepokornih anadolski plemi-
• Ekmeledin Ihsanoglu, Historija
mim Sejjidima. Poglavar svih Sejjida ća, sultan Bajazit je imao vremena i Osmanske države i civilizacije,
u Osmanskoj državi je imao svoje za gradnju. Nastavio je djelo svoga knjiga I.
namjesnike u svakoj pokrajini, koji oca Murata I – Ulu džamiju u Bursi, • Joseph von Hammer, Historija
su vodili registre Sejjida nastanjenih koju bi sasvim sigurno završio da ga Osmanskog carstva.
na teritorijama pod njihovom kon- u tome nije prekinuo Timur. Divlji, ne- • Kemal Zukić, Islamska arhitek-
trolom. Uvidom u arhive Osman- civilizirani i krajnje okrutni Timurovi tura, slikarstvo i primijenjene
ske države, danas se mogu naći jahači su ovu skoro dovršenu dža- umjetnosti, knjiga I.

41
dr. Dželal Ibraković | ČOVJEK I EKOLOGIJA SVJETOVA (V)

Došaptavanje i
prihvatanje laži
„N
EPRIKOSNOVENE NAUČNE ISTINE“ u mo- koja je u odnosu na poznatu materiju čak u omjeru 10:1
dernom vremenu trećeg milenijuma nazvana je „tamna materija“ što nije isto kao materija
obično su simbolički provjerljive kroz i antimaterija, a istovremeno su dovedeni u sumnju i
jednu moćnu mašinu našeg doba – kompjuter ili ra- Njutnov zakon gravitacije i Ajnaštajnov zakon relativi-
čunar. Ovaj nadomjestak velikog broja domaćinstva je teta. Zaista je mnogo do juče „nesumnjivih i konačnih“
sinonim za brzo računanje, pisanje i crtanje, video sliku, naučnih dostignuća koja su ipak dovedena u pitanje,
elektronsku poštu, a sa specijaliziranim programima tu a ako je tako u svijetu brojki, gdje je lakše provjeravati,
je i mogućnost naučne aplikacije raznih vrsta znanja. onda kako je to samo u ljudskom društvenom svijetu sa-
Upravo se nalazi i pred autorom ovih redaka kao moćna stavljenom od jedinki muškarca i žene, preko porodice
pisaća mašina koja pamti toliko podataka iz silnih knjiga. i durgih društvenih formi? Tu su velike teorije i teorijski
Dakle, ova mašina je računarski genije našeg doba. „sistemi“ samo lijepa filozofska naklapanja, koja nisu
Ipak, radi prave istine treba istaći nekoliko elemenata izdržala vrijeme niti koliko je trajao život osnivača. To
upotrebe ove mašine: cijeli njen rad je zasnovan na toliko o „stvarnosti“ i „istini“ na koju se zaklinju oni koji
računskim radnjama. Računske radnje koje on izvodi iluziju proglašavaju istinom.
su sa najviše 15 decimala. To u svijetu „stvarnosti“ gdje
za cifru od npr. milijardu konvertibilnih maraka vrijednost Stvarnost kao iluzija- iluzija
jedne marke, a da ne govorimo jednog pfeninga, ne
predstavlja „ništa“. Međutim u tzv. „svijetu haosa“ (što
kao „konačna“ stvarnost
je uobičajan izraz npr. u demografiji) tê brojke (šesna- Da li je vrhunac „mijenjanje Božijih stvorenja“ i da li
estog, sedamanaestog, dvadesetog itd. decimalnog tom procesu prisustvujemo kao savremenici? To znači i
broja u rezultatu) ili koraci mogu da imaju izuzetno veliki ulazak u materijalni svijet, kako bi se nagrdila „običnost“
i odlučujući značaj u budućim promjenama. Drugim rije- kao nedogođena stvar i iluzionistički svijet (opsjene i
čima, naš „realni svijet“ gledan i kroz oči genijalne ma- „lažne nade“) promijenio i istiniti svijet stvorenjâ.
šine kakva je kompjuter, je ustvari „nerealni svijet“ i više Upravo taj aspekt je ono što nam Kur’an kao me-
predstavlja pitanje određenog kompromisa, dogovora, todologija „primjera“ govori o pojedinim događajima
ugovora, ograničenosti, a koje u svijetu tzv. naučnosti iz ljudske historije. Ovi događaji su, obično, u onoj od
dobivaju obrise „konačnosti“ i „jedine istine“. Ako je ljudi pisanoj historiji zabilježeni kao krvoproliće (obično
broj PI (π) dogovorno sveden na dvije decimale, a one ratovi, dvoboji, svađe… odnosno rodoslovlje kraljeva i
se, znamo, ponavljaju u beskonačnost (3,141414...), careva) praskavi i eksplozivni spektakl i slično. To tako,
onda su i rezultati zasnovani na tom broju sve samo ne uglavnom, bilježi ljudsko pero. U pozadini tih spektaku-
„precizni“. Ili da samo pomenemo neka od naučnih ot- lrnih događanja, kako zabilježenih, tako i nezabilježenih,
krića s kraja XX stoljeća koja u posmatranju univerzuma dešavali su se, u suštini, pravi razlozi i uzroci. To se ne
sve više potvrđuju tezu o postojanju nevidljive energije bilježi, jer je ili bilježnik neuk da to primijeti ili su zabilje-
ogromnih moći koja direktno utiče na ubrzavanje širenja ženi događji poslužili kao zavjesa koja će prekriti prave
univerzuma koja se zove „tamna energija“, a materija uzroke i prave tragove. Istraživanje „pravih tragova“ je

42
jedan mukotrpan posao koji se događa izvan praska-
vosti javne scene. Zato se javna scena pojavljuje kao
savršena iluzija koja privlači pažnju sada već i milijardi
ljudi. Spektakl zasnovan na izmišljanju stvarnosti je pri-
sutan u Homerovim epovima, mitologija i bajkama starih
drevnih naroda.1
Ali najveći dio od tih „naroda drevnih“ (izraz iz
Kur’ana) jednostavno nisu imali vremena da učestvuju
u proizvođenju i formiranju mitologije kakva je prisutna
u savremeno vrijeme kao „alternativa“ religiji, ili još bolje
rečeno vjeri. To su za te narode bile „besposlice“ tako
da nije odveć smjela tvrdnja da te bajke nisu imale ve-
likog uticaja na prosječnog stanovnika starog doba. Taj
stanovnik je imao puno briga da prehrani porodicu, a
nepismenost ogromne većine stanovnika je bila odlika
tog doba. I knjige ako su bile pisane prenosile su se više
s koljena koljeno, a nisu mogle da imaju tiraže veće od
prstiju dvije ruke i to u najboljem slučaju. Napominjemo
da izraz „nepismenost“ se nikako ne bi mogla poisto-
vjetiti sa današnjim poimanjem tog izraza. Danas je taj

1 “Mit je svojstvo ljudskog duha, a ne niži stepen u njegovom


razvoju…” Ðuro Šušnjić: Religija I , Čigoja štampa, Beo-
grad 1998. Str. 139 Naravno, u skladu sa ovom temom
jedno od najomiljenih mjesta đavolove intervencije jeste
religijska istina, omiljeno je shvatanje koje je prihvatila po-
sebno materijalistička filozofija i historijsko-materijalistički
pogled na svijet da se religija tretira kao mit . Sa nacijom
kao svojevrsnom modernom idolu se pokušava promjeniti
i naći adekvatna zamjena za religijsku dogmu (koja, ako je
dokazano autentično prenešena do naših dana) predstavlja
praktično jedinu istinu. Milozvučan govor o spasu na osnovu
vjere i oslanjanja na Boga se zamjenjuje sa drugim govorom
o spasu kroz naciju kao “besmrtnu i sudbinsku” zajednicu u
kojoj će pojedinci “jedino” naći spas. Svaka nacija je krenula
u rekonstrukciju prošlosti, a poznato je da je to proizvod XIX
stoljeća i pojavljuje se na svjetskoj pozornici kao zamjena
za religiju. Ako neki narodi nisu imali adekvatnih podsticaj-
nih uspomena iz prošlosti pojavili su intelektualci koji su
proširili pogled u prošlost u nedogled, a nejasne stvari se
„pojasnile“: slikari su slikali grandiozne slike, književnici se
uživljavaju u pastoralnu idilu, a povjesničari kreiraju prošlost
koja ushićuje i rastužuje, nagoni na prkos ili ponos, o tome
vidjeti šire u Nikola Dugandžija: “Mitski pristup etničkoj i
nacionalnoj zbilji,” u Etničnost i povijesnost, Jasenski i Turk,
Zagreb 1999. str. 41, a cijeli tekst str. 39-54

43
izraz pojam zaostalosti, pokuđenosti i jednostavno je prisustvom „nepogrešivih kamera“ i reportera „na licu
nerazumljivo da ima netko tko ne zna čitati i razumijevati mjesta“ usmjerava se gledateljstvo da stvarnost sagle-
šifrirane poruke koje dolaze svakog dana sa jutarnjima davaju smjerom kretanja kamere (što se i događa, ali
novinama i šire se jutarnjim uključenjem TV-a, pogledima ne u stvarnosti, nego u „režiranoj stvarnosti“) u kombi-
na e-mail-poštu i internet-izdanja ponude i potražnje, nacijama studija, komentara, „eksluzivnosti“, gostovanja
odnosno sveopće opsjene u kojoj dnevno proizvodimo političara, a sve u cilju da se svijest gledatelja usmjerava
proizvod ne znajući za koga ga proizvodimo, plaćamo ka poželjnoj i neumitnoj budućnosti. Primjer direktnog
papirima za koje pretpostavljamo da je novac, a za prijenosa za cijeli svijet jeste teroristički napad na SAD.
novac se pretpostavlja da ima pokriće u zlatu, dajemo Kako je agencijska razmjena uznapredovala, danas
zlato zbog sterilnog higijeničarskog rasterećenja zvanog više milijardi ljudi ima isti ili sličan stav koji definira kao
sex, ljudi varaju žene, one varaju njih, prevara i opsjena „sopstveno mišljenje“. Njihova „demokratijom stečena
na sve strane…Imamo sliku događaja kakvu nam je dala slobodoumnost“ je, ustvari, mišljenje koje im je od jutra
naša omiljena TV stanica, a ona je tu vijest dobila od do sna već neko došapnuo, onako uzgred i usput, bez
nepoznate mreže, agencije, čiji se vlasnik i upravljač ne fizičke prisile, ali sa proizvedenim brojnim vještačkim
potrebama. A za one koji žele da se uvjere u autentič-
znaju, i drže u strogoj tajnosti. Ovi su to dobili od tajnih
nost budućnosti, nude se razni opsjenjivači, vidovnjaci,
službi koje žele tom informacijom da proizvedu željeni
čitači iz karata, kugli, kašika, istjerivači đavola i džina,
efekat… Da li je to uopće vijest i da li se nešto takvo, što
a nerijetko se kao dokaz „autentičnosti i odabranosti“,
nam se plasira kao vijest, ali i kao dobro i zlo, uopće,
kao „dokaz“, uzima i fizičko prisutvo svetih knjiga, pa i
baš tako, ili ikako dogodilo? Da li su događaji haotična
Kur’ana, ili njihovo citiranje. Nažalost, vjerske zajednice
zbrka fragmentarnih sukoba, ratova, ubojstava, nesre-
u BiH, kao i kod drugih bitnih stvari (zlo)upotrebe vjere,
ća, podvala, prevara, pljačke, smrti, sahrana, posjeta,
ne daju svoj sud. Niti se oglašavaju kod učešća svojih
letova, prijevoza, dima iz dimnjaka, zagađenih rijeka…
službenika u tim procesijama.
Savremeni čovjek je kao „svoje“ mišljenje (a ono
Život kao direktan prijenos je tuđe u svakom pogledu, ali želi da se to tretira kao
Prva islustracija tog novog „proročkog“ značaja „zvanična i u jednačena“ informacija) usvojio dok je jeo
modernih medija jeste direktni prijenos određenog do- svoj jutarnji obrok, ili uz jutarnje novine i kahvu, ili dok
gađaja sa željom da projicira poželjnu budućnost. Sa se, uz obično uključen radio, vozi na posao, odnosno

44
dok razgovara sa kolegom koji je čuo iz pravog izvora pojavljuju kao osnovica onih koji obično za sebe kažu
„detalj više“. Da ne govorimo da je puno zvukova koji da su vladari i da „određuju sudbinu“ planeta ili neke
su nerazumljivi, ali koji dopiru do odgovarajućih centara konkretne zemlje. To je vokabular vladara, naučnika,
u mozgu, šta je sa skrivenim smislovima koji se nalaze generala koji spram sebe stavljaju sve drugo „manje
„između redova“ teksta, boja na fotografijama, skrivenih važno“: priroda, svemir, drugi ljudi i vrste, odnosno dru-
poruka u reklamama, spotovima, muzičkim hitovima… ga živa bića. Dominacija bijele rase i civilizacijski dometi
Na taj način sve više nam nije potreban ni vlastiti razum konkretne zapadne civilizacije su ideali koji prosto samo
da „razumijemo“, a potiskivanje razuma (spram odred- po sebi nameću da budu nosioci kolonizacije još pre-
nice o ljudima kao bićima koja su „razumom obdarena“, ostalih ostataka na samom Planetu (što je savremeni
što je jedna od temeljnih odrednica Kur’ana) predstavlja izraz za „globalizaciju“), ali i krenuti u osvajanje svemira
i potpuno kidanje prednosti koju je čovjek u činu stva- veličanstvenog po istom principu kao i na Zemlji: bijela
ranja dobio spram drugih svjetova. rasa koji sebe nazivaju ili krstašima ili misionarima, ili
Mogli bi, komotno, bez ikakve zadrške, izreći kon- kultivizatorima ili humanististima i prosvjetiteljima – sve
stataciju da napad na razum i njegovo eliminiranje do savremenih multinacionalnih korporacija u čijem se
predstavlja osnovni cilj šejtanovih spletki. Kada čovjek rukvodstvu nalaze oni koji „zameću tragove“ onoga koji
zaboravi da posjeduje Izvorno Znanje o „imenima svih iluziju pokušava da prikaže kao ideal.
stvari“, on gubi osnovnu prednost. Očito je da u otvore- Savremeni čovjek je razvio najveću industriju u obla-
nom sukobu šejtan mu to ne može uzeti, ali mu može na sti zabave (iluzije). Ta zabava je vezana za filmsku in-
posredan način, prikazujući mu svoje postupke lijepim, dustriju, za kocku, upotrebu alkohola, droge, trgovinu
to učiniti. I, na našu veliku žalost, to uveliko čini u sa- zabave sa korištenjem žena i muškaraca, savremenog
vremenom „ubrzanju vremena“ tzv. trećeg milenijuma. „bezimenog bluda“. Ne morate da znate ni ime ljepotice
iz kataloga s kojom ćete provesti večer, dovoljno je da
Voz „napretka“ izaberete broj u katalogu i što je najvažnije da platite.
Seksualni odnosi sa „nepoznatom“ ili sa „brojem“ onda
i njegovi kočničari i nisu blud, valjda? U tzv. industriji zabave se nalaze
Naravno, u savremenom svijetu će se neći toliko odane sluge onoga koji i proizvođačima, akterima i kon-
stručnjaka raznih profila i specijalnosti koji će napadati zumentima tih vrsta zabavljanja (što je drugo ime za
ovakve teze i sve podvesti pod „moderno i normalno“, odrođivanje od razuma i njegova zamjena sa umnošću
umiriti svojom nerazumljivom elokventnošću javnost i potvrđenu sa certifikatima i titulama zvučnog i praska-
jednostavno toj istoj javnosti reći da paranoičnost jed- vog značaja i odvlačenje pažnje od vezanosti čovjeka
nog pojedinca koji prepoznaje staze zavođenja - nije sa Bogom: molitva, činjenje dobrih dijela, zekjat i sve
istina. Obično se takvi pojedinci proglašavaju ludim, druge obaveze koje je čovjek uz slobodu izbora dobio
neprilagođenim, nesavremenim, nazadnim. Oni (koji u provođenju uzvišene misije na Zemlji) onoga koji svim
upozoravaju) hoće (zamislite?! što je najčešći argument) njima došaptava milozvučnim glasom da je samo tu
da - zakoče napredak. Kao da je napredak brzi voz koji „istina“. I tako se ponor samo produbljuje, ostavljajući
punom parom ide stalno naprijed i otvara nove usputne prostor za veliki broj ljudi da ga popune. Svijet iluzije je
stanice prema „nečemu“. To „nešto“ se definira i nazire postao beskonačno umnožen: digitalni život sve više
kao: iritirajuća „mogućnost“ beskonačnog produženja zamjenjuje onaj stvarni na web-stranicama i novim sa-
života, ostvarivanja države blagostanja, ostvarivanje stajalištima Facebook-ova, Spyce- va, „posjeta“ (tako
uloge čovjeka kao „gospodara prirode“ i svemira (čak), se upravo to i zove) miliona ljudi nepostojećim novim
neograničena seksualna potencija, raspolaganje sa mjestima iluzije i za svaki slučaj „Veliki brat“ nam daje
neograničenim materijalnim dobrima, blagodetima i male uređaje koji lijepo zvone, koje nosimo kraj srca,
nauke i tehnike… Jednom riječju: Ljudi se prikazuju kako bi znao svaki naš otkucaj koji sve manje zikri, a
kao „gospodari i odabrani“. Možda bi se još moglo sve više zvoni sa JEDNOLIČNOM i ISPRAZNOM mo-
naći sličnih primjera, ali su izrazi „gospodarenje“, „ovla- dernom melodijom. Sve ostalo je „zaostalo“ i kao takvo
davanje“, „potčinjavanje“, „odabir“, „vodstvo“, „vlast“ namijenjeno za reciklažu.

45
Sedam nebesa
I
bn Hibban u Sahihu, Hakim i drugi bilježe od Onda će se čuvari uspeti sa čovjekovim zeka-
Muaza b. Džebela, r.a., da je Poslanik, a.s., re- tom, namazom, džihadom i sličnim dobrim djelima
kao:–Allah je stvorio sedam meleka prije nego do petog neba. Njima će melek, zadužen za njega
je stvorio nebesa i zemlju. Onda je stvorio nebesa reći:–Stanite i udarite počinioca tog djela po licu
i na svakom katu nebesa učinio jednog od njih da njegovim djelom. Ja sam melek koji je zadužen za
bude vratar tom nebu. Meleki čuvari se uzdižu sa zavist. Gospodar mi je naredio da ne propustim
djelima nekog čovjeka koji ih počini od jutra do mra- nijedno djelo zavidnika ljudima.
ka. Ta djela prati svjetlo kao što je sunčevo svjetlo.
Onda će se meleki čuvari uspinjati sa djelom
Kada se s tim djelima uspnu do zemlji najbližeg čovjeka kao da je mlada koja se dotjerala za svoga
neba, spominju ga i hvale i traže najveću nagradu supruga. Melek, zadužen za šesto nebo, reći će
za njega.
im:–Stanite i djelom udarite po licu njegova poči-
Tada taj vratar nebeski, na prvom nebu, kaže nioca. Ja sam melek zadužen za samoopčinjenost
melekima čuvarima:–Udrite tim djelima počinioca i samodopadljivost. Gospodar mi je naredio da ne
po licu. Ja sam zadužen za ogovaranje. Meni je dozvolim da prođe djelo onoga ko se trudi a divi
Gospodar naredio da ne dopustim da prođe ijedno se svom djelu.
djelo u kojem ima ogovaranja drugih ljudi i da ne
Onda će se meleki čuvari penjati sa djelom čo-
dozvolim da prođe pored mene do drugog.
vjeka koje će biti praćeno zukom kao što je zuka
Zatim se čuvari uzdižu sa dobrim djelom čo- pčela, obasjano kao sunce, i popet će se do sed-
vjeka dok ne dođu do drugog neba. Melek koji je
mog neba. Zaustavit će ih melek zadužen za to
zadužen za to nebo im kaže:–Stanite i tim djelom
nebo i reći:–Stanite i udarite počinioca tog djela
udrite počinioca po licu. On je tim svojim djelima
njegovim djelom po licu. Gospodar mi je naredio
htio neko od dunjalučkih dobara i njime se uzdizao
da ne propuštam ono djelo koje je urađeno radi
i ponosio pred ljudima na sijelu.
nečijeg drugog zadovoljstva da prođe pored mene.
Onda će se čuvari uspeti do trećeg neba sa Meleki koji će pratiti to djelo, a bit će ih tri hiljade,
djelom čovjeka, sadakom, postom, noćnim iba- reći će:–Gospodaru, o njemu znamo samo dobro. –
detom, pa će im reći melek koji je zadužen za to Allah će reći:–Vi pazite i čuvate djelo Mog roba, a Ja
nebo:–Stanite i udarite počinioca tim djelom po
motrim na njegovo srce. Ovaj čovjek je htio svojim
licu. Ja sam melek zadužen za oholost i meni je
djelom ugled kod vlasti i da ga učeni spominju, kao
Gospodar naredio da ne puštam djelo onog koji se
i popularnost među ljudima.
oholi i uznosi nad drugim ljudima svojim znanjem
ili djelom da ga propustim do drugog. Onda će se meleki uzdići sa čovjekovim djelom
iznad nebeskog svoda, a pratit će ga meleki per-
Onda će se uspinjati čuvari sa djelom čovjeka,
de. Stat će s tim djelom pred Allaha i Allah će im
njegovim namazom i zekatom, hadžom i sličnim
reći:–Ovaj je želio svojim djelom nešto osim Mog
djelima, do četvrtog neba. Njima će melek, zadu-
zadovoljstva. Na njemu je moje prokletstvo.
žen za njega reći:–Stanite i udarite počinioca toga
djela djelom po licu. On je uživao u nevolji drugih Proklet će ga i svi meleki.
ljudi kada ih zadesi i naslađivao se njome. S arapskog preveo: Hfz. Sabahudin Skejić

46
Senada Mehmedćehajić | PORODIČNE VEZE

Dvadesetak
džennetskih koraka
R
oditelji su se brinuli o vama, hranili vas i oblačili, 13. Nikada ne dopustiti da osjete kako su njihove go-
vodili na sladoled, kupovali vam igračke i igrali dine ili bolest prepreka vama ili vašem supružniku
se s vama, strepili nad svakim vašim korakom, za ostvarivanje nekih životnih ciljeva.
baš kao što vi to radite danas sa vašom djecom. Za to 14. Neka nikada ne primijete ni naznake da vam pred-
im se ne možete nikada odužiti, ali možete: stavljaju opterećenje bilo koje vrste.
1. Iskazivati zahvalnost roditeljima riječima i djelima, 15. Uvijek uložiti veliki trud i napor u odnose sa tazbi-
kad god se ukaže prilika za to! nom (s roditeljima vašeg supružnika).
2. Upućivati im riječi, kao što su: „Volim te, hvala ti“ i 16. Često roditelje iznenaditi s nekom hedijom i ne
sl., kojima ćete im iskazati svoju ljubav, zahvalnost čekajte uvijek posebne prilike za to, kao što su
i privrženost. bajrami i sl.
3. Ne dopustiti da se vaši roditelji osjećaju usamlje- 17. Uvijek biti roditeljima pri ruci!
nima. 18. Biti spremni oprostiti im i preći preko njihovih gre-
4. Često ih zvati telefonom, a lijepo je napisati i pismo, šaka, pa i onih koje su prema vama imali!
ili uspostaviti vezu internetom, ako je to moguće. 19. Ako ne živite blizu roditelja, zamolite nekog rođa-
5. Ako živite blizu roditelja, posjećivati ih svakodnev- ka ili komšiju da im pomaže u kući, u bašči, kod
ljekara...
no, ili, kada god ste u prilici, navratiti do njih na
nekoliko minuta. 20. Brinuti se o zdravlju roditelja, ali i o čistoći kuće ili
stana u kojem borave i o odjeći koju oblače (ako
6. Planirati vikende u krugu porodice i roditelje uključiti
su stari i iznemogli).
u taj raspored, bilo posjetom njima ili zajedničkim
odlaskom negdje u goste. 21. Uvijek imajti na umu da su se oni brinuli o vama,
hranili vas i oblačili, vodili na sladoled, kupovali
7. Sa roditeljima uvijek razgovarati pažljivo, bez po-
vam igračke i igrali se s vama, strepili nad svakim
visivanja tona i galame! vašim korakom, baš kao što mi to radimo danas
8. Uvijek voditi računa o njihovim osjećajima! s našom djecom.
9. Nikada ih nemojte podcjenjivati! I uvijek imajte na umu da je Džennet pod nogama
jednoga od njih!
10. Davati im materijalnu pomoć i u tome budite oba-
zrivi, da ne steknu pogrešan dojam kako su bes-
pomoćni zato što im dajete novac.
11. Uključiti roditelje u planiranje kućnog budžeta, iako
ne živite s njima!
12. Uvijek im dopustiti da budu roditelji i tražiti njihovo
mišljenje kada donosite važne životne odluke! Neka
znaju da volite čuti njihovo mišljenje i savjete, iako
se odlučite i za suprotne odluke od njihovih savjeta
i mišljenja.

47
Azra Čehić | PORODIČNI ODNOSI

Emocionalni
razvoj djece
Izučavanje emocija zauzima posebno mjesto u psihologiji, jer je njima
uslovljeno svako djelovanje ličnosti. Emocije, a posebno ljubav u
životu djeteta, od presudne su važnosti.

S
matra se da su odgovarajuće emocije osnova po- • tokom petnaestog mjeseca iz negativne emoci-
voljnog socijalnog razvoja, odnosno da nisu ništa onalne reakcije izdvaja se ljubomora,
manje važne od određenih saznanja i praktičnih • a dvadesetog mjeseca iz pozitivne reakcije -
iskustava, koja se stiču učestvovanjem u društvenoj radost
zajednici.
• od druge do pete godine javljaju se stid, strep-
Djeca izražavaju emocije spontano i jednostavno, a nja, zavist, nada i razočarenje
odrasli to često ne shvataju i brane djetetu ispoljavanje Na kraju predškolskog uzrasta, kada se dijete oslobo-
emocija. Npr. dijete plače, a roditelj mu to zabranjuje uz di neposredne zavisnosti od emocija i otkrije svoj unu-
verbalnu napomenu: “Hoćeš plakati?!”. Na izražavanje trašnji svijet, emocije prestaju da budu glavna odrednica
dječijih emocija utječe sazrijevanje, ali i učenje, posebno njegovog ponašanja.
uslovljavanje i oponašanje emocija odraslih.
Posljedice dječijih emocija nisu zanemarljive kao što
Istraživači su konstatovali da se odmah poslije ro- se to ponekad misli, jer su kratkotrajne i površinske.
đenja kod beba zapaža samo jedna emocija – nedife- Odrasli su skloni da ih ne uzimaju zaozbiljno smatrajući
rencirano uzbuđenje iz kojeg se javljaju druge emocije da će biti zaboravljene.
rastom i sazrijevanjem; Međutim, traume doživljene u djetinjstvu mogu imati
• krajem prvog mjeseca izdvaja se negativna emo- odlučujući uticaj na razvoj dječije ličnosti i ispoljavaju
cionalna reakcija – uznemirenost. se na kasnijem uzrastu. Postoji niz negativnih emocija
kojih se ne treba plašiti samih po sebi, nego njihovih
• krajem drugog mjeseca javlja se pozitivna reak-
negativnih posljedica ukoliko se potisnu, jer se tako
cija - zadovoljstvo
gubi kontrola nad njima. Naprimjer, anksioznost koju
• u razdoblju od od tri do šest mjeseci razvijaju se prouzrokuje osjećanje nesigurnosti u ranim uzrastima,
brzo jedni za drugim gnjev, gađenje i strah (iz vjerovatno će imati negativne posljedice po čitav dalji
uznemirenosti) razvoj.
• od devetog do dvanaestog mjeseca pojavljuju se Slično je i sa stidom koji se nalazi u korjenu mnogih
oduševljenje i naklonost (iz zadovoljstva) prepreka pravilnom socijalno-emocionalnom razvoju.

48
Dijete može da bude ometeno u svojim pokušajima empatičan (suosjećajan), neovisan, prilagodljiv, naučiti
da upozna okolni svijet naročito strahom od grešaka i se rješavati probleme…
neuspjeha. Strah se obično nosi od djetinjstva i nagoni Djecu treba pohvaliti, s tim da je pohvala učinkovita
djecu na neiskrenost, pretvaranje, neprijateljstvo prema i primjerena onda kada je dijete zaista zaslužuje, jer se
okolini pa i prema samom sebi. trudilo, bilo uporno i sl. Naravno, djetetu treba i disci-
Osnovni put da negativne emocije postanu rjeđe jeste plina, dosljednost, sloboda i mogućnost izbora, ali u
uklanjanje njihovih uzroka i njegovanje pozitivnih emo- okviru prihvaćenih normi.
cija. Da ne bi djelovala negativno na duševno zdravlje Roditelji trebaju pažljivo birati emisije, ili crtane fil-
djeteta, osjećanja trebaju da dobiju oduška, odnosno move koje djeca gledaju na televiziji i ograničiti vrijeme
da se izraze umjesto što se potiskuju. gledanja televizije i korištenja interneta za veću djecu.
Naime, dugotrajno sjedenje pred TV-om i računarom
Pozitivne emocije kao što su ljubav, nježnost, naklo-
onemogućava djetetu razvoj društvenih i emotivnih vje-
nost treba ispoljavati, one su uvijek oslobađajuće, op- ština, sputava njihovu kreativnost i slobodu.
timistične i povezane sa najvišim etičkim vrijednostima.
Kod djeteta ostaje prisutna potreba za odraslom oso-
Psiholozi preporučuju da sa djetetom razgovaramo o
bom spremnom da s njim sarađuje i komunicira, koja
njegovim emocijama, jer će tako lakše razumjeti osjeća-
ga prihvata, pažljiva je i nježna prema njemu i na koju
je drugih, a istovremeno će saznati šta se događa s njim.
uvijek može da računa kada naiđe na teškoće koje ne
Dijete se mora naučiti izražavati i razumijevati osjeća- može samostalno da prevaziđe. Roditelji trebaju biti
je (svoje i tuđe), kontrolirati raspoloženje, naučiti se biti svjesni da su, itekako, važni poštenje i povjerenje.

49
Sevret Mehmedćehajić | PORODIČNI ODNOSI

Srce mekše
od novčanika
M
ašala, bila plata! Dodu- tak dana, dočekao sretni trenutak: Na krilima te sreće, nastaje poro-
še, bez toplog obroka i automat u banci je očitao iznos nov- dično vijećanje: što bi trebalo prvo
prijevoza, ali – doći će i ca koji je i očekivao, naravno s pret- kupiti, kojim plaćanjima dati prioritet,
oni! Ja radosti u porodici! hodno naplaćenim ratama kredita i koju kurtoaziju od posjete gostima
pozajmice u banci. Sada nema pro- najprije ispuniti... Glava, kao i sva-
Sretan je i glava porodice, sretni blema! Sada je rahat! Sada može ka glava, prepuna briga o računima,
zaposlenik nekog preduzeća ili usta- zaboraviti sve one brige koje su ga prednost daje upravo njima – telefo-
nove koji je, nakon dugih dvadese- tištile u proteklim danima. nu, internetu, struji, vodi, kanalizaciji,

50
grijanju, kablovskoj... No, nije on to jedinstvena prilika da ga obraduje s Zbog
sapunica
ni pobrojao sve, kada se javlja su- 30 KM goriva na stranoj benzinskoj,
pruga: „Frižider nam je prazan.“ s pravim eurodizelom, a ne ruskim.
Zbilja, moraju se osigurati hrana, Kada je i to učinjeno, euforično su
deterdženti, toaletni ubrusi i štošta stigli do tržnog centra. Tada je nasta-
drugog za kuće. Bez toga se ne la pometnja: koje dijete će sjesti na U Brazilu pao natalitet
može, jer valja jesti, piti, održavati kolica, a koje će ići pored njih, jer je
higijenu, dočekivati sve rjeđe go- svako bilo ubijeđeno da je zakinuto i porastao broj razvoda
ste. U to se javljaju i djeca kojima ako baš ono ne sjedne na kolica, a
Sredinom aprila ove godine nekoli-
fali nova igrica za kompjuter (a koju sestra ili brat sjednu. Nakon materi-
ko domaćih i susjedskih web-portala je
su komšijska djeca već nabavila), nog srditog posredovanja, konsen-
prenijelo vijest o utjecaju brazilskih sa-
nove role za kćerku, Spidermanov zus je postignut i mogli su ući u taj
punskih serija na natalitet i broj razvoda
kostim za sinčića... blještavi svijet hipermarketa.
u toj južnoameričkoj zemlji.
Srce je mehko i ta mehkota je jača Tek da se zna, glava porodice je
Tematika brazilskih sapunica vrti se
od svake kože novčanika. I svakog odmah svojoj vjernoj supruzi rekao:
oko jedne stvari - ljubavi. Ljubav, ljubavni
racionalnog redanja prioriteta! „Znaš da imam i račune platiti! Uba-
život i intrige ono su što privlači milio-
cuj samo ono što nam je STVARNO
Već u sljedećem trenutku, sretna ne gledalaca, koji pomno prate junake
potrebno!“ Ona je, po mirisu birajući
je porodica sjela u svoj, dvadeset i ovakvih serija. No, najnovija istraživanja
između dva omekšivača za rublje,
šest godina star, automobil i zaputila pokazala su da sapunice loše utječu na
kratko odgovorila: „Naravno.“
se ka – tržnom centru. U automobilu ljubavni život, odnosno na natalitet.
se horila vesela pjesma, izmiješa- A onda je nastala idila. Išli su,
Studija brazilske populacije od 1971.
na s radosnim dječijim poklicima: kao svi zadovoljni presretnici ovoga
godine do danas pokazala je da bra-
„Babo, kupi mi winx lutku“; „babo, svijeta, od jedne police do druge,
zilske sapunice izravno utječu na broj
kupi mi jurić“. Tu je, naravno, i: „Dra- od slatkog do dijetalnog programa,
rastava braka i broj rođene djece. Vidljivo
gi, trebalo bi da vidimo koliko košta- od trulex-krpa do papirnih marami-
je to i kad se prati kako su se sapunice
ju store, one u kuhinji su izvehtale.“ ca, od suncokretovog i sojinog do
počele “širiti” diljem zemlje na početku
maslinovog ulja, od mlaćenica do
Potom je uslijedila vrlo ozbiljna di- prikazivanja. Naime, ubrzo nakon što bi
punomasnog sira... Artikli su se po-
lema: u koji tržni centar otići? Fazu se sapunica počela prikazivati u nekom
maljali iz polica i svi su bili važni u
„prednost dajemo domaćem trgo- dijelu zemlje, u tom bi dijelu ubrzo pora-
njihovom životu. I svi bi trebalo da
vačkom lancu“ prevazišli su onda stao broj rastava i pao broj rođene djece.
završe u kolicima.
kada su zaključili da su inozemni Tokom dva desetljeća rođeno je tri
puno komotniji i „gotivnije“ postav- Kako su dalje odmicali, kolica su
miliona malih Brazilaca, manje nego što
ljeni, pa se u njima čovjek ne mora postajala sve punija. Spočetka je
bi bio slučaj da se sapunice nisu prika-
gurati kolicima između polica, kao svako ubacivanje artikala išlo „do-
zivale, smatraju stručnjaci. Čak 800.000
da je na kakvoj pijaci, kako je u ne- govorno“, da bi kasnije svako za
parova više raskinulo je brak. Da se takav
kim domaćim centrima. Osim toga, sebe procjenjivao njihovu „važnost“
trend nastavio do danas, učinak bi bio
u ovim stranim su i prodavačice ne- i ubacivao ih na svoju ruku.
puno snažniji.
kako ljubaznije i sva je roba uredno Tako su stigli do kase. Kako se
(...) Inače, TV-stanica TV Globo u Bra-
i lijepo složena, s vidljivim cijenama pokretna traka punila, glava kuće
zilu utječe na stvarni život Brazilaca. Pre-
i tako to. Nekako, kao da smo u Eu- je postajao sve nemirniji. Već kod
ma emisijama ove stanice, koja proizvodi
ropi u tim stranim tržnim centrima! I plaćanja ga je oblio znoj, a nemir se
većinu brazilskih sapunica, namještaju
kao da ne kupujemo ništa kinesko. pretvarao u sve izraženiju nervozu.
se počeci fudbalskih utakmica, njihovi
Kada su se konačno odlučili u koji Vraćajući se kući, glava kuće je kostimi diktiraju modu, a radnja iz sapu-
će centar otići, glava porodice se galamio: „Ženo, ti samo ono što nisi nica utjecala je čak i na ishod izbora. U
sjetio i svoga automobila. Bila je ovo vidjela nisi ubacila u kolica!“ TV Globu su, naravno, ponosni na rezul-
tate ove studije i smatraju je vrlo važnom.
51
Ismail Nezirović | NAUKA I TEHNIKA

VRIJEME: 10 stvari koje možda niste znali


1. Jeste li se ikada zapitali zašto pomjeramo kazaljku na satu sa ljetnjeg računanja vremena na zimsko i obratno?! Sve
je zapravo počelo kao šala Bendžamina Frenklina koji je predložio da se tokom ljeta službenici ranije bude na posao
i time više radnih sati provedu na dnevnom svjetlu štedeći potrošnju svijeća. Prelazak na računanje vremena kojim se
radna satnica sinhronizira sa dnevnim svjetlom prvi put je primjenjen u Velikoj Britaniji 1917-te nakon čega se proširio
po cijelom svijetu.
2. Službe za procijenu potrošnje električne energije smatraju da prilikom prelaska na ljetnje računanje vremena samo
u SAD-u potrebe za električnom energijom
padaju za 0,5 procenata praveći uštedu
ekvivalentnu količini od 3 miliona barela
nafte.
3. Mreža atomskih satova postavljenih u 50 ra-
zličitih država svijeta 1972 godine u stanju je
toliko precizno mjeriti protok vremena da se
ne očekuje da će pogriješiti više od sekunde
u narednih 31,7 miliona godina.
4. Sve do 1800-te godine je planetarno svaka
ljudska naseobina živila u sićušnoj vlastitoj
vremenskoj zoni sinhronizirajući satove pre-
ma lokalnom solarnom časovniku.
5. Ovakva praksa je dovela ekspanziju želje-
zničkog saobraćaja do haosa, neko vrijeme
su se proizvodili satovi koji su bili u stanju
pokazati kako lokalno tako i „željezničko“
vrijeme.
6. U novembru 1883 godine američke želje-
znice su se izborile za zakon nacionalno
standardiziranih vremenskih zona.
7. Razmišljanje kako „željezničko“ vrijeme za-
htijeva satove koji će biti sinhronizirani na
prostorno različitim mjestima je inspirisalo
Ajnštajna da razvije teoriju relativnosti koja
objedinjuje prostor i vrijeme.
8. Kako gravitacija čini da vrijeme protiče spori-
je, svaki putnik u avionu leteći kroz vazdušni
prostor nešto smanjene gravitacije, zapravo
gubi nekoliko nano-sekundi svakim letom.
9. Ekstremne meterološke prilike također utiču
na protok vremena, snažna oluja kakva je El
Nino može usporiti Zemljinu rotaciju za djelić
mili-sekunda.
10. Kvantna teorija tvrdi da je najmanji postojeći
djelić vremena tzv. Plankovo vrijeme dužine
0.000000000000000000000000000000000
0000000001 sekunde.

52
Računarski program samostalno otkrio temeljne zakone fizike
U samo jednom danu snažni računarski program je postigao rezultat
za koji su fizičari trebali stotine godina: samostalno je iz podataka o
ljuljanju klatna izveo zakone kretanja.
Program razvijen od Kornel laboratorije je ovaj prirodni zakon prona-
šao bez truna znanja o fizici i geometriji. Istraživanje koje je dovelo do
ovog programa se smatra potencijalnom revolucijom nauke Petabyte
vremena (1 Petabyte = 1,024 Terabytes) kada će super-kompjuteri po-
kušati da pronađu pravilnosti u masivnim nizovima podataka koji su
preveliki ili previše kompleksni za ljudski mozak. U svjetlu dosadašnjeg rezonovanja da je ekstrapolacija pravila iz sirovih podataka
stvar ljudske intuicije a ne mašinske inteligencije, ovakav program najavljuje budućnost u kojoj će naučnici i računarski programi
ravnopravno dešifrovati informacijske baze previše kompleksne za ljudsku analizu.
Tvorac programa Hod Lipson sa Univerziteta Kornel pojašnjava da je u software uneseno samo nekoliko skupova osnovnih
matematičkih funkcija i podatci koji su trebali analizu. Struktura je samim programskim dizajnom orijentisana prema identifikaciji
povezujućih faktora u skupu unešenih podataka. Program je startovao nekoliko skoro nasumičnih kombinacija osnovnih matematič-
kih procesa – sabiranja, oduzimanja, množenja i dijeljenja, te dodao par algebarskih operatora. U početku programski generisane
jednačine nisu uspijevale objasniti pohranjene informacije, ali su se neki promašaji pokazali manje pogrešnim od ostalih. Koristeći
generički algoritam program je modificirao najviše obećavajuće rezultate i testirao ih ponovo. Između dobivenih rješenja kompjuter
se opet odlučio za najbolje i ponavljao proces sve dok niz dobivenih jednačina nije evoluirao u objašnjenje sistema. Pokazalo se da
su nam neke od rezultiranih jednačina vrlo poznate: Zakon održanja momenta i Njutnov Drugi zakon kretanja.
Mada su zakoni kretanja otkriveni od strane programa vrlo jednostavni, principi na kojima je Lipson programirao računar imaju
potencijal suočiti se sa mnogo kompleksnijim zadaćama koji se tiču bilo kojeg dinamičkog sistema: ekosistema, meteroloških
obrazaca, populacijske genetike, kosmologije ili okeanografije. Razlog tome je činjenica da svaka prirodna nauka posjeduje tip
strukture kojoj se povinuje i niz pravila koja je potrebno definisati.
Na ovaj način programski dobivena pravila, odnosno matematičke formule koje obuhvataju pravilnosti sistema, su i dalje u pot-
punosti beskorisna bez naučnika koji će ih interpretirati i pronaći im primjenu.
„Na kraju, još uvijek trebamo naučnike koji će prepoznati potencijal pojedinih rješenja i smatrati ih interesantnim,“ – zaključuje
Lipson.

FFL zvučnici tanki kao papir


Inžinjeri sa Univerziteta u Varviku su razvili revolucionarne nove FFL (Flat,
Flexible Loudspeaker) zvučnike tanje od 0,25 mm koji su ravni, savitljivi i mo-
guće ih je objesiti na zid kao sliku. Zbog posebne metode generacije zvuka ovi
zvučnici će činiti javna obavještenja na mjestima kao što su putnički terminali
jasnijima, čistijima i lakšima za razumjeti.
Vrlo lagani i jeftini za proizvodnju, tanki i savitljivi, ovi zvučnici mogu biti
ugrađeni ispod građevinskih elemenata stambenog interijera, u unutrašnjosti
automobila, dizajnerski odštampani i obješeni na zid kao slika. FFL tehnologija
je idealna za javna mjesta jer ovi zvučnici generišu precizno usmjerene „planar-
ne“ zvučne talase koji se projektuju dalje od dometa konvencionalnih zvučnika.
FFL tehnologija radi na principu pažljivo dizajniranog spoja provodnih i
izolatorskih materijala. Ovako formirane fleksibilne komponente su osjetljive
na električni signal koji čini da vibriraju i proizvode zvuk. Komponente imaju
perfektnu klipnu rezonancu, zvučni talas emitovan sa vibrirajuće površine je
koherentne faze i posjeduje kako visoki stepen usmjerenosti tako i vrlo preciznu
zvučnu sliku.

53
mr. Merima Čamo | GRADOVI

BIHAĆ
U
nedostatku pisanih tragova o nastanku i ra-
zvoju određenog ljudskog staništa počesto
se u pomoć prizivaju legende. Priče koje se
prenose s koljena na koljeno, podložne „dotjerivanju“
za dugih zimskih večeri, ali koje su, bar do sada, pred-
stavljale pouzdanog čuvara tradicije i čudnovate in-
terpretacije onoga što se zbilo u prošlosti. Legenda
o nastanku Bihaća datira unatrag nekoliko stoljeća a
govori o bogatom velmoži koji je imao tri kćerke: Biku,
Soku i Vranu. Njegovo imanje protezalo se nepregled-
nim Bihaćkim poljem i šire, ali ono što mu je kvarilo
„svjetovni i porodični mir“ bili su stalni „upadi stranaca
na njegova dobra“.
Da bi ga valjano zaštitio i odbranio, podizao je grado-
ve – tvrđave, u čemu su mu svesrdno pomogle i njegove
kćeri. Svaka za sebe napraviše tri grada - Soka Sokolac,
Vrana Vrnograč i Bika Biće (Bihać). Tako, prema legendi,
po kćeri velmoškoj, nastade grad Bihać. U sačuvanim
izvorima ovaj grad - utvrda spominje se pod različitim
imenima - Bihig, Bych, Byheg, Vyhych... ali ono što se
čini vjerovatnim je da njegov sadašnji nomen potječe
iz osmanskog perioda. Na staroturskom jeziku Bihać
doslovno znači „bez križa“ (mjesto bez križa).

Bihaćka krajina u
ranom srednjovjekovlju
Bihać, ili kako ga je još narod zvao Biće ili Bišće,
smješten je na obalama rijeke Une, u prostranom i plod-
nom Bihaćkom polju okruženom ograncima planina
Plješevice i Grmeča koje ga ne zatvaraju nego ističu atribuiranje Vihića kao važne prometnice, državnog sre-
njegovu širinu i ljepotu. dišta i slobodnog grada je suštinska odrednica ovog
Bihać se prvi put pominje 1260. godine u povelji ugar- kraja, u kome su se stoljećima ispreplitali svakovrsni
sko - hrvatskog kralja Bele IV kao utvrđen, slobodan interesi srednjovjekovnih Hrvatskih vladara, bosanske
grad (Wyhygh – Vihič) podignut na ostrvu sv. Ladislava države i Ugarske. Ipak, i pored stalnog, višesmjernog
koji je pod vlašću opatije Topuske. Ispod tvrđave po- pretendiranja na ovaj prostor, podgrmečka dolina je bila
stojala je varoš, važna kao prometna trgovačka stanica izuzetno privlačna za naseljavanje, za razvijanje raznih
na putu iz Dalmacije u Slavoniju. privrednih tokova i oblika života.
Za vrijeme ugarsko – hrvatske državne zajednice Mada je srednjovjekovni Bihać egzistirao pod opreč-
Bihać je bio glavni grad Primorske Hrvatske. Upravo, nim utjecajem različitih vlastelinskih kuća i dinastija to

54
nije usporilo njegov razvoj. Naselje nad Unom izraslo je vrpcom ili sa stiliziranim mačevima, pištoljima, puškama,
u postojanu urbanu cjelinu sve dok se odjednom nad sabljama, do onih sa floralnim motivima baroknog stila.
njim nije nadvila zastava istočnog padišaha. Pred kraj osmanske vladavine Bihać je dobio poštu i
Godine 1463. pred neizdrživim naletom Osmanlijske telegraf, a u njemu je bio smješten i trgovački sud. U to
vojske koja je krenula na osvajački pohod u Evropu, pala vrijeme grad je brojao 3.097 stanovnika koji su živjeli u
je Bosna. Na jednom od pravaca turskog prodora pre- 684 kuće (domaćinstva).
ma zapadu bio je i Bihać. Za razliku od drugih gradova
situiranih na bosanskom tlu do konačnog osvajanja Urbano osavremenjenje
Bihaća proteći će dosta vremena, čak 129 godina od „duboke krajine“
pada Bosne.
Poslije višestoljetne osmanske vlasti bosanskoher-
cegovački prostor se ponovo našao u sastavu jedne
Bihać u sastavu centralističke i kompleksne državne zajednice. Sa au-
Bosanskog pašaluka strougarskom okupacijom se završilo feudalno i po-
Osmanlije osvajaju Bihać 1592. godine i od prvog čelo kapitalističko razdoblje. Modernizam primjenjen
dana, uviđajući njegovu strategijsku i privrednu važnost po srednjoevropskom receptu podstiče razvoj Bihaća i
čine ga sjedištem cjelokupne vojne i civilne uprave. njegove okoline. U ovoj etapi krajiški šeher dobija nove
Gradom je zapovijedao dizdar, a kasnije kapetan pod privredne funkcije (npr. turistička), ali i stare značajno
jačaju.
čijim je upravom bilo još sedam susjednih gradova.
Bihać ubrzo postaje najisturenija granična tačka („serhat Njegujući osmansku tradiciju grad je svakog pone-
– granica“, „ključ Bosne“ ili „duboka krajina“) Turskog djeljka preuzimao ulogu regionalnog središta zahva-
Carstva prema zapadu i mjesto odakle se polazi u da- ljujući sedmičnim pazarima (sajmovima). Na poznato
lje osvajačke pohode. Mahale i čaršije sa trgovkama sajmište kod Unskih vrata dolazili su ljudi iz čitavog
činile su dušu ove tursko - balkanske aglomeracije koja bihaćkog kraja, čime se održavala značajna veza izme-
izrasta u značajan upravni, trgovački i zanatski centar. đu centra i periferije odnosno grada i njegove agrarne
Saobraćaj se odvijao preko Une i drvenog mosta, do- okoline. S opštim razvojem i urbanom ekspanzijom
voljno širokog za prolaz kola (kolski saobraćaj) i ujed- nastaje složenija funkcionalna diferencijacija gradskog
no je bio determinanta oblikovanja i rasporeda javnih
i stambenih objekata u gradu. Veći dio čaršije tokom
vremena razviće se i na unsku adu, Otoku, koja je sa
trgom povezana mostom.
Od 1860. godine grad krasi reprezentativni konak
(han) a tri godine kasnije i džamija Fethija nastala re-
konstrukcijom starog gotičkog sakralnog objekta. Dža-
mijska munara načinjena je od domaćeg kamena bi-
hacita i podignuta je na mjestu srušenog tornja. Njene
proporcije i način obrade kamenih blokova ukazuju da
je djelo vrhunskih majstora tog doba. Pomenuti konak
je bio namijenjen za odmor i prenoćište putnika kiridžija
i njihovih karavana, a u njemu se i trgovalo.
U sklopu kulturno – historijskog blaga koje baštini
bihaćka kotlina potrebno je spomenuti i poznatu Ka-
petanovu kulu za koju se pretpostavlja da potječe iz
ranoosmanskog perioda, te bihaćke nišane čiji se stilski
oblici kreću u rasponu od arhaičnih s motivima turba-
na, sa kupastim završecima, preko onih sa tordiranom

55
prostora. Građene su zgrade od društvenog značaja i ko rijeke učinila je da ovaj most decenijama poslije čini
kuće za stanovanje. Inventivnost evropskih urbanista i prepoznatljiviju vizuru Bihaća.
kotarskih upravitelja rezultirala je otvaranjem škola (na- Privreda poratne Krajine bila je segmentirana na ma-
rodna osnovna škola sa posebnim djevojačkim odjelje- nje zanatsko – industrijske kapacitete koji su obuhvatali
njem, trgovačka, voćarska, gimnazija...), banaka, male jedan mlin, električnu centralu, štampariju za lokalne
štamparije i knjižare s priborima za pisanje, opštinske potrebe, manji kožarsko – prerađivački pogon, 13 pila-
bolnice i apoteke, ustanovljenjem regulacionog plana, na (od kojih je samo jedna radila u vrijeme ekonomske
izgradnjom savremenog vodovoda i kanalizacije, podi- krize) dok je u prvoj bihaćkoj industriji kamena Bihacit
zanjem nove elektrane koja je davala rasvjetu gradu, te (podignutoj 1913. godine) bilo zaposleno od 80 – 100
velikim gradskim parkom i parkom sa nasadima. Pored radnika.
toga u Bihaću se postupno razvila i građanska klasa
Iz ovog perioda datira i unapređenje rudarstva (rud-
zapadnog tipa čije su redove, pored bogatih trgovaca
nici u Baljevcu i na Debeljači) i izgradnja unske želje-
i zanatlija, jačali brojni činovnici, pripadnici slobodnih
zničke pruge Bosanski Novi – Bihać koja je u to vrijeme
profesija i gradska inteligencija.
bila najveća investicija na nivou ondašnje Kraljevine.
Malobrojni industrijski radnici 1911. godine formiraju Društveni i kulturni život stanovnika grada zasnivao se
prvu sindikalnu organizaciju, Radnički dom a u narednoj na obnovljenoj aktivnosti sindikalnih organizacija koje
godini povjereništvo Socijaldemokratske stranke Bosne u novom prostoru otvaraju čitaonicu i biblioteku sa 300
i Hercegovine sa 19 članova. knjiga, održavaju razne kurseve, tematske večeri, tribine
U ozračju novog građanskog društva osnivaju se ra- itd. Zbog privredne stagnacije i relativno slabog prirasta
zna udruženja, većinom organizirana po konfesionalnoj stanovništva Bihać se nije značajnije prostorno širio te
pripadnosti. U Bihaćkom okrugu bilo ih je ukupno 107. je praktično ostao u granicama uspostavljenim još za
Ovaj urbani progres istodobno su pratile i demografske vrijeme austrougarske uprave.
promjene.
Prema popisu iz 1910. godine broj stanovnika je Pola stoljeća
iznosio 6.201, od čega je bilo 3.789 muslimana, 520 (raz)gradnje Bihaća
pravoslavnih, 1.709 katolika i 165 jevreja. Do pomenutog
Nakon Drugog svjetskog rata Bihać uspješno ostva-
perioda Bihać se znatno proširio i imao je 1.037 kuća.
ruje ulogu administrativnog i političkog središta opštine i
regije, pa se u njemu na širokim osnovama samouprav-
Poratna zbilja nog povezivanja i dogovaranja odvija veoma dinamičan
zapadne Bosne društveno - politički i ekonomski život. S obzirom da je
na području grada tri četvrtine žitelja bilo nepismeno,
U međuratnom periodu nije bilo bitnih transformacija
osnovni zadatak socijalističke vlasti odnosio se na uki-
u razvoju grada, te je Bihać zadržao ranije stečene funk-
danje alfabetizma.
cije upravnog, privrednog, prosvjetnog i zdravstvenog
centra zapadne Bosne. Shodno tome na raspoloživom urbanom prostoru
izgrađen je veći broj školskih objekata za redovnu na-
Međutim, ovaj status grada u odnosu na širu okolinu
stavu i akciju opismenjavanja stanovništva.
imao je karakter tradiranog jer su svrsishodne djelat-
nosti i razvojni ciljevi unutar navedenih funkcionalnih Tako je već u prvih pet poslijeratnih godina u opštini
oblasti, u novim uvjetima, sporo napredovale čemu su Bihać opismenjeno 5.500 odraslih lica. Izgradnja brojnih
umnogome doprinjele posljedice Prvog svjetskog rata stambenih i poslovnih objekata stilskim izrazom mo-
kao i velika ekonomska kriza koja je nastupila deceniju derne arhitekture, umnogome je utjecala na današnji
kasnije. Jedan od najvećih građevinskih poduhvata u izgled Bihaća.
tom periodu bio je izgradnja betonskog mosta preko Početkom pedesetih godina podignuto je više in-
Une. Položaj, masivnost, oblik preciznije projektantska dustrijskih objekata od kojih izdvajamo tvornicu tijesta,
umješnost kojom se ta betonska poveznica svinula pre- novu pilanu, trgovinsku organizaciju za promet prehram-

56
benih proizvoda, te fabriku tekstila koja će vremenom odrazio u vrlo interesantnim arhitektonskim postavkama.
izrasti u najvećeg nosioca razvoja tekstilne industrije u One su bile spoj predratnih iskustava, modernih nacrta
Bosni i Hercegovini. i osebujnih urbanističkih zamisli, manifestnih u širem
Novi stambeni blokovi, izgrađeni, u užoj stambenoj gradskom prostoru i kontinuiranim urbanističkim dje-
zoni Harmani, kao i koncentrirana stambena izgradnja latnostima koje su tražile jaku infrastrukturnu i novčanu
u naselju Ozimice označili su početak umjerenog kolek- potporu društvenih fondova (podizanje spomenika, mu-
tivnog načina stanovanja koji je diktirao ideološki urbani- zeja, upravnih zgrada, industrijskih pogona, dispanzera,
zam. Tome je prethodio operativni mehanizam urbanog novih stambenih naselja...).
planiranja (Generalni urbanistički plan Bihaća usvojen je Početkom osamdesetih godina opština Bihać ulazi u
1978. godine) koji se, uz određene izvedbene propuste red onih sa visokim stepenom urbanizacije jer 62% od
ukupnog stanovništva živi u gradu. Opština je prema
popisu iz 1981. godine imala 15. 884 stanovnika. U
svom samoupravnom preobražaju, privrednim tokovi-
ma, socijalnim odnosima, kulturnom napretku avnojski
grad ostvario je značajan urbani pomak koji je prekinut
agresijom na Bosnu i Hercegovinu.
Da bi se mogli oduprijeti agresiji srpske vojske gra-
đani Bihaća stvaraju jedinstvenu vlast (Skupštinu, Pred-
sjedništvo i Vladu Okruga Bihać), njene organe i oružane
snage (u oktobru 1992. godine formira se poznati Peti
korpus Armije RBiH).
Nakon više od tri godine ratnih dejstava početkom
augusta 1995. godine deblokiran je slobodni dio Un-
sko – sanskog kantona, a jedinice Petog korpusa su
pregrupisane i usmjerene na oslobađanje privremeno
okupirane teritorije Bosne i Hercegovine.
Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma općina
Bihać je, u cjelini, ušla u sastav Federacije Bosne i Her-
cegovine. Grad je centar Unsko - Sanskog kantona i
sjedište kantonalne vlasti.

Bilješke:
1. Grupa autora, Bihać, NIŠRO Turistička štampa,
Beograd, 1982.
2. Hadžibegović, Ilijas, Radušić, Edin, Od orijentalno
– islamskog do evropskog grada, u Huseinović Ismet,
Babić, Džemaludin, Svjetlost Evrope u Bosni i Herce-
govini, Buybook, Sarajevo, 2004.
3. Lopašić, Radoslav, Bihać i Bihaćka krajina, (II iz-
danje), Zagreb, 1943.

57
dr. Zemira Korčić | ZDRAVLJE

Disanje (II)

U prošlom broju smo objasnili kašalj kao prvi simp- uzeti paracetamol 500 mg–1 g na 4–6 sahata, maksi-
tom oboljenja disajnog sistema, a slijedeća dva su: malno 4g dnevno, a djeca od 3 mjeseca do godine 1-4
2. Temperatura x 60-120mg, 1 do 5 godina 1-4 x 120-250mg, 6 do 12
god 1-4 x 250-500mg.
Temperatura je važan simptom oboljenja disajnog
sistema, od kojeg zavisi tok i tretman bolesnog stanja. Temperatura je jedan od načina kako se imunološki
Normalna tjelesna temperatura je između 35,8 i 37,5 sistem bori protiv uzročnika, s toga nemojte odmah
C, zatim imamo subfebrilnu temperaturu ispod 37,8, snižavati svaku temperaturu. Večina mikroorganiza-
umjereno povišenu tjelesnu temperaturu od 38 C – 39 ma izložena visokim temperaturama brzo umiru, ali je
C, znatno povišenu temperaturu između 39 i 40 C, i problem što produženo djelovanje visoke temperature
hiperpireksija sa tjelesnom temperaturom iznad 41 C. može uništiti i nas. Ako vam je temperatura veća od 38
Porast tjelesne temperature posljedica je djelovanja spe- C i traje duže od 72 sahata, ako povraćate, iskašljavate
cifičnih kemijskih spojeva na termoregulacijski centar u sluz ili krv ili imate krv u stolici, ako imate jaku glavobolju,
mozgu. To mogu biti bakterijski toksini, koje izlučuju žive ukočen vrat, osip ili ste osjetljivi na svjetlost, ako imate
bakterije, ali i hemijski spojevi koji nastaju raspadanjem bolove u trbuhu ili teškoće sa mokrenjem morate se
bakterijskih stanica nakon primjene antibiotika, virusni javiti ljekaru.
toksini. Povišenu temperaturu prati glavobolja, slabost, 3. Kratkoća daha ili dispneja
malaksalost, osjećaj groznice i javlja se kao simptom Kratkoća daha ili dispneja je poremećaj disanja zbog
kod čitavog niza tjelesnih oboljenja. Za liječenje tem- izlaganja većim naporima nego što tijelo može podnjeti
perature možete početi sa hladnim oblogama na čelo, (često kod srčanih i plućnih bolesnika). Jedan od oblika
stražnji dio vrata, mijenjati obloge kad se zagriju, sve poremećaja disanja je ortopneja.
dok se temperatura ne snizi. Zamotavanje cijelog tijela
u vlažne hladne plahte je takođe djelotvorno ili kupanje Ortopnea je dispnea koja se pogoršava u ležećoj
mlakim kupkama. Potrebno je uzimati dosta tečnosti, poziciji, a poboljšava u sjedećoj poziciji. Ovaj simptom
najbolja je voda, te pića sa dosta vitamina C-sokovi od često je prisutan kod oboljelih od kronične obstruktivne
naranče, limuna, čaj od lipe, bazgina cvijeta, đumbi- plućne bolesti (COPD) tj. oboljeli od asthme, kroničnog
ra. Crvena ljuta paprika je dobar izvor salcilata koji su bronhitisa, ili plućnog emphizema; i kod slabosti lijevog
osnovna kemikalija aspirina, andola. S toga kada se srca i mitralnoj stenozi.
umaku od brusnice, doda cimet i ljuta paprika u prahu Paroxismalna noćna dispnea javlja se noću 1-2 sata
to može biti efektno za temperaturu. Od lijekova možete nakon odlaska na spavanje. To je ortopnea ili dispnea

58
“Kunem se zvijezdama koje se skrivaju,
koje se kreću i iz vida gube,
i noći kad ona veo diže,
i zorom kada diše” (Et Takwir 81:18)

koja tjera pacijenta da sjedne ili ustane ili ide do prozora putem kojeg se prenosi Allahova dozvola (izn) za disanje
da uzme zraka (kod slabosti lijevog srca i oboljelih od pri rođenju djeteta; dah je odgovoran za prenošenje
astme). Božijih atributa od srca do različitih centara uma, tijela
Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao: “Temperatura je i duše; dah uspostavlja ravnotežu i harmoniju tjelesnih
dio džehenemske vreline, pa je gasite vodom.” (Buhari, temperamenata; dah prenosi životno važne elemente iz
Muslim) vanjske okoline prema unutarnjim fiziološkim funkcija-
“Kada neko od vas dobije temperaturu neka je liječi ma. Dah je regulator radosti, tuge, zadovoljstva, ljutnje,
vodom, tri noći u zoru.” (Buhari, Muslim) ljubomore i drugih emocija. Različiti fizički fenomeni
Ljudski um i tijelo zatamnjuje se i prekriva nečisto- mogu promijeniti ili pokriti Božiji bitak koji se prenosi
ćama što otežava istinsko i zdravo rezonovanje. Osim putem daha, npr. industrijski zagađivači, različita hra-
nečistoća društveni i porodični uticaji uspijevaju da od na, godine, klima, običaji, droge, alkohol i dr. mogu se
ljudskog bića naprave tek sjenku uzvišenog i veličan-
pomiješati sa dahom i poremetiti njegovu čistotu. Sve
stvenog bića koje je Najuzvišeniji Allah dž.š. dodjelio
ekstremne emocije pretjerane tuge ili radosti, ljutnja,
svakoj osobi pri rođenju. Potrebna je obimna i komplek-
strah itd. dovode do smanjenja prirodne toplote, npr.
sna mješavina lijekova da bi se pročistilo nečije stanje
debalansa. Nijedna bolest nije ista tako da se ljekovi dugotrajna depresija utiče na smanjenje prirodne toplo-
moraju formulirati individualno, u odnosu na svaku po- te, slabe prirodne sile, koncentracije daha se smanjuje
jedinu osobu nastojeći harmonzirati liječenje tijela, uma pojačava se debalans hladnog efekta, koji ovisno od
i duše. Od svih fizičkih realiteta koji utiču na zdravlje trajanja depresije, može se proširiti na jedan ili više or-
najrjeđe se kao lijek ili terapija koristi disanje. gana čime se javlja oboljenje.
„I kad Gospodar tvoj reče melekima:“Ja ću stvoriti Liječenje nije samo puko uzimanja lijekova, liječenje
čovjeka od ilovače, od blata ustajalog, i kad mu dam
je i stalno čišćenje uzroka debalansa hladnog efekta;
lik i u nj udahnem dušu, vi mu se poklonite...“ (Kur an,
imanom, ihlasom, tevbom, tevekulom što dovodi do
15,28-29)
jačanja prirodne toplote i koncentracije daha, koji je
Navedeni ajet ukazuje na mističnu vezu između Stvo-
veza između Stvoritelja i nas.
ritelja i Njegovog ljudskog stvorenja, pri čemu Uzvišeni
koristi riječ nefes za Svoj vlastiti dah i riječ ruh za dušu:– „I ako biste Allahove blagodeti brojali, ne biste ih
Dah je ono što se javlja iz božanskih izvora; dah je agens nabrojali.“ (Kur an, 14,34)

59
Edin Topčić | PRIČA

Oaza zvana Iradet (I)


“Zašto oni po svijetu ne putuju pa da srca njihova shvate ono što treba da
shvate i da uši njihove čuju ono što treba da čuju, ali, oči nisu slijepe, već
srca u grudima.” [El-Hadž, 46.]

(O gradu zvani Emmar • O pustinji vjetru i njenim žiteljima • O Akilu i njegovim snovima • O pustinjaku
i njegovom zlatniku • O potrazi koja je zapravo lutanje • O onome ko izgubi nadu • O pruženoj ruci)

Grad zvani Da im suncem opaljeno lice od


pustinjskog vjetra i pijeska i gradskih
Nisu ludi da ostaju ovdje!- često
se moglo čuti kako bi neki trgovac
Emmar radoznalih pogleda nisu štitile ma- počinjao svoju priču...
Između plodne rijeke i suhe beži- hrame, na njihovom licu bi se moglo Da samo znate koliko su oni bo-
votne pustinje nalazio se grad zvani vidjeti čuđenje i prezir prema ovome gati i kako su im žene lijepe... osta-
Emmar. gradu. li bi i bez bogatstva i bez žena za
Žitelji tog grada živjeli su lagodno. Nomadi nisu mogli da prihvate samo nekoliko dana... Zato ovamo
ovakvu rastrošnost i za njih ipak dolaze samo kad ih pustinjske oluje
Rijeka je plavila dva puta godišnje
nedovoljnu zahvalnost Jedinom natjeraju...
i donosila je dvije sjetve godišnje.
Gospodaru koji ih je tako izdašno Tako su obično počinjale priče o
Polja su bila zasijana, a glad i žeđ
opskrbio. beduinima. Za njih bi se teško mo-
bili su nešto što nikad nisu upoznali.
Rijeka je donosila i trgovce koji su Nisu mnogo govorili i čim bi se glo reći da su one bile tačne. Sve te
oluja stišala, podizali bi svoje šatore priče o bogatstvu, o tome kako su
dolazili uzvodno ili ih je nosila dalje
i vraćali se nazad u pustinju... im žene lijepe, kako su oni surovi
nizvodno.
Pustinjska prostranstva su do- On ovu pustinju zapravo nije nikad istraživao i nije
nosila sunce što se svaki dan rađa, nikad putovao njom. Od onog trena kad mu je grad što
vjetar koji nije dozvoljavao sparine
Emmar se zove zamakao za dinu, otada je on izgubljen.
i koji je tjerao komarce. Iz pustinje
su dolazile karavane, put koji ih je
Akil shvati kolika je njegova izgubljenost kad je možda
dovodio i odvodio bi ih. baš iza jedne od ovih dina oaza, ali njegove oči i uši,
Stanovnici grada zvanog Emmar
ono što kožom osjeća i što miriše i kuša nije dovoljno
bili su veoma sretni i zadovoljni. da se izbavi iz ove nevolje.
Grad je bio bogat, a klima ugodna. U njegovom srcu našao se čudan treptaj i ubod u
Nekad bi u tom gradu iz rijetkih srcu, grižnja savjesti i nemir unutrašnji kao vatra što
pustinjskih oluja izronili pustinjski srca sagorijeva.
nomadi- beduini.

60
muškarci koji su divljački ljubomorni, Akil je sanjao o takvom životu, uskovitlanu pustinju. Nije vidio mno-
kako pustinje kriju neslućena i ne- sanjao je i nije uopće mario za opo- go, tek kovitlace prašine i ponekad
brojena blaga, kako... Sve te priče mene svoga oca koji bi mu često sunce koje bi ušićarilo da prosije
obično su bile napuhane i bilo ih je govorio: između dva naleta vjetra. Kad naj-
nemoguće provjeriti. - Sine moj, prođi se takvih sno- ednom, vjetar mu donese konjanika.

Ali s večeri bi se ugodan povjeta- va, oni su opasni i varljivi. Ovo što ti Pozdravljam te sa Imenom Onog
zemlja daje je sigurnije i bolje, a na čije je Najljepše Ime skriveno kao što
rac provlačio kroz grad i on bi raspi-
kraju će tebi pripasti i tvojim sinovi- pustinja krije oazu, kao što zemlja
rivao maštu grada zvanog Emmar...
ma sve ovo što sam stekao. Prođi se krije blago , kao što školjka čuva
I tako, kako je grad rastao, tako varljivih zarada i užitaka i budi zado- biser...
su rasle i priče o njima. Prava je isti- voljan i čini mnogo istigfara i mnogo
na da se o beduinima zapravo nije spominji Allaha i veličaj Ga jer On se Akil se prepade i iznenadi, nikad
ništa znalo... sjeća onih koji se Njega sjećaju... nije bio ovako blizu beduina, nikad
nije čuo da neko ovako čudno go-
Mladić Akil često je dolazio u Akil bi se mrštio na riječi svoga
vori i nikad nije u sebi osjetio ovoliko
karavansaraje i razrogačenih očiju oca i potajno kovao planove kako da
uzbuđenje...
slušao priče starih trgovaca i razmet- kupi makar dvije-tri kamile, opremi
se hurmama i vodom sa zemlje svo- Konj je bio crn sa bijelim biljegom
ljivih hvalisavaca. On je bio sin jed-
ga oca i zaputi se u pustinju kako na čelu, a od beduina je vidio samo
nog ratara i sanjao je kako će jednog
bi pronašao blago... umorne oči zamotane u tkaninu...
dana i on uspjeti da okupi karavanu i
zaputi se u pustinju i pronađe barem Došao sam tražiti halala za neko-
neko od tih silnih blaga o kojima se Susret liko hurmi s palme tvoga oca i malo
u karavansarajima tako rado priča. između palmi vode iz bunara tvoga oca...

Naravno, ratari nisu bili tako bo- Jedan dan jak vjetar digao se sa Beduin zaćuta čekajući moj od-
istoka i svom silinom ustremio se na govor.
gati kao trgovci. Zemlja jeste bila iz-
dašna, ali ni približno toliko izdašana grad. Halal bilo!- uzvratih mu. Moj me
kao trgovina. Ipak, njihova imovina Vjetar je u grad donio pješčanu otac podučio da je moje samo ono
bila je stalnija i nije ovisila o sreći oluju i sa njom i beduine. Akilov otac što dadnem pa nosi hurmi i vode
puta i trgovine. Oni su stjecali po- dozvoljavao im je da svoje šatore koliko ti drago!
lahko i trajno, a trgovci su se naglo razapinju na njegovoj zemlji. Ti si zaista sin svoga oca, onoga
uzdizali do ogromnih bogatstava, ali Akil je volio za vrijeme oluje ići koji se raduje Licu svoga Gospoda-
su naglo i duboko padali. među palme i osluškivati ili gledati ra! Neka te Allah nagradi dobrom iz

61
Svojih riznica! reče beduin i rukom Kad trgovac ugleda Akilov zlat- Jedne noći dogodilo se nešto
posegnu prema sablji... nik, usta mu se raširiše u osmijeh, strašno. Čopor pustinjskih kojota
Zapravo nije posegnuo za sablju a kamile dobiše vlasnika. Još samo napao je kamile i Akil ne zateče ništa
da se uzme šator, nabere hurmi iz drugo nego krvave tragove i razde-
nego za kesu privezanu kraj sablje,
voćnjaka svoga oca, napuni mješi- rane mješine. Preplašen i zatvoren
izvadi jedan zlatnik i dade mu ga!
ne vodom iz očevog bunara, pokupi u šatoru pomisli da je izgubljen, ali
Akil se zagledao u zlatnik toliko nekoliko stvarčica i pustinja mu se
onda se utješi da blizina životinja
da nije primjetio beduinov odlazak... smiješi lijepa i tajanstvena!
Srce mu se uzbudilo. Ovaj zlatnik znači blizinu vode i da je dovoljno
A vjetar je samo lagano puhao slijediti njihove tragove. Čekao je u
znači da može kupiti makar dvije ka-
igrajući se sa njegovim mislima i lažnoj sigurnosti svoga šatora, da
mile i da se može spremiti za put,
kosom... svane.
ovaj zlatnik znači napokon priliku
da se otisne u potragu za blazima Kada je svanulo, Akila obuze očaj.
pustinje, ovaj zlatnik znači da je pu-
Traženje bez Vjetar je već zagladio pustinjsku po-
stinja bremenita mnoštvom drugih vodiča i teoba steljinu i prebrisao sve tragove. Oko
zlatnika. Baš kao što je i sanjao, lagani njega su bile samo dine što se oku
Noć mu se činila predugom! hod kamila odvodio je Akila na istok, neprimjetno premještaju, a iznad za
Otvorenih očiju sanjao je o putu na duboko u pustinju. Divio se ljepo- njega bolno nepomično nebo..
koji je tako čvrsto odlučio poći. U ti pustinje i stalno očekivao neke
sebi je ponavljao savjete trgovaca i znakove koje niko nije prije njega
hvalisavaca koji su govorili o tome primjetio i koji će baš njega dovesti
kako preživjeti u pustinji, a na riječi i do blaga neslućenog. Nije mislio o
savjete svoga oca je zaboravio. Za- tome kako se mrtva pustinja iz mi-
losti preobražava, nego je sanjario
boravio je na njegove riječi da puko
o blagu zakopanom pod pijeskom
oslanjanje na samog sebe i neosla-
i zaboravom.
njanje na Najboljeg Vodiča i Gos-
podara ne vodi uspjehu i nagradi. Kada bi se sunce visoko podi-
glo, on bi podizao šator i u njemu
Umjesto toga, već je vidio sebe
pio čaj i osluškivao vjetar. Kada bi
kako, omotan mahramom, nošen
se približila večer, sklapao bi šator i
laganim hodom kamile pretražuje
jahao dalje i pretraživao pustinjska
pustinjska prostranstva, kako ga in-
prostranstva..
stikt nepogrešivo vodi do skrivenog
Jutrom i s večeri, on bi putovao,
blaga, kako vidi neko svjetlucanje u
a za podneva i noći, Akil bi se od-
pijesku za koje će se ispostavti da
marao.
je kakav dijamant...
Prošlo je već nekoliko sedmica,
I tako je svanulo jutro!
ali on u pustinji nije vidio ništa do
Akil se spremi, ostavi pismo rodi- mora dina i fatamorgana koje su ga
teljima i požuri kod jednog od trgo- pratile sa svih strana.
vaca da kupi dvije kamile.
Fatamorgane su obično bile ljudi
Evo ih, reče trgovac, kao za tebe u karavani ili bi one ličile na neka-
su! Sinoć su mi sa jednom kara- kav grad sa zlatnim kupolama. Ne-
vanom došle kao dodatak baš ove stvarne kakve i jesu, isčezavale bi
dvije kamile i ja pomislih da su ne- tek što oko posmatrača pomisli da
kome namijenjene! su stvarne.

62
Pustinja je kao more i more je kao On ovu pustinju zapravo nije ni- će mu dina otkriti baš nešto što bi
pustinja pomisli Akil. Kaplje pustinje kad istraživao i nije nikad putovao ga spasilo, ali na vrhu mu se ukaza
su zrna, a vjetar je ljubav što čestice njom. Od onog trena kad mu je more nepreglednih dina još većih i
prašine diže i što ih kreće oko sebe grad što Emmar se zove zamakao varljivijih kao što je ova na kojoj sto-
kao što se tijelo kreće oko srca... za dinu, otada je on izgubljen. ji. Samo more pijeska i vjetar koji u
Akil shvati kolika je njegova izgu- svojoj neprekidnoj igri pemješta zrna
Akila samoga začudiše ove misli.
bljenost kad je možda baš iza jedne pijeska...
Pomisli da gubi razum i da mu je
od ovih dina oaza, ali njegove oči i Akil je ostavio iza sebe šator i
sunce već udarilo u glavu kad mu
uši, ono što kožom osjeća i što mi-
ovakvi polustihovi padaju na pamet. sve u njemu, bio je bez vode, bez
riše i kuša nije dovoljno da se izbavi
hrane i bez kamila... gotovo bez
A dobro bi mu došlo ovo more iz ove nevolje.
nade. Sunce je već bilo visoko, a
koje zamišlja da spere ovu grozotu U njegovom srcu našao se čudan glava i mozak su mu gorjeli, već su
i strah koji osjeća za sebe... treptaj i ubod u srcu, grižnja savjesti ga ošamutili beskraji plavog neba
Akil se ponovo osvrnu u nadi da i nemir unutrašnji kao vatra što srca i beskraji svjetlucavog pijeska. Po-
će naći bilo kakav znak kuda krenu- sagorijeva. misli kako je nebu sunce kao što je
ti, ali još ga jedna misao prostijeli u Akil, očajan, ali i već pomalo deli- pustinji oaza...
samo srce. ričan, potrča uz dinu, nadajući se da
On naposlijetku posrnu i pade
kotrljajući se niz dinu...
“Ja Rabbi, kako mi sad treba neko
ko će da me uhvati!...”
Sada je ležao očiju i usta punih
pijeska. Pijesak u ustima mu je one-
mogućavao da pusti glasa, a u oči-
ma mu je osušio suze koje su mu u
tom trenu navrle. Akil se napokon
predao i prepustio Onome na koga
ga je njegov otac stalno upućivao i
koga mu je preporučivao.
U mislima je dozvao grad zva-
ni Emmar, njegovu rijeku, i ulice, i
voćnjake, i karavansaraj, i isprazne
priče trgovaca i hvalisavaca. Sjetio
se svoje majke i oca.
Akil je skopio oči, a u ušima su
mu zvonile riječi njegovog oca :
... čini mnogo istigfara i mnogo
spominji Allaha i veličaj Ga, jer On
se sjeća onih koji se Njega sjećaju...
Prije nego izgubi svijest, Akil
prema nebu pruži ruku i promuca
Estagfirullah! Nastavlja se ...

63
Aida Begić-Zubčević

Smeće
N
eko veče hodam Vilsonovim šetalištem. dišnja, čovjek bi pomislio da ju je osmislio kakav
Divni proljetni ugođaj. U susret mi idu konceptualni umjetnik kao strašno upozorenje
tri mlade djevojke. Lijepo obučene za ili kritiku u okviru akcije ‘čuvajmo svoju okolinu’.
večernji izlazak. Rijeka žubori, toplo je, ugodno. Međutim, nažalost, nije riječ o umjetniku, već o
Odjednom, jedna od djevojaka zgužva poveći
stotinama i hiljadama barbara koji ne samo da ne
celofan i tačno u momentu kad smo se mimoila-
mare za ljepotom, nego mrze život i same sebe.
zili ostavi ga na vrh svježe podšišane žive ogra-
de. I prođe. Prođoše sve tri, a i ne osvrnuše se Paralelno sa nepobitnim dokazima ukorijenje-
na barbarski čin. nog peksinluka u nas, ljudi se vole hvaliti kako
Preko puta ograde uz rijeku stoje tri kontej- su čisti i kako u njihovim kućama blista. Usprkos
nera. Da je djevojka malo jače zabacila papir stotinama kila kroz prozor bačenog hljeba, opu-
svojom lijevom, umjesto da nonšalantno ispruži šaka i kojekakvog smeća u podnožju nebodera,
desnu ruku njen čin bi bio civilizacijski. ljudi kod nas vole o sebi misliti kao o neprevazi-
Pitam se kako to da niko toj mladoj osobi nije đenim čistuncima.
objasnio dalekosežne posljedice njenog baha- Možda je u našim kućama i čisto, jer je to ‘naš
tog ponašanja. U najboljem slučaju, ostavljeni
obraz’, pa valja primiti komšinicu u kuću koja
celofan će nekom komunalnom radniku napraviti
zagleda po čoškovima, a ne obrukati se. A to što
više posla, a u najgorem (ne bih da budem pe-
će komšinica proći kroz smetljište da dođe do
simista) doprinijeti prirodnoj kataklizmi, promjeni
klime, ugibanju desetina biljnih i životinjskih vrsta našeg stana nije bitno, jer to vani nije naše i nije
i konačno izumiranju ljudi. Možda zvuči pretje- ‘naš obraz’. Ako nije naš obraz, čiji je?
rano, ali upravo tako su strašne posljedice čo- Kad bi svaki čovjek duboko i istinski bio svje-
vjekove nesvijesti o vlastitim lošim postupcima. stan da bacanje jednog papirića u okolinu znači
Ako bismo dalje išli u traženje odgovora na doprinos degeneraciji i izumiranju, onda bi bilo
pitanje čija je krivica nekulturan podmladak, mož- šanse da počnemo živjeti kao civiliziran svijet.
da je dovoljno da se neko vrijeme zadržimo na Kad god vidim da neki pametnjaković izbaci čik
mjestu zločina. Pomenuta rijeka koja žubori je
cigarete kroz prozor, iskreno poželim da mu se
Miljacka, koja već decenijama teče zagađena, iz
taj čik vrati zapaljen u auto i pogodi ga „direkt
sebe širi strašno neugodan miris i ‘guta’ dječije
u oko“. Možda bi se onda zapitao o svom po-
lopte.
stupku.
Na našu Miljacku smo navikli i gotovo da bi
nam bilo neprijatno kad bi je sad neko pročistio, Zagađivačica okoline sa Vilsonovog šetališta
pa da barem poprimi malo zelenkastu boju pri- je samo posljedica dugotrajnog bahatog odnosa
mjereniju za jednu rijeku od ove svijetlosmeđe. prema svemu onome što se ne nalazi u naša
Valjda zbog te svoje loše navike i ne pomišlja- četiri zida. Za tu bahatost, nažalost, ne može-
mo da pokrenemo neku akciju da se naša rijeka mo kriviti ni političku situaciju, ni siromaštvo, ni
očisti. međunarodnu zajednicu.
Sarajevo je glavni grad i ponašanje ljudi u
Onoliko koliko je trebalo pomenutoj djevojci
glavnom gradu je najčešće uzor ljudima iz drugih
da učini napora i ne ostavi papir na vrh plemenite
gradova. Oni su vidjeli naš odnos prema rijeci, pa
biljke, već u kontejner, toliko je truda potrebno
su, valjda i sami (čast izuzecima) pomislili da bi
bilo bolje da i svoje rijeke temeljito zagade. Zato da naša okolina izgleda manje barbarski, a više
danas, kad se vozite Bosnom i Hercegovinom, civilizacijski. Ali, eto, što bi se mi zahmetili u živo-
na drveću pored rijeka rastu kese, flaše, potkošu- tu kad možemo lijepo da se ugušimo u vlastitom
lje, gume od auta. I da ta ‘postavka’ nije dugogo- smeću.
64
vizuelne komunikacije

izrada reklama i
reklamnog materijala

Sve što trebate na jednom mjestu!


-izrada reklamnog materijala
-svijetleće reklame
-digitalna štampa na svim materijalima XXXXL formata
-štampa zastava
tel: 032-664-038
-transparenti 061-757-270
-sito štampa Tešanj, BiH
-džambo plakati.......................................................................................
www.alfaiomega.ba

Od srca i iz duše,
najtoplije Vam preporučujemo NOVI CD
sa devet novih ilahija i kasida
pod nazivom

“SABAHSKI EZANI”
interpretacija
Muris ef. Braćkan

po cijeni od 5 KM
CD se može naručiti
putem telefona
061 409 623,
ili na e-mail:
murisbrackan@hotmail.com