Hasan Halilčević - Osnove Elektrotehnike Modul 6

Osnove elektrotehnike Tehniar raunarstva i Tehniar elektronike Modul 6
1

Zanimanje:

TEHNIAR RAUNARSTVA
TEHNIAR ELEKTRONIKE

Predmet:

OSNOVE
ELEKTROTEHNIKE

Modul 6:

ETVOROPOLI I
ELEKTRINI FILTRI

Profesor:
Hasan Halilevi, dipl.ing.el.teh.

Tuzla, septembar 2011.godine
2
SADRAJ
3. etvoropoli 3
3.1. Razliiti sistemi jednaina etvoropola 3
3.2. Ulazne impedanse etvoropola 10
3.3. Konstanta prenosa etvoropola 11
3.4. Simetrian etvoropol 15
3.5. Ekvivalentne T i Pi eme etvoropola 18
3.6. I i obrnuti I etvoropol 23
3.7. Vezivanje etvoropola 23
4. Elektrini filtri 26
4.1. Elementarna teorija elektrinih filtera 26
4.2. K-filtri niskih uestanosti 29
4.3. K-filtri visokih uestanosti 30
4.4. K-filtri propusnici opsega uestanosti 32
4.5. K-filtri nepropusnici opsega uestanosti 34

3

3.ETVEROPOLI

3.1 RAZLIITI SISTEMI JEDNAINA ETVOROPOLA

U razliitim oblastima elektrotehnike primjenjuju se elektrina kola
sa dva para krajeva, preko kojih se ovo kolo povezuje sa drugim kolima
ostvarujui funkciju koja mu je namjenjena.
Elektrino kolo sa dva para krajeva nazivamo etveropol. Sve etveropole
moemo podijeliti u dvije grupe : pasivne i aktivne .
U pasivnim etveropolima nema izvora energije, generator energije je
prikljuen na jedan par njegovih krajeva. U pasivne etveropole spadaju
telekomunikacione prenosne linije, energetski dalekovodi, transformatori,
filtri i drugo.
Aktivni etveropoli sadre izvor energije i tu spadaju pojaavai sa
elektronskim cijevima ili poluprovodnikim elementima, ispravljai,
emisioni ureaji i drugo.
U ovom sluaju razmatrat emo teoriju i proraun pasivnih etveropola, za
koje vai princip uzajamnosti.

Par krajeva izmeu kojih se prikljuuje izvor energije obiljeen je sa 1
i 1' i nazivamo ga ulaz etveropola, a par krajeva izmeu kojih se prikljuuje
potroa nazivamo izlaz etveropla i obiljeavamo ga sa 2 i 2'. ematski je
etveropol dat na slici 3.1, sa oznakama pozitivnih smijerova napona i struja
na ulaznom i izlaznom kraju.

Slika 3.1.

etveropoli se mogu predstaviti sa est razliitih sistema jedaina, a to su:
Y, Z, a, b, g i h parametri.

Y-parametri:
Predstavljaju zavisnost struja od napona, i u matrinom obliku taj sistem
jednaina glasi:
=
(
2
1
I
I
(
22 21
12 11
Y Y
Y Y
(
2
1
U
U

4
ili napisan kao sistem jednaina:

2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
U Y U Y I
U Y U Y I
=
=

0 /
2
1
1
11
= = U
U
I
Y Ulazna admitansa mjerena sa strane ulaza etveropola
kada je izlaz etveropola kratko spojen.

0 /
1
2
1
12
=
= U
U
I
Y Prenosna admitansa etveropla ulaz-izlaz kada je ulaz
etveropola kratko spojen.

0 /
2
1
2
21
= = U
U
I
Y Prenosna admitansa etveropola izlaz-ulaz kada je izlaz

0 /
1
2
2
22
=
= U
U
I
Y Ulazna admitansa etveropola mjerena sa strane izlaza
etveropla kada je ulaz etveropla kratko spojen.

Z-parametri:

Predstavljaju zavisnost napona od struje. U matrinom obliku taj sistem
jednaina glasi:
=
(
2
1
U
U
(
22 21
12 11
Z Z
Z Z
(
2
1
I
I


2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
I Z I Z U
I Z I Z U
=
=

0 /
2
1
1
11
= = I
I
U
Z Predstavlja ulaznu impedansu mjerenu sa strane ulaza
etveropla kada je izlaz etveropola otvoren.

0 /
1
2
1
12
=
= I
I
U
Z Predstavlja prenosnu impedansu etveropola ulaz-izlaz
kada je ulaz etveropola otvoren.

5
0 /
2
1
2
21
= = I
I
U
Z Predstavlja prenosnu impedasu etveropola izlaz-ulaz
kada je izlaz etveropola otvoren.

0 /
1
2
2
22
=
= I
I
U
Z Predstavlja ulaznu impedansu etveropola mjerenu sa
strane izlaza eteropola kada je ulaz etveropola otvoren.
a-parametri:

Predstavljaju zavisnost ulaznih veliina od izlaznih veliina. U matrinom
obliku taj sistem jednaina glasi.
=
(
1
1
I
U
(
D C
B A
(
2
2
I
U


2 2 1
2 2 1
DI CU I
BI AU U
+ =
+ =

0 /
2
2
1
= = I
U
U
A Predstavlja prenosni broj napona etveropola ulaz-izlaz
kada je izlaz etveropola otvoren.

0 /
2
2
1
= = U
I
U
B Predstavlja prensnu impedansu etveropola ulaz-izlaz

0 /
2
2
1
= = I
U
I
C Predstavlja prenosnu admitansu etveropola ulaz-izlaz
kada je izlaz etveropola zatvoren.

0 /
2
2
1
= = U
I
I
D Predstavlja prenosni broj struje etveropola ulaz-izlaz

Za navedene a-parametre takoe vrijedi i relacija da je : AD-BC=1

b-parametri:

Predstavljaju zavisnost izlaznih veliina od ulaznih.U matrinom obliku taj
sistem jednaina glasi.
=
(
2
2
I
U
(
22 21
12 11
b b
b b
(
1
1
I
U

6


1 22 1 21 2
1 12 1 11 2
I b U b I
I b U b U
+ =
+ =

0 /
1
1
2
11
= = I
U
U
b Predstavlja prenosni broj napona etveropola ulaz-izlaz,

0 /
1
1
2
12
= = U
I
U
b Predstavlja prenosni broj napona etveropola ulaz-izlaz,

0 /
2
1
1
21
= = I
U
I
b Predstavlja prenosnu admitansu etveropola izlaz-ulaz,

0 /
1
1
2
22
= = U
I
I
b Predstavlja prenosni broj struje etveropola izlaz-ulaz,
kada je ulaz etveropola kratko spojen.

g-parametri

Ako I1 i U2 izrazimo preko U1 i I2, dobiemo g-sistem jednaina i g-
parametre etveropola. U matrinom obliku taj sistem jdnaina glasi.
=
(
2
1
U
I
(
22 21
12 11
g g
g g
(
2
1
I
U


2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
I g U g U
I g U g I
=
=

0 /
2
1
1
11
= = I
U
I
g Predstavlja ulaznu admitansu mjerenu sa strane ulaza
etveropola kada je izlaz etveropola otvoren.

0 /
1
2
1
12
=
= U
I
I
g Predstavlja prenosni broj struje ulaz-izlaz kada je ulaz

7
0 /
2
1
2
21
= = I
U
U
g Predstavlja prenosni broj napona izlaz-ulaz kada je izlaz
etveropola otvoren.

0 /
1
2
2
22
=
= U
I
U
g Predstavlja ulaznu impedansu etveropola mjerenu sa
strane izlaza etveropola kada je izlaz etveropola kratko
spojen.

h-parametri:

Ako U1 i I2 izrazimo pomou I1 i U2 , dobijamo h-sistem jednaina i h-
parametre etvropola. U matrinom obliku taj sistem jednaina glasi.

=
(
2
1
I
U
(
22 21
12 11
h h
h h
(
2
1
U
I


2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
U h I h I
U h I h U
=
=

0 /
2
1
1
11
= = U
I
U
h Predstavlja ulaznu impedansu mjerenu sa strane ulaza

0 /
1
2
1
12
=
= I
U
U
h Predstavlja prenosni broj napona ulaz-izlaz kada je ulaz
etveropola otvoren.
0 /
2
1
2
21
= = U
I
I
h Predstavlja prenosni broj struje izlaz-ulaz kada je izlaz
etvropola kratko spojen.

0 /
1
2
2
22
=
= I
U
I
h Predstvlja ulaznu admitansu mejrenu sa strane izlaza
etveropola kada je ulaz etveropola otvoren.

8

Relacije izmeu razliitih parametara etveropola.

9

Primjer 3.1

Iz poznatih Z parametara postupnim rjeavanjem izraunati a
parametre.

Z-parametri a-parametri
Iz Z-parametara imamo da je :
Uvrtavanjem dobivamo :

Pa je:

Parametre C i D traimo na sledei nain:

Kako je :

Onda je:

Primjer 3.2.
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
I Z I Z U
I Z I Z U
=
=
2 2 1
2 2 1
DI CU I
BI AU U
+ =
+ =
2
21
2
21
22
1
1
U
Z
I
Z
Z
I + =
2
21
11
2
21
21 12 22 11
1
2
21
11
2 12
21
22 11
1
2 12 2
21
11
2
21
22 11
1
U
Z
Z
I
Z
Z Z Z Z
U
U
Z
Z
I Z
Z
Z Z
U
I Z U
Z
Z
I
Z
Z Z
U
+
=
+
|
|
.
|
\
|
=
+ =
21
21
11
Z
Z
B
Z
Z
A
=
=
2
21
2
21
22
1
1
U
Z
I
Z
Z
I + =
21
22
21
1
Z
Z
D
Z
C
=
=
10

Iz poznatih Y-parametara postupnim rjeavanjem izraunati g-parametre.

Y-parametri g-parametri
Iz y-parametara imamo da je:
Pa je:
Iz ovoga slijedi da je:
Ostali g-parametri se dobiju na sledei nain:

Kako je:
Onda je:

3.2. ULAZNE IMPEDANSE ETVEROPOLA

Ulazna impedansa etveropola mjerena sa strane ulaza moe se dobiti
pomou a-parametara u obliku:

2 2
2 2
1
1
DI CU
BI AU
I
U
Z
ul
+
+
= =
Ako je izlaz zatvoren impedansom Z2, tada je:

2 2 2
I Z U =
pa dobijamo:
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
U Y U Y I
U Y U Y I
=
=
2 22 1 21 2
2 12 1 11 1
I g U g U
I g U g I
=
=
2
22
1
22
21
2
1
I
Y
U
Y
Y
U =
2
22
12
1
22
21 12 22 11
1
2
22
12
1
22
21 12
1 11 1
I
Y
Y
U
Y
Y Y Y Y
I
I
Y
Y
U
Y
Y Y
U Y I
+
=
+ =
22
12
22
11
1
Y
g
Y
Y
g
=
=
2
22
1
22
21
2
1
I
Y
U
Y
Y
U =
22
22
22
12
21
1
Y
g
Y
Y
g
=
=
11

D CZ
B AZ
Z
U
+
+
=
2
2
1
ulazna impedansa mjerena sa strane ulaza.
Ulazna impedansa mjerena sa strane izlaza se moe dobiti kao:
1 1
1 1
1 22 1 21
1 12 1 11
2
2
2
I A U C
I B U D
I b U b
I b U b
I
U
Z
u

=

+
=
= ,

a ako je ulaz zatvoren impedansom Z1, tada je:

1 1 1
I Z U = , pa slijedi

A CZ
B DZ
Z
U
+
+
=
2
2
2
ulazna impedansa mjerena sa strane izlaza.
3.3. KONSTANTE PRENOSA ETVEREPOLA

Pod konstantom prenosa napona etveropola podrazumijevamo
prirodni logaritam odnosa fazora napona na ulazu i izlazu etveropola:

Pod konstantom prenosa struje etveropola podrazumijevamo
prirodni logaritam odnosa fazora struje na ulazu i izlazu etveropola:

Kompleksni brojevi M i N nazivaju se transmitansa napona, odnosno
transmitansa struja.

Konstanta prenosa etveropola definie se kao aritmetika sredina
konstante prenosa napona i konstante prenosa struje:
a predstavlja prirodni logaritam transmitanse etveropola koja se definie
kao geometrijska sredina transmitanse napona i transmitanse struja:

Konstante prenosa , i, u predstavljaju kompleksne brojeve, a za njihove
realne i imaginarne dijelove imamo:

|
|
.
|
\
|
+ =
|
|
.
|
\
|
+ = = =
2 2
2
2
1
ln ln ln ln
Z
B
A
U
I
B A
U
U
M
u
( ) D CZ D
I
U
C
I
I
N
i
+ =
|
|
.
|
\
|
+ = = =
2
2
2
2
1
ln ln ln ln
( )
i u
+ =
2
1
2 2
1 1
ln ln ln
I U
I U
MN T = = =
( )
u u
j
j
u
j j
U
U
e U
e U
| o + = O O + = =
O
O
2 1
2
1
2
1
ln ln
2
1
12
Veliina ou naziva se konstanta slabljenja napona, a veliina |u predstavlja
konstantu faznog zaostajanja napona.
Za konstantu prenosa struje imamo:

Veliina o, naziva se konstanta slabljenja struje, a veliina |
predstavlja konstantu faznog zaostajanja struje.

Za konstantu prenosa etveropola imamo:

Veliina

naziva se konstanta slabljenja etveropola, a veliina | se naziva konstanta
faznog zaostajanja etveropola.

Slabljenje se mjeri u neperima (Np) ili u manjim jedinicama, decibelima
(dB).

Odnos izmeu ove dvije jedinice je:

1 Np = (20 log e) dB = 8,686 dB.

Fazno zaostajanje se mjeri u radijanima ili u stepenima ugla.

Primjer 3.3.

Dati su a parametri (A=5,B=2O,C=4S) izraunati preostale parametre i
konstantu prenosa napona, struje i etveropola. Izraunati i ulaznu
impedansu mjerenu sa strane ulaza i izlaza, ako su date impedanse Z1=4O i
Z2=2O kojom je zatvoren ulaz odnosno izlaz etverepola.

D=?,Zu1=?,Zu2=?,u=?,i=?,=?.

Na osnovu poznate relacije za a-parametre AD-BC=1 imamo da je:
i i
j
j
i
j j
I
I
e I
e I
| o
+ = + = = ) ( ln ln
2 1
2
1
2
1
2
1
( ) ( ) | | | o j j
I
I
U
U
i u
+ = + O O +
|
|
.
|
\
|
+ = + =
2 1 2 1
2
1
2
1
2
1
ln ln
2
1
) (
2
1
2
1
2 2
1 1
ln
2
1
ln
2
1
S
S
I U
I U
= = o
8 , 1
5
9
5
1 8
1
= =
+
=
+
=
D
A
BC
D
13

Pa je:

Za konstante imamo da je:

Primjer 3.4.

Dati su a (A=5,B=10O,C=0,5S) parametri izraunati preostale parametre i
konstantu prenosa napona, struje i etveropola. Izraunati i ulaznu
impedansu mjerenu sa strane ulaza i izlaza.ako je etveropol zatvoren sa
impedansama Z1=10O
i Z2=30O na ulazu i izlazu.
A=5,B=10O,C=0,5S.
D=?,Zu1=?,Zu2=?,u=?,i=?,=?.

Na osnovu relacije AD-BC=1 slijedi
Ulazna impedansa mjerena sa strane ulaza i izlaza etveropola je data sa:
Za konstante etveropola imamo da je:

O = =
+
+
=
+
+
=
O = =
+
+
=
+
+
=
43 , 0
21
2 , 9
5 16
2 2 , 7
22 , 1
8 , 9
12
8 , 1 8
2 10
1
1
2
2
2
1
A CZ
B DZ
Z
D CZ
B AZ
Z
u
u
03 , 2 ) 28 . 2 79 , 1 (
2
1
28 , 2 8 , 9 ln ) 8 , 1 8 ln(
791 , 1 6 ln
2
2
5 ln
= + =
= = + =
= = |
.
|
\
|
+ =
i
u
2 , 1
5
1 5 , 0 10
1
=
+
=
+
=
D
A
BC
D
O = =
+
+
=
+
+
=
O = =
+
+
=
+
+
=
2 , 2
10
22
5 10 5 , 0
10 10 2 , 1
88 , 9
2 , 16
160
2 , 1 30 5 , 0
10 30 5
1
1
2
2
2
1
A CZ
B DZ
Z
D CZ
B AZ
Z
u
u
( )
23 , 2 ) 78 , 2 67 , 1 (
2
1
78 , 2 ) 5 , 0 30 2 , 1 ln( ln
67 , 1
30
10
5 ln ln
2
2
= + =
= + = + =
=
|
.
|
\
|
+ =
|
|
.
|
\
|
+ =
C Z D
Z
B
A
i
u
14
Primjer 3.5.

Dati su neki a parametri izraunati preostale parametre i konstantu
prenosa napona, struje i etveropola. Izraunati i ulaznu impedansu
mjerenu sa strane ulaza i izlaza. I ako su date impedanse Z1=10O i Z2=20O.

A=10,B=2O,C=0,1S.
D=?,Zu1=?,Zu2=?,u=?,i=?,=?.

Imamo da je:

Pa je:


Primjer 3.6.

Izraunati Zu1, Zu2, u, i, ako su dati pojedini a-parametri i Z1, Z2.
A=4, C=5, D=2, Z1=2O, Z2=3 O

4 . 1
5
7 1
= =
=
C
AD
B
O = =
+
+
=
O = =
+
+
=
38 , 0
14
4 , 5
4 10
4 , 1 4
78 , 0
17
4 , 13
2 15
4 , 1 12
2
1
u
u
Z
Z
16 , 2
2
32 , 4
) 83 , 2 49 , 1 (
2
1
83 , 2 17 ln ) 2 15 ln(
49 , 1 46 , 4 ln
3
4 , 1
4 ln
= = + =
= = + =
= = |
.
|
\
|
+ =
i
u
12 , 0
10
2 , 1
10
2 , 0 1
1
= =
+
=
+
=
D
A
BC
D
O = =
+
+
=
+
+
=
O = =
+
+
=
+
+
=
29 , 0
11
2 , 3
10 10 1 , 0
2 10 12 , 0
52 , 9
12 , 2
2 , 20
12 , 0 20 1 , 0
2 20 10
1
1
2
2
2
1
A CZ
B DZ
Z
D CZ
B AZ
Z
u
u
53 , 1 ) 75 , 0 31 , 2 (
2
1
75 , 0 12 , 2 ln ) 20 1 , 0 12 , 0 ln(
31 , 2 1 , 10 ln
20
2
10 ln
= + =
= = + =
= = |
.
|
\
|
+ =
i
u
15

Primjer 3.7.

Dati su neki a-parametri izraunati preostale parametre i konstantu
prenosa napona, struje i etveropola.Izraunati i ulaznu impedansu mjerenu
sa strane ulaza i izlaza.I ako su date impedanse Z1=20O i Z2=10O.
A=10,B=10O,D=0,5.
C=?,Zu1=?,Zu2=?,u=?,i=?,=?.

Rjeenje:

Pa je:


3.4. SIMETRIAN ETVOROPOL

Pod simetrinim etveropolom podrazumijevamo etveropol kod koga
je raspored impedansi simetrian u odnosu na ulazne i izlazne krajeve. U
tom sluaju su ulazne admitanse pri kratko spojenom izlazu, odnosno
kratko spojenom ulazu iste, odnosno parametri Y11 i Y22 su isti. To isto vai i
za parametre Z11 i Z22 koji predstavljaju ulazne impedanse na jednom kraju
kada je drugi kraj otvoren.

Prema tome, kod simetrinih etveropola imamo samo dva nezavisna
parametra. Zavisnosti kod razliitih vrsta parametara su:

Y11 = Y22
Z11 = Z22
A = D
b11 = b22
S C
B
AD
C
4 , 0
10
1 5 , 0 10
1
=

=
=
O = =
+
+
=
+
+
=
O = =
+
+
=
+
+
=
2 , 2
10
22
5 10 5 , 0
10 10 2 , 1
88 , 9
2 , 16
160
2 , 1 30 5 , 0
10 30 5
1
1
2
2
2
1
A CZ
B DZ
Z
D CZ
B AZ
Z
u
u
( )
23 , 2 ) 78 , 2 67 , 1 (
2
1
78 , 2 ) 5 , 0 30 2 , 1 ln( ln
67 , 1
30
10
5 ln ln
2
2
= + =
= + = + =
=
|
.
|
\
|
+ =
|
|
.
|
\
|
+ =
C Z D
Z
B
A
i
u
16
g11g22 - g12g21 = 1
h11h22 - h12h21 = 1

U sluaju simetrinog etveropola definie se karakteristina
impedansa kao impedansa kojom treba zatvoriti simetrian etveropol pa da
se ista takva impedansa dobije na ulazu etveropola.

Karakteristina konstanta prenosa etveropola

je prirodni logaritam odnosa fazora ulaznog i izlaznog napona, ili odnosa
fazora ulazne i izlazne struje, kada je simetrian etveropol zatvoren svojom
karakteristinom impedansom.

Primjer 3. 8.

Dati su neki a-parametri simetrnog etveropola. Izraunati
karakteristinu impedansu i nepoznati parametar. Izraunati i
karakteristinu konstantu prenosa.
A=10, B=5O
D=?, C=?,Zc=?, c =?

Rjeenje:
D=A=10
) ( 8 , 19
5
1 10 10 1
1
S
B
AD
C
BC AD
=

=
=
=

Primjer 3. 9.

Dati su neki a-parametri simetrnog etveropola. Izraunati
karakteristinu impedansu i nepoznati parametar. Izraunati i
karakteristinu konstantu prenosa.
A=20, B=50,
D=?, Zc=?, c =?

C
B
Z
c
=
) ln( BC A
u i c
+ = = =
39 , 2 45 , 10 ln ) ln(
5 , 0
8 , 19
5
= = + =
O = = =
BC A
C
B
Z
c
c

17
Rjeenje:

Primjer 3.10.

Dati su a-parametri simetrinog etveropola koji je sa izlazne strane
zatvoren sa svojom Zc a sa ulazne strane sa 2Zc. Izraunati preostale
parametre i konstantu prenosa napona, struje i etveropola, izraunati
ulaznu impedansu mjerenu sa strane ulaza i izlaza, ako su dati
A=10,B=20O.
D=?,C=?,Zu1=?,Zu2=?,u=?,i=?,c=?,=?.

Rjeenje:
1
10
=
= =
BC AD
A D

| | O = = = 01 , 2
95 , 4
20
C
B
Z
C


Primjer 3.11.

Dati su a-parametri simetrinog etveropola koji je sa izlazne strane
zatvoren sa svojom 2Zc a sa ulazne strane sa Zc. Izraunati preostale
parametre i konstantu prenosa napona, struje i etveropola, izraunati
ulaznu impedansu mjerenu sa strane ulaza i izlaza, ako su dat A=5, B=50O.
D=?,C=?,Zu1=?,Zu2=?,u=?,i=?,=?.

69 , 3 ) ln(
5 , 2
98 , 7
50
= + =
O = = =
BC A
C
B
Z
c
c
) ( 98 , 7
50
1 20 20 1
1
S
B
AD
C
BC AD
=

=
=
=
S C
B
AD
C
95 , 4
20
1 10 10
1
=

=
=
O = =
+
+
=
+
+
=
+
+
=
= O = =
+
+
=
+
+
=
+
+
=
013 , 2
8 , 29
2 , 60
10 01 , 2 2 95 , 4
20 01 , 2 2 10
2
2
01 , 2
95 , 19
1 , 40
10 01 , 2 95 , 4
20 01 , 2 10
1
1
2
2
2
1
A Z C
B Z D
A CZ
B DZ
Z
Z
D Z C
B Z A
D CZ
B AZ
Z
c
c
u
C
c
c
u
( ) ( ) 99 , 2 95 , 4 20 10 ln ln = + = + = = = = C B A
c i u

18
Rjeenje:
1
5
=
= =
BC AD
A D

| | O = = = 2 , 10
48 , 0
50
C
B
Z
C


3.5. EKVIVALENTNE T i Pi EME ETVEROPOLA

Dva etveropola su ekvivalentna ako imaju iste parametre. Kako je
etveropol odreen sa tri nezavisna parametra, to ekvivalentni etveropol
datom etveropolu mora imati najmanje tri grane. Zavisno od toga kako su
ove grane povezane, razlikujemo T etveropol, slika 3.2, i Pi etveropol, slika
3.3.

| |
| |
c
c
c
u
c
c
u
Z
A Z C
B Z D
A CZ
B DZ
Z
D Z C
B Z A
D CZ
B AZ
Z
= O = =
+
+
=
+
+
=
+
+
=
O = =
+
+
=
+
+
=
+
+
=
2 , 10
89 , 9
101
5 2 , 10 48 , 0
50 2 , 10 5
27 , 10
8 , 14
152
5 2 , 10 2 48 , 0
50 2 , 10 2 5
2
2
1
1
2
2
2
1
( ) ( )
( ) ( ) 35 , 2 69 , 2 01 , 2
2
1
2
1
69 , 2 2 , 10 2 48 , 0 5 ln ln
01 , 2
2 , 10 2
50
5 ln ln
2
2
= + = + =
= + = + =
= |
.
|
\
|
+ =
|
|
.
|
\
|
+ =
i u
u
u
Z C D
Z
B
A

| | S C
B
AD
C
48 , 0
50
1 5 5
1
=

=
=
19
Z-parametri T etveropola su :

3 2 1
2
2
22
2 2
1
2
21 12
2 1 2
1
1
11
/ 0 /
/ 0 /
/ 0 /
Z Z I
I
U
Z
Z I
I
U
Z Z
Z Z I
I
U
Z
+ =
=
= = =
+ = = =

Ako su poznati Z-parametri sloenog etveropola, impedanse grana T
etveropola ekvivalentnog sloenom etveropolu su :

12 22 3
12 2
12 11 1
Z Z Z
Z Z
Z Z Z
=
=
=

Za T etveropol moemo postaviti sljedee jednaine ravnotee napona:
2 3 2 1 2 2
2 2 3 1 1 1
) ( I Z I I Z U
U I Z I Z U
=
+ + =

Odakle se poslije dobiva da je:
2
2
3
2
2
1
2
2
3 1
3 1 2
2
1
1
) 1 (
1
) ( ) 1 (
I
Z
Z
U
Z
I
I
Z
Z Z
Z Z U
Z
Z
U
+ + =
+ + + + =

pa za a-parametre T etveropola imamo:
2
2
1
1
1
Z
C
Z
Z
A
=
+ =

2
3
2
3 1
3 1
1
Z
Z
D
Z
Z Z
Z Z B
+ =
+ + =

Ako su poznati a-parametri sloenog etveropola, tada su impedanse grana
T etveropola ekvivalentnog sloenom etveropolu:
C
A
Z
1
1
=
C
Z
1
2
=
C
D
Z
1
3
=

Uobiajeno je da se simetrian T etveropol predstavlja kao na slici 4,
odnosno da ukupna redna impedansa iznosi
1
Z .

20

Na osnovu prethodnih relacija a-parametri simetrinog T etveropola iznose:

2
2
1
1
Z
Z
D A + = =
|
|
.
|
\
|
+ =
2
1
1
4
1
Z
Z
Z B
2
1
Z
C =
pa je njegova karakteristina impedansa:
|
|
.
|
\
|
+ = =
2
1
2 1
4
1
Z
Z
Z Z
C
B
Z
C

i karakteristina konstanta prenosa:
(
(
+ + =
(
(
|
|
.
|
\
|
+ + + =
2
1
2
1
2
1
1
1
2
1
4 4
1 ln 2
4
1
2
1 ln
Z
Z
Z
Z
Z
Z
Z
Z
Z
Z
C

Kako je s druge strane A =
C
to je i za simetrini Pi etveropol
2
1
2
1
Z
Z
C
+ = .

Primjer 3.12.

Odrediti a parametre T eme etveropola ako su date impedanse grana
Z1=10O, Z2=4O, Z3=4O, zatim odrediti ulaznu impedansu mjerenu sa strane
ulaza ako je taj etveropol na izlazu zatvoren sa impedansom od 10O.
Odrediti jo u, i i .

Rjeenje:
2
4
4
1 1
5 , 3
4
10
1 1
2
3
2
1
= + = + =
= + = + =
Z
Z
D
Z
Z
A

| |
| | O =

=
=
= = =
24
25 , 0
1 2 5 , 3 1
25 , 0
4
1 1
2
C
AD
B
S
Z
C

| | O = =
+
+
=
+
+
= 11 , 13
5 , 4
59
2 10 25 , 0
24 10 5 , 3
1
D CZ
B AZ
Z
p
p
u
( ) ( )
( ) ( ) 64 , 1 5 , 1 78 , 1
2
1
2
1
5 , 1 10 25 , 0 2 ln ln
78 , 1
10
24
5 , 3 ln ln
= + = + =
= + = + =
=
|
.
|
\
|
+ =
|
|
.
|
\
|
+ =
i u
p u
p
u
Z C D
Z
B
A


21
Primjer 3.13.

Odrediti a parametre T eme etveropola ako su date impedanse grana
Z1=20O, Z2=2O, Z3=40O, zatim odrediti ulaznu impedansu mjerenu sa
strane ulaza ako je taj etveropol na izlazu zatvoren sa impedansom od 5O.
Odrediti jo u, i i .

Rjeenje:
21
2
40
1 1
11
2
20
1 1
2
3
2
1
= + = + =
= + = + =
Z
Z
D
Z
Z
A

| |
| | O =

=
=
= = =
460
5 , 0
1 11 21 1
5 , 0
2
1 1
2
C
AD
B
S
Z
C


Primjer 3.14.

Odrediti a parametre H eme etveropola ako su date impedanse grana
strane ulaza ako je taj etveropol na izlazu zatvoren sa impedansom od
20O. Odrediti u, i i .

Rjeenje:
5 , 1
10
5
1 1
25 , 1
20
5
1 1
2
1
3
1
= + = + =
= + = + =
Z
Z
D
Z
Z
A

( ) ( )
( ) ( ) 89 , 3 16 , 3 63 , 4
2
1
2
1
16 , 3 5 5 , 0 21 ln ln
63 , 4
5
460
11 ln ln
= + = + =
= + = + =
=
|
.
|
\
|
+ =
|
|
.
|
\
|
+ =
i u
p u
p
u
Z C D
Z
B
A

| | O = =
+
+
=
+
+
= 9 , 21
5 , 23
515
21 5 5 , 0
460 5 11
1
D CZ
B AZ
Z
p
p
u
22
| |
| | S
B
AD
C
Z B
175 , 0
5
1 5 , 1 25 , 1 1
5
1
=

=
=
O = =


Primjer 3.15.

Odrediti a parametre H eme etveropola ako su date impedanse grana
strane ulaza ako je taj etveropol na izlazu zatvoren sa impedansom od
30O. Odrediti u, i i .

Rjeenje:
2
10
10
1 1
3
5
10
1 1
2
1
3
1
= + = + =
= + = + =
Z
Z
D
Z
Z
A

| |
| | S
B
AD
C
Z B
5 , 0
10
1 6 1
10
1
=
=
O = =


| | O = =
+
+
=
+
+
= 6
5
30
5 , 1 20 175 , 0
5 20 25 , 1
1
D CZ
B AZ
Z
p
p
u
( ) ( )
( ) ( ) 1 61 , 1 4 , 0
2
1
2
1
61 , 1 175 , 0 20 5 , 1 ln ln
4 , 0
20
5
25 , 1 ln ln
= + = + =
= + = + =
=
|
.
|
\
|
+ =
|
|
.
|
\
|
+ =
i u
p u
p
u
Z C D
Z
B
A

( ) ( )
( ) ( ) 2 83 , 2 2 , 1
2
1
2
1
83 , 2 30 5 , 0 2 ln ln
2 , 1
30
10
3 ln ln
= + = + =
= + = + =
=
|
.
|
\
|
+ =
|
|
.
|
\
|
+ =
i u
p u
p
u
Z C D
Z
B
A

| | O = =
+
+
=
+
+
= 88 , 5
17
100
2 30 5 , 0
10 30 3
1
D CZ
B AZ
Z
p
p
u
23
3.6. I I OBRNUTI I ETVEROPOL

Dijeljenjem simetrinog T etveropola na dva jednaka dijela dobijamo I
etveropol, slika 3.5., a dijeljenjem simetrinog H etveropola na dva
jednaka dijela dobijamo obrnuti I etveropol, slika 3.6.

Za odreivanje parametara ovih etveropola moemo se sluiti relacijama
koje nam vae za nesimetrian T etveropol, uzimajui da je za I
etveropol:
0
1
= Z
2 2
2Z Z =
2
1
3
Z
Z =
a za obrnuti I etveropol:
2
1
1
Z
Z =
2 2
2Z Z = 0 3 = Z
a-parametri obrnutog etveropola iznose:
2
1
4
1
Z
Z
A + =
2
1
Z
B =
2
2
1
Z
C = 1 = D
a-parametri I etveropola iznose:
1 = A
2
1
Z
B =
2
2
1
Z
C =
2
1
4
1
Z
Z
D + =

3.7.VEZIVANJE ETVEROPOLA

Parametre sloenog etveropola moemo u pojedinim sluajevima odrediti
na taj nain to prvo razloimo etveropol na vie prostijih etveropola ije
parametre odredimo, pa na osnovu njih i u skladu sa nainom njihovog
povezivanja, odredimo parametre sloenog etveropola.

Razmotrit emo sljedee veze, a to su:
1. Redna veza
2. Paralelna veza
3. Kaskadna veza

24

Redna veza, slika 3.7. je okarakterisana time da su struje na ulaznim i
izlaznim krajevima iste za jedan i drugi etveropol, kao i za njihovu rednu
vezu, to se moe izraziti u matrinom obliku kao:

=
(
2
1
I
I
(
'
'
2
1
I
I
(
' '
=
"
2
1
I
I

Pored toga, zbir ulaznih napona pojedinih etveropola jednak je ulaznom
naponu njihove redene veze, a zbir izlaznih napona pojedinih etveropola
jednak je izlaznom naponu njihove redne veze, to se moe izraziti u
matrinom obliku kao:

=
(
2
1
U
U
+
(
'
'
2
1
U
U
(
' '
' '
2
1
U
U

Za svaki od etveropla u serijskoj vezi moemo pisati da je:
( ) Z
U
U
' =
(
'
'
2
1
(
'
'
2
1
I
I
, i da je ( ) Z
U
U
' ' =
(
' '
' '
2
1
(
' '
' '
2
1
I
I

Sabiranjem matrinih jednaina dobijamo da je :
( ) ( ) { } Z Z
U
U
' ' + ' =
(
2
1
( ) Z
I
I
=
(
2
1
(
2
1
I
I

odnosno, Z-matrica serijske veze dva etveropla jednaka je zbiru Z-matrica
pojedinih etveropola:

( ) ( ) ( ) Z Z Z ' ' + ' =

Paralelna veza, slika 3.8., je okarakterisana time da su naponi na ulaznim
I izlaznim krajevima isti za jedan i drugi etveropol, kao i za njihovu
paralelnu vezu, to se moe izrazit umatrinom obliku kao:

=
(
(
'
2
'
1
U
U
=
(
(
"
2
"
1
U
U
(
2
1
U
U

25

Pored toga, zbir ulaznih struja pojedinih etveropla jednak je ulaznoj stuji
njihove paralelene veze, a zbir izlaznih struja pojedinih etveropla jednak je
izlaznoj struji njihove paralelene veze, to se moe izraziti u matrinom
obliku kao:

=
(
2
1
I
I
+
(
(
'
2
'
1
I
I
(
(
"
2
"
1
I
I

Za svaki od etveropol a u paralelenoj vezi moemo pisati

( ) Y
I
I
' =
(
(
'
2
'
1
(
(
'
2
'
1
U
U
( ) Y
I
I
' ' =
(
(
"
2
"
1
(
(
"
2
"
1
U
U

Sabiranjem matrinih jednaina dobijamo:

( ) ( ) { } Y Y
I
I
' ' + ' =
(
2
1
( ) Y
U
U
=
(
2
1
(
2
1
U
U

odnosno Y-matrica paralelene veze dva etveropola jednaka je zbiru
y-matrica pojedinih etveropla.

( ) ( ) ( ) Y Y Y ' ' + ' =

Kaskadna veza, slika 3.9., je okarakterisana time da su izlazne veliine
jednog etveropla jednake ulaznim veliinama drugog etveropla, ulazne
veliine prvog etveropola jednake su ulaznim veliinama kaskadne veze, a
izlazne drugog etveropola jednake su izlaznim veliinama kaskadne veze,
to se moe izraziti u matrinom obliku kao:

26
=
(
(
'
2
'
2
I
U
(
(
"
1
"
1
I
U
=
(
(
'
1
'
1
I
U
(
1
1
I
U
=
(
(
"
2
"
2
I
U
(
2
2
I
U

za pojedine etveropole moemo pisati:

( ) a
I
U
' =
(
(
'
1
'
1

(
(
'
2
'
2
I
U
( ) a
I
U
' ' =
(
(
"
1
"
1

(
(
"
2
"
2
I
U

( )( ) a a
I
U
' ' ' =
(
1
1
( ) a
I
U
=
(
2
2
(
2
2
I
U

odnosno, a-matrica kaskadne veze dva etveropola jednaka je proizvodu a-
matrica pojedinih etveropola:
( ) ( )( ) a a a ' ' ' =

4.ELEKTRINI FILTRI

4.1. ELEMENTARNA TEORIJA ELEKTRINIH FILTARA

U mnogim elektrotehnikim ureajima se vrlo esto postavlja zadatak :
iz signala ( napona ili struje ) sa irokim spektrom uestanosti izdvojiti, bez
slabljenja ili sa to manjim slabljenjem, samo signale odreenih uestanosti
( odreenog opsega uestanosti ). U ovu svrhu koriste se specijalni
etveropoli, poznati pod imenom elektrini filtri.
Filtri se obino grade u obliku filtarskog lanca od niza identinih
kaskadno vezanih simetrinih T ili etveropola, koji se u tom sluaju zovu
elije filtra. Impedanse elija su tako odabrane da je ulazna impedansa
mjerena sa jedne i druge strane na mjestu gdje sastaju dvije elije jednaka
karakteristinoj impedansi elije. Pri tome je ulaz i izlaz filtra takoe
zatvoren karakteristinom impedansom. Ovakav reim rada filtra naziva
se usaglaeni reim.

Na slici 4.1. prikazan je filtarski lanac elija, a na slici 4.2. filtarski
lanac T
elija :

Slika 4.1
27

Slika 4.2.

Za filtarski lanac od n elija u usaglaenom reimu rada imaemo :

Izmeu ulazne i izlazne struje lanca postoji relacija :

Konstanta prenosa jedne elije je :

te emo za konstantu prenosa cijelog filtra imati :

odnosno konstanta prenosa filtarskog lanca je n puta vea od konstante
prenosa jedne elije. Za analizu filtarskog lanca dovoljno je analizirati samo
jednu njegovu eliju.
Da bismo odredili propusni opseg filtra, potrebno je odrediti njegovu
konstantu prenosa. U optem sluaju, kada se radi o bilo kome simetrinom
filtru, propusni opseg moemo izraunati polazei od relacije :

ch = ch (o + j| ) = A ,
i kako je :
ch ( a + jb ) = ch a cos b + jsh a sin b ,

, n
I
I
ln n
I
I
ln
2
1
1 n
1
= = =
+
f
n
2
1
1 n
n
3
2
2
1
1 n
1
I
I
I
I
.........
I
I
I
I
I
I
|
|
.
|
\
|
= =
+ +
1 n
n
4
3
3
2
2
1
I
I
..........
I
I
I
I
I
I
+
= = = =
1 n
n
4
3
3
2
2
1
U
U
..........
U
U
U
U
U
U
+
= = = =
,
I
I
ln
2
1
=
28
dobijamo dvije realne jednaine za odreivanje konstante slabljenja i
konstante faznog zaostajanja :

ch o cos | = Re ( A )

sh o sin | = Im ( A ).

Propusni opseg filtra je opseg uestanosti za koje je slabljenje filtra jednako
nuli : o = 0 .

Filtar sa ovakvom karakteristikom slabljenja naziva se idealni filtar.
Kod realnih filtara, zbog gubitaka u kalemovima i nemogunosti
usaglaenog reima rada, uslov o = 0 se nemoe postii. Upotrebom
kvalitetnih kondenzatora i kalemova ( Q- faktor kondenzatora vei od 1000 i
Q- faktor kalema vei od 50) moe se postii da slabljenje u jednom opsegu
uestanosti bude zanemarljivo malo, praktino jednako nuli, pa taj opseg
uestanosti nazivamo propusni opseg. U naem sluaju prouavaemo samo
simetrine reaktivne filtre, iji je propusni opseg definisan relacijom o = 0.

Prema vrsti propusnog opsega filtra razlikujemo sljedee filtre :

- filtri niskih uestanosti koji proputaju, bez slabljenja, signale ispod
jedne odreene uestanosti, koja se naziva kritina uestanost filtra C :

0 C ;

- filtri visokih uestanosti koji proputaju signale uestanosti :

C < ;

- filtri propusnici opsega uestanosti za koje je propusni opseg :

C 1 C 2 ;

- filtri nepropusnici opsega uestanosti za koje je propusni opseg u
itervalima :

0 C 1 C 2 < ;

Filtri koji imaju osobinu da im je proizvod izmeu redne i paralelne
impedanse konstantan u odnosu na uestanost nazivaju se k - filtri .

29
L /2
1
L /2
1
C
2
4.2.K- FILTRI NISKIH UESTANOSTI

T i [ elije K-filtra niskih uestanosti prikazane su na slikama 4.5. i 4.6.

Slika 4.5. Slika 4.6.

Za rednu i paralelnu impedansu imamo:

Pa je:

Parametar A iznosi:

Pa slijedi

Desna strana nejednaine je zadovoljena za svako e > 0, a lijeva strana za
krune uestanosti:

Propusni opseg filtra je:

a nepropusni opseg je:
1 1 L j Z e =
2
2
1
C j
Z
e
=
2
2
1
2 1 R
C
L
Z Z = =
2
1
2
1
2 1
2
2
1 C L
C j
L j
A e
e
e
= + =
0
4
1
2 1
2
s s
C L e
C
C L
e e = s
2 1
2
2 1
2
0
C L
s se
e
2 1
2
C L
30

Dijagram slabljenja i faznog zaostajanja prikazan je na slici 4.7.

Slika 4.7.

4.3. K-FILTRI VISOKIH UESTANOSTI

T i H elije K-filtra visokih uestanosti prikazane su na
slikama 11 i 12.

Slika 11. Slika 12.

Za rednu i paralelnu vezu imamo:

Parametar A iznosi: za

Pa slijedi
L
1
2L
2
2L
2
1
1
1
C j
Z
e
=
2 2 L j Z e =
2
1
2
2 1 R
C
L
Z Z = =
2 1
2
2
1
2
1
1
2
1
1
L C L j
C j
A
e e
e
= + =
0 |
31

Desna strana nejednaine je zadovoljena za svako: s s e 0 , a lijeva
strana za krune uestanosti:

Propusni opseg filtra je:

a ne propusni opseg je:

Dijagrami slabljenja i faznog zaostajanja prikazani su na slici 13

Slika 13.

0
4
1
1
1
2
s s
L C e
C
C L
e e = >
1 2 2
1
s se
1 2 2
1
C L
1 2 2
1
0
C L
s s e
32

4.4. K - FILTRI PROPUSNICI OPSEGA UESTANOSTI

T i elije K - filtara propusnika opsega uestanosti prikazane su na
slikama 17 i 18 , a dobijaju se iz odgovarajuih K - filtara niskih i visokih
uestanosti ije se redne grane veu redno , paralelne - paralelno.
Za rednu i paralelnu impedansu imamo :

1 L
L
C
1
L j
C
1
L
Z
2
2 2
2
2
2
2
2
2
=
|
|
.
|
\
|

=
e
e
e
e
e
e
C
j
j
j

Da bi filtar imao osobinu K - filtra , neophodno je da se njegovi parametri
izaberu tako da bude zadovoljen uslov :

Slika 17 Slika 18

Uz uslov iz predhodnog izraza imamo :

i za parametar A :

1
2
1 1
1
1 1
1 L 1
- Z
C
C
j
C
L j
e
e
e
e
=
|
|
.
|
\
|
=
.
L
1
L
1
L
2 2 1 1
0
2 2 1 1
C C
C L C
= =
=
e
2
2
1
1
2
2 1
R
C
L
C
L
Z Z = = =
( )
.
2
1
1
1 2
2
2
2
1 1
C L
C L
A
e
e
=
1
2C
1
2C 2 L
1
2
L
2
C
2
2L
2
2L
2
2
C
2
2
C
1
L
1
C
2 L
1
33

Nejednaina :

ima oblik :

Desna strana ove nejednaine je zadovoljena za svako e, a lijeva strana
se moe napisati u obliku :

.. ( * )

Pozitivni koreni trinoma u nejednaini ( * ) su :

Nejednaina ( * ) je zadovoljena kada su oba trinoma pozitivna ili oba
negativna. Kako je ec1 < ec2 , oba trinoma za pozitivno e mogu istovremeno
biti samo pozitivna, pa je ova nejednaina zadovoljena za opseg uestanosti :

ec1 s e s ec2 ,

to ujedno predstavlja i propusni opseg filtara .

Uvoenjem u razmatranje krunu uestanost e0 u relaciji :

lako je pokazati da postoje sljedee jednakosti :

i za granine krune uestanosti :

0
4
1
2
1
s s
Z
Z
( )
0
4
1
1
1 2
2
2
2
1 1
s
s
C L
C L
e
e
( ) ( ) 0 1 2 L 1 - 2 L
1 2
2
1 1 1 2
2
1 1
> + + + e e e e C L C C L C
1 1
1 1 1 2 1 2
C2
1 1
1 1 1 2 1 2
C1
L

L
-

C
C L C L C L
C
C L C L C L + +
=
+ +
= e e
2 2 1 1
0
L
1
L
1
C C
= = e
2 2 C
C

C1 C2
2
1 C1 C2
1
2
0 C2 C1 0
e e e e
e e e e

=
= =
L
L
|
|
.
|
\
|
+ + =
|
|
.
|
\
|
+ + =
|
|
.
|
\
|
+ + =
|
|
.
|
\
|
+ + =
1
2
1
2
0
2
1
2
1
0 C2
1
2
1
2
0
2
1
2
1
0 C1
L
L
1
L
L

C
C
1
C
C

L
L
1
L
L
-
C
C
1
C
C
-
e e e
e e e
34
Za krune uestanosti manje od e0 , impedansa Z1 je kapacitivna , a
impedansa Z2 induktivna , te se filtar ponaa kao filtar visokih uestanosti ,
dok je za krune uestanosti vee od e0 impedansa Z1 induktivna , a
impedansa Z2 kapacitivna , odnosno filtar se ponaa kao filtar niskih
uestanosti. Ove osobine emo uzeti u obzir pri odreivanju slabljenja i
faznog zaostajanja filtara.

Dijagrami slabljenja i faznog zaostajanja dati su na slici 19 :

Slika 19

4.5. K- FILTRI NEPROPUSNICI OPSEGA UESTANOSTI

T i elije K - filtara nepropusnika opsega uestanosti prikazane su na
slikama 22. i 23. , a dobijaju se iz odgovarajuih elija K- filtara niskih i
visokih uestanosti ije se redne grane veu paralelno , a paralelne redno .
Za rednu i paralelnu impedansu imamo :

Da bi filtar imao osobinu K- filtra , neophodno je da se njegovi parametri
izaberu tako da bude zadovoljen uslov :

i uz ovaj uslov imamo :
2
2 2
2
2
1 1
2
1
1
1 L
Z
1 L
L
Z
C
C
j
C
j
e
e
e
e
=
=
2 2 1 1
0 2 2 1 1
L
1
L
1
L
C C
C L C = = = e
35

Slika 22 Slika 23

a parametar A iznosi :

Nejednaina :

ima oblik :

Desna strana ove nejednaine je zadovoljena za svako e a lijeva strana
se moe napisati u obliku :

Pozitivni korijeni trinoma u zadnjoj nejednaini su :

Ova nejednaina je zadovoljena kada su oba trinoma pozitivna ili oba
trinoma negativna , a to je ispunjeno za :

0 s e s ec1 ec2 s e s

to ujedno predstavlja i propusne opsege filtara .

,
C
L
C
L
Z
2
1
2
2
1
2 1
R Z = = =
2 L
1
1
2C 1
2C
2 L
1
2
L
2
C
1
L
1
C
2
2L
2
2L
2
2
C
2
2
C
( )
2
2
1 1
2 1
2
1 2
1
=
e
e
C L
C L
A
0
4
1
2
1
s s
Z
Z
( )
0
1 4
1
2
2
1 1
2 1
2
s
s
e
e
C L
C L
( ) ( ) . 0 2 2 2 2
2 1
2
1 1 2 1
2
1 1
> + e e e e C L C L C L C L
1 1
1 1 2 1 2 1
C2
1 1
1 1 2 1 2 1
C1
4L
16

4L
16 -

C
C L C L C L
C
C L C L C L + +
=
+ +
= e e
36

Nepropusni opseg filtara je :

ec1 s e s ec2

Uvodei u razmatranje krunu uestanost e0 , lako je pokazati da postoje
sljedee jednakosti :

i , za granine krune uestanosti :

Za krune uestanosti manje od e0 , impedansa Z1 je induktivna , a
impedansa Z2 kapacitivna , te se filtar ponaa kao filtar niskih uestanosti ,
dok je za krune uestanosti vee od e0 impedansa Z1 kapacitivna , a
impedansa Z2 induktivna , odnosno filtar se ponaa kao filtar visokih
uestanosti .

Dijagrami slabljenja i faznog zaostajanja prikazani su na slici 24 :

Slika 24.

( ) ( )
1 2
2
1
1 2
2
1
0 2 1 0
2 2
C C C C C C
L
L
C
C
e e e e e e e e = = =
|
|
.
|
\
|
+ + =
|
|
.
|
\
|
+ + =
|
|
.
|
\
|
+ + =
|
|
.
|
\
|
+ + =
2
1
2
1
0
1
2
1
2
0 2
2
1
2
1
0
1
2
1
2
0 1
16
1
16 16
1
16

16
1
16 16
1
16
L
L
L
L
C
C
C
C
L
L
L
L
C
C
C
C
C
C
e e e
e e e

Hasan Halilčević - Osnove Elektrotehnike Modul 6

Загружено:

Сведения о документе

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Hasan Halilčević - Osnove Elektrotehnike Modul 6

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

Osnove elektrotehnike Tehniar raunarstva i Tehniar elektronike Modul 6

Osnove elektrotehnike Tehniar raunarstva i Tehniar elektronike Modul 6

Osnove elektrotehnike Tehniar raunarstva i Tehniar elektronike Modul 6

Вам также может понравиться