http://www.gobih.ba/vijest/4620/luksuz-u-kome-ce-se-zaposliti-1500-novih-radnikaprosetajte-sarajevo-city-centrom-i-prije-otvaranjaGETALT TERAPIJA Frederick S( Fritz) Perls 1893-1970, stvorio je i razvio getalt terapiju. Godine 1952.

u New Yorku je osnovao Institut za getalt terapiju. Laura Posner Perls je veliku panju pridavala podrci i kontaktu i po tome se razlikovala od Fritza koga je vie zanimala svjesnost. Getalt terapeuti istiu vanost obraanja panje na tjelesne doivljaje uz pretpostavku da e neiraeni osjeaji izazvati odreeni tjelesni simptom. Zastoj ili taka zaglavljenosti je situacija kada pojedinci vjeruju da ne mogu sebe podrati i stoga trae vanjsku podrku. Terapeutov zadatak jeste pomoi klijentima da prou kroz ovaj zastoj kako bi se omoguio razvoj. Getalt terapija temelji se na pretpostavci da pojedinci tee aktualizaciji i razvoju te da e prihvatanjem svih vidova sebe, ali bez njihova vrednovanja, poeti drukije misliti, osjeati i djelovati. Linost je kao ljutenje luka Da bi psihiki sazreli, ljudi moraju oljutit pet slojeva neuroze, a to su: hinjenost, fobija, zastoj, implozija i eksplozija Prvi sloj koji sreemo, tzv. laan, hinjeni sloj sastoji se od reagiranja na druge ljude na stereotipne i neautentine naine. To je sloj gdje igramo igre i gubimo se u ulogama. Sljedei je fobini sloj. na ovoj razini nastojimo izbjei emocionalnu bol povezan s uoavanjem vidova sebe koje bismo najradije negirali, javlja se otpor prihvatanju sebeonakvima kakvi jesmo. Ispod fobinog sloja nalazi se zastoj ili mjesto gdje smo zapeli u svom sazrijevanju. Na toj razini obino pokuavamo manipulirati okolinom kako bi ona za nas gledala, sluala, osjeala, mislila i donosila odluke. Dopustimo li sebi da se u potpunosti osjetimo ne-ivima umjesto da to poriemo i bjeimo od toga, dolazimo na tzv. impulzivnu razinu. Perls navodi kako do autentinog sebe moemo doi samo ako proemo kroz impulzivni sloj. Ulazei u taj sloj izlaemo svoje obrane i poinjemo dolaziti u kontakt sa svojim istinskim ja. Perls smatra da ljutenje impulzivnog sloja stvara eksplozivno stanje. Ulaskom u eksplozivni sloj naputamo svoja lana pravila i pretvaranja te oslobaamo golemu kojiinu energija koju smo koristili za pretvaranje da smo ono to nismo. Da bismo postali ivim i autentinim, nuno je dosegnuti eksploziju bola i radosti. Kontakt i otpori kontaktu Da bi u getalt terapiji dolo do promjene i razvoja, nuan je kontakt. Kontakt se uspostavlja gledanjem, sluanjem, njuenjem, dodirom i kretanjem. Miriam Polster tvrdi da je konzakt glavni pokreta rasta i razvoja. On ukljuuje strast, zamiljanje i kreativnost. Getalt terapeut usmjeren je i na otpore kontaktu tj. na odbrane koje razvijamo kako bismo izbjegli potpun i stvaran doivljaj sadanjosti. E.Polster i Polster opisuju 5 glavnih vidova otpora koji se preispituju u getalt terapiji: Introjekcija, projekcija, retrofleksija, defleksija i konfluencija. Introjekcija je sklonost nekritikom prihvatanju tuih vjerovanja i standarda, bez njihova asimiliranja , ime bi oni postali kongruentni s nama kakvi jesmo. Projekcija je suprotna pojava od introjekcije. Tokom projekcije prestajemo posjedovati odreene vidove sebe i pripisujemo ih okolini. Dok projiciramo, teko nam je razlikovati unutranji od vanjskog svijeta. Retrofleksija se sastoji d vraanjasebi onoga onoga to bismo voljeli uiniti drugima ili injenja sebi onoga to bismo eljeli da nam netko drugi ini.

Defleksija je proces odvraanja panje i zbog njega je teko odrati podnoljiv osjeaj kontakta. Konfluencija uzrokuje zamagljivanje razlikovanja izmeu osobe i njezine okoline. Ljudi koji su skloni stapanju s okolinom nemaju jasnu granicu izmeu svog unutranjeg doivljaja i vanjske stvarnosti. Introjekcija, projekcija, retrofleksija, deflekcija i konfluencija su naini opiranja kontaktu. Getalt terapeuti se bave prekidom kontakta s okolinom, kad pojedinac nije svjestan toga procesa. Energija i blokiranje energije U getalt terapiji osobita panja poklanja se mjestu gdje se balazi energija, tome kako se ona koristi i nainima njezina blokiranja. Zaustavljena energija sljedei je oblik otpora. Moe se manifestirati na razliite naine: napetou nekog dijela tijela, poloajem tijela, odravanjem tijela krutim i zatvorenim, plitkim disanjem, odvraanjem pogleda od ljudi dok s njima razgovaramo kako bismo izbjegli kontakt. Najvei dio terapijskog pothvata sastoji se u traenju arita prekinute energije i dovoenju takvih doivljaja na svjesnu razinu.

TERAPIJSKI PROCES Terapijski ciljevi - Osnovni cilj getalt terapije jeste postizanje svjesnosti i time vee mogunosti izbora. Osvijetenost znai saznavanje okoline, sebe, prihvatanje sebe i sposobnost uspostave kontakta. Getalt pristupom pomaemo klijentima da zamijete proces vlastite svjesnosti kako bi mogli biti odgovornima te selektivno i diskriminativno initi vlastite izbore. Getalt terapija je u biti egzistencijalistiki susret iz kojeg se kijenti kreu u odreenim smjerovima. Terapeutova funkcija i uloga Getalt terapeuti im pomau da razviju svijest o sebi i da doive kako jesu u sadanjem trenutku. Terapeutov je posao pozvati klijente u aktivno partnerstvo, gdje mogu uiti o sebi prihvatanjem eksperimentirajueg stava prema ivotu kojim e iskuavati nove postupke i opaati to se tada dogaa. Posao getalt terapeuta je poticati klijente da pomou osjetila osvijeste sadanji trenutak. Prema Yontefu najvei dio terapijskog posla obavlja klijent, premda terapeut ima i katalizatora,osobe koja predlae eksperimente i s klijentom. Vana funkcija getalt terapeuta jeste obraanje panje na klijentov tjelesni govor. Takvni neverbalni znakovi daju mnogo podataka jer esto predstavljaju osjeaje kojih klijent nije svjestan. Getalt pristup usmjeren je na vidljive govorne navike s ciljem poveanja klijentove svijesti o sebi. Klijentov doivljaj terapije Getalt terapija je openito usmjerena na dijalog. Miriam Polster opisuje integracijski proces u tri faze koji obiljeava klijentov razvoj u terapiji. Prvi dio tog procesa sastoji se od otkria. u toj fazi klijenti dolaze do novog poimanja sebe, do novih pogleda na neku raniju situaciju ili poinju na nov nain promatrati neku vanu osobu iz svog ivota. Druga faza integracijskog procesa je prilagodba koja ukljuuje klijentovo uvianje da ima mogunost izbora. Trea faza integracijskog procesa naziva se asimilacijom i ukljuuje klijentovo uenje o tome kako moe utjecati na svoju okolinu. U ovoj fazi klijenti se osjeaju sposobnima izai na kraj s iznenaenjima svakodnevnog ivota. Odnos terapeuta i klijenta

Terapeuti su odgovorni za kvalitetu svoje prisutnosti, za poznavanje sebe i klijenta i za otvorenost prema klijentu. Terapeutovi doivljaji, svjesnost i opaanja ine pozadinu terapijskog procesa, a klijenova svijest i reakcije ine figuru. Getalt trerapeuti ne samo da svojim klijentima doputaju da budu ono to jesu, ve i sami ostaju svoji i ne gube se u profesionalnoj ulozi. PRIMJENA: TERAPIJSKE TEHNIKE I POSTUPCI Eksperiment u getalt psihologiji Korisno je napraviti razliku izmeu vjebi (tehnika) i eksperimenata. Vjebe su gotove tehnike koje se katkada koriste za izazivane odreenih emocija u klijentu( npr. izazivanje ljutnje). One mogu biti katalizatorima u radu s pojedincemili olakati interakciju meu lanovima terapijske grupe. Eksperimenti izrastaju iz interakcije klijenta i terapeuta. Mogu se smatrati kamenom temeljcem iskustvenog uenja. Eksperiment je osnovni sastojak savremene getalt terapije. Getaltistiki eksperimenti su kreativan poduhvat i nain na koji klijenti mogu sebe izraziti kroz ponaanje. Oni su spontani, jedinstveni i tii se odreenog trenutka i razvoja procesa nastanka figure. Eksperiment nain izvlaenja unutranjeg sukoba i to tako da ga pretvori u stvaran proces. Namijenjen je poveanju klijentove sposobnosti prorade taaka na kojima je u svom ivotu zapeo. Kljuno je da su eksperimenti oblikovani prema svakom pojedincu i da se koriste u prikladnom trenutku. Priprema klijenta za getalt eksperimente Da bi klijenti saraivali savjetovatelji ih ne smiju na nareivaki nain usmjeravati na provedbu eksperimenta. Kada se suoe s klijentovim otporom ele ga istraiti. Korisno je znati ta je sto to klijenta zaustavlja. Neki klijenti nauili su jako se trusiti da sauvaju kontrolu nad svojim osjeajima. Drugi klijenti opiru se emocionalnom ukljuivanju jer se boje, nemaju povjerenja i sl. Nain na koji se klijenti opiru sudjelovanju u eksperimentima otkriva mnogo toga o njegovoj linosti. Uloga konfrontacije Frew govori o tri terapijska stila: 1. nameuem, 2.natjecateljskom i 3. potvrujuem. Nameui i natjecateljski stav smatra konfrontirajuim. Dok koristii nameui stil terapeuta manje zanima razumijevanje i uvaavanje klijentova doivljaja,a vie zadovoljavanje vlastitog plana stvorenog za klijenta. Upotrebom natjecateljskog stila terapeut potie duh bahatog individualizma. U natjecateljskoj okolini vlada pregovaranje, kompromis te proces davanja i uzimanja. Rabei potvrujui stil, terapeut eli obuhvatiti cjelinu klijentova bia. U trenutku potvrivanja klijentove potrebe i doivljaji postaju sreditem odnosa. Najvaniji sastojak djelotvorne konfrontacije je potivanje klijenta. Tehnike getalt terapije 1.VJEBANJE UNUTRANJEG DIJALOGA- Najvanija podjela je na: nad-ja i podja, a terapija je esto usmjerena na rat izmeu njih. Nad-ja je pravedan, autoritaran, moralistian, zahtjevajui, efovski nastrojen i manipulativan. Pod-ja manipulira igrajui ulogu rtve, ispriavajui, bespomoan, slab i glumi nemo. U stalnoj su borbi za kontrolu. Posljedica takve borbe za kontrolu jest da ovjek postaje podijeljenim na dio koji kontrolira i na kontrolirani dio. Cilj ove vjebe je potaknuti bolju integraciju polariteta i sukoba koji postoje u svakom od nas.

2. RECI TO LANOVIMA GRUPE U ovoj vjebi od jednog lana grupe trai se da neto kae pojedinano svakom lanu grupe ili da sa svakim lanom uini neto. Cilj toga je konfrontiranje, preuzimanje rizika,otvaranje sebe, eksperimentiranje s novim postupkom te razvoj i promjena. 3.TEHNIKA OBRNUTIH POSTUPAKA- Teorija koja lei u pozadini tehnike obrnutih postupaka jeste da klijente uronimo upravo u ono to ih ispunjava tjeskobom zahvaljujui emu e doi u kontakt s onim dijelovima sebe koji su potonuli i ije postojanje poriu. Ta tehnika moe pomoi klijentima da ponu prihvaati neke svoje osobine koje su se trudili negirati. 4.UVJEBAVANJE- Unutranje vjebanje troi dosta energije i eto koi nau spontanost i spremnost na eksperimentiranje s novim postupcima. Kada klijenti svoje unutranje uvjebavanje naglas podijele s terapeutom, postaju svjesnijima brojnih pripremnih sredstava koje koriste kao oslonac u svojim drutvenim ulogama. 5.VJEBA PRETJERIVANJA- U ovoj vjebi od klijenta se trai da vie puta pojaa pokret ili neku gestu, tp obino pojaa i osjeaj povezan s tom kretnjom i time pojasni njegovo unutranje znaenje. 6.OSTANI S OSJEAJEM U nekom kljunom trenutku, kada klijent opisuje svoj neugodan osjeaj ili stanje od kojeg silno eli pobjei, terapeut mu moe predloiti da ostane s tim osjeajem. Moe ga ohrabriti da jo dublje zaroni u osjeaj ili ponaanje koje eli izbjei. Zahtijeva hrabrost, ali je i znak spremnosti da se izdri bol nuan za oslobaanje i krenje puta prema novim razvojnim razinama. 7.GETALTISTIKI PRISTUP RADU NA SNOVIMA Snovi se ne tumae i ne analiziraju. Nastoje se oivjeti i proivjeti kao da se upravo sada dogaaju. San se odigrava u sadanjosti i osoba postaje dijelom svoga sna. Prema Perlsovu miljenju, san je najspontaniji izraz postojanja ljudskog bia. On predstavlja nezavrenu situaciju. Ako se svi dijelovi sna shvate i asimiliraju, u snovima se moe sve pronai. Doprinosi getalt terapije -Getalt terapija je cjelovit pristup koji podjednako uvaava svaki vid neijeg iskustva. -Getalt terapija ima jedinstven pogled na promjenu. Najvaniji cilj je poveati klijentovu svjesnost o onome to jest. - Getalt terapija je kreativan pristup koji koristi eksperimente kako bi klijente pomaknuo od prianja prema djelovanju i doivljavanju. Ogrenienja i prigovori getalt terapiji Veina primjedbi na getalt terapiju odnosi se na njezin raniji oblik odnosno na stil rada Fritza Perlsa koji naglaava konfrontaciju i umanjuje vanost kognitivnih faktora linosti. Najvea opasnost u getalt terapiji je zloupotreba moi. Getalt terapeuti obino su vrlo aktivni i direktivni i ako nisu osjetljivi, kreativni, empatini i ne potuju klijenta, njihovi eksperimenti mogu biti poput bumeranga. Doprinosi multikulturalnom savjetovanju Jedna od prednosti upotrebe getaltistikih eksperimenata jeste da se oni mogu oblikovati tako da odgovaraju jedinstvenom nainu na koji pojedinac opaa i tumai svoju kulturu.