You are on page 1of 68

P O R O D I Č N I M A G A Z I N • GODINA I • BROJ 6 JUNI 2009 • ISSN 1840-0930 • CIJENA: 3 KM

PITAJ ŠTO
GOD HOĆEŠ
(II)

SURA
EN-NASR

TAKO MI
GOSPODARA ...

SALAVAT
“TUNDžINA”

STID
AHLAK ISLAMA
UREDNIK
Stid – ahlak islama
P O R O D I Č N I M A G A Z I N • GODINA I • BROJ 6 JUNI 2009 • ISSN 1840-0930 • CIJENA: 3 KM

PITAJ ŠTO
Dolazi nam ljeto. A ljeti ljudi traže načina kako da se rashlade, osvje-
GOD HOĆEŠ
(II)
že, razgale. Za to ima mnogo načina, međutim neki od njih su pogreš-
SURA ni. Otkrivanje stidnih dijelova tijela je, nažalost, naša svakodnevnica.
EN-NASR
Zvijezda islama hazreti Selman el-Farisi je rekao: „Da triput umrem, pa
TAKO MI
GOSPODARA ... oživim, draže mi je nego da gledam nečije stidne dijelove ili da neko
SALAVAT pogleda moje stidne dijelove tijela.“
“TUNDžINA”

STID
Na kraju poznatog hadisa u kojem se govori da iman ima sedamde-
set i nekoliko svojih ogranaka, naglašava se da je i stid ogranak imana.
AHLAK ISLAMA Naš dragi Pejgamber, a.s., nam, dakle, posebno ukazuje na stid, a za
to postoje mnogobrojni razlozi.

SEMERK AND Stid je takva vrlina zbog koje se ostavljaju zabranjene i pokuđene
stvari. Sretan li je onaj ko je svjestan da ga Uzvišeni gleda pa iz stida
PORODIČNI MAGAZIN
prema Njemu izabere Njegovo zadovoljstvo a ne lični užitak. Ebu Su-
14. MAJA 92 br. 14
Ilidža / Sarajevo
lejman el-Darani prenosi da je Plemeniti Allah rekao: „Robe Moj, dokle
Tel/Fax: +387 33 624 883 god Me se budeš stidio, od ljudi ću kriti tvoje sramote, od zemlje ću kriti
www.semerkand.com.ba
tvoje grijehe, iz knjige ću brisati tvoje negativnosti i neću od tebe tražiti
da polažeš račune na Kijametskom danu.“
ISSN 1840-0930
Stid nas podstiče na dobra djela i zahvalnost Allahu na blagodatima.
Udruženje građana SEMERKAND
ENVER HADžIAHMETOVIĆ
Džunejd el-Bagdadi, k.s., je rekao: „Čovjek vidi blagodati koje su mu
date i nemogućnost da se na njima zahvali. Između toga dvoga se rađa
Glavni i odgovorni urednik
NEDŽAD ĆEMAN
stid.” A Ebu Bekr el-Verrak, k.s., je rekao: “Dešava se da klanjam dva
rekata u ime Uzvišenog Allaha, pa ih završim osjećajući se kao onaj koji
Redakcija
Dr. hfz. DžEMAIL IBRANOVIĆ
pobjegne sa mjesta krađe.”
Dr. ALMIR FATIĆ
Mr. MERIMA ČAMO U čemu god bude nedostatka stida, nepristojnosti (edepsuzluka), on
Hfz. SABAHUDIN SKEJIĆ
MEHMED ĆEMAN
EDIN TOPČIĆ
to pokvari, a u čemu god bude stida, on to ukrasi. Hadži Bajram Veli,
k.s., je rekao: “Stid je lijep kod svakoga, a još je ljepši kad se nađe kod
Design & DTP
MUHAMED MULAOSMANOVIĆ
žena i djevojaka.” Safurja, Šuajbova kćerka, je u časnom Kur’anu po-
hvaljena zbog svog stida. Kada je došla pozvati Musaa, a.s., u goste,
Distribucija
ENIZ SKEJIĆ došla mu je stideći se.
Lektor
ALDINA VEISPAHIĆ
Plemenita lica su ona koja ukrašava stid, kaže jedna arapska izreka.
Pa SEMERKAND nas evo, u ovom broju, bodri da postanemo još ple-
Marketing - Prodaja
menitiji, lica još ljepših.
061/ 410-492
Oživljavajmo svoj stid time što ćemo se družiti sa onim koji se stidi
Cijena: da ga pokaže. Hazreti Osmana su se čak i meleki stidjeli.
BiH: 3 KM
Hrvatska: 15 Kn
Turska: 4 YTL
Neka je salat i selam na Šuajbovu kćer! Neka je salat i selam na
Europa: 3 EUR
USA: 4 USD
hazreti Osmana! Neka je Allahova podrška i milost nad svim posjedni-
cima stida!
Štampa: Bemust
Ostanite Allahu na emanet...
Redakcija zadržava pravo
dorade objavljenih materijala.
Poslani materijali se ne vraćaju nazad.
Magazin ne preuzima odgovornost
ĆEMANNEDžAD
za sadržaj i tačnost objavljenih reklama. urednik@semerkand.com.ba
SADRŽAJ SEMERKANDJUNI2009

UVODNA RIJEČ STID-PRIRODNA REAKCIJA NA GREŠKE


4
Seyyid Mübarek Erol
TEMA STID KAO IDEAL ISLAMA
6
Dr. Almir Fatić
GDJE NAM JE STID?
12
Dr. hfz. Džemail Ibranović
GRADITELJ
13
Aida Begić-Zubčević
UVJEŽBAVANJE DUŠE (NEFSA)
Imam el-Gazali 14

POJEDINAČNI POZIVI

6
El-Kandehlevi
16
STID KAO PITAJ ŠTO GOD HOĆEŠ (II)
IDEAL ISLAMA Ebu Jezid Bistami 19
SURA EN-NASR
Ibn Adžibe el-Haseni 22
TAKO MI GOSPODARA...
Emina Ćeman 24

HILJADU I JEDNA KAP 26


SIN VREMENA
Mr. Nezir Krčalo
28

HRABRA HAVLA 30

GOVOR STANJA 32

22
ISLAMSKA KALIGRAFIJA
34
SURA Erol Zubčević

EN-NASR PONOVNO USPOSTAVLJANJE DRŽAVE


Mehmed Ćeman 38
PRANJE SA SAPUNOM ILI SAPUNICOM?
Dr. Dželal Ibraković 42
DŽENNETSKE CICIBANKE
Senada Mehmedćehajić 45

MAJKA I SESTRA MUSAA, a.s. 46

OAZA ZVANA IRADET (II)


Edin Topčić 49

MOGLI SMO KOME U GOSTE


Sevret Mehmedćehajić 52
NAUKA I TEHNIKA
Ismail Nezirović 54

34
55
VISOKO
ISLAMSKA Mr. Merima Čamo 56
KALIGRAFIJA
SALAVAT “TUNDžINA” 59

BOLESTI JETRE
Suad Šendelj 60

VESELE STRANE 62
Seyyid Mübarek Erol | UVODNA RIJEČ

Stid–
prirodna
reakcija
na greške
G
riješiti, stremiti onome što nije ispravno, skre- našanja koje bi nastale pod njegovim utjecajem. On ne
nuti s pravoga puta ili izgubiti pravac – sve su bi bio u stanju da razluči dobro od lošeg, pravo od kri-
to stvari koje su svojstvene čovjeku. U jeziku je vog. U principu, nijedna od čovjekovih nutarnjih osobina
udomaćena jedna izreka u kojoj se kaže: „Čovjek je, pa ne može utjecati na čovjeka kao stid. Međutim, osjećaj
griješi.“, koja ukazuje na činjenicu da je čovjeku svojstve- stida postaje određen i definisan izvršavanjem islamskih
no griješenje. propisa i usvajanjem islamskog ahlaka, kao i usvajanjem
Dakle, čovjek griješi. Međutim, da bi na ovome svijetu pisanih ili nepisanih normi ponašanja jednoga društva.
mogao sačuvati čast i ugled, budući da je stvoren kao Naši učenjaci stid su podijelili u tri vrste:
čovjek, i da bi postigao sreću vječnoga svijeta – on ne bi
Prva vrsta stida je stid roba koji osjeća prema Uzviše-
smio svjesno griješiti i ustrajavati u griješenju. Zato su mu
nom Allahu. Naš Poslanik, Ponos svijeta, s.a.v.s., kaže:
pružene mogućnosti kojima može ispraviti svoje greške,
„Stidite se Allaha istinskim stidom!“ Taj stid nije „posti-
bilo da ih je počinio prema drugom čovjeku ili prema
đenost“ koja se događa u određenim situacijama, nego
Uzvišenom Allahu. Za grešku koju je počinio prema robu
stid zbog nepotpunog veličanja Uzvišenog Hakka u Nje-
– izvinut će se i tražiti halala, a za grijehe koje je počinio
govom prisustvu. Istinski se stiditi Allaha Uzvišenog znači
prema Allahu – iskreno će se pokajati (tevba).
spominjati Njegovo uzvišeno ime svakoga časa, veličati
Naš Uzvišeni Gospodar je u čovjekovu nutrinu pohra- Ga, izvršavati Njegove naredbe i kloniti se Njegovih za-
nio stid, koji ga upozorava na grešku prije nego je počini brana.
i koji mu ukazuje na mjesto na kojem bi se trebao zau-
staviti. Stid je glava bogobojaznosti. Zbog stida prema Istinski učenjaci ovu vrstu stida su definisali na sljede-
našem Uzvišenom Gospodaru čuvamo se grijeha i na- ći način: „Stid je osobina posredstvom koje rob postaje
puštamo ih. svjestan Allahovih blagodati i darova, ali i svojih nedosta-
taka u robovanju. Kada on svjesno i duboko razmišlja o
Naš Gospodar je iz Svoje dobrote samo čovjeka od-
tome, kod njega se javi stanje koje se naziva stid.“
likovao stidom, koji predstavlja tajanstvenu osobinu nje-
gove duše koja reaguje na neispravne postupke i djela. U duhovnom svijetu duša (ruh) je odlikovana stidom
Stid je neodvojivi dio čovjekove čiste prirode (fitret). On koji se na ovom, materijalnom svijetu manifestuje kroz
ga čuva i udaljava od ružnih stvari kojima nije zadovoljan znojenje čela i tijela. Naime, kada bi Allahov Poslanik,
Uzvišeni Gospodar. Zahvaljujući stidu, čovjek napušta s.a.v.s., osjetio stid naspram uzvišenosti i veličine Gos-
mnogobrojne pokuđenosti zbog kojih bi, kada bi ih poči- podara svjetova, na njegovom blagoslovljenom čelu po-
nio, bio kritikovan i osuđivan od strane drugih ljudi. javile bi se kapljice znoja. Dolje navedeni citat će nam
pomoći da shvatimo kakvo je to stanje:
Stid, koji ima toliko važnu ulogu u našem vladanju,
ukoliko bi se odvojio od islamskih naredbi i zabrana, „Posjednik stida lije graške znoja, jer one su znak sti-
društvenih običaja i adeta, bio bi poput neobrađenog da. Prije svega se treba osloboditi egoizma, jer i najmanji
dragulja. Njegov oblik bio bi neodređen, kao i norme po- njegov oblik je prepreka za stjecanje koristi od stida.“

04
Druga vrsta stida je čovjekova bojažljivost od kritike Ukoliko se stid ne shvati i ne prihvati na ispravan na-
drugih ljudi i da ga se spominje po lošem. Ova vrsta sti- čin, on u nekim slučajevima može biti uzrok čovjekove
da čovjeku omogućava sklad i harmoniju sa običajima zatvorenosti, nastanka određenih poremećaja ličnosti
i opće prihvaćenim normama ponašanja društva u ko- i ružnih navika. Takve posljedice uglavnom prouzrokuje
jem živi. Ponašati se u skladu običaja i društvenih nor- pretjerani osjećaj stida i degenerisani oblik bojažljivosti.
mi – ukoliko one nisu u suprotnosti sa islamom – za nas
U jednoj narodnoj izreci se kaže: „Nema stida kada je
predstavlja obavezu. Ukoliko čovjek ne bi vodio računa o
tome, nipodaštavajući i narušavajući društvene norme, to u pitanju stjecanje znanja!“ Naime, vjernik će o islamskim
ne bi bilo ništa drugo do bestidnost. Štaviše, ako bi i osje- propisima pitati osobe koje su učene i od njih naučiti ono
tio stid prilikom jednog takvog prospusta, to više ne bi bio što ne zna. Neće obraćati pažnju na svoj položaj, staro-
stid, jer stid u tom slučaju predstavlja obazrivost i podu- snu dob i slično, jer u tome ne smije biti stida. Nije sramo-
zimanje potrebnih mjera kako ne bi prekoračili granice. ta pitati ako je cilj nešto naučiti. Ista je stvar i sa spolnim
Treća vrsta stida je stid prema samom sobi. Čovjek bolestima i njihovim liječenjem.
posjeduje čast, ugled, poštovanje i mnoge druge oso- Hazreti Aiša, naša majka, r.a., rekla je: „Kako su samo
benosti koje se jednim imenom nazivaju – izzeti nefs. dobre žene ensarija – njihov stid ih ne sprječava da nau-
Posjednik spomenutih osobina, čak i kada je sâm, čuva če islamske propise.“ (Muslim)
se ružnih i pokuđenih postupaka. Kada bi uradio nešto
Nema stida kada su u pitanju lijepa i dobra djela. Šta-
takvo, osjećao bi stid i neugodnost. On se stidi i same
više, prava je besmislica ustručavati se i stidjeti zbog
pomisli da uradi nešto ružno.
onoga što je dobro i lijepo.
Hazreti Zulejha, naša majka, r.a., dok je bila u svom
dvorcu u Egiptu, dovela je hazreti Jusufa, a.s., u svoju Stid je vrlina koju je teško opisati riječima, kao što je
sobu. Kipa, koji se nalazio u sobi, ona je prekrila jednim slučaj i sa drugim nutarnjim vrlinama i plemenitim osjeća-
pokrivačem i obratila se Jusufu, a.s.: „Hajde, dođi!“ Ju- njima. Stid se manifestuje u svim situacijama. Kuda god
suf, a.s., upita: „Zašto si prekrila kipa?“ „Zato što ga se mi išli, kojem god se cilju uputili i šta god da se oko nas
stidim!“ – odgovorila je. Jusuf, a.s., odgovori: „Ako se ti dogodi, naš stid nam ukazuje svoju pomoć ili nas spre-
stidiš jednog kipa, pa zašto se ja ne bih stidio Uzvišenog čava u našem nastojanju. To je zbog toga što on pred-
Allaha, Gospodara svjetova?!“ stavlja trajnu obazrivost ljudske savjesti.
Allahov Miljenik, naš plemeniti odgajatelj, s.a.v.s., re- Stid je osobenost kojom se čovjek pažljivo odnosi
kao je: „Ono što su svi prijašnji vjerovjesnici govorili prema samome sebi, prema zajednici u kojoj obitava i
bile su riječi: ‘Ako se ne stidiš – čini što hoćeš!’“ (Bu- prema Stvoritelju koji zna sve njegove tajne. Ta osobe-
hari) nost je jedan od najviših ciljeva ljudske zajednice, kako u
Dakle, obavjestio nas je da bestidnik neće slušati niči- prošlosti tako i danas, ali i sutra – u budućnosti.
je riječi niti savjete. U tome je i znak da kod takvog čovje-
Istraživači historije islama odmah će primjetiti kako je
ka nema ni trun ahlaka kojeg voli Allah Uzvišeni.
stid predstavljao dušu muslimanske zajednice i kako je
Čovjek koji ne posjeduje osjećaj stida, koji se bestidno uzrokovao nastanak suptilnih normi ponašanja i visok
i vulgarno odnosi prema drugima, ustvari, i ne posjeduje stepen duhovnih vrijednosti. Nakon što čovjek shvati tu
ništa vrijedno. Takav nije u stanju da ikoga istinski voli i da činjenicu, on ne može ostati ravnodušan naspram te veli-
bude zahvalan na blagodatima koje su mu pružene. Zar
ke vrijednosti, a da se i sam ne prepusti tako veličanstve-
Faraonovo stanje i zaslijepljenost kojom izaziva Božiju
noj atmosferi življenja.
srdžbu nije bestidnost?
Molim Uzvišenog Gospodara da nas pokrije ogrtačem
Ako je čovjek lišen osjećaja stida, on će, baš kao i
stida i da nas učini Svojim dobrim robovima koji se stide
Faraon, činiti svaku vrstu zla. I niko ga neće spominjati po
da spominju nekoga mimo Njega i koji su se ukrasili ahla-
dobru. Međutim, ako se, kao hazreti Osman, r.a., pokrije
ogrtačem stida i cijeli život bude u tom stanju, zar će ga kom Njegovog Miljenika, s.a.v.s.!
iko spominjati i po čemu osim po dobru?! Sa uputom i pomoći našeg Uzvišenog Gospodara...

05
Dr. Almir Fatić | TEMA

Stid kao
ideal islama
„Svaka vjera ima svoje vrline, a vrlina islama je stid.“
(Ibn Madže, 4171.)

06
07
A
KO SE NE STIDIŠ, ČINI ŠTO HOĆEŠ!“ – s.a.v.s., kaže: „Zaista je vaš Gospodar stidljiv i darežljiv.
ovako glasi drevna vjerovjesnička mudrost Stidi se Svojih robova, kada Njemu ruke ispruže, da ih
„ koja je tradirana do nas i koja se možda vrati praznim.“ (Tirmizi, 3556.) U drugom se hadisu veli:
nikada kao danas ne otkriva u svoj svojoj istinitosti i „Uzvišeni Allah se stidi kazniti onoga ko je osijedio u
jasnosti. Davno je još rečeno da se prava vrijednost islamu.“ (El-Gazali: Mizanu’l-amel) U ovim hadisima se
nečega spozna(je) tek onda kada ono nestane ili ga na jedan slikovit i ljudima shvatljiv način govori o Uzvi-
nedostaje. Odsustvo stida kao vrline u sferi društvenog šenom Allahu, Koji je uzvišen i čist od bilo kakvih nesa-
morala danas je više nego evidentno. U tom kontekstu je vršenosti i poređenja sa ljudskim stanjima i osobinama.
teško govoriti o stidu kao duhovnoj vrlini, jer savremeni U prvom hadisu aludira se na to da se Uzvišeni Allah
društveni život, u najširem smislu te riječi, temelji se na prima i odaziva na dove Svojih robova kada Ga iskreno
raznim interesima, prije svega na interesima koji se tiču zamole (El-Beqare, 186.), dok se u drugom hadisu misli
kapitala i novca, gdje su moralne vrline daleko prognane na odustajanje od kazne „onoga ko je osijedio u islamu“.
a među kojima je u prvome redu upravo – stid. Ali pola-
zeći od činjenice da ukupnu društvenu javnost sačinja-
vaju pojedinci čiju je svijest i moralni odnos prema životu
Stid – sunnet ranijih
moguće mijenjati, otuda je razumljivo da se pozivanje i vjerovjesnika
upoznavanje sa istinskim duhovnim vrijednostima i vrli- Izreka koju smo naveli na početku teksta je zapravo
nama usmjeri ka pojedincu i njegovoj savjesti. Potrebno hadis (Ebu Davud, 4164.) Muhammeda, a.s., koji nam
je stalno podsticati ljude i žene da u sebi otkri(va)ju one otkriva jedan od dragulja vjerovjesničke mudrosti. Ta-
najplemenitije i najuzvišenije predjele duše – a stid i jeste kođer, Resulullah, s.a.v.s., otkriva da je stid jedna od
jedan od prekrasnih pejsaža ljudske duše – te da ih šire osobina ili jedan od sunneta ranijih Allahovih poslanika
u sebi i oko sebe. Ovaj pejsaž ljudske duše u učenju i vjerovjesnika kojeg muslimani i danas slijede: „Imaju
islama zauzima počasno mjesto, na čiju se časnost i četiri sunneta (običaja) ranijih Allahovih vjerovjesnika:
veličanstvenost ovdje podsjećamo.
stid, mirisanje, upotreba misvaka i ženidba.“ (Tirmizi,
1080.)
Definicija stida
Muslimanski etičari ponudili su nekoliko definicija „Stidljiviji od djevice“
vrline stida, koja se u širem značenju razmatra kao dio
Allahov Poslanik, s.a.v.s, svojim vlastitim primjerom i
čednosti kao jedne od temeljnih ljudskih vrlina. Tako
kao najbolji uzor pokazao je šta znači stid u životu jed-
jedni znanstvenici stid definišu kao „bol koji se javlja u
nog muslimana. Njegov stid je model kojeg musliman
duši pri strahu od mahana“, drugi je definišu kao „strah
teži dosegnuti i u životu primijeniti. O njegovom stidu
čovjeka od poniženja“, treći, pak, kao „blagost na licu pri
posvjedočio je sam Kur’an riječima: „To smeta Vjerovje-
ružnim osobinama“. Sve ove definicije, u suštini, smjera-
sniku, a on se stidi da vama to rekne.“ (El-Ahzab, 53.)
ju na jedno: stid je vrlina koja podstiče na činjenje dobrih
Naime, bilo je ljudi koji su jeli u Poslanikovim sobama i
ili pohvalnih a ostavljanje ružnih ili pokuđenih djela.
koji su uporno ostajali da sjede poslije toga jer su se kroz
Inače, arapska riječ za stid (stidljivost, povučenost ili razgovor međusobno družili. Poslanika, a.s., je ezijjetilo
čednost) je el-haja’, ali u islamu ova riječ ima specifično
njihovo sjedenje, osjećao se nelagodno zbog njihova
značenje. Ukratko, islamski haja’, kao ogranak imana,
razgovora, a bilo ga je stid da im naredi da se raziđu,
označava stid pred Allahom kada se u čovjeku javi mi-
sve dok nije objavljen gornji ajet. Da je Allahov Poslanik,
sao da počini neko loše djelo. Ovaj stid je osobina srca
a.s., u ovom slučaju, otvoreno iznio ono što njegove
koja vodi udaljavanju od činjenja zlih djela.
misli skrivaju i naredio im da se raziđu, njima bi to bilo
teško i vjerovatno bi rezultiralo nekim govorkanjima (Za-
Stid – Božanska osobina mahšeri). O stidu Allahova Poslanika, s.a.v.s, svjedoče i
Stid kao vrlina u svom najplemenitijem obliku dolazi brojni njegovi savremenici, plemeniti ashabi. Kao primjer
od Uzvišenog Allaha. U jednom hadisu Allahov Poslanik, navodimo sljedeće riječi Ebu Se’ida el-Hudrija: „Allahov

08
Poslanik, a.s., bio je stidljiviji od djevice, kad nešto ne
bi odobrio, vidjelo bi mu se na licu.“ (Tirmizi: Šema’il)

Znak islama
U učenju islama stid kao vrlina kako smo je naprijed
definirali zauzima počasno mjesto. Stid je temelj svih
drugih moralnih vrlina, ukras imana ili, jednom riječju,
znak islama, jer se u jednom hadisu veli: „Svaka vjera
ima svoje vrline, a vrlina islama je stid.“ (Ibn Madže,
4171.) Dakle, stid je prvi prepoznatljivi i vidljivi znak
muslimana i muslimanke u pogledu vrlina. Stid o njima
najbolje govori!

Stid i iman
O tome da je stid ukras imana i da je neraskidivo
povezan sa istinskim vjerovanjem saznajemo iz hadisa
našega Resulallaha, a.s., koji obznanjuju:
• stid je dio imana: „Iman ima sedamdeset (ili šez-
deset) i nekoliko ogranaka. Najbolji od njih su
riječi ‘La ilahe illellah’, a najniži uklanjanje neu-
godnosti s puta. A i stid je dio imana.“ (Muslim,
51.) „Stid je dio imana, a iman je u Džennetu.
Besramnost je odvratnost, a odvratnost je u Va-
tri.“ (Tirmizi, 1931.);
• „Stid je svo dobro.“ (Muslim, 54.) Značaj ovih
riječi počiva u tome što je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
svo dobro izjednačio sa stidom. Stid je sinonim
za pojam dobra kao takvoga. Shodno tome, gdje
ima stida – ima i dobra; gdje stida nema – nema
ni dobra;
• iman i stid su neraskidivo povezani: „Stid i iman
su združeni. Kad nestane jednog nestaje i dru-
gog.“ (El-Hakim, 57.)
Tajna je u tome – kako navodi šejh Muhammed el-
Gazali – što čovjek, izgubivši stid, prelazi samo iz goreg
u gore, pada iz poroka u veći porok i tone dok ne stigne
do najnižih tmina. Kao dokaz ovome šejh el-Gazali ci-
tira sljedeći hadis: „Kada Allah, džellešanuhu, želi da
upropasti nekog čovjeka, onda iz njega istrgne stid.
Bez stida, taj čovjek će biti samo omraženi mrzitelj.
A kada dođe na stepen omraženog mrzitelja, iz njega
će biti istrgnut emanet. Kada ostane bez emaneta, bit
će samo pronevjeritelj i varalica. A kada to postane, iz
njega će biti izuzeta milost. Kada ostane bez milosti, bit

09
će samo proklet i odbačen. A kada dođe na taj stepen, ajeti: „Zar čovjek ne zna da Allah sve vidi?“ (El-’Aleq,
bit će lišen srži islama.“ (Ibn Madže, 4044.) 14.); „Mi stvaramo čovjeka i znamo šta mu sve duša
Ovo je precizan poredak opisa duševnih bolesti i njegova haje, jer Mi smo njemu bliži od vratne žile ku-
praćenje njihovih faza – primjećuje šejh el-Gazali i na- cavice.“ (Qaf, 16.) Kako se onda ne stiditi od griješenja
stavlja: „Vidimo da se iz loše faze prelazi u još goru. Kada prema svome Gospodaru Koji sve vidi i Koji nam je
čovjek prestane brinuti o posljedicama svojih grijeha, dao sve blagodati koje uživamo? Muslimani vjeruju u
ne prihvatajući ničije savjete zbog svojih nedjela, kada Kur’an i njegove istine koje su, zapravo, najveći kontro-
počene zlostavljati ljude i tlačiti sve koji su u njegovoj lori i kormilari ljudskoga ponašanja, djelovanja ili ljudske
vlasti – tad taj razulareni čovjek neće imati nikoga ko bi odgovornosti. Ali te istine ili spoznaje valja učvrstiti u
mu se smilovao. Naprotiv, on samo sije mržnju u srcima srcu, e da bi se čovjek onda zastidio da ispusti neki
i uzgaja tu mržnju.“ (Ibn Madže, 4044.) farz ili pak da počini grijeh. Kur’an, dakle, računa na stid
Zaključak je potpuno jasan – nedostatak stida uka- čovjekov pred Njegovim svevidećim Gospodarom. Ibn
zuje na nedostatak imana! Mesu’d prenosi: „Božiji Poslanik, a.s., je rekao: ‘Dolično
se stidite Allaha!’ ‘Mi se stidimo Allaha, Allahov Posla-
niče’, rekosmo. ‘Nije tako! Doličan stid od Allaha je da
Vrste stida se čuva glava i ono što je u njoj; stomak i ono što je u
Neki muslimanski učenjaci stid su podijelili na slije- njemu, da se misli na smrt i muke. Ko želi Ahiret ostavit
deće njegove vrste: će dunjalučke ukrase. Onaj ko to čini dolično se stidi
1. Stid od Allaha, džellešanuhu Allaha.’“ (Tirmizi, 2382.)
Brojni su kur’anski ajeti koji ljude opominju da Uzvi- Ovim hadisom kao da se obuhvata vjera u svoj svojoj
šeni Allah sve vidi, zna ili čuje, kao što su, naprimjer, ovi cjelini i punini. Naime, onaj ko navedeno čini iz svijesti o

10
Allahovoj blizini i bojazni da će učiniti nešto što je grijeh pljenje).’“ (Bejheki, 387/5.) „Ebu Umame, r.a., prenosi
prema Njemu, tada se dolično stidi Uzvišenog Allaha. od Allahova Poslanika, s.a.v.s., koji je rekao: ‘Zaista,
2. Stid od meleka melek koji stoji na desnoj strani šest sahata drži pero
Plemeniti ashabi govorili su: ‘’Zaista su sa vama oni nad robom muslimanom koji počini grijeh, pa ako se
koji se od vas ne odvajaju, pa ih se stidite i počastite on zastidi, pokaje i zamoli oprost od Allaha za taj grijeh,
vašim djelima!’’ Uzvišeni Allah u Kur’anu veli: „A nad on svoje pero vrati, a ako se ne pokaje, upiše mu jedan
vama bdiju čuvari, kod Nas cijenjeni pisari, koji znaju grijeh.’“ (Medžme’ ez-zeva’id, 346/10.)
ono što radite.“ (El-Infitar, 10-12.) Ovi ajeti, koje svakod-
nevno izgovaramo pri kraju namaza, kazuju nam da su
meleci zvani kiramen katibini vjerni naši pisari i pratioci. Čega se ne treba stidjeti
Oni kao da nam još kazuju: Stidite se ovih časnih mele- Već smo naveli hadise koji ukazuju na stid kao Bo-
ka, počastite ih dobrim djelima, nemojte im pričinjavati žansku osobinu. Ali, Kur’an nas također obavještava da
neugodnosti vašim bestidnim riječima ili djelima, jer i njih se „Allah ne stidi istine“ (El-Ahzab, 53.) ili „Allah se ne
uznemirava ono što uznemirava i obične ljude!
stidi da za primjer navede komarca ili nešto sićušnije
3. Stid od ljudi od njega.“ (El-Beqare, 26.) Ovaj drugi ajet objavljen je
Prenosi se da je Huzejfe el-Jemani, r.a., rekao: „Nema kada su mekanski idolopoklonici zamjerili Kur’anu da
dobra onaj koji se ne stidi ljudi!“ Od Mudžahida, r.a., se omalovažava njihove kipove, da otkriva njihovu nemoć
prenosi da je kazao: „Da jedan musliman od drugoga
da stvore bilo šta, pa i najsićušnije stvorenje poput ko-
muslimana nema ništa drugo osim stida prema njemu
marca ili mušice. Kazali su: „Nije u skladu sa stidom da
koji ga sprečava da počini kakav grijeh, bio bi mu dovo-
ljan!“ U ovom smislu jedan hadis otkriva tajnu stida pred se na ovaj način napadaju naša božanstva...“
drugim ljudima: „Ono što ne voliš da ljudi pri tebi vide, Ovim Kur’an podučava da nema mjesta stidu kada
ne čini to ni kad si sam!“ (El-Džami’ el-kebir, 1/21053.) je u pitanju istina: kipovi su lažna božanstva i nije ih
Ove Vjerovjesnikove, a.s., riječi na najefikasniji način
nedolično predstaviti na ponižavajući način. Dakle, kada
brišu ljudsko licemjerje i podsjećaju nas da nikada ni-
je u pitanju laž, nema stida! Nema stida ljudima kazati
smo sami!
da su pogriješili, da su u zabludi i slično, jer nema stida
4. Stid od samoga sebe
u istini! Onaj ko se stidi osuditi zlo, ko se stidi naređivati
I na koncu, čovjek se treba stidjeti samoga sebe. Jer dobro a zabranjivati nevaljalo, ne smatra se stidljivim. O
ako se stidi drugih a ne stidi se sebe, onda potcjenjuje
ovome nam govori i praksa Allahova Poslanika, s.a.v.s.,
samoga sebe. Dakle, stideći se pred drugima i pred
samim sobom ustvari cijenimo sami sebe. Bestidnost je koji, iako je bio najstidljiviji čovjek, stidljiviji, kako smo
prvi znak da čovjek potcjenjuje samoga sebe, a pame- već kazali, i od djevice, taj njegov stid nije ga spriječio
tan čovjek to ne čini! U jednoj arapskoj izreci se kaže: da govori istinu, da naređuje dobro a zabranjuje zlo.
„Ko u tajnosti radi nešto čega bi se stidio pred drugima, Također, stid ne treba biti prepreka kada je u pitanju
taj sebe ne smatra vrijednim!“ U ovom smislu, stid doista
nauka i spoznaja vjerskih propisa. U tom smislu zapa-
predstavlja dragocjenu osobinu vrijednost koja je uvijek
žamo, naprimjer, kako časna ensarijka Ummu Sulejma,
na cijeni, kod Stvoritelja i kod ljudi.
r.a., pita Resulullaha, a.s., sljedeće: „Allahov Poslaniče!

Stid – keffaret za grijehe Allah se ne stidi istine, pa ja pitam da li je žena dužna


uzeti gusul kad polucira?“ Ovu časnu ensarijsku stid nije
O tome da je stid na cijeni kod Uzvišenog Stvorite-
spriječio da postavi ovo pitanje, kao što ni stid našega
lja uočavamo i iz sljedeća dva hadisa: „Abdullah ibn
Mes’ud, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., koji je Resulullaha, a.s., nije spriječio da joj da objašnjenje rije-
rekao: ‘Ko god počini neki manji ili veći grijeh pa se čima: „Da, kada ugleda tragove krvi.“ (Muwetta’ imama
poslije toga zastidi, već mu je taj stid keffaret (isku- Malika, 106.)

11
Dr. hfz. Džemail Ibranović

Gdje nam
je stid?!

A
hmed Džeriri je rekao: „Prva generacija meleka u odnosu na Allaha Uzvišenog; stid iz strahopo-
muslimana je sarađivala na osnovu vjere, štovanja, kao što je bio stid meleka Israfila u odnosu na
pa kada je vjera oslabila, došla je druga Allaha; stid iz počasti, kao što je bio stid Muhammeda,
generacija i oni su sarađivali na osnovu povjerenja. Tre- a.s., da kaže vjernicima: „Izađite!“ (iz njegovih soba) na
ća generacija, pošto je nestalo povjerenja, sarađivala šta je Allah Uzvišeni objavio: „Raziđite se ne upuštajući
je na osnovu ljudskosti (muruet). Kada je i to nestalo, se jedni s drugima u razgovor, to smeta Vjerovjesniku,
četvrta generacija je sarađivala na osnovu stida. Kada a on se stidi da vam to kaže, a Allah se ne stidi istine.“
je nestalo i stida, nastala je vatra, pa ljudi sarađuju na (Ahzab, 53.); stid uvažavanja, kao što je bio stid hazreti
osnovu želje i straha.“ Alije, kada je nagovorio Mikdada, r.a., da pita Poslanika,
U kazivanju o Jusufu, a.s., i Zulejhi kroz kur’anske a.s., o mezijji (tekućini koja izlazi prije sperme) jer je bio
ajete kaže se i ovo: „I ona je bila poželjela njega, a i on bi oženjen njegovom kćerkom hazreti Fatimom i dr.
bio nju poželio da od Gospodara svoga nije opomenu
ugledao.“ (Jusuf, 24.) Allahov stid prema starcu
U komentaru ovog kur’anskog ajeta se kaže da je U jednoj od predaja stoji kako će se Allah, dž.š., na
Zulejha bila bacila ogrtač preko kipa koji se nalazio u Sudnjem danu obratiti nekom starcu: „O robe Moj, ura-
kući, na što ju je Jusuf, a.s., upitao: “Zašto to radiš?“ dio si to i to.“, a to će biti stvari koje se nisu smjele raditi.
Ona je odgovorila: „Stidim ga se.“ Jusuf, a.s., je rekao:
„Preče bi bilo da se ja stidim Allaha.“ Također u kazivanju Starac će reći: „Nisam ih ja uradio.“, a bit će da ih je
o Musau, a.s., i kćerima Šuajba, a.s., se kaže: „I jedna stvarno uradio, pa će mu Allah reći: „Uvedite ga u dže-
od njih dvije dođe mu, poslije, idući stidljivo.“ (Kasas, nnet!“ Na to će meleki koji su bili zaduženi za zapisivanje
25.) Ona se stidjela Musa, a.s., jer ga je zvala u goste njegovih djela reći: „Gospodaru naš, zar Ti ne znaš da
pa se stidila da je ne bi odbio, jer je svojstvo onoga koji je to odista uradio?!“, a On će reći: „Znam, ali kad je
pruža gostoprimstvo stidljivost. Još kažu da je jedan od porekao, zastidjeh se njegove sijede kose.“
znakova stidnog čovjeka i taj da ga se ne može vidjeti U komentaru ove predaje Ibn Arebi, k.s., kaže da
na mjestu kojeg bi se mogao zastidjeti. kad Allah, zastidjevši se roba i njegove sijede kose,
njega poštuje, tad su ljudi među sobom još preči da
Vrste stida tako postupaju.
U podjeli stida prema njegovim stepenima možemo A koliko su samo muslimani spremni da jedni druge
navesti slijedeće: stid zbog prijestupa, kao što je bio stid šikaniraju, omalovažavaju, pa čak i nevjernicima pro-
Adema, a.s.; stid zbog nedostatka, kao što je bio stid glašavaju. Gdje je tu stid?!

12
Aida Begić-Zubčević

Graditelj
M
oglo bi se reći da živimo u vre- rog majstora da bi uopće dobio priliku da
menu u kom nema vremena. samostalno radi i ima titulu. Taj princip je i
Zvuči i jeste paradoksalno. danas na snazi, ali ga malo ko primjenju-
Vremena ima i bit će uvijek isto, ali je naš je. Danas mlad čovjek misli da samim tim
doživljaj i način na koji to vrijeme koristimo što je „preletio“ preko redaka knjige nekog
promjenjiva kategorija. znalca ili prošao pored radnje starog maj-
Recimo, čovjek je smislio sve moguće stora, postaje posjednik znanjâ koja je ovaj
i nemoguće sprave da sebi olakša i skrati godinama mukotrpno stjecao. Danas se
vrijeme obavljanja bilo kojeg posla. I to je misli da svako ko zna pisti je pisac, ko zna
uredu. Mislim, ne bih se voljela vidjeti kako upaliti kameru – snimatelj, ko zna proučiti
na ruke perem veš umjesto da se haman nekoliko sura – âlim, a ko pije puno kafe
„sam“ opere u mašini za pranje. Niti bih vo- iz džezve – kujundžija. Takvim pristupom
ljela ovaj tekst dostavljati po glasniku koji bi se ruše autoriteti i brzo zavlada sveopći
morao pješačiti ili ići konjskom zapregom javašluk.
do redakcije, umesto što samo kliknem Ovako to ide: Ovaj lažov, umišljeni sa-
send i tekst je na odredištu. Ali bih voljela mozvani majstor, pronalazi put da njegov
imati mirna i tiha jutra i večeri u kojima ne rad i „znanje“ postanu relevantni. To mu
zvone telefoni i u kojima s mirom mašina polazi za rukom jer se u međuvremenu na-
pere veš, a ja razmišljam. No, dobro. množilo stotine njemu sličnih i oni jedni dru-
Sav napredak tehnike i tehnologije i ge podržavaju. Ovom samozvanom veoma
njihove dobre i loše posljedice su duga i brzo dođe ideja da obučava druge. Nje-
velika tema, ali ono što je zastrašujuće je gove srodne duše i kolege „majstori“ ga
kako smo u jednom trenutku shvatili da, podržavaju u tome. Tu počinje katastrofa.
ako su nam dostupne informacije i prostori, Oni prvo osnivaju kružoke, onda osvajaju
samim tim njima i vladamo. Odrastanje, medije, potom škole i univerzitete. Veoma
stjecanje znanja, dakle, razvoj jednog ljud- brzo oni osvajaju svijet. U takvom svijetu
skog bića zahtijeva proces. Znači, zahtijeva punom samozvanih stručnjaka, mistika i
vrijeme. Ako možemo na internetu za čas svakojakih dežurnih pametologa više nema
naći gomilu informacija o jednoj oblasti, to ni mjesta ni vremena.
ne znači da smo ovlaš pročitavši tu oblast U takvom svijetu vlada neukus, primiti-
ovladali njome. Obilje časopisa, televizija i vizam i „šta’š mi ti pričat’!?“‘. Takav svijet
drugi sadržaji koje brzo i lako konzumiramo nije negdje tamo daleko, nego je kod nas
nam daju lažni osjećaj da smo nešto iskusili i u nama. Jasno da nikom nije draže da
i da ono što je neko drugi proživio pripada godinama i teškom mukom milimetar po
nama. Poenta: zanemarujemo ISKUSTVO! milimetar gradi sebe i svijet, umjesto da
Jer, za iskustvo je potrebno vrijeme, a mi samo umisli da se izgradio, a onda da ola-
hoćemo sve preko noći. Zaboravljamo da ko ruši ono što su drugi godinama i teškom
jedino što zasigurno možemo reći da zna- mukom stjecali. Ali, bojim se da možeš
mo je ono što smo iskusili, zaista doživjeli, samo u dva pravca – ili da budeš graditelj
osvjedočili se. Sve drugo je pretvaranje da ili instant rušitelj. Ako se odlučiš za opciju
smo nešto što ustvari nismo. graditelj, onda zasuči rukave i neka ti je
Nekada se podrazumijevalo da mlad sretno i berićetno sve vrijeme ovog i onog
čovjek mora godinama šegrtovati kod sta- svijeta!
13
Imam el-Gazali | MUKAŠEFETU’L-KULUB

Uvježbavanje
duše (nefsa) i
njeni prohtjevi
Z
naj čovječe da je duša koja naređuje zlo (nefsi spasiti. Treba presjeći dugu nadu, požuriti sa pokaja-
emmara) veći tvoj neprijatelj od samog Iblisa! njem (tevbom), spominjati Uzvišenog Allaha, napustiti
Šejtan, upravo, dobija snagu protiv tebe uz po- zabranjene stvari, naoružati se strpljivošću (saburom),
moć prohtjeva i strasti tvog nefsa. Pa neka te nefs ne a ne slijediti nefsanske prohtjeve.
prevari svojim pustim željama i lažnim nadanjima! Nef- Nefs je kîp! A onaj ko robuje nefsu, pa on robije kîpu!
su su svojstvena bezbrižnost, nemarnost, ljenčarenja, Dok je onaj koji robuje Allahu, svog nefsa pokorio!
odmaranje, ljenost... Nefsanski pozivi su lažni i sve što
Pripovjeda se da je jedne prilike Malik ibn Dinar ho-
od njeg dolazi je zavaravanje.
dao po basranskoj pijaci. Ugledao je smokve i poželio
Ako budeš nefsom zadovoljan i budeš ga slijedio, ih. Skinuo je svoje nanule i pružio ih prodavcu. Rekao
propast ćeš! Ako budeš nemaran u obračunavanju s mu je: „Daj mi smokve!“ Kada je prodavač pogledao
njim, udavit ćeš se! Ako budeš nejak da mu se suprot- nanule, rekao mu je: „One ne vrijede ništa.“ Malik je
staviš i budeš slijedio njegove prohtjeve, odvest će te u potom otišao, a prisutni prodavca upitaše: „Zar ne znaš
vatru! Nefs ne poziva dobru, on je izvor belaja i sramote. ko je onaj?“ „Ne znam“, odgvorio je. „To je Malik ibn
Nefs je šejtanski magacin iz kojeg izvire svako zlo. Ne Dinar“, rekli su mu. Prodavač, onda, na glavu svog slu-
poznaje ga niko osim Njegovog Gospodara. ge stavi tanjir (kojeg je napunio smokvama) i reče mu:
Kada rob razmišlja o vremenu koje mu je proteklo „Ako ovo primi od tebe, slobodan si!“ Sluga je došao
u traženju ahireta, to razmišljanje je zapravo kupanje do Malika ibn Dinara i ovako mu se obratio: „Prihvati
srca! Kao što je Poslanik, a.s., rekao: „Jedan sahat ovo od mene!“, a što je Malik odbio. Potom je rekao:
razmišljanja je bolji od godine ibadeta!“, kao što se „Prihvati, jer je u tome moja sloboda!“ Onda mu je Malik
navodi u Ebu Lejsovom tefsiru. Zato se pametan čovjek ibn Dinar rekao: „Ako je u tome tvoja sloboda, pa u tome
treba pokajati za protekle grijehe, razmišljati o tome je moja kazna!“ Sluga je i dalje navaljivao. Na kraju mu
šta ga može Allahu približiti i s čim se može na ahiretu Malik reče: „Već sam se zakleo da neću prodati dîn za

14
tîn (smokve) i da neću jesti tîna sve do jevmu’d-dîna Ebu Bekr es-Siddik, Allah njime bio zadovoljan, je
(Dana vjere, Sudnjeg dana)!’ rekao: „Nisam se zasitio od kako sam prihvatio islam, jer
U smrtnoj bolesti Malik ibn Dinar je poželio da vrućom želim osjetiti slast u ibadetu prema svome Gospodaru! I
lepinom zahvati meda i mlijeka. Ubrzo, hizmećar je pred nisam potpuno utolio žeđ od kako sam prihvatio islam,
njega donio tacnu s lepinom, medom i mlijekom. Malik jer čeznem za susretom sa svojim Gospodarem!“
je prihvatio tacnu, a potom jedan trenutak pogledao u Prekomjernim uzimanjem hrane se umanjuje ibadet.
ono što je bilo na njoj, pa je rekao: „O moj nefsu, bio Jer, kada čovjek prekomjerno jede tjelo mu postaje teže,
si strpljiv trideset godina, a do tvoje smrti je ostao još spava mu se i udovi mu postanu neaktivni. Pa i kada bi
časak!“ Pa je bacio tacnu iz ruku. Osaburio je svog nefsa
se trudio da nešto korisno uradi, ne polazi mu za rukom.
i tako preselio (na bolji svijet).
Brzo ga savlada san, pa biva poput bačene lešine.
Ovakva su stanja vjerovjesnikâ, evlijâ, sádîkâ, ášîkâ
Mudri Lukman je rekao svome sinu: „Ne spavaj mno-
i záhîdâ.
go i ne jedi mnogo! Jer, ko to dvoje bude radio doći će
Sulejman, a.s., je rekao: „Onaj ko potčini svog nefsa na kijametski dan bez dobrih djela!“
jači je od onoga koji sam osvoji neki grad!“
Vjerovjesnik, a.s., je i rekao: „Ne umrtvljujte srca pre-
Âli ibn Ebi Talib, kerremallahu vedžhehu, je rekao: „Ja komjernim jelom i pićem! Jer, srce umire poput usjeva
i moj nefs smo kao pastir i ovace, kad god ih sakupi sa
kada se na njega izlije puno vode!“
jedne, one se rašire sa druge strane. Ko umrtvi svoga
nefsa bit će umotan u kefine Allahove milosti, a pokopan Neko od dobrih ljudi je hranom natrpan stomak us-
u zemlju Allahove počasti! A ko umrtvi svoje srce bit će poredio sa kazanom koji ključa. Mnoga pàra dohvata
umotan u ćefine prokletstva, a pokopan u zemlju kazne.“ srce, pa ga zaprlja i ucrni.
Jahja ibn Muaz el-Razi, Uzvišeni Allah mu se smilo- Prekomjerno konzumiranje hrane rezultira slabo ra-
vao, je rekao: „Suprotstavljaj se svome nefsu pokorno- zumjevanje i nedovoljno znanje. Presitost odnosi raz-
šću (et-tâat) i duhovnim vježbanjem (er-rijâda). Duhov- boritost!
no vježbanje je: smanjivanje sna, smanjivanje govora, Prenosi se da se Iblis, na kojem su bila mnoga užeta,
podnošenje uznemiravanja od ljudi i umanjivanje hrane! pojavio Jahjau, a.s., koji ga je upitao o tome. Iblis mu
• Smanjivanje sna je na to odgovorio da su ta užeta prohtjevi s kojima lovi
rezultira čistoću želja (ispravne ambicije)! Ademove sinove! Jahja, a.s., je potom zapitao: „Da li
• Smanjivanje govora među njima išta nalaziš za mene?“ Iblis mu je odgovorio:
rezultira sačuvanost od mahana jezika! „Ne, osim što si se jedne noći zasitio pa smo ti nafilu
• Podnošenje uznemiravanja od ljudi namaz učinili teškim.“ Na to Jahja, a.s., reče: „Uredu,
rezultira postizanje ciljeva! nikad se više neću zasititi!“ A Iblis reče: „Uredu, nikad
više nikog neću posavjetovati!“
• A umanjivanje hrane
rezultira umiranjem prohtjeva! Ovo je u vezi s onim koji se u životu samo jedne noći
zasitio, pa kakvo li je stanje onoga koji ni jednu noć u
Jer, veliko unošenje hrane donosi tvrdoću srca, a
životu nije bio gladan, a nada se ibadetu?!
odnosi njegovu svjetlost. Mudrost je s glađu, a sitost
udaljava od Allaha.“ Prenosi se, takođe, od Jahjaa, a.s., da se Zekerijja,
Kao što je Vjerovjesnik, a.s., rekao: „Osvjetlite svoja a.s., jednom zasitio ječmenim hljebom. Te noći je pres-
srca glađu! Suprotstavljajte se svojim nefsovima glađu i pavao svoj vird. Onda mu je Uzvišeni Allah objavio: „Jesi
žeđu! I neprestano kucajte na džennetsku kapiju glađu! li našao sebi kuću koja ti je bolja od Moje kuće?! Ili si
Jer, nagrada za to je kao i nagrada borca na Allahovom našao sebi komšiluk bolji od Moga?! Tako mi Moje
putu. Pa, nema djela dražeg Uzvišenom Allahu od gladi slave i veličine, da si vidio Firdevs i da si samo jednom
i žeđi! I neće ući u nebesko carstvo ko napuni svoj pogledao u džehennem, umjesto suzama plakao bi
stomak i izgubi slast ibadeta!“ gnojem, a umjesto tkanina oblačio bi željezo!”

15
El-Kandehlevi | HAJATU’S-SAHABE

Pojedinačni
pozivi
Vjerovjesnikov, a.s., svoga oca, a on od Abdurrahmana Adevija da je rekao:
‘Damad je pričao: ‘Došao sam u Mekku kako bih oba-
poziv Damadu, r.a. vio umru. Pridružio sam se jednom društvu u kojem je
Muslim i Bejheki bilježe od Ibn Abbasa, r.a., da je bio Ebu Džehl, Utbe ibn Rebi’a i Umejje ibn Halef. Ebu
rekao: „Damad je došao u Mekku, a bio je porijeklom Džehl je rekao: ‘Ovaj čovjek nam cijepa našu zajed-
iz plemena Ezd. On je ljude liječio od uroka i vjetra. Čuo nicu, kudi naše prvake, proglašava zabludjelim naše
je da maloumnici Mekke govore: ‘Muhammed je lud.’ umrle, kudi naša božanstva.’ Umejje je rekao: ‘Čovjek
On je pitao: ‘Gdje je taj čovjek? Možda ga Allah izliječi je, nesumnjivo, lud.’’ Damad je rekao: ‘To što je rekao
preko mene.’ Damad priča: ‘Sreo sam Muhammeda i me se dojmilo, pa sam rekao: ‘Ja liječim opsjednute.’’
rekao mu: ‘Ja liječim ljude od uroka i od vjetra, a Allah Ustao sam odatle i počeo se raspitivati o Muhammedu.
daje izlječenje kome On hoće, pa dođi do mene.’ Mu- Nisam ga odmah našao, ali drugi dan sam čuo gdje je.
hammed je rekao: ‘Svaka hvala pripada Allahu, Njega Otišao sam do njega i vidio ga kako klanja kod Meka-
hvalimo i od Njega pomoć tražimo. Koga Allah uputi, ma. Sjeo sam i sačekao da on završi. Kada je završio,
toga niko u zabludu ne može odvesti, a koga Allah u prišao sam mu i rekao: ‘Sine Abdul-Muttalibov.’ On mi
zabludi ostavi, niko ga na pravi put ne može izvesti. se okrenuo i rekao: ‘Šta hoćeš?’ Rekao sam: ‘Ja ljude
Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog i Njemu liječim od opsjednutosti, pa ako hoćeš, liječit ću i tebe.
nema ortaka.’ To je rekao tri puta. Onda je Damad rekao: Nemoj oklijevati i misliti da ti ne mogu pomoći. Liječio
‘Allaha mi, čuo sam kako govore vračari, gatari, pjesnici, sam i one koji su bili u goroj situaciji od tebe, pa su
ali nikada nikog nisam čuo da govori takve riječi. Daj mi ozdravili. Čuo sam da tvoji saplemenici govore o tebi
svoju ruku da ti prisegnem na islam.’’ Poslanik, s.a.v.s., hrđave stvari, da vrijeđaš njihove prvake, cijepaš njihovu
uzeo je prisegu od njega i rekao mu: ‘Da li govoriš i zajednicu, proglašavaš umrle da su zabludjeli i da kudiš
za svoj narod?’ Damad je rekao: ‘I za moj narod važi.’ njihova božanstva. Pomislio sam da takvo nešto može
Vjerovjesnik, s.a.v.s., poslao je vojsku, pa su prolazili raditi samo neko ko je opsjednut džinima.’ Poslanik,
pored Damadova plemena, pa je vođa skupine rekao: s.a.v.s., je rekao: ‘Hvala Allahu, Njemu zahvaljujem i
‘Da li ste uzeli šta od ovih ljudi?’ Jedan čovjek je rekao: od Njega pomoć tražim, vjerujem u Njega i na Njega
‘Uzeo sam od njih jednu posudu.’ Vođa je rekao: ‘Vrati se oslanjam. Koga Allah uputi, njega niko u zabludu
im ju, jer oni su Damadov narod.’“ ne može odvesti, a koga Allah u zabludi ostavi, niko ga
U drugoj predaji: „Pa je Damad rekao Poslaniku, na pravi put ne može izvesti. Svjedočim da nema boga
s.a.v.s.: ‘Ponovi mi te riječi, one su krajnje savršene.’“1 osim Allaha, Jedinog kome nema ortaka, i svjedočim
Ebu Nu’ajm u Delail en-nubbuvve2 preko Vakidija da da je Muhammed Njegov rob i Poslanik.’’ Damad pri-
je rekao: „Pričao mi je Muhammed ibn Sulejt, a on od ča: ‘Čuo sam riječi od kojih nikada nisam čuo ljepših.
Zatražio sam da mi ponovi šta je rekao, pa je ponovio.
1
Ovako je u: Bidaje, 3/36. Nesai, Begavi i Musedded u svom Pitao sam: ‘Čemu pozivaš?’ On je rekao: ‘Da vjeruješ
Musnedu bilježe ovaj slučaj, kao što se navodi u: Isabe, Allaha, Jedinog koji nema ortaka i da se odrekneš kipo-
2/210. va i idolopoklonstva, i da posvjedočiš da sam Allahov
2
Ebu Nu’ajm: Delail en-nubbuvve, str.: 77. Poslanik.’ Ja sam rekao: ‘A šta imam ako to uradim?’ On

16
je rekao: ‘Imat ćeš Džennet.’ Ja sam rekao: ‘Svjedočim Mu pripisuješ ortake. Da li Mu zahvaljuješ kako treba
da nema boga osim Allaha, Jedinog koji nema ortaka, ili se bojiš da bi te mogao kazniti?’ On je rekao: ‘Ni
odričem se idolopoklonstva i svjedočim da si ti Allahov jedno ni drugo.’ Nastavlja: ‘Znao sam da nisam ni s
rob i Poslanik.’ S Poslanikom, s.a.v.s., sam ostao neko kim pričao na sličan način.’ Poslanik, s.a.v.s., je rekao:
vrijeme i naučio mnoge sure iz Kur’ana, a onda sam se ‘Husajne, prihvati islam i bit ćeš spašen.’ Husajn je re-
vratio svom narodu.’“ kao: ‘Ja imam porodicu i pleme, pa šta da im kažem?’
Abdullah ibn Abdurrahman Adevi priča: „Poslanik, Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ‘Reci: ‘Allahu moj, molim Te
s.a.v.s., poslao je Aliju ibn Ebi Taliba, r.a., s jednom voj- da me uputiš na pravi put, kako bih znao šta da radim
nom jedinicom u neki pohod, pa su zaplijenili dvadeset i povećaj mi znanje od kojeg ću imati koristi.’’ Husajn
deva na nekom mjestu i poveli ih. Neko je rekao hzr. je to rekao i nije ustao prije nego je primio islam. Onda
Aliji da su to deve iz Damadova plemena, pa je rekao: je Imran ustao, poljubio oca u glavu, ruke i noge. Kada
‘Vratite im njihove deve.’ I vojnici su ih vratili.“ je to Vjerovjesnik, s.a.v.s., vidio, zaplakao je i rekao:
‘Plačem zbog Imranovog postupka. Husajn je ušao kao
Vjerovjesnikov, a.s., poziv nevjernik a Imran nije htio ni da ustane naspram njega
niti je gledao u njegovom pravcu. Kada je primio islam,
Husajnu, ocu Imrana, r.a. Imran je ispunio svoju obavezu spram njega. Zbog tog
Ibn Huzejme bilježi od Imrana ibn Halida ibn Tulej- postupka sam se raznježio.’ Kada je Husajn htio da
ka ibn Muhammeda ibn Imrana ibn Husajna da je re- izađe, Poslanik, s.a.v.s., je rekao ashabima: ‘Ustanite i
kao: „Pričao mi je moj otac, a on od svoga djeda da otpratite starca do njegove kuće.’ Kada se pojavio na
je delegacija Kurejšija došla do Husajna, a izuzetno vratima i kada su ga Kurejšije vidjeli, rekli su: ‘Promijenio
su ga uvažavali, i rekli su mu: ‘Hoćeš li, u naše ime, je vjeru.’ i razišli su se od njega.“3
pričati s tim čovjekom? On posve ružno govori o našim
božanstvima.’ Odveli su ga do Poslanikove, s.a.v.s.,
kuće. Kod Poslanika, s.a.v.s., su bili njegovi ashabi, a
Vjerovjesnikov, a.s., poziv
među njima i Imran, sin Husajnov. Poslanik, s.a.v.s., je neimenovanom čovjeku
rekao: ‘Napravite prolaz šejhu.’ Husajn je pitao: ‘Šta je Ahemd bilježi od Ebu Temimeta Hudžejmija, a on
ovo što čujemo da govoriš? Vrijeđaš naša božanstva, od nekog svog saplemenika, da je bio otišao Poslani-
a otac ti je bio uvažen i priznat?’ Poslanik, s.a.v.s., mu ku, s.a.v.s., ili je rekao: „Vidio sam Poslanika, s.a.v.s.,
je rekao: ‘Husajne, i moj i tvoj otac su u Džehennemu. kada mu je došao neki čovjek i rekao: ‘Da li si ti Allahov
Husajne, koliko je bogova kojima robuješ?’ Ovaj je od- Poslanik?’ ili je rekao: ‘Da li si ti Muhammed?’ Posal-
govorio: ‘Sedam na zemlji i jednog na nebu.’ Poslanik, nik, s.a.v.s., je rekao da jeste. Čovjek je pitao: ‘Čemu
s.a.v.s., ga je pitao: ‘Kada zapadneš u neku nevolju, pozivaš?’ Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ‘Zovem Allaha
kojem se obraćaš?’ On je rekao: ‘Onome na nebu.’ Jedinog. Onog kome, kada se obratiš u nevolji, On ti
Poslanik, s.a.v.s., je pitao: ‘A kada izgubiš materijalna je otkloni; Onom kome se obraćaš u gladnoj godini pa
dobra, kome se obraćaš?’ On je rekao: ‘Onom na nebu.’
Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ‘On ti se jedini odaziva, a ti 3
Ovako je u: Isabe, 2/337.

17
On da da usjevi rode; Onom kome se obratiš kada se Allah ne prima nikakvo djelo od onoga ko Mu pripiše
izgubiš u pustinji pa te On vrati na put.’ Čovjek je primio ortaka, nakon što je prihvatio islam, sve dok ne ostavi
islam i rekao: ‘Preporuči mi nešto, Allahov poslaniče.’ mnogobošce. A ja vas držim za krajeve odjeće kako
Poslanik,s.a.v.s., je rekao: ‘Nemoj ništa psovati.’ Ili je ne biste pali u Džehennem. Znaj da me moj Gospodar
rekao: ‘Nemoj nikoga psovati.’ – prenosilac nije siguran. zove i da će me pitati da li sam dostavio svoju zadaću.
Čovjek je rekao: ‘Otkako mi je Poslanik, s.a.v.s., dao tu Ja ću reći: ‘Gospodaru, dostavio sam.’ Neka oni koji su
preporuku, nikada više nisam psovao ni devi ni ovci.’“4 prisutni obavijeste one koji su odsutni. Znajte da ćete biti
prozvani sa zatvorenim ustima, a prvo što će progovoriti
Vjerovjesnikov, s.a.v.s., poziv od vašeg tijela bit će vaše ruke i vaše noge.’’ Ja sam
Muaviji ibn Hajdetu, r.a. pitao: ‘Allahov poslaniče, da li je to naša vjera?’ On je
rekao: ‘To je tvoja vjera i gdje god učiniš dobro djelo,
Ibn Abdilberr u Isti’abu, i kaže da je vjerodostojno,
ono će te čekati.’“ Onda navodi hadis do kraja.
bilježi od Muavije ibn Hajdeta Kušejrija da je rekao: „Oti-
šao sam Poslaniku, s.a.v.s., i rekao: ‘Allahov poslaniče, Ovo je vjerodostojan hadis sa čvrstim i poznatim lan-
nisam ti došao prije nego sam se zakleo onoliko puta cem prenosilaca, i on je od Muavije ibn Hajdeta, a nije
koliko mi je prsta na rukama, i više’, pa je sklopio ruke od Hakima ibn Ebi Muavije. Prije njega se bilježi hadis
jednu preko druge, ‘da ti neću doći i da neću prihvatiti od ovog Hakima da je rekao: „‘Allahov poslaniče, s čime
tvoje vjere, ali sam ti došao kao čovjek koji ne razumije te poslao naš Gospodar?’ Poslanik, s.a.v.s., je rekao:
više nego ga je Allah podučio. Molim te, tako ti Alla- ‘Da robuješ Allahu i da Mu ništa ne pripisuješ, da klanjaš
ha, Veličanstvenog, da mi kažeš s čime te poslao naš namaz, daješ zekat i da je svaki musliman muslimanu
Gospodar?’ Poslanik, s.a.v.s., mu je rekao: ‘S vjerom haram. Ovo je tvoja vjera i gdje god da budeš bit će ti
islamom.’ On je pitao: ‘A šta je vjera islam?’ Poslanik, dovoljno.’“5
s.a.v.s., je rekao: ‘To je da kažeš: ‘Predajem i pokravam
se Allahu i odričem se (kipova), da klanjaš namaz, daješ
5
Ovako ga navodi Ebu Hajseme i na osnovu ovog hadisa
zekat. Da znaš da je svaki musliman muslimanu zabra- se govori o tome, a to je slab lanac prenosilaca. Ovako je
njen i da su oni braća koja se potpomažu. Da znaš da u: Isti’ab, 1/323. Hafiz – u: Isabe, 1/350 – kaže: „Moguće
je da ovo bude drugi hadis i nije isključeno da postoje dva
4
Hejsemi, 8/72, kaže: „U lancu prenosilaca je Hakem ibn čovjeka sa istim pitanjem, naročito ako dolaze u različito
Fudajl. Njega smatraju pouzdanim Ebu Davud i drugi, a vrijeme.“ Ovo navodi Ibn Ebi Asim u: Vahdan. Hadis bilježi
Ebu Zur’a ga smatra slabim, dok su ostali prenosioci vjero- od Abdulvehhaba ibn Nedždeta, a on je Havti, šejh Ibn Ebi
dostojni.“ Hajseme.

18
Ebu Jezid Bistami

Pitaj što
god hoćeš (II)
O
nda je rekao: „Što se tiče vašeg prvog pitanja o
jednom čemu nema drugog to je Allah, Jedini
koji sve potčinjava.
Vaše pitanje o dvoje čemu nema trećeg – to su dan
i noć, jer Uzvišeni kaže: I Mi smo noć i dan kao dva
znamenja učinili. (Isra, 12.)
Vaše pitanje o troje čemu nema četvrtog – to su Arš,
Kurs i Kalem (Pero sudbine).
Vaše pitanje o četvero čemu nema petog – to su
objavljene Knjige; Tevrat, Zebur, Indžil i Kur’an.
Vaše pitanje o petero čemu nema šestog su pet
dnevnih namaza koji su propisani kao obaveza svakom
muslimanu i muslimanki.
Vaše pitanje o šestero čemu nema sedmog su šest
vremenskih razdoblja koje Allah spominje u riječima:
‘Mi smo stvorili nebesa i Zemlju i ono što je između
njih – za šest vremenskih razdoblja, i nije Nas ophrvao
nikakav umor.’ (Kaf, 38.)
Vaše pitanje o sedmero čemu nema osmog – to su
sedmera nebesa, jer Uzvišeni kaže: ‘(...) sedam nebesa
jedna iznad drugih stvorio (...)’. (Mulk, 3.)
Vaše pitanje o osmero čemu nema devetog – to su
nosioci Arša, jer Uzvišeni kaže: ‘(...) a prijesto Gospo-
dara tvoga će tog dana iznad njih osmerica držati.’
(Hakka, 17.)
Vaše pitanje o devetero čemu nema desetog – to su
devet osoba koji su činili nered po zemlji. Uzvišeni kaže:
‘U gradu je bilo devet osoba koje su ne red nego nered
činile.’ (Neml, 48.)
Vaše pitanje o cjelovitom deset – to su deset dana
koje onaj koji obavlja temettu’ hadždž mora postiti, ako
nema kurbana za zaklati, jer Uzvišeni kaže: ‘A onaj ko
ga ne nađe, neka posti tri dana u danima hadždža, i
sedam dana po povratku – to jest punih deset dana. To

19
je za onoga koji nije iz Mekke. I bojte se Allaha i znajte Četvero koje nije poteklo iz kičme oca niti utrobe
da On teško kažnjava.’ (Bekare, 196.) majke su Ismailov ovan, Salihova deva i Adem, a.s., i
Vaše pitanje o jedanaest – to su Jusufova, a.s., braća, hazreti Hava.
jer Uzvišeni kaže: ‘O oče moj, sanjao sam jedanaest Prva krv koja je prolivena na zemlji je Habilova kada
zvijezda.’ (Jusuf, 4.) ga je ubio Kabil.
Vaše pitanje o dvanaest – to je broj mjeseci u godini, Ono što je Allah stvorio a onda otkupio – to je vjerni-
jer Uzvišeni kaže: ‘Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, kov život, jer Uzvišeni kaže: ‘Allah je od vjernika kupio
prema Allahovoj Knjizi.’ (Tevbe, 36.) živote njihove i imetke njihove u zamjenu za džennet.’
Vaše pitanje o trinaest – to je Jusufov san, jer Allah (Tevbe, 111.)
kaže: ‘O oče moj, sanjao sam jedanaest zvijezda, i Sun- Ono što je Allah stvorio a onda pokudio i zanijekao
ce i Mjesec, i u snu sam ih vidio kako mi se pokloniše.’ – to je glas magarca, jer Uzvišeni kaže: ‘(...) ta najnepri-
(Jusuf, 4.) jatniji glas je revanje magarca!’ (Lukman, 19.)
Vaše pitanje o ljudima koji su slagali i ući će u dže- Ono što je Allah stvorio a onda učinio golemim – to su
nnet – to su Jusufova, a.s., braća, jer Uzvišeni kaže: ‘‘O ženske spletke, jer Uzvišeni kaže: ‘(...) vaša su lukavstva
oče naš’, rekoše, ‘bili smo otišli da se trkamo, a Jusufa zaista velika!’ (Jusuf, 28.)
smo ostavili kod naših stvari, pa ga je vuk pojeo. A ti Ono što je Allah stvorio a onda upitao za njega – to je
nam nećeš vjerovati, iako istinu govorimo.’’ (Jusuf, 17.) Musaov štap, jer Uzvišeni kaže: ‘‘A šta ti je to u desnoj
Vaše pitanje o ljudima koji su rekli istinu a ući će u ruci, o Musa?’ ‘Ovo je moj štap’–odgovori on – ‘kojim
Džehennem, to su židovi i kršćani, jer Uzvišeni kaže: ‘Je- se poštapam i kojim lišće ovcama svojim skidam, a
vreji govore: ‘Kršćani nisu na Pravome putu!’ a kršćani služi mi i za druge potrebe.’’ (Ta Ha, 17–18.)
vele: ‘Jevreji nisu na Pravome putu!’’ (Bekare, 113.) Oni Najbolje žene su Hava, pramajka čovječanstva, Ha-
su rekli istinu, a bit će u Džehennemu. tidža, Aiša, Asija, Merjem, kćerka Imranova i Fatima,
Vaše pitanje o tome gdje je ime u tijelu – ono je u uhu. kćerka Muhammedova, a.s., da je Allah njima zado-
voljan.
Vaše pitanje o tome šta diže prašinu – to su četiri vje-
tra: ‘(...) između neba i Zemlje lebde (...)’ (Bekare, 164.) Najbolje vode su Sejhun (Sir-Darija), Džejhun (Amu-
Darja), Tigris, Eufrat i Nil u Egiptu.
Vaše pitanje o onome što se lagahno kreće – to su
lađe koje plove morima. Najbolje planina je Tur.

Veše pitanje o onima koji sprovode naredbe – to su Najbolja jahalica je konj.


meleki koji dijele ljudima njihovu opskrbu, od polovice Najbolji mjesec je ramazan, jer Uzvišeni kaže: ‘U
šabana do polovice šabana naredne godine. mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana.’
Vaše pitanje o četrnaest stvari koje su govorile sa (Bekare, 185.)
Gospodarom svjetova – to su sedmera nebesa i sed- Najbolja noć je Noć sudbine, jer Uzvišeni kaže: ‘Noć
mere zemlje, jer Allah kaže: ‘‘Pojavite se milom ili si- kadr je bolja od hiljadu mjeseci.’ (Kadr, 3.)
lom!’ – ‘Pojavljujemo se drage volje!’ – odgovorili su.’
Katastrofa (Tamme) je Kijametski dan.
(Fussilet, 11.)
Drvo koje ima dvanaest grana, na svakoj grani tride-
Kabur koji je hodao sa svojim stanovnikom je bila set listova, na svakom listu pet cvjetova od kojih dva na
riba Junusa, a.s. suncu a tri u tmini. Drvo je godina, grane su mjeseci,
Ono što diše a nema duše je zora, jer Uzvišeni kaže: listovi su dani, a cvjetovi su namazi – akšam, jacija i
‘(...) i zorom kada diše – (...)’ (Tekvir, 18.) sabah su u pomrčini, a podne i ikindija su po suncu
Voda koja ne silazi sa nebesa niti izvire iz zemlje je (svjetlu).
voda koju je Belkisa poslala Sulejmanu, a.s., u boci, a Ono što je obavilo hadždž i tavafilo oko Kabe, a nema
koja je nakupljena od znoja konja. duše niti je obavezno na to – to je Nuhova lađa.

20
Allah je stvorio 124.000 vjerovjesnika a njih 313 imalo si ga toliko pitanja i on ti je na sva odgovorio, a on je
je poslanicu. tebe pitao jedno pitanje i ti ne možeš da odgovoriš?’ On
Četiri stvari koje imaju različit okus i boju a isti izvor reče: Nije da ne znam odgovora, nego se bojim da ako
su: oči, nos, usta i uho, pa je tekućina oka slana, a usta odgovorim na njegovo pitanje, vi se nećete sa mnom
slatkasta, nosa kisela a uha gorka. složiti.’ Oni rekoše: ‘Naravno da ćemo se složiti, jer ti
si naš uglednik i vođa i što god kažeš, mi to slušamo
Nekir je ono što je na košpi hurme, kitmir je ona bijela
i pokoravamo se tome i podržavamo te u tome.’ On
kožica, a fetil je ono što je unutar košpe.
reče: ‘Ključ nebesa i dženneta su riječi:–La ilahe illallah
Sebed i lebed je vuna i dlaka ovce i koze. Muhammedun resulullah (nema boga osim Allaha i
Tam i Remm su dva naroda koji su živjeli prije našeg Muhammed je Allahov Poslanik). Kada su oni to čuli
praoca Adema a.s. od svog vođe, svi su, do zadnjeg, primili islam, srušili
su manastir i na njegovom mjestu napravili džamiju.
Magarac kada njače, vidi šejtana i izgovara: ‘Neka
Poodsijecali su svoje konopčiće i tada je Ebu Jezid čuo
Allah prokletim učini ubirača poreza (nameta).’
glas: ‘Ebu Jezide, ti si zbog Nas svezao jedan konopčić,
Pas u svom lavežu kaže: ‘Teško se džehennemlijama a Mi zbog tebe pokidali petsto konopčića.’
od srdžbe Silnog.’
Preveo: Hfz. Sabahudin Skejić
Bik u svom mukanju kaže: ‘Slavljen neka je Allah i
Njemu svaka hvala (Subhanallahi ve bihamdihi).’
Konj u svom njištanju kaže: ‘Slavljen neka je moj
Čuvar kada se sukobe junaci i kada se svaki čovjek
brine o svom protivniku.’
Deva u svom glasanju kaže: ‘Dovoljan mi je Allah, a
Allah je dovoljan Skrbnik.’
Paun u svom glasanju kaže: ‘Milostivi, koji upravlja
svemirom svim.’ (Ta Ha, 5.)
Slavuj u svojem pojanju kaže: ‘Slavljen neka je Allah
kada osvanete i kada omrknete.’
Žaba u svom kreketu kaže: ‘Slvaljen neka je Onaj
kojem se robuje i na kopnu i na vodi, slavljen neka je
Silni Vladar.’
Zvono kaže: Slavljen neka je Allah, zaista, zaista.
Čovječe, pogledaj ovaj svijet i na istok i na zapad nećeš
vidjeti da iko osta.’
Narod kojem je Allah objavio a nisu ni ljudi, ni džini,
ni meleki – to su pčele, jer Uzvišeni kaže: ‘Gospodar
tvoj je pčelu nadahnuo: ‘Pravi sebi kuće u brdima i u
dubovima i u onome što naprave ljudi (...)’’ (Nahl, 68.)
Gdje bude noć kada dođe dan, a gdje bude dan kada
dođe noć? Oni budu u onome Allahovom znanju u koje
nemaju uvida ni poslani vjerovjesnici ni bliski meleki.
Onda je Ebu Jezid pitao: ‘Da li imate još pitanja?’
Rekli su mu da nemaju, pa je on pitao: ‘A ti meni reci:
Šta je ključ nebesa i dženneta?’ Episkop je zašutio.
Onda su mu rekli njegovi svećenici i saradnici: ‘Pitao

21
Ibn Adžîbe el-Haseni | EL-BAHRU’L-MEDID

Sura
EN-NASR (pomoć)
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog
Kada Allahova pomoć i pobjeda dođu,
i vidiš ljude kako u skupinama u Allahovu vjeru ulaze,
ti veličaj Gospodara svoga hvaleći Ga i moli Ga da ti oprosti,
On je uvijek pokajanje primao.

Uzvišeni Hakk kaže: (slavi Allaha) i donosi istigfar (traži oprosta), kako bi se
1. Kada Allahova pomoć i pobjeda dođu na najbolji način spremio za susret (sa Mnom) ili kako
bi bio zahvalan na (Mojim) blagodatima.
En-nasr je pomoć i pobjeda nad neprijateljem, a el-
feth je osvojenje Mekke ili osvojenje drugih zemalja. Upotrebljeni izraz o dolasku osvojenja Mekke ukazu-
A najavljivanje toga, prije njegovog događanja, je od je na njegovo skoro obistinjenje.
znakova vjerovjesništva. A ima i onih učenjaka koji kažu da je ova sura
Ako kažemo da je ova sura objavljena prije osvojenja objavljena u danima kurbanskog bajrama, na Mini, na
Mekke, što smatra većina komentatora, onda ovaj ajet Oprosnom hadždžu. Nakon toga Poslanik, a.s., je živio
znači: kada ti (o Muhammede) dođe Allahova pomoć osamdeset dana. Pa riječca „kada“ (ar. iza) onda ima
i kada pobjediš Arape i kada ti bude Mekka, ili druge značenje da se ulazak ljudi u skupinama u vjeru još nije
arapske zemlje oslobođene, pa onda puno čini tespih dogodio. Osvojenje Mekke je bilo desetog ramazana,

22
osme godine po hidžri, a sa Poslanikom, a.s., je bilo 4. On je uvijek pokajanje primao, tj. mnogo prima
deset hiljada muhadžira, ensarija i drugih Arapa. Tada tevbe (pokajanja).
je u Mekki proveo petnaest dana. Pošto je ušao u grad
Aiša, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., nakon oslo-
stao je pored vrata Kabe i rekao: „Nema boga osim
bođenja Mekke i ulaska Arapa u vjeru često govorio:
Allaha, Jedinog, koji nema sudruga. Ispunio je Svoje
obećanje. Pomogao je Svog roba. I sam je porazio sa- „Subhaneke Allahumme ve bi hamdike ve estagfiruke
veznike (ahzab).“ ve etubu ilejke – Slava Tebi moj Allahu i neka Ti je hvala,
tražim oprosta od Tebe i kajem Ti se.“
Potom je rekao: „O stanovnici Mekke! Šta mislite da
ću s vama uraditi?“ Rekoše: „Dobro! Plemeniti brat i sin Jedne prilike joj je, u vezi sa ovom surom, rekao:
brata plemenitog!“ Reče: „Idite, slobodni ste!“ Tako im „Vidim da mi se smrt približila!“ El-Abbas i Omer su ovu
je Poslanik, a.s., dao slobodu, a mogao ih je, pošto mu suru, pred Poslanikom, a.s., protumačili kao blizinu nje-
je to Allah Uvišeni omogućio, zarobiti silom. Mekkelije gove smrti, što im je i odobrio. Ovakvog istog mišljenja
su muslimanima tada bili plijen, pa se radi toga stanov-
su i Ibn Abbas i drugi mufessiri.
nici Mekke nazivaju et-tulekâ (oslobođeni). Nakon toga
dali su bej’at (prisegu) na islam, a potom je Poslanik,
a.s., krenuo na Hevazin. Sûfî-tefsir
Kada ti, o muridu, dođe Allahova pomoć tako što će
Jedina vjera Allahova ti dati snagu da savladaš navike (i prohtjeve) svoga nef-
Zatim Uzvišeni kaže: sa i podari ti feth (osvojenje), a to je ulazak na stupanj
2. i vidiš ljude kako u skupinama u Allahovu vjeru fenaa, i počasti te tajnama suštine stvari i kada vidiš da
ulaze ljudi ulaze na Allahov put (tarikillah) u skupinama, pa
slavi Ga hvaleći Ga, tj. veličaj Ga na način da ne vidiš
tj. u vjeru islam, jedinu vjeru koja se pripisuje Uzvi-
šenom. ikoga drugoga ili išta drugo u Njegovoj vlasti, i traži
oprosta od Njega na način da ne vidiš svoga nefsa.
Ulaze „u skupinama“ tj. džemat iza džemata, cijela
plemena, cijeli narodi, nakon što su ulazili u vjeru jedan El-Kušejri je rekao: „I kaže se da je pomoć od Allaha
po jedan. Arapi su govorili: „Kada Muhammed zauzme u tome da roba učini da bude fâni od svog nefsa, da
Harem – a Allah ih je već sačuvao od Drugova slona ga udalji od ljudskih ovisnosti i da ga očisti od nefsan-
(ashab el-fil) – niko vam se više neće priklanjati.“ skih prljavština. A el-feth je u tome da ga uzdigne na
Pa su svi nakon oslobođenja Mekke došli, bez borbe, stupanj bliskosti, da ga odlikuje vrlinama blizine, da ga
da prihvate islam. Zaista su mnogi ljudi nakon oslobo- zaogrne odjećom zajedništva i da ga napoji potpunom
đenja Mekke prihvatili islam, tako da ih je u pohodu na spoznajom za kojom svi ljudi žeđ osjećaju.
Tebuk izašlo sedamdeset hiljada.
El-Vertedži kaže: „Slavi Ga Njegovom hvalom a ne
Ebu Muhammed ibn Abdil-Berr je rekao: „Kada je
sobom, tj. slavi Ga onako kako je On sebe pohvalio.
Resulullah umro, niko od Arapa nije bio nevjernik.“ Pre-
A traži od Njeg oprosta svojom hvalom, svojom po-
nosi se da je broj muslimana pri Poslanikovom, a.s.,
hvalom, svim svojim djelima i spoznajama; jer sve to
preselenju na ahiret bio stotinu četrnaest hiljada.
nabrojano je manjkavo. Kada stvoreno opisuje (Stvo-
Kada vidiš to što se spominje od pomoći (nasr) i
ritelja), taj opis ne dolikuje ljepoti Milostivog. On prima
osvojenja (feth), pa:
tevbu za nemogućnost spoznaje suštine Njegove sve-
3. ti veličaj Gospodara svoga hvaleći Ga tj. govori
tosti i prima tevbu za priznanje nepoznavanja suštine
– „subhanallah“ (slava Allahu), na taj način hvaleći
Njegovog Bića.
Ga ili: klanjaj Mu se (obavljaj namaz), i moli Ga da
ti oprosti, iz poniznosti i slamajući nefsa ili: ustraj u Neka je Allahov slavat na našeg sejjida Muhammeda
trajnom donošenju istigfara, i njegovu porodicu!

23
Emina Ćeman | ZAKLETVA U KUR’ANU

Tako mi
Gospodara...

„Zaklinjati se može samo nečime što je uzvišeno.


Allah, dž.š., se zaklinje Sobom na sedam mjesta u Kur’anu, dok se
na svim ostalim mjestima zaklinje stvorenjima.“ (Imam es-Sujuti, el-Itkan)

U
serijalu o rečenicama zakletve u Kur’anu sva- a to je spor između Zubejra ibn Avvama, r.a., i jednog
kako prvo mjesto zauzimaju ajeti u kojima se ensarije oko korištenja korita za navodnjavanje bašče.
Allah, dž.š., zaklinje samim Sobom. Imam Su- Kada je Poslanik, a.s., presudio u korist hzr. Zubejra,
juti navodi sedam takvih mjesta. SEMERKAND Vam do- ensarija mu je prigovorio riječima: „Je li to zbog toga što
nosi te ajete, kao i mišljenja nekih mufessira o njihovim
je on sin tvoje tetke?“ Poslanika, a.s., su te riječi veoma
značenjima.
pogodile nakon čega je i objavljen ovaj ajet.
“Ne! Tako mi Gospodara tvoga, oni neće vjerovati
Šejh Ismail Hakki kaže da je u ovom ajetu ukaz na to
sve dok tebe za sudiju svoga ne budu uzeli u među-
da onaj ko odbije neki Božiji ili Poslanikov, a.s., nalog
sobnoj neslozi, i tada u sebi ne bi našli nikoje zapre-
ke onom što si presudio ti i sasvim bi se pokorili!” izlazi iz vjere – svejedno da li ga je odbio zbog sumnje
(en-Nisa, 65.) ili otvorene nepokornosti.

Ako bismo tražili specifikaciju značenja ovog ajeta, “A tako Mi Gospodara tvoga, sigurno ćemo sve njih
onda bismo svakako spomenuli povod njegove objave, pitati za ono što su radili!” (el-Hidžr, 92–93.)

24
Imam Taberi bilježi u svome tefsiru predaje da će skriven u sjemenu, gruda mesa u ugrušku, a čovjek u
svaki čovjek na Sudnjem danu biti upitan za dvoje: koga svemu ovome. Voda je skrivena u zraku, biljke u vodi,
je obožavao i kako je odgovorio na poslaničke pozive.
životinje u biljkama, a čovjek, opet, u svemu ovome.
Imam Kušejri, promatrajući ovaj ajet iz perspektive Allah, dž.š., ga je izveo iz ovih skrovitosti, a izvest će ga
sufijskog tefsira, kaže da će običan narod (‘awam) biti
i iz skrovitosti zemlje na Dan proživljenja.
pitan za svoja djela, a posebnjaci (hawas) za svoja sta-
nja, tj. halove. “Misle oni koji ne vjeruju da proživljeni neće biti; ti
“I traže obavijest od tebe: ‘Da li je kazna prava zbi- reci: ‘Bit ćete, tako mi Gospodara mojega, zbilja ćete
lja?’ Ti reci: ‘Da, tako mi moga Gospodara, kazna je proživljeni biti vi, a zatim ćete biti obaviješteni o svemu
zbilja prava i vi joj umaći nećete moći!’” (Junus, 53.) što ste činili! A to je Allahu lahko!’” (et-Tegabun, 7.)
Poslanika, a.s., su na način izrugivanja nevjernici pitali
Imam Razi postavlja pitanje od kakve je koristi za-
da li je istina da će ih ahiretska kazna stići zbog onoga
kletva u ovome ajetu, kad nevjernici ionako ne vjeruju
što su činili na dunjaluku. Evo ajeta koji im daje odgovor
na njihovo pitanje. Imam Razi kaže da se ljudi razlikuju u ni u Allaha, dž.š., ni onome što Poslanik, a.s., govori.
smislu da neki ni u šta ne vjeruju osim uz jasan dokaz, Međutim, zanimljivo je to što oni iako poriču poslanstvo,
dok drugima pored dokaza treba i dodatno uvjerenje, ipak znaju da Muhammed sigurno vjeruje u Boga Koje-
kao što je zakletva. Oni koji su postavili pitanje u ovom mu poziva i da se on nikada ne bi zaklinjao u Njegovo
ajetu spadaju u drugu grupu, pa im se zbog toga Allah,
ime, osim ako sasvim nije siguran u ono što govori. Ono
dž.š., obraća i dodatnim uvjeravanjem – zakletvom.
zbog čega se el-Emin zaklinje svojim Bogom sigurno
“A tako Mi Gospodara tvoga, njih i šejtane zbilja
mora biti istina, kao što je sigurno da Sunce postoji.
ćemo sakupiti, zatim ćemo ih dovesti da oko džehe-
nnema kleče.” (Merjem, 68.) “Kunem se Gospodarom istoka i zapada da smo Mi
Allah, dž.š., se zaklinje da će sve ljude proživjeti, pa i zaista moćni da ih zamijenimo boljim od njih! I u tome
nevjernike, a uz njih i njihove dunjalučke prijatelje – šej- nas ne može niko preduhitriti!” (el-Me’aridž, 40–41.)
tane. Imam Taberi kaže da će biti skupljeni oko džehe-
Tefsiri bilježe da je Ibn Abbas, r.a., rekao: “Sunce
nnema, prije nego budu uvedeni u njega, u klečećem
položaju zbog toga jer je to položaj poniženoga. Ibn izađe u toku jedne godine na više od 360 svojih mjesta
Adžibe kaže da će razlog njihovog klečanja biti to što izlazaka. Ono ne izlazi više sa jednog mjesta sve do
od prevelikog straha neće moći ustati na noge. naredne godine. Sunce izlazi jer je ustvari primorano na
“A oni koji ne vjeruju vele: ‘Čas oživljenja doći nam to. Svaki put ono kaže: ‘Gospodaru! Nemoj da izlazim
neće!’ Ti reci: ‘Hoće, tako mi moga Gospodara, Znalca zbog Tvojih robova, jer ja vidim da su Ti oni nepokorni.’
Svijeta nevidljivoga, zbilja će vam doći!’ Njemu ništa
Pa zar niste čuli za stihove Umejje ibn Ebi Salta u kojima
skriveno nije ni koliko trun što je, ni na nebesima ni na
za Sunce kaže: ‘Ono biva izvučeno, a zatim tresnuto o
Zemlji, i nema ništa od toga manje niti od toga veće a
da u Jasnoj Knjizi nije.” (Sebe’, 3.) Zemlju’?”

Imam Kušejri primjećuje da se u Kur’anu na nekoliko Razlog zbog kojeg se u ovom ajetu koristi množina
mjesta ponavlja nevjerničko poricanje oživljenja nakon od riječi istok i zapad jeste ta što se misli na izlaske i
smrti, ali i Gospodarov, dž.š., odgovor na njih. Ovaj ajet zalaske Sunca, ili izlaske i zalaske svake zvijezde. Imam
je još jedan od odgovora.
Razi dodaje još jedno moguće značenje, a to je da se
Šejh Hakki kaže da je sintagma „Znalac Svijeta nevid-
pod riječju „istok“ podrazumjeva pojava svakog posla-
ljivog“ apozicija za Allaha, dž.š., i kao takva je korištena
nika, dok riječ „zapad“ označava njegovo preseljenje ili
radi jače potvrde ovog kur’anskog iskaza, pošto čas
oživljenja spada u gajb (svijet nevidljivog). Gajb je ono trenutak kada Gospodar, dž.š., čovjekovo srce prepusti
što je skriveno od stvorenja. Tako je, naprimjer, ugrušak njegovim sumnjama.

25
HILJADU I JEDNA KAP

Dove kod
‘jemenskog ćoška’
Eš-Ša’bi (preselio 104. h.g.), jedan od velikih tabi’ina,
priča: „Ja, Abdullah b. Omer, Abdullah b. Zubejr, Mus’ab b.
Zubejr i Abdulmelik b. Mervan smo bili pored Kabe. Nakon
namaza, grupa je predložila:
- Neka od vas svako ustane pojedinačno, dotakne
Ruknu’l-jemani (jemenski ćošak), i poželi želju od Allaha, jer
kad ovdje neko nešto poželi istog trena to i dobija. Abdullah
b. Zubejr, prvo ti ustani i prouči dovu.
Abdullah b. Zubejr je ustao, dodirnuo Ruknu’l-jemani i re-
kao:
- Moj Allahu, Ti si Uzvišen, za svaki veliki posao nada
se polaže u Tebe. Za hurmet Arša, hurmet Tvog lica (zâta)
i hurmet Pejgambera, želim od Tebe da me ne usmrtiš dok
ne budem upravljao Hidžazom i dok ne preuzmem hilafet.
Zatim je sjeo.
Onda je ustao Mus’ab, dodirnuo Ruknu’l-jemani i rekao:
- Moj Allahu, Ti si Gospodar svega i sve će se Tebi vratiti.
Tražim od Tebe koji imaš moći za sve; ne odvoji me od du-
njalučkog života dok me ne postaviš za valiju Iraka i oženiš
Sekinom, kćeri Husejna; zatim je sjeo.
Onda je ustao Abdulmelik, dodirnuo Ruknu’l-jemani i re-
kao:
- Moj Allahu, Vlasniče nebesa i zemlje! Želim poput Tebi
poslušnih robova; za hurmet Tvog Bića, za Tvoje pravo nad
svim Tvojim stvorenjima i za pravo onih koji tavafe oko Tvog
Bejta (Kabe); ne uzmi me sa zemlje dok ne postanem sudija
za istok i zapad, i dok se ne razdužim sa svima koji su u
svađi sa mnom; zatim je sjeo.
Onda je ustao hazreti Abdullah b. Omer, dodirnuo
Ruknu’l-jemani i rekao:
- Moj Allahu, bez sumnje Ti si Milostiv i Samilostan. Želim
sa Tvojim rahmetom koji prevazilazi Tvoju srdžbu, i Tvojom
moći nad svim Tvojim stvorenjima, ne odvoji me od zemalj-
skog života dok ne zaradim džennet.“
Svjedok ovih dova, Eš-Ša’bi je rekao:
- Dok nisam zatvorio oči na ovom svijetu, ja sam vidio da
je svaki ovaj čovjek ispunio želju. A Abdullah b. Omer je do-
bio muštuluk za džennet, i to je viđâno u snovima.
Ibn Halikan: Vefajatu’l-Ea’jan, (Bejrut 1977) 3/28-30

26
Potreba Vâkidi i
za učenjem njegovi prijatelji
Ebu Jusuf, jedan od velikih učenika Imam-i Ea’zama Ebu Muhammed ibn Omer el-Vâkidi, pisac dragocjenog djela
Hanife, se jedne prilike jako razbolio. Njegov učitelj, Imami „Kitabu’l-Megâzi“, napisanog u tri toma, u kojima je skupio
Ea’zam, ga je posjetio mnogo puta. Prilikom zadnje posjete, iz prve ruke najpouzdanije izvore o ratovima Resul-i Ekrema,
uvidio je da mu se stanje pogoršalo pa je proučio „istirdžu“ s.a.v.s., priča: „Imao sam dva prijatelja, jedan od njih je bio
(tj. proučio je ajet sa značenjem „Svi smo Allahovi i Njemu Hašimi. Bili smo poput jednog bića. Ja sam upao u veliko
ćemo se svi vratiti“). Poslije je ovako rekao: siromaštvo. A stigao je i bajram. Moja žena jednom reče:
- Poslije mene, gajio sam nadu za muslimane u tebe. Ako - Mi se uvijek strpimo na neimaštinu zbog nas dvoje. Ali
se tvojom smrti ljudima nešto dogodi, pored svega to će biti šta će biti sa ovom našom djecom? Oni će vidjeti djecu iz
i smrt velikog znanja. komšiluka sređenu i lijepo obučenu, a naša djeca su u ovim
Nakon nekog vremena Ebu Jusuf je ozdravio i oporavio dronjcima. Da možeš naći makar nešto samo da njima kupiš
se, spasio se bolesti. Tada do Ebu Jusufa dođoše pohvalne odjeću...
riječi Ebu Hanife prilikom njegove zadnje posjete. Zbog toga Odmah sam napisao pismo svom prijatelju Hašimiju.
mu nefs (ego) poraste i on se za znanje i obrazovanje ljudi Ispričao sam mu situaciju i zatražio pomoć. On mi je poslao
osloni na sebe. Osnovao je sam jedan medžlis za nauku, i zapečaćenu vrećicu u kojoj je bilo hiljadu dirhema (srebrni
napustio odlaske u medžlis njegovog učitelja Ebu Hanife. novac). Nisam još ni sjeo na svoje mjesto stiglo mi je pismo
Kada se Ebu Hanife raspitao za njegovo stanje, čuo je da je od drugog prijatelja.
Ebu Jusuf osnovao vlastitu grupu i da im on drži predavanja. On mi se požalio slično kao što sam se ja požalio svom
Ebu Hanife je saznavši za ovo stanje, pozvao jednog prijatelju Hašimiju. Ja sam mu istog trena poslao onako za-
vjernog hizmećara i rekao mu: - Idi u Ebu Jusufovu grupu i pečaćenu vrećicu. Zbog stida od žene tu noć sam proveo u
ovako mu reci: „Šta kažeš za ovakvog čovjeka; Jednom či- mesdžidu. Kada sam ujutru došao kući i rekao joj šta sam
staču je dao odjelo da mu ga očisti za jedan dirhem. Kada je uradio, dobro je to prihvatila; nije me postidjela. Kada sam
nakon nekoliko dana došao po odjelo, čistač poreče: „Kod bio u takvoj nevolji, zar moj prijatelj Hašimi da mi ne dođe i
mene nema ništa tvoje!“ Nakon nekog vremena vlasnik odi- uvjeri se da li sam dobio tu zapečaćenu vrećicu?
jela je ponovo došao čistaču i ovaj put je dobio čisto odijelo.
- Reci mi istinu, šta si uradio sa onom vrećicom koju sam
Da li u ovakvoj situaciji čistač ima pravo na isplatu?“ Ako on
ti dao?
kaže „ima“, ti reci „griješiš“. Ako on kaže „nema“ ti opet reci
„griješiš“. Ja sam mu odmah ispričao šta mi se desilo. Rekao mi je:

Čovjek je otišao kod njega i postavio mu pitanje. Ebu Ju- - U trenutku kada si mi tražio pomoć, osim one vrećice ni-
suf je prvo rekao „ima pravo na isplatu“. Čovjek reče: „grije- sam imao više ništa na svijetu. Napisao sam jednom prijate-
šiš“, zatim Ebu Jusuf još malo razmisli pa reče „nema pra- lju pismo, i htio sam podijeliti to što mi od njega dođe. On mi
vo“. Kada je opet dobio odgovor „griješiš“, ustao je i otišao je odmah poslao zapečaćenu vrećicu koju je dobio od tebe.
Ebu Hanifi da ga upita za mišljenje. (Tako se pare nisu potrošile, a prošle su tri različite osobe,
Dobio je ovakav odgovor: i vratile se vlasniku)

- Ako je čistač odjelo očistio nakon prisvajanja odjela sebi, Vâkidi ovako kaže: „I mi smo na kraju podijelili hiljadu di-
nema pravo na isplatu, jer se računa da je odjelo očistio za rhema između sebe.“
sebe. Ako je odjelo očistio prije prisvajanja istoga sebi, onda Kada je ovo došlo do halife Memuna, zvao me kod sebe i
mu treba isplatiti, jer će tada biti da ga je očistio za vlasnika. pitao za ovo. I ja sam mu objasnio kako se sve desilo. Nare-
Ko god misli da mu ne treba učenje, neka plače nad svojim dio je da mi se da 7 hiljada dirhema. Odvojio je nama trojici
stanjem! po dvije hiljade i našim ženama hiljadu dirhema.
Hatib el-Bagdadi: Tarihu-Bagdad (Bejrut, 1997), 13/348-49 Ibn Halikan: Vefajatu’l-Ea’jan, (Bejrut 1977) 4/348-350.

27
Mr. Nezir Krčalo

V
eliki njemački filozof G. W. F. Hegel, koji je po- noj trgovini. Ili, kada bi dergjah bio mjesto stjecanja
znavao Rumijevo učenje, naslovljenu izreku počasnih naslova i zvanja, akademski krugovi bi bili
svojevremeno je preinačio i pripisao filozofiji, tek male halkice. Ali, nije tewba piće svakog bekrije,
smatrajući da su pojedina filozofska učenja u povijesti dodaje Rumi, k.s.
samo izraz svoga vremena, odnosno „čedo svoga vre- Svjedoci smo da oponašatelji i poricatelji Istine domi-
mena“. Nakana ovog filozofa je bila da filozofiju uzdigne niraju u ovosvjetskim institucijama i njihovim poslovima
na stepen nauke, da bi na taj način mogla odbaciti svoje zavarani darivanjem dobara i bogatstva, počasnim zva-
ime i postati zbiljsko znanje – nauka Istine. Rumijevim njima i platama, kao i hvalom zabludjelih ljudi. „Iskreni
jezikom rečeno, kada bi filozofija poznavala Istinu, a vjernik ne treba gledati oponašatelja: ovaj može biti
sufizam to ne bi znao, onda bi to izgledalo kao kada bi musliman, ali rijetko se desi da on čvrsto drži svoju
„bol i rana bili suprotno raspoređeni“. vjeru i da izađe siguran iz iskušenja – jer njemu manjka
Intelektualni islam, nažalost to je naša stvarnost, kao postojanost pronicljivog čovjeka, osim kod onih koje
i filozofija odraz je i čedo ovog vremena. Hfz. dr. Nevad Allah sačuva. Istina je jedna, a njena suprotnost je vrlo
Kahteran ga je okarakterizirao kao „zarotirani“ islam, varljiva i sliči joj po pojavi. Pošto oponašatelj ne zna
koji je u službi dnevno-političkih ciljeva i ambicija. A njenu suprotnost, on zbog toga ne može ni poznavati
kako prenosi hfz. Halid Hadžimulić, svojevremeno je Istinu (...)“ (Mesnevija V, 442.)
hfz. Smail Fazlić sve sažeo u jednostavnu izreku: „Sve Kako pobuditi i kultivirati interes za sufijskom „ško-
reklama od islama“. lom“ i naukom u vremenu kada ljudi loše naravi zado-
„Kada ne bi bilo mahana, svi bi budalaši bili sposob- bijaju ovosvjetsko znanje, bogatstvo i položaj, izlažu
ni trgovci“, veli Rumi, k.s. Jezikom današnjice rečeno, se sramoti, a to isto nude mladim ljudima i pohotnim
kada ne bi bilo mahana u vidu srčanih bolesti i skrivenih dušama. Podučavati znanju i vještini čovjeka zle naravi,
nefsanskih namjera, svi bi mogli učestvovati u isprav- veli Rumi, k.s., isto je što i sablju u ruku hajduka staviti.

28
Sin vremena

Stoga se mu’minima propisuje „mala“ i „velika“ borba shvatiti kao nijekanje dvojnosti, a ne kao izražavanje
kao obaveza, kako bi mogli oteti koplje iz ruke luđaka, prave prirode jedinstva.“ (Mesnevija VI, 281.)
jer su ovosvjetska znanja, ugled, bogatstvo i tome slično
Zlato i pozlata u izlogu se smješkaju sve dok ne dođe
– zlo u rukama takvih ljudi.
dan kada se stave na provjeru. Ko pripada „bezvremen-
Kako izgleda istinski znalac i uglednik koji je zadobio skoj Rijeci“, a ko „vremenu“ na najljepši način objaš-
zvanje i sreću, „savremen“ je i živi u skladu sa vreme- njava Rumi, k.s.: „Sve ispravne intuicije (srčana stanja)
nom, a kupovina ili prodaja bilo kakvog znanja ne ometa su zadojene sigurnošću, a potom one rastu; znak te
ga da bude na putu Istine, najbolje se vidi iz Rumijevih zadojenosti i rasta je povećanje intuicije spoznavanjem
riječi: „Sufija je sin vremena. Sin ne povlači ruku od
i djelovanjem, dok ona ne postane sigurnost i potpuno
skuta svoga oca, a sufijin dobri otac, a to je ‘vrijeme’, ne
se ne stopi sa sigurnošću. Ako se mijenja u sigurnost,
dopušta mu da se podvrgne gledanju u sutrašnjicu, već
intuicija nestaje: svi šejhovi i učenici koji se javljaju u
ga cijelo vrijeme drži privučenim, za razliku od običnog
tjelesnom svijetu obličja su od šejha sigurnosti i njegovih
naroda, u svojoj bašti brzog obračuna. Sufija ne čeka
učenika. Dokaz je u tome što se ta obličja transformišu
budućnost. On je od bezvremenske Rijeke, a ne od
vremena, jer ‘s Allahom nema ni jutra ni večeri’: tamo iz epohe u epohu, iz stoljeća u stoljeće, dok se šejh
ne postoje prošlost, budućnost, vrijeme bez početka, sigurnosti i njegova djeca (muridi) – intuicije ne učvrste u
niti vrijeme bez kraja: Adem nije prvi niti je Dedždžal svijetu i odvijanju godina i stoljeća, bez promjena. Ima i
zadnji. Svi ovi izrazi pripadaju području djelomičnog pogrešnih, krivih, loših intuicija; njih će otjerati šejh sigur-
razuma i životinjskog nefsa: oni se ne mogu primijeniti nost. Svakog dana one se sve više udaljavaju od njega
u besprostornom i bezvremenskom svijetu. Zbog toga i povlače se; jer svakog dana one rastu i povećavaju
je on sin ‘tog vremena’, čime se treba shvatiti nijekanje lošu intuiciju. ‘Njihova srca su bolesna, a Allah njihovu
podjele vremena, kao što se izjava: ‘Allah je jedan’, treba bolest još povećava.’“ (Fihi ma fihi, 119.)

29
Hrabra Havla
B
ila je godina 634. Halid ibn da raspoređenog u području Bejt Bizantijce koji su se vrlo brzo raspo-
Velid je, kao glavnokoman- el-Lihja. Ova vijest nije iznenadila redili za odbranu. Bili su na visočijem
dujući muslimanskih armija, Halida. Tako nešto je i očekivao, terenu i u boljoj poziciji. Sada su mu-
osvajao gradove u Siriji. Gradovi su pa je blokirao put kod Bejtu Lihja. slimani vidjeli cijelu bizantijsku jedini-
padali jedan po jedan, a bizantijska Odmah je naredio Diraru bin Ezveru cu koja je bila dvostruko brojnija od
imperijalna sila je pokleknula pred da sa pet hiljada konjanika što prije njih. Ali, to nimalo nije zabrinjavalo
hrabrim muslimanskim ratnicima. stigne u Bejt el-Lihju, preuzme ko- Dirara. Žestoko je napadao i krčio
Tako je došao red na Damask. Pošto mandu nad svim tamošnjim snaga- put ka unutrašnjosti neprijatelja pa
je bio od izuzetne važnosti, grad je ma i spriječi Bizantijce da se probiju je ubrzo bio okružen. Bizantijci su ga
branio garnizon od dvanaest hiljada do Damaska. Dirar je bio mršav, ali prepoznali kao „polugolog viteza“
bizantijskih vojnika, a bio je opasan izuzetno žilav čovjek, rijetko viđene i namjeravali ga zarobiti i pokazati
visokim zidinama. Halid nije imao hrabrosti. Kad god bi ratovao protiv svom caru. Nakon što je nekoliko
drugog izbora osim blokirati grad, Bizantijaca, skinuo bi se go do po- puta pogođen strijelama, savladan
iscrpiti branitelje i pokrenuti napad jasa i tako im prkosio, ne koristeći je i odveden.
u podesnom trenutku. ni šljem ni pancir. Takvo ponašanje Gubitak Dirara je razočarao mu-
je skoro izluđivalo Bizantijce. Ipak, slimane, ali je Rafi bio dostojan
Najveća opasnost za grad je bio
mnogi od njih su mu se divili, pa su nasljednik. Preuzeo je komandu i
nedostatak namirnica. Tokom prvih ga prozvali „polugoli vitez“.
deset dana opsade bizantijski car poduzeo nekoliko napada prema
Halid je upozorio Dirara da ne mjestu gdje je bio zatočeni Dirar, ali
je formirao novi korpus od dvanaest
bude brzoplet i da traži pojačanje nikako nije uspijevao razbiti snažni
hiljada ljudi sastavljen od ljudstva
ako bi bizantijske snage bile preja- front Bizantijaca. Poslao je glasnika
iz raznih garnizona iz sjeverne Siri-
ke. Ali, Halidove riječi su bile uzalud Halidu i zatražio pomoć. Sada je Ha-
je i Džezire. Ovaj korpus je krenuo
potrošene. Dirar je imao mnogo lid bio u velikoj dilemi. Nadolazeća
iz Antiohe i sa sobom nosio velike
izuzetnih osobina, ali i jednu veliku bizantijska jedinica je svakako mo-
zalihe hrane. Komandant je imao na-
mahanu – nije znao šta je to oprez. rala biti poražena i odbačena prema
ređenje da po svaku cijenu uđe u
Sa sobom je poveo Rafija, iskusnog Homsu. To je bilo moguće jedino
Damask. Marširali su preko Homsa i
ratnika, i odjahao. Usput je pokupio ako on lično povede jake snage i na
susreli se sa muslimanskim izviđači-
snage kod Bejt el-Lihja i stigao do vrijeme stigne do Bejt el-Lihje. Ako bi
ma između Homsa i Damaska.
lokacije Senijet el-Ukab (Prolaz Orla) Bizantijci uspjeli poraziti muslimane
Tačno 9. septembra 634. godine gdje je postavio zasjedu. Slijedećeg i probiti se do Damaska, to bi mo-
do Halida je dogalopirao musliman- jutra je bizantijska jedinica bila na glo imati katastrofalne posljedice po
ski glasnik i izvijestio ga o dolasku vidiku. Kada se glavnina snaga pri- snage koje opsjedaju grad. Tu je bio
velikih bizantijskih snaga iz pravca bližila, Dirar je naredio napad. Musli- i problem vremena. Ako bi odmah
Homsa. Za jedan dan bi ove snage mani su izašli iz zaklona i vođeni do krenuo u pomoć Rafiju, Bizantijci
mogle stići do muslimanskog odre- pojasa golim komandantom napali iz Damaska će to vidjeti i pokušat

30
će probiti oslabljene opsadne sna- skirani jahač stigao do Bizantijaca i Maskirani jahač tad progovori, a
ge. Zato je Halid odlučio pokrenuti probadao ih svojim kopljem na opće Halid umalo ne pade sa konja od
snage po noći, kada to neprijatelj iz zadovoljstvo muslimanske vojske. iznenađenja. Bio je to ženski glas.
Damaska neće vidjeti. Nakon što bi ubio nekoliko vojnika,
- O komandante! Ja bježim od
Odmah se započelo sa pripre- okrenuo bi konja i odgalopirao na
tebe zbog stida. Ti si proslavljeni
mama. Komandu nad opsadnim drugi dio fronta i ponovio napad
probadajući po nekoliko Bizantijaca komandant, a ja sam tek jedna od
snagama je preuzeo Ebu Ubejde a onih koje su pod hidžabom. Borim
Halid je pokrenuo mobilnu jedinicu neprestano to ponavljajući. Koliko
god su muslimani nastojali prepo- se ovako samo zato što moje srce
od četiri hiljade konjanika i odjahao
znati maskiranog jahača, nikako to gori u vatri.
prema Bejt el-Lihji. U râno jutro su
nisu uspijevali. Niko ga nije pozna- - Ko si ti?
stigli na bojno polje gdje se Rafi
vao. Njegovi samoubilački napadi
borio protiv Bizantijaca. Borba je - Ja sam Havla, Dirarova sestra.
su ohrabrili muslimane koji sada
bjesnila, a ishoda nije bilo na vidi- Moj brat je zarobljen. Moram ga
napadoše novom snagom.
ku. Muslimani su žestoko napadali, osloboditi.
ali su Bizantijci bili čvrsti kao stijena. Maskirani jahač je ratovao samo-
stalno, nije se pridruživao musliman- - Onda dođi i bori se sa nama –
reče začuđeni Halid.
Usamljeni jahač skoj glavnini niti krilima. Kao da je
vodio neki svoj privatni rat. Kada je Muslimani su neprestano napa-
Kada se Halid približio bojnom naređen opći napad, jahač se pri- dali. Oko podne Bizantijci počeše
polju, ugledao je jednog musliman- družio ostalima i nastavio probadati popuštati i nekontrolisano bježati sa
skog jahača kako usamljen galopi- neprijatelja. Halid mu se približi, pa
ra prema bizantijskom frontu. Prije bojnog polja. Muslimani su ih slijedili
reče:
nego ga je Halid mogao zaustaviti, i pritiskali neprestanim napadima.
- Ratniče, pokaži nam svoje lice. Tražili su Dirara, ali njemu nije bilo
jahač je stigao do fronta. Bio je vitak,
sav u crnom, sa prsnim oklopom na Jahač ošinu Halida žestokim ni traga. Raspitivali su se, ali nisu
sebi, a naoružan sabljom i dugim pogledom crnih očiju, okrenu se i uspjeli saznati da li je živ ili mrtav.
kopljem. Oko glave je omotao zele- nastavi sa borbom na drugom dijelu Tada im se sreća osmjehnula. Neko-
ni turban koji mu je, poput maske, fronta. Nekoliko Halidovih bliskih su- liko lokalnih Arapa dođoše i rekoše
pokrivao lice, tako da su se vidjele boraca rekoše maskiranom jahaču: da su vidjeli jedinicu od stotinu Bi-
samo njegove oči. Jahač je tjerao - Plemeniti ratniče! Tvoj koman- zantijaca kako sprovode do pojasa
konja tako žestoko da se činilo da dant te zove, a ti bježiš od njega! golog zarobljenika prema Homsu.
su i konj i jahač potpuno ludi. Rafi je Pokaži nam svoje lice i reci nam svo- Halid naredi Rafiu da uzme stotinu
takođe primijetio jahača pa je rekao: je ime da znamo koga ćemo slaviti! najboljih konjanika i da požuri prema
- Ovaj napada kao Halid, ali to Maskirani jahač se opet okrenu i Homsu i po svaku cijenu oslobodi
sigurno nije on. odgalopira na drugi dio fronta. Kada Dirara. Rafi to i učini. Sa sobom je
Tada je i Halid stigao do Rafija. je jahač opet prolazio pored Halida, poveo i Havlu. Rafi ubrzo sustiže
Brzo je svoju vojsku priključio Rafinoj ovaj ga zaustavi i reče: Bizantijce, napade ih i oslobodi Di-
i reorganizovao borbeni poredak. U - Dovoljno si učinio. Razgalio si rara. Kada su se vratili, Halid je bio
međuvremenu je tajanstveni ma- naša srca. Ko si ti? presretan ugledavši Dirara živog.

31
GOVOR STANJA

Da bude Kamenčić u ustima


kako treba Ebu Bekr es-Siddik, r.a., stavljao bi kamenčić u usta kako
bi ga to spriječilo da govori izuzev kad je to potrebno.
Ali el-Havvas, rahimehullah, je re-
Imao bi običaj pokazati na svoj jezik govoreći: „Ovo je ono što mi
kao: „Evlije podstiču na zikr upra-
vo zbog njegove djelotvornosti u donosi nevolje!“
čišćenju srca, da bi derviš postao El-Gazali: Bidajet el-Hidaje.
takav da namaz i sve druge iba-

Poštovanje prema
dete obavlja upravo onako kako
je to šerijatom naređeno, a ne ne-
kako drugačije, a dok god je on
zastrt (od Uzvišenog), ili naginje
ka nekoj strasti, to će nužno izazi-
vati da će on te ibadete izvršavati
Medini Munevveri
Imam Malik, rahimehullah, u Medini Munevveri nije jahao na jahalici.
na manjkav način.“
Govorio bi: „Stid me je da jašući na životinji gazim zemlju u kojoj se
Eš-Ša'rani: Načela tesavvufa. nalazi Allahov Poslanik, s.a.v.s.“

Iblisova Kadi Ijad: eš-Šifa.

kičma Pravo prijateljevanja


Ishak ibn Halef je rekao: „Ništa ne Allahov Poslanik, a.s., ušao je u šiprag i ubrao dva misvaka. Je-
slama Iblisovu kičmu kao kad čo- dan je bio iskrivljen, a drugi prav. U pratnji Poslanika, a.s., bio
vjek kaže: ‘Kako li će biti sa mnom je jedan od ashaba kojem je Poslanik, a.s., dao onaj pravi, a za
okončano?!’ Tada Iblis padne u sebe je zadržao onaj iskrivljeni misvak. Na to je ashab reagirao
očaj zbog njega i kaže: ‘Kad će riječima: „Allahov Poslaniče, preče je da ti uzmeš ovaj pravi mi-
se ovaj jednom početi diviti svo- svak!“ Onda je Allahov Poslanik, a.s., rekao: „Ko god bude s
jim djelima?!’“ nekim prijateljevao, makar jedan sahat u danu, bit će pitan
El-Bejheki: Šuab el-Iman, I/508. za svoje prijateljevanje, da li je ispoštovao prava Uzvišenog
Allaha u njemu ili ih je iznevjerio.“

Ko te je El-Gazali: Bidajet el-Hidaje.

odgajao? Hajde da se pokajemo


Isa, a.s., je bio upitan: „Ko te Fudajl ibn Ijad, rahimehullah, svome društvu je govorio: „Hajde da se
je odgajao?“, pa je odgovorio: pokajemo za grijeh za koji obični svijet i ne zna da je grijeh, a to je
„Niko me nije odgajao; gledao ljubav za dunjalukom; da se pokajemo za ljubav prema imetku, hrani,
sam neznanje neznalica pa sam govoru i spavanju, jer se ljubav za dunjalukom ogleda u ljubavi za na-
ga izbjegavao!“ vedeno četvero!“
El-Gazali: Bidajet el-Hidaje. Eš-Ša'rani: Načela tesavvufa.

32
Hadis Emir puta
Pred jedno putovanje Abdullah el-Mervezi je upitao
Poslanik, a.s., je rekao: Ebu Ali el-Ribatija: „Hoćeš li ti biti emir ili ja?“ Ebu Ali
mu je odgovorio: „Budi ti.“ Nakon toga je Abdullah
„Ljudi, Allah je stidan,
el-Mervezi počeo nositi Ebu Alijevu poputbinu na le-
blag i Onaj Koji pokriva. đima. Jedne noći je padala kiša, a Abdullah je cijele
noći stajao pored njegove glave i svojom odjećom
On voli stid i zaklon, pa kada se ga štitio od kiše. Kad god bi Ebu Ali rekao: „Nemoj
to raditi.“ Abdullah bi rekao: „Zar ja nisam emir?!
neko od vas kupa i pere neka se
Tvoja dužnost je da me slijediš u onome što radim i
skloni od očiju drugih ljudi!“ da budeš pokoran u onome što ti govorim.“ Ebu Ali
kaže: „Toliko me je bilo stid zbog njegovog takvog

Ružna istina
odnosa prema meni da sam u sebi govorio: ‘Kamo
sreće da sam umro kad sam rekao – Ti budi emir!
Kamo sreće da to nisam rekao!’“
Neko od mudraca je bio upitan: „Šta je to ružna isti-
Selvi, Dilaver: Adabi zijareta i propisi putovanja, str.:
na?“, pa je odgovorio: „Kada čovjek hvali samoga
73–74.
sebe!“

Sedam organa
El-Gazali: Bidajet el-Hidaje.

Svjetlo čežnje Hudždžet el-islam je rekao: „Čuvaj svoje cijelo

Zu’n-Nun je rekao: „Namaski farzovi su ključevi stra- tijelo, jadniče, od griješenja. A pogotovo svo-

ha, nafile su ključevi kapije nade, a stalni zikrullah jih sedam organa, jer džehennem ima sedam
(spominjanje Allaha) je ključ kapije čežnje. Strahom kapija, a na svaku kapiju će ući i određeni broj
se ne postižu farzovi, nego se farzovima postiže stvorenja. Ove kapije su određene samo za
strah. Nadom se se ne postižu nafile, nego se nafi- one koji prema Uzvišenom Allahu budu grije-
lama postiže nada. A onaj ko uposli svoje srce i jezik
šili posredstvom ovih sedam tjelesnih organa:
zikrom, Allah će u njegovo srce ubaciti svijetlo če-
očima, ušima, jezikom, stomakom, spolnim or-
žnje prema Njemu! Ovo je tajna nebeskog carstva
(melekuta) pa je shvati i zapamti!“ ganom, rukama i nogama!“

El-Bejheki: Šuab el-Iman, I/513. El-Gazali: Bidajet el-Hidaje.

Bereket sohbeta (druženja)


Jedan od evlija Ebu Bekr Tilmisani, k.s., je rekao: „Činite sohbet sa Allahom! Ako to ne možete, onda budite
sa arifima koji su u sohbetu sa Allahom, kako biste s njihovim sohbetom dospjeli u stanje da budete sa
Allahom!“
Suhraverdi: Avarif el-Mearif.

33
FOTO: Erol ZUBČEVIĆ

Erol Zubčević | ISLAMSKA UMJETNOST

Islamska
kaligrafija
“PRVA KAP BOŽANSKOG MASTILA
JE POČELO KALIGRAFIJE,
A KALIGRAFIJA JE POČELO
PLASTIČNIH UMJETNOSTI.”

I
slamska kaligrafija je “sveta umjetnost” koja plovi
kroz dvije dimnzije postojanja, odnosno koja je re-
fleksija nebeske kaligrafije ili svog arhetipa i ovoze-
maljsko je uobličenje Svete Riječi. Umjetnost kaligrafije
nije moguće porediti niti sa jednom drugom vizuelnom
umjetnošću – ona je bogatstvom i jedinstvenim pri-
mjerima apstraktne ekspresije nešto najimpresivnije u
islamskoj umjetnosti.
Zadatak islamske umjetnosti, kao i kaligrafije, leži
u opisiavnju simbola. Kaligrafija simbolizira kozmički
ritam, harmoniju i savršenstvo Allaha, dž.š., pa stoga
je ova umjetnost utemeljena na mudrosti i znanosti.
Kaligrafski zapis se svojim kompozicijama i tokovima
odvija naporedo sa slikarstvom, te je stoga vrlo često
inkorporiran u slikarstvo. To je manifestacija ili pokaza-
nje unutarnjeg svijeta odnosno zapisa koji egzistiraju u
vječnosti i nije podložno promjenama.

Vrste arapskog pisma


Prvi spomenici arapskog pisma iz VI vijeka n.e. pisani
su uglastim oblicima harfova dok se od II vijeka islamske
ere javljaju okrugli oblici harfova koji postaju sve obliji i
uglavnom sve sličniji današnjim (nashi-tipu), a uglasto tako da se njihov broj popeo na oko stotinu, od kojih za
pismo poprima sve uglastije forme. mnoge znamo samo po imenu. Podjeljena su mišljenja o
Od osnovnih tipova i iz njih izvedenih temeljnih vrsta tome koje su osnovne vrste arapskog pisma. Jedan od
razvilo se na desetke podvrsta i sporednih ogranaka najčešćih izbora su kufi, tulut, tauqi, muhaqqaq i ta’liq.

34
Bez obzira na sve postojeće razlike između njih, sve nutim prema gore. Arapsko pismo uopće, i na najstarijim
vrste i podvrste arapskog pisma imaju neke zajedničke spomenicima, ima četveroredni tip. I ta temeljna crta
osobine. Glavna crta arapskog daktusa je valovita ili može se pratiti, i pored svih promjena, u svim vrstama
čipkasta linija koja se završava šiljastim zupcima okre- arapskog pisma.

35
Neke bitnije razlike imaju samo čista horizontalnost i vertikalnost,
kod osnovnih tipova, dok kod pod- njegova je glavna karekteristika i
vrste i sporedni tipovi ne pokazuju kvaliteta. Ono što posjeduje kufi stil
nikakve upadljive osobitosti svojih kao i svaki drugi stil u islamskoj ka-
oblika. Zbog blizine mjesta u koji- ligrafiji je najkonkretnija stvar, a to je
ma su nastale, međusobne sličnosti RIJEČ, što je njegova forma, njegov
nekih svojih nepodesnih osobina, lik i figura, njegov oblik.
te iz drugih raznih uzroka, nestajale Tulut je mješovita forma arapskog
su iz upotrebe pojedine vrste arap- pisma, ali više oblih formi, pa se na-
skog pisma da bi ih zamjenile druge, vodi da je nastala daljom izgradnjom
i tako redom, dok se konačno nije nasha, i to možda pod uplivom mu-
zadržao mali broj tih vrsta u stvarnoj haqqaqa. Po tradiciji tulut je izumio
upotrebi. Ibn Muqla, a po nekim drugim, ka-
Da bi se dobila prilično jasna i ligraf Ibrahim es-Sigzi. Tulu se dijeli
potpuna slika o strukturi arapskog na dvije osnovne vrste qalama-tulut,
pisma, dovoljno će biti pogledati ka- ako je u njoj trećina uglastih harfo-
rakteristike i najbitnije međusobne va, i qalqmq-l-tulutalin, ako je u njoj
razlike između onih nekoliko temelj- dvije trećine uglastih harfova. Ovom
nih vrsta. vrstom pisma najbolje su se koristili
Kufsko pismo je prvi stil (arap- Perzijanci i Osmanlije kojim su pisali
skog pisma) islamske kaligrafije, koji vjerske tekstove na kaburovima kao
je nastao u Kufi u Iraku, i po njemu i na osmanlijskom kovanom novcu.
dobio ime. Razvoj kufskog pisma Tulut je osnovna forma arapskog
je fascinantan i zadivljujući – tokom pisma a u njemu se više ističu udu-
sjajnih godina islamske umjetnosti bljeni lukovi nego ispruženi i obave-
kufsko pismo se naporedo razvijalo zno je zašiljavanje određenih oblika
sa kurzivnim pismima, nastajale su harfova.
fantastične varijante i podvarijante i Njegova osnovna namjena je da
ono nikad nije palo u podređen po- služi kao monumentalno pismo, te
ložaj nekog drugog stila. To pismo je se harfovi u tulutu ističu svojom kru-
izgradilo vlastiti pravac i ne da se po- pnoćom odnosno izduženošću, bilo
rediti sa drugim stilovima arapskog u okomitom ili vodoravnom pravcu.
pisma. Oblici tih harfova su uglasti, Prostor koji ostaje slobodan ispunja-
a i tim se imenom obilježavaju uglav- va se raznim dekorativnim elemen-
nom sve ostale uglaste vrste pisma. tima što ovaj tip arapskog pisma
Ovo pismo ne samo da se izdvaja uzdiže do kaligrafskog savršenstva.
od drugih stilova zbog svog hijeraja- Tauqi vrsta arapskog pisma, što
hijskog položaja, kao jednog od naj- znači “potpis”, je dobila takav naziv
starijih stilova arapskog jezika, već zato što su se njome na dokumen-
i po svom karakterističnom obliku, dodirnih tačaka sa apstraktnom tima potpisivali halife i veziri. Pisana
kvadratičnosti i pravih uglova. Naj- umjetnošću zapada. je na papiru formata trećina. Ovo je
osnovniji ili bazni oblik je tzv. uglasti Fascinantna, ekspresivna snaga takođe mješovita vrsta u kojoj se po
kvadratični kojeg karakrterišu oštri kufskog pisma izražajnošću nagla- prilici u istom omjeru javljaju uglasti
uglovi i prave linije. Kufsko pismo šenih vertikala i horizontala nudi toli- i obli harfovi. Harfovi su slični onima
se može posmatrati kao samostalna ko mogućnosti različitih načina kom- u tulutu, ali među njima ima razlika
cjelina, apstraktna, koja nije imala poniranja. Upravo ta jednostavnost, u određenim oblicima i osobinama.

36
Najvažnije su: lukovi su više zaokru- gotovo su redovno pisani i interline- čim što postoji u ovom pojavnom
ženi (kod tuluta izvijeni) i jače je izra- arni prijevodi Kur’ana i komentari na svijetu.
ženo udubljivanje određenih lukova rubu. Naziv ta’liq (vješanje) nastao S druge strane, neka stvorena
harfova nego u tulutu, a po nekim je po jednoj od najupadljivijih karak-
stvar može podsjećati ili posjedo-
učenjacima harfovi mogu biti i bez teristika ovog pisma.
vati sličnost sa oblikom harfa. Mnogi
zašiljavanja. U njemu su harfovi u početku teoretičari i praktičari su prepozna-
Muhaqqaq je jedna od osnovnih, riječi nanizani jedan iznad drugog, li apstraktni karakter zbog načina
najstarijih vrsta arapskog pisma. Na- stoje iznad retka u kosoj liniji zde- manifestacije, zato što predsatvlja
stao je iz kufskog tipa, pa je saču- sna odozgo, ulijevo dolje tako da nepredmetni svijet i apstraktna je u
vao dosta njegovih uglastih oblika. samo posljednji harf stoji na samom onolikoj mjeri ako su njeni simboli
Upotrebljavao se naročito za bilježe- osnovnom retku, a svi ostali harfovi nečitljivi nevještom oku, a u svojoj
nje poetskih tvorevina (kasida i sl.), kao da vise o prvom harfu. Većina suštini, ona je ništa manje konkret-
ali su njime u starije doba pisani harfova ima duge, blago savijene i na kao zapadna umjtnost, koja se
Kur’ani. Naziv je dobio po tome što u svome središnjem i krajnjem di- obično definira kao umjetnost “pred-
su svi djelovi njegovih harfova pot- jelu veoma zadebljale lukove. Kod
stavljajuće” i “figurativne” prirode.
puno i brižljivo izvedeni. Svi izduženi svih harfova ta’liqa jasno je uočljiva
harfovi imanju dugačke poteze dok razlika između njihovih istanjenih I sada kao nekad kufi plijeni fasci-
su lukovi harfova manje udubljeni i zadebljanih dijelova što im uz iz- nantnom snagom svog apstraktnog
nego u tulutu a više opruženi. Petlje duženost daje posebnu eleganciju. izgleda. I nije čudo što su mnogi
harfova su otvorene i ne mogu se Velika se sloboda dopušta u načinu umjetnici sa zapada bili oduševljeni
ispunjavati tintom. međusobnog povezivanja harfova, i fascinirani islamskom umjetnošću,
pa se oni mogu spajati i u slučaje- što je neposredno imalo utjecaj na
Ta’liq je vrsta arapskog pisma
vima kada to inače nije u skladu s njihov vlastiti likovni izraz, te su po-
koja se razvila u Perziji, pa se i na-
pravilima uobičajnog pravopisa. sudili upravo taj apstraktni karakter
ziva perzijskim pismom. Ta’liq se
islamske umjetnosti koji su musli-
krajem VII vijeka javlja u knjigama ARAPSKO PISMO nije proizaš-
(tada kufsko pismo izlazi iz upotre- lo, nije kreirano ni iz kakve stvore- manski umjetnici mnogo ranije ra-
be a okruglo doživljava vrhunac), i ne stvari, niti posjeduje sličnost sa zvili.
to onim sa poetskom sadržinom, a nekom uprizorenom pojavom, ni sa Veliki umjetnici zapadne proveni-
jencije – poput Matissea, koji je bio
pod utjecajem perziske minijature,
Kandinskog, Kleea, Hartunga, Mire,
Herbia i Morelletra – “posuđivali” su
linearno uređenje i kompozicije sa
ispisa arapskim pismom. Ovo slikar-
stvo najdirektnije proizlazi iz klasične
islamske kaligrafije a plod je istin-
skog doživljaja, ljubavi gotovo do
opčinjenosti, proučavanja i, može se
reći, “divljenja” islamskoj kaligrafiji.
To je težnja ka “beskonačnosti,
prema području nepredmetne savr-
šenosti u kojoj se poništavaju razlike
između čovjeka i prirode, te duha i
materije”, izražene kroz likovni jezik
na razini religije.

37
Mehmed Ćeman | OSMANSKO CARSTVO

Ponovno
uspostavljanje
države
P Sultan Pohod na
oslije poraza kod Ankare
1402. godine, Osmansko
carstvo je podijeljeno izme- Mehmed Čelebi Karaman
đu trojice prinčeva: Sulejmana, Mu- Historičari ga opisuju kao “Čele- Vladar Karamana se za vrijeme
saa i Mehmeda. Nakon dugotrajnih bi” – otmjena gospodina najboljih Osmanske slabosti skroz približio
međusobnih borbi, sultan Mehmed manira. Lice mu je bilo lijepo, bijelo Bursi i opsjeo je. Pošto nije imao
Čelebi će 1413. godine ponovo uje- i crveno, obrve srasle, brada gusta uspjeha, popalio je predgrađe i po-
diniti Osmansko carstvo pod jednu i njegovana. Bio je izvrstan hrvač. vukao se. Neki historičari navode
zastavu. Mehmeda Čelebiju hvale ne samo da je iskopao kosti sultan Bajazita
Proces ujedinjenja su znatno turski nego i bizantijski historičari. i spalio ih, jer je Bajazitov vojskovo-
otežavali susjedi kojima je odgo- Navode njegovu pravednost, bla- đa Timurtaš, za vrijeme Bajazidovog
varalo takvo stanje kod Osmanlija. got, darežljivost i tvrdoću u zadatoj vladanja, u jednoj bici zarobio i po-
Skoro sve turkmenske kneževine riječi. Bizantijski historičari ističu i gubio njegovog oca.
dokumentuju njegovu toleranciju i
u Anadoliji su se ponovo osamo- Godine 1414. Mehmed Čelebi
blagost, kako prema Turcima tako
stalile i proglasile svoju neovisnost krenu u vraćanje izgubljenih terito-
prema Grcima i ostalim. U historij-
od Osmanske države, a Bizantija, rija. Prije svih Izmir, zatim Konju i
skim djelima je često nazivan „Nu-
Srbija, Vlaška i Albanija su takođe Karaman, po treći put u osmanskoj
hom Osmanskog carstva“, koji je
preuzele osmanske teritorije u Evro- historiji. Zatim se prebacio u Evropu
osmansko biće spasio od tatarskog
pi. Kad god bi se neki od prinčeva i vratio nekoliko izgubljenih gradova.
potopa.
približio trenutku ujedinjenja drža-
ve, uslijedile bi diplomatske ili vojne
akcije susjeda, te bi tako svi napori
Zaštitnik
propali. Ipak, princ Mehmed je bio u šerijata
povoljnijem položaju od Sulejmana i Tek što je ponovo uspostavio vla-
Musaa. Prije svega, imao je podršku davinu na svim teritorijama koje su
šejh Emir Sultana, neprikosnovenog pripadale Osmanlijama za vrijeme
alima tog vremena, a osim toga, nje- sultana Bajazita, sultan Mehmed
gova prijestolnica je bila u Amasiji, Čelebi se susreo sa jednim mnogo
ponajboljem dijelu raskomadane opasnijim problemom. Bio je to po-
države. kret „šejha“ Bedredina od Simavne.

38
Jedan od razloga pobune protiv
sultana Mehmeda je bilo nezado-
voljstvo lokalnih moćnika njegovom
vizijom centralizovane države. Stav-
ljanjem svih pokrajina pod kontrolu
države, ujednačivanje poreza i za-
kona na svim teritorijama im nika-
ko nije išlo na ruku. Neprestano su
sanjali o trenutku kad će se odvojiti
od moćne osmanske države i bez-
dušno eksploatisati lokalne seljake.
Većina muslimanskog stanovništva
je pružila podršku sultanu Mehme-
du, jer im je njegova politika odgo-
varala. Centralizovana država ih je
štitila od samovolje starih plemićkih
porodica kojima je bila povjerena
Bedredin se udružio sa Borklidže jednakosti, mira i tolerancije. Skoro
vlast u pokrajinama iz kojih su potje-
Mustafom i Kemalom Torlakom, koji sva njihova imovina bila je zajednič-
cali. Nezajažljivi, kakvi su bili, nikada
su ranije bili njegovi učenici, i počeli ka, a svaki član zajednice se imao
se nisu zadovoljili namjesništvom.
su širiti učenje koje bitno odstupa od pravo poslužiti tuđim stvarima. Za-
Zbog toga su u Bedredinovom po-
šerijata. Naime, Bedredin se progla- pravo se radilo o otpadnicima od kretu vidjeli izvrsnu priliku za osamo-
sio Mehdijem, koji je, navodno, po- islama koji su nastojali iskoristiti još staljivanje i uspostavu vlastitih kne-
slan da ujedini muslimane i kršćane svježa sjećanja na nedavne podjele ževina. Ma kako uporni bili, nisu bili
u jednoj sasvim novoj vjeri koja je Osmanske države i prigrabiti vlast dorasli elitnim jedinicama osmanske
spoj islama i kršćanstva. Dopustio za sebe. Po nalogu uleme, sultan države. Bili su to janjičari o kojima
je pijenje vina i korištenje muzike pri
Mehmed Čelebi se oštro sukobio ćemo opširnije pisati u narednim
vršenju ibadeta, kao i još neke še-
s otpadnicima. Borba je bila bes- brojevima našeg časopisa.
rijatom zabranjene stvari. Zastupao
poštedna i žestoka. Odvijala se u
je mišljenje da je Isa, a.s., uzvišeniji
i odabraniji od Muhammeda, a.s., i
zapadnom dijelu Anadolije i evrop- Lažni
kršćane proglasio pravovjernim. Ko
skom dijelu osmanske države gdje
je Bedredin imao najviše sljedbeni-
Mustafa
god bi se usudio nazvati kršćana Nakon što je porazio jednog Mu-
nevjernikom, Bedredinovi sljedbe- ka. Pošto su uživali podršku vlaškog
stafu, ubrzo se pojavio drugi. Ovaj
nici bi ga odmah ubili. Nova ideja se kneza Mirče i pošto su slijepo slije-
drugi Mustafa je tvrdio da je sulta-
brzo proširila među lokalnim kršća- dili svog vođu, otpadnici su dugo
na Mehmeda brat, izgubljen u Bici
nima, kao i među nekim musliman- pružali otpor. Ipak, u jesen 1416. go-
kod Ankare kada je Timur porazio
skim nezadovoljnicima koji su, za dine, buna je ugušena, a Bedredin
sultana Bajazita. Skoro svi turski
vrijeme sukoba Mehmeda Čelebije i Mustafa su ubijeni, dok su njihovi
historičari ovog Mustafu nazivaju
sa braćom, bili njegovi protivnici. sljedbenici pozvani na pokajanje i Duzme Mustafa – „Krivi (Izmišljeni,
Nakon što je obezbijedio dovoljan odustajanje od iskrivljavanja šerija- Lažni) Mustafa“. Ovaj Mustafa je tvr-
broj sljedbenika, Bedredin se pro- ta. Pošto je većina odbila poziv na dio da je Bajazitov sin i da mu, kao
glasio potomkom seldžučkih sulta- pokajanje, pobijeni su skoro do po- starijem bratu, pripada osmanski
na i tako otvoreno iznio aspiracije sljednjeg. Ipak, Bedredinove ideje prijesto. Krivi Mustafa se krio u Ista-
na preuzimanje vlasti od Osmanlija. su ostale zabilježene. Osmanska dr- nbulu kod Bizantijaca, koji su ga u
Bedredin i njegovi učenici su to- žava će se još dugi niz godina boriti jednom trenutku pustili i proglasili ga
bože zagovarali ideje siromaštva, protiv njegovih sljedbenika. legitimnim nasljednikom osmanske

39
krune. Uz pomoć vlaškog kneza Mir- Sva svoja postignuća dugu- vanja sultanskom sabljom koju mu
če, Mustafa je krenuo da preuzme je ponajboljim učenjacima svoga je, kao predvodnik uleme, pripasao
Tesaliju i ostale evropske dijelove vremena kojima je neprestano bio šejh Emir Sultan, u palaču su stupili
osmanske države. Međutim, sultan okružen. Prije svih, bio je to šejh veziri i visoki janjičarski oficiri. Svi
Mehmed je već uspio potpuno učvr- Emir Sultan, čiji je ugled u širokim vodeći ljudi carstva – ulema, veziri i
stiti vlast i osnažiti janjičarske trupe, narodnim masama bio neprikosno- najviši oficiri – prisegnuli su novom
tako da je Mustafa potpuno potučen ven. Osim njega, na dvoru sultana sultanu, što je bio uslov da se novi
kod Soluna. Bojeći se za život, Lažni Mehmeda su često boravili i šejh sultan smatra legitimnim vladarom.
Mustafa se ponovo vratio u Istanbul Abdulatif Mukaddesi iz Jerusalima
Beskrajno privržen miru, nauci i
pod zaštitu Bizantijskog cara. Ovaj i šejh Abdurahman iz Merzifuna koji
pobožnosti, sultan Murat II je namje-
besramni Mustafin potez će prou- je bio učenik velikog šejha Šihabud-
ravao dovršiti konsolidaciju države
zročiti mnoge probleme Mehmedo- dina Suhreverdija, po čijem nalogu
koju njegov otac nije uspio u potpu-
vom nasljedniku sultanu Muratu II, je i došao u osmansku državu.
nosti dovršiti. Međutim, Bizantija mu
jer će ga Bizantijci iz Istanbula če- Sultan Mehmed je umro u Je- neće dozvoliti skoro nijedan trenutak
sto ucjenjivati Mustafom, a kasnije i drenu 1421. godine, a pokopan je mira u njegovoj tridesetogodišnjoj
princom Orhanom. Kad god bi sul- u Bursi u Zelenom turbetu koje je vladavini. Tek što je zasjeo na pri-
tan Murat poduzeo ozbiljnije korake sagrađeno još za njegova života. jesto, Bizantijci su podgovorili Laž-
ka proširenju države ili učvršćenju
nog Mustafu da preuzme osmanske
centralne vlasti, Bizantijci bi zapri-
jetili puštanjem Mustafe ili Orhana
Sultan teritorije u Evropi. Iako ga je sultan
iz političkog zatočeništva. Konač- Murat II Mehmed Čelebi jednom porazio,
no, pojavit će se osoba koju takve Mustafa je ovaj put očekivao pobje-
Nakon iznenadne smrti oca
ucjene nimalo neće zabrinjavati. Bio du uzdajući se u neiskustvo mladog
Mehmeda Čelebije, sultan Murat
je to Muratov sin sultan Mehmed II sultana i izdašnu pomoć Bizantije.
II se, kao osamnaestogodišnjak,
Fatih, koji će na sve ucjene samo Podržan nezajažljivim lokalnim na-
našao na čelu osmanske države.
odmahnuti rukom, osvojiti Istanbul mjesnicima, Lažni Mustafa je krenuo
Vijest o očevoj smrti ga je zatekla u
i potpuno uništiti truhlo Bizantijsko prema Galipolju. Mladi sultan Murat
Amasiji, gdje je, po običaju Osman-
carstvo. O tom sretnom trenutku II ih je spremno dočekao i potpuno
lija, vršio dužnost namjesnika po-
pisat ćemo u narednim brojevima. razbio. Lažni Mustafa je pobjegao
krajine. Kao i njegov djed Bajazit i
otac Mehmed, imao je čast i sreću i namjeravao se skloniti u Istanbul
kod svojih bizantijskih prijatelja, ali
Podrška da prijateljuje sa šejhom Emir Sul-
su ga u međuvremenu izdali njegovi
uleme tanom. Nakon ceremonije opasa-
ljudi i svezanog ga doveli pred sulta-
Sultan Mehmed Čelebi je gradio na Murata. Kao opomena svim po-
džamije u Bursi i Jedrenu. U Bursi tencijalnim osmanskim izdajnicima,
je dovršio Ulu džamiju koju je za- Lažni Mustafa je obješen na jednoj
počeo njegov djed Murat I, a na- kuli u Jedrenu.
stavio njegov otac Bajazit. Takođe
je, u istom gradu, sagradio i Ješil Opet
(zelenu) džamiju sa medresom, ku-
hinjom, bibliotekom i bolnicom, kao
Mustafa
i nekoliko džamija u provincijama. Ljudska glupost, gramzivost i ne-
Bio je pokrovitelj nauke i umjetnosti. spremnost na pokoravanje boljem
Ipak, ostat će upamćen kao obnovi- od sebe uvijek i iznova iznenađuje.
telj osmanske države koja je, nakon Tek što je riješen problem i drugog
katastrofalnog poraza kod Ankare, Mustafe, pojavio se još jedan – opet
bila potpuno raskomadana. Mustafa. Bio je to brat sultana Mu-

40
rata, koji je smatrao da je prijesto Anadoliju. Nakon krvavih borbi, po- Čelebije. Zatim je nastavljena akci-
trebao pripasti njemu, a ne Muratu. bunjenici su skršeni. Princ Mustafa ja protiv anadolskih kneževa koji su
Nakon što je ubistvom Lažnog je, u februaru mjesecu 1423. godi- podstakli Mustafu na pobunu. Ishod
Mustafe bizantijska akcija protiv ne, obješen na stablu jedne smo- ove akcije je potpuna pobjeda sul-
osmanske države doživila neu- kve kod Burse. Ipak, bio je potomak tana Murata i ukidanje skoro svih
spjeh, sultan Murat je, 2. juna 1422. Osmanove kuće pa je ukopan u anadolskih kneževina. Nakon toga,
godine, opsjeo Istanbul sa realnim blizini svog oca sultana Mehmeda uslijedile su akcije na Balkanu...
šansama da zauzme grad. Mož-
da bi u tome i uspio, ali je opsada
morala biti prekinuta u septembru
mjesecu iste godine, kada su se
pobunili anadolski kneževi. Uspjeli
su nagovoriti Mustafu, brata sulta-
na Murata, da napadne Bursu i tako
preuzme prijesto osmanske države.
Iako je dobro znao za prevrtljivost
anadolskih kneževa, naivni Mustafa
je krenuo u pohod protiv svog brata,
misleći da će baš njemu, kao nikom
prije, isti kneževi ostati odani. Među-
tim, to se nije dogodilo.
Neki od anadolskih kneževa su
isticali svoje visoko porijeklo nagla-
šavajući kako su potomci nekada
moćnih Seldžuka. Nema nikakve
sumnje da su Seldžuci učinili mno-
go hizmeta islamu, ali njihova moć
je odavno iščezla. Njihovo mjesto
su zauzeli Osmanlije, koje su ana-
dolski kneževi smatrali skorojevi-
ćima. Nesposobni potomci neka-
da moćnih Seldžuka su jedino bili
sposobni na sjedenje u udobnosti
centara kao što su Konja, Kajseri
i Maraš, ubiranje ničim zasluženih
poreza i trošenje narodnog blaga na
pjesnike koji će kititi stihove u nji-
hovu slavu. Kad god bi Osmanlije
bili zaokupljeni džihadom u Evropi,
sterilni i gramzivi anadolski kneževi
su podizali pobune protiv njih. Ovaj
put su prešli svaku mjeru i nagovorili
jednog osmankog princa da preuz-
me dio države.
Sultan Murat II je prekinuo op-
sadu Istanbula i prebacio trupe u

41
Dr. Dželal Ibraković | ČOVJEK I EKOLOGIJA SVJETOVA (VI)

Pranje sa
sapunom ili
sapunicom?
S
avremeni čovjek je razvio najveću industriju u i dječijeg roda koji od ujutro do navečer prate desetine
oblasti zabave (iluzije). Ta zabava je vezana po- meksičkih, argentinskih, brazilskih TV-serija i tako žive ne
sebno za filmsku (TV) industriju gdje se proizvodi jedan, nego nekoliko tuđih života koji su uz to vještački
svakog dana širom svijeta ogroman broj filmova, TV- napisani i snimljeni. Umjesto sapunom i vodom peru se
serija, sa raznim žanrovima i sa raznim secenarijima mnogi (i vjernici) sapunicama, e baš kao da se igraju
od kojih se neki pišu upravo preko došaptavanja onoga trateći vrijeme koje neumitno curi i nestaje, a umjesto
koji je za sebe rekao da je velemajstor iluzije (onaj koji jedne oplakivane TV-serije pojavi se još jedna, pa još
loše postupke u dobre pretvara, prikazujući ih slušaocu jedna, svaka zavodljivija od one prethodne. Samo se
i gledaocu kao takvim, opuštajući ga i uzimajući mu ili prepustite, to je dovoljno!
uspavljujući mu onu osnovnu prednost s kojom je čovjek
došao na Zemlju – a to je razum). Pored ostalog, to su Ćiri-bu-ćiri-ba
razni sedativi koji su popularni širom svijeta – dugotrajne
TV-serije koje uzimaju čovjeku vrijeme i opčinjavajući ga
– ma jami ba!
(tu se podrazumijeva i ženski rod) mentalno i psihički Cijeli savremeni svijet je pun mađioničara, „proroka“,
iscrpljuju kao svojevrstan apaurin s kojim čovjek bježi gatara, onih koji zavode ogroman broj ljudi i žena na
od uglavnom otužne svakodevnice. Naravno, takvi se i stranputicu. Savremeni čovjek je sve više i u sve većem
ne pitaju za razloge svoje otužnosti i ispraznosti, jer je broju ovisnik od ovih oblika. A savjet je stigao znatno
najveća boljka savremenog čovječanstva, koje već broji ranije – prije 1420 godina kada je ponovljen kroz Kur’an
preko šest milijardi duša koje žive na Planetu, nedosta- poziv prisutan još od najstarijih vremena: „O vjernici,
tak vjere. Ondje gdje se pojavljuje i tračak svjetlosti u nje- vino i kocka i kumiri i strjelice za gatanje su odvratne
govim prsima, počinju i napadi na njega sa oprobanim stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste
oružjima u cijeloj ljudskoj historiji: podsticanja pohlepe i postigli ono što želite.“ (Kur’an, 5:90.) Kada bi se ovaj
niskih strasti, nuđenja ovozemaljskih „uživanja“ kao raja arhaični prijevod jezički malo „osvježio“ sa novim izra-
na Zemlji, a ako toga nema onda veliki broj ljudi i žena to zima za iste sadržaje onda bi „vino“ podrazumijevalo
pokušava da nadoknadi maštanjima, zamišljanjem sebe mnoga „prirodna“ i vještačka alkoholna pića, te čitavu
u ulozi bogatog, lijepog i sposobnog ljubavnika/ljubav- paletu piva, šampanjaca i drugih varijacija „vinske kar-
nice, onog/one koji mijenja lijepe žene/muškarce, koji te“. „Kocka“ danas predstavlja, kao i razne industrije
pije, „uživa“ u bogatstvu. I najčešće upravo u tim sapu- alkohola, razne industrije zabave od automata do koc-
nicama postoji i svećenik koji se javlja kao simpatični lik karnica i drugih zabava koje se obično nude u „paketu“.
što kao nebeski glasnik razumije sve te silne seksualne To su i usluge ženskog i muškog društva, hotelskog
skandale glavnih likova, oprašta im, pa po tom principu smještaja, bankarskih usluga i svega što je „kocka“.
bi „mogao“ da oprosti i gledaocima i muškog i ženskog Tome se pridodaju razne vrste igara na sreću koje se

42
prilježno i ustrajno igraju od strane više milijardi ljudi. Svi
oni vjeruju u obećanja koja su u startu lažna oko toga
da su baš oni ti koji će biti lahki dobitnici. „Kumiri“ ili idoli
odnosno lažna božanstva, odnosno ljudi i stvari koji su
predmet obožavanja, također, ogromnog broja ljudi
širom kugle zemaljske, su se umnožili i postali su priti-
sak za mnoge vjernike. Naime sredstva informiranja su
u službi ovih lažnih (samo)proglašenih božanstava. To
su sportske, filmske, muzičke, naučne, političke i druge
„zvijezde“ koje zaokupljaju pažnju cijelog čovječanstva.
Njihovo pojavljivanje izaziva histerije, a one same su
pojedinačno predmet koji zaokuplja pažnju i vrijeme
miliona ljudi širom svijeta. Sve je to djelo šejtana, upo-
zorava nas Knjiga koja je objavljena u zbirnom obliku
ljudima prije 1420 godina. Ta Knjiga je Kur’an, a ovdje
naznačeni primjeri upozorenja ljudima na djelovanje
šejtana ili đavola nisu mimoiđeni ni u svetim knjigama
koje su objavljene i prije ove konačne Upute. Ona je
završetak i u sebi sadrži sve prethodne Knjige u njiho-
vom izvornom obliku. Tako da je jasno da zabrane koje
se odnose na sadržaje djelovanja šejtanovog traju od
boravka prvog ljudskog para u dženetu, pa preko prve
ljudske zajednice na Zemlji, sve do Sudnjeg Dana. Jer
šejtan je izrazio neposluh spram Božije naredbe da se
pokloni pred čovjekom i praktično je pratilac čovjeka,
a svoje metode je usavršavao kako je navodni ljudski
napedak tekao.

A gdje su to poroci
blagoslovljeni – samo
tamo gdje popušta oprez
Zar i u jednoj monoteističkoj religiji može da se govori
da je dozvoljen blud, vračanje i gatanje, kocka, oboža-
vanje ljudi ili stvari kao božanstava?
I alkohol je zabranjen, nema sumnje, ali su ljudi u
prilagođavanju prema svojim potrebama vjerovanja
mnogo toga jednostavno izbrisali, jer su smatrali da
je previše restriktivno. Takvi danas („blagonaklono“)
traže i reformu islama pod izgovorom da sve što je
„tradicionalno“ – to je prevaziđeno, arhaično i nazadno.
Mijenjajte, demokratizirajte, smanjite restrikcije, uvaža-
vajte francuske i druge revolucije, a ljudska prava, a
prava, prava... Hvala Bogu pa je On Čuvar i bdije nad
Posljednjom Objavom. A nema boljeg i pouzdanijeg
Čuvara. Odnosno, otvoreno djelovanje šejtana na ljude

43
u prethodnoj ljudskoj historiji na Zemlji doprinijelo je
da su jednostavno nestale neke od naredbi u kojima je
Nervoza šaptača odražava
sadržana trajna Opomena Božija, kao beskrajna Milost se i na prilježne podanike,
spram ljudskog bića koje je slabo biće, ali sa velikim ali i kolebljivce
potencijalima. Zar nije praktično prva generacija ljudi na
Jasno je da šejtan nema velike moći da Izvornu Uputu
Zemlji, odnosno prve generacije (od vremena Adema,
potisne. Zato na pragu trećeg milenija možemo da pri-
a.s., do Nuha, a.s.), mada su imale svježe sjećanje na
mjetimo njegovu nervozu, pa i njegovo skoro pa fizičko
Izvorno Znanje, ogrezla do te mjere da je cijelu Zemlju
pogodio Potop u kojem je spašen samo manji broj ljudi pojavljivanje u ljudskim sferama. Islam ima progeresivno
koji su bili vjernici? Djelovanje šejtana je permanentno širenje uprkos pokušajima da se stvori unutarnji raskol,
i on se ne umara u svojoj nakani: da odvlači ljude od s čime se računa već od smrti Muhammeda, a.s. Tome
staze Istine. Permanentno radi na tome da Istinu prika- se pridodaju i druge metode koje su već primjenjene
zuje kao iluziju, a iluziju koju sam proizvodi da prodaje ili se primjenju spram muslimana u svijetu: pokušaj da
ljudima za „istinu“. Staze Prave Istine (vjere u Jednog se preko gomilanja materijalnih dobara podvoje unutar-
Boga i oslanjanje na Njega) prikazuje kao „restriktivne, nji redovi muslimana, razbija njihovo jedinstvo, ponudi
nedemokratske, ograničavajuće, neslobodne, zaostale, njihovim vođama zamamni zov zlata, dragulja, bluda,
nenaučne“ i nudi ljudima „spas“ u brojnim „olakšicama i uživanja alkohola i opojnih droga, potom pokušaj pot-
uživanjima“. Njegove prste i tragove treba prepoznavati činjavanja većine muslimana tiraniji i samovolji manji-
i u utjecaju da ljude obuzme zaborav, da se Izvorna ne – da ih potčinjava i na njima obavlja misiju otvoreni
Uputa podvrgne raznim reformacijama, prilagodbama,
neprijatelj koji im nameće svoj način života… Tu su i
prepoznaje se u nedovoljnom oprezu u čuvanju ploča
rafiniranije metode kao što je uvođenje samozvanih
koje su objavljene Mojsiju, odnosno Musau, a.s., prema
„mesija“, „proroka“, „sanjara“, tumačenje i pronalaženje
islamskoj terminologiji, ili pak nedovoljan oprez u ču-
„novih“ hadisa, pretvaranje islama u „muhamedanstvo“,
vanju onoga što je izvorno objavljeno Isusu, odnosno
Isau, a.s. Ali i ono što je ostalo od temljnih dogmatskih uvježbavanje militantnih grupacija i njihovo protežiranje
stavova jeste usmjereno prema borbi protiv đavola i kao razloga za intervenciju. Vještačke podjele čovječan-
oprez da se ljudi čuvaju. To se od početka stvaranja svi- stva na nacionalne države jesu sljedeći faktor u kojem se
jeta kada je uspostavljena univerzalna svemirska misija ogromnom broju ljudi koji su „braća“ po krvi i tlu govori
koja je nosila i nosi naziv čovjek. kako su najbolji, najčišći, pravovjereni, kako je samo
njihov vođa ispravan, kako su očevi nacije nepogrješivi.
Taj etnocentrizam se šapće, kao provjereni metod, svim
stavnocnicima Zemlje koji se zovu ljudima. Zar pogubne
posljedice nacionalnih podjela u ummetu nisu vidljive i
u historiji i u našem savremenom dobu. To ide dotle da
se postavljaju ekplozivne naprave u džamijama petkom
samo zato što navodno šiiti ne mogu sa sunitima ili
Kurdi sa Turcima, ili Iranci sa Iračanima, Egipćani sa
Sirijcima, sljedbenici reisa sa sljedbenicima muftije na
Sandžaku, vehabisti sa svima drugima, hajke protiv su-
fija... Onaj koji šapće ljudima slatke laži na njihovo uho,
na razne načine, postaje sve nervozniji, pa to prenosi
kao nervozu i na sljedbenike i sve kolebljivce. Zato su
nervozni berzanski indeksi širom svijeta, ali i sve češća
je upotreba sirovog (često i bezrazložnog) ispoljavanja
zla kao banalnosti na ulicama svijeta. A, nažalost, i na
našim bosanskim.

44
Senada Mehmedćehajić | PORODIČNE VEZE

Džennetske cicibanke
D
jeca su naše najveće blago. Prema tome blagu 18. Učiti ih namazu od prvih koraka. Kako bismo ih pri-
se treba tako i odnositi, vrlo brižno i odgovorno. voljeli da klanjaju, potrebno je kupiti malu serdžadu,
Stoga:
koja će biti samo njihova, i uvijek ispod nje ostaviti
1. Svaki roditelj treba svome djetetu, kada ono dođe
neki dar.
na ovaj svijet, naditi lijepo muslimansko ime, uče-
njem ezana na desno i ikameta na lijevo uho. 19. Svojim primjerom pokazati važnost namaza u na-
2. Potrebno je i zaklati kurban za svoje dijete, ukoliko šem životu.
je roditelj u mogućnosti, i podijeliti ga komšijama
20. Slijediti hadis i preporuke Božijeg Poslanika, a.s.,
i prijateljima.
kada je u pitanju namaz (od sedme godine učiti ih
3. Mušku djecu osunetiti.
klanjati, a sa desetom biti i strožiji).
4. Usađivati od malih nogu djeci ljubav prema našem
Stvoritelju Allahu, dž.š. 21. Učiti djecu da iskazuju ljubav prema roditeljima,
5. Voljeti podjednako i mušku i žensku djecu. ali i prema djedovima i nenama, i neka djed i nena
6. Neka bismilla bude prvo što će djeca naučiti, budu sastavni dio njihova života.
odmah poslije prvih izgovorenih riječi „mama“ i
22. Često posjećivati sa djecom djeda i nenu i neka
„babo“. Svojim primjerom to pokazati djeci, tako
uvijek osjete ljubav i toplinu koju osjećate vi prema
što ćemo stalno glasno izgovarati bismillu.
svojim roditeljima.
7. Učiti ih lijepim manirima i islamskom bontonu.
8. Usađivati im vrline lijepog ponašanja i lijepog od- 23. Učiti ih lijepom odnosu prema učitelju/učiteljici.
nosa prema starijima.
24. Uvijek prema djeci postupati blago.
9. Ne dozvoliti djeci da vrište i podižu ton na roditelje,
25. Uvijek naći vremena za razgovor s njima.
niti na starije.
10. Od malih nogu učiti djecu disciplini i radu. 26. Posvećivati puno vremena druženju i igri, jer se i u
11. Neka održavanje lične higijene (pranje ruku prije igri razvijaju najplemenitije osobine djeteta.
i poslije jela, pranje zubi i sl.) budu njihove stalne 27. Ne pokušavati djeci kupiti sve u šta upru prstom.
aktivnosti.
Najvažnije je da znaju da ih volite i da ste uz njih.
12. Promijeniti neke svoje navike, jer djeca najčešće
oponašaju roditelje, pa tako i onda kada se ljute. 28. Učite djecu iskrenosti i poštenju.
13. Neka uvijek budu lijepo i ukusno odjevena, bez 29. Neka strpljivost bude njihova vrlina, i u dobru i u
slijepog slijeđenja modnih trendova. nevolji.
14. Učiti djecu da nazivaju selam.
30. Neka djeca osjete i ljubav i poštovanje između
15. Uvijek paziti s kim se druže. Sjetite se izreke: „S
majke i oca.
kim si takav si.“
16. Od malih nogu djecu voditi u džamiju i graditi u 31. Neka su roditeljima uvijek na umu riječi Poslaniko-
njima ljubav i poštovanje prema toj Allahovoj kući. ve, a.s.: „Roditelj ne može darovati svom djetetu
17. Djecu slati u mekteb. ništa bolje od lijepog islamskog odgoja.“

45
ODABRANE ŽENE

MAJKA I SESTRA
MUSAA, a.s.
J
edno od najopširnijih kur’anskih On je Musa, sin Imrana ibn La- zahim o kojoj ćemo pisati uskoro.
kazivanja je ono o Musau, a.s. vija ibn Jakuba ibn Ishaka ibn Ibra- Ovaj faraon je bio silnik i neprave-
Spomenuto je na sedamdeset hima, alejhumu-selam. Benu Israil, dan. Učinio je što niko prije njega
tri mjesta u Kur’anu i poteško je za koje smo rekli da su potomci nije. Sam je sebe bogom proglasio.
hronološki poredati redoslijed de- Jakuba, a.s., u vrijeme Jusufa, a.s.,
“Ja ne znam da vi imate drugog
šavanja. u godini gladi napustiše Palestinu.
boga osim mene.” ( Kasas, 38.)
Faraon za Jusufovog vremena
bio je Rejjan ibn Velid, i on je uprav-
ljanje prenio na Jusufa, a on na
Faraonov
svoje potomke, tako da je u prva san i zakon
vremena Benu Israil živio životom “Faraon se na Zemlji bio po-
kraljeva. Njihov broj se brzo pove- nio i stanovnike njene na stranke
ćavao. Nakon Rejjanove smrti vlast izdijelio; jedne je tlačio, mušku
je naslijedio Kabus ibn Mus’ab, im djecu klao, a žensku u životu
koji je bio tiranin i mnogo je naudio ostavljao. On je zaista činio nered.”
Benu Israilu. Potom zavlada Velid (Kasas, 4.)
ibn Mus’ab, brat pređašnjeg farao-
na, čija je žena bila Asija ibn Mu- Ponizio je narod Benu Israila,
učinio da mu budu robovi, da rade
najgore i najteže poslove. Njihove
žene su postale robinje, od njih
su za sebe uzimali one koje su im
se sviđale. Ovo nije bila samo po-
vlastica faraona i dvora nego svih
pripadnika najjačeg sloja društva,
egipatskih Kopta.
Na ovo zlodjelo navela ga je ra-
širena predaja među potomcima
Israilovim da će se među njima
roditi dječak koji će srušiti egipat-
skog faraona. Ibrahim, a.s., je to
nagovjestio kad je egipatski vladar
htio da napastvuje hazreti Saru, pa
ju je Allah, dž.š., sačuvao od njega.
Kad je to predanje doprlo do Kop-

46
ta, neki zapovjednici i članovi dvor- položi u Nil u čijoj je blizini bila nje- kako ono da nešto zna i kako mu
ske svite su na jednim od mnogo- na kuća. Visoka trstika je skrivala ono može išta nauditi. Pošto se bo-
brojnih večernjih sjedaljki upoznali sanduk. Majka ga je dojila, a kad jao predskazanja, a ipak želio da
o tome faraona, nakon čega je on bi se pobojala, stavljala bi dječaka joj udovolji, faraon naredi da done-
naredio da se sva muška djeca u sanduk i puštala niz vodu. Drugi su dvije posude. Jednu napunjenu
Israilovih potomaka pobiju. kraj užeta bi svezala uz kuću i kad draguljima, a drugu žeravicom. Htio
bi gosti otišli ona bi ga ponovo po- je da bude siguran da je dijete be-
Od Abdullah ibn Mesuda i dru-
moću užeta privukla sebi. zopasno pa reče da vidimo šta će
gih ashaba se prenose predaje da
izabrati. Ako izabere dragulje, pa
je faraon usnio san kako je iz Bejt “I Mi nadahnusmo Musaovu
sjaj i vrijednost njihovu znaju svi, a
el-Makdisa (Jerusalima) došla va- majku: ‘Doji ga, a kad se uplašiš
ako vatru usijanu, pa to može samo
tra i spalila kuće u Egiptu i sve Kop- za njegov život, baci ga u rijeku, i
nesvjesni. I Allah, dž.š., nadahnu
te, a poštedila potomke Israilove. ne strahuj i ne tuguj, Mi ćemo ti ga,
Musaa te on svojom ručicom do-
Kad se probudio uplašen od sna, zaista, vratiti i poslanikom učiniti.’”
hvati užareni ugalj i zaplaka. Asija
pozvao je astrologe i sveštenike da ( Kasas, 7.)
iskoristi ovaj momenat, posvjedoči
mu protumače san. Rekli su mu da Izvršavajući ono što joj je bilo dječiju nevinost i brzo ga predade
san znači da će se roditi muško di- naređeno, ona je jednog dana spu- sluškinjama da ga odnesu i utješe.
jete među Benu Israilom zbog koga stila Musaa sa sandukom u vodu,
će Egipćani biti upropašteni, te je “On će biti radost i meni i tebi!
ali je zaboravila da kod sebe sve-
on naredio da se prate sve trudni- Ne ubijte ga, možda će nam od ko-
že drugi kraj užeta. Primjetivši kako
ce i pobiju svi novorođeni sinovi, a risti biti, a možemo ga i posiniti.”
sanduk pliva niz rijeku reče sestri
žensku djecu da ne diraju. Bio je to (Kasas, 9.)
njegovoj: “Idi za njim!” Pratila ga je
pokolj među Benu Israilom. Faraon sa obale vješto se prikrivajući. Rije- Faraon joj reče: „Radost tebi,
je uložio sve napore da se Musa ne ka odabrana, Nil, nanijela je sanduk ali ne i meni. Ja ne želim nikoga iz
pojavi. Nakon ove naredbe sino- Benu Israila odgajati u svojoj kući,
pokraj faraonova dvora. Sanduk sa
vi Israilovi su toliko oslabili brojem ali ako ti tako želiš, neka tako i
bešikom zastao je uz obalu i ubrzo
da su se neki Kopti požalili faraonu bude.“
ga primjetiše sluškinje, ali ga nisu
ako svi mladi budu pobijeni a stari smjele otvoriti dok ga ne doniješe Muhamed, s.a.v.s., je rekao: „
izumru, da će onda oni morati radi- pred Asiju, faraonovu ženu. Da je rekao: ‘Radost i meni.’, ne bi
ti poslove koje su radili Izraelićani. ga zadesila kazna.“
Zato je faraon naredio da se muška
djeca jedne godine ubijaju a druge
Asijina zaštita Zbog Asijinih riječi: “možda će
nam od koristi biti”, Allah,dž.š., joj
poštede. Mufesiri dalje navode da Kad je Asija otvorila sanduk i ot-
je stvarnu korist dao. Uzvjerovala je
se Harun, a.s., rodio one godine krila prekrivač,ugledala je dječaka
Musau kada je odabran za poslani-
kada se nije ubijalo, a Musa, a.s., svijetla lica koga odmah zavoli. Na-
ka, zaštitio je od faraona i dženne-
u onoj godini kada su se muški po- kon što je faraon ugledao dječaka,
tom je obradovao. “A oni ništa ne
tomci ubijali. odmah naredi da ga zakolju. Asija
predosjetiše.” Odgojiše dječaka na
je hrabro stala u djetetovu zaštitu.
Majčina Nije tačno kao što se spominje u
pojedinim israilijatima da je Asija
dosjetljivost sakrila od faraona činjenicu da je
Od kad je zanijela, Musaova Musa iz naroda Benu Israila. Po
majka se bojala i vješto je sakriva- prekrivaču su svi znali da ovo di-
la trudnoću da to niko ne primjeti jete ne pripada njihovom narodu
sve do poroda. Kad je rodila bila nego da je iz Benu Israila. Zamolila
je nadahnuta da napravi sanduk, je faraona da ga ne ubije nego da
stavi ga u njega, priveže užetom i joj ga pokloni jer to je samo dijete,

47
dvoru, i tako on bi njena ali ne i nje-
gova radost.
lo da je njeno mlijeko ijedno dijete
odbilo. Ako želite ja ću vas odvesti
Potpuni razvoj
do nje.’“ djeteta – dojenje
Traženje dojilje Pristadoše i odoše do njene Allah, dž.š., je odredio “da ra-
kuće gdje ga je majka uzela i on steš pod Mojim okom” u blizini
Es-Suhejli kaže da je Musaovoj
poče gladno dojiti. Svi su se obra- majke svoje i sa najboljim uslovima
majci bilo ime Ajariha. Njeno srce
dovali i poslali muštulugdžiju Asiji koje je dvor mogao pružiti. Mi smo
postade prazno, umalo ga ne po-
da je nađena dojilja. danas itekako svjesni koliko je za
kaza, umalo skrhana bolom od ra-
potpun razvoj djeteta neophodna
stanka da se ne odade. Allah, dž.š., Sa nahranjenim djetetom pove-
majčina briga i ljubav. Naročito u
učvrsti je da bude izdržljiva i da se li su Musaovu majku na dvor kod
periodu dojenja kad je kontakt jako
nada pomoći Božijoj. Kad se kćer- Asije. Želeći da dječaka odgaja u
intezivan i koji oblikuje mnoge psi-
ka vrati i obavjesti je gdje se Musa- svojoj blizini, Asija joj je ponudila
hičke karakteristike djeteta. Mno-
ov sanduk zaustavio, shvati da se smještaj i život na dvoru, gdje će
gima koji smo poneseni valovima
mora pripaziti i ne odati. Naredi joj joj biti pruženo sve što treba. Me-
savremenog života ova uzvišena
da prati u čaršiji vijesti sa dvora, te đutim, ona je to odbila rekavši da
pouka iz kazivanja o brizi Musaove
tako saznadoše da nova beba na ona ima muža i drugu djecu o kojoj
majke treba da posluži kao nepri-
dvoru odbija da doji dadilje. Oni su nema ko brinuti, pa ovo dijete može
kosnoven uzor žrtvovanja i strplji-
se smeli i na svaki mogući način ga dojiti samo ako ga pošalje sa njom
vosti kako da se taj period provede
pokušavali nahraniti, ali nisu uspjeli, ili joj ga budu donosili na dojenje.
uz svoje dijete i da mu se omogući
kako Uzvišeni kaže: “A Mi smo mu Asija teško pristade na ovo odva-
potrebno dojenje i odgovarajuća
već bili zabranili dojilje.” Zatim su janje od djeteta, ali odredi da joj ga
njega i obrazovanje.
ga sa babicama i ženama sa dvora svakodnevno donose. Musaovoj
poslali na pijacu, ne bi li našli neko- majci spremi darove i odredi joj pla- Uzvišeni Allah je odredio da
ga koga će dječak pristati podojiti. ću tako da se može posvetiti samo Musa, a.s., bude pripremljen za
Ponuđena je velika nagrada onome brizi njenog posinka. Opskrbi je sa iskušenja koja je morao podnijeti
ko nađe dojilju čije će mlijeko dje- darovima, hranom i odjećom, i tako radi upute i izbavljenja cijelog naro-
čak zavoljeti. Dok su tako stajali sa se majka vrati noseći ga svojoj kući da Benu Israila od faraona. U tome
njim i svijet ga posmatrao, njegova onako kako joj je Uzvišeni obećao: veliki značaj ima borba i strpljivost
sestra ga je gledala, praveći se da “I vratismo ga njegovoj majci da se majke, boravak kod nje u periodu
ga ne poznaje. A onda je kao usput raduje i da ne tuguje i da se uvjeri dojenja i dječaštva, a svakako i
rekla ženama sa dvora: “Hoćete li da je Allahovo obećenje istinito.” Asijina upornost i zaštita da najbolji
da vam ja pokažem porodicu koja (Kasas, 13.) učitelji dvora podučavaju dječaka
će vam se o njemu brinuti i koja će svim vještinama i znanjima karakte-
Tako je Musa rastao okružen ve-
ga paziti.” (Kasas, 12.) Pošto Musa rističnim za to doba.
likom ljubavlju majke i Asije. Stasao
nije htio nikoga da podoji i riješenja je u divna mladića, učena i odvaž-
nije bilo na vidiku, odlučiše da po- na.
kušaju.
Katade i više učenjaka navode
Ibn Abbas kaže: „ Kada je to re- da se riječi – “I na tebe sam bacio
kla, upitali su je kako zna da će ga ljubav Svoju”, odnose na činjenicu
oni paziti i čuvati, a ona je odgovo- da je Musaa volio ko god bi ga vi-
rila: ‘Ta žena je iz siromašne kuće, dio. Odrastao je na dvoru hranjen
pristat će kad sazna da se radi o najukusnijim jelima, oblačio je naj-
faraonovom posinku. Pa zar mno- ljepšu odjeću, pod Allahovim nad-
gi ne žele da obraduju vladara i ne zorom.
nadaju se bogatoj nagradi!? Ona je
čista i prijatna mirisa, nije se desi-

48
Edin Topčić | PRIČA

Oaza zvana Iradet (II)


“Zašto oni po svijetu ne putuju pa da srca njihova shvate ono što treba da
shvate i da uši njihove čuju ono što treba da čuju, ali, oči nisu slijepe, već
srca u grudima.” [El-Hadž, 46.]

(O sakrivenoj oazi • O pustinji • O učitelju Taibu • O srcu i nefsu •


O tevbi i pruženoj ruci • O Selimu što teži da smiren postane)

A
kila probudi žamor djece. bila duga i bijela. Njegovo lice sijalo ovog čovjeka što ga čita kao otvo-
Sjene palmi plesale su po je nekom blagom bjelinom. Čovjek renu knjigu.
šatoru, a vazduh je miri- ispruži svoju bijelu ruku i stavi mu je Kako sam dospio do ove oaze?
sao... na čelo i nastavi. Akil pomisli da ovaj – upitao ga je Akil.
Prvo je osluškivao sebe. Osjećaj pogled ništa ne ostavlja skrivenim i
Čovjek se blago nasmiješio, kao
koji je imao u sebi bio je potpuno upita se kako je preživio. što se blag roditelj svome djetetu
drugačiji od onog koji je imao tamo Spasila te je tvoja ruka. Kad smo smiješi, lagano je podigao ruke i
u pustinji. Osjećao se umireno i kao te našli samo je ona virila iz pijeska. kratko rekao – „Dova tvojih roditelja
da je došao kući. Moj dječače, zašto si se u pustinju i tvoj odnos prema njima!“, a zatim
Osim neumornog pustinjskog uputio sam? je nastavio:
vjetra nije mogao čuti ništa drugo. Zavele su me priče ljudi iz grada Vidiš, sine, neki putnik iz Inda koji
Možda pokoje zvono stoke i mukli zvanog Emmar, o tome kako je pu- putovaše svijetom jednom tako sre-
glas deve. stinja puna blaga. – Akil zanijemi. te nekog starca koji je nepokretan
S druge strane, tijelo mu je bilo ležao pod drvetom. Putnik pristade
Lutao si sam pustinjom, – poče da ga ponese do njegove kuće. Sta-
obamrlo. Pokuša da se pomjeri, ali da govori čovjek. Zar te nije vodila rac se popeo njemu na ramena i kad
nije imao snage u udovima. Tupi bol tvoja strast i sitni porivi kako bi kod ga je donio do kuće, on ne hjtede
govorio mu je da je u ovom trenutku
ljudi bio nešto. Ovo je oaza Iradet. sići nego mu reče da mu oni koji ga
za njega najbolje da se ne pomjera.
Imao si želju i onaj zlatnik koji smo nose na ramenima služe i udovo-
Bol mu je govorio da je još uvijek ti dali te je nama i doveo. Na ovom ljavaju svakoj njegovoj potrebi. Na
među živim i da je spašen iz smrto- putu morao si izgubiti sve od onoga kraju, putnik lukavstvom opi starca
nosnog zagrljaja pustinje. što je ionako od prolaznog. Bio si i zbaci ga sa svojih ramena.
Mislili smo da smo te izugubili! – bez vode, bez deve, pa eto skoro i Akil sa začudio ovoj priči, a Taib
obrati mu se neki glas. bez života. nastavi:
Akil pogledom potraži glas i ugle- Čovjek je prekinuo svoj govor i Nefs nije ništa drugo do starac
da čovjeka obučenog u bijelo, po- samo je ćutke gledao u Akila. Akil koji zajaši čovjeka, a on ga nosi i
malo strogog pogleda. Brada mu je je oborio svoj pogled, bilo ga je stid udovoljava mu sve dok ne umre.

49
koje navode čovjeka da izgubi svaku
...jedan putnik iz Inda koji putovaše svijetom nadu i digne ruku na sebe.
jednom tako srete nekog starca koji je U pustinju se može ući bez vo-
diča, ali se bez njega iz pustinje
nepokretan ležao pod drvetom. Putnik pristade ne izlazi. A zar nije ovaj svijet pun
da ga ponese do njegove kuće. Starac se popeo izgubljenih i premorenih duša koje
tumaraju pustinjom i koje su kojoti
njemu na ramena i kad ga je donio do kuće, on opustošili, čeznući za hladom kada
ne hjtede sići nego mu reče da mu oni koji ga ne bude drugog hlada osim u Onog
u Čijoj je ruci vlast i Koji je Utočište
nose na ramenima služe i udovoljavaju svakoj svakom.
njegovoj potrebi. Na kraju, putnik lukavstvom Kako si više gubio od onoga što
opi starca i zbaci ga sa svojih ramena... smo ti dali i što si mislio da je tvoje,
tvoj nefs je slabio a srce je jačalo.
Akil sa začudio ovoj priči, a Taib nastavi:
Nefs nije ništa drugo do starac koji zajaše Tevba i ono što
čovjeka, a on ga nosi i udovoljava mu sve dok ona mijenja
ne umre. Ali, želja koju smo ti dali, želja za Tvoje oči i usta su bili puni pije-
ska. Pružio si ruku, ali i tvoje srce je
blagom, nije ništa drugo do lukavstvo tvoga pružilo ruku. Tevba je ruka koju srce
srca nad nefsom kako bi otišao tražiti, a, hvala pruža svome Gospodaru.
Mi smo čekali tvoju ispruženu
Onom Koji je Nepar, onaj ko iskreno traži – ruku, ruku tevbe, da bismo je mogli
nađe! uzeti i spasiti te.
Ovo je oaza zvana Iradet i u njoj
Ali želja koju smo ti dali, želja za primijeti. Fatamorgane, izmaglice i
ćeš dobiti znanje koje će te moći
blagom, nije ništa drugo do lukav- nepregledne dine su kao zastori koji
voditi pustinjom i s kojim ćeš moći,
stvo tvoga srca nad nefsom kako bi su nam stavljeni pred oči. Pratili smo
voljom Jedinoga, spašavati druge
otišao tražiti, a, hvala Onom Koji je te stalno, ali smo i čekali! kao što smo mi, Voljom Jedinoga,
Nepar, onaj ko iskreno traži – nađe!
Šta ste čekali? – upitao je Akil, a spasili tebe. Do nje te nije doveo tvoj
Učitelj Taib nastavlja govoriti o razum nego tvoje srce. Zapamti to!
Taib reče:
onome što je prošao i šta to zapra-
Čekali smo te da spoznaš da si Tvoje ime više nije Akil, jer onaj
vo znači.
izgubljen, da ne znaš puta i da nema kojeg vodi razum može samo pro-
Taibe, meni se često činilo da me pasti u pustinji. Sada ti je ime Selim
prate i da... sigurnosti osim u Onoga Koji pra-
Levvame, i bit ćeš u oazi što Iradet
šta i Koji obilno daje. Čekali smo da
Mi smo te pratili od onog trena se zove dok ne postaneš Selim Mu-
shvatiš da su tvoje deve, tvoje stvari,
kad si strancu dao hurmi i malo tmeinne.
tvoj razum i tvoje oči kojim gledaš, a
vode. Dali smo ti zlatnik i deve smo Šta će se promijeniti u tebi, pi-
doveli samo za tebe. Ovaj svijet je ne vidiš, nedovoljne da se pronađe
taš se, o Selime koji si Levvame.
varljiv i prolazan kao što je pustinja pravi put.
Spoznat ćeš sve želje, ali kad u tebi
varljiva. Malo smo se zabrinuli kad su ti ne bude ništa drugo osim želje za
Morao si naučiti da svijet vara kojoti rastrgali deve i kad te ova si- Gospodarem Tvojim, tek tada ćeš
kao što pustinja vara, kao što na tvo- tacija dovela do očaja. Kojoti nisu spoznati varljivost želja i stalnost
je oči mijenja krajolike, a da se to i ne ništa drugo do šejtanske vesvese Allahovu.

50
Njegove Riječi su formom Knjiga,
ali su one suštinom Govor. Ti mo-
Selim, što se nekad Akilom zvaše,
Selim koji je na
žeš rukom posegnuti za Knjigom,
još jednom pruži ruku, a učitelj Taib
putu da Smiren
mu je prihvati. On za njim izgovori
ali Njena duboka i stvarna značenja postane
možeš dokučiti jedino srcem, i to sr- riječi tevbe i srcem mu zastruji neka
Između plodne rijeke i suhe beži-
cem koje voli da se čisti. nova snaga.
votne pustinje nalazio se grad zvani
Selime Levvame, kao što reče tvoj Ne samo da je dobio novo ime, Emmar.
otac, čini mnogo istigfara i mnogo nego je odbacio odjeću grada zva- Žitelji tog grada živjeli su lagodno.
spominji Allaha i veličaj Ga, jer On Rijeka je plavila dva puta godišnje
nog Emmar.
se sjeća onih koji se Njega sjećaju. i donosila je dvije sjetve godišnje.
Oaza što Iradet se zove bila je
Polja su bila zasijana i glad i žeđ
Ruka u ogromna sa mnogo ljudi koji su su bili nešto što nisu nikad upoznali.
učiteljevoj ruci nasmijana lica dočekali novog sta- Rijeka je donosila i trgovce koji
Selimu u sjećanje dođoše njegovi novnika. su dolazili uzvodno, ili ih je nosila
roditelji i on zaplaka. U njegovom dalje nizvodno.
Priče trgovaca samo su donekle
srcu opet se našao čudan treptaj i Pustinjska prostranstva donosi-
bile tačne jer oaza jeste bila bogata,
ubod u srcu, grižnja savjesti i nemir la su sunce što se svaki dan rađa,
unutrašnji kao vatra što srca sago- ali njeno najveće bogatstvo je skri-
vjetar koji nije dozvoljavao sparine i
rijeva. veno baš kao što je srce skriveno koji je tjerao komarce.
Preplaviše ga nebrojene misli i tijelom. Iz pustinje su dolazile karavane,
osjećanja. Selim što nekad se Akil put koji ih je dovodio bi ih i odvodio.
Onaj ko bi došao u oazu zvanu
zvaše se upita kako da se spasi.
Iradet možda bi bio zaslijepljen nje- Noć se spuštala nad grad zvani
Taib je još jednom nasmiješi ona- Emmar, vjetar koji nije dozvoljavao
ko kako se roditelj smiješi, pruži mu nim sjajem, ali prava vrijednost bla-
sparine i koji je tjerao neugodne ko-
svoju čistu ruku i reče: ga je u tome da ono odvede Allahu,
marce šaputao je o tajni oaze što
- Allah voli one koji se kaju i od dž.š, Gospodaru ljudi, koji je cilj put- Iradet se zove i Selimu, koji je na
njih rado prima pokajanje! nika čiji je cilj Njegovo zadovoljstvo. putu da „Smiren“ postane.

51
Sevret Mehmedćehajić | PORODIČNI ODNOSI

Mogli smo
kome u goste
H
vala Bogu!“, u sebi je „Babo, šta si mi kupio?“, prenulo ma kod kojih će pričati o najnovijim
uskliknuo glava poro- ga je već u predsoblju. „Nisam ni- markama automobila, mo(r)bitela; o
„ dice, kada je na zidu šta“ je izazvalo ljutnju kćerke, a plač kvalitetu izvedenih radova u njihovoj
u preduzeću vidio kazaljke na satu sina, kao lančanu reakciju na njenu kući ili stanu; o tome što je zdravo
raširene na 90o. ljutnju. Ona je očekivala bratz sličice, jesti, a što nije; o mahanama i nedo-
a on kinder jaje. stacima nekih zajedničkih poznani-
Hitar je taj odlazak s posla. Kako
ka; o lošem stanju nacije i države; o
godine nižu svoje bopke na tespi- Dok ga je supruga sugestivno pi-
basnoslovnim primanjima političara;
hu života, sve je hitriji. Umor češće tala: „Zar nećeš kahvu sada?“, već
o svemu onome čime pokvarenjaci
i brže dolazi, srazmjerno opadanju je potrošio sva opravdanja djeci.
već godinama gebelsovski zaslje-
entuzijazma, zbog kojeg je nekada Njihova ljutnja i plač su postupno
pljuju obične ljude, a oni na to sa-
i satima ostajao poslije okončanja jenjavali, skoro onoliko brzo kao što
svim obično nasjedaju, jer nemaju
radnog vremena: da završi zapo- se povećavalo njegovo uvjerenje da
na što drugo nasjesti. Dokundisalo
četo, da započne novo, da dokaže od blaženog odmaranja nema ništa.
mu je i svojevrsno hinjenje pameti,
kako on može i zna... „Mogli smo kome u goste!“, isto- tako karakteristično za ovovremene
Penjući se uza stepenice u zgra- vremeno mu je i sinulo u glavi i izle- bosanske sjedeljke, zbog koje ne
di, razmišljao je o tome što bi bilo tjelo na usta. Zbilja, dobro društvo bi može više prepoznati neke svoje pri-
najbolje za odmaranje. Legao bi na moglo značiti i lijep i dobar odmor. jatelje: ono što oni rade je najbolje
trosjed u dnevnom, parkirao daljin- Baš takvo nešto bi mu godilo. i najpametnije; oni znaju sve kako
ski na stomak i polahko šaltao če- Zbrka je, međutim, odmah nasta- bi trebalo urediti, dočim svi drugi to
trdeset i pet kanala na kablovskoj. la. Djeca su navijala za one porodi- ne znaju; njih boli što drugi ništa ne
No, po nekoj idiotskoj logici, neko ce u kojima su imali svoje vršnjake rade, a oni se sturiše od sikirancije
je, baš u ovo vrijeme dolaska ljudi prijatelje, dok je supruga, nakon još za nizbrdicom kojom hrli naša naci-
domovima s posla, stavio u većinu jednog prekomjernog trošenja vode onalna ćeza.
programa sapunice, za prosječan u pranju posuđa, iskazala svoju ne- Da, da mu je da ode u goste u
ljudski intelekt, ponižavajuću rutinu zainteresiranost: „Moramo li sad? Ja kojima će se osjećati neopterećeno,
od programa. A, opet, i samo leža- sam umorna. Od jutros nisam sjela.“ gdje neće morati izmišljati teme za
nje na trosjedu, s viškom nogu koje („A ja sam sve preležao!“, u sebi je razgovor i umarati se donošenjem
vise preko naslonjača za ruke, druga siktao glava porodice.) velikih zaključaka o malim temama.
je odbijajuća opcija. Čitanje knjige No, on nije odustajao: tražio je Gdje će se sve teme spontano na-
bi bilo dobro! Ali, to nije izvodivo s destinaciju koja će biti prihvatljiva za metati i otvarati.
djecom koja stalno nešto zapitkuju sve. Da mu je da odu nekome kod „Ženo, šta misliš da odemo onom
(a i zaspi od čitanja). koga neće morati preslušati i pregle- mom jaranu s posla? Nedavno mu
Trebalo bi da se odmori! Svi se dati sve dnevnike i političke emisije; se žena porodila, pa je red.“ Još uvi-
odmaraju kada dođu s posla, bili ili ili kod koga neće pričati o poslu; a jek neraspoložena za bilo kakvo ho-
ne bili stvarno umorni. opet nije mu privlačna ni posjeta oni- danje, supruga je, koliko hitro toliko

52
i efikasno, odgovorila: „Ne možemo za druge, a čak se i supruga zainte- ispita na stručnom usavršavanju,
njima, jer valja kupiti benkicu, nešto resirala za temu. a koji su izrazito skupi, ni s kim ne
njemu, nešto njoj i još staviti para Iza prijedloga su započeli telefon- druži, jer – uči.
na čelo djetetu! A znaš da ima još ski pozivi. Kćerka je bila posebno Sljedeći je pripremao ispite za
do plate.“ vesela kada je čula mogućnost da postdiplomske studije na nekoj xy-
Nije se obeshrabrio. Nastavio je se igra sa sve tri kćerke jednoga katedri društvenih nauka (usputile
potragu, nastojeći u glavi konstituira- očevog ratnog prijatelja. No, razo- uvjeravajući, sebe prije drugih, kako
ti lik nekog prijatelja ili poznanika čije čarenje je bilo veliko kada je čula da su ga drugi navratili da se upiše, a
bi porodično okruženje zadovoljilo im ne mogu ići, jer prijatelj ima važan on to ne bi ni zbog zvanja ni prestiža,
njegove „spontano je najbolje“ kri- sastanak baš u to kasno doba. nego zbog nauke), kod trećega se
terije. „Mogli smo kod onih“ uskoro Prisjećajući se ljetošnjeg roštilja žena pripremala za nastavu sutra-
je zamijenilo „mogli smo kod kom- u avliji, pozvao je drugoga poten- dan u školi, četvrtoga nije bilo kod
šija preko puta“, pa onda „kod onih cijalnog primaoca gostiju. Bijaše to kuće...
dalje“, pa „kod onih bliže“ itd. Djeca ljubazan razgovor dvojice ljubaznih Oko 19 sati glava porodice je
su ili gromoglasno odobravala neke ljudi, od koji je jedan ljubazno natu- ljubazno upitao: „Draga, bi li nam
prijedloge ili izražavala negodovanje knuo da se ovoga mjeseca, zbog pristavila kahvu?“

53
Ismail Nezirović | NAUKA I TEHNIKA

Pogled na energetsku budućnost planete:


fosilna goriva ili obnovljivi izvori energije?
Zapažamo da danas postoji mnoštvo informacija i entuzijazma
povezanog sa sve većim udjelom alternativnih izvora energije gobal-
noj energetskoj potražnji. Progres se posebno bilježi u tradicionalnim
generatorima alternativne energije koji čine solarne ćelije i energija
dobivena od strujanja vjetra ili pokreta vode. Entuzijazam koji ljudi
za ova dostignuća imaju u mnogo slučajeva je stvorio osjećaj da će
naše energetske potrebe u budućnosti biti lako zadovoljene. Koliko
je to tačno?!
Alternativna energija je interesantan koncept koji jednostavno
podrazumjeva energiju koja nije proizvedena od primarnog ener-
getskog izvora – fosilnih goriva. Ugalj, nafta i prirodni gas su fosilna
goriva od kojih najviše zavisimo – od zagrijavanja i elektrifikacije kuće
do korištenja automobila ili sredstava za masovni transport. Problem
je u tome što fosilna goriva nisu obnovljiva i što će jednog dana zalihe
zasigurno biti iscrpljene. I pored obećavajućih alternativnih izvora,
ti obnovljivi generatori energije svi zajedno imaju udio u količini od
samo 7% trenutnih potreba čovječanstva. Prema tome, fosilna gori-
va, zajedno sa još jednim neobnovljivim generatorom – nuklearnom
energijom, čine 93% svjetskih energetskih izvora. Sami nuklearni
proizvođači električne energije čine 6% energetske scene i nije vjerovatno da će se taj procenat u budućnosti povećavati
zbog pritiska javnosti. Kontraverzni proces dobivanja električne struje putem cijepanja atoma je nakon Černobilske katastrofe
jednostavno, po mišljenju mnogih, previše riskantan.
Dodatan problem čovječanstvu je i činjenica da se sagorijeva-
njem fosilnih goriva u okolini oslobađa karbon dioksid – CO2, gas iz
kategorije stakleničkih plinova čija sve veća prisutnost u atmosferi
rezultira globalnim zagrijavanjem.
Koliko nam je još fosilnog goriva ostalo? Neki procijenjuju da će
naše planetarne zalihe presušiti u narednih 50 godina, drugi opet
smatraju da se to može očekivati za 100 do 120 godina. Zapravo
nijedna od ovih projekcija ne zvuči ohrabrujuće kada se uzme u obzir
u kolikoj je mjeri naša civilizacija zavisna od fosilnih goriva. Zaklju-
čak eksperata je da će fosilnih goriva nestati i da nemamo drugog
izbora nego se pripremiti za novo doba proizvodnje jer se ljudske
potrebe za električnom energijom sigurno neće smanjiti. Naprotiv,
zbog rasta ljudske populacije na planeti, za očekivati je da će se do
2020-te godine udvostručiti energetske potrebe čovječanstva čime
alternativni ili obnovljivi izvori energije postaju još bitniji.
Solarna rješenja, sistemi bazirani na pretvaranju sunčeve energije
u struju, proizvode velike količine energije koja adekvatno uskladište-
na može trajati i dugo nakon zalaska sunca ili u periodima oblačnog
vremena. Razlog zbog kojeg se ne čini da, trenutno, ova solucija
može značajno unaprijediti energetsku sliku planeta je još uvijek
visoka cijena solarnih sistema. Za mnoge države je jednostavno
preskupo zamijeniti energetsku infrastrukturu baziranu na fosilnim

54
Firma „Cyberdyne“ spremna za masovnu produkciju kiborga
Zajednička stvar za mnoge naučno-fantastične hitove kao što
su Iron Man, RoboTECH ili Aliens je to da su nas uvjerili da su
robotski egzoskeletoni sjajna stvar. Osnivač japanske kompanije
„Cyberdyne“ prof. Yushiyuki Sankai, je postigao da smo na svega
korak od toga da prvi kiborzi zakucaju na vrata naših svakodnevnih
života.
„Cyberdyne“ je razvio robotsko odijelo HAL, egzoskeleton težak
dvadeset tri kilograma koji pristaje tijelu odraslog čovjeka povećava-
jući mu snagu i stabilnost. Hal (Hybrid Assistive Limb) u potpunosti
samostalno nosi vlastitu težinu i održava ravnotežu, omogućavajući
korisniku da se slobodno kreće i sa lakoćom podiže objekte deset
puta teže od onih koje bi mogao vlastitim mišićima.
Sjajni prstenovi koje vidimo na mjestu zglobova su zapravo motori
koji stvaraju povećanu snagu koristeći se baterijom čije jedno punje-
nje traje oko pet sati. Senzori neuronskih impulsa raspoređeni duž
spojeva HAL-a signaliziraju egzoskeletonu kada i kako da se pokre-
ne, što znači da ovo odijelo nema komplikovane komande i svako
ko ga obuče treba svega par minuta treninga prije prvih koraka.
Robotsko odijelo HAL je već dostupno kupcima u Japanu po ci-
jeni oko 4200 USD a njegov tvorac Sankai ne želi dozvoliti vojnu pri-
mjenu HAL-a. Korisnike traži među osobama koje imaju problema sa
kretanjem, oboljelim od srčanog ili moždanog udara i industrijskim
radnicima. Isti senzori koji detektuju motoričke neuronske signale na
površini kože korisnika mogu se adaptirati da prate vitalne signale
i eventualno zaštite oboljelog ili pozovu mu pomoć.
Vokabular kompleksnih pokreta može biti reprogramiran u HAL-u,
nakon čega korisniku nisu potrebni neuronski signali da upravlja
egzoskeletonom.

gorivima sa solarnim modelom. Ipak, očekuju da će se solarna energija do 2020-te godine proizvoditi u opsegu 26% globalnog
zahtjeva i podmirivati potrebe milijarde ljudi.
Vjetar i hidroelektrični potencijali se efikasno koriste već desetljećima i segment su energetskog tržišta koji bilježi ubrzani rast.
Ove dvije solucije su koncipirane na principu pretvaranja snage strujanja vjetra ili toka vode u električnu energiju putem pokretanja
turbina. Snaga vjetra se komercijalno u električnu energiju pretvara na „farmama“ vjetra koje čine stotine vjetrenjača raspoređenih na
širem području. Hidroelektrična energija se generiše na branama, a od početka 1990-tih i na stanicama čije hidro-turbine pokreće
pomicanje vodene mase prilikom plime i oseke.
U suštini ovi obnovljivi izvori energije ne zagađuju okolinu, jednostavni su i daju nam fleksibilnost planiranja, smanjujući ovisnost
naše civilizacije o fosilnim gorivima. Cilj inžinjera širom svijeta je da pretvaranje mehaničke energije u električnu putem ovih solu-
cija učini što efikasnijim i produktivnijim. Zapravo, postoji i više nego što je potrebno obnovljivih izvora energije koji zauvijek mogu
zadovoljiti globalne potrebe čovječanstva. Ipak zadatak je razviti sistem koji će kvalitetno i ekonomično stvarati, skladištiti i koristiti
električnu energiju.
Energetski izazov koji je pred nama možda najbolje oslikava zaključak međunarodnih eksperta iz oblasti energetike – The Union
of Concerned Scientists: „Nijedna solucija pojedinačno ne može odgovoriti na energetske potrebe društva u budućnosti. Jedina
opcija je razvijanje čitavog spektra različitih energetskih tehnologija koje dijele istu misiju – ne iscrpiti naše prirodne zalihe i sačuvati
okolinu od uništenja.“

55
Mr. Merima Čamo | GRADOVI

VISOKO
N
a ušću rijeke Fojnice u rijeku Bosnu, u središ- strane poslanike i izdavali povelje. Međusobno pove-
njem dijelu Bosne i Hercegovine, smješteno je zane i frekventne lokacije u tom razdoblju bile su grad
Visoko. Promatranje ovog naselja kroz vizuru Visoki (smješten na brdu Visočica), njegovo podgrađe
minulih vremena izaziva poseban dojam kojem se rijetko i trgovačko središte Podvisoki, Mile, kao krunidbeno
koji „zaljubljenik u prošlost“ može oduprijeti a to je da mjesto bosanskih kraljeva, te Moštre u kojima se na-
se na ovom relativno „malom prostoru začela historija lazio jedan od najstarijih univerziteta u Evropi. Kulturni
Bosne“. Pored arheoloških nalazišta koja datiraju iz ne- profil srednjovjekovnog bosanskog društva ogledao se
olitskog perioda, na širem prostoru Visokog pronađeni
u izražajnoj duologiji - kultura prožeta raznim utjecajima
su i ostaci ilirskih naseobina (područje Visočkog bazena
sa Istoka i Zapada (npr. gotički utjecaj je bio primjetan u
naseljavalo je ilirsko pleme Desidijati), rimskih utvrđenja
načinu odijevanja, izradi nakita i ukrašavanju, arhitekturi
(Kralupi, Mokronozi...), srednjovjekovnih podgrađa što
i slično) uklopljena u autohtoni mozaik na koji su stanov-
sve zajedno predstavlja vrijedno svjedočanstvo domaće
povijesti. Međutim, ono što je ostavilo specifičan trag na nici srednjovjekovne bosanske države utisnuli simbole
bosanskohercegovačkoj historijskoj matrici proizišlo je iz „predantičke“ i „antičke“ civilizacije. Na toj raznobojnoj
niza značajnih „događaja“ i „dešavanja“ tokom medie- osnovi preovladavali su valeri samostalne bosanske
valnog perioda koja su ovo mjesto inaugurirala u „centar države kao što su bosansko pismo - bosančica (najpo-
srednjovjekovne bosanske države“. Grad-tvrđava Visoki znatiji i najstariji dokumenat na ovom pismu je Povelja
se prvi put spominje 1355, a njegovo podgrađe 1363. Kulina Bana iz 1189. godine), bosanka mramorja, mašeti
godine. U njemu su bosanski banovi i kraljevi primali ili divovsko kamenje - stećci itd.

56
Novi trajniji preplet razvijenog u okvirima osmanskog feudalnog poretka.
Prema podacima iz 1910. godine Visoko je imalo 873
Istoka i Zapada kuće i 4.105 stanovnika. Broj samostalnih zanatlija bio
Godine 1463. grad Visoki pada pod tursku vlast. Fi- je 892, a značajan broj njih se bavio preradom kože,
zička struktura srednjovjekovnih naselja promijenila se u vune i izradom opanaka. Predmeti od kože izrađeni u
korist islamsko – orijentalnih obilježja, koja su utjecala i visočkim obrtničkim radnjama izvoženi su u Beč, Bu-
na stvaranje novog urbanog, pa i ukupnog životnog mi- dimpeštu i Trst. Registrovanih trgovačkih firmi bilo je 32.
ljea. Ubrzo, Visoko postaje administrativni centar nahije, Grad je pod autrougarskom upravom dobio novi mo-
dobiva stalnu vojnu posadu, dok se u novoformiranom derni vodovod, kotarske ustanove (sud), poštu, telegraf,
čaršijskom prostoru grade dućani i zanatske radnje uz gimnaziju, opću osnovnu školu, apoteku, čitaonoce,
simultani razvoj trgovine (stokom i šećernom repom) i hotel. U periodu između dva svjetska rata Visoko nije
zanatstva (naročito štavljenja kože i ćilimarstva). Ajas- bitno izmijenilo svoju društvenu, kulturnu i privrednu
begu bosanskom (1470) i hercegovačkom (1478) san- strukturu. Naprotiv, ova urbana sredina, sa izuzetno
džak-begu se pripisuje zasluga za izgradnju prvog vi- jakom zanatskom djelatnošću (kao presudnim faktorom
sočkog hamama, vodovoda, mekteba, mosta na rijeci dugotrajne ekonomske neovisnosti visočke gradske
Bosni i medrese, ali i utemeljenje vakufa (vakufnama za zajednice u odnosu na šire socio-ekonomsko okruže-
zadužbine podignute u Visokom je legalizirana 1477. nje), dugo se i na svoj način opirala različitim drušve-
godine) i tekije nakšibendijskog reda koja i danas po- nim promjenama (npr. srednjoevropskoj modernizaciji,
stoji. Pretpostavlja se da je jedna od prvih podignutih smjeni vlasti, velikoj ekonomskoj krizi itd). Početkom
džamija u Visokom Hadži Ibrahimova džamija u Peru- pedesetih godina prošlog stoljeća učinjen je određen
tac-mahali. Pred kraj osmanske vladavine u Visokom je napor od strane predstavnika nove partijske vlasti, da
bilo 897 kuća i 4.205 stanovnika. Koloniziranje Bosne i se postojeći gradski prostor osavremeni i prilagodi za-
Hercegovine od strane Austro-Ugarske označava po- htjevnim privrednim tokovima. Pristupilo se izgradnji
četak preobrazbe dotadašnjeg načina života na našim prvih većih stambenih i poslovnih zgrada u Visokom,
prostorima, a time i u Visočkoj nahiji, uspostavljenog i kao i u postupnoj urbanoj ekspanziji prema prostranim
i plodnim ravnicama uz obalu rijeke Bosne i Fojnice.
Istodobno, gradska uprava je nastojala intenzivnom
industrijalizacijom potpomognutom značajnim sredstvi-
ma iz državnog fonda stimulirati razvoj kožarske (KTK
Visoko) ali i prehrambene (Vispak), metalne, tekstilne
(Viteks), trgovinske i građevinske industrije na području
Visokog. U svom temeljitom restruktuiranju društvenih
odnosa i privrednih tokova, kao i kulturnom napretku,
Visoko je postiglo solidne rezultate i uspostavilo ritam
društvenog razvoja koji je grubo prekinut agresijom na
Bosnu i Hercegovinu sa „urbicidnim posljedicama“. Po-
slije potpisivanja Dejtonskog sporazuma općina Visoko
je u cjelini ušla u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Visoko – grad piramida?!


Unatrag nekoliko godina Visoko se u bosansko-
hercegovačkoj (i svjetskoj) javnosti, putem printanih i
elektronskih medija, promoviralo kao mjesto u kojem
su pronađene kolosalne kamene strukture iz daleke
prošlosti sa pravilnom orijentacijom prema stranama
svijeta. Upravo to je bio jedan od glavnih argumenata

57
Trokutaste stranice piramide su pravilno orijentirane
prema stranama svijeta slično egipatskim, kineskim
ili peruanskim piramidama. Zapadnoj strani Piramide
vodi plato koji je popločan pločama pješčara. Pirami-
da je obložena lijevanim kamenim blokovima zuzetnih
karakteristika koji su superiorniji u odnosu na današnje
betone. Satelitska radarska snimanja pokazuju posto-
janje mreže prolaza unutar Piramide. Ulaz u podzemni
kompleks tunela „Ravne” (čiji labirint krije brdo Visočica)
udaljen je 2,5 km od Bosanske piramide Sunca. Kom-
pleks je u prošlosti plavljen i u toku je raščišćavanje
i podgrađivanje prolaza koji vode prema Piramidi. U
prvih nekoliko stotina metara pronađeni su megalitni
blokovi s uklesanim simbolima kao dokaz intelgientnih
aktivnosti. Radiokarbonskom analizom stalaktita i stal-
pri formuliranju teze da se na brdu Visočica (na kojem gmita potvrđena je minimalna starost tunela veća od
je lociran srednjovjekovni grad Visoki) nalazi piramida 5.000 godina što ovaj građevinski podzemni kompleks
(„piramida Sunca“), teza koja se naknadnim izvođenjem čini najstarijim inžinjerskim zahvatom na tlu Balkana. U
naučnih dokaza upotpunila tvrdnjom da se nedaleko tunelima je pronađen organski materijal koji svjedoči o
od grada Visokog nalazi više piramida izgrađenih ljud- poplavi prije više od 30.000 godina.
skom rukom, što je visočkoj dolini priskrbilo još jedan
naziv „Bosanska dolina piramida“. Ovu tezu je postavio Bilješke:
nezavisni istraživač Semir Osmanagić a njen znanstve- Anđelić, Pavao: „Doba srednjovjekovne bosanske
ni „odjek i različite reakcije“ na „alternativnu historiju“ države“, u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od
rezultirale su ustrojstvom fondacije „Arheološki park: najstarijih vremena do početka turske vladavine, Sa-
Bosanska piramida Sunca“, čiji su članovi osmislili i rajevo, 1966.
postavili složen projektni zadatak istraživanja „Bosanske
Bešlagić, Šefik: Stećci,Kataloško-topografski pre-
doline piramida“ za naredni dugoročni period. Osnovna
gled, Sarajevo, 1971.
karakteristika ovog istraživačkog projekta, koji traje više
od tri godine, je njegov multidisciplinarni znanstveni Grupa autora: Ljepote i znamenitosti Bosne i Herce-
pristup čije jezgro čine stručnjaci iz više zemalja. govine (Monografije mjesta), Beograd, 1970.

Ukratko o piramidama prema


tvrdnjama idejnog nosioca
projekta
Građevinski kompleks „Bosanske doline pirami-
da“ uključuje bosanske piramide „Sunca“, „Mjeseca“,
„Zmaja“, „Zemlje“ i „Ljubavi“. Ispod piramida se nalazi
podzemna mreža tunela i prostorija. U široj okolini su
raspoređene stepenaste strukture, tumulusi i druge
građevine. Tri glavne piramide (Sunce, Mjesec, Zmaj)
formiraju jednakostranični trokut s međusobnom uda-
ljenošću njihovih vrhova od 2.170 metara. Bosanska
piramida Sunca je sa svojom visinom od preko 220
metara najviša piramidalna struktura drevnog doba.

58
Salavat
“Tundžina”
“Allahumme salli ala sejjidina Muhammedin
ve ‘ala ali sejjidna Muhammedin
salaten tundžina biha min džem’i il-ehvali vel-afati.
Ve takdi lena biha džemi‘al-hadžati
ve tutahhiruna biha min džem’i is-sejjiati
ve terfe’una biha ‘indeke e’aledderedžati
ve tubelliguna biha aksal-gajati
min džemi‘il-hajrati fil-hajati ve ba’del-memati.
Bi rahmetike, ja Erhamer-rahimin.”

“Allahu, učini na našem prvaku Muhammedu


i na porodici našeg prvaka Muhammeda
salavat kojim češ nas spasiti od svih strahova i nesreća,
ispunit nam njime sve potrebe,
očisti nas njime od svih prijestupa,
podići nas njime - kod Tebe - do najviših stupnjeva
i dovesti nas njime najudaljenijm ciljevima
od svih hajrova u životu i poslije smrti.
Tvojom milošću, o Najmilostiviji.”

Amin!

59
Suad Šendelj, homeopata i fitoterapeut | ZDRAVLJE

Bolesti jetre
Z
dravlje je uslov života i pravo istinsko bogatstvo Jetra učestvuje u gotovo svim metaboličkim proce-
svakog čovjeka, jer bez njega smo osuđeni na sima koji se dešavaju u organizmu:
propast ili život koji je uveliko ograničen. O nivou • metabolizam bjelančevina,
zdravstvenog odgoja i zdravstvene edukacije u našoj
• metabolizam masti,
domovini nije potrebno govoriti, jer ubjedljivo smo na
začelju kolone. Stoga vrijedi početi učiti a neka nam • metabolizam ugljikohidrata,
tema, za ovaj broj, bude jetra i bolesti jetre. • detoksikacija organizma.

Skladište je vitamina
B 12 i glikogena
Pored evidentnog napretka medicine, jetra je i dalje
velika nepoznanica. Filter – čistač, skladište krvi, vita-
mina ali isto tako i skladište potisnute ljutnje, bijesa,
neiskazanih emocija. Kada oboli, sa njom oboli i cijeli
organizam. Sve vitalne funkcije postaju nekako druga-
čije, a psiha uzdrmana. Samopouzdanje slabi, svi i sve
Jetra je žlijezdani organ, mrko-crvene boje, veoma lako iznerviraju nosioca bolesne jetre i, u stvari, „SVI MU
glatke površine obložene kapsulom, čvrste konzistencije IDU NA JETRU“.
ali ujedno je i krta i trošna. Smještena je na desnoj strani Ako bi za predsjednika ljudskog organizma izabrali
čovječijeg tijela, ispod poluprečage (dijafragme). Po mozak, jetra bi sigurno bila premijer, jer sve što jedemo,
zapremini je jedan od najvećih organa, i u prosjeku, kod pijemo, udišemo, mislimo i osjećamo prolazi kroz nju.
odraslog čovjeka, teži oko 1.500 grama. Sastoji se od Jako je izdržljiv organ, ali i sa svojim hepatocitima sku-
mnoštva malih hepatičnih (jetrenih) režnjića (lobulusa) pljenim u oko 70.000 režnjića, ipak nije svemoćna. Jetra
razdvojenih urezinama. Osnova ovih režnjića, su jetrene je prava dama koja ne podnosi svakakve i kojekakve
ćelije – HEPATOCITI. mirise, lošu hranu, loše piće, loše društvo i loš tretman.
Bogata je krvnim sudovima, a krv prima preko ven- Bolesti jetre (crne džigerice) su brojne, sve učestalije
skog suda koji se naziva PORTNA VENA. Krv iz jetre i nerijetko teške za liječenje. Način života, navike, profe-
odlazi u donju šuplju venu. Funkcija ovog organa je sija i nasljedne predispozicije stvaraju pogodno tlo za
višestruka: nastanak nekih bolesti jetre.
• egzokrina funkcija, Nagli razvoj čovječanstva trebao je donijeti i pobjedu
• endokrina funkcija, nad mnogim bolestima, uživanje u zdravlju, no desilo
se suprotno. Bolesti i bolesnika sve je više i više, dobrih
• zaštitna funkcija,
lijekova sve manje i manje.
• krvotvorna funkcija.
Loš kvalitet hrane, zloupotreba alkohola i raznih opoj-
Egzokrina funkcija je stvaranje žuči a endokrina funk- nih droga, virusi, amebe, bakterije, paraziti, mnogi lijeko-
cija se svodi na stvaranje glikogena. vi a i bolesti nekih drugih organa u ljudskom organizmu
Zaštitna funkcija obuhvata – fagocitozu – kolidostabi- direktno utječu na jetru.
lizaciju, jednostavnije – stvaranje i održavanje što boljeg Kako i koliko se može utjecati na bolesnu jetru, tj.
imunološkog statusa ljudskog organizma. na uzroke bolesti? Neminovne su, a ujedno i najteže,

60
promjene navika, disciplina, odricanje i dosljednost u
liječenju. Rp. 2. U 1 kg. meda dobro umješati 100 ml.
jabukovog sirćeta, 30 grama kurkume u prahu i
Upotreba sintetskih lijekova po jednima je neophod- 100 ml tinkture artičoke. Uzimati dva puta na dan
na i opravdana, iako su svjesni mnogih nuspojava, a po jednu supenu kašiku.
po drugima beskorisna i štetna. Nećemo raspravljati
Dosljednost i upornost će zasigurno rezultirati
ni o jednom, ni o drugom. Tamo gdje je neophodna
uspjehom. Koristiti vitamin E, vitamin C kao i ome-
upotreba sintetskih lijekova i gdje oni imaju evidentne
ga 3 masne kiseline. Kura traje 3–5 mjeseci. Svaki
rezultate treba ih i upotrijebiti. To ne znači da pokušati pokušaj liječenja bez pravilne prehrane osuđen je
na slijepo ima svoje opravdanje. Ima puno istine u tome na propast.
da je dugačak spisak lijekova koji loše djeluju na „crnu
džigericu“ bilo da je bolesna ili zdrava. Postoji određen
procenat veoma osjetljivih ljudi kod kojih neki lijekovi Masna infiltracija
izazivaju teža ili lakša oštećenja jetre. jetre (Steatoza)
Najčešća oboljenja jetre su toksična (alkohol, lijekovi), Masna infiltracija jetre postala je, blago rečeno, hit
infektivna (hepatitis A) i serumski hepatitis (hepatitis B bolest. Šta je uzrok? Bolesti žlijezda sa unutarnjim lu-
i C). Slijede: masna infiltracija jetre (steatoza), apsces čenjem, diabetes mellitus, gojaznost, izuzetno nekva-
jetre, parazitarna oboljenja, ciroza (alkoholna, posthe- litetna hrana koja se jede, alkohol i fizička neaktivnost
paptitisna, bilijarna, kardijalna), karcinom. Na jetru izu- su samo polazne tačke za nastanak STEATOZE koja u
zetno nepovoljno mogu djelovati pojedine bolesti srca svojim pojedinim fazama može biti i te kako neugodan
i krvnih sudova, kao i opće bolesti organizma. i opasan poremećaj.
Liječenje jetre preparatima spravljenim od prirodnih i Dakle, steatoza je nagomilavanje masti u hepatociti-
nepatvorenih sirovina nezaobilazno je u najvećem broju ma koji postaju veoma veliki zbog kapljica masti različite
situacija, tj. oboljenja. veličine. U normalnoj jetri masti čine 3–5% težine a kod
U svijetu ljekovitog bilja postoje mnogi korisni sastojci masne jetre taj procenat može da se penje i do 50%
koji, kada se znalački ukomponuju, donose dobre re- masti u ukupnoj težini.
zultate. Problemi nastaju kada se upotrebljava bilje za Jetra je poznata kao veoma izdržljiv organ i to je ra-
koje nije konkretno dokazano da pomaže kod pojedinih zlog zbog kojeg dovodi u zabunu one kojima se dija-
bolesti jetre. gnostikuje ovaj poremećaj. Nastavljaju živjeti ne mjenja-
jući navike što postaje uzrokom teških oštećenja jetre.
Rp. 1. Mješavina ljekovitog bilja za liječenje Analizom krvi ustanovi se povećana aktivnost jetrenih
masne infiltracije jetre: transaminaza (AST, ALT), nekada i povećane vrijednosti
• Maslačak, korjen (Taraxacum radix) 20 gr. bilirubina. Jetra je otečena (hepatomegalija) i bolna,
javlja se nadutost i konstantan osjećaj težine ispod de-
• Cikorija, korjen (Cichorium radix) 15 gr. snog rebarnog luka.
• Čičak, korjen (Bardanae radix) 15 gr. Steatozu može uzrokovati i hroničan nedostatak
• Rosopas, list (Chelidonium folia) 10 gr. bjelančevina u ishrani, naročito ako je taj nedostatak
• Kurkuma (Curcuma domestica) 15 gr. povezan sa nekom infekcijom u organizmu. Alkoholizam
je glavni uzrok ovog poremećaja ili bolesti, naročito u
• Kunica, cvijet (Millefolium flos) 15 gr.
bogatijim zemljama. Steatoza je reverzibilna (čitaj izlje-
• Cimet (Cinnamomum zeylon) 10 gr. čiva) pod uslovom da se prekine sa unosom alkohola
Upotreba: Supenu kašiku biljne mješavine politi i nastavi sa pravilnom ishranom. Zapušteni i neliječeni
sa 3 dcl. hladne vode i ostaviti da stoji jedan sat. slučajevi vode u veoma teško stanje, kada je pomoć
skoro nemoguća.
Nakon toga grijati do ključanja. Ohladiti i procje-
diti. Piti dva puta po 3 dcl. čaja. Ova bolest ili poremećaj liječi se isključivo pravilnom
ishranom i ljekovitim biljem.

61
1. VASA PRICA!
Djeco, sada je red na vas!

Na osnovu ovih slika ispricajte pricu svojim ukucanima!

62
2. KO CE BRZE?

Ove slike se razlikuju u deset detalja.


Koliko vam je vremena potrebno da ih otkrijete?

63
vizuelne komunikacije

izrada reklama i
reklamnog materijala

Sve što trebate na jednom mjestu!


-izrada reklamnog materijala
-svijetleće reklame
-digitalna štampa na svim materijalima XXXXL formata
-štampa zastava
tel: 032-664-038
-transparenti 061-757-270
-sito štampa Tešanj, BiH
-džambo plakati.......................................................................................
www.alfaiomega.ba

Od srca i iz duše,
najtoplije Vam preporučujemo NOVI CD
sa devet novih ilahija i kasida
pod nazivom

“SABAHSKI EZANI”
interpretacija
Muris ef. Braćkan

po cijeni od 5 KM
CD se može naručiti
putem telefona
061 409 623,
ili na e-mail:
murisbrackan@hotmail.com
00