Вы находитесь на странице: 1из 473

KRIVINI/KAZNENI ZAKON FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

876

OPI DIO
I GLAVA PRVA
lanak 1. Predmet ovoga Zakona Ovim se Zakonom1 ureuje opi dio kaznenog zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine i kaznena djela iz nadlenosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Odredba ovakvog karaktera se rijetko susree u savremenim krivinim zakonodavstvima, jer regulie neto to se podrazumijeva, pa je stoga isto deklarativnog karaktera. Kao takva ona nije neophodna, pogotovo ako se ima u vidu odredba iz l. 2. st. 1. u kojoj je definisano krivino zakonodavsto FBiH. Pored toga, ona je i neprecizna, jer postoje i krivina djela iz nadlenosti FBiH koja nisu regulisana u ovom zakonu, a to su sva ona djela koja su regulisana u nekim drugim zakonima FBiH - tzv. sporedno krivino zakonodavstvo. Unoenje ove odredbe, u izvjesnoj mjeri, opravdava nova koncepcija nadlenosti koja je prihvaena u BiH u krivinopravnoj materiji. Kako je prihvaena podijeljena nadlenost u ureenju krivine materije, zakonodavac je naao za shodno da ve u prvoj odredbi definie predmet krivinog zakona, odnosno onaj dio krivinog zakonodavstva koji pripada u nadlenost FBiH. To su odredbe odnosno ustanove opteg dijela i onaj dio posebnog dijela krivinog zakonodavstva koji ne pripada u nadlenost BiH. S obzirom da je u materiji opteg dijela primijenjena tzv. paralelna nadlenost, ovaj zakon sadri sve odredbe opteg dijela, dok je materija posebnog dijela podijeljena izmeu BiH s jedne, i entiteta i BD BiH, sa druge strane. Radi se o dosta specifinom modelu ureenja krivinopravne materije i njene regulative, to predstavlja odraz ustavnopravnog ureenja BiH. To je uinjeno jednim dijelom na osnovu karaktera i prirode dobara ija pravna ureenost, pa dakle i krivinopravne zatita, po Ustavu BiH pripada u nadlenost BiH, kao to su npr. vrijednosti zatiene meunarodnim pravom, oblast carina, monetarna oblast, itd. Kod nekih krivinih djela to je uinjeno na osnovu svojstva samog uinioca, kao to je kod krivinih djela protiv slubene dunosti kod kojih je krug izvrilaca ovih djela ogranien samo na slubena ili odgovorna lica u institucijama FBiH (KZ FBiH) ili BiH (KZ BiH). Slino je i kod nekih drugih krivinih djela, kao to su npr. krivina djela protiv prava i sloboda graana, protiv privrede i jedinstva trita i dr. Treba naglasiti da je ipak znatno vei dio inkriminacija (ako se one posmatraju po grupama djela) pripao u nadlenost entiteta, odnosno BD BiH, jer osim krivinih djela iz Glave XVII i XXI KZ BiH, ovaj zakon sadri sve ostale grupe krivinih djela.
1

Krivini zakon Federacije Bosne i Hercegovine objavljen je u Slubenim novinama FBiH br. 36/03, 37/03, 21/04 i 69/04.

877

lanak 2. Znaenje izriaja u ovom Zakonu Najvei broj pojmova u ovoj odredbi definisan je na identian nain ili uz neznatne razlike u odnosu na l. 1. KZ BiH, pa stoga objanjenja data uz te pojmove vrijede i u odnosu na pojmove u ovoj odredbi. Razlike izmeu ove i odredbe iz KZ BiH se sastoje uglavnom u tome to u ovoj odredbi postoje neki pojmovi koje ne sadri l.1. KZ BiH, kao to je pojam profesionalne tajne, lanova porodice i dr. S druge strane, ova odredba ne sadri neke pojmove koje sadri navedena odredba iz KZ BiH, kao to je npr. Meunarodni krivini sud, dravna tajna, osoba pod meunarodnom zatitom, s obzirom da se radi o pojmovima koji se nalaze samo u odredbama odnosno zakonskim opisima krivinih djela koja su u nadlenosti BiH. (1) (2) (3) Kazneno zakonodavstvo u Federaciji sainjavaju kaznenopravne odredbe sadrane u ovom Zakonu, drugim zakonima Federacije i zakonima kantona. Podruje Federacije je kopneno podruje, obalno more i vodene povrine unutar njezinih granica, te zrani prostor nad njima. Slubena osoba je izabrani ili imenovani dunosnik ili druga slubena osoba u tijelima zakonodavne, izvrne i sudske vlasti i u drugim tijelima uprave i slubama za upravu Federacije, kantona, gradova i opina koje obavljaju odreene upravne, strune i druge poslove u okviru prava i dunosti vlasti koja ih je osnovala; osoba koja stalno ili povremeno obavlja slubenu dunost u navedenim organima i tijelima; ovlatena osoba u gospodarskom drutvu ili u drugoj pravnoj osobi kojoj je zakonom ili drugim propisom donesenim temeljem zakona povjereno obavljanje javnih ovlasti, a koja u okviru tih ovlasti obavlja odreenu dunost; te druga osoba koja obavlja odreenu slubenu dunost temeljem ovlasti iz zakona ili drugog propisa donesenog temeljem zakona. Vojna osoba je vojnik na odsluenju vojne obveze, pitomac vojne kole, djelatni mlai asnik, asnik, vojni slubenik i osoba iz priuvnog sastava dok se nalazi na vojnoj slubi, te civilna osoba koja obavlja odreenu vojnu dunost. Kada je kao poinitelj pojedinog kaznenog djela oznaena slubena osoba ili vojna osoba, osobe iz stavka 3. ovoga lanka mogu biti poinitelji tih djela, ako iz obiljeja pojedinog kaznenog djela ili iz pojedinog propisa ne proizilazi da poinitelj moe biti samo neka od tih osoba. Odgovorna osoba je osoba u gospodarskom drutvu ili u drugoj pravnoj osobi kojoj je s obzirom na njezinu dunost ili temeljem posebne ovlasti povjeren odreeni krug poslova koji se odnose na primjenu zakona ili

(4)

(5)

(6)

878

(7)

(8)

(9) (10) (11)

(12) (13) (14) (15) (16) (17)

propisa donesenih temeljem zakona, ili opeg akta gospodarskog drutva ili druge pravne osobe u upravljanju i rukovanju imovinom, ili se odnose na rukovoenje proizvodnjom ili nekom drugom gospodarskom djelatnou ili na nadzor nad njima. Odgovornom osobom smatra se i slubena osoba u smislu stavka 3. ovoga lanka kada su u pitanju radnje ijim je poiniteljem oznaena odgovorna osoba, a nisu propisane kao kazneno djelo odredbama glave o kaznenim djelima protiv slubene i druge odgovorne dunosti ili odredbama o kaznenim djelima iji je poinitelj slubena osoba, propisanima u nekoj drugoj glavi ovoga Zakona ili drugim zakonom Federacije ili kantona. Kada je kao poinitelj kaznenih djela oznaena slubena ili odgovorna osoba, sve osobe iz st. 3. i 5. ovoga lanka mogu biti poinitelji tih djela, ako iz zakonskih obiljeja pojedinog kaznenog djela ne proizlazi da poinitelj moe biti samo neka od tih osoba. Strana slubena osoba je lan zakonodavnog, izvrnog, upravnog ili sudskog tijela strane drave, javni dunosnik meunarodne organizacije i njezinih tijela, sudac i drugi slubenik meunarodnog suda, slubujui u Federaciji. Dijete je, u smislu ovoga Zakona, osoba koja nije navrila etrnaest godina ivota. Maloljetnik je, u smislu ovoga Zakona, osoba koja nije navrila osamnaest godina ivota. Pravna osoba je, u smislu ovoga Zakona, Bosna i Hercegovina, Federacija, Republika Srpska, Distrikt Brko Bosne i Hercegovine, kanton, grad, opina, mjesna zajednica, svaki ustrojbeni oblik gospodarskog drutva i svi oblici povezivanja gospodarskihih drutava, ustanova, ustanova za obavljanje kreditnih i drugih bankarskih poslova ili za osiguranje osoba i imovine, te druge novarske ustanove, fond, politike stranke, udruge graana i drugi oblici udruivanja koji mogu stjecati sredstva i koristiti ih na isti nain kao i svaka druga institucija ili tijelo koje ostvaruje i koristi sredstva i kojem je zakonom priznato svojstvo pravne osobe. Gospodarsko drutvo je, u smislu ovoga Zakona, korporacija, poduzee, tvrtka, ortatvo i svaki ustrojbeni oblik registriran za obavljanje gospodarske djelatnosti. Udruenje je bilo koji oblik udruivanja tri ili vie osoba. Vie osoba je najmanje dvije osobe ili vie njih. Skupina ljudi je najmanje pet osoba ili vie njih. Grupa ljudi je udruga od najmanje tri osobe koje su povezane radi trajnog, ponovljenog ili povremenog poinjenja kaznenih djela, pri emu svaka od tih osoba sudjeluje u poinjenju kaznenog djela. Organizirana grupa ljudi je grupa ljudi koja je ustrojena, a nije nastala spontano, radi izravno slijedeeg poinjenja kaznenog djela, iji lanovi ne moraju imati formalno odreene uloge, koja ne mora imati slijed lanstva niti razvijeni ustroj. 879

(18) Zloinaka organizacija je organizirana grupa ljudi od najmanje tri osobe, koja postoji neko vrijeme, djelujui s ciljem poinjenja jednog ili vie kaznenih djela za koja se po zakonu moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea kazna. (19) Izbjeglica ili raseljena osoba je, u smislu ovoga Zakona, osoba koja je napustila svoju imovinu na podruju Federacije u vremenu izmeu 30. travnja 1991. godine i 4. travnja 1998. godine, za koju se pretpostavlja da je izbjeglica ili raseljena osoba po Aneksu 7. Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. (20) lanovi obitelji u smislu ovoga Zakona jesu: brani i izvanbrani drug, bivi brani i izvanbrani drug, krvni roak u ravnoj liniji, posvojitelj i posvojenik, roak u pobonoj liniji do treeg stupnja zakljuno i roak po tazbini do drugog stupnja zakljuno. (21) Tajna Federacije, kantona, grada i opine je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili opim aktom nadlenog tijela donesenim temeljem zakona, odreena tajnom Federacije, ijim bi otkrivanjem nastupile tetne posljedice za Federaciju, kanton, grad i opinu. (22) Vojna tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili aktom nadlenog tijela Federacije donesenim temeljem zakona proglaena vojnom tajnom. (23) Slubena tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili opim aktom nadlene institucije u Federaciji, kantonu, gradu i opini, donesenim temeljem zakona proglaena slubenom tajnom. (24) Poslovna tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili opim aktom gospodarskog drutva, ustanove ili druge pravne osobe odreen poslovnom tajnom, a koji znai proizvodnu tajnu, rezultate istraivakog ili konstrukcijskog rada, te drugi podatak zbog ijeg bi priopavanja neovlatenoj osobi mogle nastupiti tetne posljedice za njezine gospodarske interese. (25) Profesionalna tajna je podatak o osobnom ili obiteljskom ivotu stranaka koji saznaju odvjetnici, branitelji, biljenici, doktori medicine, doktori stomatologije, primalje ili drugi zdravstveni djelatnici, psiholozi, djelatnici skrbnitva, vjerski ispovjednici i druge osobe u obavljanju svoga zvanja. (26) Isprava je svaki predmet koji je podoban ili odreen da slui kao dokaz kakve injenice koja je od znaenja za pravne odnose. (27) Novac je kovano ili papirnato sredstvo plaanja koje je temeljem zakona u optjecaju u Bosni i Hercegovini ili u stranoj dravi. (28) Znaci za vrijednost podrazumijevaju i strane znakove za vrijednost. (29) Pokretnina je i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, topline ili kretanja, te telefonski i drugi impulsi. (30) Motorno vozilo je svako prometno sredstvo na motorni pogon u kopnenom, vodenom ili zranom prometu. (31) Sila je i primjena hipnoze ili omamljujuih sredstava s ciljem da se tko protiv svoje volje dovede u nesvjesno stanje ili onesposobi za otpor. 880

(32) Opojna droga je medicinski lijek ili opasna tvar s adiktivnim i psihotropnim svojstvima, ili tvar koja se lako moe pretvoriti u takvu tvar, ako podlijee nadzoru po meunarodnoj konvenciji koju je Bosna i Hercegovina potvrdila, ili tvar koja je proglaena opojnom drogom od nadlene institucije Bosne i Hercegovine ili nadlene institucije entiteta. (33) Izraavanje u jednom gramatikom rodu, mukom ili enskom, ukljuuje oba roda fizikih osoba. V. komentar lana 1. KZ BiH.

881

II - GLAVA DRUGA
TEMELJNE ODREDBE Odredbe ove glave kojima su ureuju osnovna naela krivinog prava, te vrste krivinih sankcija i njihova opta svrha, gotovo u potpunosti odgovaraju ovim odredbama iz Glave II KZ BiH. Razlika se sastoji jedino u tome to su u l. 6. ovog Zakona u kojem su odreene vrste krivinih sankcija, navedene mjere upozorenja, a u KZ BiH samo uslovna osuda, s obzirom da KZ BiH ne poznaje sudsku opomenu kao posebnu krivinu sankciju. Stoga objanjenja iznijeta u komentaru ovih odredaba u KZ BiH vrijede i za odredbe iz ovog poglavlja. lanak 3. Temelj i ogranienja kaznenopravne prisile (1) Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se samo za ona ponaanja kojima se tako ugroavaju ili povrjeuju osobne slobode i prava ovjeka, te druga prava i drutvene vrijednosti zajamene i zatiene Ustavom Federacije i meunarodnim pravom, da se njihova zatita ne bi mogla ostvariti bez kaznenopravne prisile. Propisivanje kaznenih djela i mjere kaznenopravnih sankcija zasniva se na nunosti primjene kaznenopravne prisile i njezinoj razmjernosti jaini opasnosti za osobne slobode i prava ovjeka, te druge temeljne vrijednosti.

(2)

V. komentar lana 2. KZ BiH. lanak 4. Naelo zakonitosti (1) (2) Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se samo zakonom. Nikome ne moe biti izreena kazna ili druga kaznenopravna sankcija za djelo koje, prije nego to je poinjeno, nije bilo zakonom ili meunarodnim pravom propisano kao kazneno djelo i za koje zakonom nije bila propisana kazna.

V. komentar lana 3. KZ BiH.

882

lanak 5. Vremensko vaenje Kaznenog zakona (1) (2) Prema poinitelju kaznenog djela primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme poinjenja kaznenog djela. Ako se poslije poinjenja kaznenog djela zakon jednom ili vie puta izmijeni, primijenit e se zakon koji je blai za poinitelja.

V. komentar lana 4. KZ BiH. lanak 6. Vrste kaznenopravnih sankcija Kaznenopravne sankcije jesu: kazne, mjere upozorenja, sigurnosne mjere i odgojne mjere. V. komentar lana 5. KZ BiH. lanak 7. Svrha kaznenopravnih sankcija Svrha kaznenopravnih sankcija jest: a) preventivni utjecaj na druge da potuju pravni poredak i ne poine kaznena djela; b) sprjeavanje poinitelja da poini kaznena djela i poticanje njegovog preodgoja. V. komentar lana 6. KZ BiH. lanak 8. Ogranienja u izvrenju kaznenopravnih sankcija Poinitelju kaznenog djela u izvrenju kaznenopravne sankcije mogu biti oduzeta ili ograniena odreena prava samo u mjeri koja odgovara naravi i sadraju te sankcije i samo na nain kojim se osigurava potovanje osobe poinitelja i njegovo ljudsko dostojanstvo, sukladno meunarodnom pravu. V. komentar lana 7. KZ BiH. 883

GLAVA III
PRIMJENA KAZNENOG ZAKONODAVSTVA U FEDERACIJI Odredbe iz ovog poglavlja uglavnom odgovaraju odredbama iz Glave III KZ BiH, pri emu je potrebno imati u vidu da su one prilagoene ovlaenjima i ustavnoj poziciji FBiH. Stoga objanjenja iznesena u komentaru uz odredbe iz te glave vae i za odredbe iz ovog poglavlja. Treba ipak upozoriti da postoje odreene nejasnoe kada su u pitanju odredbe koje se odnose na prostorno vaenje krivinog zakonodavstva FBiH, posebno kada su u pitanju l. 12. i 13. Naime, u st. 1. lana 13. se istie da su djela iz obje take (a) i b) uinjena na teritoriji BiH, a to je istovremeno i teritorija FBiH, te da ih ini svako, dakle, to moe biti i graanin FBiH, kada se zapravo KZ FBiH primjenjuje po l. 12. koji ureuje teritorijalni princip, bez obzira da li su u pitanju krivina djela iz ta. a) i b) l. 13. ili neka druga krivina djela. Isto tako, u st. 2. l. 13. se govori o dravljaninu BiH, a to zapravo mogu biti svi u BiH, to otvara pitanje sukoba jurisdikcija u primjeni krivinog zakonodavstva u takvim situacijama. Utisak je da je ovo pitanje nepotrebno iskomplikovano i stoga ga u prvoj narednoj izmjeni treba mijenjati. lanak 9. Iskljuenje primjene kaznenog zakonodavstva u Federaciji prema djeci Kazneno zakonodavstvo u Federaciji ne primjenjuje se prema djetetu koje u vrijeme poinjenja kaznenog djela nije navrilo etrnaest godina ivota. V. komentar lana 8. KZ BiH. lanak 10. Primjena kaznenog zakonodavstva u Federaciji prema maloljetnicima Kazneno zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema maloljetnicima sukladno Glavi X (Pravila o odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o kanjavanju maloljetnika) ovoga Zakona i drugim zakonima u Federaciji. V. komentar lana 9. KZ BiH. 884

lanak 11. Primjena kaznenog zakonodavstva u Federaciji na pravne osobe Kazneno zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se na pravne osobe sukladno Glavi XIV (Odgovornost pravnih osoba za krivina djela) ovoga zakona i drugim zakonima u Federaciji. V. komentar lana 10. KZ BiH. lanak 12. Primjena kaznenog zakonodavstva u Federaciji prema svakom tko na podruju Federacije poini kazneno djelo (1) (2) (3) Kazneno zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje prema svakom tko uini kazneno djelo na podruju Federacije. Kazneno zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema svakom ko uini kazneno djelo na domaem plovilu , bez obzira na to gdje se plovilo nalazilo u vrijeme izvrjenja kaznenog djela. Kazneno zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema svakom ko uini kazneno djelo na domaem civilnom zrakoplovu dok je u letu ili u domaem vojnom zrakoplovu, bez obzira na to gdje se zrakoplov nalazio u vrijeme izvrjenja kaznenog djela.

V. komentar lana 11. KZ BiH. lanak 13. Primjena kaznenog zakonodavstva u Federaciji za kaznena djela poinjema na podruju Bosne i Hercegovine (1) Kazneno zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema svakom tko na podruju Bosne i Hercegovine poini: a) bilo koje kazneno djelo protiv ustavnog ustrojstva Federacije iz Glave XV (Krivina djela protiv ustavnog poretka Federacije) ovog Zakona; b) kaznena djela protiv slubene ili odgovorne osobe u svezi sa njezinom slubom Kazneno zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema dravljaninu Bosne i Hercegovine koji izvan podruja Federacije poini bilo koje drugo kazneno djelo osim onih koja su obuhvaena odredbom stava 1. ovog lanka. 885

(2)

(3)

(4)

(5)

Kazneno zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema strancu koji izvan podruja Federacije prema Bosni i Hercegovini, njezinom dravaljaninu ili prema Federaciji ili njezinom dravljaninu uini bilo koje kazneno djelo koje nije obuhvaeno odredbom stava 1. ovog lanka. Kazneno zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema strancu koji izvan podruja Federacije prema stranoj dravi ili prema strancu poini kazneno djelo za koje se po tom zakonodavstvu moe izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna. Ako zakonom nije drugaije propisano, sud u takvom sluaju ne moe izrei kaznu teu od kazne propisane zakonom zemlje u kojoj je krivino djelo uinjeno. U sluajevima iz st. 2. i 3. ovog lana kazneno zakonodavstvo u Federaciji primijenit e se samo ako se poinitelj kaznenog djela zatekne na podruju Federacije ili bude izruen, a u sluaju iz stavka 4. ovog lanka samo ako se poinitelj zatekne na podruju Federacije i ne bude izruen drugoj dravi.

V. komentar lana 11. KZ BiH. lanak 14. Primjena Opeg dijela ovoga Zakona (1) (2) (3) Odredbe Opeg dijela ovoga Zakona primjenjuju se prema poiniteljima svih kaznenih djela propisanih zakonima u Federaciji. Odredbe Opeg dijela ovoga Zakona primjenjuju se prema maloljetnicima, osim ako Zakonom nije drukije propisano. Odredbe Opeg dijela ovoga Zakona primjenjuju se na pravne osobe, osim ako ovim Zakonom nije drukije propisano.

V. komentar lana 13. KZ BiH.

886

IV GLAVA IV
ZASTARA lanak 15. Zastara kaznenog progona (1) Ako u ovom Zakonu nije drugaije propisano, kazneni se progon ne moe poduzeti kada od poinjenja kaznenog djela protekne: a) trideset i pet godina za kazneno djelo s propisanom kaznom dugotrajnog zatvora; b) dvadeset godina za kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora preko deset godina; c) petnaest godina za kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina; d) deset godina za kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora preko tri godine; e) pet godine za kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora preko jedne godine; f) tri godine za kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora do jedne godine ili novanom kaznom. Ako je za kazneno djelo propisano vie kazni, rok zastare odreuje se po najteoj propisanoj kazni.

(2)

V. komentar lanka 14.KZ BiH. lanak16. Tijek i prekid zastare kaznenog progona (1) (2) (3) (4) (5) (6) Zastara kaznenog progona poinje od dana kada je kazneno djelo poinjeno. Zastara ne tee za vrijeme za koje se po zakonu kazneni progon ne moe poduzeti ili nastaviti. Zastara se prekida svakom postupovnom radnjom koja se poduzima radi progona poinitelja zbog poinjenog kaznenog djela. Zastara se prekida i kada poinitelj, u vrijeme dok tee rok zastare, poini isto tako teko ili tee kazneno djelo. Sa svakim prekidom zastara poinje ponovno tei. Zastara kaznenog progona nastupa u svakom sluaju kada protekne dvaput onoliko vremena koliko zakon propisuje za zastaru kaznenog progona.

V. komentar lanka 15. KZ BiH. 887

lanak 17. Zastara izvrenja kazne Ako u ovom Zakonu nije drugaije propisano, izreena se kazna nee izvriti kada od dana pravomonosti presude kojom je kazna izreena protekne: a) trideset i pet godina ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora; b) dvadeset godina ako je izreena kazna zatvora preko deset godina; c) petnaest godina ako je izreena kazna zatvora preko pet godina; d) deset godina ako je izreena kazna zatvora preko tri godine; e) pet godina ako je izreena kazna zatvora preko jedne godine; f) tri godine ako je izreena kazna zatvora do jedne godine ili novana kazna. V. komentar lanka 16.KZ BiH.

lanak 18. Zastara izvrenja sporedne kazne i sigurnosnih mjera (1) (2) Zastara izvrenja novane kazne kao sporedne kazne nastupa kada proteknu dvije godine od dana pravomonosti presude kojom je ta kazna izreena. Zastara izvrenja sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog lijeenja, sigurnosne mjere obveznog lijeenja od ovisnosti i sigurnosne mjere oduzimanja predmeta nastupa kada protekne pet godina od dana pravomonosti odluke kojom su te mjere izreene. Zastara izvrenja sigurnosne mjere zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti i sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom nastupa kada protekne onoliko vremena koliko je sud odredio za trajanje te mjere.

(3)

V. komentar lanka 17. KZ BiH.

lanak 19. Tijek i prekid zastare izvrenja kazne i sigurnosnih mjera (1) Zastara izvrenja kazne poinje od dana pravomonosti presude kojom je kazna izreena, a u sluaju opoziva uvjetne osude od dana pravomonosti odluke o opozivu uvjetne osude.

888

(2) (3) (4) (5) (6)

Zastara ne tee za vrijeme za koje se po zakonu izvrenje kazne ne moe poduzeti. Zastara se prekida svakom radnjom nadlenog tijela koja se poduzima radi izvrenja kazne. Sa svakim prekidom zastara poinje ponovno tei. Zastara izvrenja kazne nastupa u svakom sluaju kada protekne dvaput onoliko vremena koliko zakon propisuje za zastaru izvrenja kazne. Odredbe st. 2. do 5. ovoga lanka primjenjuju se i na zastaru izvrenja sigurnosnih mjera.

V. komentar lanka 18. KZ BiH.

lanak 20. Nezastarivost kaznenog progona i izvrenja kazne Kazneni progon i izvrenje kazne ne zastarijeva za kaznena djela za koja po meunarodnom pravu zastara ne moe nastupiti. V. komentar lanka 19. KZ BiH.

889

V - GLAVA PETA
KAZNENO DJELO Odredbe iz ovog poglavlja, osim odredbe iz l. 25. (beznaajno djelo) u potpunosti odgovaraju odredbama iz Glave V KZ BiH. Stoga objanjenja iznesena u komentaru uz pojedine odredbe iz tog poglavlja vae i za odgovarajue odredbe u ovoj glavi. lanak 21. Kazneno djelo Kazneno djelo jest protupravno djelo koje je zakonom propisano kao kazneno djelo, ija su obiljeja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana kaznenopravna sankcija. V. komentar lana 20. KZ BiH. lanak 22. Nain poinjenja kaznenog djela (1) (2) Kazneno djelo se moe poiniti injenjem ili neinjenjem. Kazneno djelo je poinjeno neinjenjem kad je poinitelj koji je pravno obvezan sprijeiti nastupanje zakonom opisane posljedice kaznenog djela to propustio uiniti, a takvo je proputanje po djelovanju i znaenju jednako poinjenju toga kaznenog djela injenjem.

V. komentar lana 21. KZ BiH. lanak 23. Vrijeme poinjenja kaznenog djela Kazneno djelo je poinjeno u vrijeme kad je poinitelj radio ili bio duan raditi, bez obzira kad je posljedica injenja ili neinjenja nastupila. V. komentar lana 22. KZ BiH.

890

lanak 24. Mjesto poinjenja kaznenog djela (1) (2) Kazneno djelo je poinjeno kako u mjestu gdje je poinitelj radio ili je bio duan raditi, tako i u mjestu gdje je posljedica njegovog injenja ili neinjenja potpuno ili djelomino nastupila. Kazneno djelo je u sluaju kanjivog pokuaja poinjeno kako u mjestu gdje je uinitelj radio ili je bio duan raditi, tako i u mjestu gdje je prema njegovoj namjeri posljedica njegovog injenja ili neinjenja potpuno ili djelomino trebala nastupiti. Kazneno djelo je u sluaju sudionitva poinjeno u mjestu odreenom u stavku 1. ovoga lanka i u mjestu gdje je sauesnik radio ili je bio duan raditi ili u mjestu gdje je prema namjeri sudionika posljedica njegovog injenja ili neinjenja trebala nastupiti.

(3)

V. komentar lana 23. KZ BiH. lanak 25. Beznaajno djelo Nije kazneno djelo ono djelo koje je, iako sadri zakonska obiljeja kaznenog djela, zbog naina uinjenja, neznatnosti ili nepostojanja tetnih posljedica i niskog stupnja kaznene odgovornosti poinitelja, beznaajno djelo. Odredba iz ovog lana sadri institut djela malog znaaja kao osnova koji iskljuuje postojanje krivinog djela, to je zamjena za raniju ustanovu neznatne drutvene opasnosti. Pojam djela malog znaaja pokriva one situacije konkretnog izvrenja krivinog djela koje po svojim obiljejima odgovaraju zakonskom opisu odreenog krivinog djela, ali koje po svojoj nevrijednosti i opasnosti ne dostie stepen kriminalnosti koji je potreban za postojanje krivinog djela. To je razlog to KZ FBiH u ovoj odredbi daje ovlaenje sudovima (u praksi to rade i nadleni tuioci odluujui po krivinim prijavama) da u takvim sluajevima procijene pitanje teine i znaaja datog djela i (eventualno) izmijene prethodno zakonodavevo vrednovanje, datu ocjenu o protivpravnosti toga krivinog djela, ako su ispunjeni uslovi predvienim u l. 25. ovog zakona. Prema tome, ratio ove ustanove je da se otkloni primjena krivinog prava za ona djela koja su na apstraktnom nivou inae protivpravna, ali u svom konkretnom ostvarenju nemaju taj znaaj. Time se omoguava i selekcija krivinog gonjenja u sferi tzv., bagatelnog kriminaliteta, to je karakteristika racionalnog i liberalnog krivinog prava. Ovakvo stanovite je izraz principa de minimis non curat lex ili minima non curat praetor (zakon, odnosno sudija se ne stara o sitnicama ili malim stvarima ) poznatim jo u rimskom pravu. 891

Da bi se jedno djelo moglo kvalifikovati kao djelo malog znaaja, odnosno da bi uopte mogao biti primijenjen ovaj institut, potrebno je da su ostvarena sva zakonska obiljeja djela u konkretnom sluaju. U protivnom, takvo djelo nije krivino djelo, ne radi primjene ove odredbe odnosno institucije djela malog znaaja, ve radi toga to uopte nisu ostvarena zakonska obiljeja iz zakonskog opisa toga djela. Radi toga u takvim sluajevima i ne dolazi u obzir ocjenjivanje da li se radi o djelu malog znaaja i ispitivanju mogunosti primjene ove odredbe. Da bi jedno djelo imalo karakter djela malog znaaja zakon zahtijeva nekoliko kumulativno postavljenih uslova: 1) nain izvrenja djela, 2) neznatnost ili nepostojanje tetnih posljedica i 3) nizak stepen krivine odgovornosti izvrioca. Nain izvrenja djela obuhvata niz raznovrsnih okolnosti vezanih za izvrenje djela koje je teko unaprijed predvidjeti. One se najee odnose na sredstva, mjesto i vrijeme izvrenja, ali to mogu biti i neke druge objektivne ili subjektivne okolnosti, kao to su npr. stanje i uloga same rtve u djelu, korienje odreene situacije za vrenja djela koja ukazuje na linost uinioca i njegovu motivaciju, prethodno razmiljanje o izvrenju djela, broj lica koja su uestvovala u djelu, kao i druge okolnosti pod kojima je djelo poinjeno. Neznatnost ili nepostojanje tetnih posljedica je ipak najznaajnije mjerilo pri ocjeni teine i znaaja djela, jer je posljedica u osnovi postojanja i kriminalnopolitikog opravdanja ove institucije. To opet ne znai da su takva sva djela ugroavanja, pokuaji krivinih djela, te formalna krivina djela, s obzirom da kod njih ne postoje tetne posljedice. Ako bi to bilo tako, onda npr. krivina djela ugroavanja uopte ne bi trebalo ni inkriminisati. Nizak stepen krivine odgornosti kao mjerilo uslovljen je stepenom uraunljivosti ili vinosti. Ovdje se procjena vri kao i kad se stepen krivine odgovornosti vrednuje pri odmjeravanju kazne, dakle, na osnovu intelektualnih i voluntaristikih mogunosti uinioca i njegovog psihikog odnosa prema djelu. Nizak stepen odgovornosti moe postojati kod onog izvrioca kod koga su te mogunosti bile znaajno umanjene ili se radi o lakem stepenu zahtijevanog oblika vinosti. Pri tome se mogu cijeniti iste one okolnosti vezane za linost uinioca koje sudovi inae vrednuju kao olakavajue (npr. mladost, pomanjkanje obrazovanja, manji stepen duevne razvijenosti, laki ili najlaki vid datog oblika vinosti, npr. nesvjesnog nehata). Razumije se da su ove okolnosti relevantne samo pri ocjeni znaaja djela in concreto, jer je apstraktna teina djela ovdje supsidijarnog karaktera. Ostaje ipak sporno pitanje kakvog znaaja pri ovoj procjeni ima opti stepen opasnosti i teine datog krivinog djela, odnosno njegova priroda i/ili visina propisane kazne. S tim u vezi se namee i dilema da li uopte postoje krivina djela kod kojih ne dolazi u obzir primjena ovog instituta. Uzdranost zakonodavca da u tom pogledu postavlja izvjesne granice ukazuje na delikatnost takvog rjeenja, jer je zbog raznolikosti oblika i formi konkretnog ostvarenja pojedinih djela, to proistie i iz razliite prirode djela, teko na nivou zakonskog bia djela nai legislativno-tehniki model za rjeenje ovog problema.2 Naelno, moglo bi se rei da stroa propisana kazna
2 Kao primjer u tom pogledu se uglavnom navodi austrijski KZ koji u par. 42. omoguava primjenu ovog instituta samo za krivina djela za koja je propisana novana kazna ili kazna zatvora do tri

892

sama po sebi ne iskljuuje mogunost primjene ovog instituta, ali pri tome moraju postojati u znatno veoj mjeri izraene navedene objektivne i subjektivne okolnosti koje opravdavaju njegovu primjenu. Ipak, valja imati u vidu da su neka krivina djela ve zbog svoje prirode i/ili teine iskljuena iz sfere primjene odredbe iz lana 25. (npr. krivino djelo ubistva, ratni zloini, silovanja, razbojnitva, diverzije, terorizma itd.). Ova odredba po svom sadraju i smislu iskljuuje mogunost obuhvatanja i takvih djela, jer ona zbog svoje prirode ne mogu imati karakter djela malog znaaja. U tom pogledu nije naodmet podsjetiti da je i naa dosadanja sudska praksa ukazivala na neprimjerenost primjene ove ustanove i u odnosu na neka djela, vie zbog njihove prirode nego same teine, odnosno visine kazne. U tom smislu se spominju neka krivina djela kao to su npr., davanja lanog iskaza pred krivinim sudom, nadriljekarstvo, falsifikovanje isprave, provalna kraa i dr. Teorija je po ovom pitanju podijeljena i jedni zauzimaju stav da se ne bi trebalo iz oblasti primjene ove ustanove unaprijed iskljuiti krivina djela za koje zakon propisuje teku kaznu, dok drugi zastupaju suprotno stanovite. Ipak u primjenu ove ustanove nuno je imati u vidu njen smisao i stoga treba izbjegavati njeno preiroko korienje. U suprotnom, prijeti opasnost od derogiranja krivinog prava i slabljenja njegove funkcije, prodora arbitrernosti odnosno podrivanja naela zakonitosti i pravne sigurnosti. Rijetka su zakonodavstva koja sadre odredbu ovog karaktera (slino rjeenje poznaje austrijski, slovenaki, RH i makedonski KZ). Veina evropskih krivinih zakonodavstava ovakve situacije rjeava kroz procesno naelo oportuniteta krivinog gonjenja, kao to je npr. u njemakom procesnom pravu prema kojem javni tuilac ima ovlaenje da odustane od gonjenja ako ocijeni da je to necjelishodno s obzirom na teinu djela. lanak 26. Nuna obrana (1) (2) (3) Nije kazneno djelo ono djelo koje je poinjeno u nunoj obrani. Nuna je ona obrana koja je prijeko potrebna da poinitelj od sebe ili od drugoga odbije istodobni ili izravno predstojei protupravni napad, a koja je srazmjerna napadu. Poinitelj koji prekorai granice nune obrane moe se blae kazniti, a ako je prekoraenje poinio zbog jake razdraenosti ili prepasti izazvane napadom, moe se i osloboditi kazne.

V. komentar lana 24. KZ BiH.


godine. U tom smislu je zanimljivo i rjeenje iz lana 14. KZ Slovenije prema kojem je jedno od mjerila za procjenu da li je djelo malog znaja i priroda i teina datog djela. Iako nije precizno kao u austrijskom zakonu, i ovako dato, ovo mjerilo moe posluiti kao znaajan kriterij za primjenu ovog instituta, naroito kod onih djela kod kojih primjena ove ustanove nije opravdana ne toliko zbog njihove teine/visine kazne, ve zbog njihove prirode, kao to je npr. djelo davanja lanog iskaza, nadriljekarstvo i neka druga djela.

893

lanak 27. Krajnja nuda (1) (2) Nije kazneno djelo ono djelo koje je poinjeno u krajnjoj nudi. Krajnja nuda postoji kad je djelo poinjeno da poinitelj od sebe ili od drugoga otkloni istovremenu ili izravno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pritom poinjeno zlo nije vee od zla koje je prijetilo. Poinitelj koji sam izazove opasnost ali iz nehaja, ili prekorai granice krajnje nude, moe se blae kazniti, a ako je prekoraenje poinjeno pod osobito olakotnim okolnostima, moe se i osloboditi kazne. Nema krajnje nude ako je poinitelj bio duan da se izloi opasnosti.

(3) (4)

V. komentar lana 25. KZ BiH. lanak 28. Pokuaj (1) Tko s namjerom zapone poinjenje kaznenog djela, ali ga ne dovri, kaznit e se za pokuaj kaznenog djela ako se za to kazneno djelo moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea kazna, a za pokuaj drugog kaznenog djela kada zakon izriito propisuje kanjavanje i za pokuaj. Poinitelj e se za pokuaj kaznenog djela kazniti u granicama kazne propisane za to kazneno djelo, a moe se i blae kazniti.

(2)

V. komentar lana 26. KZ BiH. lanak 29. Neprikladan pokuaj Poinitelj koji pokua poiniti kazneno djelo neprikladnim sredstvom ili prema neprikladnom predmetu, moe se osloboditi kazne ili se moe blae kazniti. V. komentar lana 27. KZ BiH. lanak 30. Dragovoljni odustanak (1) 894 Poinitelj koji je pokuao poiniti kazneno djelo, ali je dragovoljno odustao od kanjivog pokuaja, moe se osloboditi kazne.

(2)

U sluaju dragovoljnog odustanka od kanjivog pokuaja, poinitelj e se kazniti za one radnje koje tvore neko drugo samostalno kazneno djelo.

V. komentar lana 28. KZ BiH. lanak 31. Supoinitelji Ako vie osoba zajedniki poini kazneno djelo, sudjelovanjem u poinjenju kaznenog djela ili poduzimajui to drugo ime se na odluujui nain doprinosi poinjenju kaznenog djela, svaka e se od njih kazniti kaznom propisanom za to kazneno djelo. V. komentar lana 29. KZ BiH. lanak 32. Poticanje (1) (2) Tko drugoga s namjerom potie da poini kazneno djelo, kaznit e se kao da ga je sam poinio. Tko drugoga s namjerom potie na poinjenje kaznenog djela za koje se moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea kazna, a kazneno djelo ne bude ni pokuano, kaznit e se kao za pokuaj kaznenog djela.

V. komentar lana 30. KZ BiH. lanak 33. Pomaganje (1) (2) Tko drugome s namjerom pomogne u poinjenju kaznenog djela, kaznit e se kao da ga je sam poinio, a moe se i blae kazniti. Kao pomaganje u poinjenju kaznenog djela smatra se osobito: davanje savjeta ili uputa kako da se poini kazneno djelo, stavljanje na raspolaganje poinitelju sredstava za poinjenje kaznenog djela, uklanjanje prepreka za poinjenje kaznenog djela te unaprijed obeano prikrivanje kaznenog djela, poinitelja, sredstava kojima je kazneno djelo poinjeno, tragova kaznenog djela ili predmeta pribavljenih kaznenim djelom.

V. komentar lana 31. KZ BiH. 895

lanak 34. Granice kaznene odgovornosti i kanjivosti sudionika (1) (2) (3) Supoinitelj je kazneno odgovoran u granicama svoje namjere ili nehaja, a poticatelj i pomaga u granicama svoje namjere. Supoinitelja, poticatelja ili pomagaa koji dragovoljno sprijei poinjenje kaznenog djela, sud e osloboditi kazne. Osobni odnosi, svojstva i okolnosti zbog kojih zakon iskljuuje kaznenu odgovornost ili doputa osloboenje od kazne ili ublaavanje kazne, mogu se uzeti u obzir samo onom poinitelju, supoinitelju, poticatelju ili pomagau kod kojega takvi odnosi, svojstva i okolnosti postoje.

V. komentar lana 32. KZ BiH.

896

GLAVA VI
KAZNENA ODGOVORNOST Odredbe iz ovog poglavlja u potpunosti odgovaraju odredbama iz glave VI KZ BiH. Stoga objanjenja iznesena u komentaru uz odredbe iz te glave u potpunosti vae i za odredbe iz ovog poglavlja. lanak 35. Sadraj kaznene odgovornosti (1) (2) (3) Kazneno je odgovoran poinitelj koji je ubrojiv i kriv za poinjeno kazneno djelo. Poinitelj je kriv ako je kazneno djelo poinio s namjerom. Poinitelj je kriv i ako je kazneno djelo poinio iz nehaja, ako to zakon izriito propisuje.

V. komentar lana 33. KZ BiH. lanak 36. Ubrojivost (1) Nije ubrojiva osoba koja u vrijeme poinjenja kaznenog djela nije mogla shvatiti znaenje svojeg djela ili nije mogla upravljati svojim postupcima, zbog trajne ili privremene duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti ili zaostalog duevnog razvitka (neubrojivost). Poinitelj kaznenog djela ija je sposobnost shvaanja znaenja svojeg djela ili sposobnost upravljanja svojim postupcima bila bitno smanjena zbog nekog stanja iz stavka 1. ovoga lanka, moe se blae kazniti (bitno smanjena ubrojivost). Kazneno je odgovoran poinitelj kaznenog djela koji se uporabom alkohola, droga ili na drugi nain doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti znaenje svojeg djela ili upravljati svojim postupcima, ako je u vrijeme dovoenja u to stanje kazneno djelo bilo obuhvaeno njegovom namjerom ili je glede kaznenog djela kod njega postojao nehaj, a zakon za takvo kazneno djelo propisuje kaznenu odgovornost i za nehaj (samoskrivljena neubrojivost). Bitno smanjena ubrojivost u koju se poinitelj doveo na nain iz stavka 3. ovoga lanka ne moe biti temelj za ublaavanje kazne.

(2)

(3)

(4)

V. komentar lana 34. KZ BiH. 897

lanak 37. Namjera (1) (2) (3) Kazneno se djelo moe poiniti s izravnom ili neizravnom namjerom. Poinitelj postupa s izravnom namjerom kada je bio svjestan svojeg djela i htio njegovo poinjenje. Poinitelj postupa s neizravnom namjerom kada je bio svjestan da zbog njegovog injenja ili neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njezino nastupanje.

V. komentar lana 35. KZ BiH. lanak 38. Nehaj (1) (2) (3) Kazneno djelo moe se poiniti iz svjesnog ili nesvjesnog nehaja. Poinitelj postupa iz svjesnog nehaja kada je bio svjestan da zbog njegovog injenja ili neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je lakomisleno drao da ona nee nastupiti ili da e je moi sprijeiti. Poinitelj postupa iz nesvjesnog nehaja kada nije bio svjestan mogunosti nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima bio duan i mogao biti svjestan te mogunosti.

V. komentar lana 36. KZ BiH. lanak 39. Stvarna zabluda (1) Nije kazneno odgovorna osoba koja u vrijeme poinjenja kaznenog djela nije bila svjesna nekog njegovog zakonom propisana obiljeja, ili koja je pogreno smatrala da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo bilo doputeno. Ako je osoba bila u zabludi iz nehaja, kazneno je odgovorna za kazneno djelo poinjeno iz nehaja ako zakon za to kazneno djelo propisuje kanjavanje i za nehaj.

(2)

V. komentar lana 37. KZ BiH.

898

lanak 40. Pravna zabluda Poinitelj kaznenog djela koji iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo zabranjeno, moe se blae kazniti ili osloboditi kazne. V. komentar lana 38. KZ BiH.

899

GLAVA VII
KAZNE Odredbe iz ovog poglavalja KZ FBiH uglavnom odgovaraju odredbama iz Glave VII KZ BiH, pa stoga objanjenja data uz te odredbe vrijede i ovdje. Na neke razlike koje postoje, kao to je npr. u odredbi iz l. 57. posebno je ukazano. lanak 41. Vrste kazni (1) Kazneno odgovornim poiniteljima kaznenih djela mogu se izrei ove kazne: a) kazna zatvora; b) novana kazna. Kazna zatvora moe se izrei samo kao glavna kazna. Novana kazna moe se izrei i kao glavna i kao sporedna kazna. Ako je za jedno kazneno djelo propisano vie kazni, samo se jedna moe izrei kao glavna. Za kaznena djela uinjena iz koristoljublja novana kazna kao sporedna moe se izrei i kad nije propisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da e se poinitelj kazniti kaznom zatvora ili novanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.

(2) (3) (4) (5)

V. komentar l. 40. i 41. KZ BiH. lanak 42. Svrha kanjavanja Svrha kanjavanja jest: a) da se izrazi drutvena osuda poinjenog kaznenog djela; b) da se utjee na poinitelja da ubudue ne poini kaznena djela; c) da se utjee na ostale da ne poine kaznena djela; d) i da se utjee na svijest graana o pogibeljnosti kaznenih djela i o pravednosti kanjavanja poinitelja. V. komentar lana 39. KZ BiH.

900

lanak 43. Kazna zatvora (1) (2) (3) (4) (5) Kazna zatvora ne moe biti kraa od trideset dana niti dulja od dvadeset godina. Za najtee oblike tekih kaznenih djela poinjenih s namjerom, moe se propisati kazna zatvora u trajanju od dvadeset do etrdeset i pet godina (dugotrajni zatvor). Kazna dugotrajnog zatvora nikada se ne moe propisati kao jedina glavna kazna za pojedino kazneno djelo. Kazna dugotrajnog zatvora ne moe se izrei poinitelju koji u vrijeme poinjenja kaznenog djela nije navrio dvadeset i jednu godinu ivota. Pod uvjetima propisanim Glavom X (Pravila o odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o kanjavanju maloljetnika) ovoga Zakona moe se izrei kazna maloljetnikog zatvora. Kazna maloljetnikog zatvora je po svojoj svrsi, naravi, trajanju i nainu izvrenja posebna kazna oduzimanja slobode. Kazna zatvora se izrie na pune godine i mjesece, a do est mjeseci i na pune dane. Kazna dugotrajnog zatvora se izrie samo na pune godine. Ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora, amnestija i pomilovanje mogu se dati tek nakon izdranih tri petine te kazne.

(6) (7)

V. komentar lana 42. KZ BiH. lanak 44. Rad za ope dobro na slobodi (1) (2) Kada sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora od najvie est mjeseci, moe istodobno odrediti da se izreena kazna, uz pristanak optuenika, zamijeni radom za ope dobro na slobodi. Odluka da se kazna zatvora zamijeni radom za ope dobro na slobodi temelji se na ocjeni da, uzimajui u obzir sve okolnosti koje odreuju vrstu i mjeru kazne, izvrenje kazne zatvora ne bi bilo prijeko potrebno za ostvarenje svrhe kanjavanja, ali istodobno uvjetna kazna ne bi bila dovoljna za postizanje ope svrhe kaznenopravnih sankcija. Rad za ope dobro na slobodi odreuje se u trajanju razmjernom izreenoj kazni zatvora, od najmanje deset do najvie estdeset radnih dana. Rok za izvrenje rada za ope dobro na slobodi ne moe biti krai od jednog mjeseca niti dulji od jedne godine. Pri ocjenjivanju trajanja rada za ope dobro na slobodi kao i vremena obavljanja toga rada, sud e uzeti u obzir izreenu kaznu zatvora koja se zamjenjuje i mogunosti poinitelja s obzirom na njegovu osobnu situaciju i zaposlenje. 901

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

U sluaju kad osuenik istekom odreenog roka nije izvrio ili je samo djelomino izvrio rad za ope dobro na slobodi, sud e donijeti odluku o izvrenju kazne zatvora u trajanju razmjernom vremenu preostalog rada za ope dobro na slobodi. Zamjena kazne zatvora radom za ope dobro na slobodi moe se primijeniti i u sluajevima kada se novana kazna zamjenjuje kaznom zatvora prema odredbama lanka 48. (Zamjena novane kazne) ovoga Zakona. Rasporeivanje na rad za ope dobro na slobodi u smislu vrste i radnog mjesta obavlja kantonalno ministarstvo nadleno za poslove pravosua prema mjestu prebivalita odnosno boravita osuenika, vodei rauna o njegovim sposobnostima i znanjima.

V. komentar lana 43. KZ BiH. lanak 45. Uvjetni otpust (1) Osuenik koji je izdrao polovinu, te iznimno osuenik koji je izdrao jednu treinu kazne zatvora, moe biti osloboen izdravanja kazne zatvora pod uvjetom da ne poini novo kazneno djelo prije isteka trajanja kazne (uvjetni otpust). Osuenik koji je izdrao polovinu kazne zatvora moe biti osloboen izdravanja kazne zatvora ako se za vrijeme izdravanja kazne zatvora njegovo ponaanje popravi do te mjere da se moe opravdano oekivati da e se nakon otpusta s izdravanja kazne zatvora ponaati primjereno, a osobito da nee poiniti kaznena djela. Prilikom odluivanja o uvjetnom otpustu osuenika, uzet e se u obzir njegovo ponaanje tijekom izdravanja kazne i druge okolnosti koje ukazuju na to da je svrha kanavanja postignuta. Osuenik koji je izdrao jednu treinu kazne zatvora moe biti uvjetno otputen ukoliko postoje uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka i ukoliko posebne okolnosti vezane za osobnost osuenika jasno ukazuju da je postignuta svrha kanjavanja. Osuenik na kaznu dugotrajnog zatvora moe biti uvjetno otputen nakon izdrane tri petine te kazne.

(2)

(3)

(4)

V. komentar lana 44. KZ BiH.

902

lanak 46. Opoziv uvjetnog otpusta (1) (2) Sud e opozvati uvjetni otpust ako osuenik za vrijeme uvjetnog otpusta poini jedno ili vie kaznenih djela za koja mu je izreena kazna zatvora od jedne godine ili tea kazna. Sud moe opozvati uvjetni otpust ako osuenik na uvjetnom otpustu poini jedno ili vie kaznenih djela za koja je izreena kazna zatvora do jedne godine. Prilikom odluivanja hoe li opozvati uvjetni otpust, sud osobito uzima u obzir slinost poinjenih djela, njihovo znaenje, pobude iz kojih su poinjena te druge okolnosti koje ukazuju na prikladnost opoziva uvjetnog otpusta. Prilikom izricanja opoziva uvjetnog otpusta, sud izrie kaznu uzimajui ranije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Dio kazne koji je osuenik izdrao prema ranijoj presudi uraunava se u izdravanje naknadne kazne, ali se vrijeme provedeno na uvjetnom otpustu ne uraunava. Odredbe st. 1. do 3. ovoga lanka primjenjuju se i kad se osueniku na uvjetnom otpustu sudi za kazneno djelo poinjeno prije njegovog uvjetnog otpusta. Ako je osuenik na uvjetnom otpustu osuen na kaznu zatvora do jedne godine i ako sud ne opozove uvjetni otpust, vrijeme uvjetnog otpusta se produljuje za vrijeme koje je osuenik proveo na izdravanju kazne zatvora.

(3)

(4) (5)

V. komentar lana 45. KZ BiH. lanak 47. Novana kazna (1) (2) Novana kazna izrie se u dnevnim iznosima, a ako to nije mogue moe se izrei u odreenom iznosu. Ako se novana kazna izrie u dnevnim iznosima, moe iznositi najmanje pet a najvie tri stotine estdeset dnevnih iznosa, a za kaznena djela poinjena iz koristoljublja najvie tisuu pet stotina dnevnih iznosa, osim u sluajevima propisanim ovim Zakonom. Ako se novana kazna izrie u odreenom iznosu, najnii iznos ne moe biti manji od 150 KM a najvii iznos ne moe biti vei od 50.000 KM, a za kaznena djela poinjena iz koristoljublja iznos ne moe biti vei od 1.000.000 KM, osim u sluajevima propisanim ovim Zakonom. Prilikom izricanja novane kazne za kaznena djela poinjena iz koristoljublja, sud moe izrei novanu kaznu u iznosu veem od najvieg iznosa propisanog u st. 2. i 3. ovoga lanka, ukoliko vrijednost protupravne imovinske koristi koju je poinitelj pribavio poinjenjem 903

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

(8)

(9)

kaznenog djela prelazi iznos od 1.000.000 KM. U tom se sluaju poinitelju moe izrei novana kazna u iznosu koji ne moe biti vei od dvostrukog iznosa vrijednosti protupravne imovinske koristi koju je pribavio poinjenjem kaznenog djela zbog kojeg mu se izrie novana kazna. Broj dnevnih iznosa novane kazne odreuje sud primjenjujui opa pravila za odmjeravanje kazne. Visinu dnevnog iznosa sud odreuje tako to uzima u obzir visinu dnevnog dohotka poinitelja prema iznosu njegove tromjesene netto plae i njegove druge dohotke, te obiteljske obveze. Prilikom odreivanja visine iznosa sud uzima u obzir podatke koji u trenutku izricanja kazne nisu stariji od est mjeseci. Podatke iz st. 1. do 5. ovoga lanka koji sudu nisu poznati osigurava optuenik u roku koji odredi sud, a najkasnije do okonanja glavne rasprave u kaznenom postupku. Ako do okonanja glavne rasprave u kaznenom postupku sudu nisu poznate okolnosti bitne za odreivanje visine dnevnog iznosa novane kazne, novana kazna se izrie u odreenom iznosu, pri emu se primjenjuju opa pravila za odmjeravanje kazne. Najnii dnevni iznos novane kazne iznosi jednu estdesetinu a najvii jednu treinu posljednje slubeno objavljene prosjene mjesene netto plae zaposlenih u Federaciji, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku. U presudi se odreuje rok plaanja novane kazne, koji ne moe biti krai od petnaest dana niti dulji od est mjeseci, ali u opravdanim sluajevima sud moe dopustiti da osuenik isplati novanu kaznu i u obrocima, s tim da rok isplate ne moe biti dulji od dvije godine. Novane kazne izreene i naplaene po ovom Zakonu prihod su Prorauna Federacije.

V. komentar lana 46. KZ BiH. lanak 48. Zamjena novane kazne (1) (2) (3) Novana kazna se ne naplauje prisilno. Ako se novana kazna ne moe u cijelosti ili djelomino naplatiti u roku koji je utvren presudom, sud e bez odlaganja donijeti odluku da se novana kazna zamijeni kaznom zatvora. Novana kazna e se zamijeniti kaznom zatvora tako to e se za svaki zapoeti dnevni iznos novane kazne ili ako je novana kazna bila izreena u odreenom iznosu za svakih zapoetih 50 KM novane kazne, odrediti jedan dan zatvora, ali zatvor u tom sluaju ne moe biti dulji od jedne godine.

904

(4)

Ako osuenik isplati samo dio novane kazne, ostatak e se razmjerno pretvoriti u zatvor, a ako osuenik isplati ostatak novane kazne, izvrenje zatvora e se obustaviti.

V. komentar lana 47. KZ BiH. lanak 49. Opa pravila za odmjeravanje kazne (1) Sud e poinitelju kaznenog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to kazneno djelo, imajui u vidu svrhu kanjavanja i uzimajui u obzir sve okolnosti koje utjeu da kazna bude manja ili vea (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito: stupanj kaznene odgovornosti, pobude iz kojih je djelo poinjeno, jainu ugroavanja ili povrede zatienog dobra, okolnosti pod kojima je djelo poinjeno, raniji ivot poinitelja, njegove osobne prilike i njegovo ponaanje nakon poinjenog kaznenog djela, te druge okolnosti koje se odnose na osobu poinitelja. Kada sud odmjerava kaznu poinitelju za kazneno djelo poinjeno u povratu, posebno e uzeti u obzir je li ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, jesu li oba djela poinjena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranije osude ili od izdrane ili oprotene kazne. Pri odmjeravanju novane kazne, sud e uzeti u obzir i imovinsko stanje poinitelja, vodei rauna o visini njegove plae, njegovim drugim prihodima, njegovoj imovini i o njegovim obiteljskim obvezama.

(2)

(3)

V. komentar lana 48. KZ BiH. lanak 50. Ublaavanje kazne Sud moe poinitelju odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili izrei blau vrstu kazne: a) kada zakon propisuje da se poinitelj moe blae kazniti; b) i kada sud utvrdi da postoje osobito olakotne okolnosti koje ukazuju da se i ublaenom kaznom moe postii svrha kanjavanja. V. komentar lana 49. KZ BiH.

905

lanak 51. Granice ublaavanja kazne (1) Kada postoje uvjeti za ublaavanje kazne iz lanka 50. (Ublaavanje kazne) ovoga Zakona, sud e ublaiti kaznu u ovim granicama: a) ako je za kazneno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od deset ili vie godina, kazna se moe ublaiti do pet godina zatvora; b) ako je za kazneno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od tri ili vie godina, kazna se moe ublaiti do jedne godine zatvora; c) ako je za kazneno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od dvije godine, kazna se moe ublaiti do est mjeseci zatvora; d) ako je za kazneno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od jedne godine, kazna se moe ublaiti do tri mjeseca zatvora; e) ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora od najvie jedne godine, kazna se moe ublaiti do trideset dana zatvora; f) ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora bez naznake najmanje mjere, umjesto kazne zatvora moe se izrei novana kazna; g) ako je za kazneno djelo propisana novana kazna s naznakom najmanje mjere, kazna se moe ublaiti do pet dnevnih iznosa, a ako se izrie u odreenom iznosu do 150 KM. (2) Pri odluivanju koliko e kaznu ublaiti prema pravilima iz stavka 1. ovoga lanka, sud e posebno uzeti u obzir najmanju i najveu mjeru kazne propisane za to kazneno djelo. Slino odredbi iz l.50. KZ BiH, i u ovoj je odredbi taka e) problematina. V. komentar uz taj lan. lanak 52. Osloboenje od kazne (1) (2) Sud moe osloboditi kazne poinitelja kaznenog djela kad to zakon izriito propisuje. Kad je sud ovlaten poinitelja kaznenog djela osloboditi kazne, moe mu kaznu ublaiti bez ogranienja propisanih za ublaavanje kazne u lanu 503. (Ublaavanje kazne)4 ovoga Zakona.

V. komentar lana 51. KZ BiH.


3 4

Umjesto lanu 50., treba da stoji lanu 51.. Umjesto Ublaavanje kazne, u zagradi treba da stoji Granice ublaavanja kazne.

906

lanak 53. Poseban sluaj osloboenja od kazne za kaznena djela poinjena iz nehaja Sud moe osloboditi kazne poinitelja kaznenog djela poinjenog iz nehaja, kada posljedice djela tako teko pogaaju poinitelja da izricanje kazne u takvom sluaju oito ne bi odgovaralo svrsi kanjavanja. V. komentar lana 52. KZ BiH. lanak 54. Stjecaj kaznenih djela (1) Ako je poinitelj jednom radnjom ili s vie radnji poinio vie kaznenih djela za koja mu se istodobno sudi, sud e najprije utvrditi kazne za svako od tih kaznenih djela, pa e za sva kaznena djela izrei jedinstvenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora ili jedinstvenu novanu kaznu. Jedinstvenu kaznu sud e izrei po ovim pravilima: a) ako je za neko od kaznenih djela u stjecaju sud utvrdio kaznu dugotrajnog zatvora, izrei e samo tu kaznu; b) ako je za kaznena djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, jedinstvena kazna zatvora mora biti vea od svake pojedine utvrene kazne, ali ne smije dosei zbroj utvrenih kazni niti prijei dvadeset godina; c) ako su za sva kaznena djela u stjecaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna zatvora ne moe biti vea od osam godina; d) ako je za kaznena djela u stjecaju sud utvrdio samo novane kazne, jedinstvena kazna mora biti vea od svake pojedine utvrene novane kazne, ali ne smije dosegnuti zbroj utvrenih novanih kazni. Ako je za neka kaznena djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, a za druga kaznena djela u stjecaju novane kazne, izrei e jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novanu kaznu po odredbama stavka 2. to. b) do d) ovoga lanka. Sporednu kaznu sud e izrei ako je utvrena makar za jedno kazneno djelo u stjecaju, a ako je utvrdio vie novanih kazni, izrei e jedinstvenu novanu kaznu po odredbi stavka 2. toke d) ovoga lanka. Ako je sud za kaznena djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora i kazne maloljetnikog zatvora, izrei e jedinstvenu kaznu po odredbama stavka 2. to. b) i c) ovoga lanka.

(2)

(3)

(4) (5)

V. komentar lana 53. KZ BiH. 907

lanak 55. Produljeno kazneno djelo (1) (2) Odredbe ovoga Zakona o stjecaju kaznenih djela nee se primijeniti kada poinitelj poini produljeno kazneno djelo. Produljeno kazneno djelo je poinjeno kada je poinitelj s namjerom poinio vie istih ili istovrsnih kaznenih djela koja s obzirom na nain poinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti koje ih povezuju ine jedinstvenu cjelinu. Kada se radi o produljenom kaznenom djelu istih zakonskih obiljeja, sud e izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za to kazneno djelo. Ako se radi o istovrsnim kaznenim djelima, sud e izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najtee od tih djela.

(3)

V. komentar lana 54. KZ BiH. lanak 56. Odmjeravanje kazne osuenoj osobi (1) Ako se osuenoj osobi sudi za kazneno djelo poinjeno prije nego to je zapoela izdravanje kazne po ranijoj osudi, ili za kazneno djelo poinjeno za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, sud e izrei jedinstvenu kaznu za sva kaznena djela primjenom odredaba lanka 54. (Stjecaj kaznenih djela) ovoga Zakona, uzimajui ranije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Kazna ili dio kazne koju je osuenik izdrao, uraunat e se u izreenu kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora. Za kazneno djelo poinjeno za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, sud e poinitelju izrei kaznu neovisno od ranije izreene kazne, ako se primjenom odredaba lanka 55. ovoga Zakona ne bi mogla ostvariti svrha kanjavanja s obzirom na trajanje neizdranog dijela ranije izreene kazne. Prema osueniku koji za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora poini kazneno djelo za koje zakon propisuje novanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine, primijenit e se stegovna mjera.

(2)

(3)

V. komentar lana 55. KZ BiH.

908

lanak 57. Uraunavanje pritvora i ranije kazne (1) (2) (3) Vrijeme provedeno u pritvoru i svako oduzimanje slobode u svezi kaznenog djela, uraunavaju se u izreenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora, kaznu maloljetnikog zatvora ili novanu kaznu. Kazna zatvora koju je osuenik izdrao ili novana kazna koju je osuenik platio za prekraj uraunava se u kaznu izreenu za kazneno djelo ija obiljeja obuhvaaju i obiljeja prekraja. Pri svakom uraunavanju izjednaava se dan pritvora, dan oduzimanja slobode, dan maloljetnikog zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od 50 KM.

Za razliku od l. 56. KZ BiH, u ovoj odredbi je predvieno uraunavanje kazne koju je osuenik prethodno izdrao ili platio za navedeno ponaanje koje istovremeno predstavlja i prekraj, to je neophodno, ali je oigledno omakom izostavljeno u KZ BiH. lanak 58. Uraunavanje pritvora i kazne izdrane u inozemstvu Pritvor, oduzimanje slobode u tijeku postupka izruenja i kazna koju je poinitelj izdrao po presudi inozemnog suda, uraunat e se u kaznu koju izrekne domai sud za isto kazneno djelo, a ako kazne nisu iste vrste, uraunavanje e se izvriti po ocjeni suda. V. komentar lana 57. KZ BiH.

909

GLAVA VIII
MJERE UPOZORENJA lanak 59. Vrste mjera upozorenja Mjere upozorenja jesu: a) sudska opomena; b) uvjetna osuda. U sistemu krivinopravnih sankcija, ustanovljenom lanom 6. (Vrste krivinopravnih sankcija) ovog zakona, mjere upozorenja predstavljaju posebnu vrstu krivinopravnih sankcija. Ovom zakonskom odredbom odreene su vrste mjera upozorenja. Za razliku od KZ BiH koji, osim uvjetne osude, ne predvia druge vrste mjera upozorenja, KZ FBiH, uz uvjetnu osudu, kao posebnu sankciju u okviru mjera upozorenja, predvia i sudsku opomenu. lanak 60. Svrhe mjera upozorenja (1) Svrha sudske opomene je da se kazneno odgovornom poinitelju uputi upozorenje kad se radi ostvarivanja svrhe kaznenopravnih sankcija ne mora primijeniti kanjavanje i kada ono nije nuno radi kaznenopravne zatite. Svrha uvjetne osude je da se poinitelju kaznenog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom kojim se omoguava ostvarenje svrhe kaznenopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezina izvrenja, kada izvrenje kazne nije prijeko potrebno radi kaznenopravne zatite.

(2)

KZ FBiH, mjere upozorenja (sudska opomena i uvjetna osuda), predvia kao posebnu vrstu krivinopravnih sankcija i, u skladu s tim, budui da se radi o dvjema posebnim sankcijama u okviru iste vrste krivinopravnih sankcija, zakon odreuje i njihovu posebnu svrhu. Osim to propisivanjem svrhe ovih krivinopravnih sankcija izraava svoj stav o prirodi svake od ovih sankcija i njihovoj ulozi u sistemu krivinopravne zatite, zakonodavac istovremeno na taj nain daje sudu osnovne kriterije kojima e se rukovoditi pri odluivanju da li je opravdano u konkretnom sluaju odreenom uinitelju krivinog djela izrei sudsku opomenu ili uvjetnu osudu. Zakonske odredbe o svrhama mjera upozorenja, sadrane u ovom lanu, imaju stoga i veliki praktini znaaj. 910

(1) Prema stavu 1. ovog lana, svrha sudske opomene je da se krivino odgovornom uinitelju uputi upozorenje kad se radi ostvarivanja svrhe krivinopravnih sankcija ne mora primijeniti kanjavanje i kad ono nije nuno radi krivinopravne zatite. Iz ove zakonske odredbe jasno proizilazi da je sudska opomena predviena kao zamjena za kaznu u sluajevima kad za ostvarenje svrhe krivinopravnih sankcija i radi krivinopravne zatite nije nuna primjena kazne. S obzirom na ovakvo odreenje svrhe sudske opomene, sud je duan, pri odluivanju da li e konkretnom uinitelju odreenog krivinog djela izrei sudsku opomenu, cijeniti da li e se sudskom opomenom moi ostvariti svrha krivinopravnih sankcija, a, u sklopu nje, i svrha kanjavanja. Kako je lanom 7. (Svrha krivinopravnih sankcija) ovog zakona odreeno da je svrha krivinopravnih sankcija preventivni uticaj na druge da potuju pravni sistem i ne uine krivina djela te spreavanje uinitelja da uini krivina djela i podsticanje njegovog preodgoja, a lanom 42. (Svrha kanjavanja) ovog zakona da je svrha kanjavanja da se izrazi drutvena osuda uinjenog krivinog djela, da se utie na uinitelja da ubudue ne uini krivina djela, da se utie na ostale da ne uine krivina djela i da se utie na svijest graana o pogibeljnosti krivinih djela i o pravednosti kanjavanja uinitelja, oito je da nee biti mjesta izricanju sudske opomene u sluajevima kada se njenim izricanjem ne bi mogli ostvariti ciljevi generalne prevencije krivinih djela. Prema tome, okolnosti koje se odnose na linost uinitelja i koje je, prema odredbi lana 61. (Sudska opomena) stav 4. ovog zakona, sud duan uzeti u obzir pri odluivanju hoe li izrei sudsku opomenu, nemaju apsolutni znaaj poto je sud duan voditi rauna i o tome da li bi se izreenom sudskom opomenom na adekvatan nain izrazila drutvena osuda uinjenog krivinog djela i da li bi se njome moglo preventivno utjecati na druge da potuju pravni sistem i da ne ine krivina djela. Odredba stava 1. ovog lana o svrsi sudske opomene znaajna je iz jo dva razloga. Najprije, u njoj je izriito naznaeno da je sudska opomena krivinopravna sankcija namijenjena krivino odgovornim uiniteljima krivinih djela. Osim toga, iz ove odredbe proizilazi i sadrina sudske opomene. Sudska opomena se sastoji u upozorenju koje sud upuuje krivino odgovornom uinitelju krivinog djela izraavajui na taj nain drutvenu osudu uinjenog krivinog djela i prijekor uinitelju zbog uinjenog krivinog djela, upuujui istovremeno poruku i drugima da uinjeno djelo predstavlja povredu pravnog poretka i da podlijee krivinopravnom sankcioniranju. (2) V. komentar lana 58. KZ BiH. lanak 61. Sudska opomena (1) Sudska opomena moe se izrei za kaznena djela s propisanom kaznom zatvora do jedne godine ili novanom kaznom koja su poinjena pod takvim olakotnim okolnostima koje ih ine osobito lakim i kada se s 911

(2) (3) (4)

(5)

obzirom na sve okolnosti koje se tiu poinitelja, posebice njegova odnosa prema oteeniku i naknadi tete prouzroene kaznenim djelom, steknu uvjeti za postignue svrhe kaznenopravnih sankcija bez kanjavanja. Sudska opomena moe se izrei i za odreeno kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora do tri godine, pod uvjetima propisanim zakonom i kada se steknu ostali uvjeti iz stavka 1. ovog lanka. Sudska opomena moe se izrei i za kaznena djela poinjena u stjecaju, ako se za svako od tih djela steknu uvjeti iz st. 1. ili 2. ovog lanka. Pri odluivanju hoe li izrei sudsku opomenu sud e, vodei rauna o svrsi sudske opomene, posebno uzeti u obzir osobnost poinitelja, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje poslije poinjenog kaznenog djela, stupanj kaznene odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je kazneno djelo poinjeno. Sudska se opomena ne moe izrei vojnim osobama za kaznena djela protiv oruanih snaga Federacije.

Ovim lanom odreeni su uvjeti za izricanje sudske opomene. (1) Prema stavu 1., za izricanje sudske opomene potrebno je istovremeno ispunjenje dvije grupe uvjeta. Jedna grupa uvjeta tie se, najprije, apstraktne teine uinjenog krivinog djela izraene kroz zakonom propisanu kaznu za odreeno krivino djelo, a, potom, konkretne teine uinjenog djela izraene kroz okolnosti njegova poinjenja. Sudska opomena se, naime, moe izrei za krivina djela s propisanom kaznom zatvora do jedne godine ili novanom kaznom (ovaj uvjet, s obzirom na odredbu stava 2. ovog lana nema apsolutni karakter) ali samo ako su ona poinjena pod takvim olakavajuim okolnostima koje ih ine naroito lakim. Za ocjenu ispunjenja ovog drugog uvjeta od presudnog e znaaja biti okolnosti koje se odnose na nain uinjenja krivinog djela, stepen krivine odgovornosti uinitelja i teinu prouzrokovane posljedice. Druga grupa uvjeta tie se linosti uinitelja i procjene da se svrha krivinopravnih sankcija moe ostvariti bez njegovog kanjavanja. Zakon izriito odreuje da e se pri ocjeni da li se ostvarenje svrhe krivinopravnih sankcija moe oekivati i bez izricanja kazne posebno uzeti u obzir odnos uinitelja prema oteeniku i naknadi tete prouzrokovane krivinim djelom. Radi se, dakle, o okolnostima putem kojih se manifestuje stav uinitelja prema uinjenom krivinom djelu i oteeniku, a na osnovu kojeg se moe donijeti i zakljuak o tome da li je za ostvarenje svrhe krivinopravnih sankcija nuno kanjavanja uinitelja. Meutim, obavezivanje suda da pri toj ocjeni uzme u obzir odnos uinitelja prema oteeniku (na primjer, izvinjenje oteenom, pomirenje s oteenim, otklanjanje posljedica djela) i naknadi tete izraava i stav zakonodavca da se i pri izricanju sudske opomene mora voditi rauna o potrebi zatite interesa oteenog. (2) Ve je navedeno da uvjet za izricanje sudske opomene, odreen u stavu 1. ovog lana, a koji se odnosi na zakonom propisanu kaznu za uinjeno krivino djelo nema apsolutni karakter. Stavom 2. ovog lana predvieno je, 912

naime, da se sudska opomena moe izrei i za odreeno krivino djelo s propisanom kaznom zatvora do tri godine, ali samo pod uvjetima propisanim zakonom. Odredba, dakle, sama za sebe, ne predstavlja osnov za izricanje sudske opomene za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora do tri godine nego u stvari predstavlja osnov za zakonsko propisivanje mogunosti izricanja sudske opomene za pojedina krivina djela s propisanom kaznom zatvora do tri godine i to samo pod odreenim uvjetima. Meutim, i u tom sluaju, uz posebne uvjete postavljene zakonom za izricanje sudske opomene za odreeno krivino djelo s propisanom kaznom zatvora do tri godine, uinitelju takvog krivinog djela moi e se izrei sudska opomena samo kad se steknu i ostali uvjeti iz stava 1. ovog lana. (3) Stavom 3. ovog lana propisana je mogunost izricanja sudske opomene i za krivina djela uinjena u stjecaju, ali samo ako su se za svako od krivinih djela uinjenih u stjecaju stekli uvjeti za izricanje sudske opomene odreeni u stavu 1. ili 2. ovog lana. Sudska opomena moe se izrei i za vie krivinih djela uinjenih u stjecaju; ne moe se, meutim, izrei sudska opomena za jedno djelo kad se za drugo djelo uinjeno u sticaju izrie kazna. (Odluka Saveznog vrhovnog suda, Kz 51/60 od 22.6.1960., Zbirka sudskih odluka, knjiga V, sveska II, Beograd, 1960.) (4) Stavom 4. odreeno je da je sud pri odluivanju hoe li izrei sudsku opomenu duan voditi rauna o svrsi sudske opomene i posebno uzeti u obzir linost uinitelja, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje poslije uinjenog krivinog djela, stepen krivine odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je djelo uinjeno. S obzirom na uvjete za izricanje sudske opomene, odreene u stavu 1., odredba stava 4. ovog lana, istiui odreene okolnosti na osnovu ije sadrine se moe zakljuiti da li je djelo uinjeno pod takvim olakavajuim okolnostima koje ga ine naroito lakim i da li je rije o takvom uinitelju za kojeg se osnovano moe oekivati da e se svrha krivinopravnih sankcija moi ostvariti i bez njegovog kanjavanja, ustvari ima samo usmjeravajui karakter za sud u pogledu okolnosti koje je potrebno imati u vidu pri odluivanju da li e se uinitelju odreenog krivinog djela izrei sudska opomena. Iako je naglasak na okolnostima subjektivnog karaktera koje se odnose na linost uinitelja, sud je duan voditi rauna i o svrsi sudske opomene, te i o okolnostima koje se tiu uinjenog krivinog djela i stepena krivine odgovornosti uinitelja. Odluku o izricanju sudske opomene sud e moi donijeti samo ako ocjenom okolnosti navedenih u ovoj zakonskoj odredbi kao i svih drugih okolnosti koje se pokau relevantnim u konkretnom sluaju zakljui da se svrha krivinopravnih sankcija moe ostvariti bez njegovog kanjavanja samim upozorenjem i da izvrenje kazne nije nuno radi krivinopravne zatite. Blie o okolnostima koje je sud duan uzeti u obzir pri odluivanju da li e uinitelju izrei sudsku opomenu, vidjeti komentar lana 59. (Uvjetna osuda) stav 2. KZ BiH. (5) Stavom 5. iskljuena je mogunost izricanja sudske opomene vojnim osobama za krivina djela protiv oruanih snaga FBiH. 913

lanak 62. Uvjetna osuda (1) Uvjetnom osudom sud poinitelju kaznenog djela utvruje kaznu i istodobno odreuje da se ona nee izvriti ako osuenik za vrijeme koje odredi sud, a koje ne moe biti krae od jedne niti dulje od pet godina (vrijeme provjeravanja), ne poini novo kazneno djelo. Pri odluivanju hoe li izrei uvjetnu osudu sud e, vodei rauna o svrsi uvjetne osude, posebno uzeti u obzir osobnost poinitelja, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje poslije poinjenog kaznenog djela, stupanj kaznene odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je kazneno djelo poinjeno. Uvjetna osuda moe se izrei kad je poinitelju utvrena kazna zatvora do dvije godine ili novana kazna. Za kaznena djela za koja se moe izrei kazna zatvora od deset godina ili tea kazna, uvjetna osuda se moe izrei samo ako je kazna iz stavka 3. ovog lanka utvrena ublaavanjem zakonom propisane kazne. Uvjetna se osuda ne moe izrei za kaznena djela za koja se ni ublaavanjem kazne ne moe izrei kazna zatvora laka od jedne godine. Ako je poinitelju utvrena i kazna zatvora i novana kazna, uvjetna osuda moe se izrei za obje kazne ili samo za kaznu zatvora. Sigurnosne mjere, izreene uz uvjetnu osudu, izvravaju se.

(2)

(3) (4) (5) (6) (7)

V. komentar lana 59. KZ BiH. lanak 63. Obveze poinitelja kojem je izreena uvjetna osuda (1) Sud moe u uvjetnoj osudi odrediti ispunjavanje sljedeih obveza: da osuenik vrati imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom, da naknadi tetu koju je priinio kaznenim djelom, ili da ispuni druge obveze predviene kaznenim zakonodavstvom u Federaciji. Rok za ispunjenje obveza iz stavka 1. ovog lanka utvruje sud u okviru odreenog vremena provjeravanja.

(2)

V. komentar lana 60. KZ BiH. lanak 64. Opoziv uvjetne osude zbog novog kaznenog djela (1) Sud e opozvati uvjetnu osudu ako osuenik tokom vremena provjeravanja uini jedno ili vie kaznenih djela za koja je izreena kazna zatvora dvije godine ili tea kazna.

914

(2)

(3)

(4)

Ako osuenik u vrijeme provjeravanja uini jedno ili vie kaznenih djela za koja je izreena kazna zatvora u trajanju kraem od dvije godine ili novana kazna, sud e, nakon to ocijeni sve okolnosti koje se odnose na poinjena kaznena djela i poinitelja, a posebno srodnost poinjenih kaznenih djela, njihovo znaenje i pobude iz kojih su poinjena, odluiti hoe li opozvati uvjetnu osudu. Pri tome je sud vezan zabranom izricanja uvjetne osude ako poinitelju za kaznena djela utvrena u uvjetnoj osudi i za nova kaznena djela treba izrei kaznu zatvora u trajanju duljem od dvije godine (lanak 62. Uvjetna osuda, stavak 3. ovoga Zakona). Ako opozove uvjetnu osudu, sud e primjenom odredaba lanka 54. (Stjecaj kaznenih djela) ovoga Zakona izrei jedinstvenu kaznu i za ranije poinjeno i za novo kazneno djelo uzimajui kaznu iz opozvane uvjetne osude kao utvrenu. Ako ne opozove uvjetnu osudu, sud moe za novo kazneno djelo izrei uvjetnu osudu ili kaznu. Ako sud ocijeni da i za novo kazneno djelo treba izrei uvjetnu osudu, utvrdit e jedinstvenu kaznu i za ranije poinjeno i za novo kazneno djelo primjenom odredaba lanka 54. ovoga Zakona i odredit e novo vrijeme provjeravanja koje ne moe biti krae od jedne niti dulje od pet godina, raunajui od dana pravomonosti nove presude. Osueniku kojemu za novo kazneno djelo bude izreena kazna zatvora, vrijeme provedeno na izdravanju ove kazne ne uraunava se u vrijeme provjeravanja utvreno uvjetnom osudom za ranije kazneno djelo.

V. komentar lana 61. KZ BiH. lanak 65. Opoziv uvjetne osude zbog ranije poinjenog kaznenog djela (1) Sud e opozvati uvjetnu osudu ako poslije njezinog izricanja utvrdi da je osuenik poinio kazneno djelo prije nego to je uvjetno osuen i ako ocijeni da ne bi bilo temelja za izricanje uvjetne osude da se znalo za to kazneno djelo. U tom e sluaju primijeniti odredbu lanka 64. (Opoziv uvjetne osude zbog novog kaznenog djela) stavka 3. ovoga Zakona. Ako sud ne opozove uvjetnu osudu primijenit e odredbu lanka 64. stavka 4. ovoga Zakona.

(2)

V. komentar lana 62. KZ BiH.

915

lanak 66. Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreenih obveza (1) (2) Sud e opozvati uvjetnu osudu i izrei izvrenje izreene kazne ako osuenik tijekom odreenog vremena provjeravanja ne ispuni izreenu obvezu u sluajevima kad je mogao ispuniti tu obvezu. U sluaju nemogunosti ispunjenja izreene obveze, sud moe produljiti rok za ispunjenje te obveze ili je zamijeniti drugom odgovarajuom obvezom predvienom kaznenim zakonodavstvom u Federaciji, ili moe osuenog osloboditi ispunjenja izreene obveze.

V. komentar lana 63. KZ BiH. lanak 67. Rokovi za opoziv uvjetne osude (1) (2) Uvjetna osuda se moe opozvati tijekom vremena provjeravanja. Ako osuenik tijekom vremena provjeravanja poini kazneno djelo koje povlai opoziv uvjetne osude, a to je presudom utvreno tek nakon isteka vremena provjeravanja, uvjetna osuda moe se opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana proteka vremena provjeravanja. Ako osuenik u odreenome roku ne ispuni koju obvezu iz lanka 63. (Obveze poinitelja kojem je izreena uvjetna osuda) stavka 1. ovoga Zakona, sud moe uvjetnu osudu opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana proteka vremena provjeravanja i odrediti da se izvri kazna utvrena u uvjetnoj osudi.

(3)

V. komentar lana 64. KZ BiH. lanak 68. Uvjetna osuda sa zatitnim nadzorom (1) Sud moe odrediti da se poinitelj kome je izreena uvjetna osuda stavi pod zatitni nadzor, ako s obzirom na okolnosti poinjenja kaznenog djela, osobnost poinitelja, njegov raniji ivot i ponaanje poslije poinjenog kaznenog djela smatra da e se uz odreivanje zatitnog nadzora svrha uvjetne osude i drutveno prilagoavanje osuenika bolje ostvariti.

916

(2)

Zatitni nadzor obuhvaa ovim Zakonom predviene mjere pomoi, brige, nadzora i zatite, s tim da vrijeme trajanja nadzora ne moe biti krae od est mjeseci niti dulje od dvije godine.

V. komentar lana 65. KZ BiH. lanak 69. Sadraj zatitnog nadzora Zatitni nadzor moe obuhvaati ove obveze: a) lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi; b) suzdravanje od uporabe alkoholnih pia ili opojnih droga; c) posjeivanje odreenih psihijatrijskih, psiholokih i drugih savjetovalita i postupanje po njihovim savjetima; d) osposobljavanje za odreeno zanimanje; e) prihvaanje zaposlenja koje odgovara strunoj spremi i sposobnostima poinitelja; f) raspolaganje plaom i drugim prihodima ili imovinom na primjeren nain i u skladu branim i obiteljskim obvezama. V. komentar lana 66. KZ BiH. lanak 70. Odreivanje zatitnog nadzora (1) (2) Sud u presudi odreuje jednu ili vie obveza iz lanka 69. (Sadraj zatitnog nadzora) ovoga Zakona utvrujui njihov sadraj. Pri odreivanju obveza iz lanka 69. ovoga Zakona sud e osobito uzeti u obzir godine ivota poinitelja, njegovo ope zdravstveno i duevno stanje, njegove sklonosti i navike u nainu voenja ivota, osobito u kui, koli ili na radnome mjestu, pobude iz kojih je poinio kazneno djelo i ponaanje poslije poinjenog kaznenog djela, njegov raniji ivot, osobne i obiteljske prilike, te druge okolnosti koje se odnose na osobu poinitelja a od znaenja su za izbor obveza zatitnog nadzora i njihovo trajanje. Ako tijekom trajanja zatitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha zatitnog nadzora, moe zatitni nadzor ukinuti prije isteka odreenog vremena. Ako osuenik kojem je izreen zatitni nadzor ne ispunjava obveze koje mu je sud odredio, sud ga moe opomenuti ili moe ranije obveze zamijeniti drugim ili produljiti trajanje zatitnog nadzora u okviru vremena provjeravanja, ili opozvati uvjetnu osudu.

(3) (4)

V. komentar lana 67. KZ BiH. 917

GLAVA IX
SIGURNOSNE MJERE lanak 71. Vrste sigurnosnih mjera Poiniteljima kaznenih djela mogu se izrei ove sigurnosne mjere: a) obvezno psihijatrijsko lijeenje; b) obvezno lijeenje od ovisnosti; c) zabrana obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti; d) zabrana upravljanja motornim vozilom; e) oduzimanje predmeta. Ovom zakonskom odredbom ustanovljen je sistem sigurnosnih mjera kojeg, uz vrste sigurnosnih mjera predvienih lanom 69. (Vrste mjera sigurnosti) KZ BiH, sainjava jo jedna sigurnosna mjera zabrana upravljanja motornim vozilom. Stoga, uz tu napomenu, u pogledu ove odredbe, vidjeti komentar lan 69. KZ BiH. lanak 72. Svrha sigurnosnih mjera Svrha sigurnosnih mjera jest otklanjanje stanja ili uvjeta koji mogu uticati da poinitelj ubudue poini kaznena djela. V. komentar lana 68. KZ BiH. lanak 73. Izricanje sigurnosnih mjera Sud moe poinitelju kaznenog djela izrei jednu ili vie sigurnosnih mjera kada postoje uvjeti za njihovo izricanje propisani ovim Zakonom. V. komentar lana 70. KZ BiH.

918

lanak 74. Obvezno psihijatrijsko lijeenje (1) Sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog lijeenja izrie se poinitelju kaznenog djela koji je kazneno djelo poinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti ili smanjene ubrojivosti ako postoji opasnost da bi uzroci takvoga stanja mogli i ubudue djelovati na poinitelja da poini novo kazneno djelo. Sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog lijeenja moe se izvriti pod uvjetima iz stavka 1. ovog lanka, uz izdravanje kazne zatvora ili uz rad za ope dobro na slobodi ili uz uvjetnu osudu. Sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog lijeenja traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih je izreena, ali najdulje do isteka izdravanja kazne zatvora ili izvrenja rada za ope dobro na slobodi ili isteka vremena provjeravanja uz uvjetnu osudu. Kao u sluaju iz lanka 44. (Rad za ope dobro na slobodi) stavka 5. ovoga Zakona, izvrenje kazne zatvora moe se odrediti poinitelju kaznenog djela koji se tijekom izvravanja rada za ope dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora ne podvrgne obveznom psihijatrijskom lijeenju. Pod uvjetima iz stavka 2. ovoga lanka obvezno psihijatrijsko lijeenje se moe nastaviti izvan medicinske ustanove nakon to je osuenik uvjetno otputen. Ako osuenik ne nastavi lijeenje, uvjetni otpust e se opozvati. Prema poinitelju kaznenog djela koji se ne podvrgne psihijatrijskom lijeenju tijekom vremena provjeravanja odreenog u uvjetnoj osudi, moe se postupiti prema odredbi lanka 66. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreenih obveza) ovoga Zakona.

(2) (3)

(4)

(5)

(6)

V. komentar lana 71. KZ BiH. lanak 75. Obvezno lijeenje od ovisnosti (1) Sigurnosna mjera obveznog lijeenja od ovisnosti moe se izrei poinitelju koji je kazneno djelo poinio pod odluujuim djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga ako postoji opasnost da e zbog te ovisnosti i ubudue poiniti kaznena djela. Sigurnosna mjera obveznog lijeenja od ovisnosti se, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka, moe izrei uz istu kaznenopravnu sankciju, u istom trajanju i na isti nain kako je ovim Zakonom propisano za sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog lijeenja. 919

(2)

(3)

(4)

(5)

Kao u sluaju iz lanka 44. (Rad za ope dobro na slobodi) stavka 5. ovoga Zakona, izvrenje kazne zatvora moe se odrediti poinitelju kaznenog djela koji se tijekom izvravanja rada za ope dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora ne podvrgne obveznom lijeenju od ovisnosti. Pod uvjetima iz lanka 74. (Obvezno psihijatrijsko lijeenje) stavka 2. ovoga Zakona, obvezno lijeenje od ovisnosti se moe nastaviti izvan medicinske ustanove nakon to je osuenik uvjetno otputen. Ako osuenik ne nastavi lijeenje, uvjetni otpust e se opozvati. Prema poinitelju kaznenog djela koji se ne podvrgne lijeenju od ovisnosti tijekom vremena provjeravanja odreenog u uvjetnoj osudi, moe se postupiti prema odredbi lanka 65. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreenih obveza) ovoga Zakona.

V. komentar lana 72. KZ BiH. lanak 76. Zabrana obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti (1) Sigurnosna mjera zabrane obavljanja odreenog zvanja, djelatnosti ili dunosti moe se izrei poinitelju koji je poinio kazneno djelo u svezi imovine koja mu je bila povjerena ili kojoj je imao pristup zahvaljujui svom zvanju, djelatnosti ili dunosti, ako postoji opasnost da bi takvo obavljanje moglo poticajno djelovati da poini novo kazneno djelo zlouporabom svojeg zvanja, djelatnosti ili dunosti u svezi imovine koja mu je povjerena ili kojoj ima pristup. Sigurnosna mjera zabrane obavljanja odreenog zvanja, djelatnosti ili dunosti moe se izrei u trajanju koje ne moe biti krae od jedne niti dulje od deset godina, raunajui od dana pravomonosti odluke, s tim to se vrijeme provedeno na izdravanju kazne zatvora ne uraunava u vrijeme trajanja ove sigurnosne mjere. Kao u sluaju iz lanka 44. (Rad za ope dobro na slobodi) stavka 5. ovoga Zakona, izvrenje kazne zatvora moe se odrediti poinitelju kaznenog djela koji tijekom izvravanja rada za ope dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora prekri zabranu obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti. Prema poinitelju kaznenog djela koji prekri zabranu obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti tijekom vremena provjeravanja odreenog u uvjetnoj osudi, moe se postupiti prema odredbi lanka 66. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreenih obveza) ovoga Zakona.

(2)

(3)

(4)

V. komentar lana 73. KZ BiH. 920

lanak 77. Zabrana upravljanja motornim vozilom (1) Sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom moe se izrei poinitelju kaznenog djela protiv sigurnosti prometa kada postoji opasnost da e upravljajui motornim vozilom ponovno poiniti takvo kazneno djelo. Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka zabrana upravljanja motornim vozilom moe se odnositi samo na odreenu vrstu ili na sve vrste motornih vozila. Sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom moe se izrei u trajanju koje ne moe biti krae od tri mjeseca ni dulje od pet godina raunajui od pravomonosti sudske odluke, s tim to se vrijeme izvrenja kazne zatvora ne uraunava u vrijeme trajanja ove mjere. Prema poinitelju kaznenog djela kojem je zabranjeno upravljanje motornim vozilom uz zamjenu za kaznu zatvora ili uvjetnu osudu, ako ne postupi po toj zabrani, primijenit e se odredbe lanka 44. (Rad za ope dobro na slobodi) stavka 5. i lanka 66. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja odreenih obveza) stavka 5. ovoga Zakona.

(2) (3)

(4)

Propisivanje i izricanje sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom ima za cilj otklanjanje uvjeta koji moe utjecati da uinitelj uini novo krivino djelo protiv sigurnosti javnog prometa. Primjenom ove sigurnosne mjere taj se uvjet otklanja tako to se uinitelju krivinog djela protiv sigurnosti javnog prometa za odreeno vrijeme onemoguava upravljanje motornim vozilom. Na taj nain osigurava se zatita drutva od onih uinitelja krivinih djela protiv sigurnosti javnog prometa za koje je sud utvrdio da bi njihovo dalje upravljanje motornim vozilom u odreenom periodu predstavljalo opasnost od ponovnog uinjenja krivinog djela. (1) Prema stavu 1. ovog lana, za izricanje sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom potrebno je kumulativno ispunjenje dva uvjeta. Najprije, ta se sigurnosna mjera moe izrei samo uinitelju krivinog djela protiv sigurnosti javnog prometa. Iako to zakon izriito ne odreuje, iz prirode i sadrine ove sigurnosne mjere jasno je da se ona moe izrei samo onom uinitelju koji je krivino djelo protiv sigurnosti javnog prometa uinio kao voza motornog vozila a ne kao neki drugi uesnik u javnom prometu. Uz uvjet koji se tie prirode uinjenog krivinog djela, za izricanje ove sigurnosne mjere potrebno je ispunjenje jo jednog uvjeta, koji zabrani upravljanja motornim vozilom upravo i daje karakter sigurnosne mjere: postojanje opasnosti da e uinitelj upravljajui motornim vozilom ponovo uiniti krivino djelo protiv sigurnosti javnog prometa. Zakljuak o postojanju opasnosti da e uinitelj upravljajui motornim vozilom ponovo uiniti krivino djelo protiv sigurnosti javnog prometa mora se zasnivati na okolnostima pod kojima je krivino djelo 921

uinjeno. Te okolnosti mogu biti objektivne (na primjer, obim, priroda i teina krenja prometnih propisa usljed kojih je dolo do ugroavanja sigurnosti javnog prometa) ili subjektivne prirode (na primjer, uinitelj je i ranije krio prometne propise). (2) Stavom 2. propisano je da se zabrana upravljanja motornim vozilom moe odnositi samo na odreenu vrstu ili na sve vrste motornih vozila. Prema lanu 2. (Znaaj izraza u ovom zakonu) stavu 30. ovog zakona, motorno vozilo je svako prometno sredstvo na motorni pogon u kopnenom, vodenom ili zranom prometu. U sudskoj odluci kojom se izrie ova sigurnosna mjera mora biti odreeno oznaeno da li se ona izrei za sve vrste motornih vozila ili za odreenu vrstu ili vrste ili samo za odreenu kategoriju vozila. (3) Sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izrie se u odreenom trajanju koje ne moe biti krae od tri mjeseca ni due od pet godina. Poetak trajanja izreene sigurnosne mjere rauna se od pravosnanosti sudske odluke, s tim da se vrijeme izvrenja kazne zatvora ne uraunava u vrijeme trajanja mjere. U vrijeme trajanja izreene sigurnosne mjere potrebno je, meutim, uraunati vrijeme kada se optueni nalazio na slobodi a za koje mu je u toku postupka oduzeta vozaka dozvola (u tom smislu, odluka Vieg suda u Ljubljani, Kp 46/79 od 6.2.1979.) i vrijeme za koje je optuenom oduzeta vozaka dozvola kao zatitna mjera u prekrajnom postupku, za istu prometnu nezgodu (odluka VSRH, I K 5/1995. od 4.5.1995.). (4) U pogledu odredbe stava 4. ovog lana, kojom je predviena mogunost opoziva zamjene izreene kazne zatvora radom za ope dobro na slobodi i uvjetne osude u sluaju da uinitelj kojemu je izreena ova sigurnosna mjera prekri zabranu upravljanja motornim vozilom, vidjeti komentar uz lan 71. (Obavezno psihijatrijsko lijeenje) stav 4. i 6. KZ BiH. lanak 78. Oduzimanje predmeta (1) Predmeti koji su uporabljeni ili su bili namijenjeni za poinjenje kaznenog djela ili koji su nastali poinjenjem kaznenog djela oduzet e se, kada postoji opasnost da e biti ponovo uporabljeni za poinjenje kaznenog djela ili kada se radi zatite ope sigurnosti ili iz razloga udorea oduzimanje ini prijeko potrebnim, ako su vlasnitvo poinitelja. Predmeti iz stavka 1. ovoga lanka mogu se oduzeti i ako nisu vlasnitvo poinitelja kada to zahtijevaju interesi ope sigurnosti i razlozi udorea, ali se time ne dira u prava treih osoba na naknadu tete od poinitelja. U sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka, zakonom se moe propisati obvezno oduzimanje predmeta.

(2)

(3)

V. komentar lana 74. KZ BiH. 922

GLAVA X
PRAVILA O ODGOJNIM PREPORUKAMA, O ODGOJNIM MJERAMA I O KANJAVANJU MALOLJETNIKA Izuzev to je odredbom lana 84. (Krivine sankcije prema maloljetnicima) stava 5. ovog zakona propisano da se maloljetniku, osim uvjetne osude, ne moe izrei ni sudska opomena, odredbe ove glave istovjetne su odredbama Glave X KZ BiH, pa, stoga, vidjeti komentar uz Glavu X KZ BiH. lanak 79. Primjena posebnih kaznenih odredaba prema maloljetnicima (1) Prema maloljetnim poiniteljima kaznenih djela primjenjuju se odredbe l. 79. do 109. ovoga Zakona, a ostale kaznenopravne odredbe iz drugih zakona primjenjuju se prema maloljetnicima samo ako ne izlaze iz okvira utvrenih posebnim odredbama o maloljetnim poiniteljima kaznenih djela. Posebne odredbe o maloljetnim poiniteljima kaznenih djela primjenjuju se, pod uvjetima propisanim odredbama l. 79. do 109. ovoga Zakona, i prema punoljetnim osobama kada im se sudi za kaznena djela koja su poinile kao maloljetnici, a iznimno i prema osobama koje su poinile kazneno djelo kao mlai punoljetnici.

(2)

V. komentar lana 75. KZ BiH. lanak 80. Uvjeti primjene odgojnih preporuka (1) (2) (3) Prema maloljetnom poinitelju kaznenog djela mogu se primijeniti odgojne preporuke za kaznena djela s propisanom novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Odgojne preporuke prema maloljetniku moe primijeniti nadleni tuitelj ili sud za maloljetnike. Uvjeti su primjene odgojnih preporuka: maloljetnikovo priznanje kaznenog djela i njegova izraena spremnost za pomirenjem s oteenikom.

V. komentar lana 76. KZ BiH.

923

lanak 81. Svrha odgojnih preporuka Svrha je odgojnih preporuka: a) da se ne pokree kazneni postupak prema maloljetnom poinitelju kaznenog djela; b) i da se primjenom odgojnih preporuka utjee na maloljetnika da ubudue ne poini kaznena djela. V. komentar lana 77. KZ BiH. lanak 82. Vrste odgojnih preporuka Odgojne preporuke jesu: a) osobno izvinjenje oteeniku; b) naknada tete oteeniku; c) redovito pohaanje kole; d) rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice; e) prihvaanje odgovarajueg zaposlenja; f) smjetaj u drugu obitelj, dom ili ustanovu; g) lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi; h) posjeivanje odgojnih, obrazovnih, psiholokih i drugih savjetovalita. Odgojne preporuke iz stavka 1. to. a) do c) i h) ovoga lanka primjenjuje ovlateni tuitelj, a odgojne preporuke iz toke d) do g) primjenjuje sud za maloljetnike.

(2)

V. komentar lana 78. KZ BiH. lanak 83. Izbor odgojnih preporuka (1) Pri izboru odgojnih preporuka ovlateni tuitelj ili sud za maloljetnike uzet e u obzir sveukupne interese maloljetnika i oteenika. Pritom e posebno voditi rauna da se primijenjenim odgojnim preporukama ne dovede u pitanje maloljetnikovo redovito kolovanje ili njegov rad. Odgojne preporuke mogu trajati najdulje jednu godinu. Odgojne se preporuke mogu tijekom njihovog izvravanja zamijeniti drugom ili ukinuti.

(2) (3) 924

(4)

Izbor i primjena odgojnih preporuka izvrava se u suradnji s roditeljima ili skrbnicima maloljetnika i tijelima socijalne skrbi.

V. komentar lana 79. KZ BiH. lanak 84. Kaznene sankcije prema maloljetnicima (1) (2) (3) Maloljetnom se poinitelju kaznenog djela mogu izrei odgojne mjere i odreene sigurnosne mjere, a starijem se maloljetniku iznimno moe izrei kazna maloljetnikog zatvora. Maloljetniku koji je u vrijeme poinjenja kaznenog djela navrio etrnaest, a nije navrio esnaest godina ivota (mlai maloljetnik), mogu se izrei samo odgojne mjere. Maloljetniku koji je u vrijeme poinjenja kaznenog djela navrio esnaest, a nije navrio osamnaest godina ivota (stariji maloljetnik), odgojne se mjere mogu izrei pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, a iznimno mu se moe izrei kazna maloljetnikog zatvora. Maloljetniku se mogu izrei sigurnosne mjere pod uvjetima propisanima ovim Zakonom. Maloljetniku se ne mogu izrei sudska opomena ni uvjetna osuda.

(4) (5)

V. komentar lana 80. KZ BiH. lanak 85. Svrhe odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora Svrha odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora je da se pruanjem zatite i pomoi maloljetnim poiniteljima kaznenih djela, nadzorom nad njima, njihovim strunim osposobljavanjem i razvijanjem njihove osobne odgovornosti, osigura njihov odgoj, preodgoj i pravilan razvitak. Uz to, svrha je kazne maloljetnikog zatvora poseban utjecaj na maloljetnog poinitelja da ubudue ne poini kaznena djela, te na druge maloljetnike da ne poine kaznena djela. V. komentar lana 81. KZ BiH. lanak 86. Vrste odgojnih mjera (1) Odgojne mjere jesu: a) stegovne mjere; 925

(2) (3)

(4)

b) mjere pojaanog nadzora; c) zavodske mjere. Stegovne mjere izriu se maloljetnom poinitelju kaznenog djela kojem nije potrebno izrei trajnije mjere odgoja i preodgoja, osobito ako je poinio kazneno djelo iz nepromiljenosti ili lakomislenosti. Mjere pojaanog nadzora izriu se maloljetnom poinitelju kaznenog djela kojem treba izrei trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijeenja uz odgovarajui nadzor, a nije potrebno njegovo potpuno odvajanje iz dotadanje sredine. Zavodske mjere izriu se maloljetnom poinitelju kaznenog djela kojem treba izrei trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijeenja uz njegovo potpuno odvajanje iz dotadanje sredine. Zavodske mjere ne mogu trajati dulje od pet godina.

V. komentar lana 82. KZ BiH. V. komentar lana 23. KZ BiH. lanak 87. Odgojne mjere Maloljetnom poinitelju kaznenog djela mogu se izrei ove odgojne mjere: a) b) c) stegovna mjera upuivanja u stegovni centar za maloljetnike; mjere pojaanog nadzora: od roditelja, posvojitelja ili skrbnika; u drugoj obitelji; ili od nadlenog tijela socijalne skrbi; zavodske mjere: upuivanje u odgojnu ustanovu, u odgojnopopravni dom ili u drugu ustanovu za osposobljavanje.

V. komentar lana 83. KZ BiH. lanak 88. Izbor odgojne mjere Pri izboru odgojne mjere sud e uzeti u obzir godine ivota maloljetnika, stupanj njegovog duevnog razvitka, njegove psihike osobine, njegove sklonosti, pobude iz kojih je djelo poinjeno, dotadanji odgoj, sredinu i prilike u kojima je ivio, teinu kaznenog djela, te je li mu ranije bila izreena odgojna mjera ili kazna i sve druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na izricanje odgojne mjere. V. komentar lana 84. KZ BiH. 926

lanak 89. Upuivanje u stegovni centar za maloljetnike (1) Sud e izrei odgojnu mjeru upuivanja u stegovni centar za maloljetnike kada je potrebno da se odgovarajuim kratkotrajnim mjerama utjee na osobnost i ponaanje maloljetnog poinitelja kaznenog djela. Maloljetnika kojem je izreena mjera iz stavka 1. ovoga lanka sud moe uputiti u stegovni centar: a) na odreeni broj sati tijekom dana blagdana, ali najvie etiri uzastopna dana blagdana; b) na odreeni broj sati tijekom dana, ali najdulje u trajanju do jednog mjeseca; c) na neprekidni boravak tijekom odreenog broja dana, ali ne dulje od dvadeset dana. Pri izricanju mjere iz stavka 1. ovoga lanka sud e voditi rauna da zbog njezinog izvrenja maloljetnik ne izostane s redovite kolske nastave ili posla. U stegovnom se centru maloljetnik moe zaposliti na korisnim radovima koji odgovaraju njegovim godinama ivota, ukoliko on ili njegov skrbnik na to pristanu. Pri izricanju odgojne mjere upuivanja u stegovni centar za maloljetnike, sud moe izrei i odgojnu mjeru pojaanog nadzora nadlenog tijela socijalne skrbi, koja se izvrava po izvrenju odgojne mjere upuivanja u stegovni centar za maloljetnike.

(2)

(3) (4) (5)

V. komentar lana 85. KZ BiH. lanak 90. Pojaan nadzor roditelja, posvojitelja ili skrbnika (1) (2) Odgojnu mjeru pojaanog nadzora roditelja, posvojitelja ili skrbnika sud e izrei ako su roditelji, posvojitelj ili skrbnik propustili nadzor nad maloljetnikom iako su u mogunosti obavljati nadzor. Pri izricanju odgojne mjere iz stavka 1. ovoga lanka, sud moe roditelju, posvojitelju ili skrbniku dati potrebne upute i naloiti im odreene dunosti glede mjera koje treba poduzeti radi odgoja maloljetnika, njegovog lijeenja i radi otklanjanje tetnih utjecaja. Pri izricanju odgojne mjere iz stavka 1. ovoga lanka sud moe odrediti da nadleno tijelo socijalne skrbi provjerava njezino izvravanje i prua pomo roditelju, posvojitelju ili skrbniku. Sud e naknadno odluiti o prestanku takvog provjeravanja, s tim da ono ne moe trajati manje od jedne ni dulje od tri godine.

(3)

V. komentar lana 86. KZ BiH. 927

lanak 91. Pojaan nadzor u drugoj obitelji (1) Ako roditelji, posvojitelj ili skrbnik nisu u mogunosti da maloljetnika pojaano nadziru ili ako se od njih takav nadzor ne moe utemeljeno oekivati, sud e maloljetniku izrei odgojnu mjeru pojaanog nadzora u drugoj obitelji koja je voljna primiti maloljetnika i koja ima mogunosti da ga pojaano nadzire. Izvrenje odgojne mjere iz stavka 1. ovoga lanka obustavit e se kad roditelji, posvojitelj ili skrbnik steknu mogunost da maloljetnika pojaano nadziru ili kad prema rezultatu odgoja prestane potreba za pojaanim nadzorom. Pri izricanju odgojne mjere iz stavka 1. ovoga lanka, sud e odrediti da za vrijeme njezinog trajanja nadleno tijelo socijalne skrbi provjerava njezino izvravanje i prua potrebnu pomo obitelji u kojoj je maloljetnik smjeten.

(2)

(3)

V. komentar lana 87. KZ BiH. lanak 92. Pojaan nadzor nadlenog tijela socijalne skrbi (1) Ako roditelji, posvojitelj ili skrbnik nisu u mogunosti pojaano nadzirati maloljetnika, a ne postoje ni uvjeti za izricanje odgojne mjere pojaanog nadzora u drugoj obitelji, sud e maloljetniku izrei odgojnu mjeru pojaanog nadzora nadlenog tijela socijalne skrbi. Sud e naknadno odluiti o prestanku odgojne mjere iz stavka 1. ovoga lanka, s tim da njezino trajanje ne moe biti krae od jedne ni dulje od tri godine. Za vrijeme trajanja ove mjere maloljetnik i dalje ivi s roditeljima, posvojiteljem ili skrbnikom, a pojaani nadzor nad njim izvrava ovlatena osoba u nadlenom tijelu socijalne skrbi. Ovlatena osoba u nadlenom tijelu socijalne skrbi brine se o kolovanju maloljetnika, njegovu zaposlenju, odvajanju iz sredine koja na njega tetno utjee, potrebnom lijeenju i sreivanju prilika u kojima ivi.

(2)

(3)

V. komentar lana 88. KZ BiH. lanak 93. Posebne obveze uz mjere pojaanog nadzora (1) Pri izricanju koje od odgojnih mjera pojaanog nadzora iz lanka 90. (Pojaan nadzor roditelja, posvojitelja ili skrbnika), 91. (Pojaan nadzor

928

(2)

(3) (4) (5)

u drugoj obitelji) i 92. (Pojaan nadzor nadlenog tijela socijalne skrbi) ovoga Zakona, sud moe maloljetniku odrediti jednu ili vie posebnih obveza, ako je to potrebno za uspjenije izvrenje izreene mjere, s tim da te obveze ne mogu trajati dulje od trajanja odgojne mjere. Sud moe maloljetniku odrediti osobito ove obveze: osobno izvinjenje oteeniku, naknadu tete u okviru vlastitih mogunosti, redovito pohaanje kole, osposobljavanje za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima, suzdravanje od uivanja alkoholnih pia i opojnih droga, posjeivanje odgovarajue zdravstvene ustanove ili savjetovalita te suzdravanje od druenja s osobama koje na njega tetno djeluju. Sud moe obveze koje je odredio naknadno ukinuti ili izmijeniti. U sluaju neispunjenja obveza iz stavka 2. ovoga lanka, sud moe izreenu mjeru pojaanog nadzora zamijeniti drugom odgojnom mjerom. Pri odreivanju obveza iz stavka 2. ovoga lanka, sud e maloljetnika upozoriti na posljedice iz stavka 4. ovoga lanka.

V. komentar lana 89. KZ BiH. lanak 94. Upuivanje u odgojnu ustanovu (1) (2) Sud e izrei odgojnu mjeru upuivanja u odgojnu ustanovu maloljetniku nad kojim treba osigurati izvravanje stalnog nadzora strunih odgajatelja u ustanovi za odgoj maloljetnika. U odgojnoj ustanovi maloljetnik ostaje najmanje est mjeseci, a najvie tri godine. Pri izricanju ove mjere sud nee odrediti njeno trajanje, ve e o tome naknadno odluiti (lanak 97., Obustava izvrenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama, stavak 2. ovoga Zakona).

V. komentar lana 90. KZ BiH. lanak 95. Upuivanje u odgojno-popravni dom (1) (2) Sud e izrei odgojnu mjeru upuivanja u odgojno-popravni dom za maloljetne poinitelje kaznenih djela maloljetniku prema kojem treba primijeniti pojaane mjere preodgoja. Pri odluivanju hoe li izrei odgojnu mjeru iz stavka 1. ovoga lanka, sud e posebno uzeti u obzir teinu i narav poinjenog kaznenog djela i 929

(3)

okolnost jesu li maloljetniku ranije bile izreene odgojne mjere ili kazna maloljetnikog zatvora. U odgojno-popravnom domu maloljetnik ostaje najmanje jednu, a najvie pet godina. Pri izricanju odgojne mjere iz stavka 1. ovoga lanka sud nee odrediti njezino trajanje, ve e o tome naknadno odluiti (lanak 97., Obustava izvrenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama, stavak 2. ovoga Zakona).

V. komentar lana 91. KZ BiH. lanak 96. Upuivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje (1) Maloljetniku ometenom u duevnom ili tjelesnom razvitku sud moe umjesto odgojne mjere upuivanja u odgojnu ustanovu ili odgojne mjere upuivanja u odgojno-popravni dom izrei odgojnu mjeru upuivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje. Maloljetnik ostaje u ustanovi za osposobljavanje dok je to potrebno radi njegovog lijeenja ili osposobljavanja, a kada maloljetnik postane punoljetnim, ponovno e se ispitati potreba njegova daljeg zadravanja u toj ustanovi.

(2)

V. komentar lana 92. KZ BiH. lanak 97. Obustava izvrenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama (1) Kada se nakon donoenja odluke kojom je izreena odgojna mjera pojaanog nadzora ili zavodska odgojna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donoenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od utjecaja na donoenje odluke, izvrenje izreene mjere moe se obustaviti ili se izreena mjera moe zamijeniti drugom odgojnom mjerom pojaanog nadzora ili zavodskom odgojnom mjerom. Uz sluajeve iz stavka 1. ovoga lanka, ukoliko za pojedine mjere nije to drugo propisano, odgojna mjera pojaanog nadzora ili zavodska odgojna mjera moe se, s obzirom na postignuti uspjeh odgoja, obustaviti od izvrenja, a moe se i zamijeniti drugom takvom mjerom kojom e se bolje postii svrha odgojnih mjera. Obustavljanje od izvrenja zavodske odgojne mjere ili zamjenjivanje zavodske odgojne mjere drugom takvom mjerom izvrit e se uz sljedea ogranienja:

(2)

(3)

930

(4)

odgojna mjera upuivanja u odgojnu ustanovu ne moe se obustaviti od izvrenja prije isteka roka od est mjeseci, a do isteka ovoga roka moe se zamijeniti samo odgojnom mjerom upuivanja u odgojno-popravni dom ili odgojnom mjerom upuivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje; b) odgojna mjera upuivanja u odgojno-popravni dom ne moe se obustaviti od izvrenja prije isteka roka od jedne godine, a do isteka ovoga roka moe se zamijeniti samo odgojnom mjerom upuivanja u odgojnu ustanovu ili odgojnom mjerom upuivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje. Iznimno, odgojna mjera upuivanja u odgojnu ustanovu ili odgojna mjera upuivanja u odgojno-popravni dom moe se obustaviti od izvrenja ili zamijeniti drugom mjerom i prije isteka rokova iz stavka 3. toke a. i b. ovoga lanka, ako posebne okolnosti koje se odnose na osobu maloljetnika oito pokazuju da je postignuta svrha tih mjera.

a)

V. komentar lana 93. KZ BiH. lanak 98. Ponovno odluivanje o odgojnim mjerama (1) Ako je od pravomonosti odluke kojom je izreena odgojna mjera pojaanog nadzora ili zavodska odgojna mjera proteklo vie od jedne godine, a izvrenje nije zapoeto, sud e ponovno odluiti o potrebi izvrenja izreene mjere. Pri tome sud moe odluiti da se ranije izreena mjera izvri, ne izvri ili se zamijeni nekom drugom mjerom. Odgojna mjera upuivanja u stegovni centar za maloljetnike nee se izvriti ako je proteklo vie od est mjeseci od pravomonosti odluke kojom je ova mjera izreena, a njezino izvrenje nije zapoeto.

(2)

V. komentar lana 94. KZ BiH. lanak 99. Kanjavanje starijih maloljetnika Kazniti se moe samo kazneno odgovoran stariji maloljetnik koji je poinio kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora teom od pet godina, a zbog tekih posljedica djela i visokog stupnja kaznene odgovornosti ne bi bilo opravdano izrei odgojnu mjeru. V. komentar lana 95. KZ BiH.

931

lanak 100. Kazna maloljetnikog zatvora (1) (2) Kazna maloljetnikog zatvora ne moe biti kraa od jedne ni dulja od deset godina, a izrie se na pune godine ili na pola godine. Pri odmjeravanju kazne starijem maloljetniku za kazneno djelo sud ne moe izrei kaznu maloljetnikog zatvora u trajanju duljem od kazne zatvora propisane za to kazneno djelo, ali sud nije vezan za najmanju propisanu mjeru te kazne.

V. komentar lana 96. KZ BiH. lanak 101. Odmjeravanje kazne maloljetnikog zatvora Pri odmjeravanju kazne maloljetnikog zatvora starijem maloljetniku, sud e uzeti u obzir sve okolnosti koje utjeu da kazna bude manja ili vea (lanak 49., Opa pravila za odmjeravanje kazne), imajui posebno u vidu stupanj duevnog razvitka maloljetnika i vrijeme potrebno za njegov preodgoj i struno osposobljavanje. V. komentar lana 97. KZ BiH. lanak 102. Izricanje odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora za kaznena djela u stjecaju (1) (2) Za kaznena djela u stjecaju sud izrie maloljetniku samo jednu odgojnu mjeru ili samo kaznu maloljetnikog zatvora kada postoje zakonski uvjeti za izricanje te kazne i kada sud ocijeni da je treba izrei. Po odredbi stavka 1. ovoga lanka sud e postupiti i kada nakon izreene odgojne mjere, ili kazne maloljetnikog zatvora utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njihovog izricanja poinio kazneno djelo.

V. komentar lana 98. KZ BiH. lanak 103. Zastara izvrenja kazne maloljetnikog zatvora Kazna maloljetnikog zatvora nee se izvriti kada od dana pravomonosti presude kojom je kazna izreena protekne: 932

a) b) c)

deset godina ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora preko pet godina; pet godina ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora preko tri godine; tri godine ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora do tri godine.

V. komentar lana 99. KZ BiH. lanak 104. Izricanje kaznenopravnih sankcija punoljetnim osobama za kaznena djela koja su poinile kao maloljetnici (1) (2) Punoljetnoj osobi koja je navrila dvadeset i jednu godinu ivota ne moe se suditi za kazneno djelo koje je poinila kao mlai maloljetnik. Ako punoljetna osoba u vrijeme suenja nije navrila dvadeset i jednu godinu ivota, moe joj se suditi samo za kaznena djela s propisanom kaznom zatvora teom od pet godina. Takvoj osobi sud moe izrei samo odgovarajuu zavodsku odgojnu mjeru, s tim da e pri ocjeni hoe li izrei ovu mjeru, sud uzeti u obzir sve okolnosti sluaja, a osobito teinu poinjenog kaznenog djela, vrijeme koje je proteklo od njegovog poinjenja, ponaanje poinitelja, i svrhu te odgojne mjere. Punoljetnoj osobi moe se za kazneno djelo koje je poinila kao stariji maloljetnik izrei odgovarajua zavodska odgojna mjera, a pod uvjetima iz lanka 100. (Kazna maloljetnikog zatvora) ovoga Zakona i kazna maloljetnikog zatvora. Pri ocjeni hoe li i koju e od ovih sankcija izrei, sud e uzeti u obzir sve okolnosti sluaja, a osobito teinu poinjenog kaznenog djela, vrijeme koje je proteklo od njegovog poinjenja, ponaanje poinitelja te svrhu koju treba postii ovim sankcijama. Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka, punoljetnoj osobi koja je u vrijeme suenja navrila dvadeset i jednu godinu ivota, sud moe umjesto kazne maloljetnikog zatvora izrei kaznu zatvora ili uvjetnu osudu. Kazna zatvora izreena u ovom sluaju ima glede rehabilitacije, brisanja osude i pravnih posljedica osude isti pravni uinak kao i kazna maloljetnikog zatvora.

(3)

(4)

V. komentar lana 100. KZ BiH. lanak 105. Izricanje odgojnih mjera mlaim punoljetnim osobama (1) Poinitelju koji je kao punoljetan poinio kazneno djelo, a u vrijeme suenja nije navrio dvadeset i jednu godinu ivota, sud moe izrei 933

(2)

(3)

odgovarajuu zavodsku odgojnu mjeru ako se, s obzirom na njegovu osobnost i okolnosti pod kojima je kazneno djelo poinio, moe oekivati da e se i odgojnom mjerom postii svrha koja bi se ostvarila izricanjem kazne. Mlaoj punoljetnoj osobi kojoj je izreena odgojna mjera sud moe pod uvjetima propisanima ovim Zakonom izrei sve sigurnosne mjere propisane ovim Zakonom, osim sigurnosne mjere zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti. Izreena odgojna mjera moe trajati najdulje dok poinitelj ne navri dvadeset i tri godine ivota.

V. komentar lana 101. KZ BiH. lanak 106. Izricanje sigurnosnih mjera maloljetniku (1) Maloljetnom poinitelju kaznenog djela kojem je izreena odgojna mjera ili kazna maloljetnikog zatvora mogu se, pod uvjetima propisanim zakonom, izrei sigurnosne mjere iz lanka 71. (Vrste sigurnosnih mjera) toke a), b) i e) ovoga Zakona. Sigurnosna mjera obveznog lijeenja od ovisnosti ne moe se izrei uz stegovnu mjeru. Umjesto sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog lijeenja moe se izrei odgojna mjera upuivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje, ako se u toj ustanovi moe osigurati lijeenje i time postii svrha te sigurnosne mjere. Pored toga, moe se izrei i sigurnosna mjera oduzimanja predmeta.

(2) (3)

V. komentar lana 102. KZ BiH. lanak 107. Uinak kazne na odgojne mjere (1) (2) (3) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne starijem maloljetniku kaznu maloljetnikog zatvora, odgojna mjera prestaje kada maloljetnik zapone izdravanje te kazne. Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu maloljetnikog zatvora ili kaznu zatvora najmanje godinu dana, odgojna mjera prestaje kada ta osoba zapone izdravanje kazne. Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu zatvora u trajanju kraem od jedne godine, sud e u presudi odluiti hoe li se po izdranoj kazni nastaviti izvrenje izreene odgojne mjere ili e se ta mjera ukinuti.

V. komentar lana 103. KZ BiH. 934

lanak 108. Uinak odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora (1) (2) Odgojne mjere i kazna maloljetnikog zatvora ne posljeduju pravnim posljedicama osude koje se sastoje u zabrani stjecanja odreenih prava iz lanka 118. (Vrste pravnih posljedica osude) stavka 2. ovoga Zakona. Na osobe koje izdravaju odgojnu mjeru upuivanja u odgojnopopravni dom ili kaznu maloljetnikog zatvora primjenjuju se odredbe lanka 112. (Rad osuenih osoba) ovoga Zakona.

V. komentar lana 104. KZ BiH. lanak 109. Evidencija o izreenim odgojnim mjerama (1) (2) Evidenciju o izreenim odgojnim mjerama vode nadlena tijela socijalne skrbi temeljem propisa koje donosi tijelo nadleno za poslove socijalne skrbi u Federaciji. Podaci o izreenim odgojnim mjerama mogu se dati samo sudu, tuiteljstvu, tijelima unutarnjih poslova i tijelima socijalne skrbi u svezi kaznenog postupka koji se vodi protiv osoba kojima su izreene odgojne mjere.

V. komentar lana 105. KZ BiH.

935

GLAVA XI
OPE ODREDBE O IZVRENJU KAZNENOPRAVNIH SANKCIJA Odredbe ove glave istovjetne su odredbama Glave XI KZ BiH, pa, stoga, vidjeti komentar uz Glavu XI KZ BiH.

lanak 110. Izvrenje kazne zatvora (1) (2) Kazna zatvora i kazna maloljetnikog zatvora izvravaju se u zatvorenim, poluotvorenim ili otvorenim ustanovama za izdravanje kazne. Kazna dugotrajnog zatvora izvrava se u zatvorenim ustanovama za izdravanje kazne.

V. komentar lana 106. KZ BiH. lanak 111. Granice izvrenja kazni Osobi prema kojoj se izvrava kazna oduzimaju se prava ili se ona ograniava u pravima sukladno zakonu samo u granicama prijeko potrebnim da bi se ostvarila svrha pojedinih kazni. V. komentar lana 107. KZ BiH. lanak 112. Rad osuenih osoba (1) (2) (3) Osoba osuena na kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora ili kaznu maloljetnikog zatvora, koja je sposobna za rad, moe raditi ukoliko ona na to pristane. Ako osuena osoba trai ili pristane na rad, rad e joj se omoguiti. Rad osuene osobe treba biti koristan i usklaen sa suvremenim nainom obavljanja iste vrste rada na slobodi, prema strunim i drugim sposobnostima osuenika.

V. komentar lana 108. KZ BiH. 936

lanak 113 Izvrenje kazne maloljetnikog zatvora (1) Prema starijem maloljetniku, dok ne navri osamnaest godina ivota, kazna maloljetnikog zatvora izvrava se u posebnim kaznenopopravnim ustanovama za maloljetnike. Prema osobi koja je navrila osamnaest godina ivota, ali nije navrila dvadeset tri godine ivota (mlaa punoljetna osoba) kazna maloljetnikog zatvora se izvrava u posebnim ustanovama za mlae punoljetne osobe ili u posebnom odjeljenju ustanove u kojoj se kazna izvrava prema punoljetnim osobama, pri emu se osigurava da mlae punoljetne osobe ne dou u kontakt sa starijim zatvorenicima. Prema osobi koja je navrila dvadeset i tri godine ivota prije kraja izdravanja kazne, ostatak kazne se izvrava u kazneno-popravnoj ustanovi za odrasle. Prema mlaoj punoljetnoj osobi kazna se moe izvravati u kaznenopopravnoj ustanovi za maloljetnike sve dok je to potrebno radi zavretka njezinog kolovanja ili strunog osposobljavanja. Meutim, prema mlaoj se punoljetnoj osobi kazna ne moe ni u kojem sluaju izvravati u kazneno-popravnoj ustanovi za maloljetnike, ako bi to bilo na koji nain bilo tetno za maloljetne osobe prema kojima se izvrava kazna maloljetnikog zatvora u toj ustanovi. Izbor posla za osuenog maloljetnika vri se prema njegovim sposobnostima i sklonostima za odreenu vrstu posla, radi strunog osposobljavanja, a prema mogunostima koje postoje u kaznenopopravnoj ustanovi za maloljetnike. Mlaoj punoljetnoj osobi e se takoer omoguiti obrazovanje i struno osposobljavanje, bez obzira na to izvrava li se kazna u posebnim ustanovama ili u posebnim odjeljenjima kazneno-popravnih ustanova za odrasle osobe. Radno vrijeme osuenog maloljetnika odreuje se tako da mu se omogui kolovanje i struno osposobljavanje i da mu ostane dovoljno vremena za tjelesni odgoj i razonodu. Osueni maloljetnik moe biti uvjetno otputen s izdravanja kazne ako je izdrao treinu kazne, ali ne prije nego to je proveo jednu godinu u kazneno-popravnoj ustanovi. Za vrijeme uvjetnog otpusta sud moe odrediti odgojnu mjeru pojaanog nadzora nadlenog tijela socijalne skrbi. Za opoziv uvjetnog otpusta primjenjuju se odredbe lanka 46. (Opoziv uvjetnog otpusta) ovoga Zakona. Maloljetni osuenik, osim u iznimnim okolnostima, ima pravo odravati kontakte sa svojom obitelji putem pisama i posjeta.

(2)

(3)

(4) (5)

(6)

V. komentar lana 109. KZ BiH.

937

GLAVA XII
ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KAZNENIM DJELOM I PRAVNE POSLJEDICE OSUDE lanak 114. Temelj oduzimanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom (1) (2) (3) Nitko ne moe zadrati imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom. Korist iz stavka 1. ovoga lanka oduzet e se sudskom odlukom kojom je utvreno da je kazneno djelo poinjeno, pod uvjetima propisanima ovim Zakonom. Sud moe oduzeti korist iz stavka 1. ovoga lanka i u odvojenom postupku, ukoliko postoji opravdani razlog za zakljuak da je korist pribavljena kaznenim djelom, a vlasnik ili uivatelj nije u mogunosti dokazati da je korist pribavljena zakonito.

V. komentar lana 110. KZ BiH. lanak 115. Nain oduzimanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom (1) Poinitelju e se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koja je pribavljena kaznenim djelom, a ako oduzimanje nije mogue, poinitelj e se obvezati na isplatu novanog iznosa razmjernog pribavljenoj imovinskoj koristi. Imovinska korist pribavljena kaznenim djelom moe se oduzeti osobi na koju je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti, ako je ona znala ili mogla znati da je imovinska korist pribavljena kaznenim djelom. Kada je imovinska korist pribavljena kaznenim djelom sjedinjena s imovinom steenom na zakoniti nain, takva imovina moe biti predmet oduzimanja, ali u mjeri koja ne premauje procijenjenu vrijednost imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom. Prihod ili drugi plodovi imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom, ili imovine u koju je imovinska korist pribavljena kaznenim djelom pretvorena ili imovine s kojom je imovinska korist pribavljena kaznenim djelom sjedinjena, mogu biti predmet mjera navedenih u ovom lanku na isti nain i u istoj mjeri kao i imovinska korist pribavljena kaznenim djelom.

(2)

(3)

V. komentar lana 111. KZ BiH. 938

lanak 116. Zatita oteeniks (1) (2) Ako je oteeniku u kaznenom postupku dosuen imovinskopravni zahtjev, sud e izrei oduzimanje imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev oteenika. Oteenik koji je u kaznenom postupku u pogledu svojeg imovinskopravnog zahtjeva upuen na parnini postupak, moe traiti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti ako pokrene parnini postupak u roku od est mjeseci od dana pravomonosti odluke kojom je upuen na parnini postupak i ako u roku od tri mjeseca od dana pravomonosti odluke kojom je utvren njegov zahtjev zatrai namirenje iz oduzete vrijednosti. Oteenik koji u kaznenom postupku nije istaknuo imovinskopravni zahtjev, moe zahtijevati namirenje iz oduzete vrijednosti ako je radi utvrenja svog zahtjeva pokrenuo parnini postupak u roku od tri mjeseca od dana saznanja za presudu kojom se oduzima imovinska korist, a najdalje u roku od dvije godine od pravomonosti odluke o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravomonosti odluke kojom je utvren njegov zahtjev zatrai namirenje iz oduzete vrijednosti.

(3)

V. komentar lana 112. KZ BiH. lanak 117. Nastupanje pravnih posljedica osude (1) (2) (3) Osude za odreena kaznena djela mogu imati za pravnu posljedicu prestanak ili gubitak odreenih prava ili zabranu stjecanja odreenih prava. Pravne posljedice osude ne mogu nastupiti kad je za kazneno djelo poinitelju izreena novana kazna, sudska opomena ili uvjetna osuda ili kad je poinitelj osloboen kazne. Pravne posljedice osude mogu se propisati samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su propisane.

Izuzev to je stavom 2. ovog lana odreeno da pravne posljedice osude ne mogu nastupiti ni kada je za krivino djelo uinitelju izreena sudska opomena, odredbe ovog lana istovjetne su odredbama lana 113. (Nastupanje pravnih posljedica osude) KZ BiH, pa, stoga, vidjeti komentar lana 113. KZ BiH.

939

lanak 118. Vrste pravnih posljedica osude (1) Pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak odreenih prava jesu: a) prestanak obavljanja odreenih poslova ili dunosti u tijelima vlasti, gospodarskim drutvima ili u drugim pravnim osobama; b) prestanak zaposlenja ili prestanak obavljanja odreenog zvanja, poziva ili zanimanja; c) oduzimanje odlikovanja. Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani stjecanja odreenih prava jesu: a) zabrana obavljanja odreenih poslova ili dunosti u tijelima vlasti, gospodarskim drutvima ili u drugim pravnim osobama; b) zabrana stjecanja odreenih zvanja, poziva ili zanimanja ili unapreenja u slubi; c) zabrana stjecanja odreenih dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom tijela vlasti.

(2)

V. komentar lana 114. KZ BiH. lanak 119. Poetak i trajanje pravnih posljedica osude (1) (2) Pravne posljedice osude nastupaju danom pravomonosti presude. Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani stjecanja odreenih prava traju najdulje deset godina od dana izdrane, oprotene ili zastarjele kazne, ako za pojedine pravne posljedice nije zakonom propisano krae trajanje. Pravne posljedice osude prestaju brisanjem osude.

(3)

V. komentar lana 115. KZ BiH. lanak 120. Prestanak sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude temeljem sudske odluke (1) Sud moe odluiti o prestanku primjene sigurnosne mjere zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti ako su protekle tri godine od dana njezinog izricanja.

940

(2) (3)

(4)

Sud moe odrediti da prestane pravna posljedica osude koja se sastoji u zabrani stjecanja odreenog prava kad proteknu tri godine od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne. Pri ocjeni hoe li odrediti prestanak primjene sigurnosne mjere ili pravne posljedice osude, sud e uzeti u obzir ponaanje osueniks poslije osude, njegovu spremnost da naknadi tetu prouzroenu kaznenim djelom i da vrati imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom, te druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestanka primjene sigurnosne mjere ili pravne posljedice osude. Prestanak pravne posljedice osude ne utie na prava treih osoba koja se zasnivaju na osudi.

V. komentar lana 116. KZ BiH.

941

GLAVA XIII
REHABILITACIJA, AMNESTIJA, POMILOVANJE I BRISANJE OSUDE lanak 121. Rehabilitacija (1) Nakon izdrane, oprotene ili zastarjele kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, osuene osobe uivaju sva prava utvrena ustavom, zakonom i drugim propisima i mogu stjecati sva prava, osim onih koja su im ograniena sigurnosnom mjerom ili nastupanjem pravne posljedice osude. Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i na osobe na uvjetnom otpustu, ako njihova prava nisu ograniena posebnim propisima o uvjetnom otpustu s izdravanja kazne zatvora.

(2)

V. komentar lanka 117.KZ BiH.

lanak 122. Amnestija (1) Amnestijom se osobama koje su njome obuhvaene daje osloboenje od kaznenog progona ili potpuno ili djelomino osloboenje od izvrenja kazne, zamjenjuje se izreena kazna blaom kaznom, odreuje se brisanje osude, ili se ukida odreena pravna posljedica osude. Amnestiju za kaznena djela propisana ovim i drugim zakonom Federacije moe dati Parlament Federacije, a za kaznena djela propisana zakonom kantona skuptina kantona. Amnestija se daje zakonom.

(2) (3)

V. komentar lanka 118.KZ BiH.

lan 123. Pomilovanje (1) Pomilovanjem se poimenino odreenim osobama daje potpuno ili djelomino osloboenje od izvrenja kazne, zamjenjuje se izreena kazna blaom kaznom, ili se odreuje brisanje osude, ili se ukida ili

942

(2)

odreuje krae trajanje sigurnosne mjere zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti, ili odreene pravne posljedice osude. Pomilovanje za krivina djela koja spadaju u nadlenost Federacije moe svojom odlukom dati predsjednik Federacije temeljem posebnog zakona.

V. komentar lanka 119. KZ BiH.

lanak 124. Uinak amnestije i pomilovanja na prava treih osoba Davanjem amnestije ili pomilovanja ne utjee se na prava treih osoba koja se zasnivaju na osudi. V. komentar lanka 120. KZ BiH.

lanak 125. Brisanje osude (1) Osuda kojom je poinitelju kaznenog djela izreena sudska opomena ili je osloboen kazne brie se iz kaznene evidencije, ako osuenik u roku od jedne godine od dana pravomonosti presude ne poini novo kazneno djelo. Uvjetna osuda brie se iz kaznene evidencije po proteku roka od jedne godine od dana prestanka vremena provjeravanja, ako za to vrijeme osuenik ne poini novo kazneno djelo. Osuda na novanu kaznu brie se iz kaznene evidencije po proteku roka od tri godine od dana izvrene, zastarjele ili oprotene kazne, ako za to vrijeme osuenik ne poini novo kazneno djelo. Osuda na kaznu zatvora do jedne godine i na kaznu maloljetnikog zatvora do jedne godine brie se iz kaznene evidencije po proteku roka od pet godina od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne, ako za to vrijeme osuenik ne poini novo kazneno djelo. Sud moe, na molbu osuenika, odrediti da se brie iz kaznene evidencije osuda na kaznu zatvora od jedne do tri godine, ako je protekao rok od pet godina od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne, a za to vrijeme osuenik nije poinio novo kazneno djelo. Prilikom odluivanja o brisanju osude sud e voditi rauna o ponaanju osuenika poslije izdrane kazne, o naravi kaznenog djela i o drugim okolnostima koje mogu biti od znaenja za ocjenu o opravdanosti brisanja osude. 943

(2) (3) (4)

(5)

(6) (7) (8)

Osuda se ne moe brisati iz kaznene evidencije dok traje primjena sigurnosne mjere. Ako je u tijeku roka za brisanje osude osueniku izreena kazna zatvora preko tri godine, nee se brisati ni ranija ni kasnija osuda. Vie osuda iste osobe mogu se brisati iz kaznene evidencije samo istodobno, i to samo ako postoje uvjeti za brisanje svake od tih osuda.

V. komentar lanka 121.KZ BiH.

944

GLAVA XIV
ODGOVORNOST PRAVNIH OSOBA ZA KAZNENA DJELA Odredbe ove glave istovjetne su odredbama Glave XIV KZ BiH, pa, stoga, vidjeti komentar uz Glavu XIV KZ BiH, s napomenom da je, iako se u lanu 126. stavu 4. ovog zakona odreuje da se krivini postupak protiv privrednih drutava vodi po odredbama ZKP BiH, ZKP FBiH propisuje krivini postupak protiv pravnih osoba (Glava XXVIII).

lanak 126. Odgovornost pravne osobe (1) Glava ovoga Zakona propisuje odgovornost pravne osobe, izuzimajui Bosnu i Hercegovinu, Federaciju, Republiku Srpsku, Distrikt Brko Bosne i Hercegovine, upaniju, grad, opinu i mjesnu zajednicu, za kazneno djelo koje je poinitelj poinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe. Glava ovoga Zakona propisuje kazne i druge kaznenopravne sankcije koje se mogu izrei pravnoj osobi te pravne posljedice osude pravne osobe za kazneno djelo. Pod uvjetima propisanim zakonom, za odreene pravne osobe moe biti iskljuena ili ograniena primjena pojedinih kazni ili drugih kaznenopravnih sankcija koje se mogu izrei pravnim osobama. Kazneni postupak protiv gospodarskih drutava vodi se po odredbama Zakona o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine.

(2) (3) (4)

V. komentar lana 122. KZ BiH. lanak 127. Primjena ovoga Zakona prema mjestu poinjenja kaznenog djela u svezi kaznene odgovornosti pravnih osoba (1) (2) Domaa i strana pravna osoba je, sukladno ovome Zakonu, odgovorna za kaznena djela poinjena na podruju Federacije. Domaa i strana pravna osoba koja ima sjedite na podruju Federacije ili u njoj obavlja svoju djelatnost je, sukladno ovome Zakonu, odgovorna za kazneno djelo poinjeno izvan Federacije, ako je kazneno djelo poinjeno protiv Bosne i Hercegovine, Federacije, njezinih dravljana ili domaih pravnih osoba. 945

(3)

Domaa pravna osoba je, sukladno ovome Zakonu, odgovorna za kazneno djelo poinjeno izvan Federacije protiv strane drave, stranih dravljana ili stranih pravnih osoba, pod uvjetima lanka 13. (Primjena kaznenog zakonodavstva u Federaciji za kaznena djela poinjena na podruju Bosne i Hercegovine) ovoga Zakona.

V. komentar lana 123. KZ BiH. lanak 128. Temelji odgovornosti pravne osobe Za kazneno djelo koje je poinitelj poinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe, odgovorna je pravna osoba: a) kada smisao poinjenog kaznenog djela proizlazi iz zakljuka, naloga ili odobrenja upravnih ili nadzornih tijela pravne osobe; b) ili kada su upravna ili nadzorna tijela pravne osobe utjecala na poinitelja ili mu omoguila da poini kazneno djelo; c) ili kada pravna osoba raspolae protupravno ostvarenom imovinskom koristi ili koristi predmete nastale kaznenim djelom; d) ili kada su upravna ili nadzorna tijela pravne osobe propustila duni nadzor nad zakonitou rada zaposlenika. V. komentar lana 124. KZ BiH. lanak 129. Granice odgovornosti pravne osobe za kazneno djelo (1) (2) (3) (4) Uz uvjete iz lanka 128. (Temelji odgovornosti pravne osobe) ovoga Zakona pravna je osoba odgovorna za kazneno djelo i kada poinitelj za poinjeno kazneno djelo nije kazneno odgovoran. Odgovornost pravne osobe ne iskljuuje kaznenu odgovornost fizikih odnosno odgovornih osoba za poinjeno kazneno djelo. Za kaznena djela poinjena iz nehaja, pravna osoba moe biti odgovorna pod uvjetima iz lanka 128. toke d. ovoga Zakona, i u tom se sluaju pravna osoba moe blae kazniti. Kada u pravnoj osobi osim poinitelja nema druge osobe ili tijela koji bi mogli usmjeravati ili nadzirati poinitelja, pravna osoba odgovara za poinjeno kazneno djelo u granicama poiniteljeve odgovornosti.

V. komentar lana 125. KZ BiH. 946

lanak 130. Odgovornost pri statusnoj promjeni pravne osobe (1) Pravna osoba u steaju moe biti kazneno odgovorna za kazneno djelo bez obzira je li kazneno djelo poinjeno prije poetka steajnog postupka ili u meuvremenu, ali se pravnoj osobi u steaju ne izrie kazna, ve se izrie sigurnosna mjera oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska korist pribavljena kaznenim djelom. Kada je dolo do prestanka pravne osobe prije pravomonog okonanja kaznenog postupka, a u kaznenom je postupku utvrena kaznena odgovornost te pravne osobe, kazne i ostale kaznenopravne sankcije izriu se pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe kojoj je utvrena kaznena odgovornost, ako su njezina upravna ili nadzorna tijela prije prestanka pravne osobe znala za poinjeno kazneno djelo. Pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe kojoj je utvrena kaznena odgovornost i ija su upravna ili nadzorna tijela znala za poinjeno kazneno djelo, izrie se sigurnosna mjera oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska korist pribavljena kaznenim djelom. Ako je do prestanka pravne osobe dolo po pravomono okonanom kaznenom postupku, izreena se kaznenopravna sankcija izvrava po odredbama st. 2. i 3. ovoga lanka.

(2)

(3)

(4)

V. komentar lana 126. KZ BiH. lanak 131. Odgovornost pravne osobe za pokuaj (1) Ako je poinitelj namjeravano kazneno djelo zapoeo ali ga nije dovrio, pravna je osoba odgovorna pod uvjetima iz lanka 128. (Temelji odgovornosti pravne osobe) ovoga Zakona, ako zakon propisuje kanjavanje i za pokuaj toga kaznenog djela. Pravna se osoba kanjava za pokuaj kaznom propisanom za dovreno kazneno djelo, a moe se i blae kazniti. Ako su upravna ili nadzorna tijela pravne osobe sprijeila poinitelja da dovri zapoeto kazneno djelo, pravna se osoba moe osloboditi kazne.

(2) (3)

V. komentar lana 127. KZ BiH. lanak 132. Produljeno kazneno djelo i kaznena odgovornost pravnih osoba Kada je kod pravne osobe prisutan istovjetan temelj kaznene odgovornosti glede vie istovrsnih i vremenski povezanih kaznenih djela vie 947

poinitelja, pravna je osoba kazneno odgovorna kao da je poinjeno jedno kazneno djelo. V. komentar lana 128. KZ BiH. lanak 133. Sudionitvo pravnih osoba (1) (2) U sluaju da dvije ili vie pravnih osoba sudjeluje u poinjenju kaznenog djela, svaka je odgovorna po lanku 128. (Temelji odgovornosti pravne osobe) ovoga Zakona. Kod sudionitva pravnih osoba iz stavka 1. ovoga lanka, svaka pravna osoba odgovara kao da je jedina pravna osoba kazneno odgovorna za kazneno djelo.

V. komentar lana 129. KZ BiH. lanak 134. Opi razlozi za ublaavanje kazne pravnoj osobi ili osloboenje od kazne (1) (2) Pravna osoba ije upravno ili nadzorno tijelo dragovoljno prijavi poinitelja nakon poinjenog kaznenog djela, moe se blae kazniti. Pravna osoba ije upravno ili nadzorno tijelo nakon poinjenog kaznenog djela odlui vratiti protupravno pribavljenu imovinska korist ili otkloniti prouzroene tetne posljedice ili priopiti podatke o utemeljenosti odgovornosti drugih pravnih osoba, moe se osloboditi kazne.

V. komentar lana 130. KZ BiH. lanak 135. Kazne za pravne osobe Pravnim se osobama za kaznena djela mogu izrei ove kazne: a) novana kazna; b) kazna oduzimanja imovine; c) kazna prestanka pravne osobe. V. komentar lana 131. KZ BiH. 948

lanak 136. Novana kazna za pravne osobe (1) (2) Novana kazna koja se izrie pravnoj osobi ne moe biti manja od 5.000 KM niti vea od 5.000.000 KM. Ako je kaznenim djelom pravne osobe drugome prouzroena imovinska teta ili je pribavljena protupravna imovinska korist, najvea mjera izreene novane kazne moe iznositi dvostruki iznos te tete odnosno koristi.

V. komentar lana 132. KZ BiH. lanak 137. Kazna oduzimanja imovine (1) (2) (3) Kazna oduzimanja imovine moe se izrei za kaznena djela s propisanom kaznom zatvora od pet godina ili teom kaznom. Pravnoj se osobi moe oduzeti najmanje polovina imovine ili vei dio imovine ili cjelokupna imovina. U sluaju steajnog postupka kao posljedice izreene kazne oduzimanja imovine, vjerovnici se mogu namiriti iz oduzete steajne mase.

V. komentar lana 133. KZ BiH. lanak 138. Kazna prestanka pravne osobe (1) (2) (3) (4) Kazna prestanka pravne osobe moe se izrei ako je djelatnost pravne osobe u cijelosti ili preteno koritena za poinjenje kaznenih djela. Uz kaznu prestanka pravne osobe, moe se izrei i kazna oduzimanja imovine. Uz izreenu kaznu prestanka pravne osobe, sud e predloiti otvaranje postupka likvidacije. Iz imovine pravne osobe kojoj je izreena kazna prestanka pravne osobe mogu se isplatiti vjerovnici.

V. komentar lana 134. KZ BiH.

949

lanak 139. Odmjeravanje kazne pravnoj osobi (1) (2) Pri odmjeravanju kazne pravnoj osobi uzima se u obzir, pored opih pravila za odmjeravanje kazne iz lanka 49. (Opa pravila za odmjeravanje kazne) ovoga Zakona, i gospodarska snaga pravne osobe. Pri odmjeravanju novane kazne za kaznena djela za koja se uz novanu kaznu izrie i kazna oduzimanja imovine, izreena kazna ne smije prijei polovinu imovine pravne osobe.

V. komentar lana 135. KZ BiH. lanak 140. Izricanje uvjetne osude pravnoj osobi (1) (2) Sud moe pravnoj osobi za kazneno djelo izrei uvjetnu osudu umjesto novane kazne. Uvjetnom osudom sud moe pravnoj osobi utvrditi novanu kaznu do 1.500.000 KM i ujedno odluiti da se ona nee izvriti, ako pravna osoba, u roku koji odredi sud a koji ne moe biti krai od jedne ni dulji od pet godina, ne bude odgovorna za novo kazneno djelo.

V. komentar lana 136. KZ BiH. lanak 141. Sigurnosne mjere za pravne osobe Pravnoj se osobi mogu za kazneno djelo izrei, pored sigurnosne mjere oduzimanja predmeta iz lanka 78. (Oduzimanje predmeta) ovoga Zakona, ove sigurnosne mjere: a) objava presude; b) b) zabrana obavljanja odreene gospodarske djelatnosti. V. komentar lana 137. KZ BiH. lanak 142. Objava presude (1) Sigurnosna mjera objave presude izrie se kada bi bilo korisno da javnost sazna za osudu, osobito ako bi objava presude bila od koristi za

950

(2)

otklanjanje opasnosti za ivot ili zdravlje ljudi ili za sigurnost prometa ili za gospodarstvo. S obzirom na znaenje kaznenog djela i potrebu da javnost sazna za osudu, sud e ocijeniti hoe li se presuda objaviti u tisku, na radiju ili televiziji ili u vie navedenih sredstava javnog priopavanja, i ujedno hoe li se objaviti obraloenje presude u cijelosti ili u izvodu, uzimajui pritom u obzir da se nainom objave omogui obavijetenost sviju u ijem je objava presude interesu.

V. komentar lana 138. KZ BiH. lanak 143. Zabrana obavljanja odreene gospodarske djelatnosti (1) Sigurnosnom mjerom zabrane obavljanja odreene gospodarske djelatnosti sud moe pravnoj osobi zabraniti proizvodnju odreenih proizvoda ili obavljanje odreenih poslova, ili joj zabraniti bavljenje odreenim poslovima prometa robe ili drugom gospodarskom djelatnou. Sigurnosna mjera iz stavka 1. ovoga lanka izrie se pravnoj osobi ako bi njezino daljnje bavljanje odreenom gospodarskom djelatnou bilo opasno za ivot ili zdravlje ljudi ili tetno za gospodarsko ili novarsko poslovanje drugih pravnih osoba ili za gospodarstvo, ili ukoliko je pravna osoba u posljednje dvije godine prije poinjenog kaznenog djela ve bilo kanjena za isto ili slino kazneno djelo. Sigurnosna mjera iz stavka 1. ovoga lanka moe se izrei u trajanju od est mjeseci do pet godina, raunajui od pravomonosti presude.

(2)

(3)

V. komentar lana 139. KZ BiH. lanak 144. Oduzimanje imovinske koristi pravnoj osobi Ukoliko pravna osoba poinjenim kaznenim djelom pribavi imovinsku korist, imovinska e se korist pribavljena kaznenim djelom pravnoj osobi oduzeti. V. komentar lana 140. KZ BiH.

951

lanak 145. Pravne posljedice osude pravne osobe (1) Pravne posljedice osude pravne osobe za kazneno djelo jesu: a) zabrana rada temeljem dozvole, ovlasti ili koncesije, izdanih od tijela strane drave; b) zabrana rada temeljem dozvole, ovlasti ili koncesije, izdanih od institucija u Federaciji. Pravne posljedice osude pravne osobe za kazneno djelo mogu nastupiti i kad je pravnoj osobi za poinjeno kazneno djelo izreena novana kazna.

(2)

V. komentar lana 141. KZ BiH. lanak 146. Zastara kaznenog progona i izvrenja kaznenopravnih sankcija izreenih pravnim osobama (1) (2) Na zastaru kaznenog progona pravne osobe primjenjuju se odredbe lanka 15. (Zastara kaznenog progona) ovoga Zakona. Zastara izvrenja kazne izreene pravnoj osobi nastupa kad od pravomonosti presude kojom je kazna izreena protekne: a) tri godine za izvrenje novane kazne; b) pet godina za izvrenje kazne oduzimanja imovine i kazne prestanka pravne osobe. Zastara izvrenja sigurnosne mjere nastupa protekom: a) est mjeseci od pravomonosti odluke kojom je izreena sigurnosna mjera objave presude; b) vremena jednakog onome koje je odreeno za trajanje sigurnosne mjere zabrane obavljanja odreene gospodarske djelatnosti.

(3)

V. komentar lana 142. KZ BiH. lanak 147. Zakoni koji propisuju kaznena djela pravnih osoba Pravne osobe mogu biti kazneno odgovorne za kaznena djela iz ovoga Zakona i za druga kaznena djela propisana zakonom u Federaciji. V. komentar lana 143. KZ BiH. 952

lanak 148. Kazne za kaznena djela (1) Za kaznena djela s propisanom novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, pravna e se osoba kazniti novanom kaznom do 850.000 KM ili do deseterostrukog iznosa tete prouzroene ili imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom. Za kaznena djela s propisanom kaznom zatvora preko tri godine, pravna e se osoba kazniti novanom kaznom najmanje 2.500.000 KM ili do dvadeseterostrukog iznosa tete prouzroene ili imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom. Za kaznena djela s propisanom kaznom zatvora od pet godina ili teom kaznom, pravnoj se osobi umjesto novane kazne moe izrei kazna oduzimanja imovine. Za kaznena djela iz stavka 1. ovoga lanka, pravnoj se osobi umjesto novane kazne moe izrei kazna prestanka pravne osobe, pod uvjetima iz lanka 138. (Kazna prestanka pravne osobe) ovoga Zakona.

(2)

(3) (4)

V. komentar lana 144. KZ BiH.

953

954

POSEBNI DIO
GLAVA XV
KAZNENA DJELA PROTIV USTAVNOG USTROJSTVA FEDERACIJE lanak 149. Napad na ustavno ustrojstvo Federacije Tko uporabom tjelesne sile ili prijetnjom uporabe fizike sile pokua promijeniti ustavno ustrojstvo Federacije ili svrgnuti njene najvie institucije, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina. Izmeu ove i inkriminacije iz l. 156. KZ BiH nema razlike, osim to se ovim djelom titi samo ustavni poredak FBiH, odnosno njene najvie institucije. Stoga objanjenja iznijeta uz taj lan vrijede i za ovo krivino djelo. lanak 150. Ugroavanje cjelovitosti Federacije Tko uporabom sile ili prijetnjom uporabe sile pokua otcijepiti dio podruja Federacije ili dio njezinog podruja pripojiti drugom entitetu, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina. Ovo krivino djelo po svojim obiljejima u osnovi je isto kao i krivino djelo iz l. 157. KZ BiH. Razlika se sastoji u tome to je kod drugog oblika ove inkriminacije pripajanje teritorije upravljeno prema drugom entitetu, a ne dravi, to i predstavlja kriterijum za razgranienje ovih djela. Stoga, objanjenja data uz lan 157. KZ BiH vae i za ovo djelo. lanak 151. Dovoenje Federacije u poloaj potinjenosti ili ovisnosti Graanin Federacije koji pokua dovesti Federaciju u poloaj potinjenosti ili ovisnosti prema nekoj drugoj dravi, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina. Ovo djelo ini graanin BiH koji pokua FBiH dovesti u poloaj podinjenosti ili zavisnosti prema nekoj drugoj dravi. Ovo otvara pitanje da li je 955

ovoj inkriminaciji uopte mjesto u ovom zakonu, jer se na ovaj nain, zapravo ugroava nezavisnost BiH, s obzirom da se nezavisnost ugroava prema drugoj dravi. Radnja izvrenja djela je oznaena kao pokuaj dovoenja u poloaj podinjenosti ili zavisnosti, pod im treba razumjeti svaku djelatnost upravljenu na dovoenje FBiH u takav poloaj. Karakter radnje ovog djela je opredijeljen ciljem koji se eli postii a koji se sastoji u tome da se jedna federalna jedinica dovede u poloaj poinjenosti ili zavisnosti od druge drave, to predstavlja u biti ograniavanje suvereniteta te jedinice odnosno suvereniteta drave. U obzir dolazi svaka drava, bez obzira kakve odnose BiH ima sa tom dravom. Objekat zatite je nezavisnost FBiH, odnosno zemlje i njeno suvereno pravo da samostalno i slobodno ureuje svoje unutranje i spoljne odnose. Djelo je dovreno preduzimanjem radnji koje predstavljaju pokuaj dovoenja FBiH u navedeni poloaj. Ovo je problematina formulacija radnje ovog djela, s obzirom da ono nee postojati ako je djelo dovreno, odnosno ako je FBiH dovedena u poloaj podinjenosti ili zavisnosti. Argument za takvu tezu je da su oni koji su to uinili u aktuelnoj vlasti, pa ih nema ko kanjavati. Meutim, takva teza ipak do kraja ne stoji, jer realnost pokazuje da se stanje za par godina moe promijeniti (sluaj grke vojne hunte od prije nekoliko decenija), pa e u tom sluaju biti velikih problema da takvi ruitelji budu i kanjeni jer su oni djelo dovrili, a ova inkriminacije obuhvata samo pokuaj djela. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj. Izvrilac djela moe biti samo graanin FBiH. Propisana kazna je zatvor najmanje pet godina. lanak 152. Sprjeavanje borbe protiv neprijatelja Graanin Federacije koji za vrijeme rata ili oruanog sukoba sprijeava graane Federacije ili graane njezinih saveznika da se bore protiv neprijatelja, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. V. komentar lana 158. KZ BiH. lanak 153. Sluba u neprijateljskoj vojsci (1) Graanin Federacije koji za vrijeme rata ili oruanog sukoba slui u neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oruanim skupinama, ili sudjeluje u ratu ili oruanom sukobu borei se protiv Federacije ili njezinih saveznika, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine.

956

(2)

Tko vrbuje graane Federacije za slubu u neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oruanim skupinama ili za sudjelovanje u ratu ili oruanom sukobu protiv Federacije ili njezinih saveznika, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina.

S obzirom na istovjetnost ove i inkriminacije iz l. 159. KZ BiH, objanjenja data uz taj lan vrijede i za ovo krivino djelo. Razumije se da je ovdje rije o djelu koje se odnosi na FBiH, odnosno djelu koje vri graanin FBiH. lanak 154. Pomaganje neprijatelju (1) (2) Graanin Federacije koji za vrijeme rata pomae neprijatelju u provoenju prisilnih mjera prema puanstvu Federacije, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Graanin Federacije koji s ciljem pomaganja neprijatelju politiki ili gospodarski surauje s neprijateljem za vrijeme rata, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine.

I ovo djelo je identino sa krivinim djelom iz l. 160. KZ BiH, uz razliku kao i kod drugih djela da se ono odnosi samo na FBiH i da je njegov izvrilac graanin FBiH. Dakle, objanjenja data uz to krivino djelo odnose se se i na ovo. lanak 155. Podrivanje vojne i obrambene moi (1) Tko s ciljem umanjenja obrambene moi Federacije uniti, uini neuporabljivim ili omogui da prijeu u neprijateljske ruke obrambena postrojenja, objekti, poloaji, naoruanje ili druga vojna i obrambena sredstva ili preda trupe neprijatelju, ili tko u istom cilju omete ili dovede u opasnost vojne ili obrambene mjere, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine. Tko nabavlja sredstva za poinjenje kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2)

V. komentar lana 161. KZ BiH.

957

lanak 156. Oruana pobuna (1) (2) (3) (4) Tko sudjeluje u oruanoj pobuni koja je upravljena protiv ustavnog ustrojstva Federacije ili njezinih najviih institucija, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine. Tko organizira ili bilo kako rukovodi poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina. Tko nabavlja sredstva za poinjenje kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

V. komentar lana 162. KZ BiH. lanak 157. pijunaa (1) (2) (3) (4) Tko tajnu Federacije ili vojnu ili slubenu tajnu priopi, preda ili uini dostupnom stranoj dravi, stranoj organizaciji ili osobi koja im slui, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Tko na tetu Federacije za stranu dravu ili organizaciju stvara obavjetajnu slubu u Federaciji ili njome upravlja, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina. Tko stupi u stranu obavjetajnu slubu, prikuplja za nju podatke ili na drugi nain pomae njenzin rad, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Tko pribavlja tajnu Federacije ili vojnu ili slubenu tajnu s ciljem da je priopi ili preda stranoj dravi, stranoj organizaciji ili osobi koja im slui, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Tko nabavlja sredstva za poinjenje kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(5)

V. komentar lana 163. KZ BiH.

958

lanak 158. Odavanje tajne Federacije (1) Ovlatena osoba koja protivno zakonu ili drugom propisu Federacije donesenom temeljem zakona, drugome priopi, preda ili uini pristupanim tajnu Federacije koja joj je povjerena, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Tko drugome priopi ili preda, ili posreduje u priopavanju ili predaji podatka ili isprave za koju zna da je tajna Federacije, a do koje je protupravno doao, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno za vrijeme ratnog stanja ili izravne ratne opasnosti, ili ako je dovelo do ugoavanja sigurnosti, gospodarske ili vojne moi Federacije, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine. Ovlatena osoba koja poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Nema kaznenog djela iz stavka 2. ovoga lanka, ako tko objavi ili posreduje u objavljivanju tajne Federacije iji je sadraj suprotan ustavnom ustrojstvu Federacije, s ciljem da javnosti otkrije povredu ustavnog ustrojstva Federacije, ako objavljivanje nema tetne posljedice za sigurnost Federacije.

(2)

(3)

(4) (5)

V. komentar lana 164. KZ BiH. lanak 159. Upuivanje i prebacivanje oruanih grupa ljudi, oruja i streljiva na podruje Federacije Tko na podruje Federacije upuuje ili prebacuje oruane grupe ljudi, teroriste, pijune, diverzante, oruje, eksploziv, otrove, opremu, streljivo ili drugi materijal radi poinjenja kaznenih djela iz ove Glave ovoga Zakona, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. V. komentar lana 165. KZ BiH.

959

lanak 160. Unoenje opasnih tvari u Federaciju (1) (2) Tko protivno propisima unese u Federaciju za ivot ili zdravlje ljudi tetne radioaktivne ili druge opasne tvari ili otpatke, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Tko zlouporabom svojeg poloaja ili ovlasti protivno propisima omogui da se u Federaciju unesu za ivot ili zdravlje ljudi tetne radioaktivne ili druge opasne tvari ili otpaci, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

V. komentar lana 166. KZ BiH. lanak 161. Ubojstvo najviih dunosnika Federacije Tko u namjeri ugroavanja ustavnog ustrojstva Federacije ili sigurnosti Federacije usmrti slubenu osobu institucija Federacije pri obavljanju njezine slube, ili predsjednika ili potpredsjednika Federacije, predsjednika Vlade Federacije, predsjedatelja dom?va Parlamenta Federacije, predsjednika Ustavnog suda Federacije, predsjednika Vrhovnog suda Federacije ili glavnog tuitelja Federacije kad nisu na dunosti, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Ovo krivino djelo je veoma slino krivinom djelu iz l. 167. KZ BiH, ukljuujui i propuste u svom zakonskom opisu na koje je ukazano u komentaru ove inkriminacije iz l. 167. Razlika u odnosu na djelo iz l. 167. sastoji se u drugaije formulisanoj subjektivnoj strani djela, s obzirom da se kod ovog krivinog djela ne koristi ispravnija formulacija ko u namjeri, ve ko s umiljajem, to je neispravno jer je kod ovog djela iskljuen eventualni umiljaj, s obzirom da je navedena namjera nespojiva sa eventualnim umiljajem. Naravno, razlike se sastoje i u pasivnim subjektima djela koje proizilaze iz razlika u organizacije najviih organa vlasti na nivou drave i FBiH. U svemu drugom objanjenja data uz odredbu iz l. 167. odnose se i na ovo krivino djelo, pa v. komentar tog lana KZ BiH. lanak 162. Otmica najviih dunosnika Federacije (1) 960 Tko u namjeri ugroavanja ustavnog ustrojstva Federacije ili sigurnosti Federacije protupravno zatvori, dri zatvorenu ili na drugi nain

oduzme ili ogranii slobodu kretanja slubenoj osobi institucija Federacije pri obavljanju njezine slube, s ciljem da nju ili nekoga drugoga prisili da to uini, ne uini ili trpi, (2) kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine. Tko u namjeri ugroavanja ustavnog ustrojstva Federacije ili sigurnosti Federacije protupravno zatvori, dri zatvorenog ili na drugi nain oduzme ili ogranii slobodu kretanja predsjedniku ili potpredsjedniku Federacije, predsjedniku Vlade Federacije, predsjedatelju doma Parlamenta Federacije, predsjedniku Ustavnog suda Federacije, predsjedniku Vrhovnog suda Federacije ili glavnom tuitelju Federacije, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina.

V. komentar lana 168. KZ BiH. lanak 163. Izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mrnje, razdora ili netrpeljivosti (1) Tko javno izaziva ili raspaljuje narodnosnu, rasnu ili vjersku mrnju, razdor ili netrpeljivost meu konstitutivnim narodima i ostalima koji ive u Federaciji, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini prisilom, zlostavljanjem, ugroavanjem sigurnosti, izlaganjem poruzi narodnosnih, etnikih ili vjerskih simbola, oteenjem tuih stvari, skrnavljenjem spomenika, spomen-obiljeja ili grobova, poinitelj e se kazniti kaznom kaznom zatvora od jedne do osam godina. Kaznom iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini zlouporabom poloaja ili ovlasti, ili ako je zbog tog djela dolo do nereda, nasilja ili drugih tekih posljedica za zajedniki ivot konstitutivnih naroda i ostalih koji ive u Federaciji. Tko kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka poini zlouporabom poloaja ili ovlasti, ili ako je zbog tog djela dolo do nereda, nasilja ili drugih tekih posljedica za zajedniki ivot konstitutivnih naroda i ostalih koji ive u Federaciji, kaznit e kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2)

(3)

(4)

Veina dananjih krivinih zakonodavstva ne sadri inkriminaciju ovakvog karaktera, jer se polazi od stava da u rjeavanju ovih problema prednost treba dati drugim, prije svih politikim sredstvima. Manji broj zemalja ipak daje prednost krivinom pravu, pogotovo kada su u pitanju najtei oblici napada i ugroavanja meunacionalnih ili vjerskih odnosa. To moe biti opravdano naroito u onim 961

zemljama u kojima je ovo specifian i osjetljiv problem, samo se moe postaviti pitanje kako definisati ovu inkriminaciju i u koju kategoriju djela je svrstati. U KZ RS ovo djelo je svrstano u grupu djela protiv javnog reda i mira (l. 390.). (1) Prema st. 1. ovo djelo ini ko javno izaziva ili raspaljuje narodnosnu, rasnu ili vjersku mrnju, razdor ili netrpeljivost meu konstitutivnim narodima i ostalima koji ive u FBiH. Radnja izvrenja djela je dakle postavljena alternativno i sastoji se u izazivanju, raspaljivanju narodnosne, vjerske ili rasne mrnje razdora ili netrpeljivosti. Izazivanje znai da se u situacijama kada ne postoji narodnosna, rasna ili vjerska mrnja, ona razliitim nainima ili sredstvima izaziva. Raspaljivanje pretpostavlja da navedena mrnja ve postoji u manjem intenzitetu, kao latentno stanje, pa se ono dalje raspaljuje. Da bi ovaj oblik djela postojao neophodno je da se izazivanje ili raspaljivanje navedene mrnje, razdora ili netrpeljivosti ini javno. Izazivanje ili raspaljivanje navedene mrnje ili razdora treba da se vri u odnosu na konstitutivne narode i ostale koji ive u FBiH. Djelo je svreno preduzimanjem djelatnosti kojima se izaziva ili raspaljuje navedena mrnja ili razdor. Posljedica djela je ugroavanje zajednikog ivota graana FBiH. Za njegovo postojanje, dakle, nije neophodno da su navedena mrnja ili razdor i izazvani, niti je od znaaja da li su i koji dalji ciljevi eljeli time postii. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj. Izvrilac djela moe biti svako lice. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora od jedne do pet godina. (2) Tei oblik djela (st.2.) postoji ako je krivino djelo uinjeno primjenom prinude odnosno prisile, zlostavljanjem, ugroavanjem sigurnosti, izlaganjem poruzi narodnosnih, vjerskih ili etnikih simbola, oteenjem tuih stvari, skrnavljenjem spomenika, spomen obiljeja ili grbova. Za ovaj oblik djela propisana kazna je zatvor od jedne do osam godina. (3) Poseban (tei) oblik djela (st.3) postoji ako je djelo iz st. 1. izvreno zloupotrebom slubenog poloaja ili ovlaenja, ili ako je djelo dovelo do nereda, nasilja ili drugih tekih posljedica za zajedniki ivot konstitutivnih naroda i ostalih koji ive u Federaciji. U pogledu izvrioca ovaj oblik djela je specifian, jer ga moe vriti i slubeno lice zloupotrebom poloaja, ali e ono postojati i ako je uinjeno od strane svakog drugog lica ako je proizvelo navedene posljedice. U odnosu na navedene posljedice dovoljan je i nehat. Ako je djelo uinilo slubeno lice, ali je dolo i do navedenih teih posljedica, nee postojati sticaj djela, ali se to treba cijeniti pri odmjeravanju kazne. Kazna za ovo djelo je ista kao i za djelo iz st. 2. (4) Djelo iz st. 4. je poseban tei oblik djela iz st. 2. i ono postoji pod istim uslovima kao i djelo iz st. 3., pa objanjenje uz ovo djelo vrijedi i ovdje. Subjektivnu stranu i teih oblika djela ini umiljaj, dok je u odnosu na tee posljedice dovoljan i nehat. Propisana kazna je zatvor od jedne do deset godina.

962

lanak 164. Kanjavanje za najtee oblike kaznenih djela protiv ustavnog ustrojstva Federacije (1) Za kazneno djelo iz l. 149. (Napad na ustavno ustrojstvo), 150. (Ugroavanje cjelovitosti Federacije), 155. (Podrivanje vojne i obrambene moi), 156. (Oruana pobuna) i 157. (pijunaa) ovoga Zakona, koje je imalo za posljedicu smrt jedne ili vie osoba, ili je izazvalo opasnost za ivot ljudi, ili je praeno tekim nasiljima i velikim razaranjima, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj s namjerom usmrtio jednu ili vie osoba, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(2)

V. komentar lana 169. KZ BiH. lanak 165. Osnivanje udruenja ili nabavka sredstava za poinjenje kaznenih djela iz ove Glave ovoga Zakona Tko osnuje udruenje s ciljem poinjenja kaznenih djela iz ove Glave ovoga Zakona, ili tko nabavi sredstva za poinjenje kaznenih djela iz ove Glave ovoga Zakona, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. V. komentar lana 170. KZ BiH.

963

GLAVA XVI
KAZNENA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA Posljednjom reformom krivinog zakonodavstva FBiH nisu izvrene znaajnije izmjene u ovoj grupi krivinih djela, tako da KZ FBiH ne sadri neke inkriminacije koje ve odavno predstavljaju sastavni dio savremenog evropskog zakonodavstva. To je npr., krivino djelo ubistva na zahtjev ili po pristanku, zatim pojedini oblici tekog ubistva, kao to je to ubistvo djeteta, maloljetnika ili ene za koju uinilac zna da je bremenita, ubistvo sudije ili tuioca u vezi sa vrenjem njihove funkcije, i sl. Pored toga, izmjene koje su uinjene u koncipiranju krivinog djela edomorstva takoe nisu na liniji savremenih evropskih rjeenja koja idu u pravcu pojaane krivinopravne zatite ivota i tijela djece i maloljetnika. Stoga moemo rei da se krivinopravna zatita ivota i tijela u KZ FBiH u nekim svojim segmentima razlikuje od krivinopravne zatite ovih vrijednosti u KZ RS. Meutim, kada su u pitanju osnovne karakteristike ove grupe krivinih djela, vezane za pitanje unutranje sistematike, objekta zatite i slino, moemo rei da sve ono to je s tim u vezi navedeno uz ovu grupu krivinih djela u KZ RS moemo primijeniti i kada su u pitanju krivina djela iz Glave XVI KZ FBiH. lanak 166. Ubojstvo (1) Tko drugoga usmrti, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina. (2) Kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kaznit e se: a) tko drugoga usmrti na okrutan ili podmukao nain; b) tko drugoga usmrti pri bezobzirnom nasilnikom ponaanju; c) tko drugoga usmrti iz rasnih, narodnosnih ili vjerskih pobuda; d) tko drugoga usmrti iz koristoljublja, radi poinjenja ili prikrivanja kojeg drugog kaznenog djela, iz bezobzirne osvete ili iz drugih niskih pobuda; e) tko usmrti slubenu ili vojnu osobu pri obavljanju poslova sigurnosti ili dunosti uvanja javnoga reda, uhienja poinitelja kaznenog djela ili uvanja osobe kojoj je oduzeta sloboda. (1) V. komentar stava 1. lana 148. KZ RS. (2) U stavu 2. lana 166. predvieni su kvalifikovani oblici ubistva, odnosno teko ubistvo koje je u KZ RS predvieno kroz posebnu inkriminaciju 964

sadranu u lanu 149. Koncepcija tekog ubistva u KZ FBiH postavljena je dosta restriktivnije u odnosu na istu inkriminaciju u KZ RS tako da u krivinom zakonodavstvu FBiH imamo manji broj tekih ubistava nego u zakonodavstvu RS. Tako npr., KZ FBiH ne predvia inkriminaciju tekog ubistva u sluaju kada je ubistvo izvreno prema djetetu, maloljetnom licu ili bremenitoj eni, odnosno prema sudiji ili javnom tuiocu u vezi sa vrenjem njihove sudijske ili tuilake dunosti, zatim ako je drugo lice lieno ivota i pri tome umiljajno doveden u opasnost ivot jo nekog lica, ako su umiljajno liena ivota dva ili vie lica, kao i u sluaju kada je liavanje ivota izvreno organizovano ili po narudbi. Kada su u pitanju pojedini oblici tekog ubistva predvieni stavom 2. lana 166. KZ FBiH, treba rei da objanjenja data uz odgovarajue oblike tekog ubistva iz l. 149. KZ RS vrijede i za njih. Razlike koje postoje izmeu formulacije krivinog djela tekog ubistva iz l. 166. st. 2. ta. a) KZ FBiH i krivinog djela ubistva iz l. 149. st. 1. ta. 1. KZ RS ne utiu na sutinu i smisao ovog oblika ubistva. Naime, formulacijom djela u KZ RS zakonodavac je elio i formalnopravno naglasiti da se radi o ubistvu koje je izvreno na naroito svirep ili krajnje podmukao nain, dakle na takav nain u kojem se elementi svireposti i podmuklosti manifestuju sa posebnim stepenom intenziteta razliitim od onog koji je prisutan kod ostalih oblika ubistva. Posmatrajui ove inkriminacije samo sa formalne strane mogli bismo rei da je ovaj oblik ubistva u KZ RS postavljen restriktivnije nego u KZ FBiH. Meutim, ako se pogleda sudska praksa FBiH onda je posve jasno da se ovaj oblik ubistva primjenjuje na sline situacije kao i sudskoj praksi RS, zbog ega je opravdano smatrati da se radi samo o razlikama formalne a ne sutinske prirode. Kada je u pitanju ubistvo iz l. 166. st. 2. ta. c) treba rei da se radi samo o posebnom obliku ubistva iz niskih pobuda tako da u odnosu na njega vrijedi zapravo sve ono to je reeno uz taj oblik ubistva u komentaru KZ RS. Imajui u vidu da je karakter navedenih pobuda nesporan, te da je i sudska praksa takve sluajeve do sada tretirala kao ubistvo iz niskih pobuda, ini nam se da bi de lege ferenda bilo dobro ispitati opravdanost ovog oblika ubistva u postojeem sistemu tekih ubistava koji, kao to je ve reeno, sadri posebnu inkriminaciju ubistva iz drugih niskih pobuda. lanak 167. Ubojstvo na mah Tko drugoga usmrti na mah, doveden bez svoje krivnje u jaku razdraenost ili prepast njegovim napadom, zlostavljanjem ili tekim vrijeanjem, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Zakonska formulacija djela ubistvo namah u odnosu na ranije rjeenje je izmijenjena i to tako to je posebno psihiko stanje uinioca djela, koje predstavlja privilegujuu okolnost ovog ubistva, definisano kao stanje jake razdraenosti ili prepasti. Meutim, ovom formulacijom nije se izmijenila sutina ovog elementa 965

krivinog djela, tako da obrazloenje koje je dato uz ovaj elemenat krivinog djela uz l. 150. KZ RS vrijede i ovdje. Pored toga, zakonodavac je uz napad i teko vrijeanje, dodao i zlostavljanje kao osnov dovoenja uinioca u stanje jake razdraenosti ili prepasti. Ratio legis takvog zakonodavnog rjeenja proizilazi iz toga to postoje odreena ponaanja pasivnog subjekta koja mogu prouzrokovati posebno psihiko stanje uinioca a koja je teko podvesti pod pojam napada ili tekog vrijeanja. U pitanju su najee takva djelovanja na tijelo kojim se ne nanose tjelesne povrede kao to je npr., amaranje, udaranje i sl., kao i svako psihiko maltretiranje kojim se vrijea ljudsko dostojanstvo, bez obzira da li to maltretiranje ima obiljeja nekog krivinog djela ili uopte nema kanjiv karakter. Iako zakonodavac nije naglasio da se radi o tekom zlostavljanju, jasno je da e sud primijeniti ovu inkriminaciju samo u sluajevima u kojima je zlostavljanje bilo takvog intenziteta da je po objektivnim kriterijima moglo prouzrokovati posebno psihiko stanje uinioca djela. S obzirom da izmeu ove inkriminacije i odredbe iz lana 150. KZ RS ne postoje druge razlike, objanjenja koja su data u komentaru uz taj lan vae i za ovu odredbu, pa v. komentar uz taj lan. lanak 168. Prouzroenje smrti iz nehaja Tko prouzroi smrt drugoga iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. V. komentar lana 152. KZ RS. lanak 169. edomorstvo Majka koja usmrti svoje dijete za vrijeme ili izravno nakon poroda, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina. Krivino djelo edomorstvo, odnosno ubistvo djeteta pri poroaju ili djeteubistvo, spada u red onih delikata koji su dui niz godina izazivali razliite polemike u strunoj javnosti. Mnogi autori su s pravom osporavali zakonsko rjeenje kojim je za ovaj oblik ubistva bila predviena kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, istiui da se radi o umiljajnom lienju ivota tek roenog djeteta, te da je poremeaj izazvan poroajem, koji je bio u osnovi takvog privilegovanog tretmana ovog ubistva, upitan sa stanovita medicinskih nauka. Pod uticajem takvih kritika mnoga evropska zakonodavstva su izmijenila zakonsko rjeenje ovog ubistva, a meu njima je i krivino zakonodavstvo FBiH. 966

Zakonsko rjeenje krivinog djela edomorstva, bitno se razlikuje od ranijeg zakonskog rjeenja. Naime, prema ranijem zakonskom rjeenju osnov privilegije ovog oblika ubistva je bio poremeaj izazvan poroajem, to je proizilazilo iz zakonske formulacije djela. Naime, zakonodavac je u opisu djela naglasio da ovaj oblik ubistva postoji kada majka lii ivota svoje dijete za vrijeme poroaja ili neposredno poslije poroaja, dok traje poremeaj izazvan poroajem. S obzirom da se inkriminacija nije mogla primijeniti na sluajeve u kojima nije postojao poremeaj izazvan poroajem, zakljuujemo da je ovaj elemenat osnovni elemenat ove inkriminacije koji joj i daje privilegovani tretman. Meutim, iz sadanje definicije krivinog djela edomorstva proizilazi da e se ova inkriminacija primijeniti na majku koja lii ivota svoje dijete za vrijeme ili izravno nakon poroda. Dakle, za primjenu ove inkriminacije dovoljno je utvrditi da je majka liila ivota svoje dijete za vrijeme ili izravno nakon poroda, jer su to elementi bia krivinog djela. Polazei od naela zakonitosti, odnosno od principa odreenosti krivinog djela u zakonu (tzv., lex certa) smatramo da je pogreno stanovite onih autora koji smatraju da je ovakvom definicijom krivinog djela edomorstva psihiko stanje majke u trenutku izvrenja djela implicitno predvieno kao osnova privilegovanja ovog djela (v. Horvati, eparovi, str. 65.). Sud je duan u primjeni ove inkriminacije utvrditi samo elemente bia krivinog djela, tako da eventualno postojanje ili nepostojanje posebnog psihikog stanja majke, nije relevantno za primjenu ove inkriminacije. Meutim, ako se u toku postupka utvrdi da je kod majke tempore criminis postojao odreeni psihiki poremeaj, to e se raspraviti u kontekstu njene krivine odgovornosti a ne u kontekstu postojanja ovog krivinog djela. Zakonska formulacija djela upuuje na zakljuak da je vrijeme izvrenja djela zapravo elemenat koji ovo umiljajno ubistvo ini razliitim u odnosu na obino ubistvo i koji je prema tome i u osnovi privilegovanja ovog ubistva. Takvo zakonsko rjeenje smatramo neprihvatljivim prvenstveno stoga to se njime omoguuje primjena ove inkriminacije na sve sluajeve lienja ivota novoroeneta koji su izvreni za vrijeme ili izravno nakon poroaja, bez ispitivanja i utvrivanja okolnosti koje bi ukazivale na to da se u konkretnom sluaju zaista radi o ubistvu djeteta koje je izvreno pod uticajem odreenih stanja ili okolnosti izazvanih poroajem. Ovo pogotovo ako se ima u vidu da je pasivni subjekat ovog djela tek roeno dijete, dakle, potpuno nevina rtva, koja, zbog svojih psihofizikih specifinosti zasluuje pojaanu krivinopravnu zatitu ivota i tijela. Kada je u pitanju vrijeme izvrenja djela, zakonodavac je ovaj elemenat postavio restriktivnije jer je naglasio da se radi o liavanju ivota za vrijeme poroaja ili izravno nakon poroaja. Prema naem miljenju takvom formulacijom zakonodavac je elio ograniiti primjenu ove inkriminacije na kratko vrijeme, najdue 24 asa nakon poroaja (tako i Bai, Pavlovi, str. 29.). Izvrilac djela je majka i to majka rodilja. S tim u vezi vidite objanjenje uz lan 151. KZ RS. Predviena kazna je zatvor od jedne do pet godina. Pokuaj djela je kanjiv. 967

lanak 170. Sudjelovanje u samoubojstvu (1) (2) Tko navede drugoga na samoubojstvo ili mu pomogne u samoubojstvu, pa ono bude poinjeno, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini prema maloljetniku ili prema osobi ija je sposobnost shvaanja znaenja svojeg djela ili upravljanja svojim postupcima bitno smanjena, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini prema djetetu ili prema osobi koja nije mogla shvatiti znaenje svojeg djela ili upravljati svojim postupcima, kaznit e se po lanku 166. (Ubojstvo) stavku 1. ovoga Zakona. Tko okrutno ili neovjeno postupa s osobom koja se prema njemu nalazi u odnosu kakve podreenosti ili zavisnosti i time iz nehaja izazove samoubojstvo te osobe, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

(3)

(4)

Uestvovanje u samoubistvu je inkriminacija koja je do sada postojala u krivinom zakonodavstvu FBiH pod nazivom navoenje na samoubojstvo i pomaganje u samoubojstvu. Novim krivinim zakonom FBiH su, pored izmjene u nazivu ovog krivinog djela, izvrene izmjene i u tom smislu to je izostavljena odredba stava 5. l. 175. ranijeg zakona, koja je davala mogunost blaeg kanjavanja ukoliko je usljed djela iz stava 1. do 4. ovog lana, samoubistvo samo pokuano. Takvo rjeenje imamo u l. 153. st. 6. KZ RS. Pored ovoga, razlika izmeu ove inkriminacije i inkriminacije predviene lanom 153. KZ RS postoji i u tom smislu to KZ RS predvia laki oblik djela ako je pomaganje u samoubistvo izvreno pod osobito olakavajuim okolnostima (st. 5. l. 153.). Kada su u pitanju osnovne karakteristike djela, vezane za radnju izvrenja, pasivnog subjekta i izvrioca, kao i za pojedine oblike djela, ne postoje znaajnije razlike u odnosu na inkriminaciju predvienu lanom 153. KZ RS, tako da objanjenja koja su data uz odgovarajue odredbe ovog lana vrijede i ovdje. lanak 171. Protupravni prekid trudnoe (1) (2) Tko protivno propisima o prekidu trudnoe trudnoj eni s njezinim pristankom zapone initi, uini ili joj pomogne uiniti prekid trudnoe, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Tko trudnoj eni bez njezina pristanka zapone initi ili uini prekid trudnoe, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

968

(3)

(4)

Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka trudna ena teko tjelesno ozlijeena, ili joj je zdravlje teko narueno ili je prouzroena smrt trudne ene, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga lanka trudna ena teko tjelesno ozlijeena, ili joj je zdravlje teko narueno ili je prouzroena smrt trudne ene, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje jednu godinu.

Zakonska formulacija krivinog djela protivpravan prekid trudnoe iz l. 171. KZ FBiH, koncipirana je na slian nain kao i inkriminacija iz lana 154. KZ RS. Razlika postoji u tom smislu to u odredbi st. 2. lana 171. KZ FBiH nije izriito navedeno da protivpravan prekid trudnoe bez saglasnosti trudne ene postoji i u sluaju kada je pasivni subjekat lice mlae od 16 godina, a ne postoji pismena saglasnost njenog roditelja, usvojioca ili staraoca. Takvim rjeenjem zakonodavac je u RS razrijeio dilemu vezanu za pitanje valjanosti pristanka na prekid trudnoe koje je dalo maloljetno lice. S obzirom da zakonodavac u FBiH nije nita rekao u zakonskoj formulaciji ovog djela, smatra se da postoji protivpravan prekid trudnoe bez pristanka pasivnog subjekta ukoliko je pristanak dalo maloljetno lice do 14 godina, bez saglasnosti roditelja, usvojioca ili staraoca. Imajui u vidu da ne postoje druge razlike izmeu ove inkriminacije i inkriminacije iz l. 154. KZRS objanjenja data uz taj lan mogu se u potpunosti primijeniti i uz ovu inkriminaciju.

lanak 172 Teka tjelesna ozljeda (1) (2) Tko drugoga teko tjelesno ozlijedi ili mu zdravlje teko narui kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini prema branom partneru ili osobi s kojom ivi u izvanbranoj zajednici ili roditelju svojeg djeteta s kojime ne ivi u zajednici, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina. Tko drugoga tjelesno ozlijedi ili mu zdravlje narui tako teko da je zbog toga doveden u opasnost ivot ozlijeenoga ili je uniten ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji vaan dio njegova tijela ili koji vaan organ, ili je prouzroena trajna nesposobnost za rad ozlijeenoga ili trajno i teko naruenje njegova zdravlja ili unakaenost, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Kaznom iz stavka 3. ovoga lanka kaznit e se tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz rasnih, narodnosnih ili vjerskih pobuda. 969

(3)

(4)

(5) (6) (7)

(8)

Ako ozlijeeni umre zbog ozljede iz st. 1.do 4. ovoga lanka, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina. Tko kazneno djelo iz st. 1. do 3. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Tko kazneno djelo iz st. 1. do 3. ovoga lanka poini na mah, doveden bez svoje krivnje u jaku razdraenost napadom ili tekim vrijeanjem od ozlijeenoga, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Tko kazneno djelo iz stavka 4. ovoga lanka poini na mah, doveden bez svoje krivnje u jaku razdraenost napadom ili tekim vrijeanjem od ozlijeenoga, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

Krivino djelo teke tjelesne povrede iz lana 172. KZ FBiH predvieno je na slian nain kao i u KZ RS. Razlike postoje u tom smislu to je KZ FBiH predvidio dva posebna oblika ove inkriminacije koja nisu predviena KZ RS. To je odredba stava 2. lana 172. kojom se predvia kazna zatvora od jedne do pet godina (razlika u odnosu na kaznu za djelo iz stava 1. je u tome to je za djelo iz stava 1. kao poseban minimum predviena kazna zatvora od 6 mjeseci, a posebni maksimum je isti) za onog ko uini obinu teku tjelesnu povredu prema branom partneru ili osobi s kojom ivi u izvanbranoj zajednici ili roditelju svog djeteta s kojim ne ivi u branoj zajednici. Specifinost ovog oblika teke tjelesne povrede proizlazi iz posebnog odnosa uinioca prema pasivnom subjektu jer su u pitanju osobe koje se u savremenom zakonodavstvu smatraju lanovima porodice. Stoga je, prema naem miljenju, i ova inkriminacija trebala nai svoje mjestu u okviru grupe krivinih djela protiv braka, porodice i mladei i to kao tei oblik krivinog djela nasilja u porodici. U stavu 4. lana 172. predvien je tei oblik djela ako je obina teka tjelesna povreda uinjena iz rasnih, narodnosnih ili vjerskih pobuda. Predviena kazna je jednaka kazni predvienoj za osobito teku tjelesnu povredu, tj. zatvor od jedne do deset godina. Kao razlog za uvoenje ovog oblika teke tjelesne povrede u literaturi se navodi efikasnija zatita ivota i tjelesnog integriteta ako se povreivanje ovih vrijednosti vri iz rasnih, nacionalnih ili vjerskih pobuda, odnosno iz takvih pobuda koje se smatraju niskim pobudama. Inae, zakonodavac je zadrao ranije oblike teke tjelesne povrede, tj. obinu, osobito teku, teku tjelesnu povredu na mah, teku tjelesnu povredu iz nehata i teku tjelesnu povredu kvalifikovanu smru, tako da obrazloenje koje je u vezi s tim dato u komentaru lana 156. KZ RS moemo primijeniti i uz lan 172. KZ FBiH. lanak 173. Laka tjelesna ozljeda (1) 970 Tko drugoga lako tjelesno ozlijedi ili mu zdravlje lako narui, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)

(3)

Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini prema branom partneru ili osobi s kojom ivi u izvanbranoj zajednici ili roditelju svojeg djeteta s kojime ne ivi u zajednici, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Sud moe poinitelju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka izrei sudsku opomenu ako je poinitelj bio izazvan nepristojnim ili grubim ponaanjem oteenika.

Zakonska formulacija djela iz stava 1. i stava 3. ovog lana odgovara djelima iz stava 1 i 2 lana 155. KZ RS i sve to je reeno u komentaru uz ove odredbe moe se primijeniti i uz ovaj lana. Kada je u pitanju odredba stava 2. lana 173. KZ FBiH, kojom se predvia kazna zatvora do jedne godine za onog ko uini krivino djelo iz stava 1. prema branom partneru ili osobi s kojom ivi u izvanbranoj zajednici ili roditelju svog djeteta s kojim ne ivi u zajednici, sporno je da li je u pitanju tei ili poseban, specijalni oblik djela. Naime, da bi se radilo o teem obliku djela zakonodavac je trebao predvidjeti teu kaznu nego za osnovni oblik, a on to nije uinio. Dakle, u pitanju je specijalni oblik djela koji karakterie svojstvo pasivnog subjekta, tj. injenica da je laka tjelesna povreda izvrena prema licima koja se u savremenom zakonodavstvu smatraju lanovima porodice. Upravo zbog toga, a i zbog injenice da je KZ FBiH predvidio posebnu inkriminaciju nasilje u porodici, miljenja smo da je ponaanje inkriminisano u stavu 2. ovog lana trebalo biti obuhvaeno inkriminacijom nasilja u porodici. Takvo rjeenje je na liniji modernih evropskih rjeenja, a prihvata ga i KZ RS. lanak 174. Sudjelovanje u tui Tko sudjeluje u tui u kojoj je netko usmren ili je drugom nanesena teka tjelesna ozljeda, za samo sudjelovanje u tui, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. V. komentar stava 1. lana 157. KZ RS. lanak 175. Nepruanje pomoi (1) (2) Tko ne prui pomo osobi koja se nalazi u izravnoj ivotnoj opasnosti iako je to mogao uiniti bez opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci. Tko ostavi drugoga bez pomoi u ivotnoj opasnosti koju je sam prouzroio, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. 971

(3)

Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga lanka prouzroena smrt osobe izloene opasnosti ili je teko tjelesno ozlijeena ili joj je zdravlje teko narueno, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

KZ FBiH iz 2003. godine, izvrene su odreene izmjene u koncepciji pojedinih krivinih djela. Meu tim djelima je i krivino djelo nepruanje pomoi koje sada predstavlja kombinaciju krivinih djela koja su u ranijem zakonodavstvu egzistirala kao samostalna krivina djela, tj. krivinog djela nepruanje pomoi i krivinog djela izlaganje opasnosti. S obzirom da se radi o dvije inkriminacije koje se meusobno razlikuju kako po izvriocu krivinog djela tako i po posebnim okolnostima izvrenja djela, opravdano je postaviti pitanje kriminalnopolitike opravdanosti takvog zakonskog rjeenja. KZ RS zadrao je ranije rjeenje u pogledu koncepcije krivinih djela ugroavanja ivota i tijela, tako da on u sistemu ovih krivinih djela sadri navedene inkriminacije. Iz ovoga proizilazi da se objanjenje data u komentaru uz krivino djelo izlaganja opasnosti iz lana 159. KZ RS i uz krivino djelo nepruanje pomoi iz stava 1. lan 161. KZ RS odnose na inkriminaciju regulisanu ovim lanom. lanak 176. Naputanje nemone osobe (1) (2) Tko nemonu osobu koja mu je povjerena ili o kojoj se je inae duan brinuti ostavi bez pomoi u prilikama opasnim za ivot ili zdravlje, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt ostavljene osobe ili je ona teko tjelesno ozlijeena ili joj je zdravlje teko narueno, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Razlike koje postoje izmeu krivinog djela predvienog u lanu 176. KZ FBIH i krivinog djela predvienog u lanu 160. KZ RS tiu se naina propisivanja kvalifikovanih oblika i kazne predviene za njih. Tako npr. KZ RS u stavu 2. lana 160. predvia kaznu zatvora od est mjeseci do pet godina ako je usljed djela iz stava 1. nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruenje zdravlja ostavljenog lica, dok u stavu 3. ovog lana zakonodavac predvia kaznu zatvora od jedne do osam godina ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt ostavljenog lica. KZ FBiH ne pravi ovakvu razliku izmeu teih oblika djela, ve sve navedene sluajeve regulie jednim stavom i predvia istu kaznu, tj. zatvor od tri mjeseca do tri godine. S tim u vezi postavlja se pitanje da li je kriminalnopolitiki opravdano da se za kvalifikovane oblike koji se po svojoj teini, odnosno stepenu ugroavanja ili povrede zatienog objekta bitno razlikuju, predvidi ista kazna. Inae, osnovne karakteristike krivinog djela naputanje nemone osobe odgovaraju osnovnim karakteristikama djela iz lana 160. KZ RS, te se obrazloenje dato uz taj lan moe u potpunosti primijeniti i kod ove inkriminacije. 972

GLAVA XVII
KAZNENA DJELA PROTIV SLOBODE I PRAVA OVJEKA I GRAANINA lanak 177. Povreda ravnopravnosti ovjeka i graanina (1) Tko na temelju razlike u rasi, boji koe, narodnosnoj ili etnikoj pripadnosti, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, spolu, spolnoj sklonosti, jeziku, naobrazbi, drutvenom poloaju ili socijalnom podrijetlu, uskrati ili ogranii graanska prava utvrena meunarodnim ugovorom, Ustavom, zakonom, drugim propisom ili opim aktom u Federaciji, ili tko na temelju takve razlike ili pripadnosti ili kojeg drugog poloaja daje pojedincima neopravdane povlastice ili pogodnosti, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Slubena ili odgovorna osoba u Federaciji koja poini kazneno djelo iz stavka 1.ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Slubena ili odgovorna osoba u institucijama u Federaciji koja suprotno propisima o ravnopravnoj uporabi jezika i pisama konstitutivnih naroda i ostalih koji ive na podruju Bosne i Hercegovine, uskrati ili ogranii graaninu da pri ostvarivanju svojih prava ili pri obraanju tijelima vlasti i institucijama u Federaciji, gospodarskim drutvima i drugim pravnim osobama uporabi svoj jezik ili pismo, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Slubena ili odgovorna osoba u institucijama u Federaciji koja uskrati ili ogranii pravo graaninu na slobodno zapoljavanje na cijelom podruju Bosne i Hercegovine i pod jednakim propisanim uvjetima, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

(2) (3)

(4)

V. komentar lanka 145. KZ BiH. lanak 178. Sprjeavanje povratka izbjeglice ili raseljene osobe (1) Tko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protupravan nain sprijei izbjeglicu ili raseljenu osobu da se vrati u svoj dom ili da koristi svoju imovinu koja joj je bila oduzeta tijekom neprijateljstava od 1991. godine, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. 973

(2) (3)

Tko sudjeluje u grupi ljudi koja poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine. Tko organizira ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina.

V. komentar lanka 146. KZ BiH. lanak 179. Protupravno oduzimanje slobode (1) (2) Tko drugoga protupravno zatvori, dri zatvorena ili mu na drugi nain oduzme slobodu kretanja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Ako je protupravno oduzimanje slobode trajalo dulje od trideset dana ili je poinjeno na okrutan nain ili je osobi kojoj je protupravno oduzeta sloboda zbog toga teko narueno zdravlje ili su nastupile druge teke posljedice, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od dvije do osam godina. Ako je zbog kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka osoba kojoj je protupravno oduzeta sloboda izgubila ivot, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3)

Pravo na slobodu kretanja je jedna od osnovnih osobnih sloboda ovjeka i graanina, ona je preduvjet za ostvarenje drugih prava i sloboda ovjeka. Zbog svoga znaenja sloboda kretanja predmet je reguliranja brojnih meunarodnih konvencija, deklaracija i akata. lankom 3. Univerzalne deklaracije o pravima ovjeka i graanina predvieno je da svako ima pravo na ivot, slobodu i osobnu sigurnost, te da je zabranjeno oduzimanje ili ograniavanje slobode osim kad je to odreeno zakonom, o emu odluuje sud. lankom 9. MPGPP predvieno je da svaki pojedinac ima pravo na slobodu i da nitko ne moe biti proizvoljno uhien ili pritvoren, niti lien slobode osim iz razloga i shodno postupku predvienom zakonom. Gotovo istovjetne odredbe sadri i EKLJP u kojoj se u lanku 5. navodi da svatko ima pravo na slobodu i sigurnost osobe i da nitko ne smije biti lien slobode osim u tono odreenim sluajevima i sukladno zakonom propisanom postupku. Nepovrjedivost slobode kretanja predviena je i ustavnim odredbama u lanku IIA2. Ustava FBiH (sve osobe unutar FBiH uivaju pravo na slobodu kretanja, odnosno pravo na slobodu s time da su uhienja i pritvor dopustivi samo po zakonu). Sloboda kretanja u sutini pretpostavlja mogunost slobodnog odluivanja o kretanju, o boravku i zadravanju na odreenim mjestima, o slobodi naputanja odreenog mjesta i sl. Ogranienja slobode kretanja mogu se predvidjeti samo u izuzetno predvienim sluajevima i u postupku propisanom zakonom. 974

(1) Kazneno djelo ini tko drugoga protupravno zatvori, dri zatvorena ili mu na drugi nain oduzme slobodu kretanja. Radnja izvrenja djela je oduzimanje slobode kretanja drugoga i odreena je alternativno i to kao zatvaranje drugoga, dranje drugoga zatvorenim ili na drugi nain oduzimanje slobode kretanja drugome. Oduzimanje slobode kretanja je svako onemoguavanje nekoj osobi da napusti mjesto na kome se nalazi ili da se kree u odreenom pravcu. Moe se raditi o apsolutnom onemoguavanju slobode kretanja, o potpunoj nemogunosti kretanja npr., vezanjem nogu i ruku ili dovoenjem u besvjesno stanje ili se moe raditi o relativno ogranienom kretanju koje pretpostavlja opu mogunost kretanja ali samo na ogranienom prostoru npr. u odreenoj prostoriji ili na odreenom mjestu. Drugi oblik radnje izvrenja djela je zatvaranje odnosno dranje zatvorenom neke osobe. Pod zatvaranjem se podrazumijevaju radnje kojima se neka osoba dovodi u odreen zatvoren prostor (stan, kua, spremite, ograeno dvorite i sl.) i kojoj se onemoguava da napusti taj prostor npr. zakljuavanjem prostorija, ostavljenom opasnog psa pred prostorijom u kojoj se nalazi osoba liena slobode i dr. Nemogunost naputanja zatvorenih prostorija ne mora biti apsolutna, o ovom djelu radit e se i u sluaju kad je osoba liena slobode imala mogunost napustiti zatvoreni prostor na neki neuobiajen, neredovit nain, nain najee skopan s odreenom opasnou po ivot ili tjelesni integritet npr., bjekstvom preko krova, iskakanjem kroz prozor i slino. O nemogunosti naputanja odreenog prostora radit e se i u sluaju kad ne postoje fizike prepreke za naputanje prostora npr., kua u kojoj se osoba liena slobode nalazi je nezakljuana, ali ta osoba iz straha ne smije napustiti kuu. Dranje zatvorenim pretpostavlja da je neka osoba ve liena slobode kretanja tako da poinitelj svojim radnjama samo produljuje jedno stanje lienosti slobode kretanja neke osobe. Dranje zatvorenim moe se izvriti i injenjem i neinjenjem dok se zatvaranje moe izvriti samo poduzimanjem odreene radnje. Trei oblik radnje izvrenja djela iz stavka l. je poduzimanje bilo koje radnje odnosno drugog naina oduzimanja slobode kretanja. To e biti npr. u sluaju oduzimanja invalidnim osobama pomagala neophodnih za kretanje npr., kolica i sl., uklanjanje ljestava kojima se jedino moe izai iz neke prostorije i dr. Za postojanje kaznenog djela nije odluno da li se radi o osobama sposobnim za voljno i samostalno odluivanje o slobodi kretanja, odraslim osobama ili o osobama sa ogranienom sposobnou voljnog odluivanja npr., duevno bolesnim osobama, maloj djeci i sl. Djelo se moe poiniti i u odnosu na potpuno nepokretne osobe zbog bolesti i slinih razloga budui da i takve osobe uz pomo drugih osoba mogu realizirati slobodu kretanja. O ovom kaznenom djelu radit e se i u sluaju kad je nekom oduzeta sloboda kretanja na zakonit nain (npr., temeljem rjeenja o odreivanju pritvora) ali se osoba dri zatvorenom nakon proteka roka do kojeg je oduzeta sloboda kretanja. Neodluno je da li je prethodno zadravanje uinila osoba koja produava protupravno stanje oduzimanja slobode. Za oduzimanje odnosno ograniavanje slobode kretanja nije nuno da se osoba kojoj se oduzima sloboda kretanja nalazi u zatvorenoj prostoriji, zatvorenom 975

prostoru; o ovom kaznenom djelu radit e se npr., i u sluaju ostavljanja odreene osobe na nekom pustom otoku bez mogunosti naputanja otoka i mogunosti komunikacije, vezanjem neke osobe u umi i sl. Protupravnost postupanja je posebno obiljeje ovog kaznenog djela. Nee se raditi o ovom kaznenom djelu ukoliko postoji neki zakonski osnov koji iskljuuje protupravnost postupanja. Tako je npr., lankom 147. ZKP FBiH predvieno ope pravo zadravanja odnosno da svatko moe zadrati osobu zateenu u poinjenju kaznenog djela. Posebne ovlasti policijskih tijela vezane za lienje slobode i zadravanje predviene su i odredbom l. 153. ZKP FBiH, kao i odredbama ZKP FBiH kojima se predviaju uvjeti za odreivanje pritvora (odredbe l. 145. 161. ZKP FBiH). Nee se raditi o ovom kaznenom djelu ni u sluaju postojanja opih osnova iskljuenja protupravnosti postupanja odnosno postupanja u nunoj obrani ili krajnjoj nudi. Ovo kazneno djelo je trajno kazneno djelo. U formalnom smislu je dovreno oduzimanje slobode, a u materijalnom smislu djelo traje sve dok se odrava protupravno stanje. Duina trajanja protupravnog stanja ne utjee na opstojnost kaznenog djela ali moe utjecati na kvalifikaciju djela ako je takvo stanje trajalo due od 30 dana (kazneno djelo iz stavka 2. ovog lanka). Ukoliko je kazneno djelo poinjeno prema vie osoba odnosno ukoliko je poinitelj oduzeo slobodu veem broju osoba nee se raditi o jednom kaznenom djelu ve o onoliko kaznenih djela koliko je osoba protupravno lieno slobode, odnosno kojima je oduzeta sloboda kretanja. U st. 2. i 3. predvieni su tei oblici kaznenog djela protupravnog oduzimanja slobode. (2) Tea kvalifikacija kaznenog djela iz stavka 2. zasniva se na duini trajanja protupravnog oduzimanja slobode, nainu poinjenja djela i posebno tekim posljedicama prouzroenim izvrenjem kaznenog djela. Navedene okolnosti su odreene alternativno, prouzroenjem bilo koje od tih okolnosti ini se ovaj oblik kaznenog djela. Prva okolnost odnosi se na trajanje protupravnog oduzimanja slobode; ukoliko je to trajanje due od 30 dana radit e se o ovom obliku kaznenog djela. Vrijeme trajanja protupravnog oduzimanja slobode rauna se od trenutka kad je odreenoj osobi oduzeta sloboda do prestanka tako prouzroenog protupravnog stanja odnosno stanja lienja slobode, do omoguavanja osobi da se slobodno i nesmetano kree. Drugu okolnost karakterizira okrutan nain protupravnog oduzimanja slobode kretanja. To e biti sluaj kad se osobi kojoj se oduzima sloboda kretanja nanose fizike i psihike patnje, kad se osoba zlostavlja, kad joj se prijeti ubojstvom, kad se due vrijeme osoba izgladnjuje ili joj se uskrauje voda i sl. Teko naruenje zdravlja postojat e kad je kod osobe kojoj je oduzeta sloboda prouzroeno teko tjelesno i duevno oboljenje. O nastupanju drugih tekih posljedica radit e se u sluaju tee povrede asti i ugleda osobe liene slobode, prouzroenja velike imovinske tete, razvoda braka, tekog poremeaja obiteljskih odnosa i sl.

976

U odnosu na vrijeme trajanja protupravnog oduzimanja slobode i okolnost da je oduzimanje slobode izvreno na okrutan nain potrebno je namjerno postupanje poinitelja dok u odnosu na tee prouzroene posljedice (teko naruenje zdravlja, nastupanje drugih tekih posljedica) dovoljan je nehaj poinitelja. (3) U stavku 3. previen je najtei oblik kaznenog djela protupravnog oduzimanja slobode. Djelo e postojati ukoliko je zbog kaznenog djela iz stavka l. ovog lanka osoba kojoj je protupravno oduzeta sloboda izgubila ivot. Za ovaj oblik kaznenog djela neophodno je postojanje uzrone veze izmeu oduzimanja slobode kretanja i nastupanja smrti; smrt osobe kojoj je oduzeta sloboda kretanja treba da je posljedica oduzimanja slobode kretanja. To e npr., biti u sluaju neukazivanja nune lijenike pomoi, nedostatka lijekova koje osoba redovito koristi, teki uvjeti u kojima osoba liena slobode boravi, boravak u hladnoj i vlanoj prostoriji due vrijeme i sl. U odnosu na nastupanje smrti poinitelj treba postupati iz nehaja. Ukoliko je oduzimanje slobode neke osobe samo nain da se osoba lii ivota nee se raditi o ovom kaznenom djelu ve o stjecaju kaznenog djela ubojstva i ovog oblika kaznenog djela budui da poinitelj u odnosu na smrt neke osobe postupa s namjerom. lanak 180. Otmica (1) Tko drugoga protupravno zatvori, dri zatvorena ili mu na drugi nain oduzme ili ogranii slobodu kretanja s ciljem da njega ili koga drugoga prisili da to uini, ne uini ili trpi, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini prema djetetu ili maloljetniku, ili tko radi ostvarivanja cilja otmice iz stavka 1. ovoga lanka prijeti da e taoca usmrtiti ili teko tjelesno ozlijediti, ili ako je kazneno djelo poinjeno u sastavu grupe ljudi ili organizirane grupe ljudi, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. Poinitelj kaznenog djela iz st. 1. i 2. ovoga lanka koji dragovoljno pusti na slobodu taoca prije nego je ostvaren njegov zahtjev radi kojega je poinio otmicu,moe se osloboditi kazne.

(2)

(3)

(1) Kazneno djelo iz ovog lanka (st.1.), u pogledu radnje izvrenja, kao i cilja poduzetih radnji odreeno je na gotovo identian nain kao i kazneno djelo iz l. 168. KZ BiH (kazneno djelo otmice predstavnika najviih institucija BiH), te se upuuje na objanjenja data uz navedeno kazneno djelo. U odnosu na kazneno djelo iz lanka 168. KZ BiH kod ovog djela nije potrebno postupanje s posebnom namjerom poinitelja. Kod ovog oblika kaznenog djela pasivni subjekt je bilo koja 977

osoba dok je kod kaznenog djela iz l. 168. st. l. KZ BiH pasivni subjekt slubena osoba institucija BiH pri obavljanju njezine slube. (2) U stavku 2. propisan je tei oblik kaznenog djela otmice odreen s obzirom na svojstvo pasivnog subjekta (dijete ili maloljetnik), s obzirom na nain poinjenja kaznenog djela iz stavka 1. vezano za ostvarenje cilja otmice odnosno s obzirom da je poinjenje kazneno djela iz stavka 1. poinjeno u sastavu grupe ljudi ili organizirane grupe ljudi. Prva kvalifikatorna okolnost odnosi se na injenicu da je kazneno djelo iz stavka 1. poinjeno prema djetetu ili maloljetnoj osobi. Prema l. 2. st. 9. i 10. KZ FBiH dijete je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navrila etrnaest godina, a maloljetnik je osoba koja nije navrila osamnaest godina. Druga okolnost koja djelu iz stavka 1. daje tei oblik je injenica da je poinitelj kaznenog djela iz stavka 1., a radi ostvarenja cilja otmice (prisiljavanje osobe kojoj je oduzeta ili ograniena sloboda ili druge osobe) prijetio da e taoce usmrtiti ili teko tjelesno ozlijediti. U ovom sluaju radi o tzv., kvalificiranoj prijetnji tj., stavljanju u izgled zla koje se sastoji u prijetnji usmrenja ili tekog ozljeivanja talaca. Nije odluno da li je poinitelj imao stvarnu namjeru da prijetnju i ostvari. Djelo iz stavka 2. postojat e i u sluaju poinjenja djela u sastavu grupe ili organizirane grupe ljudi. Pod grupom ljudi podrazumijeva se, u smislu odredbi lanka 2. st.16. KZ FBiH udruga od najmanje tri osobe koje su povezane radi trajnog, ponovljenog ili povremenog poinjenja kaznenih djela, pri emu svaka od tih osoba sudjeluje u poinjenju kaznenog djela. Organizirana grupa ljudi u smislu odredbi l.2. st.17. ovog Zakona je grupa ljudi koja je ustrojena, a nije nastala spontano radi izravno slijedeeg poinjenja kaznenog djela, iji lanovi ne moraju imati formalno odreene uloge, koja ne mora imati slijed lanstva niti razvijeni ustroj. (3) U stavku 3. predviena je fakultativna mogunost oslobaanja od kazne poinitelja kaznenih djela iz st. l. i 2. koji dragovoljno pusti na slobodu taoce. Uvjet za moguu primjenu ove odredbe je da je putanje talaca na slobodu posljedica dobrovoljne volje poinitelja, pri emu nije odluno iz kojih razloga je poinitelj taoce pustio na slobodu. Da bi dolo do mogunosti primjene ove odredbe neophodno je takoer da je do putanja na slobodu talaca dolo prije nego to je ostvaren zahtjev poinitelja radi kojeg je otmica i poinjena. V. komentar l. 168. KZ BiH i l.191. KZ BiH (kazneno djelo uzimanja talaca). lanak 181. Iznuivanje iskaza (1) Slubena osoba koja u obavljanju slube uporabi silu, prijetnju ili drugi protupravan nain s ciljem iznuivanja iskaza ili koje druge izjave od osumnjienika, optuenika, svjedoka, vjetaka ili koga drugoga, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

978

(2)

Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka praeno tekim nasiljem ili ako su zbog iznuenog iskaza nastupile osobito teke posljedice za osumnjienika ili optuenika u kaznenom postupku, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Ovim kaznenim djelom kaznenopravno su sankcionirana nezakonita postupanja slubenih osoba u vrenju slube prilikom poduzimanja procesnih i drugih radnji vezanih za davanje, odnosno uzimanje iskaza od neke osobe. Odredbama ZKP, Zakona o parninom postupku, i drugim odgovarajuim zakonskim propisima kojima se reguliraju kazneni, parnini, upravni i drugi postupci predviena su procesna jamstva sudionicima u tim postupcima (optuenici, osumnjienici, svjedoci, vjetaci i dr.). Tako je npr., odredbom l. 91. ZKP FBiH predvieno da se ispitivanje osumnjienika u istrazi vri tako da se u punoj mjeri potuje osoba osumnjienika, te da se prilikom ispitivanja osumnjienika ne smije uporabiti sila, prijetnja, prijevara, opojna ili druga sredstva koja mogu utjecati na slobodu odluivanja i izraavanja volje prilikom davanja izjave ili priznanja. Zatita ljudskog dostojanstva i slobode ovjeka odnosno slobode odluivanja razliitih procesnih subjekata zajamena je i brojnim meunarodnim konvencijama. Prema lanku 7. MPGPP nitko ne smije biti podvrgnut muenju ili okrutnom, neovjenom ili poniavajuem postupku ili kazni. Odredbom lanka 3. EKLJP propisano je da nitko nee biti podvrgnut torturi, neljudskom ili poniavajuem postupku ili kanjavanju. (1) Djelo se sastoji u uporabi sile, prijetnje ili drugog protupravnog naina od strane slubene osobe u vrenju slube s ciljem iznuivanja iskaza ili koje druge izjave od osumnjienika, optuenika, svjedoka, vjetaka ili koga drugoga. Ovo kazneno djelo s obzirom na svoju prirodu i radnju izvrenja predstavlja poseban vid kaznenog djela prinude. Budui da kazneno djelo moe biti poinjeno samo od slubene osobe i to u vrenju slube ono predstavlja poseban oblik zlouporabe slubene ovlasti, poseban vid nezakonitog vrenja slubenih dunosti. Zbog pretenosti zatitnog objekta djelo je svrstano u skupinu kaznenih djela protiv slobode i prava ovjeka i graanina a ne u skupinu kaznenih djela protiv slubene dunosti. Radnja izvrenja djela odreena je alternativno i to kao uporaba sile, prijetnje ili kao koritenje drugog protupravnog naina s ciljem iznuivanja iskaza ili druge izjave. Sila je primjena fizike snage prema nekoj osobi (radi svladavanja otpora). O sili e se raditi i onda kad ne postoji izravno fiziko djelovanje na rtvu ali su poduzete radnje takve da proizvode fiziki utjecaj na rtvu, da proizvode uinke koje ta osoba osjea kao tjelesno zlo kao fiziku prinudu (odreeno djelovanje na stvari, imovinu npr., pucanje u gume vozila da se voza prisili da zaustavi auto.). Apsolutna sila (vis absoluta) postoji onda kad je sila takvog intenziteta da iskljuuje svaki otpor, kad je neodoljiva. S druge strane, vis compulsiva postoji onda kad je primjena sile takva da ostavlja rtvi mogunost da se ne pokori poinitelju. Radi se o sili s tjelesnim, fizikim uinkom kojom se hoe volju rtve usmjeriti u odreenom smjeru (npr., muenje). Pod silom se 979

podrazumijeva i primjena hipnoze ili omamljujuih sredstava s ciljem da se netko protiv svoje volje dovede u nesvjesno stanje ili onesposobi za otpor (lanak l. st. 31. KZ FBIH). Prijetnja je stavljanje drugom u izgled nekog zla. Prijetnja, da bi bila pravno relevantna treba da ima odreeni kvalitet, da s obzirom na nain ispoljavanja i ostale okolnosti moe utjecati na slobodu volje, slobodu odluivanja osobe kojoj se prijeti, ona treba da je po pravilu objektivno ostvarljiva, ali prijetnja e biti relevantna i kad se nije objektivno mogla ostvariti, ukoliko osoba kojoj se prijeti ima valjane razloge da, s obzirom na postojee okolnosti smatra da je prijetnja ostvarljiva. Nadalje, potrebito je saznanje prijetnje od osobe kojoj je prijetnja upuena pri emu nije bitno da li je prijetnja saznata izravno od poinitelja ili na posredan nain, preko drugih osoba. Prijetnja ne mora biti upravljena na ivot ili tijelo, tjelesni integritet osobe kojoj se prijeti, ne mora se raditi o tzv., kvalificiranoj prijetnji. U pitanju moe biti i stavljanje u izgled nekog drugog zla npr., prijetnja obznanjivanjem javnosti kompromitirajuih podataka o nekoj osobi, prijetnja oduzimanjem slobode, gubitkom zaposlenja i dr. to se tie razgranienja sile i prijetnje one se razlikuju po tome to je sila fizika prinuda, zlo s fizikim uinkom koje se i ostvaruje, a prijetnja je postupak sraunat na psiholoki uinak kao nagovjetaj primjene sile u budunosti. U svakom sluaju sila i prijetnja su dva meusobno uvjetovana pojma: to se sila pojmovno manje vee za primjenu izravne fizike snage na tjelesni integritet drugoga, a vie za fiziki prinudni uinak, to se smanjuje podruje ostavljeno prijetnji.. Pod pojmom drugi nedoputeni nain prije svega podrazumijeva se koritenje nedoputenih sredstava npr., medicinskih preparata, odnosno medicinskih postupaka prema osobama od kojih se uzima izjava kako bi se djelotvorno utjecalo na slobodu odluivanja odnosno slobodu iskazivanja tih osoba (npr., primjena narkoanalize i drugih slinih postupaka). Ne moe se smatrati kao iznuivanje iskaza sluaj kad slubena osoba u vrenju slube sugerira optueniku, osumnjieniku ili drugoj osobi da da iskaz ukazujui mu na odreene posljedice davanja ili nedavanja iskaza, uz uvjet da se takva sugestija ne moe okvalificirati kao prijetnja. Iako se i kod tzv., kapcioznih i sugestivnih pitanja radi o svojevrsnom protupravnom nainu postupanja u teoriji preovladava shvatanje da se u tom sluaju ne radi o izvrenju ovog kaznenog djela budui da pojam iznuditi podrazumijeva uporabu takvih nain i sredstava koji znae atak na osobu, na fiziki i psihiki integritet osobe i to takvog intenziteta da se moe rei da postoji prinuda da se dobije iskaz uope ili da se dobije iskaz eljene sadrine. O iznuivanju iskaza radit e se i u sluaju kad se neka osoba dovede u zabludu glede injenica odlunih za davanje izjave, kao i u sluaju postupaka kojima se vri dugotrajno i neprekidno sasluanje, bez omoguavanja odmora i sna osobi od koje se uzima odnosno zahtjeva iskaz a s ciljem njenog iscrpljivanja i utjecanja na slobodno iskazivanje. Za postojanje kaznenog djela potrebito je da su sila, prijetnja ili drugi protupravan nain uzimanja izjave poinjeni s ciljem iznuivanja iskaza ili koje 980

druge izjave odnosno da su poinjeni prema osumnjieniku, optueniku, svjedoku, vjetaku ili nekoj drugoj osobi. Iznuivanje iskaza moe se vriti u kaznenom, parninom, upravnom, stegovnom ili drugom postupku. Neophodno je da su naznaene radnje iznuivanja iskaza poduzete u vrenju slube i od strane slubene osobe. Pojam u vrenju slube prema prevladajuem shvaanju obuhvaa ne samo radnje koje spadaju u predviene ovlasti slubene osobe ve i radnje koje su vezane s tim radnjama, ali koje su u okviru djelatnosti slube u kojoj slubena osoba radi. Kazneno djelo je dovreno kad je uporabljena sila, prijetnja ili drugi protupravan nain u namjeri iznuivanja iskaza. Djelo e postojati bez obzira da li su iskaz ili izjave iznueni. Poinitelj kaznenog djela moe biti samo slubena osoba. O pojmu slubene osobe vidjeti odredbe lanka l. st. 3. - 7. KZ FBiH. Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom. (2) U stavku 2. predvien je tei oblik kaznenog djela iznuivanja iskaza. Okolnosti koju djelu daju tei karakter su nain izvrenja djela i prouzroene posljedice. U prvom sluaju radi se o iznuivanju iskaza koje je praeno tekim nasiljem npr., u sluaju kad se osumnjieniku, optueniku, svjedoku, vjetaku ili drugoj osobi nanose velike fizike i psihike patnje pri emu naini izvrenja mogu biti razliiti - uskraivanje hrane i vode, fiziko muenje, prijetnja da e se liiti ivota neka njima bliska osoba i sl. Najee se o ovom obliku djela radi u odnosu na optuenika, odnosno osumnjienika koji se nalazi u pritvoru da bi se od njega iznudilo priznanje. S obzirom da se radi o kvalifikatornim okolnostima pod kojima se djelo vri potrebna je namjera poinitelja u odnosu na naznaene okolnosti. S obzirom na zaprijeenu kaznu ovaj oblik kaznenog djela odnosno pojam tekog nasilja prema ope prihvaenom stajalitu obuhvaa i teku tjelesnu povredu. O osobito tekim posljedicama za osumnjienika ili optuenika u kaznenom postupku radit e se u sluaju kad je zbog iznuivanja iskaza osumnjienik ili optuenik due vrijeme ostao u pritvoru, kad je na temelju iznuenog iskaza donesena pravomona osuujua presuda (naroito u sluaju osude na due zatvorske kazne) iako je optuenik nevin, kad je dolo do tekih poremeaja obiteljskih odnosa, razvoda braka, naputanja obitelji, tekog naruavanja zdravlja i sl. Vrijedi istai da se ovaj tei oblik kaznenog djela iznuivanja iskaza (u odnosu na osobito teke posljedice) odnosi samo na osumnjienika i optuenika u kaznenom postupku, a ne i na osobe navedene u stavku l. (npr., svjedok, vjetak), a to je i razumljivo s obzirom na poseban procesno pravni poloaj navedenih osoba. Glede kaznene odgovornosti za djelo iz stavka 2. kod iznuivanja iskaza praenog tekim nasiljem potrebita je namjera poinitelja jer se radi o kvalifikatornoj okolnosti pod kojom se djelo ini, dok je u drugom sluaju (osobito teke posljedice djela za osumnjienika ili optuenika) za kaznenu odgovornost dovoljan je nehaj jer se radi o djelu kvalificiranom teom posljedicom. 981

Sudska praksa:
Organ policije moe izvriti kazneno djelo iznuivanja iskaza, bez obzira na to to se o sasluanju neke osobe ne sastavlja zapisnik i bez obzira na to to takvo sasluanje ne bi mogli imati karakter dokaznog sredstva u kaznenom postupku. Savezni vrhovni sud, Kz-112/61

lanak 182. Zlostavljanje u obavljanju slube Slubena osoba koja u obavljanju slube drugoga zlostavlja, nanosi mu tee tjelesne ili duevne patnje, zastrauje ga ili vrijea, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. Cilj inkriminacije je zatita ljudskog dostojanstva i nepovrjedivost integriteta ovjeka, osiguranje zatite graana u njihovim kontaktima sa slubenim osobama. S obzirom da ovo kazneno djelo po svojim obiljejima predstavlja poseban oblik kaznenog djela zlouporabe poloaja ili ovlasti njime se titi i zakonito vrenje slubenih dunosti, pravilno obavljanje slube. Zbog pretenosti zatitnog objekta djelo je svrstano u ovu skupinu kaznenih djela, a ne u skupinu kaznenih djela protiv slubene i druge odgovorne dunosti (Glava XXXI KZ FBiH). Odredbe o zabrani zlostavljanja sadrane su u brojnim meunarodnim konvencijama npr., Konvenciji protiv torture i drugih surovih neljudskih i poniavajuih kazni i postupaka, Europskoj konvenciji o sprjeavanju muenja i neljudskog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja. Odredbom lanka 3. EKLJP izriito je predvieno da se nitko ne smije podvrgnuti muenju ni neovjenom ili poniavajuem postupanju ili kazni. Kazneno djelo ini osoba koja u obavljanju slube drugoga zlostavlja, nanosi mu tee tjelesne ili duevne patnje, zastrauje ga ili vrijea. Radnja izvrenja kaznenog djela je odreena alternativno i to kao zlostavljanje, nanoenje tekih tjelesnih ili duevnih patnji i zastraivanje ili vrijeanje. Poduzimanjem bilo koje od naznaenih radnji ini se ovo kazneno djelo. Ukoliko poinitelj u odnosu na istu osobu poini vie alternativno odreenih radnji izvrenja nee se raditi o stjecaju kaznenog djela ve o jednom kaznenom djelu, a s obzirom da sve radnje predstavljaju jedinstvenu logiku cjelinu i da su upravljene prema istoj osobi. Zlostavljanje se ispoljava kao nanoenje fizikih i psihikih patnji tako da moe imati oblik djelovanja na tijelo neke osobe (amaranje, vuenje za kosu, ui, nos i sl.), a moe se sastojati i u psihikom maltretiranju kao to je stalno podsjeanje na neto to je za oteenu osobu neprijatno, ismijavanje i omalovaavanje kao i u drugim oblicima nanoenja psihikih patnji. Pojam vrijeanja u smislu ovog kaznenog djela podrazumijeva takve djelatnosti slubene osobe koje u odnosu na 982

drugu osobu imaju karakter uvrede tj. omalovaavanja njezine asti i ugleda pri emu su mogui razni vidovi uvrede: verbalna, tvorna ili simbolika. Drugi vid radnje izvrenja sastoji se u nanoenju tekih tjelesnih patnji; najee se radi o sadrajno slinim radnjama kao kod zlostavljanja ali znatnijeg intenziteta (npr., izgladnjivanje, uskraivanje hrane, razna fizika djelovanja prema pasivnom subjektu znatnijeg intenziteta koja nemaju karakter nanoenja tjelesne povrede). Nanoenje duevnih patnji, zastraivanje ili vrijeanje predstavljaju radnje koje je, kao i ve gore pomenute radnje teko razgraniiti, jer po pravilu neko odreeno postupanje najee sadri elemente vie radnji. Tako se npr., vrijeanjem (omalovaavanjem drugoga, povredom asti i ugleda drugoga, iznoenjem negativnih sudova o drugome, ismijavanjem i sl. nanose i duevne patnje osobi koja se vrijea), nanose i duevne patnje osobi koja se vrijea. Zastraivanje je u sutini poseban vid prijetnje odnosno stavljanje u izgled nekog zla, nekih tetnih posljedica koje mogu nastupiti za drugoga i sl. Poduzimanje navedenih radnji treba da je uinjeno u obavljanju slube od strane slubene osobe. Pojam u obavljanju slube obuhvaa ne samo radnje koje spadaju u predviene, propisane ovlasti i dunosti slubene osobe ve i radnje koje su vezane s tim radnjama ali koje su u okviru djelatnosti slube u kojoj slubena osoba radi pri emu ocjena da li se radi o radnjama poduzetim u obavljanju slube predstavlja questio facti u svakoj konkretnom sluaju. Zlostavljanje izvreno izvan okvira slube, izvan predvienih poslova i ovlasti slube nee predstavljati ovo kazneno djelo ve eventualno neko drugo kazneno djelo. Ukoliko je prema istoj osobi i u istom vremenskom periodu poduzeto vie radnji koje predstavljaju radnju izvrenja ovog djela (zlostavljanje, vrijeanje, nanoenje fizikih ili psihikih patnji i dr.) nee se raditi o vie kaznenih djela ve samo o jednom kaznenom djelu budui da naznaene radnje predstavljaju jedinstvenu loginu cjelinu i da su poinjene prema istoj osobi. Ako je pri izvrenju djela oteenoj osobi, pasivnom subjektu nanesena laka ili teka tjelesna povreda radit e se o stjecaju ovog kaznenog djela i odgovarajueg kaznenog djela tjelesne povrede (lake ili teke). Posljedica kaznenog djela je povreda, ugroavanje ljudskog dostojanstva, povreda integriteta ovjeka. Da li je povrijeeno ljudsko dostojanstvo odnosno integritet ovjeka po pravilu se ocjenjuje prema objektivnim kriterijima ovisno o konkretnim okolnostima, a ne prema subjektivnom doivljaju oteene osobe. Kazneno djelo je dovreno poduzimanjem bilo koje od alternativno predvienih radnji izvrenja djela. Radi se o tzv., posljedinoj radnji; u opisu kaznenog djela i radnja izvrenja i prouzroena posljedica zajedno su obuhvaene. Poinitelj kaznenog djela moe biti samo slubena osoba. O pojmu slubene osobe vidjeti lanak l. st. 3. - 7. KZ FBIH (znaenje izriaja u ovom Zakonu). Kazneno djelo se moe poiniti samo s namjerom koja obuhvaa i svijest da se zlostavljanje vri u vrenju slube.

983

Sudska praksa:
Ako je prilikom izvrenja kaznenog djela iz l.66.KZS slubena osoba u vrenju slube drugog pored zlostavljanja i tjelesno povrijedila, radi se o stjecanju kaznenog djela zlostavljanja u slubi i kaznenog djela teke tjelesne povrede ili lake tjelesne povrede. Presuda Okrunog suda u Beogradu br.K.484/98 od 01.04. 1998.

lanak 183. Ugroavanje sigurnosti (1) (2) (3) Tko ugrozi sigurnost neke osobe ozbiljnom prijetnjom da e napasti na ivot ili tijelo te osobe ili na taj nain izazove uznemirenje graana, kaznit e se kaznom zatvora do est mjeseci. Tko ugrozi sigurnost vie osoba ozbiljnom prijetnjom da e napasti na ivot ili tijelo tih osoba ili taj nain izazove uznemirenje graana, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. Tko prikradanjem, uestalim praenjem ili uznemiravanjem na drugi nain ugroava sigurnost branog partnera, osobe s kojom ivi u izvanbranoj zajednici, roditelja svojeg djeteta ili druge osobe s kojom odrava ili je odravao bliske veze, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Ovim kaznenim djelom titi se osobna sigurnost graana kao dio osobne slobode; titi se pravo na spokojan i miran ivot, osjeaj sigurnosti i pravo ovjeka da ga drugi u ostvarivanju naznaenih prava ne uznemiruje. Kazneno djelo ugroavanja sigurnosti ima tri oblika. U stavku l. predvien je osnovni oblik kaznenog djela koji se sastoji u ugroavanju sigurnosti neke osobe ili na taj nain ugroavanju sigurnosti graana, stavkom 2. kaznenopravno je sankcionirano ugroavanje sigurnosti vie osoba, dok je u stavku 3. predvien poseban oblik kaznenog djela ugroavanja sigurnosti kod kojeg se radi o ugroavanju sigurnosti odreenih kategorija osoba koje su rodbinski ili na drugi nain u bliskoj vezi s poiniteljem. Kazneno djelo iz stavka l. sastoji se u ugroavanju sigurnosti neke osobe ozbiljnom prijetnjom da e napasti na ivot ili tijelo te osobe ili na taj nain izazivanju uznemirenja graana. Radnja izvrenja djela je ugroavanje sigurnosti i to ozbiljnom prijetnjom napada na ivot ili tijelo odreene osobe. Prijetnja kod ovog kaznenog djela mora imati kvalificirani oblik, mora se raditi o ozbiljnoj prijetnji koja se odnosi na napad na ivot ili tijelo odnosno na liavanje ivota ili povredu tjelesnog integriteta. Ozbiljnost prijetnje treba cijeniti prema svim konkretnim okolnostima sluaja, prema prilikama u kojima je ista poinjena, nainu i sadraju prijetnje, dosadanjim odnosima izmeu poinitelja i oteene osobe, motivima prijetnje i sl. 984

Ozbiljnost prijetnje treba posmatrati prije svega po kriteriju objektivne podobnosti da prijetnja kod osobe kojoj je upuena izazove osjeaj straha, zabrinutosti, nemira, nesigurnosti. Na ozbiljnost prijetnje ne utjee injenica je li poinitelj stvarno imao namjeru ostvariti prijetnju. Pravno je irelevantna i prijetnja nepodobnim sredstvom npr., prijetnja lanim orujem, ukoliko je s obzirom na objektivne i subjektivne okolnosti i okolnosti vrenja prijetnje oteena osoba imala razloga da prijetnju shvati ozbiljno. Najee se prijetnja upuuje izravno, ali prema stajalitu sudske prakse i teorije o ovom kaznenom djelu radit e se i u sluaju prijetnje neizravnim putem npr., upuivanje prijeteih poruka preko treih osoba uz ve naznaene uvjete glede ozbiljnosti kvaliteta tako upuene prijetnje. U svakom sluaju neophodno je da je prijetnja saznata od osobe kojoj je upuena. (1) Ovo kazneno djelo postojat e samo ako se prijeti napadom na ivot ili tijelo osobe kojoj je prijetnja upuena. Prijetnja napadom na ivot ili tijelo njoj bliske osobe u smislu ovog kaznenog djela (st. l.) nije pravno relevantna. Takoer nije relevantna niti prijetnja koja se sastoji u stavljanju u izgled nekog drugog zla, a ne napada na ivot ili tjelesni integritet neke osobe. Za postojanje djela nebitno je iz kojih razloga je prijetnja upuena i da li se izreenom prijetnjom eli postii neki cilj, moe se raditi o osveti, zavisti, patolokim motivima, ljubomori i sl. Ono to karakterizira ovo kazneno djelo odnosno prijetnju je injenica da se njome oteena osoba ne prisiljava na neko injenje ili neinjenje, za razliku od veine kaznenih djela gdje se kao nain radnje izvrenja navodi uporaba prijetnje. Posljedica kaznenog djela je ugroavanje osjeaja sigurnosti, ugroavanje prava na nesmetan i miran ivot, osjeaj uznemirenosti, stvaranje stanja nespokojstva, izazivanje straha i naruavanje osjeaja pravne sigurnosti. Osoba kojoj se prijeti osjea se ugroena i liena onog osjeaja slobode od straha, osjeaja koji predstavlja osnovni psiholoki uvjet za osjeanje osobne slobode zbog ega je i potrebito, kako je ve naznaeno da je prijetnja saznata od adresata, osobe kojoj je upuena. Posljedica djela je i izazivanje uznemirenja graana. Iako je odredba stavka l. djelomino neprecizna, proizlazi da je posljedica ovog djela odreena alternativno tako da e djelo postojati ne samo ukoliko je ugroena sigurnost jedne osobe ve i u sluaju kad je ozbiljna prijetnja da e se napasti na ivot ili tijelo odreene osobe izazvala uznemirenje graana. Ovaj oblik djela postoji kad je prijetnja napadom na ivot ili tijelo upuena samo jednoj osobi, ali na takav nain ili u takvim okolnostima da je to izazvalo uznemirenost graana, bilo to su upuenom prijetnjom i drugi graani izravno ugroeni, npr., kad se nekoj osobi prijeti lienjem ivota podmetanjem eksploziva u njezinom stanu koji je okruen stanovima drugih graana, bilo zbog toga to ova prijetnja izaziva kod drugih graana strepnju, strah ili slina osjeanja zbog vjerojatnoe da se u konkretnom sluaju nee moi otkloniti opasnost od upuene prijetnje. Kazneno djelo je dovreno kad je na naznaeni nain ugroena sigurnost neke osobe. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba. Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom. 985

(2) U stavku 2. predvien je tei oblik kaznenog djela ugroavanja sigurnosti. Ovaj oblik djela postojat e u sluaju ugroavanja sigurnosti vie osoba. Obiljeja djela su odreena na istovjetan nain kao i kod kaznenog djela iz stavka l., osim to se u ovom sluaju radi o ugroavanju sigurnosti vie osoba. Prema lanku l. st.14.KZ FBIH pojam vie osoba obuhvaa najmanje dvije osobe ili vie njih. (3) U stavku 3. predvien je poseban oblik kaznenog djela ugroavanja sigurnosti koji karakterizira nain izvrenja djela, nain izazivanja ugroavanja sigurnosti i poseban odnos poinitelja sa osobama ija se sigurnost ugroava. Kao radnje izvrenja ovog oblika kaznenog djela navode se prikradanje, uestalo praenje i uznemiravanje na drugi nain. Djelo e postojati samo u sluaju kad je na naznaeni nain ugroena sigurnost branog partnera, osobe s kojom poinitelj ivi u izvanbranoj zajednici, roditelja poiniteljevog djeteta ili druge osobe s kojom poinitelj odrava ili je odravao bliske veze. Objanjenja data uz kazneno djelo iz stavka l. u pogledu posljedica djela, oblika krivnje i dr. mutatis mutandis vrijede i za ovaj oblik kaznenog djela. Sudska praksa:
Kad je optuenik preko telefona oteenoj osobi uputio prijetnju da e poslati petoricu kojima e platiti po 100,00 DEM da isjeku na komade oteenog i njegovu obitelj ini kazneno djelo ugroavanja sigurnosti iz l.67. st. 2. u vezi sa st.l.KZS jer je ozbiljnom prijetnjom ugrozio sigurnost vie osoba da e napasti na ivot.

Presuda Okrunog suda u Beogradu br.K.1444/99 od 11.11.1999.

lanak 184. Naruavanje nepovrjedivosti doma (1) (2) Tko neovlateno prodre u tui dom ili zatvorene prostorije ili se na zahtjev ovlatenika otamo ne udalji, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Slubena osoba koja poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka u obavljanju slube, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Ovim kaznenim djelom osigurava se zatita nepovrjedivosti privatnog i obiteljskog ivota, zatita nesmetanog i mirnog stanovanja; pojedinac se titi od neovlatenog uznemiravanja.

986

Nepovrjedivost doma, privatnog ivota, obitelji predmet je reguliranja brojnih meunarodnih konvencija. Odredbom l. 8. EKLJP predvieno je da svatko ima pravo na nepovredivost svog privatnog i obiteljskog ivota, nepovredivost doma. Odgovarajue odredbe o zatiti prava na dom, na zabranu samovoljnog mijeanja u privatni ivot i obitelj predviene su i Univerzalnom deklaracijom o pravima ovjeka (l. 12.) i MPGPP (l. 17.). Kazneno djelo iz ovog lanka ima dva oblika. U st. 1. predvien je osnovni oblik kaznenog djela naruavanja nepovredivosti doma, dok je u st. 2. predvien tei oblik ovog kaznenog djela ukoliko je naruavanje nepovredivosti doma poinjeno od strane slubene osobe u vrenju slube. (1) Kazneno djelo iz st. 1. ini neovlateno prodre u tui dom ili zatvorene prostorije ili se na zahtjev ovlatenika otud ne udalji. Objekt kaznenopravne zatite je tui dom i tue zatvorene prostorije. Pojam doma i zatvorenog prostora u sudskoj praksi i teoriji je razliito odreivan. U smislu ovog kaznenog djela, dom obuhvaa sve prostorije namijenjene stanovanju, bilo da se radi o prostorijama koje u uem smislu ulaze u pojam doma (sobe, kupatilo i sl.) ili o pomonim prostorijama (podrum, potkrovlja i sl.) koje su po pravilu funkcionalno povezane sa prostorijama u kojima se stanuje, boravi. U pojam doma ulaze i prostorije za privremeni boravak, za privremeni smjetaj (privremeni radniki stanovi na gradilitima, u barakama, izbjeglika naselja, kampovi i sl.), prostorije za zajedniko stanovanje, prostorije za nuni smjetaj, prostorije kojima je nadogradnjom ili adaptacijom promijenjena prvobitna namjena i koje slue za stanovanje (mansarde, prostorije za suenje rublja i sl.), prostorije koje su po namjeni povezane sa prostorijama za stanovanje (ostave, hodnici, drvarnice i sl.). S obzirom da je osnovni kriterij koji se koristi u svrhu odreivanja pojma doma prije svega namjena odreenih prostorija, pod domom se mogu smatrati i hotelske sobe, sobe na plovnim i slinim objektima, prostorije za smjetaj na naftnim platformama i sl. injenica da li se neka prostorija privremeno ili trajno koristi za stanovanje nije odluna za odreivanje njenog statusa. Nedvojbeno je da pojam doma obuhvaa i kue i druge objekte namijenjene za odmor, povremeni boravak, kao to su vikendice, planinarski domovi, izletnike kue i sl. I u pravnoj teoriji i u judikaturi zauzimana su razliita stajalita po pitanju da li pojam doma obuhvaa i stan u kojem nitko ne stanuje. Pri rjeavanju ovog pitanja odluni kriteriji treba biti zatitni objekt ovog djela. S obzirom da je zatitni objekt ovog djela osobna sigurnost, kao osnov za osjeanje osobne slobode graana odnosno prava na neometan privatni i obiteljski ivot, pojedini autori zastupaju stajalite da predmet ovog kaznenog djela ne moe biti dom, stan u kojem nitko ne stanuje, odnosno prazan stan, imajui u vidu da se neovlatenim ulaenjem u prazan stan ne naruava osobna sigurnost niti povreuju prava koja su predmet zatite ovog djela (npr., presuda VSS, br. K-7/77 od 10.02. 1977.). O ovakvom sluaju e se raditi npr., kod stanova koji su izgraeni za trite, ali u kojima jo nitko ne stanuje. Postoje i protivna stajalita. Tako se u 987

odluci VSH br. Kzz-20/77 od 16.05.1977., izmeu ostalog istie da samovlasno useljenje u neizgraen i jo neuseljen stan predstavlja kazneno djelo naruavanja nepovredivosti stana, budui da i takav, samo privremeno prazan stan sa stajalita onoga to se u njega useljava jest tui stan ili u najmanju ruku tua zatvorena prostorija. Polazei od jezikog tumaenja, opisa kaznenog djela (...ili tue zatvorene prostorije...) kaznenopravna zatita obuhvaala bi i sluajeve naruavanja nepovredivosti i praznog stana, dok s druge strane zatitni objekt kaznenog djela, cilj inkriminacije govore u prilog protivnom stajalitu. U tom smislu posebno je problematino definirati pojam zatvorenog prostora kojim pojmom se doslovnim tumaenjem zakonske odredbe oigledno mogu obuhvatiti, ne samo razliite prostorije koje slue stanu, domu ve i poslovne prostorije, skladita, javne prostorije i sl. Smatramo da i kod definiranja ovog pojma treba poi od zatitnog objekta ovog kaznenog djela i cilja inkriminacije, tako da navedene pojmove ne treba preiroko tumaiti. Pod pojmom praznog stana, doma ne ulaze sluajevi kada se stan samo trenutno, privremeno ne koristi, kada korisnici stana privremeno izbivaju iz stana. Zatvorene prostorije su one prostorije kojima su ulazi u prostorije zatvoreni odnosno zatieni odgovarajuim preprekama i koje mogu koristiti samo ovlatene osobe. Pojam zatvorenih prostorija ne obuhvaa stan, odnosno dio stan u smislu ove inkriminacije, a s obzirom da je isti ve posebno odreen u opisu djela iz stavka 1. Da bi se radilo o ovom kaznenom djelu potrebno je da se provaljuje tui dom ili tua zatvorena prostorija. Izrazom tui kod ovog kaznenog djela ne izraava se vlasnikopravni odnos poinitelja prema domu odnosno prema zatvorenom prostoru. Za poinitelja je svaka prostorija tua u pogledu koje nije zakonskim putem konstituirano njegovo pravo na koritenje prostorije. Tuim domom u smislu ovog kaznenog djela smatraju se i oni dijelovi stana, doma, koje druge osobe koriste kao sustanari ili podstanari, ukoliko se radi o izdvojenim dijelovima stana, doma. Radnja izvrenja kaznenog djela odreena je alternativno i to kao neovlateno prodiranje u tui dom ili zatvorene prostorije i kao neudaljavanje iz tueg doma ili tuih zatvorenih prostorija na zahtjev ovlatenika. Prodiranje znai nasilno ulaenje u prostorije i moe se uiniti na razliite naine (obijanjem, provaljivanjem, ulaenjem kroz prozor ili preko krova, svladavanjem otpora dratelja stana i sl.), pri emu je odluno da se ulaenje vri svladavanjem prepreka ili svladavanjem otpora koje prua ovlatena osoba, tako da ulaenje u otvoren stan, dom ili prostorije ne predstavlja radnju izvrenja ovog djela. Neudaljavanje iz tueg doma ili tuih prostorija znai ostajanje, zadravanje u njima protivno volji i elji ovlatene osobe, a to se najee ispoljava pasivnim dranjem poinitelja, odbijanjem izriito ili konkludentno, da se dom ili prostorija napusti, ali je mogue i aktivno djelovanje (npr., fiziko protivljenje zahtjevu ovlatene osobe) s tim da je za ovaj oblik kaznenog djela neophodno da postoji i zahtjev za udaljenje, da je zahtjev upuen od ovlatene osobe (vlasnik stana, osoba koja u stanu stanuje i sl.) i da poinitelj djela ne postupa po takvom zahtjevu. 988

Pretpostavka za ovaj oblik izvrenja djela je da poinitelj nije neovlateno prodro u stan ili prostoriju ve je to uinio na zahtjev ili suglasnost ovlatene osobe ili po nekom zakonskom osnovu. Pored naznaenog sljedei uvjet za postojanje ovog kaznenog djela je da se prodiranje u tui dom ili tue zatvorene prostorije vri neovlateno. Nee se raditi o ovom kaznenom djelu ukoliko je ulaenje, prodiranje u dom, stan ili zatvorenu prostoriju uinjeno na zahtjev ili uz odobrenje ovlatene osobe ili ukoliko je postojao neki od osnova iskljuenja protupravnosti postupanja npr., postupanjem u krajnjoj nudi ili nunoj obrani. Iskljuena je protupravnost i kad je prodiranje u tui dom, stan ili tue zatvorene prostorije izvreno temeljem odgovarajueg zakonskog osnova npr. temeljem l. 78. ZKP FBiH (ulaenje u stan ili druge prostorije ovlatene slubene osobe bez naloga ako stanar tog stana eli, ako netko zove u pomo, ako je potrebno uhititi poinitelja kaznenog djela koji je zateen na djelu ili radi sigurnosti ljudi i imovine i dr.). Kazneno djelo, kao trajno djelo smatra se dovrenim u formalnom smislu kad je poinitelj prodro u tui dom ili tuu zatvorenu prostoriju odnosno kad se na zahtjev ovlatenika iz njih nije udaljio. U materijalnom smislu djelo se smatra dovrenim tek naputanjem stana. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba. Kazneno djelo moe se poiniti s namjerom koja obuhvaa i svijest o protupravnosti postupanja. (2) U stavku 2. ovog lanka predvien je kvalificirani oblik kaznenog djela naruavanja nepovrjedivosti stana. Djelo e postojati ukoliko je djelo iz stavka 1. poinila slubena osoba u obavljanju slube. O pojmu slubene osobe vidjeti odredbe l. 2. st. 4. - 7. KZ FBiH znaenje izriaja u ovom zakonu. Izraz u obavljanju slube treba ire tumaiti tako da taj izraz obuhvaa i one radnje, djelatnosti koje nisu neposredno vezane za slubene ovlasti poinitelja kaznenog djela, ali su u nadlenosti slube kojoj on pripada. Djelo je poinjeno u obavljanju slube kako onda kad je slubena osoba ovlatena poduzeti radnju koja je u opisu bia kaznenog djela oznaena kao radnja izvrenja, ali to ini protupravno, tako i u sluaju kad poduzeta radnja nije obuhvaena njenim slubenim ovlastima, ali je u okviru djelatnosti slube u kojoj ta slubena osoba radi i sadrano je bliska radnji obuhvaenoj slubenim ovlastima koje se pojavljuju kao radnja izvrenja djela. Ovim kaznenim djelom titi se pravo na mirno i nesmetano koritenje doma, nepovrjedivost doma, sloboda ovjeka i njegovo dostojanstvo. Pored povrede naznaenih prava ovjeka kaznenim djelom ugroava se zakonito obavljanje radnji slubenih osoba u vrenju slube te je isto upravljeno i protiv slubene dunosti slubenih osoba, ali je zbog pretenosti zatitnog objekta djelo svrstano u ovu skupinu kaznenih djela. Osnovni cilj inkriminacije je zatita od nezakonitog vrenja procesnih radnji poduzetih od strane ovlatenih osoba, slubenih osoba u vrenju slube. Pretraga koja nema karakter procesne radnje, pretraga koja se vri izvan okvira slube nije kaznenopravno sankcionirana ovim kaznenim djelom. 989

Kazneno djelo sastoji se u protuzakonitoj pretrazi stana, prostorija ili osoba od strane slubene osobe u obavljanju slube. Pretraga treba da se odnosi na pretragu stana, prostorija ili osoba. O pojmu stana i prostorija vidjeti objanjenja data uz kazneno djelo naruavanja nepovrjedivosti doma iz l. 184. KZ FBIH koja objanjenja se mutatis mutandis mogu primijeniti i na ovo kazneno djelo s napomenom da se kod ovog kaznenog djela ne mora raditi o zatvorenim prostorijama. Pretraga stana i prostorija je pretraga svih dijelova stana odnosno prostorija i svih predmeta koji se nalaze u stanu odnosno prostoriji (namjetaj, tepisi, sefovi, knjige, zavjese, pismena i dr.) a pretraga moe obuhvaati i zidove stana odnosno prostorije kao i prostore koji se eventualno nalaze ispod pojedinih dijelova stana ili prostorija. Pod pretragom osoba podrazumijeva se pretraga tijela odreene osobe i svih predmeta koje u vrijeme vrenja pretrage osoba koja se pretresa nosi na sebi (odijelo, rublje i sl.) ili ima pri sebi (oruje, novanik, pismena i sl.). Zakonskim odredbama predvieni su uvjeti za vrenje pretrage, nain vrenja pretrage, ovlasti osoba koje vre pretragu i dr. Tako su npr., l. 65 - 68. ZKP FBiH strogi uvjeti za poduzimanje ove procesne radnje (postojanje osnovane sumnje da se u stanu ili u ostalim prostorijama nalazi poinitelj, sudionik, tragovi kaznenog djela ili predmeti vani za postupak, vjerojatnoa da je neka osoba poinila kazneno djelo i da e se kod nje pretragom pronai predmeti ili tragovi vani za kazneni postupak, postojanje naredbe za pretragu, odreeno vrijeme vrenja pretrage, postupak pretrage, nadlenost za izdavanje naredbe o pretrazi i sl.). Pretraga treba da se vri protuzakonito, protivno naznaenim zakonskim odredbama kojima se reguliraju uvjeti, nain i ovlasti za vrenje pretrage. Poinitelj radnju poduzima izvan zakonom predvienih uvjeta, on ili nije ovlaten za poduzimanje radnje pretrage ili se prilikom vrenja radnje ne pridrava propisanih uvjeta i naina vrenja pretrage. O protupravnosti postupanja radit e se i u sluaju eventualnog pristanka oteene osobe da se izvri pretraga stana ili prostorija odnosno pretraga nje same, ako radnja pretrage nije poduzeta sukladno zakonu. Da bi se radilo o ovom kaznenom djelu potrebito je da je pretraga izvrena od strane slubene osobe u obavljanju slube. O pojmu u obavljanju slube vidjeti pojanjenja data uz kazneno djelo naruavanja nepovrjedivosti doma iz prethodnog lanka, a o pojmu slubene osobe vidjeti odredbe lanka l. st. 3. - 7. KZ FBIH. Kazneno djelo je dovreno poduzimanjem bilo koje od naznaenih radnji pretrage; poetak radnje izvrenja po pravilu predstavlja i svreno kazneno djelo. Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom koja obuhvaa i svijest o protupravnosti postupanja. Nije odluno s kojim ciljem je izvrena protuzakonita pretraga.

990

lanak 185. Protuzakonita pretraga Slubena osoba koja u obavljanju slube protuzakonito izvri pretragu stana, prostorija ili osoba, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Ovim kaznenim djelom titi se pravo na mirno i nesmetano koritenje doma, nepovrjedivost doma, sloboda ovjeka i njegovo dostojanstvo. Pored povrede naznaenih prava ovjeka kaznenim djelom, ugroava se zakonito obavljanje radnji slubenih osoba u vrenju slube te je isto upravljeno i protiv slubene dunosti slubenih osoba, ali je zbog pretenosti zatitnog objekta djelo svrstano u ovu skupinu kaznenih djela. Osnovni cilj inkriminacije je zatita od nezakonitog vrenja procesnih radnji poduzetih od strane ovlatenih osoba, slubenih osoba u vrenju slube. Pretraga koja nema karakter procesne radnje, pretraga koja se vri izvan okvira slube nije kaznenopravno sankcionirana ovim kaznenim djelom. Kazneno djelo sastoji se u protuzakonitoj pretrazi stana, prostorija ili osoba od strane slubene osobe u obavljanju slube. Pretraga treba da se odnosi na pretragu stana, prostorija ili osoba. O pojmu stana i prostorija vidjeti objanjenja data uz kazneno djelo naruavanja nepovrjedivosti doma iz l. 184. KZ FBiH koja objanjenja se mutatis mutandis mogu primijeniti i na ovo kazneno djelo s napomenom da se kod ovog kaznenog djela ne mora raditi o zatvorenim prostorijama. Pretraga stana i prostorija je pretraga svih dijelova stana odnosno prostorija i svih predmeta koji se nalaze u stanu odnosno prostoriji (namjetaj, tepisi, sefovi, knjige, zavjese, pismena i dr.) a pretraga moe obuhvaati i zidove stana odnosno prostorije kao i prostore koji se eventualno nalaze ispod pojedinih dijelova stana ili prostorija. Pod pretragom osoba podrazumijeva se pretraga tijela odreene osobe i svih predmeta koje u vrijeme vrenja pretrage osoba koja se pretresa nosi na sebi (odijelo, rublje i sl.) ili ima pri sebi (oruje, novanik, pismena i sl.). Zakonskim odredbama predvieni su uvjeti za vrenje pretrage, nain vrenja pretrage, ovlasti osoba koje vre pretragu i dr. Tako su npr., l. 65. - 68. ZKP FBiH predvieni strogi uvjeti za poduzimanje ove procesne radnje (postojanje osnovane sumnje da se u stanu ili u ostalim prostorijama nalazi poinitelj, sudionik, tragovi kaznenog djela ili predmeti vani za postupak, vjerojatnoa da je neka osoba poinila kazneno djelo i da e se kod nje pretragom pronai predmeti ili tragovi vani za kazneni postupak, postojanje naredbe za pretragu, odreeno vrijeme vrenja pretrage, postupak pretrage, nadlenost za izdavanje naredbe o pretrazi i sl.). Pretraga treba da se vri protuzakonito, protivno naznaenim zakonskim odredbama kojima se reguliraju uvjeti, nain i ovlasti za vrenje pretrage. Poinitelj radnju poduzima izvan zakonom predvienih uvjeta, on ili nije ovlaten za poduzimanje radnje pretrage ili se prilikom vrenja radnje ne pridrava propisanih 991

uvjeta i naina vrenja pretrage. O protupravnosti postupanja radit e se i u sluaju eventualnog pristanka oteene osobe da se izvri pretraga stana ili prostorija odnosno pretraga nje same, ako radnja pretrage nije poduzeta sukladno zakonu. Da bi se radilo o ovom kaznenom djelu potrebito je da je pretraga izvrena od strane slubene osobe u obavljanju slube. O pojmu u obavljanju slube vidjeti pojanjenja data uz kazneno djelo naruavanja nepovrjedivosti doma iz prethodnog lanka, a o pojmu slubene osobe vidjeti odredbe lanka l. st. 3. - 7. KZ FBiH. Kazneno djelo je dovreno poduzimanjem bilo koje od naznaenih radnji pretrage; poetak radnje izvrenja po pravilu predstavlja i svreno kazneno djelo. Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom koja obuhvaa i svijest o protupravnosti postupanja. Nije odluno s kojim ciljem je izvrena protuzakonita pretraga. lanak 186. Povreda tajnosti pisma ili druge poiljke (1) Tko bez odobrenja otvori tue pismo ili brzojav ili kakvo drugo zatvoreno pismo ili poiljku ili na drugi nain povrijedi njihovu tajnost ili neovlateno zadri, prikrije, uniti ili drugome preda tue pismo, brzojav, zatvoreno pismo ili poiljku, Tko neovlateno prodre u kompjutorsku bazu osobnih podataka ili te podatke neovlateno koristi ili ih uini dostupnim drugoj osobi, kaznit e se kaznom zatvora do est mjeseci. Tko kazneno djelo iz st. 1. i 2. ovoga lanka poini s ciljem da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu tetu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Slubena osoba koja poini kazneno djelo iz st. 1. i 2. ovoga lanka u obavljanju slube, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Slubena osoba koja poini kazneno djelo iz stavka 3. ovoga lanka u obavljanju slube, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

(2) (3) (4) (5)

Ovo kazneno djelo je tzv., indiskrecioni delikt, delikt kojim se povrjeuje tajnost pisma i drugih poiljaka, odnosno pravo na privatnost, povjerljiva sfera ovjeka, openito privatni ivot pojedinca. Osim naznaenih vrijednosti ovim djelom titi se i sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika komuniciranja, slobodno nekontrolirano komuniciranje, kako meu pojedincima, tako i meu pravnim i drugim subjektima. Zatita privatnosti predviena je i brojnim meunarodnim konvencijama i aktima, npr. l. 17. MPGPP, l. 8. EKLJP, l. 12. Univerzalne deklaracije o pravima ovjeka, itd. Pravo na privatnost zatieno je i ustavnim odredbama, l. II.A2 Ustava FBiH. 992

Kaznenim djelom iz ovog lanka obuhvaeno je vie oblika ovog kaznenog djela. (1 4) U st. 1. propisano je kanjavanje za neovlateno otvaranje tuih poiljaka, pisama ili brzojava, povreda njihove tajnosti kao i kanjavanje za neovlateno raspolaganje, koritenje tuih pisama, brzojava ili poiljki. Stavkom 2. posebno je inkriminirana neovlatena povreda tajnosti osobnih podataka koji se nalaze u kompjuterskoj bazi podataka, dok su tei oblici kaznenog djela predvieni u st. 3. (pribavljanje koristi ili nanoenje tete) i st. 4. poinjenje kaznenog djela iz st. 1. do 3. od strane slubene osobe u vrenju slube. Kazneno djelo iz st. 1. ini tko bez odobrenja otvori tue pismo ili brzojav ili kakvo drugo zatvoreno pismo ili poiljku ili na drugi nain povrijedi njihovu tajnost ili neovlateno zadri, prikrije, uniti ili drugom preda tue pismo, brzojav, zatvoreno pismo ili poiljku. Predmeti radnje izvrenja kaznenog djela mogu biti pismo, brzojav, drugo zatvoreno pismo ili poiljka. Pod pismom se podrazumijeva svaki vid pismenog saopavanja, poruke koje jedna osoba upuuje drugoj (moe se raditi i o pravnim osobama). Brzojav je pismeno saopenje koje se upuuje telegrafskim, odnosno radiotelegrafskim putem i slinim sredstvima komuniciranja. Pojam poiljke obuhvaa ono to je upueno nekome, a to u smislu ovog kaznenog djela ne obuhvaa pismo ili brzojav; po pravilu poiljka ne sadri neku pismeno izraenu poruku. Iz opisa kaznenog djela proizilazi da svi ovi predmeti trebaju biti zatvoreni. (... ili kakvo drugo zatvoreno pismo ili poiljku). U odnosu na pismo ili brzojav takoer se moe zakljuiti da se radi o zatvorenim predmetima, jer se po logici stvari ne moe neto otvoriti to nije bilo prethodno zatvoreno. Predmeti se smatraju zatvorenim ako su zatieni omotom, ljepilom, peatom, vezivanjem ili drugim sredstvima, tako da se bez povrede tih sredstava ne moe na uobiajen nain saznati sadrina poiljke. Naznaeni predmeti (pisma, poiljke) moraju biti tui. Pri odreivanju pojma tui nije odluan vlasnikopravni karakter predmeta; sutina je da se radi o pismu poiljci itd. koji nisu upueni poinitelju. Radnja izvrenja djela odreena je alternativno i to kao: otvaranje tuih pisama ili brzojava ili kakvih drugih zatvorenih pisama ili poiljki ili povrjeivanje na drugi nain njihove tajnosti ili neovlateno zadravanje, prikrivanje, unitavanje i predaja drugom navedenih pisama i poiljki. Prvi oblik radnje izvrenja sastoji se u otvaranju tueg pisma ili brzojava ili kakvog drugog zatvorenog pisma ili poiljke. Uvjet za postojanje ovog oblika djela je da su navedeni predmeti zatvoreni, tj. da je njihova sadrina nedostupna saznanju drugih osoba, da postoje odreene prepreke za saznanje sadrine. Pod otvaranjem se podrazumijeva svaka djelatnost kojom se fizikim putem omoguava dostupnost sadrine poiljke, pisma ili sl., a to se moe uiniti npr. rezanjem omota pisma, odljepljivanjem, odstranjivanjem peata i drugim vidovima uklanjanja zatite njihove sadrine. Prema prevladavajuem shvaanju pojam otvaranja obuhvaa i sluaj otvaranja koverte koja nije zalijepljena. Pri svemu 993

ovome nije odluno da li je poinitelj saznao samu sadrinu pisma ili druge poiljke; djelo se smatra dovrenim samim otvaranjem. Kod drugog oblika radnje izvrenja povrede tajnosti pisma ili drugih poiljaka radi se o razliitim radnjama uporabe kemijskih i tehnikih sredstava, rendgenskih i drugih zraka i razliitih izvora svjetlosti kojim se bez fizikog otvaranja pisma ili poiljke saznaje njihova sadrina. Trei vid radnje izvrenja sastoji se u neovlaenom zadravanju, prikrivanju, unitavanju ili predaji drugom tueg pisma, brzojava, zatvorenog pisma ili poiljke. U pitanju su radnje neovlatenog raspolaganja pismima ili poiljkama. Zadravanje oznaava nepredavanje zatvorene poiljke stvarnom primatelju, prikrivanje je ostavljanje poiljke na skrivena mjesta tj. mjesta nedostupna primatelju poiljke i drugim osobama. Pod unitenjem se podrazumijevaju razliiti vidovi, kako unitenja same poiljke, tako i unitenja sadraja poiljke (npr., zapali se ili pocijepa pismo, kemijskim sredstvima izbrie se sadrina pisma ili sl.). Kao predavanje drugom pisma ili poiljke oznaavaju se radnje kojima se pismo ili poiljka ne uruuju stvarnom adresatu ve nekoj drugoj neovlatenoj osobi. S obzirom na cilj ove inkriminacije tj., zatitu pisama i drugih poiljaka postoji miljenje da e se o ovom kaznenom djelu raditi u sluaju kad se poiljke koje inae nisu zatvorene uzmu iz zatvorenog potanskog pretinca. Pojedini autori smatraju da se u ovakvom sluaju, a s obzirom na zakonsko odreenje radnje izvrenja ovog djela, ne moe raditi o ovom kaznenom djelu jer radnja izvrenja ne obuhvaa otvaranje zatvorenih prostora gdje su pisma ili poiljke ostavljene, ve samo otvaranje pisama i poiljaka. Na opstojnost kaznenog djela ne utjee sadrina pisma ili poiljke, kao ni injenica je li poinitelj saznao tu sadrinu. Takoer je nebitno na koji nain su pisma, poiljke upuene (npr. potom, preko ovlatenog distributera, ostavljanjem poiljke na odreena, za to predviena mjesta i sl.). Za sve oblike radnje izvrenja bitno je da ih poinitelj poduzima bez odobrenja, neovlateno. Nee se raditi o ovom kaznenom djelu ukoliko je za povredu tajnosti pisma ili drugih poiljaka postojao neki pravni osnov, (npr., u sluaju kada osoba kojoj je pismo poslano ovlasti drugu osobu da pismo ili poiljku otvori, bilo izriito ili preutno, npr. ovlasti meu lanovima iste obitelji) ili kad se otvaranje vri po osnovu skrbnitva nad odreenim osobama. Poseban osnov iskljuenja protupravnosti postoji i u sluaju postupanja u nunoj obrani i u krajnjoj nudi. Odgovarajuim zakonskim propisima takoer moe biti izriito dato ovlatenje za poduzimanje naznaenih radnji bez odobrenja adresata, primatelja poiljke ili pisma. Tako su npr., l. 81. i 85. ZKP FBiH propisani uvjeti pod kojima se mogu privremeno oduzeti pisma, brzojavi i druge poiljke upuene osumnjieniku odnosno optueniku ili one koje on odailje odnosno uvjeti za otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba. Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom koja obuhvaa i svijest o protupravnosti postupanja, kao i svijest da se radi o tuem pismu ili poiljci. 994

U st. 2. predvien je poseban oblik kaznenog djela koje karakterizira specifinost naina izvrenja i objekt radnje izvrenja. Radi se o tzv., kompjuterskom kriminalitetu, poznatom pod nazivom upad u kompjuterski sistem; inkriminacijom se osigurava zatita privatnosti osobnih podataka pohranjenih u kompjuterskoj bazi podataka. Radnja izvrenja djela je odreena alternativno i to kao neovlateno prodiranje u kompjutersku bazu podataka, neovlateno koritenje osobnih podataka iz kompjuterske baze i injenje dostupnim drugoj osobi osobnih podataka iz kompjuterske baze. Poduzimanjem bilo koje od predvienih radnji ini se kazneno djelo. Ukoliko je isti poinitelj poinio dvije ili vie radnji u odnosu na iste osobne podatke nee se raditi o stjecaju kaznenih djela, ve samo o jednom kaznenom djelu. S obzirom da je protupravnost bitno obiljeje djela, neophodno je da su navedene radnje poduzete neovlateno. Djelo se smatra dovrenim prodiranjem u kompjutersku bazu osobnih podataka, uporabom takvih podataka ili injenjem drugoj osobi dostupnim naznaenih podataka. Poinitelj djela moe biti svaka osoba; djelo se moe poiniti samo s namjerom koja obuhvaa svijest o protupravnosti postupanja. (Napomena: vidjeti objanjenja data u Glavi XXXII KZ FBiH Kaznena djela protiv sustava elektronske obrade podataka). lanak 187. Neovlateno otkrivanje profesionalne tajne (1) Odvjetnik, branitelj, javni biljenik, doktor medicine, doktor stomatologije, primalja ili drugi zdravstveni djelatnik, psiholog, djelatnik skrbnitva, vjerski ispovjednik ili druga osoba koja neovlateno otkrije tajnu koju je saznala u obavljanju svoga zvanja, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka ako tko tajnu otkrije u opem interesu ili interesu druge osobe koji je preteniji od interesa uvanja tajne.

(2)

Veim brojem inkriminacija u KZ FBiH tite se razliiti povjerljivi podaci od njihovog neovlatenog saopavanja, odnosno odavanja tajnosti nepoznatim osobama. Tako se odavanje tajne FBiH, vojne i slubene tajne kaznenopravno titi kaznenim djelom pijunae iz l. 157. KZ FBiH i kaznenim djelom odavanja tajne FBiH iz l. 158. KZ FBiH; neovlateno odavanje poslovne tajne sankcionirano je kao kazneno djelo odavanja i neovlatenog pribavljanja poslovne tajne iz l. 254. KZ FBiH; odavanje slubene tajne predvieno je kao kazneno djelo u l. 388. KZ FBiH pod istovjetnim nazivom itd. (1) Ovim kaznenim djelom tite se povjerljivi podaci koji se uvijek odnose na pojedinca; prua se zatita osobnoj, intimnoj sferi ovjeka. U pitanju su podaci koje su odreene kategorije osoba saznale prilikom vrenja svog zvanja, bilo da su 995

im izravni priopeni ili su do njih doli na drugi nain (npr., lijenik na temelju pregleda bolesnika i medicinske dokumentacije doe da saznanja o postojanju odreene bolesti). S obzirom da su u pitanju sluajevi kada se povredom tajnosti odreenih podataka saznatih u obavljanju svoga zvanja, djelatnosti, poziva i slino vri i povreda propisanih obveza na uvanje tajnih podataka ovo kazneno djelo naziva se i povredom pozivne, profesionalne tajne. Kazneno djelo ini odvjetnik, branitelj, javni biljenik, doktor medicine, doktor stomatologije, primalja ili drugi zdravstveni djelatnik, psiholog, djelatnik skrbnitva, vjerski ispovjednik ili druga osoba koja neovlateno otkrije tajnu koju je saznala u obavljanju svoga zvanja. Objekt kaznenopravne zatite su povjerljivi podaci saznati u vrenju odreenih poslova odnosno obavljanju odreenih zvanja. Tajna, u smislu ovog kaznenog djela je svaka injenica koja je zapaena ili do koje se dolo u vrenju svog poziva, bilo da se radi o injenicama u uem smislu ili o odreenim zapaanjima druge vrste, pri emu je za svojstvo tajnosti odluno da te injenice i zapaanja nisu pristupani drugim osobama i da osoba na koju se injenice i zapaanja odnose ne eli da doe do njihovog saznanja od treih osoba. Uvjet da bi se radilo o ovom kaznenom djelu je da su podaci saznati u vrenju poziva od odreene osobe. Zakonodavac u opisu djela samo primjerice navodi odreena zvanja odnosno odreene profesije, pozive, pri ijem vrenju se moe poiniti ovo djelo, a to mogu biti i druga zvanja. Neophodno je postojanje uzrone veze izmeu saznanja povjerljive injenice s jedne strane i samog poziva i njegovog konkretnog vrenja s druge strane. U sluaju da navedene kategorije osoba kao mogui poinitelji ovog djela dou do saznanja o odreenim povjerljivim, tajnim podacima vezanim za neku osobu izvan svoje profesionalne djelatnosti, nee se raditi o ovom kaznenom djelu (npr., lijenik sazna od osobe koju lijei da je ta osoba u izvanbranoj vezi s nekom osobom). Pored naznaenog nuno je da su u pitanju podaci odreenog znaaja, vanosti; pravno su irelevantni relativno nevani podaci, tako da se nee poiniti ovo kazneno djelo ako javni biljenik otkrije podatke da je neka osoba kod njega ovjerila preslik osobnih dokumenata, jer se u konkretnom sluaju oigledno ne radi o povjerljivim injenicama, odnosno o injenicama ije otkrivanje opravdava primjenu kaznene represije. Radnja izvrenja kaznenog djela je otkrivanje tajne. Radnja otkrivanja nije poblie odreena, koristi se opi izraz otkrije. Pod otkrivanjem tajne podrazumijevaju se sve radnje i postupci kojima se odreeni povjerljivi podaci i injenice osobne prirode saopavaju drugim osobama ili ine dostupnim drugim osobama. To se moe vriti raznim vidovima priopavanja, npr., pismeno, usmeno, telefonom kao i predajom odreenih dokumenata i isprava drugoj osobi (npr., predaja od strane odvjetnika preslika iskaza osobe optuene za silovanje, iji je on branitelj, drugim osobama). Otkrivanje tajne moe se izvriti i na drugi odgovarajui nain, npr. namjernim ostavljanjem pismena s povjerljivim podacima na vidnom mjestu s ciljem da ti podaci budu saznati od nepozvanih osoba i sl. 996

Kazneno djelo e postojati i u sluaju da je u pitanju tajna osobe koja je umrla prije otkrivanja tajne. Nije odluno da li je tajna otkrivena samo jednoj osobi ili veem broju osoba; na opstojnost djela nema utjecaja ni injenica da li je otkrivanjem tajne prouzroena teta (npr. teko je povrijeena ast i ugled neke osobe, dolo je do poremeaja obiteljskih odnosa, prouzroen je raskid sklopljenih ugovora i ugovorenih poslova i sl.), odnosno da li je poinitelj pribavio kakvu korist otkrivanjem tajne. Djelo e postojati i u sluaju da su i neke druge osobe ve upoznate sa povjerljivim podacima na drugi nain. Poinitelj koji otkrije profesionalnu tajnu i nakon to je prestao da obavlja odreeni poziv, djelatnost u tijeku kojega je saznao povjerljive podatke takoer je kazneno odgovoran. Posljedica kaznenog djela je otkrivanje tajne, ona je u zakonskom opisu djela odreena samom radnjom izvrenja (tzv., posljedina radnja). Neophodan uvjet za postojanje kaznenog djela je da je otkrivanje tajne izvreno bez ovlasti. Osnov iskljuenja protupravnosti postojae u sluaju kad je osoba na koju se tajna odnosi dozvolila otkrivanje povjerljivih podataka. Protupravnost je iskljuena i u sluaju postupanja u krajnjoj nudi. (2) U st. 2. ovog lanka predvieni su posebni osnovi koji iskljuuju postojanje ovog kaznenog djela. To su: a) otkrivanje tajne u opem interesu i b) otkrivanje tajne u interesu druge osobe, koji interes je preteniji od interesa uvanja tajne. Kod prvog osnova radi se o pretenosti opeg interesa nad interesima pojedinca za ouvanje povjerljivih podataka. Tako e biti iskljuena protupravnost postupanja u sluaju postojanja zakonske obveze prijavljivanja zarazne bolesti od zdravstvenih djelatnika, pri emu se tajna ne mora odnositi samo na sanitarne, odnosno sanitetske organe (udruge lijenika, administrativno osoblje zdravstvenih ustanova i sl., ve se moe raditi o saznanju odreenih podataka od veeg broja osoba npr. obiljeavanje stana, prostorija u kojima se nalazi zaraeni bolesnik, stana koji se dezinficira poslije zarazne bolesti i sl. U ovakvim sluajevima radi se o zatiti interesa individualno neodreenog i veeg broja osoba. U drugom sluaju se radi o pretenosti interesa neke druge osobe u odnosu na interes uvanja tajne. Interes odreene osobe za otkrivanje tajne e biti preteniji od interesa uvanja tajne ako se u usporedbi s interesom koji se povrjeuje otkrivanje tajne pokazuje kao vrjednije, tj. ako je korist koja se postie otkrivanjem tajne vea od tete koju trpi osoba ija se tajna odaje. Tako je u sudskoj praksi presueno da ne postoji ovo kazneno djelo ako lijenik, koji je pri pregledu jedne pacijentice saznao da njezin otac s njom spolno opi, to prijavio nadlenom organu. O ovom djelu ne bi se radilo ni onda, ako npr., lijenik obavijesti suprugu o spolnoj bolesti mua, ili ako o odreenoj bolesti profesionalnog vozaa obavijesti nadlenu ustanovu . Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba koja je tajnu saznala u vrenju svog zvanja. Zakonodavac kao poinitelje djela samo primjerice navodi pojedine kategorije osoba i to: odvjetnik, branitelj, javni biljenik, doktor medicine, doktor stomatologije, primalja ili drugi zdravstveni djelatnik, psiholog, djelatnik skrbnitva i vjerski ispovjednik). Radi se o osobama koje se najee pojavljuju 997

kao mogui poinitelji ovog kaznenog djela, ali djelo moe poiniti i svaka druga osoba koja je tajnu saznala u vrenju svog poziva. Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom koja obuhvaa i svijest o protupravnosti postupanja. lanak 188. Neovlateno prislukivanje i zvuno snimanje (1) Tko putem posebnih naprava bez odobrenja prislukuje ili zvuno snimi razgovor ili izjavu koja mu nije namijenjena ili omogui nepozvanoj osobi da se upozna s razgovorom ili izjavom koja je neovlateno prislukivana ili zvuno snimljena, ili tko neovlateno prislukuje ili snimi tue poruke u raunalnom sustavu, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Slubena osoba koja poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka u obavljanju slube, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

(2)

Ovim kaznenim djelom titi se osobni i obiteljski ivot pojedinca, privatna sfera ovjeka; osigurava se sloboda i tajnost komuniciranja odnosno zatita od drutveno opasnih vidova indiskrecije. Djelom se kanjavaju razliiti oblici neovlatenog prislukivanja i zvunog snimanja. Brojnim meunarodnim konvencijama i drugim aktima osigurana je zatita prava na privatnost, zatita osobnog i obiteljskoj ivota npr., l. 12. Univerzalne deklaracije o pravima ovjeka, l. 17. MPGPP i dr. Pravo na privatnost zajameno je i ustavnim odredbama i to l.IIA2 Ustava FBiH. (1) (2) Kazneno djelo iz ovog lanka ima tri oblika i to: a) neovlateno prislukivanje i zvuno snimanje b) omoguavanje nepoznatoj osobi da se upozna sa onim to je neovlateno prislukivano ili zvuno snimljeno i c) neovlateno prislukivanje i snimanje tue poruke u raunalnom sustavu. Prvi oblik kaznenog djela ini tko putem posebnih naprava bez odobrenja prislukuje ili zvuno snimi razgovor ili izjavu koja mu nije namijenjena. Objekat radnje izvrenja je razgovor ili izjava koja nije namijenjena poinitelju kaznenog djela. Pod razgovorom se podrazumijeva usmeno openje izmeu dvije ili vie osoba, dok se pod izjavom podrazumijeva usmena izjava odreene osobe koja sadri neko priopenje (izjavu volje, miljenje, opis dogaaja i dr.) Razgovor moe prislukivati samo osoba koja nije sudionik u razgovoru dok tonsko snimanje moe biti izvreno bilo od osobe koja sudjeluje u razgovoru bilo od neke druge osobe koja nije sudionik razgovora. Izjava se ne smatra namijenjenom poinitelju kad je upuena odreenoj osobi ili odreenim osobama meu koje ne spada poinitelj ili kad nije nikome upuena. Nain vrenja razgovora, nain davanja izjava nije odluan za postojanje djela. Moe se raditi o 998

izjavama, razgovorima datim neposredno meu sudionicima razgovora a moe i o razgovorima, izjava priopenim putem razliitih tehnikih sredstava komuniciranja npr., telefonom, interfonom i sl., irelevantno je da li su izjava odnosno razgovor voeni na javnom mjestu, u kui, privatnom posjedu i sl. Prislukivanje kao radnja izvrenja ovog oblika kaznenog djela sastoji se u sluanju odnosno registriranju pomou razliitih tehnikih i drugih naprava, izjava drugih osoba odnosno razgovora meu osobama. Ono to karakterizira ove radnje je njihovo poduzimanje bez odobrenja, bez znanja osoba ije se izjave i razgovori registriraju, sluaju. Uvjet za postojanje kaznenog djela da se prislukivanje i tonsko snimanje vri pomou posebnih ureaja tj. ureaja koji omoguuju da izjave ili razgovor budu saznati odnosno snimljeni bez obzira na odreene prepreke (zatvorene prostorije), bez obzira na udaljenost izmeu osobe koja vri prislukivanje ili tonsko snimanje od osoba ije se izjave i razgovori prislukuju odnosno snimaju. Po pravilu radit e se o napravama koje su skrivene u prostoriji gdje se razgovora ili daje izjava, u vozilu, ili na odjei sudionika razgovora ili davatelja izjave, a moe se raditi i o napravama postavljenim izvan prostorije i na znatnoj udaljenosti. U pitanju mogu biti kako fiksirane, tako i stacionirane ili pokretne naprave. U sluaju prislukivanja izvrenog bez posebnih naprava npr., neposrednim ulnim opaanjem od osobe koja se skrila u prostoriji gdje se razgovor obavlja ili gdje se izjava daje nee se raditi o ovom kaznenom djelu. Iako zakonodavac izriito ne spominje kao nain izvrenja djela i prislukivanje i zvuno snimanje razgovora preko telefona u praksi e se najee raditi o takvom nainu izvrenja djela, jasno uz ispunjenje ostalih zakonom predvienih uvjeta. Nee se raditi o ovom kaznenom djelu ukoliko netko prislukuje telefonski razgovor drugih osoba prilikom sluajnog upada u tui razgovor prouzroenog grekom u funkcioniranju telefonskih komunikacija. Mada je cilj ove inkriminacije prije svega zatita tajnosti odreenih podataka, privatnosti ovo kazneno djelo postojat e se bez obzira na prirodu i sadrinu razgovora; nije odluno da li s radi o tajnoj sadrini razgovora, sadrini ije saznanje za odreenu osobu moe imati tetne posljedice, npr., saznanje kompromitirajuih podataka koji se odnose na neku osobu. Nebitan je motiv za vrenje kaznenog djela; moe se raditi o radoznalosti, o postupanju iz koristoljublja, osvete, o patolokim motivima, opsjednutou nekom osobom i slino. Prislukivanje i zvuno snimanje treba da se vri bez odobrenja osoba koje su sudionici razgovora odnosno osoba koje daju odreene izjave. Protupravnost postupanje je bitno obiljeje djela. Pristanak sudionika u razgovoru ili davanju izjave moe se odnositi samo na sluanje razgovora odnosno izjava ili i na njihovo zvuno snimanje, pri emu pristanak koji je dat za sluanje ne sadri pristanak na zvuno snimanje, zbog ega poinitelj ovog kaznenog djela moe biti i osoba sudionik u razgovoru, ako bez pristanka svih sudionika zvuno snimi razgovor u kome je sudjelovala. U pojedinim sluajevima protupravnost postupanja moe biti iskljuena samo kad je posebnim zakonskim odredbama dato odobrenje za prislukivanje i 999

zvuno snimanje izjava i razgovora i bez odgovarajueg odobrenja. Tako je npr., u Glavi IX ZKP FBiH posebne istrane radnje, u l. 130.predviena mogunost poduzimanja posebnih istranih radnji nadzora i tehnikog snimanja telekomunikacija, nadzora i tehnikog snimanja prostorija i sl. kojima se omoguava prislukivanje i snimanje razgovora i izjava drugih osoba bez obzira to te osobe za takvo snimanje odnosno prislukivanje nisu dale odgovarajue odobrenje. S obzirom na znaaj naznaenih radnji nadlenost za sprovoenje istih uvijek daje samo sudac. Drugi oblik kaznenog djela neovlatenog prislukivanja i zvunog snimanja sastoji se u omoguavanju neovlatenoj osobi da se upozna s razgovorom ili izjavom koja je neovlateno prislukivana odnosno koja je zvuno snimljena. Omoguavanje upoznavanja znai poduzimanje takvih radnji kojima se ine dostupnim razgovori i izjave koji su neovlateno prislukivani odnosno zvuno snimani, a to se moe uiniti npr., izravnim usmenim upoznavanjem sa sadrinom odreenih izjava ili razgovora koji su neovlateno prislukivani odnosno zvuno snimani, davanjem audio traka, kazeta, CD-a i sl. drugoj osobi, reproduciranjem razgovora ili izjava pred drugim osobama i sl. Za ovaj oblik kaznenog djela uvjet je da se sa razgovorom ili izjavom koji su neovlateno prislukivani odnosno neovlateno zvuno snimljeni upoznaju nepozvane osobe tj. osobe koje nisu ovlatene saznati sadranu razgovora ili izjave do kojih se dolo neovlatenim prislukivanjem odnosno zvunim snimanjem. Trei oblik radnje izvrenja ovog kaznenog djela predstavlja novinu u naem kaznenom zakonodavstvu. Cilj ove inkriminacije je spreavanje raznih zlouporaba u oblasti raunarstva, onemoguavanje razliitih radnji raunalskog kriminaliteta. O osnovnim pojmovima vezanim za raunalni kriminalitet vidjeti detaljnija objanjenja data uz Glavu XXXII KZ FBiH - kaznena djela protiv elektronske obrade podataka. Radnja izvrenja djela je neovlateno prislukivanje ili snimanje tue poruke u raunalnom sustavu. Kod prvog oblika radnje izvrenja djela (prislukivanje i zvuno snimanje) kazneno djelo je dovreno kad su izjave ili razgovori posebnom napravom bez odobrenja prislukivani ili zvuno snimljeni. Kod drugog oblika radnja izvrenja je dovrena kad je nekoj neovlatenoj osobi omogueno upoznavanje sa naznaenim razgovorima i zvunim snimcima, dok je kod treeg oblika radnja izvrenja dovrena kad su tue raunalne poruke prislukivane odnosno snimljene. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba (delicta communia). Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom koja obuhvaa svijest o neovlatenom prislukivanju ili zvunom snimanju, odnosno svijest o omoguavanju nepozvanoj osobi da sazna sadrinu razgovora i izjava. Po prevladavajuem stajalitu u pravnoj teoriji u sluaju da ista osoba bez odobrenja prislukuje odnosno zvuno snimi izjavu ili razgovor koji joj nisu namijenjeni, a potom nekoj osobi omogui upoznavanje sa tako snimljenom ili prislukivanom izjavom ili razgovorom nee se raditi o stjecaju ovih kaznenih djela (iako su u pitanju dva samostalna oblika poinjenja djela) jer se prislukivanje i snimanje pojavljuje kao pripremna radnja za izvrenje drugog oblika kaznenog djela. 1000

U stavku 2. predvien je tei oblik kaznenog djela neovlatenog prislukivanja i zvunog snimanja odreen s obzirom na svojstvo poinitelja djela. Kazneno djelo e postojati ukoliko je kazneno djelo iz stavka l. ovog lanka poinila slubena osoba. Neophodno je da se radi o poinjenju djela u vrenju slube. O pojmu u vrenju slube vidjeti objanjenja data uz kazneno djelo protuzakonite pretrage iz l.185. KZ FBiH, a o pojmu slubene osobe vidjeti odredbe lanka l. st. 3. do st. 7.KZ FBiH. lanak 189. Neovlateno snimanje slike (1) Tko fotografski, filmski ili na drugi nain snimi drugu osobu bez njezinog pristanka u njezinim prostorijama ili tko takvu snimku izravno prenese treemu ili tko mu takvu snimku pokae ili mu na koji drugi nain omogui da se s njom izravno upozna, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Slubena osoba koja poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka u obavljanju slube, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Tko dijete ili maloljetnika snimi radi izrade fotografija, audio-vizualnog materijala ili drugih predmeta pornografskog sadraja, ili posjeduje ili uvozi ili prodaje ili raspaava ili prikazuje takav materijal, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina. Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela iz st. 1. i 3. ovoga lanka oduzet e se, a predmeti koji su poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. i 3. ovoga lanka nastali oduzet e se i unititi.

(2) (3)

(4)

Kao i kod kaznenog djela iz prethodnog lanka (neovlateno prislukivanje i zvuno snimanje) i kod ovog kaznenog djela tite se u sutini iste zatiene vrijednosti tj., pravo na privatnost osobnog i obiteljskog ivota i sprjeavaju razliiti vidovi drutveno opasnih indiskrecija. Osnov inkriminacije predstavljaju i brojne meunarodne konvencije i akti npr., Univerzalna deklaracija o pravima ovjeka (l.12), MPGPP, EKLJP kojim aktima je predvieno pravo na potivanje privatnog i obiteljskog ivota, odnosno zatita od samovoljnog i nezakonitog mijeanja u privatni ivot pojedinca. Odredbe o zatiti privatnosti nalaze se i u Ustavu FBiH u l. II A2. Kazneno djelo neovlatenog snimanja slike iz ovog lanka sadri tri oblika. U stavku l. propisan je osnovni oblik kaznenog djela neovlatenog snimanja slike, stavkom 2. predvien je tei oblik kaznenog djela u sluaju poinjenja osnovnog djela od strane slubene osobe u vrenju slube, dok je odredbom stavka 3. osigurana kazneno-pravna zatita djeci i maloljetnim osobama od neovlatenog snimanja izvrenog s posebnom namjenom. U stavku 4. predviene su odredbe o primjeni sigurnosne mjere oduzimanja predmeta iz l.78. KZ FBiH. 1001

(1) Kazneno djelo iz stavka l. ini tko fotografski, filmski ili na drugi nain snimi drugu osobu bez njezinog pristanka u njezinim prostorijama ili ko takvu snimku izravno prenese treemu ili tko mu takvu snimku pokae ili mu na koji drugi nain omogui da se s njom izravno upozna. Radnja izvrenja djela odreena je alternativno; poduzimanjem bilo koje od naznaenih radnji izvrenja ini se kazneno djelo. Prvi oblik radnje izvrenja sastoji se u snimanju, pravljenju fotografskog, filmskog ili drugog snimka neke osobe pri emu nije bitno na koji nain je izvreno snimanje, kamerom, fotoaparatom, fotoaparatom ugraenim u mobilni telefon i dr., odnosno da li je snimak nainjen sa znanjem ili bez znanja te osobe. Drugi oblik radnje izvrenja u sutini predstavljaju radnje kojima se fotografska, filmska ili druga snimka neke osobe ini dostupnim treoj osobi odnosno kojima se omoguava treoj osobi da se sa snimkom izravno upozna (npr., prikazivanje snimljenog filma, predaja snimljenih fotografija, objavljivanje fotografija na internetu, slanje snimljenih fotografija slikovnim porukama putem mobilnog telefona i sl.) . Ukoliko je u pitanju ista osoba koja se fotografira, odnosno snima, za postojanje djela nije bitno koliko je snimaka uinjeno, odnosno koliko traje filmski ili drugi snimak kao to nije bitno je li omoguavanje treoj osobi da se sa snimkom neposredno upozna izvreno izravno ili neizravno. Zakonodavac kod ovog djela ne predvia poseban kvalificirani oblik djela ukoliko je dolo do javnog objavljivanja snimaka neke osobe ili ukoliko su takvi snimci uinjeni dostupnim veem broju osoba putem sredstava masovnog komuniciranja (novine, internet, televizija i sl.). Samo snimanje neke osobe bez njenog odobrenja nee predstavljati ovo kazneno djelo. Neophodno je da je snimanje neke osobe izvreno u njezinim prostorijama. Pojam u njezinim prostorijama treba ire tumaiti; u svakom sluaju isti ne moe biti odreen samo temeljem vlasniko-pravnih i drugih slinih ovlasti. Prije svega u pitanju su prostorije koje neka osoba svakodnevno koristi, stan, dom, kua, prostorija u kojima boravi. Sutina odreenja je vezana za obiljeje privatnosti odnosno kriterij nedostupnosti prostorija irem krugu osoba a s obzirom na ratio inkriminacije tj., zatitu osobnog, privatnog ivota pojedinca. O ovom kaznenom djelu nee se raditi ako je uinjena snimka neke osobe na javnom mjestu, ulici, trgovima, parku i sl. Radit e se o ovom kaznenom djelu i sluaju snimanja neke osobe u prostorijama koje nisu u njenom vlasnitvu, posjedu, koje inae ne koristi, ako se djelom povrjeuje njena osobnost, naruava privatni ivot odnosno ako je snimak nainjen bez njenog odobrenja. (npr., snimak neke osobe u stanu izvanbranog partnera). Restriktivnim tumaenjem naznaenog pojma ne bi bilo mogue pruiti odgovarajuu kazneno-pravnu zatitu i u sluajevima koji glede motiva inkriminacije i djelom zatienih vrijednosti takvu zatitu oigledno zasluuju. Za postojanje kaznenog djela nije bitno da li se navedenim radnjama neovlatenog snimanja snimke povrjeuje i u kojoj mjeri privatni ivot neke osobe, njegovo dostojanstvo i ugled, da li je snimka kompromitirajua za tu osobu ili ne. Takoer je nebitno da li je poinjenjem kaznenog djela poinitelj pribavio neku 1002

korist, odnosno nebitan je motiv izvrenja (radoznalost, elja za publicitetom, osveta, patoloki porivi i sl.). Pojedinim zakonskim odredbama predvieni su posebni osnovi iskljuenja protupravnosti odnosno data je mogunost snimanja neke osobe bez njenog pristanka. To e biti npr. u sluaju poduzimanja odreenih posebnih istranih radnji predvienih u Glavi IX ZKP FBiH ili u sluaju ovlatenja ovlatenih slubenih osoba da sukladno odredbama l.235. st.2. ZKP FBiH fotografiraju osobe za koje postoji osnovana sumnja da su poinile kazneno djelo, odnosno ovlatenja slubenih osoba da, po odobrenju tuitelja javno objave fotografiju neke osobe. Drugi osnov iskljuenja protupravnosti je pristanak, odobrenje osobe koja se snima. Mora se raditi o svjesnom i voljnom pristanku tako da e snimanje biti protupravno u sluaju ako je pristanak dalo dijete, maloljetna osoba odnosno osoba koja usljed oboljenja ili drugog razloga nije sposobna za svjesno i voljno postupanje. Kazneno djelo smatra se dovrenim kad je fotografski, filmski ili drugi snimak nainjen odnosno kad je treoj osobi omogueno izravno upoznavanje sa nainjenim snimkom. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba (delicta communia). Djelo se moe poiniti samo s namjerom. U sluaju poduzimanja vie radnji ovog djela od istog poinitelja prema vie osoba bit e poinjeno onoliko kaznenih djela prema koliko je osoba radnja poduzeta. Ukoliko isti poinitelj uini prvi oblik radnje izvrenja tj. izvri neovlateno fotografiranje, a zatim omogui drugim osobama da se upoznaju sa napravljenim snimcima, bez obzira to se radi o sadrinski razliitim radnjama, bit e poinjeno samo jedno kazneno djelo, nee se raditi o stjecaju. U pitanju je prividni stjecaj po osnovu supsidijariteta jer se u ovom sluaju samo fotografiranje moe smatrati kao pripremna radnja u odnosu na drugu radnju izvrenja odnosno na drugo djelo; obje radnje predstavljaju logiku cjelinu odnosno jedno kazneno djelo. (2) U stavku 2. predvien je tei oblik kaznenog djela neovlatenog snimanja snimke odreen s obzirom na svojstvo poinitelja. Ovaj oblik kaznenog djela e postojati ukoliko kazneno djelo iz stavka l. poini slubena osoba u vrenju slube. O pojmu u vrenju slube vidjeti objanjenja data uz kazneno djelo protuzakonite pretrage iz l. 185. KZ FBIH, a o pojmu slubene osobe vidjeti odredbe lanka l. st. 3. - 7. KZ FBiH. (3) U stavku 3. predvien je najtei oblik ovog kaznenog djela. Radi se o kriminaliziranju svojevrsnih oblika djeje i maloljetnike pornografije. Djelom se prua kazneno-pravna zatita djeci i maloljetnim osobama od njihovog neovlatenog snimanja uinjenog s posebnim ciljem. Kazneno djelo ini tko dijete i maloljetnika snimi radi izrade fotografija, audio-vizualnog materijala ili drugih predmeta pornografskog sadraja ili tko posjeduje ili uvozi ili prodaje ili raspaava ili prikazuje tako snimljeni materijal. Za razliku od kaznenog djela iz stavka l. nije bitno gdje su dijete ili maloljetna osoba snimljeni, nije bitno da li je i od koga dobiveno odobrenje za 1003

snimanje. Djelo e biti poinjeno i u sluaju pristanka takvih osoba, pa i u sluaju pristanka osoba koje vre skrbnitvo ili drugi vid staranja nad navedenom kategorijom osoba. Odluno je da su navedeni snimci poinjeni u tono odreenoj namjeri, namjeri izrade predmeta pornografskog sadraja. Djelo e postojati bez obzira da li su takvi predmeta stvarno i izraeni. Osim naznaenih vidova snimanja djece i maloljetnih osoba, kazneno pravno je sankcionirana i svaka radnja posjedovanja, razliiti vidovi raspolaganja i obavljanja djelatnosti kojima se vri promet odnosno distribucija takvih materijala. Nije bitno da li se navedeni materijali pornografskog sadraja koriste iskljuivo za osobnu uporabu ili za omoguavanje drugim osobama da se upoznaju sa sadrinom takvih materijala. Prema lanku l. st. 9. i 10. KZ FBiH dijete je u smislu ovog zakona osoba koja nije navrila 14 godina ivota a maloljetnik je osoba koja nije navrila 18 godina ivota. Poinitelj ovog oblika kaznenog djela moe biti svaka osoba. Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom. (4) Odredbom stavka 4. ovog lanka predviena je obvezna primjena sigurnosne mjere oduzimanja predmeta iz l. 78. KZ FBiH, odnosno predvieno je da se predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela iz st. l. i 3. ovog lanka (instrumenta sceleris) oduzimaju. Isto se odnosi na predmete koji su nastali poinjenjem kaznenog djela iz stavka l. i 3. ovog lanka (producta sceleris), s tim to je predviena i obveza njihovog unitenja. lanak 190. Sprjeavanje ili ometanje javnog okupljanja (1) (2) Tko uskrati ili omete pravo graana na javno okupljanje, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Slubena osoba koja kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini zlouporabom svoga poloaja ili ovlasti, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

Cilj ove inkriminacije je zatita slobode okupljanja, ostvarenja naela o slobodi misli i opredjeljenja. Inkriminacija se temelji na ustavnim odredbama i odredbama brojnih meunarodnih konvencija, deklaracija i sl. Tako je lankom 11. EKLJP predvieno da svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja, dok je lankom 21. MPGPP takoer predvieno pravo na mirno okupljanje. Gotovo istovjetne odredbe sadrane su i u lanku 20. Univerzalne deklaracije o pravima ovjeka. Navedenim aktima takoer je propisano da se ostvarenju tih prava ne mogu stavljati nikakva ogranienja osim onih propisanih zakonom i koja su u demokratskom drutvu nuna radi zatite interesa dravne sigurnosti ili javnog reda i mira, radi sprjeavanja nereda i zloina, radi zatite zdravlja ili morala ili radi 1004

zatite prava i sloboda drugih. Ustav FBiH takoer izriito propisuje da sve osobe unutar FBiH imaju pravo na slobodu okupljanja. (1) Objekat kazneno-pravne zatite je sloboda javnog okupljanja, odnosno javno okupljanje. Odgovarajuim upanijskim i drugim zakonskim propisima odreeno je to se smatra javnim okupljanjem, koji su zakonski uvjeti za sazivanje i odravanje javnih okupljanja, mjere za zatitu sudionika javnog okupljanja i dr. Javnim se okupljanjem smatraju razliiti vidovi okupljanja na otvorenom ili zatvorenom prostoru koji se organiziraju poradi ostvarenja politikih, kulturnih, vjerskih, portskih i drugih interesa, radi stvaranja i izraavanja javnog miljenja. Ono to karakterizira javna okupljanja je masovnost sudionika, po pravilu individualna neodreenost osoba koje sudjeluju u javnom okupljanju, otvorenost i dostupnost za iri krug graana, za javnost i sl. Kazneno djelo sastoji se u uskrati ili ometanju prava graana na javno okupljanje. Radnja izvrenja djela odreena je alternativno; poinjenjem bilo koje od predvienih radnji ini se kazneno djelo. Pod sprjeavanjem, odnosno uskratom prava na javno okupljanje podrazumijevaju se radnje kojima se uskrauje pravo graana na javno okupljanje; to su prije svega radnje upravljene na onemoguavanje sazivanja javnog okupljanja kao i radnje upravljene na sprjeavanje odravanja ve sazvanog javnog skupa. Ove radnje sadrajno mogu biti razliite npr., unitavanje javnih obavijesti, panoa, oglasa o danu i mjestu odravanja javnog okupljanja, prepravljanje datuma i mjesta odravanja javnog okupljanja, irenje glasina i lanih obavijesti da je ve zakazano javno okupljanje odgoeno, oteenje ili unitenje prostorija gdje se javno okupljanje treba odrati, stavljanje prepreka na putove koji vode prema mjestu javnog okupljanja u cilju sprjeavanja moguih sudionika da na vrijeme sudjeluju na javnom okupljanju, iskljuivanje izvora elektrine energije, iskljuivanje ili oteenje tehnikih ureaja za ozvuenje, razglasa i sl., izravno sprjeavanje sudionika javnog okupljanja da dou na odreeno mjesto okupljanja i slino. Dok se sprjeavanjem, odnosno uskratom onemoguava uope odravanje javnog okupljanja ometanjem se oteava samo odravanje javnog okupljanja, stvaraju se tekoe za odravanje npr., vrijeanjem sudionika javnog okupljanja, upuivanjem prijetnji, izazivanjem nereda, izazivanjem tue, ometanjem govornika i sl. Sadrajno i radnje uskrate i ometanja mogu biti u sutini iste. Za razliku od dosadanjeg zakonskog rjeenja, opisa ovog kaznenog djela kada su se kao naini sprjeavanja ili ometanja javnog okupljanja navodili sila, prijetnja i sl. sada zakonodavac niti primjerice ne navodi bilo koji nain izvrenja radnje. To moe biti svaka radnja kojom se uskrauje, odnosno sprjeava ili ometa javno okupljanje. Kazneno djelo je dovreno poduzimanjem bilo koje od naznaenih radnji sprjeavanja ili ometanja javnog okupljanja. Iako se u opisu kaznenog djela koristi izraz uskrati za postojanje svrenog kaznenog djela nije neophodno da je stvarno sprijeeno javno okupljanje (ovakav zakljuak bi proizlazio iz doslovnog jezikog tumaenja) jer ako je za opstojnost kaznenog djela dovoljno i samo ometanje javnog okupljanja, pri emu se okupljanje ipak odrava, moe se zakljuiti da dovreno kazneno djelo postoji i u sluaju da nije dolo uskrate prava na javno 1005

okupljanje, a to se moe zakljuiti logikim tumaenjem norme i sutine inkriminacije. Ukoliko poinitelj poduzme vie radnji uskraivanja i ometanja prava na javno okupljanje u odnosu na isto javno okupljanje nee se raditi o vie kaznenih djela ve o jednom kaznenom djelu, jedinstvenoj radnji izvrenja. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba (delicta communia) . Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom koja obuhvaa i svijest da se uskrauje ili ometa pravo graana na javno okupljanje. (2) U stavku 2. predvien je tei oblik kaznenog djela sprjeavanja ili ometanja javnog okupljanja odreen s obzirom na svojstvo poinitelja. Kazneno djelo e postojati ukoliko kazneno djelo iz stavka l. ovog lanka poini slubena osoba zlouporabom svog poloaja ili ovlasti. O pojmu slubene osobe vidjeti odredbe lanka l. st. 3. - 7. KZ FBiH. Iako je ovo kazneno djelo upravljeno i protiv zakonitog obavljanja slubenih ovlasti i dunosti poinitelj nee odgovarati i za kazneno djelo zlouporabe poloaja ili ovlasti, jer se u ovom sluaju kvalifikatorni oblik kaznenog djela sprjeavanja ili ometanja javnog okupljanja pojavljuje kao poseban oblik kaznenog djela zlouporabe poloaja ili ovlasti. lanak 191. Sprjeavanje tiskanja i raspaavanja tiskovina Tko protupravno sprijei tiskanje, prodaju ili raspaavanje knjiga, asopisa, novina ili drugih tiskovina, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Ovim kaznenim djelom kaznenopravno se titi sloboda govora, sloboda miljenja, sloboda javnog priopavanja, openito pravo na informiranje. Sloboda tiska je ope pravo politike sadrine koje omoguava svakom graaninu da putem sredstava javnog informiranja i drugih sredstava masovnog komuniciranja moe izraziti svoje miljenje, stavove i sl.; ova sloboda s druge strane osigurava mogunost informiranja graana o razliitim dogaajima javnog i drugog znaaja. Sadrajno sloboda tiska kao jedno od temeljnih opih politikih prava sadri pravo svakog graanina izdavati i rasturati tiskane stvari, knjige, asopise, broure i sl. Odredbe o slobodi tiska i slobodi miljenja sadrane su i u brojnim meunarodnim konvencijama, deklaracijama i drugim aktima. Tako je npr., lankom 10. EKLJP predvieno da svatko ima pravo na slobodno izraavanje koje obuhvaa i slobodu miljenja i irenja informacija i ideja bez mijeanja javne vlasti i bez obzira na granice. lankom 19. MPGPP propisano je da svatko ima pravo na slobodu izraavanja koje pravo obuhvaa slobodu da trai, dobiva i iri izvjea svake vrste, bez obzira na granice, usmeno, pismeno, tiskom ili u umjetnikom obliku ili bilo kojim drugim sredstvima po vlastitom izboru, te da nitko ne moe biti uznemiravan zbog svog miljenja. 1006

Kazneno djelo sastoji se u sprjeavanju tiskanja, sprjeavanju prodaje ili sprjeavanju raspaavanja knjiga, asopisa, novina i drugih tiskovina. Radnja izvrenja kaznenog djela je odreeno alternativno, poduzimanjem bilo koje od navedenih radnji ini se kazneno djelo. Sprjeavanje tiskanja znai poduzimanje razliitih radnji kojima se u cjelini ili djelomino onemoguava tiskanje knjiga, asopisa, novina ili drugih tiskovina. Ove radnje mogu biti poduzete prije poetka tiskanja ili prilikom samog postupka tiskanja. Sprjeavanje tiskanja moe se sastojati u unitenju, sakrivanju rukopisa, brisanju rukopisa pohranjenog u raunalnoj bazi podataka, unitenju disketa, CD-ova ili drugih tehnikih sredstava na kojima su rukopisi pohranjeni, prouzroenju kvara na strojevima za tiskanje, oteenju ili unitenju tiskarskog sloga i sl. Druge dvije radnje, dva naina izvrenja ovog djela odnose na sprjeavanje razliitih vidova distribucije, raspaavanja po pravilu ve otiskanih knjiga, novina, asopisa ili drugih tiskovina ime se sprjeava upoznavanje ireg kruga osoba sa sadrinom tiskanih stvari. To se moe initi npr. unitenjem kompletnih primjeraka tiskanih stvari, povlaenjem tiskanih stvari koji se ve nalaze u prodaji, kraom tiskanih stvari i sl. O ovim oblicima kaznenog djela radit e se i u sluaju kada se organiziranom kupovinom svih primjeraka nekog izdanja, ili primjeraka izdanja na odreenom podruju eli onemoguiti dostavljanje tiskovina potencijalnim kupcima odnosno korisnicima. Zakonodavac samo primjerice navodi neke od objekata ovog kaznenog djela kao to su knjige, asopisi, novine ali to mogu biti i drugi oblici tiskanih stvari, npr., prospekti, plakati, bilteni, broure i sl. Sprjeavanje tiskanja, prodaje ili raspaavanja tiskanih stvari predstavljat e kazneno djelo samo ako se radi o protupravnom postupanju, postupanju bez pravnog osnova. Protupravnost je konstitutivno obiljeje kaznenog djela. U pojedinim sluajevima izriitim zakonskim odredbama predviena je mogunost ograniavanja slobode tiska odnosno mogunost zabrane tiskanja ili rasturanja odreenih tiskovina. Ovu mogunost zabrane rasturanja odreenih tiskovina od strane nadlenih tijela treba razlikovati od radnji izvrenja kaznenog djela koja se sastoji u protupravnom sprjeavanju raspaavanja tiskovina. Kazneno djelo smatra se dovrenim poduzimanjem bilo koje radnje kojom se sprjeava tiskanje, prodaja ili raspaavanje knjiga, asopisa, novina ili drugih tiskovina. Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom koja obuhvaa i svijest da se sprjeavanje tiskanja i sprjeavanje distribucije tiskovina vri bez ovlasti, protupravno.

1007

lanak 192. Povreda prava na podnoenje albi i molbi Slubena ili odgovorna osoba u Federaciji koja zlouporabom svoga poloaja ili ovlasti sprijei drugoga da se koristi svojim pravom podnoenja albe, prigovora, molbe, predstavke ili pritube, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. V. komentar lana 148. KZ BiH. lanak 193. Nedoputena uporaba osobnih podataka Slubena ili odgovorna osoba u Federaciji koja bez privole pojedinca protivno zakonskim uvjetima prikuplja, obrauje ili koristi njegove osobne podatke ili te podatke koristi suprotno zakonom doputenoj svrsi njihova prikupljanja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci. V. komentar lana 149. KZ BiH. lanak 194. Uskrata birakog prava Tko u obavljanju povjerene mu dunosti u svezi izbora za institucije u Federaciji, drugoga protuzakonito ne uvede u biraki spisak ili ga izbrie s birakog spiska ili mu na drugi nain uskrati birako pravo, s ciljem da ga sprijei u ostvarenju njegova birakog prava, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. V. komentar lana 150. KZ BiH. lanak 195. Povreda slobode odluivanja biraa (1) Tko silom, ozbiljnom prijetnjom, prisilom, podmiivanjem ili koritenjem njegovog tekog imovinskog stanja ili na drugi protupravan nain utjee na biraa u Federaciji da na izborima za institucije u Federaciji ili prilikom glasovanja o opozivu ili na referendumu, glasuje za ili protiv pojedine liste, pojedinog kandidata, ili da glasuje za ili protiv opoziva,

1008

(2)

za ili protiv prijedloga o kojem se odluuje referendumom, ili da uope ne glasuje, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. lan birakog odbora ili druga osoba koja poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka u obavljanju povjerene joj dunosti u svezi izbora, glasovanja ili referenduma, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

V. komentar lana 151. KZ BiH. lanak 196. Prijevara pri glasovanju Tko na izborima za institucije u Federaciji ili pri glasovanju o opozivu predstavnika u institucijama u Federaciji ili na referendumu u Federaciji, glasuje umjesto drugoga pod njegovim imenom ili ponovno glasuje ili pokua ponovno glasovati iako je ve glasovao, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. V. komentar lana 152. KZ BiH. lanak 197. Povreda tajnosti glasovanja (1) Tko pri izboru za institucije u Federaciji ili pri glasovanju o opozivu predstavnika u institucijama u Federaciji ili na referendumu u Federaciji, povrijedi tajnost glasovanja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci. Tko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protupravan nain trai od graanina da kae za koga je glasovao ili kako je glasovao ili je li glasovao za ili protiv opoziva, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. lan birakog odbora ili druga osoba koja poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka u obavljanju povjerene joj dunosti u svezi izbora ili glasovanja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)

(3)

V. komentar lana 153. KZ BiH.

1009

lanak 198. Izborna prijevara Tko krivotvori rezultate izbora ili glasovanja za institucije u Federaciji dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netonim prebrojavanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi nain, ili objavi rezultate izbora ili glasovanja koji ne odgovaraju obavljenom glasovanju, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. V. komentar lana 154. KZ BiH. lanak 199. Unitenje izbornih isprava Tko na izborima za institucije u Federaciji, pri glasovanju o opozivu predstavnika u institucijama u Federaciji ili na referendumu u Federaciji, uniti, prikrije, oteti ili oduzme kakvu ispravu o izborima ili o glasovanju o opozivu ili kakav predmet koji slui za izbor ili za glasovanje o opozivu, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. V. komentar lana 155. KZ BiH.

1010

GLAVA XVIII
KAZNENA DJELA TERORIZMA lanak 200. Uzimanje talaca (1) Tko drugoga zatvori, dri zatvorena ili mu na drugi nain oduzme ili ogranii slobodu kretanja, ili ga dri i prijeti da e ga ubiti, ozlijediti ili nadalje zadravati kao taoca, s ciljem da primora Federaciju da to uini ili ne uini, kao izriiti ili preutni uvjet za oslobaanje taoca, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Ako je zbog kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka nastupila smrt otete osobe, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina. Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj otetu osobu s namjerom usmrtio, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(2) (3)

V. komentar lana 191. KZ BiH. lanak 201. Terorizam (1) Tko poini teroristiki in s ciljem ozbiljnog zastraivanja puanstva ili prisiljavanja tijela vlasti u Federaciji da to uini ili ne uini, ili s ciljem ozbiljnog naruavanja ili unitavanja temeljnih politikih, ustavnih, gospodarskih ili drutvenih ustrojbenih jedinica u Federaciji, kaznit e kaznom zatvora najmanje tri godine. Ako je zbog kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka nastupila smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina. Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj neku osobu s namjerom usmrtio, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Teroristiki in, u smislu ovoga lanka, podrazumijeva koju od sljedeih namjernih radnji, koja s obzirom na svoju narav ili okolnost moe ozbiljno otetiti dravu ili meunarodnu organizaciju: a) napad na ivot osobe koji moe prouzroiti njezinu smrt; b) napad na tjelesnu cjelovitost osobe; 1011

(2) (3)

(4)

c)

d)

e) f)

g) h) i)

protupravno zatvaranje, dranje zatvorenom ili na drugi nain oduzimanje ili ograniavanje slobode kretanja drugoj osobi, s ciljem da se nju ili nekoga drugoga prisili da to uini, ne uini ili trpi (otmica), ili uzimanje talaca; nanoenje velike tete objektima Federacije ili javnim objektima, prometnom sustavu, postrojenjima infrastrukture ukljuujui informatiki sustav, nepominoj platformi koja se nalazi u kontinentalnom pojasu, javnom mjestu ili privatnoj imovini, za koju tetu je vjerojatno da e ugroziti ljudski ivot ili dovesti do znatne gospodarske tete; otmicu zrakoplova, broda ili drugog sredstva javnog prometa ili prijevoza robe; proizvodnju, posjedovanje, stjecanje, prijevoz, opskrbu, koritenje ili osposobljavanje za koritenje oruja, eksploziva, nuklearnog, biolokog ili kemijskog oruja ili radioaktivnih tvari, te istraivanje i razvoj biolokog i kemijskog oruja ili radioaktivnih tvari; isputanje opasnih tvari ili izazivanje poara, eksplozija ili poplava s ciljem ugroavanja ljudskih ivota; ometanje ili zaustavljanje opskrbe vodom, elektrinom energijom ili drugim osnovnim prirodnim resursom s ciljem ugroavanja ljudskih ivota; prijetnja poinjenjem kojeg djela iz toke a. do h. ovoga stavka.

V. komentar lana 201. KZ BiH. lanak 202. Financiranje teroristikih djelatnosti Tko bilo na koji nain, izravno ili neizravno, daje ili prikuplja sredstva s ciljem da se uporabe ili znajui da e se uporabiti u cijelosti ili djelomino, za poinjenje: a) kaznenog djela iz l. 200. (Uzimanje talaca), i 201. (Terorizam) ovoga Zakona; b) drugog kaznenog djela koje moe prouzroiti smrt ili teu tjelesnu ozljedu civilne osobe ili osobe koja djelatno ne sudjeluje u neprijateljstvima u oruanom sukobu, kad je svrha takvoga djela, po njegovoj naravi ili okolnosti, zastraivanje puanstva ili prisiljavanje tijela vlasti u Federaciji da to uini ili ne uini, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. V. komentar lana 202. KZ BiH.

1012

GLAVA XIX
KAZNENA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I UDOREA lanak 203. Silovanje (1) Tko drugu osobu uporabom sile ili prijetnje da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo ili na ivot ili tijelo njoj bliske osobe prisili na spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini na osobito okrutan ili osobito poniavajui nain, ili ako je istom prigodom prema istoj rtvi poinjeno vie spolnih odnoaja ili s njim izjednaenih spolnih radnji od vie poinitelja, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt silovane osobe, ili je ona teko tjelesno ozlijeena, ili joj je teko narueno zdravlje, ili je silovana enska osoba ostala trudna, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine. Kaznom iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se tko poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka zbog etnike, narodnosne, rasne, vjerske ili jezike netrpeljivosti prema rtvi. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini prema maloljetniku, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine. Tko kazneno djelo iz st. 2., 3. i 4. ovoga lanka poini prema maloljetniku, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina. Ako su kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga lanka prouzroene posljedice iz stavka 3. ovoga lanka, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(2)

(3)

(4) (5) (6) (7)

Krivinim djelom silovanja iz l. 203 KZ FBiH titi se polni integritet ovjeka na slian nain kao i sa krivinim djelom silovanja iz l. 193. KZ RS. Naime, i ovo krivino djelo je polno neutralno, tj. izvrilac i pasivni subjekat mogu biti lica enskog i mukog pola, nezavisno od toga da li su ili ne u braku. Radnja izvrenja obuhvata nasilnu obljubu (spolni odnoaj) i s njom izjednaenu spolnu radnju te objanjenja koja su data uz osnovni oblik djela u komentaru uz l. 193. KZ RS vrijede i ovdje. Kad su u pitanju kvalifikovani oblici krivinog djela silovanja, treba rei da KZ FBiH, za razliku od KZ RS, pored kvalifikatornih okolnosti vezanih za nain izvrenja djela, uzrast pasivnog subjekta i teu posljedicu djela, predvia i kvalifikovani oblik djela s obzirom na pobude izvrioca. Prema odredbi st. 4. l. 1013

203. djelo dobija tei oblik ukoliko je osnovni oblik djela izvren zbog etnike, narodnosne, rasne, vjerske ili jezike netrpeljivosti prema rtvi. Time je krivinopravna zatita polnog integriteta ovjeka postavljena ire nego u KZ RS. Razlika postoji i u nainu propisivanja pojedinih kvalifikovanih oblika, ali one nisu sutinske prirode te ne dovode u pitanje osnovne karakteristike tih djela. Stoga sve ono to je reeno uz kvalifikovane oblike krivinog djela silovanja uz l. 193. st. 2 i 3. KZ RS moemo primijeniti i ovdje. Sudska praksa:
Izvrio je krivino djelo silovanja iz l. 221. st. 1 KZ FBiH, okrivljeni koji nije neposredno uestvovao u slamanju otpora oteene, ali je iskoristio stanje oteene u kojem ona nije bila u mogunosti da prui otpor zbog prethodno upotrebljenje sile od strane prvookrivljenog, te je svjestan tog stanja, obavio snoaj s oteenom. Opinski sud u Travniku, K. 339/99. od 15.03.2000.

lanak 204. Spolni odnoaj s nemonom osobom (1) Tko izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s drugom osobom, iskoristivi njezinu duevnu bolest, duevnu poremeenost, nedovoljnu duevnu razvijenost, neku drugu teu duevnu smetnju, ili kakvo drugo stanje te osobe zbog kojeg ona nije sposobna za otpor, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini prema osobi ije je stanje nesposobnosti za otpor sam izazvao ili je u tome sudjelovao, kaznit e se po lanku 203. (Silovanje) stavku 1. ovoga Zakona. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini na osobito okrutan ili osobito poniavajui nain, ili ako je istom prigodom prema istoj rtvi poinjeno vie spolnih odnoaja, ili s njim izjednaenih spolnih radnji od vie poinitelja, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Tko kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka poini na osobito okrutan ili osobito poniavajui nain, ili ako je istom prigodom prema istoj rtvi poinjeno vie spolnih odnoaja, ili s njim izjednaenih spolnih radnji od vie poinitelja, kaznit e se po lanku 202. stavku 2. ovoga Zakona. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt osobe s kojom je izvren spolni odnoaj ili s njim izjednaena spolna radnja, ili je ona teko tjelesno ozlijeena, ili joj je zdravlje teko narueno, ili ako je enska osoba ostala trudna, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) (3)

(4)

(5)

1014

(6)

Ako su kaznenim djelom iz st. 3. i 4. ovoga lanka prouzroene posljedice iz stavka 5. ovoga lanka, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.

(1 - 6) Osnovni oblik krivinog djela spolni odnoaj s nemonom osobom iz l. 204. st. 1. KZ FBiH, po svojim karakteristikama odgovara krivinom djelu obljuba nad nemonim licem iz st. 1. l. 194. KZ RS, tako da objanjenja iznijeta u komentaru uz taj lan vrijede i ovdje. Kada su u pitanju kvalifikovani oblici djela, zakonodavac se posluio istom legislativnom tehnikom kao i kod krivinog djela silovanja te je u posebnim stavovima l. 204. predvidio nekoliko oblika. Meutim, ako pogledamo koje kvalifikatorne okolnosti su navedene, moemo zakljuiti da se navedeni kvalifikovani oblici ne razlikuju od kvalifikovanih oblika koji su navedeni u stavu 2. i 3. l. 194. KZ RS, pa se i objanjena koja su data uz te odredbe mogu primijeniti i ovdje. Odredba st. 2. l. 204. KZ FBiH predstavlja novinu u odnosu na raniji l. 223. KZ FBiH. Njome je zakonodavac izriito odredio da ne postoji krivino djelo spolnog odnoaja s nemonom osobom u sluaju kada je izvrilac sam prouzrokovao stanje nesposobnosti za otpor ili je u tome uestvovao, ve krivino djelo silovanja. Unoenje ove odredbe u zakonsku formulaciju djela, prema naem miljenju, nije bilo neophodno, jer je istovjetan stav zastupljen i u doktrini i u judikaturi. lanak 205. Spolni odnoaj zlouporabom poloaja (1) Tko zlouporabom svoga poloaja navede na spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju drugu osobu koja se zbog imovinskog, obiteljskog, drutvenog, zdravstvenog ili drugog stanja ili tekih prilika nalazi prema njemu u odnosu zavisnosti, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Nastavnik, odgojitelj, roditelj, posvojitelj, skrbnik, ouh, maeha ili druga osoba koja iskoritavajui svoj poloaj ili odnos prema maloljetniku koji joj je povjeren radi uenja, odgoja, uvanja ili njege izvri s njim spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

(2)

(1) Spolni odnoaj zloupotrebom poloaja ima dva oblika. Osnovni oblik djela, po svojoj sutini odgovara osnovnom obliku krivinog djela obljuba zloupotrebom poloaja iz l. 196. st. 1. KZ RS te se objanjenja data uz taj lan mogu u potpunosti primijeniti i ovdje. Na ovu konstataciju ne utie ni injenica da je zakonodavac u st. 1. l. 205. KZ FBiH naveo da pasivni subjekat moe biti lice koje se zbog imovinskog, obiteljskog, drutvenog, zdravstvenog ili drugog stanja 1015

ili tekih prilika nalazi prema izvriocu u odnosu zavisnosti, jer se sve to obuhvaeno formulacijom iz st. 1. l. 196. KZ RS prema kojoj se djelo moe izvriti prema licu koje se prema izvriocu nalazi u odnosu kakve podreenosti ili zavisnosti. (2) Kad je u pitanju kvalifikovani oblik djela, zakonodavac je za razliku od teeg oblika djela iz st. 2. l. 196. KZ RS, izriito odredio da se kao izvrilac djela, pored ostalih lica, moe pojaviti roditelj, ouh ili maeha. Time je razrijeena dilema oko postojanja sticaja izmeu ovog i krivinog djela rodoskrvljenja. Dakle, obrazloenja koja su data uz st. 2. l. 196. KZ RS mogu se, primijeniti i ovdje. lanak 206. Prisila na spolni odnoaj Tko drugu osobu prisili na spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim tekim zlom, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Odredbom lana 206. inkriminie se tzv., polna ucjena, koja je u KZ RS predviena kao poseban oblik krivinog djela silovanja (st. 4. l. 193.). Prema naem miljenju, prinuda na spolni odnoaj i jeste samo poseban oblik krivinog djela silovanja, kojeg karakterie nain na koji se realizuje prinuda, tj. ozbiljna prijetnja nekim tekom zlom dok su ostali elementi djela isti; izvrilac i pasivni subjekat mogu biti lica oba pola a radnja izvrenja je obljuba ili neka druga polna radnja. Zakonska formulacija djela iz l. 206. se razlikuje od formulacije djela iz st. 4. l. 193. KZ RS u tom smislu to se njome prisila odreuje samo kao ozbiljna prijetnja nekim tekim zlom. Meutim, razlika je samo formalne prirode pa sve to smo rekli uz ovaj elemenat djela (st. 4. l. 193.KZ RS) moemo primijeniti i ovdje. Izuzetak su objanjenja vezana za krug lica prema kojima prijetnja moe biti usmjerena. Naime, odredbom st. 4. l. 193. KZ RS predvieno je da se ozbiljna prijetnja moe odnositi kako na pasivnog subjekta tako i na njemu blisko lice. ini nam se da zakonska formulacija djela iz l. 206. KZ FBiH ograniava ozbiljnu prijetnju nekim tekim zlom samo na pasivnog subjekta, to praktino znai da nee postojati ova inkriminacija ukoliko se ozbiljna prijetnja nekim tekim zlom odnosi na lice koje je blisko pasivnom subjektu. Kad su u pitanju drugi elementi ovog krivinog djela vidite objanjenja uz st. 4. l. 193. KZ RS. lanak 207. Spolni odnoaj s djetetom (1) Tko izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s djetetom, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

1016

(2)

(3)

(4)

(5)

Tko izvri nasilni spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s djetetom (l. 203., Silovanje, stavak 1.) ili s nemonim djetetom (lanak 204., Spolni odnoaj s nemonom osobom, stavak 1.), kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine. Tko izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s djetetom zlouporabom poloaja (lanak 205., Spolni odnoaj zlouporabom poloaja, stavak 2.), kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Tko kazneno djelo iz st. 1. do 3. ovoga lanka poini na osobito okrutan ili osobito poniavajui nain, ili ako je istom prigodom prema istoj rtvi poinjeno vie spolnih odnoaja ili s njim izjednaenih spolnih radnji od vie poinitelja, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina. Ako je kaznenim djelom iz st. 1. do 3. ovoga lanka prouzroena smrt djeteta, ili je dijete teko tjelesno ozlijeeno, ili mu je zdravlje teko narueno, ili je ensko dijete ostalo trudno, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

V. komentar lana 195. KZ RS. lanak 208. Bludne radnje (1) Tko u sluajevima iz l. 203. (Silovanje), 204. (Spolni odnoaj s nemonom osobom), 205. (Spolni odnoaj zlouporabom poloaja) i 206. (Prisila na spolni odnoaj) ovoga Zakona, kada nije poinjen ni pokuaj tog kaznenog djela, poini samo bludnu radnju, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Tko u sluaju iz lanka 207. (Spolni odnoaj s djetetom) ovoga Zakona, kada nije poinjen ni pokuaj toga kaznenog djela, poini samo bludnu radnju, ili tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini prema djetetu ili maloljetniku, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

(2)

lan 208. sadri upuujue norme prema kojima se za sluajeve predviene u l. 203. do 207. predvia kanjivost odgovarajuih radnji izvrenja, ukoliko su njima izvrene samo bludne radnje. Dakle, u pitanju je specifian nain definisanja radnje izvrenja, koji mora da obuhvati sve elemente iz taksativno odreenih krivinih djela (kroz nabrajanje lanova zakona u kojima postoje te inkriminacije), ali pri tom radnja izvrenja mora da bude svedena samo na bludnu radnju, a ne na spolni odnoaj ili s njim izjednaenu radnju, jer e tada postajati ta druga krivina djela). 1017

Pod bludnim radnjama mogle bi se podrazumijevati radnje koje su usmjerene na zadovoljavanje polnog nagona, kojima se, prema usvojenom drutvenom shvatanju, grubo povreuju u polnoj sferi osjeaj stida i morala. Da bi postojalo krivino djelo bludnih radnji, potrebno je da su one izvrene pod okolnostima pod kojima se vre i krivina djela oznaena u odredbi l. 208., tj. da se vre silom, odnosno prijetnjom ili iskoritavanjem stanja psihofizike ili isto psihike nesposobnosti za otpor. U skladu sa zakonskom formulacijom, krivino djelo bludnih radnji postoji u sluajevima kad konkretnom radnjom nije ostvaren pokuaj krivinih djela navedenih u l. 208. te se kao bitno pitanje za primjenu ove inkriminacije, namee pitanje razgranienja izmeu ovog djela i pokuaja navedenih djela. To razgranienje treba da bude izvreno na nain da se izvreno ili pokuano krivino djelo (bilo koje iz l. 208.) selekcijom pravnih supsumcija razgranii od bludnih radnji, te na isti nain da se bludne radnje razgranie od nekanjivih polnih ponaanja, pa ako se zakljuivanje zaustavi neto ispred dozvoljenog i nekanjivog ponaanja, onda se eventualno moe raditi o bludnim radnjama). Osnovni kriterijum za ovo razgranienje jeste umiljaj uinioca. Prema tome, ako je umiljaj uinioca bio upravljen na vrenje nekog od djela od l. 203. do 207. ovog zakona, postojae pokuaj tih krivinih djela. Ukoliko umiljaj uinioca nije bio upravljen u tom pravcu ve je kod njega postojala samo namjera pobuivanja ili zadovoljavanja seksualnog nagona, postojae bludna radnja. Bludna radnja se moe izvriti samo na tijelu ili dodirom tijela druge osobe. Najee se manifestuje kao grljenje, ljubljenje, dodirivanje raznih dijelova tijela, naroiti genitalne sfere i sl. Ovdje treba napomenuti da je izmijenjenim konceptom seksualnih delikata, tj. proirivanjem radnje izvrenja tih djela, suen prostor za krivino djelo bludnih radnji. Stoga pod bludnim radnjama, u smislu krivinog djela iz lana 208. KZ FBiH, treba podrazumijevati sve dodire rukama, ili drugim dijelovima tijela, pa i spolovilom po tijelu druge osobe koji po nainu dodira, dijelu tijela kojim se i koje se dodiruje, trajanju i drugim okolnostima oito ukazuju da se radi o seksualnom iivljavanju, povredi tue seksualne nedodirljivosti ili polnog morala, a koji su ostvareni protiv volje rtve na jedan od naina opisanih u l. 203. do 207. ovog zakona, kojim se otklanja njen otpor, a da se pri tom ne radi ni o pokuaju tih krivinih djela). Prema zakonskoj formulaciji, osnovni oblik krivinog djela bludne radnje postoji u sluajevima kada nije ostvaren ni pokuaj krivinog djela silovanja, spolnog odnoaja sa nemonom osobom, spolnog odnoaja zloupotrebom poloaja ili prinude na spolni odnoaj. Izvrilac djela, kao i pasivni subjekat moe biti lice mukog ili enskog pola. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj, a predviena kazna je zatvor od tri mjeseca do tri godine. U skladu sa odredbom l. 28. KZ F BiH, pokuaj djela je kanjiv. Kvalifikatornu okolnost djela predstavlja svojstvo pasivnog subjekta. Naime, prema odredbi st. 2. ovog lana proizilazi da postoji tei oblik djela za koji je predviena kazna zatvora od est mjeseci do pet godina, ako je bludna radnja izvrena pod okolnostima krivinog djela spolni odnoaj s djetetom (l. 207.), ili ako je osnovni oblik djela izvren prema djetetu ili maloljetniku. Ako se ima u vidu posebna psihofizika konstitucija navedenih lica, te injenica da svako ugroavanje 1018

ili povreda polnog integriteta ovih kategorija lica ostavlja negativne posljedice na njihov kasniji razvitak, onda je potpuno jasno da je ovako rjeenje kriminalnopolitiki opravdano. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj, to znai da uinilac mora biti svjestan uzrasta pasivnog subjekta. Eventualna zabluda o toj injenici prosuuje se u skladu sa odredbom l. 39. KZ FBiH. Sudska praksa:
Kazneno djelo bludne radnje iz lanka 193. KZ ostvareno je samo onda kada nije poinjen ni pokuaj kaznenih djela iz lanka 188. do 192. KZ. Uostalom navedeno je pravno shvaanje upravo dobilo svoju potvrdu u l. 193. novog KZ, prema kojem kazneno djelo bludne radnje postoji samo u sluaju kada nije poinjen ni pokuaj kaznenih djela iz l. 188. do 192. KZ/97, pa optuenik koji je poinio pokuaj kaznenog djela silovanja, sada jo i zbog obavezne primjene blaeg zakona, ni u kojem sluaju ne bi mogao biti proglaen krivim za sticaj krivinog djela pokuaj silovanja i bludne radnje. VS RH, I K-132/97. Kad je sud utvrdio da je optuenik oteenicu prisilo na obljubu i neposredno nakon toga ugurao joj u usta svoje spolovilo, ostvario je tako samo obiljeja kaznenog djela silovanja iz l. 83. KZH/77, a ne stjecaj toga kaznenog djela s kaznenim djelom bludne radnje iz l. 89. KZH/77. Kazneno djelo bludne radnje uinjeno tijekom istog dogaaja, prema istoj oteenici, konzumirano je s kaznenim djelom silovanja iz l. 83. KZH/77. VS RH,I K-621/85.

Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je optueni V.V. sam, u cilju pobuivanja svog spolnog nagona, uporabom sile, oteenog uhvatio za spolni organ i poeo ga ljubiti, a drugom prilikom drugog oteenog uhvatio za spolni organ, govorei mu kako bi ga volio imati, jer da ima dobru stranjicu, te takvim ponaanjem poinio krivina djela bludne radnje iz l. 193. KZ. VS RH I K 577/02-6. od 13.03.2002. Suprotno albenim navodima dravnog odvjetnika prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je opt. M.D. prema oteenoj M.M.F. postupio na nain opisan u to. 1. izreke prvostupanjske presude i time poinio kazneno djelo bludnom radnjom iz l. 193. KZ-a, a ne, kako mu je dravni odvjetnik injenino i pravnom oznakom po l. 192. st. 2. KZ-a stavio na teret. Za injenine zakljuke u tom smislu prvostupanjski sud je dao valjane razloge, koje u cijelosti prihvaa i Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud. Naime, prvostupanjski sud je na temelju nalaza i miljenja vjetaka ginekologa dr. S.B. pravilno utvrdio da optuenik svojim spolnim organom nije prodro u spolni organ oteene djevojice, ve da je samo svojim spolnim organom trljao po vanjskom dijelu spolnog organa djevojice, a isto tako da je jezikom lizao po vanjskom dijelu njezinog spolnog

1019

organa. Iako je vjetak ginekolog, odgovarajui na postavljena pitanja, iskazao da ne moe sa potpunom sigurnou odbaciti mogunost da je optuenik eventualno vrkom spolovila uao u spolovilo djevojice, ali je na kraju ipak iskazao miljenje da je u ovom konkretnom sluaju, moglo doi samo do dodirivanja izmeu spolnih organa, jer da bi u suprotnom trebalo doi do nekih ozljeda kod djevojice, to nije utvreno, premda je ginekoloki pregled djevojice obavljen est sati nakon dogaaja. Iz cjelokupnog sadraja njegovog nalaza i miljenja vidljivo je da inkriminirani dogaaj prvenstveno ocjenjuje u smislu da do spolnog odnosa pa i onog u smislu da je vrkom uao u spolovilo djevojice, nije dolo. VS RH, I K-784/01-6 od 6.02. 2003. Jednako je tako sud prvog stupnja u pravu i kada je svestranom analizom iskaza oteenice, osobito onog danog u istrazi zakljuio, da u radnjama koje optuenik prema takovu njezinom iskazu poduzeo, nije iao za ostvarenjem nasilnog spolnog odnosa, ve je njegova namjera bila iskljuivo ograniena na nasilno postizanje spolnog uitka bez spolnog odnosa, to je doista sadraj kaznenog djela bludnih radnji. Razlozi suda o poinjenju upravo tog kaznenog djela, a ne pokuaja kaznenog djela silovanja, razlono su, sistematino i valjano izloeni u prvostupanjskoj presudi, te potpuno suglasni stanju spisa, pa ih u cijelosti prihvaa i ovaj sud, a alitelj na iste upuuje. Naime, takovim se razlozima suda prvog stupnja o nainu i opsegu primijenjene sile ali ne i prijetnje prema oteenici, ljubljenje oteenice po grudima nakon to je u tom dijelu tijela optuenik razgolitio, te zavlaenje rukom u njezine gae i dodirivanje njezinog spolovila, nakon ega se optuenik ustao, izvadio svoj spolni organ i traio da ga gleda i lie, a zatim otiao u kupaonicu gdje je ejakulirao, te sutradan i pokuaj da joj silom stavi svoj spolni organ u ruku, te obavi radnju fellatio, sve u okolnostima kada je sam in obljube bez sumnje mogao dovriti da je htio i da je za tim iao, jer ga u tome, nita nije spreavalo, a najmanje bojazan da e uskoro doi njegova supruga, jer i nije logino da djelo pokua sutradan u isto vrijeme kada je oekivao dolazak svoje supruge, svjestan da ga nee moi dovriti, kako mu se imputira, gotovo da se i nema to dodati. VS RH I K-735/1999-5 od 12.12. 2002.

lanak 209. Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom Tko pred djetetom ili maloljetnikom ini radnje namijenjene zadovoljavanju vlastite ili tue pohote, ili tko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vri takve radnje, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. V. komentar lana 197. stav 2. KZ RS. lanak 210. Navoenje na prostituciju (1) 1020 Tko radi ostvarenja koristi navodi, potie ili namamljuje drugoga na pruanje seksualnih usluga ili na drugi nain omogui njegovu predaju

(2)

(3)

(4) (5)

drugome radi pruanja seksualnih usluga, ili bilo na koji nain sudjeluje u organiziranju ili voenju pruanja seksualnih usluga, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina. Tko radi ostvarenja koristi silom ili prijetnjom uporabe sile ili nanoenja vee tete drugoga prisili ili obmanom navede na pruanje seksualnih usluga, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Kaznom iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se tko radi ostvarenja koristi, na nain iz stavka 2. ovoga lanka, koristei teku situaciju proisteklu iz boravka neke osobe u stranoj zemlji, prisili ili navede tu osobu na pruanje seksualnih usluga. Tko kazneno djelo iz st. 1. do 3. ovoga lanka poini prema djetetu ili maloljetniku, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. Bez utjecaja je za poinjenje kaznenog djela iz ovoga lanka je li se osoba koja se navodi, potie, namamljuje ili prisiljava ve ranije bavila prostitucijom.

V. komentar lana 198. KZ RS. lanak 211. Iskoritavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije (1) Tko dijete ili maloljetnika snimi radi izradbe fotografija, audiovizualnog materijala ili drugih predmeta pornografskog sadraja, ili posjeduje ili uvozi ili prodaje ili raspaava ili prikazuje takav materijal, ili te osobe navede na sudjelovanje u pornografskoj predstavi, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina. Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka oduzet e se, a predmeti koji su nastali poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka oduzet e se i unititi.

(2)

(1) (2) Krivinim djelom iz l. 211. KZ FBiH, krivinopravna zatita polnog integriteta djece i maloljetnih lica je postavljena ire nego kod istoimenog krivinog djela iz l. 199. KZ RS. Naime, ovim lanom je inkriminisano ne samo snimanje (zloupotreba) djece ili maloljetnih lica za izradu fotografija, audiovizuelnog materijala ili drugih predmeta pornografskog sadraja, ve i posjedovanje, uvoenje, prodaja, raspaavanje ili prikazivanje takvog materijala te navoenje tih osoba da uestvuju u pornografskoj predstavi. Time je zapravo, obuhvaeno ono ponaanje koje je u KZ RS inkriminisano krivinim djelom iz l. 200. st. 1. pod nazivom proizvodnja i prikazivanje djeje pornografije. Stoga u razmatranju ovog djela treba uzeti u obzir ne samo objanjenje dato uz l. 199. st. 1. ve i objanjenje dato uz l. 200. st. 1. KZ RS. 1021

lanak 212. Upoznavanje djeteta s pornografijom (1) Tko djetetu proda, prikae ili javnim izlaganjem ili na drugi nain uini pristupanim spise, slike, audio-vizualne i druge predmete pornografskog sadraja ili mu prikae pornografsku predstavu, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Predmeti iz stavka 1. ovoga lanka oduzet e se.

(2)

(1) (2) Upoznavanje djeteta s pornografijom je inkriminacija kojom se predvia kanjavanje za onog ko djetetu proda, prikae ili javnim izlaganjem ili na drugi nain uini pristupanim spise, slike audiovizuelne ili druge predmete pornografskog sadraja ili mu prikae pornografsku predstavu. Za razliku od l. 200. st. 2. KZ RS djelo se ne ograniava samo na predmete koji predstavljaju djeju pornografiju (to proizilazi iz gramatikog tumaenja odredbe st. 2. l. 200. KZ RS) ve obuhvata sve predmete pornografskog sadraja. Pod predmetima pornografskog sadraja treba podrazumijevati sve one predmete koji su kao takvi odreeni u obrazloenju l. 199. KZ RS. Pasivni subjekat djela je dijete, odnosno lice do 14 godina. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj. lanak 213. Rodoskvrnue (1) Tko izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s krvnim roakom u ravnoj liniji ili s bratom ili sestrom, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora od est mjeseci do dvije godine. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini s maloljetnikom, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina. Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini s djetetom, kaznit e se kaznom zatvora od dvije do deset godina.

(2) (3)

V. komentar lana 201. KZ RS.

1022

GLAVA XX
KAZNENA DJELA PROTIV BRAKA, OBITELJI I MLADEI lanak 214. Dvobranost (1) (2) Tko sklopi novi brak iako se u braku ve nalazi, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko sklopi brak s osobom za koju zna da se u braku ve nalazi.

V. komentar lana 202. KZ RS. lanak 215. Omoguavanje sklapanja nedputenog braka Ovlatena osoba pred kojom se brak sklapa ili matiar koji obavljajui svoju slubenu dunost omogui sklapanje braka koji je po zakonu zabranjen, nitav ili se smatra nepostojeim, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. V. komentar lana 203. KZ RS. lanak 216. Izvanbrana zajednica s mlaim maloljetnikom (1) (2) Punoljetna osoba koja izvanbrano ivi s maloljetnikom koji nije navrio esnaest godina ivota, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se roditelj, posvojitelj ili skrbnik koji maloljetniku u ivotnoj dobi izmeu etrnaest i esnaest godina ivota omogui izvanbrani ivot s drugom osobom ili ga na to navede. Tko kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka poini iz koristoljublja, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Ako se sklopi brak, kazneni progon nee se poduzeti, a ako je poduzet obustavit e se.

(3) (4)

V. komentar lana 204. KZ RS. 1023

lanak 217. Oduzimanje djeteta ili maloljetnika (1) Tko dijete ili maloljetnika protupravo oduzme roditelju, posvojitelju, skrbniku ili osobi kojoj je povjeren, ili tko ga protupravno zadrava ili sprjeava da bude s osobom koja ima to pravo ili tko onemoguava izvrenje ovrne odluke o skrbi prema djetetu ili maloljetniku, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovog lanka dijete ili maloljetnik napustio podruje Federacije ili podruje Bosne i Hercegovine, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. Poinitelj koji dragovoljno preda dijete ili maloljetnika, moe se osloboditi kazne.

(2) (3)

Krivino djelo oduzimanje djeteta ili maloljetnika ima dva oblika: osnovni i tei oblik. (1) Osnovni oblik djela, po svojim karakteristikama, odgovara osnovnom obliku krivinog djela oduzimanje maloljetnog lica iz l. 205. st. 1. KZ RS te objanjenja koja su data u komentaru uz tu odredbu vae i ovdje. S obzirom da je za osnovni oblik djela predviena kazna zatvora do tri godine, pokuaj djela je kanjiv. (2) Odredbom stava 2. ovog lana predvien je tei oblik djela koji postoji kada je dijete ili maloljetnik napustio teritoriju FBiH ili teritoriju BiH. Ako se npr., pasivni subjekat nalazi na teritoriji RS ili BD BiH, nee postojati ovaj oblik djela. Predviena kazna je zatvor od tri mjeseca do pet godina. (3) Stav 3. ovog lana sadri permisivnu normu kojom se predvia mogunost oslobaanja od kazne za uinioca koji dobrovoljno preda dijete ili maloljetnika roditelju, usvojiocu, staraocu ili drugom nadlenom licu. U osnovi takvog zakonskog rjeenja jeste intencija zakonodavca da motivie izvrioce ovog krivinog djela da dobrovoljno vrate oduzeto dijete ili maloljetno lice, jer aktivnosti koje preduzmu organi pravosua u tom pravcu, takoe mogu negativno uticati na psihofiziki razvoj djeteta. lanak 218. Promjena obiteljskog stanja Tko podmetanjem, zamjenom ili na drugi nain promijeni obiteljsko stanje djeteta, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. V. komentar lana 206. stav KZ RS.

1024

lanak 219. Zaputanje ili zlostavljanje djeteta ili maloljetnika (1) (2) Roditelj, posvojitelj, skrbnik ili druga osoba koja grubo zanemaruje svoje dunosti zbrinjavanja ili odgoja djeteta ili maloljetnika, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se roditelj, posvojitelj, skrbnik ili druga osoba koja zlostavi dijete ili maloljetnika, prisili ga na rad koji ne odgovara njegovoj ivotnoj dobi, ili na pretjerani rad, ili na prosjaenje, ili ga iz koristoljublja navodi na ponaanje koje je tetno za njegov razvitak. Ako je kaznenim djelom iz st. 1. i 2. ovoga lanka dijete ili maloljetnik teko tjelesno ozlijeen, ili mu je teko narueno zdravlje, ili se zbog kaznenog djela iz st. 1. ili 2. ovoga lanka dijete ili maloljetnik odao prosjaenju, prostituciji ili drugim oblicima asocijalnog ponaanja ili delikvenciji, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(3)

V. komentar lana 207. KZ RS. lanak 220. Naputanje djeteta Tko napusti svoje nemono dijete, s ciljem da ga se trajno rijei, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do tri godine. Naputanje djeteta je inkriminacija koja dui niz godina postoji u nekim drugim zakonodavstvima, npr. u KZ RH, a u krivino zakonodavstvo FBiH je uvedena poslednjom reformom krivinog zakonodavstva. Interesantno je napomenuti da ovu inkriminaciju ne sadri KZ RS i KZ BD BiH. Ovim krivinim djelom inkriminisano je naputanje nemonog djeteta od strane izvrioca s ciljem da ga se trajno rijei. Dakle, radnja izvrenja je odreena kao naputanje svog nemonog djeteta s ciljem da ga se trajno rijei. Pod naputanjem u smislu ovog krivinog djela treba podrazumijevati ostavljanje djeteta na nekom mjestu u prilikama koje nisu opasne po njegov ivot ili zdravlje. Najee su to mjesta koja su dostupna drugim osobama, npr. ekaonice zdravstvenih ustanova, socijalnih ustanova, ulaz stambene zgrade, i sl. Ukoliko bi izvrilac djela ostavio nemono djete sa ciljem da ga se trajno rijei, u prilikama koje su opasne za ivot ili zdravlje, postojao bi sticaj ovog krivinog djela i krivinog djela naputanje nemone osobe iz l. 176. KZ FBiH. Bitan elemenat krivinog djela jeste namjera trajnog naputanja djeteta. Postojanje ove namjere je faktiko pitanje koje sud ocjenjuje u zavisnosti od svih okolnosti sluaja. Smatra se da postoji ova namjera ako je 1025

uinilac ostavio dijete izvan vlastitog doma, ako ne pokazuje interes za daljnju sudbinu djeteta, ako je npr. majka prikrivala trudnou i porod, i sl. Prema zakonskoj formulaciji djela ...ko napusti svoje nemono dijete..., izvrilac moe biti samo roditelj djeteta. Meutim, smatramo da ovu inkriminaciju moe izvriti svako ko ima pravo i dunost da se stara o zbrinjavanju i vaspitanju djeteta, kao to je to npr. usvojitelj, staratelj ili druga osoba kojoj je dijete povjereno na brigu i uvanje. Pasivni subjekat djela je nemono dijete, dakle, dijete koje se ne moe samo o sebi brinuti, tj. koje sebi ne moe pomoi i koje bi bez pomoi treih lica umrlo. To su u pravilu novoroenadi, mala djeca ali i djeca neto starijeg uzrasta koja zbog odreenih bolesti ne mogu da brinu sama o sebi (npr. slijepo dijete, dijete koje boluje od djeije paralize, i sl.). Subjektivnu stranu djela ini umiljaj koji obuhvata i namjeru uinioca da se trajno oslobodi djeteta. Ukoliko je npr. uinilac privremeno napustio svoje nemono dijete dok ne rijei neke egzistencijalne probleme, nee postojati ovo krivino djelo. Za ovo krivino djelo propisana je kazna od est mjeseci do tri godine, te je u skladu sa odredbom l. 28. KZ FBiH, pokuaj djela kanjiv. lanak 221. Povreda obiteljskih obveza (1) (2) Tko grubim krenjem svojih zakonskih obiteljskih obveza ostavi u tekom poloaju lana obitelji koji nije u stanju sam o sebi skrbiti, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt lana obitelji koji je ostavljen u tekom poloaju, ili je teko tjelesno ozlijeen, ili mu je zdravlje teko narueno, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. Pri izricanju uvjetne osude sud moe poinitelju odrediti obvezu urednog izvravanja svoje obveze zbrinjavanja, odgoja i uzdravanja.

(3)

V. komentar lana 209. KZ RS. lanak 222. Nasilje u obitelji (1) (2) Tko nasiljem, drskim ili bezobzirnim ponaanjem ugroava mir, tjelesnu cjelovitost ili duevno zdravlje lana svoje obitelji, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini prema lanu obitelji s kojime ivi u zajednikom kuanstvu, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

1026

(3)

(4)

(5) (6)

Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz st. 1. i 2. ovoga lanka uporabljeno oruje, opasno orue ili drugo sredstvo prikladno teko ozlijediti tijelo ili naruiti zdravlje, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Ako je kaznenim djelom iz st. 1. do 3. ovoga lanka lan obitelji teko tjelesno ozlijeen ili mu je zdravlje teko narueno, ili ako je kazneno djelo iz st. 1. do 3. ovoga lanka poinjeno prema djetetu ili maloljetniku, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina. Ako je kaznenim djelom iz st. 1. do 4. ovoga lanka prouzroena smrt lana obitelji, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od dvije do petnaest godina. Tko usmrti lana obitelji kojeg je prethodno zlostavljao, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

V. komentar lana 208. KZ RS. lanak 223. Izbjegavanje uzdravanja (1) (2) (3) Tko izbjegava davanje uzdravanja za osobu koju je temeljem ovrne sudske odluke ili ovrne nagodbe sklopljene pred drugim nadlenim tijelom duan uzdravati, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Pri izricanju uvjetne osude sud moe poinitelju odrediti obvezu urednog plaanja uzdravanja te podmirenja dospjelih obveza. Ako je poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka ispunio svoju obvezu do okonanja glavne rasprave, moe se osloboditi kazne.

(1) (2) (3) Osnovni oblik ovog djela (st.1.) po svojim bitnim obiljejima odgovara osnovnom obliku krivinog djela izbjegavanje davanja izdravanja iz l. 210. KZ RS, te se objanjenja koja su u komentaru data uz taj oblik djela mogu primijeniti i ovdje. Stav 2. l. 223. KZ FBiH odgovara stavu 3. l. 210. KZ RS. Stav 3. ovog lana sadri permisivnu normu kojom se sudu daje mogunost da uinioca krivinog djela oslobodi od kazne ukoliko je do okonanja glavnog pretresa ispunio svoju obavezu. Time se zapravo ele stimulisati uinioci krivinog djela da ispune svoju obavezu izdravanja, to je i u interesu lica koje je uinilac duan izdravati.

1027

lanak 224. Sprjeavanje i neizvravanje mjera za zatitu maloljetnika (1) (2) Tko sprjeava izvrenje odgojnih i drugih mjera suda i nadlenih tijela za zatitu maloljetnika, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Odgovorna osoba na radu u tijelima ili ustanovama za zatitu, odgoj ili radno osposobljavanje maloljetnika, koja u svomu radu oito nesavjesno postupa, pa zbog toga bude teko ugroeno zdravlje ili razvitak maloljetnika, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Krivinopravna zatita maloljetnika, odnosno njegovih prava i interesa, obuhvata i zatitu nesmetanog izvrenja vaspitnih i drugih mjera suda i nadlenih organa za zatitu maloljetnika, kojima se eli obezbijediti pravilan razvoj procesa socijalizacije maloljetnika. Ona se realizuje kroz krivino djelo spreavanje i neizvravanje mjera za zatitu maloljetnika, koje predstavlja novinu u sistemu krivinopravne zatite braka i porodice. Djelo se javlja u dva oblika. (1) Prvi oblik djela (st. 1.) ini onaj ko sprijei izvrenje odgojnih i drugih mjera suda i nadlenih organa za zatitu maloljetniku. S obzirom da je u pitanju posljedina radnja izvrenja, djelo se moe izvriti svakom onom radnjom kojom se spreava izvrenje odgojnih i drugih mjera suda i nadlenih organa za zatitu maloljetnika. To mogu biti kako radnje kojima se onemoguava poetak ili nastavak izvrenja navedenih mjera tako i radnje kojima se ometa izvrenje tih mjera. Takvim bi se mogle smatrati npr. radnje odvoenja maloljetnika u nepoznato mjesto, davanje netanih podataka o adresi stanovanja, nagovaranje maloljetnika da odbije saradnju na sprovoenju ovih mjera, skrivanje maloljetnika, nagovaranje da pobjegne iz druge porodice, vaspitne ustanove i sl. Bitno je da su navedene radnje preduzete u cilju spreavanja izvrenja odgojnih i drugih mjera suda i nadlenih organa za zatitu maloljetnika. Pod odgojnim i drugim mjerama suda i nadlenih organa za zatitu maloljetnika treba podrazumijevati odgojne mjere i odgojne preporuke iz KZ FBiH, kao i odluke organa socijalnog staranja. Izvrilac djela moe biti svako lice koje spreava izvrenje navedenih mjera i odluka. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj. Dakle, izvrilac mora biti svjestan da svojom radnjom spreava izvrenje navedenih mjera i odluka i htjeti, odnosno pristati na to. Za ovaj oblik djela predviena je kazna zatvora do jedne godine. (2) Drugi oblik djela (st. 2.) ini odgovorna osoba na radu u organima ili ustanovama za zatitu, odgoj ili radno osposobljavanje maloljetnika, koja u svom radu oito nesavjesno postupa, pa zbog toga bude teko ugroeno zdravlje ili razvoj maloljetnika. Radnja izvrenja odreena je kao oigledno nesavjesno postupanje u radu odgovornih osoba u navedenim organima ili ustanovama kojim je teko 1028

ugroeno zdravlje ili razvoj maloljetnika. Postojanje oigledno nesavjesnog postupanja u radu odgovornih osoba je faktiko pitanje koje sud utvruje u svakom konkretnom sluaju. Po pravilu, radi se o takvom postupanju koje prelazi uobiajenu mjeru nesavjesnosti u radu i koje bi se moglo oznaiti kao gruba nepanja. U pitanju je zapravo krajnje nemaran i indiferentan odnos izvrioca prema svojim radnim obavezama. Da bi se mogla primijeniti ova kvalifikacija djela neophodno je utvrditi da je usljed takvog postupanja izvrioca dolo do teeg ugroavanja zdravlja ili razvoja maloljetnika. Izvrilac djela moe biti samo odgovorna osoba na radu u organima ili ustanovama za zatitu, odgoj ili radno osposobljavanje maloljetnika, te ovaj oblik djela spada u delictum proprium. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj u odnosu na radnju izvrenja (oigledno nesavjesno postupanje) i nehat u odnosu na posljedicu djela (tee ugroavanje zdravlja ili razvoja maloljetnika). Za ovaj oblik djela predviena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. Sudska praksa:
Kazneno djelo sprjeavanja i neizvravanja mjera za zatitu maloljetnika iz l. 102. st. 1. KZH, novo je k. d. kojim se, sukladno s drutvenim interesom za normalan razvitak linosti djeteta, pomou kaznenog prava nastoji zatititi izvrenje mjera zatite maloljetnika. Radnja poinjenja toga k. d. predstavlja ne samo sprjeavanje odgojnih mjera koje je izrekao sud ve i sprjeavanje bilo koje druge mjere suda ili drugog nadlenog tijela, kao to je organ starateljstva odnosno Centar za socijalnu skrb, koji u smislu odredbe l. 83. u vez s l. 69. st. 4. Zakona o braku i porodinim odnosima odreuje nain odravanja osobnih odnosa roditelja s djecom. VSH, Kzz-3/85., od 22.5.1985. Ispravno istie dravni odvjetnik da mjera, kojom se ureuju kontakti roditelja i djeteta, u biti predstavlja takvu mjeru koja prije svega titi dijete od ugroavanja njegova razvitka, a do ega moe doi ako bi drugi roditelj bio onemoguen ispunjavati svoje pravo i dunost odravanja kontakta s djetetom. Djelo je dovreno samim sprjeavanjem izvrenja takve mjere za zatitu malodobnika i ne trai se da je razvitak djeteta ozbiljno ugroen, jer je smisao inkriminacije da se titi autoritet odluke koju je donio nadleni organ radi zatite maloljetnika. Pregled sudske prakse, br. 27/85., s. 111. Majka koja nakon razvoda braka onemoguuje kontakte ocu s njihovim zajednikim djetetom u smislu pravomonog i izvrnog rjeenja Centra za socijalni rad tako da mu govori da dijete spava ili da je bolesno ili da nije kod kue, sprjeava izvrenje mjere nadlenog tijela za zatitu maloljetnika i ini k. d. iz l. 102. st. 1. KZH. Odluke Centra za socijalni rad o nainu odravanja osobnih odnosa s djetetom u smislu l. 83. Zakona o braku i porodinim odnosima spada u mjeru nadlenih tijela za zatitu maloljetnika. Okruni sud u Sl. Poegi, K-105/90. od 18.4.1990.

1029

GLAVA XXI
KAZNENA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI
Literatura: Bai, F., Pavlovi, ., Kazneno pravo posebni dio, str.257.-281., Informator, Zagreb, 2001. godine; Grupa autora, redakcija Srzenti, N., Komentar Krivinog zakona SFRJ, str. 749.-755., Savremena administracija, Beograd, 1988. godina; ; Grupa autora, redakcija Srzenti, N., Komentar krivinih zakona SR Srbije, SAP Kosova i SAP Vojvodine, str. 378.-417., Savremena administracija, Beograd, 1981. godina; Jovaevi, D., Komentar Krivinog zakona Republike Srbije, str. 225.-243., Beograd, 2003. godina; Pavii, B., Vei, P., Komentar Kaznenog zakona, str. 450.-461., Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Zagreb, 1999. godine; Petrovi, B., Narko kriminal, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2004. godine; Raji, Z et al., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio), str. 341.-373., OSCE-Ured za demokratizaciju. Mostar, 2000. godina; eparovi, Z., Granice rizika, Informator, Zagreb, 1998. godina; Tripalo, D., Kaznenopravni aspekti zlouporabe droga, Hrvatski Ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 10, br. 2/2003., Zagreb, 2003.;

U XXI glavi KZ FBiH nalaze se krivina djela iji je objekt zatite zdravlje ljudi. Nekima od tih krivinih djela titi se zdravlje veeg broja individualno neodreenih osoba (na primjer, krivinim djelima iz lana 225., 226., 228. i dr.), dok se drugima titi zdravlje individualno odreenih osoba (na primjer, krivinim djelima iz lana 227., 229., 230. i dr.). S obzirom na posljedicu, meu ovim krivinim djelima nalaze se krivina djela ija se posljedica sastoji u povredi pasivnog subjekta (na primjer, krivina djela iz lana 227. i lana 229.), ali i krivina djela konkretnog ugroavanja, ija je posljedica - opasnost za zdravlje ljudi, zakonsko obiljeje krivinog djela (na primjer, krivina djela iz lana 225. i lana 228.) kao i krivina djela apstraktnog ugroavanja, kod kojih njihova posljedica apstraktna opasnost za zdravlje ljudi, nije zakonsko obiljeje krivinog djela (na primjer, krivina djela iz lana226. i lana 235.). Veina od krivinih djela iz ove glave KZ FBiH spadaju u tzv. opa krivina djela. Njihov uinitelj moe biti svaka osoba. Meutim, neka od krivinih djela iz ove glave su tzv. specijalna krivina djela. Njihov uinitelj moe biti samo doktor medicine, doktor stomatologije ili drugi zdravstveni djelatnik (na primjer, krivina djela iz lana 229. i lana 232.), odnosno veterinar ili drugi ovlateni veterinarski djelatnik (krivino djelo iz 235.). Neka od krivinih djela iz ove glave su tzv. neprava specijalna krivina djela jer je navedeno svojstvo uinitelja kvalifikatorna okolnost (na primjer, krivino djelo iz lana 231. stav 7.). Blanketni karakter njihovih dispozicija je jo jedna od karakteristika krivinih djela iz ove glave. Da bi se te dispozicije mogle primijeniti potrebno ih je dopuniti normama sadranim u zdravstvenim propisima, odnosno naredbama nadlenog zdravstvenog organa, te pravilima medicinske nauke i struke.

1030

lanak 225. Prenoenje zarazne bolesti (1) Tko ne postupi po propisima ili nalozima kojima nadleno tijelo zdravstvene slube odreuje preglede, dezinfekciju, odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za suzbijanje ili sprjeavanje zarazne bolesti kod ljudi, pa zbog toga doe do opasnosti od irenja zarazne bolesti, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko ne postupi po propisima ili narlozima iz stavka 1. ovoga lanka glede suzbijanja ili sprjeavanja zaraznih bolesti kod ivotinja, pa zbog toga doe do opasnosti prenoenja zarazne bolesti na ljude. Tko kazneno djelo iz st. 1. i 2. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci.

(2)

(3)

Naziv ovog krivinog djela nije u skladu sa njegovim zakonskim opisom s obzirom da se za postojanje djela ne trai da je usljed radnje uinjenja dolo do prenoenja zarazne bolesti nego samo do stvaranja opasnosti od irenja zarazne bolesti (stav 1.) odnosno do stvaranja opasnosti prenoenja zarazne bolesti sa ivotinja na ljude (stav 2.). Krivino djelo prenoenje zarazne bolesti je krivino djelo s blanketnom dispozicijom. Njegovo zakonsko bie upuuje na propise koji se odnose na suzbijanje i sprjeavanje zaraznih bolesti kod ljudi i na propise koji se odnose na suzbijanje i sprjeavanje zaraznih bolesti kod ivotinja, odnosno na naredbe kojima nadleni organ zdravstvene slube odreuje mjere za suzbijanje ili sprjeavanje zaraznih bolesti kod ljudi i ivotinja. Da bi se njegova dispozicija mogla primijeniti potrebno ju je upotpuniti normama sadranim u propisima kojima se odreuje koje se bolesti smatraju zaraznim bolestima, koje su mjere za njihovo suzbijanje ili sprjeavanje, te normama koje odreuju ko su subjekti koji su duni postupiti na nain odreen tim propisima ili naredbama nadlenog zdravstvenog organa. (1) Prvi oblik ovog krivinog djela, propisan u stavu 1., sastoji se u nepostupanju po propisima ili naredbama kojima nadleni organ zdravstvene slube odreuje preglede, dezinfekciju, odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za suzbijanje ili sprjeavanje zarazne bolesti kod ljudi, usljed ega je dolo do opasnosti od irenja zarazne bolesti. Radnja uinjenja ovog oblika krivinog djela sastoji se u nepostupanju po propisima ili naredbama kojima nadleni organ zdravstvene slube odreuje mjere za suzbijanje ili sprjeavanje zarazne bolesti kod ljude. Nepostupanje po propisima ili naredbama nadlenog organa zdravstvene slube predstavlja njihovo krenje i moe se ispoljiti kao neinjenje ili kao injenje koje nije u skladu s tim propisima ili naredbama. Nepostupanje po propisima ili naredbama kojima nadleni organ zdravstvene slube odreuje mjere za suzbijanje ili sprjeavanje zarazne bolesti kod ljudi predstavljae radnju uinjenja ovog krivinog djela samo ako je uinitelj spadao u krug osoba na koje se odnosila dunost postupanja po tim propisima ili naredbama. 1031

Kao mjere za suzbijanje ili sprjeavanje zarazne bolesti kod ljudi u zakonu se, primjera radi, navode pregled, dezinfekciju i odvajanje bolesnika. Relevantni zakonski propisi koji se odnose na zatitu stanovnitva od zaraznih bolesti kao mjere za njihovo suzbijanje ili sprjeavanje propisuju, na primjer, i prijavljivanje zaraznih bolesti, dezinsekciju i deratizaciju, zdravstveni nadzor nad zaposlenim, drugim licima i kliconoama, imunizaciju, seroprofilaksu i hemioprofilaksu, obavezan pregled krvi na B antigen i ispitivanje prisutnosti antitijela na virus side svih davalaca krvi. Da bi nepostupanje po propisima ili naredbama, kojima nadleni organ zdravstvene slube odreuje mjeru za suzbijanje ili sprjeavanje zarazne bolesti kod ljudi, predstavljalo krivino djelo iz stava 1. ovog lana potrebno je da je zbog toga dolo do opasnosti od irenja zarazne bolesti. U teoriji postoje razliita shvatanja o tome ta taj elemenat zakonskog opisa ovog krivinog djela predstavlja: posljedicu djela ili objektivni uvjet inkriminacije. Ukoliko se radi o posljedici djela onda ona mora biti obuhvaena vinou uinitelja, ukoliko se radi o objektivnom uvjetu inkriminacije onda ovaj elemenat zakonskog bia krivinog djela ne mora biti obuhvaen vinou uinitelja. S obzirom na opeopasni karakter radnje uinjenja ovog krivinog djela i okolnost da propisi koji se odnose na zatitu stanovnitva od zaraznih bolesti predviaju kao prekraje radnje koje se sastoje u samom nepostupanju po propisima ili naredbama nadlenog organa zdravstvene slube o mjerama za suzbijanje ili sprjeavanje zarazne bolesti, smatramo da bi se ovaj elemenat zakonskog opisa krivinog djela prenoenja zarazne bolesti trebao smatrati posljedicom djela. Uinitelj djela moe biti samo osoba koja je po propisima ili naredbama nadlenog organa zdravstvene slube duna postupiti i primijeniti, tim propisima ili naredbama, odreenu mjeru za suzbijanje ili sprjeavanje zarazne bolesti. Krivino djelo se moe izvriti samo s umiljajem. (2) Drugi oblik krivinog djela prenoenje zarazne bolesti, odreen u stavu 2. ovog lana, sastoji se u nepostupanju po propisima i naredbama iz stava 1. ovog lana u pogledu suzbijanja ili sprjeavanja zaraznih bolesti kod ivotinja, usljed ega je dolo do opasnosti prenoenja zarazne bolesti na ljude. Prema tome, ovaj oblik se od prethodnog razlikuje samo po tome to se u ovom sluaju radi o zaraznim bolestima kod ivotinja koje se mogu prenijeti na ljude. U lanu 240. (Teka krivina djela protiv zdravlja ljudi) st. 1. i 2. ovog zakona predvieni su kvalifikovani oblici krivinih djela iz st. 1. i 2. ovog lana. (3) U stavu 3. propisano je kanjavanje za nehatno uinjenje djela iz st. 1. i 2. ovog lana. U lanu 240., st. 3. i 4. ovog zakona propisani su kvalifikovani oblici djela iz stava 3. ovog lana. lanak 226. Nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije Tko za vrijeme epidemije kakve zarazne bolesti ne postupi po nalozima ili odlukama donesenima temeljem propisa nadlenog tijela kojima 1032

se odreuju mjere za suzbijanje ili sprjeavanje epidemije, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Radnja uinjenja ovog krivinog djela je nepostupanje po naredbama ili odlukama donesenim na osnovu propisa nadlenog organa kojim se odreuju mjere za suzbijanje ili sprjeavanje epidemije. S obzirom da zakonsko bie ovog krivinog djela upuuje na naredbe i odluke donesene na osnovu propisa nadlenog organa o mjerama za suzbijanje ili sprjeavanje epidemije, i ovo krivino djelo je blanketnog karaktera. Stoga je, pri primjeni, njegovo zakonsko bie potrebno dopuniti odnosnim propisima nadlenog organa odnosno normama sadranim u aktima nadlenog organa donesenim na osnovu tih propisa. Nepostupanje po naredbama ili odlukama donesenim na osnovu propisa nadlenog organa, kao radnja uinjenja ovog krivinog djela, moe se ispoljiti kao neinjenje ili kao injenje koje nije u skladu sa naredbama ili odlukama. Vrijeme preduzimanja radnje uinjenja je zakonski elemenat ovog krivinog djela. Djelo moe biti uinjeno samo za vrijeme epidemije kakve zarazne bolesti. Zakonom o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti koje ugroavaju cijelu zemlju odreeno je da se epidemijom smatra porast oboljenja od zarazne bolesti, neuobiajen po broju sluajeva, vremenu, mjestu i zahvaenom stanovnitvu, kao i neuobiajeno poveanje broja oboljenja sa komplikacijama ili smrtnim ishodom., kao i pojava dva ili vie meusobno povezanih oboljenja od zarazne bolesti koja se nikada ili vie godina nije pojavljivala na jednom podruju, te pojava veeg broja oboljenja iji je uzronik nepoznat a prati ih febrilno stanje. Pojavu epidemije proglaava nadleni zdravstveni organ. Zakonski opis ovog krivinog djela ne sadri posljedicu kao svoj elemenat. Posljedica ovog djela je apstraktna opasnost za ivot i zdravlje ljudi. Poto posljedica djela nije elemenat zakonskog opisa, djelo je dovreno samim preduzimanjem radnje uinjenja. Uinitelj djela moe biti samo osoba koja je po naredbama ili odlukama donesenim na osnovu propisa nadlenog organa bila duna postupiti i primijeniti odreenu mjeru za suzbijanje ili sprjeavanje epidemije. Djelo se moe uiniti samo sa umiljajem koji mora obuhvatiti i svijest da se radnja uinjenja preduzima za vrijeme epidemije zarazne bolesti. lanak 227. Prenoenje spolne bolesti Tko znajui da je zaraen spolnom boleu, spolnim odnoajem ili s njim izjednaenom spolnom radnjom ili na drugi nain drugoga spolno zarazi, ako time nije poinjeno kazneno djelo teke tjelesne ozljede, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Radnja uinjenja ovog krivinog djela je prenoenje spolne bolesti na drugoga. Kao naine uinjenja ovog djela zakon je posebno izdvojio spolni odnoaj 1033

ili sa spolnim odnoajem izjednaenom spolnom radnjom, kojim pojmovima treba dati isto znaenja kao kod krivinog djela silovanja iz lana 203. ovog zakona. Zakon, meutim, ne iskljuuje druge naine prenoenja spolne bolesti, na primjer, bludnim radnjama. Najee zarazne spolne bolesti su sifilis, gonoreje, AIDS. Budui da se odgovarajuim propisima odreuje koje su zarazne spolne bolesti, i ovo krivino djelo ima blanketni karakter. Posljedica djela je zaraavanje drugoga spolnom boleu. Uinitelj djela i pasivni subjekt moe biti bilo koja osoba. Za postojanje djela nije od znaaja njihov meusobni odnos (na primjer, da li su brani partneri), a ni to da li je osoba na koju je preneena spolna bolest znala da je uinitelj spolno zaraen. Djelo moe biti uinjeno samo s umiljajem koji mora obuhvatiti svijest o sopstvenoj zaraenosti spolnom boleu (uinitelj ne mora biti svjestan o kojoj se tano bolesti radi) i o mogunosti da se spolnim odnoajem, sa njim izjednaenom spolnom radnjom ili na drugi nain drugi spolno zarazi, te htijenje ili pristajanje na takvu posljedicu. Krivino djelo prenoenje spolne bolesti predstavlja oblik zakonskog supsidijariteta krivinih djela. Ono e postojati samo ako uinitelj prenoenjem spolne bolesti na drugoga nije ovome zdravlje teko naruio i na taj nain uinio krivino djelo teke tjelesne povrede. S obzirom na razliite objekte zatite, mogu je stjecaj krivinog djela prenoenje spolne bolesti i nekog od krivinih djela protiv spolne slobode i morala. lanak 228. Zapoljavanje osoba oboljelih od zarazne bolesti (1) Tko u bolnici, rodilitu, javnom domu, koli, gospodarskom drutvu ili drugoj pravnoj osobi, obrtu ili kod samostalnog gospodarstvenika, u djelatnosti u kojoj se rukuje prehrambenim proizvodima ili koja obavlja higijenske usluge ili u slinoj djelatnosti, protivno zdravstvenim propisima, zaposli ili dri zaposlenom osobu koja boluje od zarazne bolesti, pa zbog toga doe do opasnosti od irenja zarazne bolesti, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci.

(2)

(1) Radnja uinjenja ovog krivinog djela je zapoljavanje ili dranje zaposlenom, protivno zdravstvenim propisima, osobe koja boluje od zarazne bolesti. S obzirom na ovako odreenu radnju uinjenja, i ovo djelo je blanketnog karaktera. Njegova dispozicija upuuje na zdravstvene propise kojima se regulie mogunost odnosno nemogunost zapoljavanja u odreenim djelatnostima osoba koje boluju od zarazne bolesti, a i na propise kojima su odreene bolesti koje se smatraju zaraznim. Meu tim propisima najznaajniji su Zakon o zdravstvenoj 1034

zatiti, Zakon o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti koje ugroavaju cijelu zemlju i Zakon o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti. Pod zapoljavanjem, kao prvim oblikom alternativno odreene radnje uinjenja ovog krivinog djela, podrazumijeva se radnja kojom se neka osoba oboljela od zarazne bolesti prima na rad, a pod dranjem zaposlenim, kao drugim oblikom radnje uinjenja ovog krivinog djela, podrazumijeva se dranje na radu osobe koja je nakon njenog zapoljavanja oboljela od zarazne bolesti ili za koju se, nakon njenog zapoljavanja, saznalo da je oboljela od zarazne bolesti ili dranje na radu osobe koja je oboljela od zarazne bolesti a koju je neko drugi zaposlio iako je ona ve tada bila oboljela od zarazne bolesti. Za postojanje ovog krivinog djela nebitno je da li je samo zapoljavanje ili dranje zaposlenom te osobe u skladu sa propisima iz oblasti radnog prava kojima se regulie samo zapoljavanje odnosno primanje na rad ili ne. Zapoljavanje ili dranje zaposlenom, protivno zdravstvenim propisima, osobe koja boluje od zarazne bolesti, predstavljae radnju uinjenja ovog krivinog djela ako se ta osoba zapoljava ili dri zaposlenom u bolnici, porodilitu, javnom domu, koli, privrednom drutvu ili drugoj pravnoj osobi, obrtu ili kod samostalnog privrednika, u djelatnosti u kojoj se rukuje prehrambenim proizvodima ili koja obavlja higijenske usluge ili u slinoj djelatnosti. Rije je, dakle, o djelatnostima koje su takve prirode da zapoljavanje ili dranje zaposlenom u njima osobe oboljele od zarazne bolesti moe izazvati znaajno irenje bolesti. Da bi zapoljavanje ili dranje zaposlenom, protivno zdravstvenim propisima, osobe oboljele od zarazne bolesti u navedenim objektima ili djelatnostima predstavljalo krivino djelo, potrebno je da je usljed toga dolo do opasnosti od irenja zarazne bolesti. Smatramo da ovaj elemenat zakonskog opisa krivinog djela zapoljavanje lica oboljelih od zarazne bolesti predstavlja posljedicu djela i da stoga mora biti obuhvaen vinou uinitelja. O takvom shvatanju pravne prirode ovog obiljeja ovog krivinog djela i o shvatanjima da nastupanje opasnosti od irenja zarazne bolesti predstavlja objektivni uvjet inkriminacije, vidjeti komentar uz lan 225. ovog zakona. Uinitelj ovog krivinog djela moe biti svaka osoba. Meutim, u praksi, to e biti osoba koja je, s obzirom na svoj pravni ili faktiki poloaj, ovlaena odnosno koja je u mogunosti da zapoljava ili dri zaposlenom drugu osobu. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem. Ako se zapoljavanje ili dranje zaposlenom u navedenim djelatnostima ili objektima, protivno zdravstvenim propisima, osobe oboljele od zarazne bolesti smatra nepostupanjem po propisima kojima nadleni organ zdravstvene slube odreuje mjere za suzbijanje ili sprjeavanje zarazne bolesti, onda ovo krivino djelo predstavlja posebni oblik krivinog djela iz lana 225. ovog zakona. U lanu 240. (Teka krivina djela protiv zdravlja ljudi) st. 1. i 2. ovog zakona predvieni su kvalifikovani oblici ovog krivinog djela. (2) U stavu 2. propisano je kanjavanje za nehatno uinjenje djela iz stava 1. ovog lana. U lanu 240. stavu 3. i 4. ovog zakona predvieni su kvalifikovani oblici djela iz stava 2. ovog lana. 1035

lanak 229. Nesavjesno lijeenje (1) Doktor medicine ili doktor stomatologije koji obavljajui svoju djelatnost primijeni oito neprikladno sredstvo ili oito neprikladan nain lijeenja ili ne primijeni odgovarajue higijenske mjere, pa time prouzroi pogoranje zdravstvenog stanja neke osobe, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se drugi zdravstveni djelatnik koji pri pruanju medicinske pomoi ili njege postupi nesavjesno i time prouzroi pogoranje zdravstvenog stanja neke osobe. Doktor medicine ili doktor stomatologije koji kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Kaznom iz stavka 3. ovoga lanka kaznit e se drugi zdravstveni djelatnik koji kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka poini iz nehaja.

(2) (3) (4)

Iz naziva ovog lana proizlazilo bi da se njime prua krivinopravna zatita zdravlja ljudi kriminalizacijom iskljuivo nesavjesnog lijeenja. Meutim, iz sadrine njegovih odredbi vidljivo je da on osigurava krivinopravnu zatitu zdravlja ljudi i od nesavjesnog pruanja medicinske pomoi ili njege. S obzirom da su kao radnje uinjenja krivinih djela iz st. 1. i 2. ovog lana odreene primjene oito neprikladnog sredstva ili oito neprikladnog naina lijeenja ili neprimjenjivanje odgovarajuih higijenskih mjera (stav 1.) odnosno nesavjesno postupanje pri pruanju medicinske pomoi ili njege (stav 2.), a o emu se zakljuak moe donijeti samo uporeivanjem primijenjenog sredstva ili naina lijeenja, primijenjenih higijenskih mjera odnosno primijenjenog postupanja pri pruanju medicinske pomoi ili njege sa odgovarajuim zdravstvenim propisima, pravilima medicinske nauke i struke, te usvojenim medicinskim standardima o postupanju u odreenim situacijama, i ovo djelo ima blanketni karakter. Ovo krivino djelo ima dva osnovna oblika. Oni se meusobno razlikuju po tome ko moe biti uinitelj djela i po radnji uinjenja. (1) Djelo iz stava 1. sastoji se u primjenjivanju oito neprikladnog sredstva ili oito neprikladnog naina lijeenja ili u neprimjenjivanju odgovarajue higijenske mjere od strane doktora medicine ili doktora stomatologije pri obavljanju njihovih aktivnosti i prouzrokovanju time pogoranja zdravstvenog stanja neke osobe. Radnja uinjenja djela iz stava 1. je, prema tome, alternativno odreena kao primjena oito neprikladnog sredstva lijeenja ili kao primjena oito neprikladnog naina lijeenja ili kao neprimjenjivanje odgovarajue higijenske mjere. Pod sredstvima lijeenja podrazumijevaju se razliite supstance, sastojci ili naprave koje se unose u tijelo ili primjenjuju na tijelu u dijagnostike (radi utvrivanja vrste i karaktera bolesti) ili u terapijske (radi suzbijanja bolesti) svrhe. 1036

Sredstva lijeenja su, na primjer, lijekovi, razliite hemijske supstance koje se unose u organizam radi omoguavanja primjene odreene medicinske tehnike, pejsmejker, sonda. Pod nainom lijeenja podrazumijeva se postupak, metod lijeenja (dijagnosticiranja ili terapije). Prema nainu lijeenja razlikuju se, na primjer, lijeenje medikamentima, lijeenje hirurkim putem, fizijatrijska terapija. Sredstva lijeenja su, u pravilu, u uskoj vezi s nainom lijeenja. Zakon govori o primjeni neprikladnog sredstva ili neprikladnog naina lijeenja. Ocjena o prikladnosti odnosno neprikladnosti odreenog sredstva ili naina lijeenja daje se uvijek s obzirom na postojee zdravstveno stanje neke osobe, prirodu, karakter i teinu bolesti a u vezi sa postojeim medicinskim propisima, pravilima i standardima o tome koja su sredstva ili metode primjenjuju u postupku dijagnosticiranja bolesti i njene terapije, odnosno koja su sredstva i naini lijeenja podobni za otkrivanje i suzbijanje odreene bolesti. Primjena neprikladnog sredstva ili primjena neprikladnog naina lijeenja moe predstavljati radnju uinjenja ovog krivinog djela samo ako primijenjeno sredstvo ili nain lijeenja u znatnoj mjeri odstupa od zdravstvenih propisa kojima se ureuje njihova primjena, odnosno od pravila medicinske nauke ili struke ili usvojenih medicinskih standarda. Zakon, naime, kao radnju uinjenja ovog krivinog djela odreuje primjenu oito neprikladnog sredstva odnosno oito neprikladnog naina lijeenja. Utvrenje da li je primijenjeno sredstvo ili primijenjeni nain lijeenja bio oito neprikladan zavisie od mnogih okolnosti i zahtijevae, u pravilu, angaovanje vjetaka medicinske struke. Pri toj ocjeni ne smiju se zanemariti ni faktike okolnosti konkretnog sluaja, kao, na primjer, sredstva ili naini lijeenja koji su doktoru medicine ili stomatologije stajali na raspolaganju u konkretnoj situaciji, da li se radilo o potrebi hitnog postupanja i dr. Tako je u jednoj sudskoj odluci zauzet stav da primjena odreenog naina lijeenja ne moe biti tretirana kao oigledno neodgovarajui nain lijeenja, odnosno kao nesavjestan postupak pri lijeenju u krivinopravnom pogledu, ukoliko ocjena opravdanosti donoenja odluke koji i kakav nain lijeenja treba primijeniti ovisi o konkretnim uvjetima i nije apsolutno kontraindicirana. (Odluka VSH, K 1524/64). Trea, alternativno odreena radnja uinjenja krivinog djela iz stava 1. sastoji se u neprimjenjivanju odgovarajuih higijenskih mjera. Prema stavu sudske prakse, neprimjenjivanje odgovarajuih higijenskih mjera podrazumijeva, na prvom mjestu, proputanje poduzimanja odgovarajue higijenske mjere ali i primjena higijenskih mjera, ali ne onih koje je bilo potrebno poduzeti ili ne na onakav nain kako je to bilo neophodno (Odluka VSH, K 1821/54 od 17.9.1954.). Neprimjenjivanje odgovarajuih higijenskih mjera kao radnja uinjenja ovog krivinog djela moe se, dakle, u praksi ispoljiti kao injenje ili kao neinjenje (na primjer, potpuno proputanje primjene mjera sterilizacije ili dezinfekcije ili neprimjenjivanje odgovarajuih mjera sterilizacije ili dezinfekcije, onih mjera koje zahtijevaju zdravstveni propisi, pravila struke i higijenski standardi u medicini). Posljedica djela je pogoranje zdravstvenog stanja neke osobe. Ono se moe ispoljiti kao pogoranje bolesti ili kao naruavanje zdravlja neke osobe. Poto zakon posljedicu ovog djela odreuje kao pogoranje zdravstvenog stanja neke osobe, a ne kao pogoranje bolesti, objekt radnje moe biti bilo koja osoba, a ne 1037

samo osoba koja je ve u vrijeme preduzimanja radnje uinjenja bila bolesnik. Za postojanje djela uvijek je neophodno utvrditi postojanje uzrone veze izmeu primjene oito neprikladnog sredstva ili oito neprikladnog naina lijeenja ili neprimjenjivanja odgovarajuih higijenskih mjera i pogoranja zdravstvenog stanja odreene osobe. O shvatanjima da prouzrokovanje pogoranja zdravstvenog stanja neke osobe kao zakonski elemenat ovog krivinog djela predstavlja objektivni uvjet inkriminacije, a ne posljedicu djela, vidjeti komentar uz lan 225. ovog zakona. Krivino djelo nesavjesnog lijeenja iz stava 1. ovog lana spada u tzv. delicta propria. Uinitelj ovog krivinog djela, naime, moe biti samo doktor medicine ili doktor stomatologije, dakle, osoba koja je zavrila medicinski ili stomatoloki fakultet. Oni ovo krivino djelo mogu uiniti samo pri obavljanju svoje aktivnosti, tj. pri obavljanju bilo koje radnje koju oni preduzimaju u svojstvu doktora medicine ili doktora stomatologije. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem koji mora obuhvatiti i svijest o tome da se primjenjuje sredstvo ili nain lijeenja koji nije u skladu sa zdravstvenim propisima, pravilima nauke i struke i usvojenim medicinskim standardima i koji od njih odstupaju u znaajnoj mjeri, odnosno da se ne primjenjuju odgovarajue higijenske mjere. U lanu 240. (Teka krivina djela protiv zdravlja ljudi) st. 1. i 2. ovog zakona predvieni su kvalifikovani oblici ovog krivinog djela. (2) Drugi oblik krivinog djela nesavjesnog lijeenja, propisan u stavu 2. ovog lana, sastoji se u nesavjesnom postupanju drugog zdravstvenog djelatnika pri pruanju medicinske pomoi i njege i prouzrokovanju time pogoranja zdravstvenog stanja neke osobe. Radnja uinjenja ovog krivinog djela odreena je kao nesavjesno postupanje pri pruanju medicinske pomoi i njege. Pod medicinskom pomoi i njegom, u smislu ove zakonske odredbe, podrazumijevaju se radnje koje takoe imaju zdravstveni karakter i usmjerene su na poboljanje odnosno sprjeavanje pogoranja zdravstvenog stanja neke osobe ali nemaju karakter lijeenja, tj. dijagnosticiranja bolesti i odreivanja naina i sredstava njene terapije (na primjer, previjanje pacijenta, davanje propisanih lijekova pacijentu, davanje injekcija, nadzor nad stanjem pacijenta). O nesavjesnom postupanju pri pruanju medicinske pomoi i njege radie se u sluajevima kada ta pomo i njega nisu pruani u skladu sa zdravstvenim propisima ili opeprihvaenim pravilima struke. I u ovom sluaju, pri toj ocjeni neophodno je imati u vidu i faktiko stanje koje je postojalo u vrijeme preduzimanja radnje uinjenja. Uinitelj djela moe biti svaki zdravstveni djelatnik osim doktora medicine ili doktora stomatologije. U tom smislu, uinitelj ovog krivinog djela moe biti osoba koja ima obrazovanje steeno na vioj ili srednjoj koli zdravstvenog usmjerenja. Meutim, u jednoj sudskoj odluci zauzet je stav da se kao osobe zdravstvene struke smatra i optuena koja je kao slubenik bila, dodue, razvrstana u administrativnu struku, ali je sa izvjesnim prekidima vrila dunost bolniarke i praksom je stekla potrebno struno znanje, a djelo je izvrila dok je vrila slubu bolniarke (Odluka VSH, K 1774/55). 1038

U pogledu ostalih elemenata ovog oblika krivinog djela nesavjesnog lijeenja, vidjeti komentar uz stav 1. ovog lana. U lanu 240. st. 1. i 2. ovog zakona propisani su odreeni kvalifikovani oblici ovog krivinog djela. (3) (4) U st. 3. i 4. propisano je kanjavanje za nehatno uinjenje djela iz st. 1. i 2. ovog lana. O nehatnom uinjenju djela iz st. 1. i 2. ovog lana radie se u sluaju kada je uinitelj bio svjestan da zbog njegovog injenja ili neinjenja (primjene sredstava ili naina lijeenja koji nisu u skladu sa pravilima medicinske nauke i struke ili neprimjenjivanjem odgovarajuih higijenskih mjera, odnosno nesavjesnog postupanja pri pruanju medicinske pomoi i njege) moe nastupiti zabranjena posljedica (pogoranje zdravstvenog stanja neke osobe), ali je olako drao da ona nee nastupiti ili da e je moi sprijeiti ili kada nije bio svjestan te mogunosti iako je prema okolnostima i svojim osobnim svojstvima bio duan i mogao biti svjestan te mogunosti. U lanu 240. st. 3. i 4. ovog zakona propisani su odreeni kvalifikovani oblici krivinog djela iz stava 3. ovog lana. lanak 230. Samovoljno lijeenje (1) (2) Tko drugoga bez njegovog pristanka lijei kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci. Doktor medicine ili doktor stomatologije koji poduzme kirurki ili drugi medicinski zahvat na tijelu drugoga, bez njegovog izriitog i valjano pisanog pristanka, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Nema kaznenog djela iz st. 1. i 2. ovog lanka kada je zakonom propisano prisilno lijeenje ili je lijeenje kirurki ili drugi medicinski zahvat poduzet prema osobi koja nije pri svijesti ili je nesposobna za rasuivanje, a nije dostupan lan ue obitelji ili zakonski zastupnik, a odgodom lijeenja ili zahvata bio bi ugroen njezin ivot ili bi dolo do znatnog pogoranja njezinog zdravlja.

(3)

Samovoljno lijeenje je novo krivino djelo u naem krivinom zakonodavstvu. S obzirom da se ovom inkriminacijom u stvari titi sloboda odluivanja svakog ovjeka o njegovom privatnom ivotu, ukljuujui i slobodu odluivanja u pogledu radnji koje bi, i pored toga to bi bile preduzete u svrhu lijeenja, predstavljale naruavanje njegovog tjelesnog integriteta, njeno bi mjesto prije bilo u grupi krivinih djela protiv sloboda i prava ovjeka. Meutim, poto odredba stava 3. sadri osnove iskljuenja protivpravnosti samovoljnog lijeenja drugoga, moe se rei da, u tom smislu, odredbe ovog lana imaju za cilj zatitu zdravlja ljudi. 1039

(1) Osnovni oblik ovog krivinog djela sastoji se u lijeenju drugog bez njegovog pristanka. Pod lijeenjem drugoga, kao radnjom uinjenja ovog krivinog djela, podrazumijevaju se sve radnje koje se preduzimaju u cilju suzbijanja bolesti i poboljanja zdravstvenog stanja druge osobe. Stoga se lijeenjem, u smislu ove zakonske odredbe, imaju smatrati ne samo radnje koje se preduzimaju u dijagnostike i terapijske svrhe, nego i radnje koje po svojoj prirodi i sadrini predstavljaju radnje pruanja medicinske pomoi. Iako zakon, kada je rije o ovom obliku krivinog djela samovoljnog lijeenja, ne postavlja posebne uvjete u pogledu pristanka osobe, smatramo da e se raditi o samovoljnom lijeenju uvijek kada je ono preduzete bez dobrovoljnog i obavijetenog pristanka osobe koja se lijei. O obavijetenom pristanku radie se u onim sluajevima kada je davanju pristanka prethodilo informiranje te osobe o prirodi i vrsti lijeenja, njegovom cilju, efektima koji se mogu postii lijeenjem, ukljuujui i informaciju o eventualnim neeljenim posljedicama tog lijeenja. Zakon izriit pristanak osobe koja se lijei zahtijeva samo za sluajeve preduzimanja hirurkog ili drugog medicinskog zahvata na tijelu te osobe (stav 2.). Iz toga bi se moglo zakljuiti da pri drugim nainima lijeenja nee se raditi o samovoljnom lijeenju ni onda kada pristanak osobe koja se lijei nesumnjivo proizilazi iz konkludentnih radnji. Uinitelj djela moe biti bilo koja osoba. Djelo moe biti uinjeno samo s umiljajem koji mora obuhvatiti i svijest o tome da se radi o lijeenju drugoga i svijest o odsustvu pristanka te osobe. (2) U stavu 2. propisan je kvalifikovani oblik djela iz stava 1. ovog lana. On se sastoji u preduzimanju, od strane doktora medicine ili doktora stomatologije, hirurkog ili drugog medicinskog zahvata na tijelu drugog bez njegovog izriitog i valjano pisanog pristanka. Radnja uinjenja ovog oblika krivinog djela samovoljnog lijeenja je preduzimanje hirurkog ili drugog medicinskog zahvata na tijelu drugog bez njegovog izriitog i valjanog, pisanog pristanka. Pod drugim medicinskim zahvatima podrazumijevaju se radnje kojima se u medicinske svrhe naruava tjelesni integritet neke osobe. Preduzimanje hirurkog ili drugog medicinskog zahvata na tijelu drugog predstavljae radnju uinjenja ovog krivinog djela ako im nije prethodio izriit i valjani pisani pristanak osobe na kojoj je on primijenjen. Uz to to mora biti dobrovoljan i obavijeten, pristanak u ovom sluaju mora biti i izriit i dat u pisanom obliku. Uinitelj ovog oblika krivinog djela samovoljnog lijeenja moe biti samo doktor medicine ili doktor stomatologije, dakle, osoba koja je zavrila medicinski ili stomatoloki fakultet. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem. (3) U stavu 3. ovog lana sadrani su osnovi iskljuenja protivpravnosti lijeenja drugoga bez njegovog pristanka (stav 1.) odnosno preduzimanja hirurkog ili drugog medicinskog zahvata na tijelu drugog bez njegovog izriitog i valjano pisanog pristanka (stav 2.). Navedene radnje nee predstavljati krivino djelo odreeno u stavu 1. odnosno stavu 2. ovog lana kad je zakonom propisano prisilno lijeenje ili je lijeenje, hirurki ili drugi medicinski zahvat preduzet prema osobi koja nije pri svijesti ili je nesposobna za rasuivanje, a nije dostupan lan ue 1040

porodice ili zakonski zastupnik, a odgodom lijeenja ili zahvata bio bi ugroen njezin ivot ili bi dolo do znatnog pogoranja njenog zdravlja. Zakonom o zdravstvenoj zatiti propisano je prisilno lijeenje osoba za koje se sumnja da su oboljele od zarazne bolesti opasne po zdravlje drugih i osoba oboljelih od duevne bolesti koje predstavljaju opasnost za njihov ivot, ivot graana ili imovinu. Ukoliko je doktor medicine ili doktor stomatologije usljed svog nehata bio u zabludi u pogledu postojanja okolnosti koje bi, da su stvarno postojale, njegovo djelo inile doputenim, radie se o nehatnom uinjenju djela za koje ovim zakonom nije propisano kanjavanje. lanak 231. Nedoputeno presaivanje dijelova ljudskog tijela (1) Tko medicinski neopravdano uzme, radi presaivanja dio ljudskog tijela, s pristankom ivog davatelja ili tko medicinski neopravdano presadi dio ljudskog tijela s pristankom primatelja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Kaznom iz stavka 1. ovog lanka kaznit e se tko medicinski opravdano uzme, radi presaivanja, dio ljudskog tijela bez pristanka ivog davatelja, ili tko medicinski opravdano presadi dio ljudskog tijela bez pristanka primatelja. Tko medicinski neopravdano uzme, radi presaivanja, dio ljudskog tijela bez pristanka ivog davatelja ili tko medicinski neopravdano presadi dio ljudskog tijela bez pristanka primatelja, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Tko, radi presaivanja, uzme dio tijela umrle osobe prije nego to je smrt na propisani nain utvrena, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Tko, radi presaivanja, uzme dio tijela umrle osobe iako zna da se ta osoba za ivota tome izriito pisano protivila, ili tko uzme radi presaivanja dio tijela umrle maloljetne ili duevno bolesne osobe, bez izriitog pisanog pristanka njezinog zakonskog zastupnika, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Tko, za nagradu ili radi zarade, dade dio svojeg tijela ili dio tijela druge ive ili umrle osobe, radi presaivanja, ili u tome posreduje, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine. Doktor medicine koji poini kazneno djelo iz st. 1., 2. i 4. ovog lanka, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina, a doktor medicine koji poini kazneno djelo iz stavka 3. ovog lanka, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2)

(3)

(4) (5)

(6) (7)

1041

Uzimanje i presaivanje dijelova ljudskog tijela kod nas je regulisano Zakonom o uslovima za uzimanje i presaivanje dijelova ljudskog tijela i Zakonom o uzimanju i presaivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu lijeenja. Ovim lanom KZ FBiH predvieno je vie oblika krivinog djela nedozvoljenog presaivanja dijelova ljudskog tijela. Zakon najprije propisuje tri oblika ovog krivinog djela ija je radnja odreena kao uzimanje radi presaivanja dijela ljudskog tijela od ivog davaoca ili kao presaivanje dijela ljudskog tijela (st. 1., 2. i 3.), a koji se meusobno razlikuju s obzirom na to da li su te radnje bile medicinski opravdane ili ne i da li su preduzete s pristankom ivog davaoca odnosno primaoca ili ne. Zakon, potom, propisuje tri posebna oblika ovog krivinog djela (st. 4., 5. i 6.), te, na kraju, kvalifikovani oblik djela iz st. 1., 2., 3. i 4. (1) Djelo iz stava 1. ovog lana ini onaj ko medicinski neopravdano uzme radi presaivanja dio ljudskog tijela s pristankom ivog davaoca ili ko medicinski neopravdano presadi dio ljudskog tijela s pristankom primaoca. Radnja uinjenja ovog oblika krivinog djela nedozvoljenog presaivanja dijelova ljudskog tijela odreena je alternativno kao uzimanje radi presaivanja dijela ljudskog tijela s pristankom ivog davaoca ili kao presaivanje dijela ljudskog tijela s pristankom primaoca. Ono to ove radnje ini radnjama uinjenja ovog krivinog djela je njihova medicinska neopravdanost. lanom 2. stavom 1. Zakona o uslovima za uzimanje i presaivanje dijelova ljudskog tijela propisano je da se dijelovi ljudskog tijela mogu uzimati i presaivati samo ako je to medicinski opravdano, odnosno ako je to najpovoljniji nain lijeenja i ako su ispunjeni uslovi predvieni tim zakonom, a lanom 8. stavom 1. istog zakona da se dijelovi tijela ivog lica mogu uzimati radi presaivanja samo uz pristanak punoljetnog, duevno zdravog i poslovno sposobnog lica i ako se time oigledno ne dovodi u opasnost ivot davaoca i njegovo zdravlje ne izlae riziku trajnog ili teeg oteenja. S obzirom na navedeno, moe se rei da e uzimanje radi presaivanja dijela ljudskog tijela ili presaivanje dijela ljudskog tijela biti medicinski neopravdano u sluajevima kada to nije najpovoljniji nain lijeenja ili kada se time oigledno dovodi u opasnost ivot davaoca ili njegovo zdravlje izlae riziku trajnog ili teeg oteenja. Da li se radi o medicinski neopravdanom uzimanju radi presaivanja dijela ljudskog tijela ili medicinski neopravdanom presaivanju dijela ljudskog tijela utvruje se na osnovu zdravstvenih propisa, pravila medicinske nauke i struke i usvojenih medicinskih standarda. U tom smislu, i ovo krivino djelo ima blanketni karakter. lanom 2. stavom 2. Zakona o uslovima za uzimanje i presaivanje dijelova ljudskog tijela odreeno je da se pod dijelovima ljudskog tijela, u smislu tog zakona, podrazumijevaju organi, tkiva i elije, koji predstavljaju funkcionalnu cjelinu, koji se uvaju pod posebnim uslovima koji sprjeavaju njihovu kvalitativnu promjenu, koji su obraeni tipizirani i ija je podudarnost uslov za uspjeno presaivanje. Kada se radi o uzimanju radi presaivanja dijelova ljudskog tijela od ivog davaoca, istim zakonom je propisano da se od ivih lica za presaivanje moe uzeti samo kotana sr, a izuzetno jedan od parnih organa, dio jetre, guterae i koe ako postoji odgovarajua podudarnost dijelova tijela (lan 3., st. 2. i 3.). 1042

(2) Ukoliko su radnje uzimanja radi presaivanja dijela ljudskog tijela od ivog davaoca ili presaivanja dijela ljudskog tijela bile medicinski opravdane ali su preduzete bez pristanka ivog davaoca odnosno bez pristanka primaoca, radie se o krivinom djelu iz stava 2. ovog lana. lanom 8. Zakona o uslovima za uzimanje i presaivanje dijelova ljudskog tijela propisano je, naime, da se dijelovi tijela ivog davaoca mogu uzeti radi presaivanja samo uz pristanak punoljetnog, duevno zdravog i poslovno sposobnog lica, da se taj pristanak daje u pismenom obliku i da se moe opozvati sve dok ne otpone hirurki zahvat, te da davalac kotane sri moe biti i maloljetno lice a da pristanak na davanje kotane sri u ime maloljetnog lica mogu dati samo njegovi roditelji. Istim zakonom propisano je i da se dijelovi ljudskog tijela mogu presaivati samo uz pismeni pristanak primaoca, a, ako je primalac maloljetan ili duevno oboljelo lice, pismeni pristanak za presaivanje mogu dati njegovi roditelji ili staratelji (lan 9.). Pismeni pristanak davaoca i primaoca punovaan je ako je dat bez prinude i nakon objanjenja od strane ljekara koji uestvuje u uzimanju ili presaivanju dijelova tijela prirode i svrhe uzimanja i presaivanja dijelova tijela, opasnosti kojima se davalac, odnosno primalac izlae i vjerovatnoe uspjeha medicinskog zahvata (lan 10.). S obzirom na navedeno, smatramo da se, ako pristanak ivog davaoca na uzimanje radi presaivanja dijela tijela odnosno pristanak primaoca na presaivanje dijela tijela nije dat uz ispunjenje svih navedenih uvjeta, ima smatrati da je uzimanje, radi presaivanja, dijela tijela od ivog davaoca odnosno presaivanje dijela tijela bilo bez pristanka ivog davaoca odnosno bez pristanka primaoca. (3) Djelo iz stava 3. ovog lana postojae u sluaju kumulacije okolnosti koje uzimanje, radi presaivanja, dijela tijela od ivog davaoca ili presaivanje dijela tijela ine krivinim djelom. Ovaj oblik krivinog djela nedozvoljenog presaivanja dijelova ljudskog tijela ini, naime, onaj ko medicinski neopravdano uzme, radi presaivanja, dio ljudskog tijela bez pristanka ivog davaoca ili ko medicinski neopravdano presadi dio ljudskog tijela bez pristanka primaoca. (4) U stavu 4. ovog lana propisan je poseban oblik krivinog djela nedozvoljenog presaivanja dijelova ljudskog tijela koji ini onaj ko, radi presaivanja, uzme dio tijela umrle osobe prije nego to je smrt na propisani nain utvrena. lanom 4. Zakona o uslovima za uzimanje i presaivanje dijelova ljudskog tijela propisano je da se dijelovi tijela umrle osobe mogu uzimati radi presaivanja tek kad se, na osnovu medicinskih kriterijuma i na propisan nain, utvrdi da je nastupila smrt, da e se, u skladu sa tim zakonom, smatrati da je nastupila smrt lica od kojeg se uzimaju dijelovi ljudskog tijela radi presaivanja u svrhe lijeenja, ako je, na osnovu medicinskih kriterija i na propisan nain, sa sigurnou utvren prestanak rada mozga ili srca, te da smrt lica utvruje komisija koju odredi zdravstvena organizacija ovlatena za uzimanje dijelova ljudskog tijela radi presaivanja. (5) Drugi, posebni oblik krivinog djela nedozvoljenog presaivanje dijelova ljudskog tijela, propisan u stavu 5. ovog lana, ini onaj ko, radi presaivanja, uzme dio tijela umrle osobe iako zna da se ta osoba za ivota tome izriito pisano protivila ili ko uzme radi presaivanja dio tijela umrle maloljetne ili duevno bolesne osobe, bez izriitog pisanog pristanka njenog zakonskog 1043

zastupnika. Ova inkriminacija proizala je iz odredbi Zakona o uslovima za uzimanje i presaivanje dijelova ljudskog tijela kojima je propisano da se dijelovi tijela ne mogu uzimati ako se umrlo lice za ivota izriito, u pismenom obliku, tome protivilo, a, ako je umrlo lice maloljetno ili duevno oboljelo, pismeno protivljenje za uzimanje dijelova tijela tog lica mogu dati njegovi roditelji ili staratelj (lan 6., stav 2. i 3.). (6) lanom 12. Zakona o uslovima za uzimanje i presaivanje dijelova ljudskog tijela propisano je da se za davanje dijelova ljudskog tijela zbog presaivanja ne moe uzimati novana ili imovinska naknada, te da se pod naknadom podrazumijeva i pruanje usluga ili davanje bilo kakvih pogodnosti. Stavom 6. ovog lana propisan je poseban oblik krivinog djela nedozvoljenog presaivanja dijelova ljudskog tijela kojim se inkriminira postupanje suprotno navedenoj zakonskoj odredbi a koje, po svojoj sadrini, predstavlja trgovinu dijelovima ljudskog tijela. Radnja uinjenja ovog krivinog djela je odreena alternativno kao davanje za nagradu ili radi zarade, u svrhe presaivanja, dijela svog tijela ili dijela tijela druge ive ili umrle osobe ili kao posredovanje u tome. Posredovanje, u smislu ove zakonske odredbe, je svako povezivanje osobe koja daje za nagradu ili radi zarade, u svrhe presaivanja, dio svoga tijela ili dio tijela druge ive ili umrle osobe i druge osobe a u cilju davanja dijela ljudskog tijela za nagradu odnosno naknadu. Samo posredovanje ne mora se vriti za nagradu ili radi zarade. U sluaju posredovanja, za postojanje dovrenog djela nije potrebno da je i dolo do davanja dijela tijela radi presaivanja. Uinitelj krivinih djela propisanih u stavovima od 1. do 6. ovog zakona moe biti svaka osoba. Djela mogu biti uinjena samo s umiljajem. (7) U stavu 7. propisan je kvalifikovani oblik krivinih djela iz stava 1., 2., 3. i 4. ovog lana. Kvalifikatorna okolnost je svojstvo uinitelja. Ovaj kvalifikovani oblik krivinog djela nedozvoljeno presaivanje dijelova ljudskog tijela postojae ako je uinitelj doktor medicine, tj. osoba koja je zavrila medicinski fakultet. Radi se, dakle, o tzv. nepravom specijalnom krivinom djelu. lanak 232. Nepruanje medicinske pomoi Doktor medicine, doktor stomatologije ili drugi zdravstveni djelatnik koji ne prui neodgodivu medicinsku pomo osobi kojoj je takva pomo potrebna, iako je svjestan ili je mogao i morao biti svjestan da zbog toga moe nastupiti teko naruenje zdravlja ili smrt te osobe, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. lanom 26. Zakona o zdravstvenoj zatiti propisano je da u ostvarivanju zdravstvene zatite svaki graanin ima neotuivo pravo, izmeu ostalog, na hitnu neodlonu medicinsku pomo u trenutku kada mu je ona potrebna. Dunost doktora medicine, doktora stomatologije ili drugog zdravstvenog djelatnika da 1044

takvu pomo prui graaninu proizilazi iz same prirode njihovog poziva i navedenog prava graanina. Radnja uinjenja ovog krivinog djela odreena je kao nepruanje neodgodive medicinske pomoi osobi kojoj je takva pomo potrebna. O nepruanju neodgodive medicinske pomoi radie se kako u sluajevima izriitog odbijanja pruanja takve pomoi, tako i u sluajevima njenog izostajanja usljed ogluavanja zdravstvenog djelatnika na zahtjev za njenim pruanjem ili, kad takav zahtjev nije postavljen, proputanjem da se samoinicijativno intervenie. Radi se o krivinom djelu neinjenja i onda kada je zdravstveni djelatnik pruio odreeni oblik medicinske pomoi ali je propustio pruiti neodgodivu medicinsku pomo, tj. onu koja je u datom trenutku bila neophodna kako bi se sprijeilo teko naruavanje zdravlja ili smrt osobe kojoj je takva pomo potrebna. Tako se u jednoj sudskoj odluci istie da neukazivanje lijenike pomoi postoji i onda kada teritorijalno nadleni lijenik ne izvri pregled bolesnika koji mu je prijavljen kao teak sluaj i ne ukae mu potrebnu lijeniku pomo i pored injenice to je osoba koja je dovela bolesnika bila zadovoljna odgovorom lijenika da se bolesnik prebaci automobilom u bolnicu u susjedno mjesto (Odluka VSS, br. K 36/68 od 18.10.1968.). Meutim, nepruanje neodgodive medicinske pomoi predstavljae radnju uinjenja ovog krivinog djela samo ako je zdravstveni djelatnik bio u mogunosti da tu pomo prui. Da li je zdravstveni djelatnik tu pomo mogao ukazati faktiko je pitanje koje zavisi od okolnosti koje su postojale u vrijeme kada je on bio duan da tu pomo prui (na primjer, od okolnosti kojim sredstvima odnosno opremom je zdravstveni djelatnik raspolagao, da li je zdravstveni djelatnik bio fiziki ili zdravstveno sposoban da tu pomo prui). Da bi nepruanje medicinske pomoi predstavljalo radnju uinjenja ovog krivinog djela potrebno je da se radi o nepruanju neodgodive medicinske pomoi osobi kojoj je ta pomo potrebna. Pod neodgodivom medicinskom pomoi podrazumijeva se pomo ije pruanje ne trpi odlaganje, koja se mora odmah pruiti jer bi inae moglo nastupiti teko naruavanje zdravlja ili smrt osobe. Osoba kojoj je potrebna neodgodiva medicinska pomo (pasivni subjekt ovog krivinog djela) je osoba ije je zdravstveno stanje takvo da izostanak takve pomoi moe dovesti do tekog naruavanja njenog zdravlja ili do smrti. O pojmu medicinske pomoi, vidjeti komentar uz lan 229. stav 2. ovog zakona. Doktor medicine, doktor stomatologije ili drugi zdravstveni djelatnik koji ne prui neodgodivu medicinsku pomo osobi kojoj je takva pomo potrebna, bie uinitelj ovog krivinog djela samo ako je bio svjestan ili je mogao i morao biti svjestan da zbog toga moe nastupiti teko naruavanje zdravlja ili smrt te osobe. Uinitelj ovog krivinog djela moe biti doktor medicine, doktor stomatologije ili zdravstveni djelatnik. Krivino djelo nepruanje medicinske pomoi spada stoga u tzv. delicta propria. O tome ko se smatra doktorom medicine, doktorom stomatologije ili drugim zdravstvenim djelatnikom, vidjeti komentar uz lan 229. ovog zakona.

1045

Djelo se moe uiniti samo s umiljajem. Meutim, u pogledu okolnosti da usljed nepruanja neodgodive medicinske pomoi moe nastupiti teko naruavanje zdravlja ili smrt osobe kojoj pomo nije pruena, zahtjeva se nehat. Djelo je dovreno samim nepruanjem neodgodive medicinske pomoi osobi kojoj je takva pomo potrebna. Ukoliko neodgodiva medicinska pomo nije pruena osobi kojoj je takva pomo potrebna u toku lijeenja te osobe, radie se o krivinom djelu nesavjesnog lijeenja iz lana 229. ovog zakona a ne o ovom krivinom djelu.

lanak 233. Nadrilijenitvo Tko se, nemajui propisanu strunu spremu, neovlateno bavi lijeenjem ili drugom zdravstvenom djelatnou, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine i novanom kaznom. lanom 2. Zakona o zdravstvenoj zatiti propisano je da zdravstvenu zatitu, u okviru zdravstvenih ustanova, pruaju zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici. lanom 116. istog zakona propisano je da privatnu praksu moe samostalno obavljati zdravstveni radnik s visokom strunom spremom pod uvjetima propisanim u tom lanu, a narednim, 117. lanom i da, pod uvjetima propisanim zakonom, zdravstveni radnici vie ili srednje strune spreme mogu obavljati privatnu praksu u skladu sa svojom strunom spremom, a prema uputama i strunom nadzoru ovlaenog doktora medicine ili doktora stomatologije. Zdravstvenim radnicima, u smislu Zakona o zdravstvenoj zatiti, smatraju se lica koja imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, tj. lica sa zavrenim medicinskim, stomatolokim, farmaceutskim ili farmaceutsko-biohemijskim fakultetom odnosno lica sa zavrenom viom ili srednjom kolom zdravstvenog usmjerenja (l. 101. i 102.). Krivino djelo nadrilijenitva iz lana 233. KZ FBiH ini onaj ko se, nemajui propisanu strunu spremu, neovlaeno bavi lijeenjem ili drugom zdravstvenom djelatnou. Radnja uinjenja ovog krivinog djela je bavljenje lijeenjem ili drugom zdravstvenom djelatnou. Pod lijeenjem kao oblikom zdravstvene djelatnosti podrazumijeva se dijagnosticiranje i terapija bolesti, a, pod drugom zdravstvenom djelatnou, djelatnost koja je takoe zdravstvenog karaktera ali koja ne predstavlja lijeenje. Kod bavljenja drugom zdravstvenom djelatnou radie se, u pravilu, o pruanju raznih oblika medicinske pomoi (na primjer, previjanje bolesnika, pomo pri poroaju, itd.). U jednoj odluci VS BiH izraen je stav da se, imajui u vidu intenciju zakonodavca o opoj zatiti zdravlja, izraz pruanje medicinske pomoi ne smije usko tumaiti, tj. samo u smislu poboljanja zdravstvenog stanja ili preventive, nego i u smislu obuhvaanja i drugih vidova medicinske pomoi, a da je pri tome uope bez znaaja iz kojih razloga se prua pomo, te da stoga nije 1046

pravilno stanovite prvostepenog suda da se obrezivanje ne smatra oblikom pruanja medicinske pomoi (Odluka br. K 589/68 od 25.11.1968.). Budui da zakon radnju uinjenja ovog krivinog djela odreuje kao bavljenje lijeenjem ili drugom zdravstvenom djelatnou, smatra se da krivino djelo nadrilijenitva spada u tzv. kolektivna krivina djela u vidu zanimanja. Stoga e, uz postojanje ostalih zakonskih elemenata ovog krivinog djela, u sluaju kada je utvreno da je uinitelj imao namjeru da ponavlja te radnje, postojati krivino djelo nadrilijenitva i onda kada se radilo o jednokratnom lijeenju ili drugom obliku zdravstvene djelatnosti. S druge strane, u sluaju utvrenja viestrukog ponavljanja radnje koja predstavlja lijeenje drugoga ili drugu zdravstvenu djelatnost, radie se o jednom krivinom djelu nadrilijenitva. Meutim, poto je krivino djelo nadrilijenitva kolektivno krivino djelo, osuujuom presudom se ne mogu obuhvatiti ona djela iz njegovog sastava za koja je nastupila apsolutna zastarjelost krivinog gonjenja (Odluka VSS K I-478/86 od 13.6.1986.). Da bi bavljenje lijeenjem ili drugom zdravstvenom djelatnou predstavljalo radnju uinjenja krivinog djela nadrilijenitva potrebno je da se ono vri neovlateno i bez propisane strune spreme. Prema Zakonu o zdravstvenoj zatiti lijeenjem se mogu baviti doktori medicine i doktori stomatologije, tj. osobe sa zavrenim medicinskim i stomatolokim fakultetom, a drugom zdravstvenom djelatnou koja nema karakter lijeenja osobe sa zavrenim viim i srednjim kolama zdravstvenog usmjerenja. Stoga e se smatrati da se radi o bavljenju lijeenjem ili drugom zdravstvenom djelatnou bez propisane strune spreme onda kada se lijeenjem bavi osoba koja nije zavrila medicinski ili stomatoloki fakultet odnosno kada se drugom zdravstvenom djelatnou bavi osoba bez zavrene vie ili srednje kole zdravstvenog usmjerenja. Nee se, prema tome, raditi o krivinom djelu nadrilijenitva u sluaju se kada se lijeenjem bavi doktor medicine koji nije specijalista za lijeenje odnosne vrste bolesti, ali se u tom sluaju moe raditi o krivinom djelu nesavjesnog lijeenja. Za postojanje ovog krivinog djelo, uz uvjet da se radi o bavljenju lijeenjem ili drugom zdravstvenom djelatnou bez propisane strune spreme, potrebno je i da je to bavljenje neovlateno. Bavljenje lijeenjem ili drugom zdravstvenom djelatnou bez propisane strune spreme e, s obzirom na odredbe Zakona o zdravstvenoj zatiti, uvijek biti neovlateno. Meutim, uvoenje ovog obiljeja u zakonski opis krivinog djela nadrilijenitva ima za posljedicu da je za umiljajno uinjenja ovog krivinog djela potrebno da je kod uinitelja postojala svijest i o tome da se lijeenjem ili drugom zdravstvenom djelatnou bavi neovlateno. Za postojanje krivinog djela nadrilijenitva nebitno je da li se ono vri za nagradu ili ne, te da li je ono bilo uspjeno ili ne. Posljedica djela je apstraktna opasnost za zdravlje ljudi. Krivino djelo nadrilijenitva moe se uiniti samo s umiljajem koji, osim svijesti o tome da se lijeenje ili druga zdravstvena djelatnost obavlja bez 1047

propisane strune spreme, mora, kao to je ve reeno, obuhvatiti i svijest o tome da je bavljenje lijeenjem ili drugom zdravstvenom djelatnou neovlateno. U lanu 240. (Teka krivina djela protiv zdravlja ljudi) stavu 1. i 2. ovog zakona propisani su kvalifikovani oblici ovog krivinog djela.

lanak 234. Proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih ivenih namirnica (1) Tko proizvodi radi prodaje ili prodaje ili nudi na prodaju ili na drugi nain stavlja u promet ivene namirnice, jelo, pie ili druge proizvode kodljive za zdravlje ljudi, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci. kodljive namirnice i predmeti oduzet e se.

(2) (3)

Zdravlje ljudi moe se ugroziti ili naruiti i proizvodnjom i stavljanjem u promet kodljivih ivenih namirnica i drugih predmeta. Iz tog razloga je krivino djelo proizvodnje i stavljanja u promet kodljivih ivenih namirnici svrstano meu krivina djela protiv zdravlja ljudi. (1) Radnja uinjenja ovog krivinog djela odreena je alternativno: kao proizvodnja radi prodaje, prodaja, nuenje na prodaju ili na drugi nain stavljanje u promet ivenih namirnica, jela, pia ili drugih proizvoda kodljivih za zdravlje ljudi. Pod proizvodnjom ivenih namirnica podrazumijeva se njihov uzgoj ili izrada, priprema, obrada i prerada. Proizvodnja ivenih namirnica kodljivih za zdravlje ljudi predstavljae radnju uinjenja ovog krivinog djela samo ako se ona vri radi prodaje. Prodaju kao radnju uinjenja ovog krivinog djela treba shvatiti u smislu odgovarajuih odredaba obligacionog prava. Nuenje na prodaju je bilo koja radnja kojom se jednoj ili vie osoba, individualno odreenih ili neodreenih, saoptava mogunost prodaje odreenih predmeta i kojom se oni ustvari pozivaju da te predmete kupe. Drugi mogui naini stavljanja u promet odreenog predmeta su, na primjer, razmjena tog predmeta s drugim predmetom iste ili druge vrste ili njegovo poklanjanje u bilo koje svrhe. S obzirom na upotrebu trajnog glagolskog oblika pri odreivanju radnji uinjenja ovog krivinog djela, proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih ivenih namirnica spada u grupu krivinih djela za ije je postojanje nebitno da li se radi o jednokratnom ili viekratnom ostvarenju radnje uinjenja (tzv. krivina djela sa indiferentnim brojem injenja). U sluaju viekratnog ponavljanja radnje radie se o jednom krivinom djelu. Predmet radnje su ivene namirnice, jelo, pie ili drugi proizvodi kodljivi za zdravlje ljudi. ivene namirnice, jelo i pie su oblici hrane, pod kojom se, u smislu Zakona o hrani, podrazumijeva svaka materija ili proizvod preraen, 1048

djelimino preraen ili nepreraen, a namijenjen je konzumiranju od strane ljudi ili se moe oekivati da e ga ljudi konzumirati. Prema tom zakonu, pojam hrane ukljuuje i pie, vakau gumu, prehrambene aditive i bilo koju drugu materiju koja se namjerno ugrauje u hranu tokom njene proizvodnje, pripreme ili obrade, a takoe i vodu i to kako vodu koja slui za javno snabdijevanje stanovnitva kao voda za pie, vodu koja se upotrebljava i/ili ugrauje u hranu tokom njene pripreme ili obrade, te vodu pakovanu u originalno pakovanje kao stolna voda, mineralna voda i izvorska voda. S obzirom da se u zakonskom opisu ovog krivinog djela kao predmeti radnje posebno oznaavaju ivene namirnice, jelo i pie, jelom treba smatrati ivene namirnice koju su pripremljene za konzumiranje, a piem - vodu, alkoholna i bezalkoholna pia. Pod drugim proizvodima kodljivim za zdravlje ljudi treba podrazumijevati sve one proizvode koji se mogu unijeti u ljudski organizam tako to se, na primjer, apliciraju na kou ili se udiu ili koji u dodiru sa ivenim namirnicama, jelom ili piem mogu svoje kodljive sastojke ili svojstva prenijeti na ivene namirnice, jelo ili pie. To mogu biti: sredstva za odravanje higijene, posue i pribor za jelo, ambalaa za ivene namirnice i sl. ivene namirnice, jelo, pie ili drugi proizvodi e se smatrati kodljivim za zdravlje ljudi ukoliko oni nisu zdravstveno ispravni i ukoliko njihovim konzumiranjem ili upotrebom zdravlje ljudi moe biti ugroeno ili narueno. Navedeni proizvodi smatrae se kodljivim za zdravlje ako, na primjer, sadre patogene mikroorganizme ili parazite, pesticide, metale ili otrovne supstance, ako potiu od oboljelih ivotinja, ako sadre nedoputene aditive, ako im je istekao rok upotrebe. Posljedica djela je apstraktna opasnost za zdravlje ljudi. Djelo se smatra dovrenim preduzimanjem jedne od navedenih radnji uinjenja, neovisno od toga da li je dolo do ugroavanja ili naruavanja zdravlja ljudi. Uinitelj djela moe biti svaka osoba. Djelo iz stava 1. ovog lana moe se uiniti samo s umiljajem. Uinitelj mora biti svjestan svoje radnje, ali i da su predmet radnje proizvodi kodljivi za zdravlje ljudi. U lanu 240. (Teka krivina djela protiv zdravlja ljudi) st. 1. i 2. ovog zakona propisani su kvalificirani oblici ovog krivinog djela. (2) U stavu 2. propisano je kanjavanje i za nehatno uinjenje djela iz stava 1. ovog lana. U lanu 240. st. 3. i 4. ovog zakona propisani su kvalificirani oblici ovog krivinog djela. (3) U stavu 3. propisana je obavezna primjena mjere sigurnosti oduzimanja predmeta iz lana 78. ovog zakona. lanak 235. Nesavjesni pregled mesa za prehranu (1) Veterinar ili drugi ovlateni veterinarski djelatnik koji pri pregledu stoke za klanje ili mesa namijenjenog prehrani ljudi postupi nesavjesno 1049

(2)

ili protivno propisima ne obavi pregled stoke ili mesa, pa time omogui stavljanje u promet mesa kodljivoga za zdravlje ljudi, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Veterinar ili drugi ovlateni veterinarski djelatnik koji kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Ovom inkriminacijom titi se zdravlje ljudi od postupaka kojima se omoguava stavljanje u promet zdravstveno neispravnog mesa za prehranu. (1) Radnja uinjenja djela iz stava 1. ovog lana je alternativno odreena kao nesavjesno postupanje pri pregledu stoke za klanje ili mesa namijenjenog prehrani ljudi ili kao neobavljenje, protivno propisima, pregleda stoke ili mesa. Nesavjesno postupanje pri pregledu stoke za klanje ili mesa namijenjenog prehrani ljudi postojae u sluajevima kada se taj pregled ne vri u skladu sa propisima ili pravilima veterinarske struke koji osiguravaju otkrivanje oboljenja stoke tetnih za ljude odnosno zdravstvene neispravnosti mesa namijenjenog prehrani ljudi. Druga, alternativno odreena radnja uinjenja ovog krivinog djela je proputanje propisanog obaveznog pregleda stoke ili mesa. Prema tome, i ovo krivino djelo ima blanketni karakter. Objekt radnje je stoka za klanje ili meso namijenjeno za prehranu ljudi. Posljedica djela je apstraktna opasnost za zdravlje ljudi. Za postojanje dovrenog krivinog djela nije potrebno da je meso kodljivo za zdravlje ljudi stavljeno u promet, dovoljno je da je nesavjesnim pregledom mesa za prehranu stvorena takva mogunost. Djelo spada u tzv. delicta propria. Uinitelj ovog krivinog djela moe biti samo veterinar (osoba koja je zavrila veterinarski fakultet) ili drugi veterinarski djelatnik (na primjer, veterinarski tehniar) ovlaten da vri pregled stoke za klanje ili mesa namijenjenog prehrani ljudi. Za djelo iz stava 1. trai se umiljaj uinitelja koji mora obuhvatiti svijest da se pregled stoke za klanje ili mesa namijenjenog prehrani ljudi ne vri u skladu sa odgovarajuim propisima ili pravilima struke odnosno da se proputa vrenje pregleda stoke ili mesa koje je propisima odreeno kao obavezno. U lanu 240. (Teka krivina djela protiv zdravlja ljudi) st. 1. i 2. ovog zakona propisani su kvalificirani oblici ovog krivinog djela. (2) U stavu 2. propisano je kanjavanje za nehatno uinjenje ovog krivinog djela. U lanu 240. st. 3. i 4. ovog zakona propisani su kvalificirani oblici ovog krivinog djela. lanak 236. Zagaivanje vode za pie i ivenih namirnica (1) Tko kodljivom ili kakvom drugom tvari zagadi vodu koja ljudima slui za pie ili ivene namirnice, pa time prouzroi opasnost za ivot ili zdravlje ljudi, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.

1050

(2)

Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri mjeseca.

Propisivanjem ovog krivinog djela titi se zdravlje ljudi od takvog zagaivanja vode koja ljudima slui za pie i ivenih namirnica kojim se izaziva opasnost za ivot ili zdravlje ljudi. (1) Radnja uinjenja ovog krivinog djela je zagaivanje vode koja slui ljudima za pie ili ivenih namirnica. To je radnja kojom se voda za pie ili ivene namirnice ine opasnim za ivot ili zdravlje ljudi. Ona se moe sastojati u unoenju u vodu za pie ili u ivene namirnice kodljive ili kakve druge materije usljed koje voda za pie ili ivene namirnice postaju zdravstveno neispravne i stoga opasne za ivot ili zdravlje ljudi. Zagaivanje se moe sastojati i u isputanju takvih materija u vodu koja slui ljudima za pie ili u odlaganju takvih materija na mjestima sa kojih moe doi do zagaivanja tom materijom vode koja slui ljudima za pie ili ivenih namirnica. Smatramo da se pojam kodljivih materija, u smislu ove zakonske odredbe, moe tumaiti s osloncem na znaenje koje je u Zakonu o vodama dat pojmu tetnih materija. Tim zakonom je, naime, odreeno da se tetnim materijama, u smislu tog zakona, smatraju materije koje mogu prouzrokovati promjene hemijskih, fizikih i biolokih osobina vode usljed ega se ograniava ili onemoguava iskoritavanje voda u korisne svrhe (lan 121., stav 3.). Meutim, pri utvrivanju uinjenja krivinog djela zagaivanja vode za pie i ivenih namirnica potrebno je imati u vidu da KZ FBiH postojanje tog krivinog djela uvjetuje prouzrokovanjem opasnosti za ivot ili zdravlje ljudi. Usljed toga se znaenje pojma kodljivih materija u smislu lana 236. ovog zakona pribliava shvatanju pojma opasnih materija datom u Zakonu o vodama (lan 121. stav 2.), a od kojeg pojam se moe poi i pri odreivanju vrste ili prirode drugih materija kojima se, u smislu lana 236. KZ FBiH, moe izvriti zagaivanje vode za pie i ivenih namirnica. Pomenutom odredbom Zakona o vodama odreeno je, naime, da se opasnim materijama, u smislu tog zakona, smatraju materije, energija i drugi uzronici koji svojim fizikim, hemijskim i biolokim sastavom, koliinom ili drugim svojstvima mogu, izmeu ostalog, dovesti u opasnost ivot i zdravlje ljudi. S obzirom na navedeno, vrlo su brojni i raznovrsni naini i sredstva kojima se moe zagaditi voda koja ljudima slui za pie i ivene namirnice. To, na primjer, moe biti uinjeno unoenjem u vodu za pie ili ivene namirnice patogenih mikroorganizama ili parazita, pesticida, metala, raznih otrovnih materija, uginulih ili oboljelih ivotinja, tenih goriva i sl. Objekt radnje su voda koja ljudima slui za pie i ivene namirnice. Voda koja ljudima slui za pie je voda u izvoritima voda, u vodovodnoj mrei, u objektima i napravama za preiavanje vode, u cisternama, bunarima, spremitima za vodu kao i voda pakovana u originalno pakovanje kao stolna voda. Objekt ovog krivinog djela moe biti samo voda koja slui za pie individualno neodreenim osobama. U protivnom, ako je uinjeno zagaivanje vode koja slui za pie individualno odreenim osobama radie se, uz ispunjenje ostalih uvjeta, o nekom od krivinih djela protiv ivota i tijela. Osim toga, objekt ovog krivinog djela ne 1051

moe biti ni voda koja slui iskljuivo za napajanje stoke. U tom sluaju, uz ispunjenje ostalih zakonskih obiljeja, radie se o krivinom djelu iz lana 312. ovog zakona (Zagaivanje stone hrane ili vode za napajanje stoke). O shvatanju pojmaivene namirnice, vidjeti komentar uz lan 234. (Proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih ivenih namirnica) ovog zakona. Posljedica djela je konkretna opasnost za ivot ili zdravlje ljudi. Uinitelj djela moe biti svaka osoba. Za djelo iz stava 1. ovog lana potreban je umiljaj. Tim umiljajem mora biti obuhvaena radnja uinjenja, objekt radnje, posljedica i uzrona veza izmeu radnje i posljedice. U lanu 240. (Teka krivina djela protiv zdravlja ljudi) st. 1. i 2. ovog zakona propisani su kvalificirani oblici ovog krivinog djela. (2)U stavu 2. propisano je kanjavanje i za nehatno uinjenje djela iz stava 1. ovog lana. Kvalificirani oblici ovog krivinog djela propisani su u lanu 240. st. 3. i 4. ovog zakona. lanak 237. Sluenje alkoholnih pia mlaim maloljetnicima Tko u ugostiteljskom objektu ili drugom objektu u kojem se prodaju alkoholna pia poslui maloljetnika koji nije navrio esnaest godina ivota estokim alkoholnim piem ili ga poslui drugim alkoholnim piem u koliinama koje mogu izazvati pijanstvo maloljetnika, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci. Cilj propisivanja ovog krivinog djela je zatita zdravlja mlaih maloljetnika od tetnog utjecaja koje na njega moe imati konzumiranje alkoholnih pia. Radnja uinjenja ovog krivinog djela je posluenje maloljetnika koji nije navrio esnaest godina ivota alkoholnim piem. Pod posluenjem, u smislu ove zakonske odredbe, treba smatrati svako davanje alkoholnog pia mlaem maloljetniku, uz naknadu ili bez nje, radi konzumiranja, bilo neposrednog, na mjestu gdje je posluen ili naknadnog, na nekom drugom mjestu. Posluenje mlaeg maloljetnika alkoholnim piem predstavljae uvijek radnju uinjenja ovog krivinog djela ako se radi o estokom alkoholnom piu. estokim alkoholnim piem smatra se, inae, svako alkoholno pie osim vina i piva. Ako se radi o drugom alkoholnom piu, posluenje mlaeg maloljetnika tim alkoholnim piem predstavljae radnju uinjenja ovog krivinog djela samo ako se radi o posluenju u koliinama koje mogu izazvati pijanstvo maloljetnika. Koje koliine takvog alkoholnog pia mogu izazvati pijanstvo mlaeg maloljetnika, faktiko je pitanje i odgovor na to pitanje zavisi od okolnosti konkretnog sluaja: od uzrasta maloljetnika, dostignutog stupnja njegovog psihofizikog razvoja, vrste alkoholnog pia i stepena alkohola u piu. 1052

Za postojanje djela dovoljno je i jednokratno posluenje mlaeg maloljetnika alkoholnim piem. U sluaju viekratnog posluenja istog mlaeg maloljetnika alkoholnim piem, naravno, uz ispunjenje ostalih zakonskih obiljeja ovog krivinog djela, moe se, pod uvjetima propisanim u lanu 55. ovog zakona, raditi o produenom krivinom djelu. Mjesto uinjenja djela je zakonsko obiljeje ovog krivinog djela. Posluenje mlaeg maloljetnika alkoholnim piem mora biti uinjeno u ugostiteljskom objektu (u kafani, restoranu, hotelu i sl.) ili u drugom objektu u kojem se prodaju alkoholna pia (na primjer, u prodavnici, u avionu i sl.). Za postojanje djela nije bitno da li se radi o ugostiteljskom objektu odnosno objektu u kojem se prodaju alkoholna pia koji imaju trajniji karakter ili je rije o takvim objektima koji su prigodnog ili provizornog karaktera (objekti na sajmovima, na sportskim takmienjima i sl.). Pasivni subjekt ovog krivinog djela je mlai maloljetnik, tj. lice koje nije navrilo esnaest godina ivota. Posljedica djela je apstraktna opasnost za zdravlje mlaeg maloljetnika. Djelo je dovreno samim posluenjem mlaeg maloljetnika estokim alkoholnim piem odnosno drugim alkoholnim piem u koliini koja moe izazvati pijanstvo maloljetnika, neovisno od toga da li je maloljetnik uope otpoeo sa konzumiranjem tog alkoholnog pia. Odreivanjem mjesta uinjenja ovog krivinog djela, zakonodavac je posredno odredio i ko moe biti uinitelj ovog krivinog djela. Uinitelj ovog krivinog djela moe biti osoba koja u ugostiteljskoj radnji ili u drugom objektu u kojem se prodaju alkoholna pia posluuje odnosno prodaje alkoholna pia, pri emu je nebitno da li je ta osoba vlasnik tog objekta, uposlenik ili samo faktiki posluuje goste ili prodaje robu. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem koji mora obuhvatiti svijest o vrsti i koliini alkoholnog pia, starosti osobe kojoj se alkoholno pie posluuje i o tome da e to pie ta osoba konzumirati. U pogledu starosti osobe koja se posluuje alkoholnim piem, dovoljan je i eventualni umiljaj. lanak 238. Neovlatena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga (1) Tko neovlateno proizvodi, prerauje, prodaje ili nudi na prodaju ili radi prodaje kupuje, dri ili prenosi ili posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi nain neovlateno stavlja u promet tvari ili pripravke propisom proglaene opojnim drogama, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Tko organizira grupu ljudi u cilju poinjenja kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka, ili tko postane pripadnikom takve organizirane grupe ljudi, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine. 1053

(2)

(3)

(4)

Tko neovlateno izrauje, nabavlja, posreduje ili daje na uporabu opremu, materijal ili tvari za koje zna da su namijenjene proizvodnji opojnih droga, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Opojne droge i sredstva za njihovo pripravljanje oduzet e se.

lanom 195. (Neovlateni promet opojnim drogama) KZ BiH izvrena je kriminalizacija odreenih oblika nezakonitog prometa opojnih droga koji ima meunarodnu dimenziju. Krivinim djelima propisanim lanom 238. (Neovlaena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga) i lanom 239. (Posjedovanje i omoguavanje uivanja opojnih droga) KZ-a FBiH osigurava se cjelovitost krivinopravne zatite od razliitih oblika zloupotrebe opojnih droga. Krivino djelo neovlaene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga iz lana 238. ovog zakona ima tri oblika. (1) Osnovni oblik ovog krivinog djela, propisan u stavu 1. ovog lana, ini onaj ko neovlaeno proizvodi, prerauje, prodaje ili nudi na prodaju ili radi prodaje kupuje, dri ili prenosi ili posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi nain neovlateno stavlja u promet materije ili pripravke propisom proglaene opojnim drogama. Osnov ove inkriminacije nalazi se u lanu 3. stavu 1. Konvencije UN protiv nezakonite trgovine narkoticima i psihotropnim supstancama5. (O ovoj Konvenciji, vidjeti komentar lana 195. KZ BiH.) Djelo se moe uiniti sa devet razliitih, alternativno odreenih radnji uinjenja. Deveta radnja uinjenja je data u obliku tzv. generalne klauzule, odreenjem da se djelo, osim izriito navedenim radnjama uinjenja, moe uiniti i na bilo koji drugi nain kojim se neovlateno stavlja u promet materija ili pripravak koji su propisom proglaeni opojnim drogama. Kao prvi oblik radnje uinjenja djela iz stava 1. ovog lana, navedena je proizvodnja materije ili pripravka koji su propisom proglaeni opojnom drogom. Pod proizvodnjom podrazumijeva se uzgoj biljaka iz kojih se dobivaju opojne droge (na primjer, indijske konoplje, opijumskog maka, koke) kao i izrada (fabrikacija ili priprava) materije ili pripravka koji su propisom proglaeni opojnom drogom. Neovlateno kuhanje suhih ahura maka i na taj nain dobivanje morfina ima se smatrati proizvodnjom opojne droge. (Odluka VS RH, I K 316/99 od 1.7.1999. ) Pod preradom podrazumijeva se proces pretvaranja jednog oblika opojne droge u drugi (na primjer, sirovog opijuma u morfin, morfina u heroin i dr.) kao i proces proiavanja opojne droge. Za postojanje krivinog djela iz stava 1. ovog lana ne trai se da se proizvodnja ili prerada materije ili pripravaka koji su propisom proglaeni opojnim drogama vri u svrhu prodaje. Time to je neovlateno zasadio i uzgojio devet
5

Konvencija UN protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih supstanci usvojena je 19.12.1988. godine, a stupila je na snagu 11.11.1990. godine. SFRJ je ovu Konvenciju ratifikovala 1990. godine, a Konvencija je objavljena u Slubenom listu SFRJ, br. 14/90. BiH je lanica ove Konvencije po osnovu sukcesije (Slubeni list RBiH, br. 25/93).

1054

stabljika indijske konoplje (hai), makar i za vlastite potrebe, okrivljeni je uinio krivino djelo neovlatene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga jer je za postojanje ovog krivinog djela u ovom njegovom obliku dovoljno da je opojna droga neovlateno proizvedena. (Odluka VS BiH, br. K 600/84 od 23.8.1984.). Pojam prodaje kao tree, alternativno odreene radnje uinjenja ovog krivinog djela treba shvatiti u skladu sa odgovarajuim odredbama obligacionog prava. Za postojanje dovrenog djela nije neophodno da je izmeu prodavca i kupca dolo do razmjene opojne droge i novca. Dovoljno je da su se prodavac i kupac sporazumjeli o robi (opojnoj drogi) i cijeni. (U tom smislu odluke VS SRH, br. K 829/52 i K 1851/70, te VS RH br. K 183/89) Nuenje na prodaju opojne droge je bilo koja radnja kojom se jednoj ili vie osoba pokuava prodati opojna droga. To je bilo koja radnja kojom se jednoj ili vie osoba saoptava mogunost prodaje opojne droge i kojom se oni pozivaju da tu drogu kupe. Za postojanje djela nebitno je da li je uinitelj u vrijeme nuenja opojne droge na prodaju raspolagao drogom koju je nudio na prodaju ili ju je tek namjeravao nabaviti. (U tom smislu odluka Saveznog suda Kps broj 55785 od 17.9.1985.). Kao mogue radnje uinjenja djela iz stava 1. ovog lana zakonom su odreene i kupovina, dranje ili prenos opojne droge radi prodaje. Zakon ne kriminalizira svako nabavljanje opojne droge radi prodaje nego samo kupovinu. Meutim, onaj ko na drugi nain nabavi opojnu drogu radi njene prodaje, moe odgovarati za dranje opojne droge radi prodaje. Prenoenje opojne droge je premjetanje opojne droge s jednog mjesta na drugo. Ono e, u pravilu, podrazumijevati i prenoenje te opojne droge od jedne osobe do druge. Uinitelj opojnu drogu moe prenositi u nekom prevoznom sredstvu ili na sebi odnosno u sebi. Djelo e postojati samo ukoliko su navedene radnje uinjene radi prodaje opojne droge. Zakljuak o postojanju takve namjere donosi se na osnovu okolnosti svakog konkretnog sluaja (na primjer, na osnovu okolnosti koje se odnose na vrstu i koliinu opojne droge, nain preduzimanja tih radnji, nain pakovanja opojne droge i dr.). Posredovanje u prodaji ili kupovini opojne droge je svaka radnja kojom se uspostavlja ili odrava kontakt izmeu prodavca i kupca. Za postojanje dovrenog djela nije potrebno da je kupoprodaja koja je bila predmet posredovanja i obavljena. Kao radnju uinjenja djela iz stava 1. ovog lana zakon oznaava i stavljanje na drugi nain u promet materije ili pripravka koji su propisom proglaeni opojnim drogama. Pod drugim nainom stavljanja u promet ovdje spadaju sluajevi razmjene droga za druge proizvode ili vrste roba, predaja droge osobi s tim da je kasnije vrati u istovrsnoj koliini, kao i poklon droge s namjerom kasnijeg pridobijanja kupca. (Odluka VS RH, I K 498/96 od 5.9.1996.). Da bi bilo koja od navedenih radnji predstavljala radnju uinjenja ovog krivinog djela potrebno je da se ona vri neovlateno. Ovlatena proizvodnja i promet opojnim drogama su samo ona proizvodnja i promet koji se vre u skladu sa Zakonom o proizvodnji i prometu opojnih droga. lanom 4. stavom 1. ovoga zakona odreeno je da se proizvodnja i promet opojnih droga mogu obavljati na 1055

osnovu odobrenja, odnosno dozvole nadlenog organa u skladu s odredbama toga zakona, a, lanom 5. istog zakona, da se proizvodnja i promet opojnih droga mogu obavljati samo za medicinske, veterinarske, nastavne, laboratorijske i naune svrhe. Stavom 32. lana 2. KZ FBiH opojna droga je definisana kao medicinski lijek ili opasna supstanca s adiktivnim i psihotropnim svojstvima, ili supstanca koja se lako moe pretvoriti u takvu supstancu ako podlijee nadzoru po meunarodnoj konvenciji koju je BiH potvrdila, ili supstanca koja je proglaena opojnom drogom od nadlene institucije BiH ili nadlene institucije entiteta.6 S obzirom da je neovlateno postupanje zakonsko obiljeje ovog krivinog djela, te da su kao predmet djela oznaene materije ili pripravci koji su propisom proglaeni opojnim drogama, djelo je blanketnog karaktera. Stoga, injenini opis djela u izreci presude mora sadravati naznaku protivno kojem propisu se vri proizvodnja ili promet opojne droge kao i naznaku propisa kojim je materija ili pripravak proglaen opojnom drogom. Uinitelj djela moe biti svaka osoba. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem. Uinitelj mora biti svjestan da postupa neovlateno, a u pogledu okolnosti da je materija ili pripravak koji je predmet proizvodnje ili prometa proglaen opojnom drogom dovoljan je i eventualni umiljaj. (2) Djelo iz stava 2. ovog lana ini onaj ko organizira grupu ljudi u cilju uinjenja krivinog djela iz stava 1. ovog lana ili ko postane lanom takve organizirane grupe ljudi. Djelo se, prema njegovom zakonskom odreenju, iscrpljuje u samom organiziranju grupe ljudi radi uinjenja djela iz stava 1. ovog lana odnosno u postajanju lanom takve organizirane grupe ljudi. Pojam organizirane grupe ljudi odreen je u stavu 17. lana 2. ovog zakona. Ovo djelo predstavlja poseban oblik djela iz lana 340. stava 1. i 2. (Udruivanje radi injenja krivinih djela) ovog zakona. Po svojoj sadrini, radnje uinjenja ovog krivinog djela predstavljaju pripremne radnje, ali, s obzirom da se kriminalizacijom tih pripremnih radnji titi ne samo zdravlje ljudi kao zatitni objekt krivinog djela neovlaena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga nego i javni poredak u cjelini od udruivanja vie osoba u cilju uinjenja krivinog djela, djelo iz stava 2. ovog lana predstavlja pripremanje kao posebno krivino djelo. Stoga e, u sluaju sudjelovanja u uinjenju djela iz stava 1. ovog lana, organizator ili lan organizirane grupe ljudi, osim za krivino djelo iz stava 1., odgovarati i za djelo iz stava 2. ovog lana. (3) Stavom 3. odreen je poseban oblik krivinog djela neovlaena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga. Ovo krivino djelo ini onaj ko neovlaeno izrauje, nabavlja, posreduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstance za koje zna da su namijenjene proizvodnji opojnih droga. I ova inkriminacija zasniva se na Konvenciji UN protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih supstanci. lanom 3. stavom 1. taka a (iv) Konvencije drave
Rjeenje o spisku opojnih droga objavljeno je u Slubenom listu SFRJ, broj 70/78, 14/81, 39/82, 28/85, 10/87, 53/88 i 2/89. Taj propis je preuzet kao propis BiH (Slubeni list RBiH, broj 2/92 i 13/94).
6

1056

lanice su se obavezale da e usvojiti potrebne mjere kako bi se ustanovila kao krivina djela prema domaem zakonu: proizvodnja, prijevoz ili distribucija opreme, materijala ili supstanci navedenih u Tabeli I i Tabeli II7, uz znanje da e se isti koristiti u ili za nezakoniti uzgoj, proizvodnju ili preradu narkotika ili psihotropnih supstanci, a lanom 13. da e poduzeti pogodne mjere za sprjeavanje trgovine ili preusmjeravanja materijala i opreme za nezakonitu proizvodnju ili preradu opojnih droga i psihotropnih supstanci. Objekti radnji djela iz stava 3. ovog lana su oprema, materijal ili supstanca koji su namijenjeni za proizvodnju opojnih droga. Nijedan od ovih objekata radnje po svojoj prirodi ne moraju biti takvi da iskljuivo slue za proizvodnju opojnih droga, bitno je da su oni namijenjeni za proizvodnju opojnih droga. Pod proizvodnjom opojnih droga, u smislu ove zakonske odredbe, smatra se svaki postupak kojim se moe dobiti opojna droga: uzgoj, fabrikacija i prerada opojnih droga. Radnje uinjenja su alternativno odreene: izrada, nabavljanje, posredovanje ili davanje na upotrebu opreme, materijala ili supstanci namijenjenih za proizvodnju opojnih droga. Radi se o radnjama koje po svojoj sadrini predstavljaju pripremanje ili pomaganje proizvodnje opojnih droga a koje su ovom zakonskom odredbom propisane kao posebno krivino djelo. Uinitelj mora postupati neovlateno. Uinitelj i ovog oblika krivinog djela neovlaena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga moe biti svaka osoba. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem koji mora obuhvatiti i svijest o protivpravnosti, tj. svijest o neovlatenom postupanju i svijest o tome da e konkretna oprema, materijal ili supstanca biti upotrijebljeni za proizvodnju opojnih droga. (4) Opojne droge i sredstva za njihovu proizvodnju obavezno e se oduzeti i kad nisu svojina uinitelja. lanak 239. Posjedovanje i omoguavanje uivanja opojnih droga (1) Tko navodi drugoga na uivanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu da je uiva on ili druga osoba ili stavi na raspolaganje prostorije radi uivanja opojne droge ili na drugi nain drugome omoguuje uivanje opojne droge, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

7 U Tabeli I, sadranoj u Aneksu Konvencije, kao supstance koje se esto koriste u nezakonitoj proizvodnji opojnih droga navedeni su: efedrin, ergometrin, ertotamin, lizerginska kiselina. 1-fenil-2propanon, pseudo-efedrin, te njihove soli kada je postojanje takvih soli mogue, a u Tabeli II: anhidrid siretne kiseline, aceton, antranilna kiselina, etil-etar, fenilsiretna kiselina, piperidin, soli ovih supstanci kada je postojanje takvih soli mogue.

1057

(2) (3) (4)

Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini prema djetetu, maloljetniku ili prema vie osoba, ili ako su prouzroene osobito teke posljedice, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Tko neovlateno posjeduje opojnu drogu, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Opojne droge oduzet e se.

Krivino djelo posjedovanja i omoguavanja uivanja opojnih droga ima dva osnovna oblika, propisana u st. 1. i 3. ovog lana, te kvalifikovani oblik djela iz stava 1. koji je propisan u stavu 2. ovog lana. (1) Krivino djelo iz stava 1. ovog lana sastoji se u omoguavanju drugome uivanja opojne droge. Radnje uinjenja ovog krivinog djela alternativno su odreene kao navoenje drugoga na uivanje opojne droge, davanje drugome opojne droge da je uiva on ili druga osoba, stavljanje drugome na raspolaganje prostorije radi uivanja opojne droge, te na drugi nain omoguavanje drugome uivanja opojne droge. Navedene radnje uinjenja, po svojoj sadrini, predstavljaju radnje poticanja drugoga na i pomaganje drugome u uivanju opojnih droga. Navoenjem drugoga na uivanje opojne smatra se bilo koja radnja koja je usmjerena na stvaranje ili uvrivanje kod drugoga odluke da uiva opojnu drogu. Navoenje drugoga na uivanje opojne droge moe se vriti, na primjer, nagovaranjem, predoavanjem navodnih koristi od uivanja opojnih droga, obeanjem poklona, ali i prijetnjama ili izrugivanjem zbog odbijanja uivanja opojnih droga. Zakon kao uinitelja djela odreuje onoga ko navodi a ne onoga ko navede drugoga na uivanje opojne droge. Stoga e se raditi o dovrenom krivinom djelu u svakom sluaju preduzimanja bilo koje radnje navoenja drugoga na uivanje opojne droge bez obzira da li je osoba koja bila predmet navoenja i navedena na uivanja opojne droge. Druga, alternativno odreena radnja uinjenja djela iz stava 1. ovog lana je davanje drugome opojne droge da je uiva on ili druga osoba. Iako zakon za oznaavanje ove radnje uinjenja upotrebljava trajni glagolski oblik, stav je sudske prakse da se ovo krivino djelo ini i jednokratnim davanjem opojne droge na uivanje. Krivino djelo omoguavanja uivanja opojnih droga ini i onaj okrivljeni koji je samo jedanput radi uivanja dao opojnu drogu treoj osobi." (Odluka VS BiH, br. Kvlp 16/91 od 29.5.1991.) Za postojanje dovrenog djela ne trai se da je osoba kojoj je droga data radi uivanja tu drogu i konzumirala. Stavljanje drugome na raspolaganje prostorije radi uivanje opojne droge je radnja kojom se drugome omoguava da odreenu prostoriju koristi za uivanje opojne droge. Stoga je, i u ovom sluaju, za postojanje dovrenog krivinog djela nebitno da li je druga osoba prostoriju koja joj je data na raspolaganje i koristila za uivanje opojne droge, te da li je prostorija data na raspolaganje u navedenu svrhu uz naknadu ili bez naknade. Ne ostvaruje se jedan od pojavnih oblika kaznenog djela omoguavanja koritenja opojnih droga stavljanjem na raspolaganje prostorija radi uivanja opojne droge u sluaju kada poinitelj djela i osoba koja uiva drogu ive u izvanbranoj zajednici u zajednikom stanu u kojem se uiva droga. 1058

Naprotiv, ako bi se prihvatilo drukije pravno zakljuivanje, onda bi se pod drugom osobom u smislu ovoga propisa mogao smatrati i brani drug ili pak svaki drugi lan domainstva s kojim poinitelj ivi u zajednikom stanu. (Odluka VSH, K 215/88 od 19.10.1988.) Osim ovim, u zakonu izriito navedenim oblicima radnje uinjenja krivinog djela iz stava 1. ovog lana, ovo krivino djelo se moe uiniti i omoguavanjem drugome na drugi nain uivanja opojne droge. Drugome se na drugi nain moe omoguiti uivanje opojne droge, na primjer, davanjem pribora za uivanje opojne droge ili stavljanjem na raspolaganje radi uivanje opojne droge odreenih prostora koji nemaju karakter prostorija. Omoguavanje drugome troenja opojne droge na drugi nain je i davanje osobnog automobila u tu svrhu. (Odluka VS RH, K 1292/92 od 27.1.1993.). O pojmu opojne droge, vidjeti komentar uz lan 238. stav 1. ovog zakona. Uinitelj djela moe biti bilo koja osoba. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem. U pogledu svojstva materije ili pripravka ije se uivanje omoguava, dovoljan je i eventualni umiljaj. (2) U stavu 2. predvien je kvalificirani oblik djela iz stava 1. ovog lana. Kvalifikatorne okolnosti su uzrast i broj osoba kojima je omogueno uivanje opojne droge, te prouzrokovanje naroito tekih posljedica. U sluaju kada je krivino djelo uinjeno prema djetetu, maloljetniku ili prema vie osoba, uinitelj e odgovarati za djelo iz stava 2. ovog lana ako je kvalifikatorna okolnost bila obuhvaena njegovim umiljajem. Prema lanu 2., stavu 9. i 10. ovog zakona, dijete, u smislu ovog zakona, je osoba koja nije navrila etrnaest godina ivota, a maloljetnik je osoba koja nije navrila osamnaest godina ivota. Stavom 14. istog lana odreeno je da vie osoba znai najmanje dvije osobe ili vie njih. Iako postoje i suprotna miljenja, smatramo da se o postojanju kvalifikatorne okolnosti koja se sastoji u uinjenju djela iz stava 1. ovog lana prema vie osoba moe raditi samo onda kada je uivanje opojnih droge omogueno dvjema ili vie osoba jednom radnjom uinjenja ili sa vie radnji uinjenja vremenski povezanih i preduzetih u istoj prilici. U protivnom, u sluaju da se radi o dvjema ili vie zasebnih radnji uinjenja, postojae stjecaj krivinih djela iz stava 1. ovog lana. Kvalificirani oblik djela iz stava 1. ovog lana postojee i u sluaju kada su uinjenjem tog djela prouzrokovane naroito teke posljedice. Poto se kod ovog oblika djela iz stava 2. radi o krivinom djelu kvalificiranom teom posljedicom, uinitelj e biti odgovoran za to djelo ako je u odnosu na naroito teke posljedice koje su prouzrokovane uinjenjem djela iz stava 1. postupao iz nehata. O naroito tekim posljedicama radie se, na primjer, u sluajevima kada je usljed uinjenja djela iz stava 1. ovog lana nastupilo teko naruavanje zdravlja osobe kojoj je omogueno uivanje opojne droge. U pogledu toga da li je kvalifikatornom okolnou naroito tekih posljedica obuhvaeno i nastupanje smrti pasivnog subjekta, miljenja su podijeljena. Iako u teoriji preovladava stanovite da je tom kvalifikatornom okolnou obuhvaeno i nastupanje smrti pasivnog subjekta, to stanovite nije opeprihvaeno u sudskoj praksi. Pod 1059

prouzroenjem osobito tekih posljedica ne podrazumijeva se i smrt oteenice usljed konzumiranja droge, a to iz razloga to tamo gdje Kazneni zakon tretira smrt kao teu posljedicu, on to uvijek izriito naglaava. (Odluka VS RH, K 132/94 od 16.3.1994.). (3) lanom 4. stavom 2. Zakona o proizvodnji i prometu opojnih droga propisano je da niko ne smije posjedovati opojne droge bez odobrenja, odnosno dozvole nadlenog organa. Stavom 3. ovog lana neovlateno posjedovanje opojne droge odreeno je kao krivino djelo. Osnov ove inkriminacije nalazi se u lanu 3. stavu 2. Konvencije Ujedinjenih naroda protiv nezakonite trgovine narkoticima i psihotropnim supstancama kojim su se drave lanice saglasile da e, ovisno o ustavnim principima i osnovnim konceptima svog pravnog sistema, usvojiti mjere potrebne da bi prema svom domaem zakonu ustanovile kao krivino djelo, kada se vre na smiljen nain, posjedovanje, kupovinu ili uzgoj narkotika i psihotropnih supstanci za linu upotrebu. Radnja uinjenja djela iz stava 3. je posjedovanje opojne droge. Pojam posjedovanja treba shvatiti na uobiajeni nain, dakle, kao faktiku vlast nad stvari, u ovom sluaju, nad opojnom drogom. Da bi posjedovanje opojne droge predstavljalo radnju uinjenja ovog krivinog djela potrebno je da je ono neovlateno, tj. da se droga posjeduje bez dozvole ili odobrenja nadlenog organa. U tom sluaju, razlog posjedovanja droge je nebitan. Uinitelj djela moe biti svaka osoba. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem koji mora obuhvatiti svijest o tome da se radi o opojnoj drogi i da se ona posjeduje neovlateno. (4) Opojne droge obavezno e se oduzeti i kad nisu svojina uinitelja. lanak 240. Teka kaznena djela protiv zdravlja ljudi (1) Ako je kaznenim djelom iz lanka 225. (Prenoenje zarazne bolesti) st. 1. i 2., lanka 228. (Zapoljavanje osoba oboljelih od zarazne bolesti) stavka 1., lanka 229. (Nesavjesno lijeenje) st. 1. i 2., l. 233. (Nadrilijenitvo), 234. (Proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih ivenih namirnica) stavka 1., lanka 235. (Nesavjesni pregled mesa za prehranu) stavka 1. i lanka 236. (Zagaivanje vode za pie i ivenih namirnica) stavka 1. ovoga Zakona prouzroena teka tjelesna ozljeda neke osobe, ili joj je zdravlje teko narueno, ili postojea bolest znatno pogorana, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. Ako je kaznenim djelom navedenim u stavku 1. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.

(2)

1060

(3)

(4)

Ako je kaznenim djelom iz lanka 225. stavka 3., lanka 228. stavka 2., lanka 229. stavka 3., lanka 234. stavka 2., lanka 235. stavka 2. i lanka 236. stavka 2. ovoga Zakona prouzroena teka tjelesna ozljeda neke osobe, ili joj je zdravlje teko narueno, ili postojea bolest znatno pogorana, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina Ako je kaznenim djelom navedenim u stavku 3. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(1 - 4) Ovim lanom inkriminirani su odreeni kvalificirani oblici pojedinih krivinih djela protiv zdravlja ljudi. Kao kvalifikatorne okolnosti usljed kojih odreeno osnovno djelo protiv zdravlja ljudi dobiva tei, kvalifikovani oblik zakonom su propisane: prouzrokovanje teke tjelesne ozljede neke osobe ili tekog naruavanja njenog zdravlja ili znatnog pogoranja ve postojee bolesti, te prouzrokovanje smrti jedne ili vie osoba. Radi se, dakle, o krivinim djelima kvalificiranim teim posljedicama, pa e uinitelj biti odgovoran za, ovim zakonskim odredbama propisano, teko djelo protiv zdravlja ljudi ukoliko je u odnosu na teu posljedicu postupao iz nehata. Kvalifikatorna okolnost tekih djela protiv zdravlja ljudi propisanih u st. 1. i 3. ovog lana je prouzrokovanje teke tjelesne ozljede neke osobe ili tekog naruavanja njenog zdravlja ili znatnog pogoranja ve postojee bolesti, s tim to su stavom 1. propisani teki oblici krivinih djela protiv zdravlja ljudi kod kojih je osnovno djelo uinjeno s umiljajem, a u stavu 3. teki oblici krivinih djela protiv zdravlja ljudi kod kojih je i osnovno djelo uinjeno iz nehata. Ukoliko je uinjenjem osnovnog djela protiv zdravlja ljudi prouzrokovana teka tjelesna ozljeda ili teko naruavanje zdravlja ili znatno pogoranje ve postojee bolesti samo kod uinitelja osnovnog krivinog djela, nee se raditi o tekom djelu protiv zdravlja ljudi. Kvalifikatorna okolnost tekih djela protiv zdravlja ljudi propisanih u st. 2. i 4. ovog lana je prouzrokovanje smrti jedne ili vie osoba, s tim to su stavom 2. propisani teki oblici krivinih djela protiv zdravlja ljudi kod kojih je osnovno djelo uinjeno s umiljajem, a u stavu 4. teki oblici krivinih djela protiv zdravlja ljudi kod kojih je i osnovno djelo uinjeno iz nehata.

1061

GLAVA XXII
KAZNENA DJELA PROTIV GOSPODARSTVA, POSLOVANJA I SIGURNOSTI PLATNOG PROMETA lanak 241. Povreda ravnopravnosti u obavljanju gospodarske djelatnosti (1) Tko zlouporabom svojeg slubenog ili utjecajnog poloaja ili ovlasti ogranii slobodno kretanje ljudi, roba i kapitala na podruju Federacije, uskrati ili ogranii pravo gospodarskog drutva ili druge pravne ili fizike osobe da se na podruju Federacije bavi prometom robe i usluga, ili tko stavi gospodarsko drutvo ili drugu pravnu ili fiziku osobu u neravnopravan poloaj prema drugim osobama glede uvjeta za rad ili za obavljanje prometa robe i usluga ili ogranii slobodnu razmjenu robe i usluga na podruju Federacije, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Slubena ili odgovorna osoba u Federaciji koja zlouporabom svojeg slubenog poloaja ili ovlasti ogranii slobodno kretanje ljudi, robe i kapitala izmeu entitet ili izmeu entitet i Distrikta Brko Bosne i Hercegovine, uskrati ili ogranii pravo gospodarskog drutva ili druge pravne ili fizike osobe da se na podruju drugog entiteta ili Distrikta Brko Bosne i Hercegovine bavi prometom robe i usluga; ili stavi gospodarsko drutvo ili drugu pravnu ili fiziku osobu u neravnopravan poloaj prema drugim osobama glede uvjeta rada ili uvjeta obavljanja prometa robe i usluga, ili ogranii slobodnu razmjenu robe i usluga izmeu entitet i Distrikta Brko Bosne i Hercegovine, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(2)

(1) Kazneno djelo iz stavka 1. ovog lanka odreeno je u sutini na istovjetan nain kao i kazneno djelo iz l. 204. KZ BiH (povreda ravnopravnosti u obavljanju gospodarske djelatnosti). Razlika se ogleda samo u tome to se kaznenim djelom iz lanka 204. KZ BiH kaznenopravno sankcioniraju iskljuivo razliiti oblici povrede ravnopravnosti u obavljanju gospodarske djelatnosti izmeu entiteta i entiteta i BD BiH, dok se kod ovog kaznenog djela radi o povredi ravnopravnosti u obavljanju gospodarske djelatnosti na podruju FBiH. (2) Takoer i kazneno djelo iz stavka 2. ovog lanka odreeno je gotovo na istovjetan nain kao i kazneno djelo iz l. 204. KZ BiH. Razlika se odnosi samo na poinitelje kaznenog djela. Kod ovog kaznenog djela (stavak 2. l. 241. KZ FBiH) poinitelj moe biti samo slubena ili odgovorna osoba). Takoer je stavkom 2. ovog lanka kaznenopravno sankcionirana i povreda ravnopravnosti u obavljanju gospodarskih djelatnosti i u odnosu na fizike osobe. V. komentar lana 204. KZ BiH. 1062

lanak 242. Nesavjesno gospodarsko poslovanje (1) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja krenjem zakona ili drugog propisa u Federaciji oito nesavjesno posluje, pa time prouzroi znatnu imovinsku tetu toj pravnoj osobi, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena prisilna likvidacija ili steaj pravne osobe, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

(2)

Ovo kazneno djelo karakterizira neodreenost radnje izvrenja, neopravdano iroko postavljena dispozicija ( koja oito nesavjesno posluje) zbog ega se ovo djelo uzima za primjer tzv., kauuk norme, norme koja u sutini ne zadovoljava naelo preciznog odreenja djela u zakonu (nulla crimen sine lege certa). Nesavjesno vrenje poslova i povjerenih dunosti od strane odgovornih osoba u pravnim osobama najee predstavlja vid stegovnog prijestupa, povrede radne stege, a u odreenim sluajevima moe se raditi o radnjama koje sadre elemente prekraja ili gospodarskih prijestupa. Ukoliko je postupanje odgovornih osoba takve prirode da predstavlja vei stupanj nezakonitosti, vei stupanj nesavjesnosti u poslovanju i ukoliko su usljed takvog postupanja prouzroene tetne posljedice koje se sastoje u znatnoj imovinskoj teti za pravnu osobu radit e se, uz ispunjenje i ostalih uvjeta, o kaznenom djelu nesavjesnog gospodarskog poslovanja. Kazneno djelo iz ovog lanka ima dva oblika. U stavku l. predvien je osnovni oblik djela dok je stavkom 2. propisan kvalificirani oblik djela odreen s obzirom na teinu prouzroenih posljedica. (1) Kazneno djelo iz stavka l. ini odgovorna osoba u pravnoj osobi koja svjesnim krenjem zakona ili drugog propisa u poslovanju oigledno nesavjesno posluje i time prouzroi znatnu imovinsku tetu toj pravnoj osobi. Radnja izvrenja djela odreena je opom klauzulom i to kao nesavjesno poslovanje odgovorne osobe u pravnoj osobi koje se ogleda u krenju zakona ili drugih propisa. Zakonodavac ne odreuje tono koje su to radnje koje ine nesavjesno poslovanje. U sutini to moe biti svaka radnja koja se sastoji u krenju zakona i drugih propisa koja se moe okarakterizirati kao oigledno nesavjesno poslovanje. Djelo ima blanketni karakter, potrebito je utvrditi koje zakonske ili druge propise je poinitelj prekrio. Nije bitno da li se radi o povredi materijalnih ili procesnih propisa. Krenje zakona ili drugih propisa moe se sastojati u injenju, poduzimanju odreenih aktivnih radnji, najee se radi o vie radnji injenja koje posmatrane zajedno odreeno postupanje karakteriziraju kao oito nesavjesno poslovanje. Djelo se moe poiniti i neinjenjem, npr. proputanjem vrenja dunog nadzora koju obvezu nadzora nalae odgovarajui zakonski ili drugi propis. Tako se u odluci VSH br. K-1038/65, kao oigledno nesavjesno postupanje u 1063

poslovanju smatra proputanje nadzora nad poslovanjem blagajne i proputanje ogranienja najnunije kontrole nad tim poslovanjem od odgovorne osobe. Iako se nesavjesno poslovanje, kako je ve istaknuto po pravilu sastoji od vie radnji koje imaju trajniji karakter mogue je poinjenje djela i u sluaju poduzimanja samo jedne radnje, jednokratnog postupanja, npr., kada blagajnik ostavi novac iz dnevnog pazara u svoj nezakljuani automobil, umjesto da ga blagovremeno uplati, pa taj novac iz vozila bude ukraden (odluka VSH br.K.105/84 od 15.01.1984.). Neophodno je da se radi o propustima teeg intenziteta, jaeg stupnja krenja zakonskih i drugih propisa odnosno izrazito nemarnom i neurednom obavljanju povjerenih poslova, tako da se nee raditi o ovom kaznenom djelu u sluaju uobiajenih propusta, blaih vidova neodgovornosti i nemarnosti koji postupci se po pravilu stegovno sankcioniraju. Uvjet za postojanje djela je da je oigledno nesavjesnim poslovanjem prouzroena znatna imovinska teta pravnoj osobi. Prema pravnom shvaanju Kaznenog odjeljenja VS FBiH od 16.11.2004., zakonsko obiljeje znatna imovinska teta kod ovog kaznenog djela postoji kad vrijednost prouzroene imovinske tete prelazi iznos od 15.000 KM. U sudskoj praksi i pravnoj teoriji preovladava stav da u pojam znatne imovinske tete ulazi samo stvarna teta (damnum emergens) a ne i izmakla dobit (lucrum cessans). Postoje i suprotna stajalita po kojima pojam znatne imovinske tete obuhvaa oba naznaena vida tete. Ne moe se smatrati tetom u smislu ovog kaznenog djela ni iznos novane kazne koju pravna osoba plati zbog poinjenog gospodarskog prijestupa odgovorne osobe koja je nesavjesno poslovala. Izmeu oigledno nesavjesnog poslovanja i prouzroene imovinske tete mora postojati uzrona veza. Pored toga teta treba biti prouzroena pravnoj osobi u kojoj odgovorna osoba radi. U sluaju da imovinska teta nije prouzroena toj pravnoj osobi, bez obzira to je teta u naznaenom iznosu prouzroena drugoj pravnoj osobi ili fizikoj osobi nee se raditi o ovom kaznenom djelu ve eventualno o nekom drugom kaznenom djelu, gospodarskom prijestupu ili prekraju. Isto se odnosi i na sluaj kad je oigledno nesavjesnim poslovanjem prouzroena imovinska teta koja se ne moe okvalificirati kao znatna imovinska teta u smislu ovog kaznenog djela. teta se utvruje u vrijeme poinjenja kaznenog djela. Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom. Kod poinitelja mora postojati svijest o krenju zakonskih i drugih propisa odnosno nehajno postupanje u odnosu na prouzroenje imovinske tete koja predstavlja objektivni uvjet kanjivosti kod ovog kaznenog djela. Djelo predstavlja delictum proprium. Poinitelj kaznenog djela moe biti samo odgovorna osoba u pravnoj osobi. O pojmu odgovorne osobe vidjeti l. 2. st. 3. - 7. KZ FBiH znaenje izriaja u ovome zakonu. (2) U stavku 2. previen je tei oblik kaznenog djela. Djelo e postojati ukoliko je kaznenim djelom iz st. l. prouzroena prisilna likvidacija ili steaj pravne osobe. O pojmu steaja i prinudne likvidacije vidjeti komentar l. 243., 244. i 245. KZ FBiH. 1064

Sudska praksa
Ne radi se o oiglednoj nesavjesnosti u obavljanju slube kada slubenik pote, na iji rad nije bilo drugih negativnih primjedaba, prilikom primanja od jednog radnika naloga za upis plae kao tednog uloga, koje je izdalo njegovo poduzee nije primijetio da su iznosi na nalozima krivotvoreni, iako je na taj nain omoguio tome radniku da podigne vie novca od iznosa plae.

Odluka VS RH br.Kzz.18/82 od 24.11.1982.


Ne radi se o kaznenom djelu nesavjesnog rada u slubi kada sudski vjetak ne obavi vjetaenje na vrijeme, pa nastupi zastara kaznenog progona jer bez obzira na opravdanost ili neopravdanost vjetakova odugovlaenja s davanjem nalaza i miljenja sud uvijek ima mogunost razrijeiti jednog a odrediti drugog vjetaka npr. u sluaju da odreeni vjetak dobije uope vjetaiti. Ovo pogotovo kod injenice da da prvostupanjski sud nije ak ni pokuao novanom kaznom prisiliti vjetaka da vjetai a to je imao mogunost jer vjetak ni na nekoliko poziva suda nije reagirao. Prvostupanjski sud nije ni oduzeo predmet tom vjetaku i dao ga drugom vjetaku, tako da je zastara kaznenog progona nastupila zbog proputanja suda, jer sud nije iskoristio zakonom predviena sredstava kojima je raspolagao. Odluka VS RH br.Kzz.47/84 od 16.01.1985. Za kazneno djelo iz l.13.KZ glede subjektivne strane u odnosu na radnju izvrenja djela potrebna je namjera poinitelja (izravna ili neizravna), a u odnosu na posljedicu dovoljena je i nehaj. Radnja izvrenja djela sastoji se u oiglednom nesavjesnom postupanju. Prema tome nije dovoljno svako nemarno postupanje, ve to postupanje mora biti po intenzitetu i znaenju do te mjere nesavjesno da je nesavjesnost oigledna. Tako oigledno nesavjesno postupanje moe se ogledati u svjesnom krenju propisa, odluka rukovodeih tijela upravljanja itd. sve do svjesnog krenja i nepisanih pravila ponaanja i reda u poduzeu, pogonu, odjelu ili na radnom mjestu. Okruni sud u Rijeci br.K.256/75 od 06.10.1975.

lanak 243. Prouzroenje steaja (1) Tko znajui za svoju prezaduenost ili nesposobnost za plaanje, obustavljajui naplaivanje svojih trabina s ciljem da smanji buduu steajnu masu, prekomjerno troi, otuuje imovinu u bescjenje, preuzme nerazmjernu obvezu, lakomisleno koristi ili daje zajmove, sklopi posao s osobom nesposobnom za plaanje, propusti pravodobno naplatiti svoje trabine ili na drugi nain koji je u oitoj suprotnosti s urednim gospodarenjem umanji svoju imovinu, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. 1065

(2) (3)

Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko kao odgovorna osoba u pravnoj osobi poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka. Tko kazneno djelo iz st. 1. i 2. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Kazneno djelo prouzroenja steaja spada u sluajeve tzv., insolvencijskih kaznenih djela. Djelo predstavlja svojevrstan vid nesavjesnog poslovanja odgovornih i drugih osoba u gospodarskom drutvu ili drugoj pravnoj osobi koja se nalazi u stanju insolventnosti pri emu pojam insolventnosti treba shvatiti u irem smislu odnosno ne samo kao nemogunost namirenja vjerovnika uope ve kao i nemogunost namirenja dijela odnosno veeg broja vjerovnika. (1) Radnja izvrenja djela odreena je alternativno i to kao: obustavljanje naplaivanja svojih trabina s ciljem smanjenja budue steajne mase, prekomjerno troenje, otuenje imovine u bescjenje, preuzimanje nerazmjernih obveza, lakomisleno koritenje i davanje zajmova, sklapanje poslova s osobom nesposobnom za plaanje, proputanje blagovremenog naplaivanja trabina i umanjenje imovine na drugi nain koji je u oitoj suprotnosti s urednim gospodarenjem. U pitanju su razliiti postupci i radnje koje karakterizira ekonomska tetnost s obzirom na situaciju u kojoj se odreena gospodarska, pravna osoba nalazi odnosno koje vode daljem pogoranju ekonomske situacije i jo veoj prezaduenosti. Sadrina navedenih radnji procjenjuje se u svakom konkretnom sluaju prema prilikama gospodarskog poslovanja i konkretnim okolnostima pod kojima se radnja poduzima; da li pojedina radnja predstavlja prekomjerno zaduenje, ili preuzimanje nerazmjernih obveza predstavlja questio facti u svakom konkretnom sluaju. Osnovna znaajka postupanja poinitelja kod ovog kaznenog djela je lakomislenost, nestrunost, proizvoljnost, jednom rijeju najtei vidovi nesavjesnog postupanja kojima se dodatno pogorava stanje prezaduenosti odnosno nesposobnosti za plaanje. Umjesto krajnje opreznog i svrsishodnog ponaanja poduzimaju se upravo suprotne radnje. Kazneno djelo e najee biti ostvareno poduzimanjem vie radnji, bilo istovjetnih ili razliitih pri emu se nee raditi o stjecaju kaznenih djela ve samo o jednom kaznenom djelu. Djelo moe biti ostvareno i poduzimanjem samo jedne od alternativno odreenih radnji izvrenja. Pored naznaenog neophodno je da su navedene radnje poduzete u vrijeme kad je gospodarsko drutvo odnosno druga osoba insolventna odnosno kad nije u mogunosti zbog nedostatka sredstava izmirivati prispjela dugovanja i obveze. Insolventnost treba imati trajniji karakter, tako da pojedina trenutana stanja insolventnosti prolaznog karaktera nemaju znaajne sposobnosti plaanja u smislu ovog kaznenog djela. Poinitelj treba znati za svoju prezaduenost ili nesposobnost za plaanje odnosno potrebito je postojanje svijesti o postojanju insolventnosti u trenutku poduzimanja navedenih radnji. Prema odredbi l. 6. Zakona o steaju, steajni postupak se otvara zbog platene nesposobnosti steajnog dunika. Stavkom 2. istog lanka predvieno je 1066

da je steajni dunik plateno nesposoban ukoliko nije u stanju obavljati svoje dospjele i potraivane obveze plaanja pri emu okolnost da je steajni dunik podmirio ili moe podmiriti u cijelosti ili djelomino trabine nekih vjerovnika, sama po sebi ne znai da je plateno sposoban. U lanku 5. istog Zakona predvieno je da se steajni postupak moe provesti nad imovinom pravne osobe kao i imovinom dunika pojedinca tj. u smislu ovog zakona komplementara u komanditnom drutvu i osnivaa drutva s neogranienom solidarnom odgovornou. Za razliku od dosadanjeg zakonskog odreenja ovog kaznenog djela (kazneno djelo prouzroenja steaja iz l. 257. ranijeg KZ FBiH) kod kaznenog djela iz ovog lanka posljedica djela nije prouzroenje steaja ve umanjenje svoje imovine odnosno umanjenje budue steajne mase. S obzirom na izmijenjeno zakonsko odreenje, prije svega posljedicu kaznenog djela opravdano se dovodi u pitanje opravdanost ovakvog naziva kaznenog djela (prouzroenje steaja) budui da djelo moe postojati i kad nije dolo do steaja ili kad je do steaja dolo i usljed drugih razloga. S obzirom na zakonski opis kaznenog djela, odredbe Zakona o steaju poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. moe biti dunik pojedinac tj. komplentar u komanditnom drutvu i osniva drutva s neogranienom solidarnom odgovornou. Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom koja obuhvaa svijest od prezaduenosti odnosno nesposobnosti za plaanje. (2) U stavku 2. predvien je poseban oblik kaznenog djela prouzroenja steaja odnosno propisana je kaznena odgovornost odgovorne osobe u pravnoj osobi u sluaju poinjenja kaznenog djela iz stavka 1. ovog lanka. (3) U stavku 3. predviena je kaznena odgovornost i za nehajno poinjenje kaznenog djela iz st. 1. i 2. ovog lanka. Ovdje treba posebno istai da je teko predoiti konkretnu situaciju nehajnog poinjenja ovog oblika kaznenog djela u ijem opisu je subjektivno obiljeje znajui za svoju prezaduenost te namjerno obustavljanje uplaivanja svojih trabina, uz napomenu da su sve poiniteljeve radnje usmjerene na ostvarenje posebnog cilja smanjenja budue steajne mase. lanak 244. Lani steaj (1) Tko u cilju izbjegavanja plaanja svojih obveza, prividnim ili stvarnim umanjenjem svoje imovine prouzroi steaj tako to: a) cijelu ili dio imovine prividno ili ispod trine vrijednosti proda, prikrije, besplatno ustupi ili uniti; b) zakljui fiktivne ugovore o dugu ili prizna nepostojee trabine; c) prikrije, uniti, preinai ili tako vodi poslovne knjige, isprave ili spise koje je po zakonu ili drugom propisu obavezan voditi, da se iz njih ne moe utvrditi stvarno imovinsko stanje, ili to stanje 1067

(2)

sainjavanjem lanih isprava ili na drugi nain prikae takvim da se po toj osnovi moe otvoriti steaj, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Ako su kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroene teke posljedice vjerovniku, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Kazneno djelo lanog steaja iz ovog lanka je nova inkriminacija u kaznenom zakonodavstvu FBiH. Djelo je svrstano u skupinu kaznenih djela protiv gospodarstva, poslovanja i sigurnosti platnog prometa. Propisivanje ovog kaznenog djela motivirano je sutinskim promjenama u gospodarstvu koje se ogledaju u privatizaciji gospodarskih subjekata, transformaciji gospodarstva, brojnou novih gospodarskih subjekata kao i sprjeavanjem moguih zlouporaba u gospodarstvu koje se sastoje u prouzroenju lanog steaja. Kazneno djelo iz ovog lanka ima dva oblika. U stavku l. predvien je osnovni oblik kaznenog djela lanog steaja dok je u stavku 2. predvien kvalificirani oblik odreen s obzirom na prirodu prouzroenih posljedica vjerovniku izvrenjem kaznenog djela iz stavka 1. (1) Kazneno djelo ini tko s ciljem izbjegavanja plaanja svojih obveza, prividnim ili stvarnim umanjenjem svoje imovine prouzroi steaj. Radnja izvrenja kaznenog djela sastoji se u prividnom ili stvarnom umanjenju imovine. O stvarnom umanjenju imovine radit e se npr., u sluajevima otuenja imovine, prodaje imovine, prijenosa imovine na drugoga bez naknade, isplate duga, poduzimanje radnje ijim proputanjem bi dolo do poveanja imovine npr., proputanjem naplate trabine, otpisom trabine, nerealiziranjem trabina i sl. Dok se kod naprijed navedenih sluajeva radi o stvarnom umanjenju imovine kod prividnog umanjenja imovine poinitelj poduzima radnje kojima se drugi dovede u zabludu glede stvarnog stanja imovine na nain to se imovina prikazuje manjom nego to stvarno jest (sklanjanjem zaliha robe, zakljuenjem fiktivnih ugovora o preuzimanju dugovanja, o preuzimanju obveza i sl.). Svako umanjenje imovine bilo da se radi o stvarnom ili prividnom umanjenju ne mora biti kaznenopravno relevantno u smislu ovog kaznenog djela. Naime, neophodno je da je do stvarnog ili prividnog umanjenja imovine dolo na odreeni nain, odnosno poduzimanjem tono odreenih alternativno predvienih radnji, naina umanjenja imovine (stvarnog ili prividnog) i to: a) prividna prodaja ili prodaja ispod trine vrijednosti cijele ili dijela imovine, b) prikrivanje besplatno ustupanje ili unitenje cijele ili dijela imovine, c) zakljuenje fiktivnih ugovora o dugu ili priznanje nepostojee trabine, d) prikrivanje, unitenje, preinaenje ili tako voenje poslovnih knjiga, isprava ili spisa ije je voenje obvezno po zakonu, da se iz njih ne moe utvrditi stvarno imovinsko stanje, ili prikazivanje stvarnog imovinskog stanja takvim da se po toj osnovi moe otvoriti steaj i to sainjenjem lanih isprava ili na drugi nain. Kod oblika radnji, naina izvrenja djela propisanih pod tokom a) poinitelj sklapa ugovor o prodaji cijele ili dijela imovine, (radi se o nitavom ugovoru, ugovoru koji nije pravno valjan i ne proizvodi pravne uinke), odnosno 1068

prodaje cijeli ili dio imovine ispod trine vrijednosti. Prividno umanjenje imovine postojat e i u sluaju prikrivanja, sklanjanja imovine ili dijela imovine na skrovita mjesta, odnosno na nain kojim se stvara privid da imovina uope vie ne postoji ili da ne postoji u opsegu u kojem stvarno postoji. Pored naznaenog imovina moe da se stvarno umanji besplatnim ustupanjem gospodarskim ili drugim subjektima odnosno unitenjem imovine. Kod radnji navedenih pod tokom b. radi se o radnjama i postupcima kojima se preuzima nepostojei dug odnosno, kojima se priznaje nepostojea trabina treih osoba na koji nain se stvara prividna slika o umanjenju imovine. Kod treeg oblika sadrano je nekoliko moguih radnji izvrenja. Za sve te radnje karakteristino je postojanje zajednikog cilja da se glede stanja imovine situacija prikae na takav nain da se nad odreenim subjektom moe otvoriti steaj, pa do toga i doe. U prvoj skupini su one djelatnosti kojima se prikriva, unitava, preinauje ili ini neuporabljivim dokumentacija koja se po zakonu ili drugom propisu mora voditi i na temelju koje dokumentacije se moe utvrditi pravo stanje imovine. Tu spada i voenje navedene dokumentacije (poslovna dokumentacija, knjigovodstveno-raunovodstveni spisi, izvjea, isprave i sl.) na nain koji onemoguava utvrivanje stvarnog imovinskog stanja. Drugi nain onemoguavanja utvrivanja stvarnog stanja i imovine odreenog gospodarskog subjekta sastoji se u prikazivanju takvog stanja imovine da na nain koji predstavlja osnov za otvaranje steaja, bilo da se to ini sainjavanjem lanih isprava, isprava sa lanim podacima o stanju imovine, bilo prikazivanjem lanog stanja imovine na drugi nain. Da bi se radilo o ovom kaznenom djelu neophodno je da su sve naznaene radnje poduzete u tono odreenom cilju odnosno s ciljem izbjegavanja svojih obveza kako bi se onemoguilo djelomino ili potpuno namirenje trabina vjerovnika. Posljedica kaznenog djela je prouzroenje steaja. Steajni postupak otvara se kad je steajni dunik plateno nesposoban odnosno kad nije u stanju izvravati svoje dospjele i potraivane obveze plaanja, a to e po pravilu biti kad je steajni dunik plateno nesposoban tj. ako u neprekidnom trajanju od 30 dana ne izmiruje svoje novane obveze. Steajni postupak se moe otvoriti i zbog prijetee platene nesposobnosti koja postoji u sluaju kad steajni dunik prema predvianjima u vremenu dospjelosti nee biti u stanju ispuniti postojee obveze plaanja (vidi l. 6. Zakona o steajnom postupku). Da bi se radilo o ovom kaznenom djelu neophodno je utvrditi postojanje uzrone veze izmeu poduzetih radnji i prouzroenog steaja, koji je, iako je pokrenut prema zakonskim odredbama ustvari laan u smislu da nisu stvarno bili stvoreni uvjeti za otvaranje steajnog postupka. Kazneno djelo je dovreno prouzroenjem steaja. S obzirom na zaprijeenu kaznu za ovo kazneno djelo mogu je i pokuaj djela. Poinitelj kaznenog djela, s obzirom na njegovu prirodu, po pravilu e biti odgovorna osoba, vlasnik ili suvlasnik pravne osobe, odnosno komplentar u komanditnom drutvu ili osniva drutva s neogranienom solidarnom odgovornou. Kazneno djelo moe se poiniti samo s izravnom namjerom dolus directus. 1069

(2) U stavku 2. predvien je tei oblik kaznenog djela lanog steaja. Ovaj oblik djela postojat e kad su usljed kaznenog djela iz stavka 1. prouzroene teke posljedice za vjerovnika. Kada e se raditi o tekim posljedicama za vjerovnika predstavlja questio facti u svakom konkretnom sluaju, pri emu ocjenu posljedica ne treba ograniavati samo na nastupanje tete bilo da se radi o stvarnoj teti (danum emergens) ili izgubljenoj dobiti (lucrum cessans), ve i o drugim posljedicama npr., znatan gubitak poslovnog ugleda, gubitak ve izvjesnih poslova i sl. U odnosu na prouzroenje teih posljedica dovoljno je i nehajno postupanje poinitelja; nije neophodno da prouzroenje teih posljedica bude obuhvaeno namjerom poinitelja. lanak 245. Zlouporaba u steajnom postupku (1) (2) Tko u steajnom postupku prijavi lanu trabinu ili trabinu u lanom isplatnom redu da bi time ostvario pravo koje mu ne pripada, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se vjerovnik, lan odbora vjerovnika ili steajni upravitelj koji za sebe ili drugoga primi imovinsku korist ili obeanje imovinske koristi da bi se donijela ili da se ne bi donijela odreena odluka, ili da bi se na drugi nain otetio barem jedan vjerovnik u steajnom postupku. Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e tko vjerovniku, lanu odbora vjerovnika ili steajnom upravitelju dade ili obea imovinsku korist radi poinjenja kaznenog djela iz stavka 2. ovoga lanka.

(3)

Dok se kaznenim djelom prouzroenog steaja iz l. 243. i lanog steaja iz l. 244. inkriminiraju nezakonite radnje poduzete prije steaja ovim kaznenim djelom inkriminirane su radnje poduzete tijekom sprovoenja steajnog postupka, a kojima je cilj izigravanje i ometanje namirenja vjerovnika odnosno ostvarenje nepripadajuih prava ili ostvarenje prioriteta namirenja trabina pojedinih vjerovnika. Kazneno djelo iz ovog lanka ima tri oblika. Kazneno djelo iz stavka l. predstavlja poseban oblik kaznenog djela prijevare, a kaznena djela iz st. 2. i 3. predstavljaju tzv., korupcijska kaznena djela; djelo iz stavka 2. predstavlja poseban oblik kaznenog djela primanja mita, dok se kaznenim djelom iz stavka 3. sankcionira tzv., aktivno podmiivanje. (1) Kazneno djelo iz stavka 1. ini tko u steajnom postupku prijavi lanu trabinu ili trabinu u lanom isplatnom redu da bi ostvario pravo koje mu ne pripada. Radnja izvrenja kaznenog djela je odreena alternativno i to kao: a) prijavljivanje lane trabine i b) prijavljivanje trabine u lanom isplatnom redu. 1070

Odredbama Zakona o steajnom postupku u glavi II (steajna masa i rasporeivanje vjerovnika) propisan je nain utvrivanja steajne mase i nain namirenja vjerovnika odnosno nain svrstavanja vjerovnika prema vrsti njihovih trabina u odgovarajue isplatne redove odreene s obzirom na pravo prioriteta u namirenju trabina (steajni vjerovnici viih isplatnih redova, steajni vjerovnici niih isplatnih redova). (O pojmu steaja vidjeti objanjenja data uz kaznena djela iz prethodna dva lanka). Kod prvog oblika radnje izvrenja poinitelj u tijeku steajnog postupka prijavljuje lanu trabinu, trabinu koja uope ne postoji bilo da je trabina ve namirena ili da se radi o fiktivnoj uope ne postojeoj trabini, odnosno radi se o sluaju kad se poinitelj pojavljuje kao vjerovnik u steajnom postupku iako to svojstvo nema. O ovom obliku moe se raditi i kad je u pitanju trabina koja stvarno postoji ali iznos trabine je laan npr., prijavljuje se znatno vei iznos od stvarno postojee trabine. Kod drugog oblika radnje izvrenja poinitelj prijavljuje trabinu u lanom isplatnom redu; u ovom sluaju trabina stvarno postoji ali se ne prijavljuje u isplatnom redu u koji stvarno spada ve u drugom, lanom isplatnom redu. Kod oba oblika radnje izvrenja radi se o prijevarnom postupanju, dovoenju u zabludu tijela steajnog postupka i drugih sudionika u steajnom postupku glede istinitosti trabine odnosno prioriteta namirenja trabine. Za postojanje djela neophodno je da su navedene radnje poduzete s ciljem ostvarenja nepripadajuih prava. Poduzimanjem bilo koje od naznaenih radnji ini se kazneno djelo. Kazneno djelo moe se poiniti samo s izravnom namjerom (dolus directus). (2) Kazneno djelo iz stavka 2. predstavlja poseban oblik kaznenog djela pasivnog podmiivanja. Kazneno djelo ini vjerovnik, lan vjerovnikog odbora ili steajni upravitelj koji za sebe ili drugoga primi imovinsku korist ili obeanje imovinske koristi da bi se donijela ili da se ne bi donijela odreena odluka, ili da bi se na drugi nain otetio barem jedan povjeritelj u steajnom postupku. Radnja izvrenja kaznenog djela po svojim obiljejima odreeno je gotovo na istovjetan nain kao i kazneno djelo primanja dara i drugih oblika koristi iz l. 380. KZ FBiH tako da se pojanjenja data uz to kazneno djelo mutatis mutandis odnose i na ovaj oblik radnje izvrenja kaznenog djela zlouporabe u steajnom postupku. Primanje imovinske koristi ili primanje obeanja imovinske koristi treba da je uinjeno s ciljem donoenja ili nedonoenja odreene odluke odnosno s ciljem oteenja barem jednog vjerovnika u steajnom postupku. Kazneno djelo moe se poiniti samo u steajnom postupku. S obzirom da poinitelji kaznenog djela mogu biti samo tono odreene osobe (vjerovnik, lan vjerovnikog odbora ili steajni upravitelj) djelo spada u delictum proprium. Odredbama zakona o steajnom postupku u glavi IV-2 odreena su tijela steajnog postupka, nain i uvjeti imenovanja steajnog upravitelja odnosno biranja odbora vjerovnika te njihova prava i obveze. Iako zakonsko odreenje ovog 1071

kaznenog djela ne predvia izriito da poinitelj kaznenog djela moe biti privremeni steajni upravitelj (l. 15. i 16. Zakona o steaju), odnosno lanovi privremenog odbora vjerovnika (l. 29. st.2. Zakona o steaju) smatramo da, s obzirom na prirodu i cilj inkriminacije kao i sadrinu i opseg ovlasti i dunosti privremenog steajnog upravitelja i lanova privremenog odbora vjerovnika i navedene osobe mogu biti poinitelji ovog kaznenog djela. Kazneno djelo moe se poiniti samo sa namjerom. (3) U stavku 3. predvien je poseban oblik kaznenog djela zlouporabe u steajnom postupku. Kazneno djelo ini tko povjeritelju, lanu odbora povjeritelja ili steajnom upravitelju dade ili obea imovinsku korist radi poinjenja kaznenog djela iz stavka 2. ovog lanka. Radnja izvrenja kaznenog djela je davanje ili obeanje davanja imovinske koristi. Radi se o svojevrsnom vidu kaznenog djela davanja dara i drugih oblika koristi iz l. 381.KZ FBiH tako da se objanjenja data uz to kazneno djelo mogu mutatis mutandis odnositi i na objanjenje bitnih obiljeja ovog kaznenog djela. Davanje ili obeanje imovinske koristi mora biti uinjeno s ciljem poinjenja kaznenog djela iz stavka 2. ovog lanka odnosno s ciljem da vjerovnik, lan odbora vjerovnika ili steajni upravitelj poduzme radnje kako bi se donijela odnosno propustila donijeti odreena odluka ili kako bi se na neki drugi nain otetio barem jedan vjerovnik u steajnom postupku. Pored naznaenog neophodno je da se imovinska korist daje ili obeava dati vjerovniku, lanu vjerovnikog odbora ili steajnom upravitelju. Davanje ili obeanje davanja imovinske koristi nekim drugim osobama u steajnom postupku nee predstavljati ovo kazneno djelo. Kao i kod kaznenog djela iz stavka 2. smatramo da i kod ovog oblika kaznenog djela pojam steajnog upravitelja obuhvaa i privremenog steajnog upravitelja odnosno pojam lanova vjerovnikog odbora obuhvaa i lanove privremenog vjerovnikog odbora. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba (delicta communia). Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom. Oteenje vjerovnika lanak 246. (1) Tko, znajui da je postao nesposoban za plaanje, isplatom duga ili na drugi nain stavi kojeg vjerovnika u povoljniji poloaj i time oteti najmanje jednog od svojih vjerovnika, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja, znajui da je pravna osoba postala nesposobna za plaanje, u cilju izigravanja ili oteivanja vjerovnika prizna neistinitu trabinu, sastavi lani ugovor ili drugom prijevarnom radnjom oteti vjerovnika pravne osobe, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

(2)

1072

(3)

Ako je kaznenim djelom iz st. 1. i 2. ovoga lanka prouzroena teta koja prelazi 500.000 KM, ili postupak sanacije ili steaja prema oteeniku, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Ovim kaznenom djelom tite se vjerovnici insolventne osobe (fizike i pravne) od nezakonitog postupanja insolventnih dunika odnosno drugih osoba u insolventnoj pravnoj osobi, djelom se tite imovinska i druga prava koja vjerovnici trebaju realizirati iz imovine insolventne osobe odnosno titi se mogunost prioritetnog i ravnomjernog namirenja vjerovnika. Kazneno djelo je slino kaznenom djelu prijevare vjerovnika iz l. 299. KZ FBiH; ova dva kaznena djela meusobno se dopunjuju. Temeljni kriterij za odreivanje da li e se raditi o ovom kaznenom djelu ili kaznenom djelu iz l. 299. KZ FBiH je injenica da se kod kaznenog djela oteenja vjerovnika radi o radnjama poduzetim u vezi sa postupanjem u platnom prometu i gospodarskom poslovanju. Kazneno djelo pojavljuje se u dva osnovna oblika i to kao povlaivanje (gratifikacija) vjerovnika (st. l.) i prijevarno izigravanje, oteenje vjerovnika (st. 2.), dok je u stavku 3. predvien poseban kvalificirani oblik djela odreen s obzirom na visinu prouzroene tete i prouzroene posljedice koje se sastoje u pokretanju postupka sanacije ili steaja prema oteeniku. (1) Kazneno djelo iz stavka 1. ini tko, znajui da je postao nesposoban za plaanje, isplatom duga ili na drugi nain stavi kojeg vjerovnika u povoljniji poloaj i time oteti najmanje jednog od svojih vjerovnika. Radi se o svojevrsnom vidu favoriziranja, povlaivanja odreenog vjerovnika ili vjerovnika pravne osobe. Radnja izvrenja odreena je kao stavljanje nekog ili nekih vjerovnika u povoljniji poloaj i to isplatom duga ili na neki drugi nain. Isplata duga nekom vjerovniku vri se suprotno uvjetima isplate i namirenja vjerovnika predvienih zakonom ili dobrim poslovnim obiajima, na koji nain se onemoguava u potpunosti ili u znatno manjem iznosu namirenje ostalih vjerovnika. Kao vidovi isplate duga u teoriji se navode: isplata duga mimo utvrene razmjerne isplate duga svim vjerovnicima, isplata duga mimo utvrenog prioriteta isplate i sl. Osim isplatom duga povlaivanje pojedinih vjerovnika, a time i oteenje drugih vjerovnika moe se izvriti i izvjeivanjem samo pojedinog ili pojedinih vjerovnika o stanju insolventnosti s ciljem blagovremenog i prioritetnog namirenja u odnosu na druge vjerovnike, realiziranjem potraivanja insolventne osobe na nain to se potraivanje od odreene osobe kao dunika insolventne osobe uplati na raun nekog od vjerovnika insolventne osobe i slino. Da bi postojalo ovo kazneno djelo radnja izvrenja odnosno isplata duga ili poduzimanje neke druge radnje kojom se neki vjerovnik stavlja u povoljniji poloaj treba da bude poduzeta u vrijeme kad je poinitelj insolventan, kad je nesposoban za plaanje tj. kad nije u mogunosti zbog nedostatka sredstava, prezaduenosti izmirivati prispjela dugovanja i obveze. Nesposobnost za plaanje treba imati trajniji, kontinuirani karakter tako da se nesposobnou za plaanje u smislu ovog kaznenog djela nee smatrati sluajevi trenutanog, prolaznog stanja nesposobnosti za plaanje. Poinitelj djela mora znati da je nesposoban za plaanje. 1073

Drugi uvjet za postojanje djela je da je usljed naznaenih radnji povlaivanja vjerovnika, a ne iz drugih razloga prouzroeno oteenje najmanje jednog vjerovnika. Radi se o objektivnom uvjetu kanjivosti koji u vrijeme poinjenja kaznenog djela ne mora biti obuhvaen krivnjom poinitelja. Kazneno djelo moe se izvriti samo s namjerom koja obuhvaa i svijest o insolventnosti odnosno o nesposobnosti za plaanje. Vjerovnik koji je doao u povoljniji, povlateni poloaj, ukoliko je samo primio odreeno pogodovanje, nee biti kazneno odgovoran za ovo kazneno djelo. Meutim, on moe biti kazneno odgovoran kao sudionik odnosno poticatelj ili pomaga u ovom djelu ako je poticao drugoga na izvrenje ovog kaznenog djela odnosno ako je poduzeo radnje pomaganja u izvrenju kaznenog djela. Iako sadrajno odreenje mogueg poinitelja ima opi karakter, iako ukazuje da se radi o delicta communia (tko ...), poinitelj djela moe biti samo osoba koja moe sudjelovati u platnom prometu i poslovanju, a na to ukazuje injenica da je ovo kazneno djelo svrstano u skupinu kaznenih djela protiv gospodarstva, poslovanja i sigurnosti platnog prometa (npr., samostalni obrtnik). Za postojanje kaznenog djela potrebito je da je nastupila odreena posljedica tj., teta najmanje jednog vjerovnika odnosno da je barem jedan vjerovnik oteen. Nije neophodno da se radi o znatnom oteenju vjerovnika. (2) U stavku 2. predvien je tei oblik kaznenog djela oteenja vjerovnika. Ovo djelo predstavlja svojevrstan vid prijevarnog postupanja, dovoenja u zabludu, odnosno stvaranja pogrene predstave o stanju insolventnosti pravne osobe od strane odgovorne osobe. Kao naine izvrenja djela zakonodavac navodi alternativno odreene radnje i to a) priznanje neistinite trabine, b)sastavljanje lanog ugovora i c) poduzimanje neke druge prijevarne radnje. Poduzimanjem naznaenih radnji stvaraju se nestvarne, fiktivne obveze i fiktivni vjerovnici pravne osobe tako da se ulaskom ovih fiktivnih vjerovnika u krug stvarnih vjerovnika umanjuje mogunost stvarnih vjerovnika da realiziraju svoje trabine pri emu nije od znaaja da li e ovako nastale fiktivne obveze biti izmirene prije steaja ili u steajnom postupku budui da i u jednom i u drugom sluaju stvarni vjerovnici dospijevaju u nepovoljniji poloaj glede mogunosti naplate svojih trabina. Pod priznanjem neistinitih trabina podrazumijeva se priznanje da postoje trabine odreenih osoba prema pravnoj osobi iako te trabine stvarno ne postoje, dok se pod sastavljanjem lanih ugovora smatraju one radnje kojima se stvara privid, fikcija, da je pravna osoba sklopila odgovarajue ugovore, iako to nije tono, iz kojih ugovora kao pravih poslova proizlaze odreene novane i druge obveze za pravnu osobu iako te obveze ne postoje. Djelo se moe poiniti i poduzimanjem drugih prijevarnih radnji koje su podobne za prouzroenje oteenja vjerovnika, tako da se u sutini prividno, fiktivno poveava pasiva odnosno smanjuje aktiva pravne osobe, to se moe uraditi npr., krivotvorenjem poslovnih knjiga, sastavljanjem lanih bilanci i dr., ime se netono prikazuje imovinska situacija pravne osobe, tako da ona izgleda nepovoljnija nego to zaista jest. 1074

Kao i kod kaznenog djela iz stavka 1. i ovo djelo treba da je izvreno u situaciji kad je postojala nesposobnost za plaanje; potrebito je takoer da poinitelj zna za tu okolnost. Poinitelj kaznenog djela moe biti samo odgovorna osoba. O pojmu odgovorne osobe vidjeti l.2. st. 3. - 7. KZ FBIH znaenje izriaja u ovom zakonu. Djelo se moe poiniti samo s izravnom namjerom koja obuhvaa svijest da je pravna osoba nesposobna za plaanje. Pored toga potrebito je i postojanje posebne namjere izigravanja ili oteenja vjerovnika. (3) U stavku 3. predvien je najtei oblik ovog kaznenog djela. Kazneno djelo postoji kad je usljed poinjenja kaznenih djela iz st. l. i 2. ovog lanka prouzroena teta koja prelazi iznos od 500.000 KM ili kad je prema oteeniku pokrenut postupak sanacije ili steaja. Sudska praksa:
Kazneno djelo oteenja vjerovnika ini odgovorna osoba u poduzeu koja je, znajui da je poduzee postalo nesposobno za plaanje naloilo drugom poduzeu da dug iz poslovnog odnosa ne uplati na raun poduzea koje je postojalo nepsoobno za plaanje, a prema kojoj razni vjerovnici imaju dospjele trabine, ve je uplatu tih sredstava usmjerila na pojedine odreene vjerovnike, te su na taj nain u neravnopravan poloaj stavljeni drugi vjerovnici i onemogueni da se naplate po zakonskom redoslijedu Odluka VS Crne Gore br.K.74/75

lanak 247. Zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju (1) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja s ciljem pribavljanja protuprave imovinske koristi za tu pravnu osobu: a) stvara ili dri nedoputene fondove u zemlji ili izvan nje; b) sastavljanjem isprava neistinitog sadraja, lanim bilancama, procjenama ili inventurom ili drugim lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica, neistinito prikazuje stanje i kretanje sredstava i ishoda poslovanja, pa time dovede u zabludu upravu pravne osobe pri donoenju odluka o poslovima upravljanja; c) uskrati plaanje poreznih i drugih fiskalnih obveza utvrenih zakonom; d) sredstva kojima raspolae koristi protivno njihovoj namjeni; e) na drugi nain grubo povrijedi ovlasti raspolaganja, koritenja ili upravljanja imovinom pravne osobe, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. 1075

(2)

Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena imovinska korist koja prelazi 200.000 KM, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(1) U ovom lanku predvieni su posebni sluajevi nezakonitog poslovanja odgovorne osobe u pravnoj osobi odnosno predvieni su posebni sluajevi zlouporabe ovlasti motivirani pribavljanjem protupravne imovinske koristi za pravnu osobu. U sutini djelo se sastoji od vie sadrajno razliitih djela tj. od sljedeih alternativno odreenih radnji izvrenja: a) stvaranju ili dranju nedoputenih fondova u zemlji ili inozemstvu, b) neistinitim prikazivanjem stanja i kretanja sredstava i rezultata poslovanja sastavljanjem isprava neistinitog sadraja, lanim bilancama, procjenama i inventurom ili drugim lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica i na taj nain dovoenja u zabludu uprave pravne osobe pri donoenju odluka o poslovima upravljanja, c) uskraivanju plaanja poreznih i drugih fiskalnih obveza utvrenim zakonom, d) koritenju raspoloivih sredstava protivno njihovoj namjeni i e) u grubom povrjeivanju ovlasti na drugi nain, glede koritenja ili upravljanja imovinom pravne osobe. Dok radnje izvrenja odnosno naini izvrenja kaznenog djela propisani od a) do d) u odreenoj mjeri zadovoljavaju kriterij odreenosti radnje izvrenja odnosno odreenosti kaznenog djela (lex certa), za nain izvrenja djela odnosno radnju propisanu pod tokom e) karakteristina je neodreenost dispozicije. Radi se o sluajevima inkriminiranja svih ostalih naina povrede ovlasti u pogledu raspolaganja i koritenja imovine pravne osobe. Da bi se radilo o ovom obliku kaznenog djela mora se raditi o znaajnijem povrjeivanju ovlasti odnosno o grubom povrjeivanju ovlasti, tako da svaka zlouporaba ne znai i ostvarenje obiljeja ovog kaznenog djela. Grubost odraava subjektivno svojstvo poinitelja, njegovu bezobzirnost, krajnju nemarnost i ona se po pravilu ispoljava preko objektivnih okolnosti npr., otuenje imovine, upropatavanje imovine, grubo zanemarivanje njenog uvanja i sl. Kazneno djelo je dovreno kad je poinjena bilo koja od navedenih radnji. Za postojanje djela neophodno je da poinitelj postupa s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za pravnu osobu. U sluaju da je poinitelj postupao s ciljem da sebi ili nekom drugom, a ne pravnoj osobi, pribavi protupravnu imovinsku korist nee se raditi o ovom kaznenom djelu, ve uz postojanje ostalih zakonskih uvjeta, o kaznenom djelu zlouporabe poloaja ili ovlasti iz l. 383. KZ FBiH ili eventualno o nekom drugom kaznenom djelu. Djelo e postojati i u sluaju kad poduzetim radnjama poinitelj nije ostvario namjeravani cilj odnosno i u sluaju kad za pravnu osobu nije pribavljena nikakva protupravna imovinska korist. Poinitelj kaznenog djela moe biti samo odgovorna osoba u pravnoj osobi. O pojmu odgovorne osobe vidjeti odredbe lanka 2.st. 6. i 7. KZ FBIH znaenje izriaja u ovom zakonu. Djelo se moe izvriti samo s namjerom ija je sadrina ovisna o pojedinim oblicima radnje izvrenja. Pored toga potrebito je, kako je ve istaknuto 1076

postupanje s ciljem da se pribavi protupravna imovinska korist za pravnu osobu u kojoj je poinitelj uposlen. (2) U stavku 2. predvien je tei oblik kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju. Ovaj oblik djela postojat e u sluaju kad je kaznenim djelom iz stavka 1. za pravnu osobu pribavljena protupravna imovinska korist u iznosu koji prelazi 200.000 KM. U praksu postoje dvojbe glede toga ini li izvrenjem vie alternativno odreenih radnji (djela) poinitelj jedno ili vie kaznenih djela, kao i dvojbe u vezi stjecaja ovog kaznenog djela i drugih kaznenih djela. Smatramo prihvatljivim sljedee stajalite. Kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarstvu praktino obuhvaa vei broj sadrajno razliitih kaznenih djela kojima je zajedniki cilj izvrenja i svojstvo poinitelja, zbog ega se ne radi o razliitim oblicima istog djela, pa je mogu stjecaj izmeu pojedinih od ovih kaznenih djela. Tako npr., ini dva kaznena djela odgovorna osoba koja stvara nedoputene fondove u inozemstvu i koja neistinitim prikazivanjem stanja i kretanja sredstava dovodi u zabludu tijela uprave pravne osobe prigodom donoenja odluka o poslovima upravljanja. Kod nekih kaznenih djela, oblika radnji zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju nainom njihovog izvrenja moe biti ostvareno i neko drugo kazneno djelo npr., kazneno djelo krivotvorenja, prijevare i dr. u kojem sluaju ne moe postojati idealan stjecaj kaznenih djela, pri emu je temeljno pravilo da nema stjecaja s onim djelima koja su konzumirana ovim kaznenim djelom, dok je s ostalim kaznenim djelima naelno mogue postojanje stjecaja. lanak 248. Zlouporaba u postupku privatizacije (1) Tko u postupku privatizacije, s ciljem da sebi ili drugoj osobi pribavi kakvu korist, drugome nanese kakvu tetu ili tee povrijedi prava drugoga, smanji kupoprodajnu cijenu ili omogui kupnju znatno ispod cijene pravne osobe u privatizaciji, dajui netone podatke ili skrivajui podatke o imovini, prihodima, teretima, rashodima i drugim pravima ili injenicama od utjecaja na utvrivanje stvarne cijene, kaznit e se kaznom zatvora do pet godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena imovinska korist ili prouzroena teta koja prelazi 300.000 KM, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena imovinska korist ili prouzroena teta koja prelazi 800.000 KM, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina. Slubena ili odgovorna osoba koja, znajui za radnje iz stavka 1. ovoga lanka, iskoritavanjem svojeg slubenog poloaja ili ovlasti, prekoraenjem granica svoje slubene ovlasti ili proputanjem svoje 1077

(2) (3) (4)

slubene dunosti, uini ili propusti uiniti slubenu radnju u postupku privatizacije, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (1 4) Ovim lankom su kaznenopravno sankcionirani razliiti oblici zlouporaba prilikom utvrivanja stvarne vrijednosti gospodarskih i drugih subjekata u postupku privatizacije. Korijenite promjene gospodarskog sustava i prijelaz drutvenog vlasnitva u dravno odnosno privatno vlasnitvo na podruju bive drave SFRJ poele su jo 1989.godine (vidjeti Zakon o drutvenom kapitalu Slubeni list SFRJ br.84/89, 46/90). Ovaj proces je naglo prekinut usljed rata da bi se ponovo tek nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH pristupilo daljnjem procesu transformacije gospodarstva, ekonomskog sustava openito i dosadanjih oblika vlasnitva. Temeljni zakonski akti kojima se regulira proces privatizacije su: Zakon o privatizaciji poduzea, Zakon o privatizaciji banaka, Zakon o agenciji za privatizaciju, Zakon o gospodarskim drutvima, Zakon o reviziji, i dr. Kazneno djelo iz ovog lanka ima etiri oblika. U stavku l. predvien je osnovni oblik kaznenog djela zlouporabe u postupku privatizacije, u stavku 2. i 3. predvieni su tei oblici kaznenog djela iz stavka l. odreeni s obzirom na visinu pribavljene imovinske koristi ili visinu prouzroene tete poinjenjem kaznenih djela iz stavka l. U stavku 4. predviena je posebna odgovornost slubenih ili odgovornih osoba u postupku privatizacije; radi se o posebnom obliku zlouporabe poloaja slubenih ili odgovornih osoba. Kazneno djelo iz stavka l. ini tko u postupku privatizacije, s ciljem da sebi ili drugoj osobi pribavi kakvu korist, drugome nanese kakvu tetu ili tee povrijedi prava drugog, smanji kupoprodajnu cijenu ili omogui kupnju znatno ispod cijene pravne osobe u privatizaciji, dajui netone podatke ili skrivajui podatke o imovini, prihodima, teretima, rashodima i drugim pravima ili injenicama od utjecaja na utvrivanje stvarne cijene. Radnja izvrenja djela sastoji se u razliitim oblicima djelatnosti kojima se smanjuje kupoprodajna cijena pravne osobe ili omoguuje kupnja pravne osobe u privatizaciji znatno ispod stvarne cijene pravne osobe. U sutini radi se o razliitim radnjama dovoenja u zabludu ili odravanja u zabludi sudionika privatizacije i dravnih i drugih tijela glede injenica odlunih za utvrivanje stvarne vrijednosti pravne osobe koja se privatizira odnosno za prodaju pravne osobe po odgovarajuoj kupoprodajnoj cijeni. Zakonom o privatizaciji poduzea, Zakonom o privatizaciji banaka i Zakonom o poetnoj bilanci stanja poduzea i banaka predviena je obveza utvrivanja poetne bilance stanja poduzea odnosno banaka kao nuni uvjet za provoenje postupka privatizacije i utvrivanje poetne vrijednosti poduzea. Tako je npr., lankom 2. Zakona o poetnoj bilanci poduzea i banaka predvieno da poetna bilanca predstavlja pregled stvari, prava, obveza i kapitala poduzea i banaka s kojima ulaze u proces privatizacije. Poetna bilanca se sastoji od: a) pasivne podbilance koja sadri vrijednost stvari i prava s pripadajuim kapitalom i obvezama koje nisu u posjedu, kao i vrijednost prava i obveza za koje se 1078

navedenim zakonom utvrdi obveza odgovarajueg tretmana u pripremi poetne bilance b) neutralne podbilance koja sadri vrijednost stanova i stvari s pripadajuim kapitalom, za koje je aktom ovlatenog tijela pokrenut postupak restitucije i c) aktivne podbilance stanja koja sadri vrijednost stvari i prava s pripadajuim kapitalom i obvezama koje nisu ukljuene u podbilance pod a) i b). U odnosu na privatizaciju poduzea izvrenu temeljem Zakona o drutvenom kapitalu predviena je obveza vrenja revizije poslovanja (vidi l. 5., 6., 7. Zakona o privatizaciji poduzea). Najei vidovi zlouporabe u postupku privatizacije odnose se upravo na izradu poetne bilance poduzea i odobravanje poetne bilance od strane nadlene agencije za privatizaciju, tako da se i ovo kazneno djelo u praksi najee vri u vezi vjerodostojnosti podataka vezanih za utvrivanje poetne bilance poduzea (imovina, prihodi, tereti, rashodi i dr.). Kod ovog oblika kaznenog djela poinitelj raspolae sa stvarnim podacima o imovini, prihodima, teretima, rashodima ili drugim podacima i injenicama od utjecaja na utvrivanje stvarne cijene pravne osobe ali te podatke skriva ili ih predoava se netonom sadrinom. Npr. u popisu osnovnih sredstava poduzea ne prikazuju se sva osnovna sredstva kojim poduzee stvarno raspolae, koja pripadaju poduzeu ili fiktivno se prikazuju potraivanja drugih pravnih osoba prema pravnoj osobi koja je u postupku privatizacije iako ta potraivanja stvarno ne postoje ili ne postoje u prezentiranoj visini. O djelu e se raditi i u sluaju krivotvorenja pojedinih podataka o imovini poduzea ili banke npr., krivotvorenje podataka o prihodima, njihovo fiktivno umanjenje i sl. Da bi se radilo o ovom obliku kaznenog djela davanje netonih podataka ili skrivanje podataka o imovini, prihodima, teretima, rashodima i drugim pravima ili injenicama treba da ima za posljedicu prouzroenje smanjenja kupoprodajne cijene pravne osobe u privatizaciji odnosno omoguavanje kupnje pravne osobe znatno ispod stvarne cijene pravne osobe. Pored naznaenog neophodno je da su navedene radnje poduzete u postupku privatizacije. injenje opisanih radnji izvan postupka privatizacije nee predstavljati ovo kazneno djelo ve eventualno neko drugo kazneno djelo. Iako iz zakonske formulacije slijedi da poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba (...tko ...), s obzirom na prirodu kaznenog djela poinitelji istog mogu biti samo osobe koje izravno ili neizravno imaju odgovarajue ovlasti u pravnoj osobi koja je u postupku privatizacije, odnosno osobe koje sudjeluju u postupku privatizacije. Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom. Poinitelj treba da postupa s posebnim ciljem koji je alternativno odreen i to kao: a) pribavljanje sebi ili drugoj osobi kakve koristi, b) nanoenje drugome kakve tete ili c) povrjeivanje prava drugoga. U lanku 2. previen je tei oblik kaznenog djela zlouporabe u postupku privatizacije odreen s obzirom na injenicu da je djelom iz stavka 1. pribavljena imovinska korist ili prouzroena teta koja prelazi iznos od 300.000 KM. U stavku 3. predvien je najtei oblik ovog kaznenog djela. Djelo e postojati ukoliko je poinjenjem kaznenog djela iz stavka l. pribavljena imovinska korist ili prouzroena teta koja prelazi iznos od 800.000 KM. 1079

U stavku 4. kao kazneno djelo inkriminirani su razliiti oblici zlouporabe slubenog poloaja ili ovlasti odnosno dunosti slubenih osoba i odgovornih osoba u postupku privatizacije. Radnja izvrenja djela moe biti injenje ili neinjenje tj. poduzimanje slubene radnje ili proputanje injenja slubene radnje i to iskoritavanjem slubenog poloaja ili ovlasti, prekoraenjem granica slubenog poloaja ili proputanjem slubene dunosti. Opi pojam zlouporabe podrazumijeva postupanje protivno zakonu i pravilima slube odnosno protivno zadacima i interesima slube. Kaznenopravni pojam zlouporabe takoer sadri elemente naznaenog postupanja s tim to je za postojanje zlouporabe u smislu ovog kaznenog djela potrebito da se zlouporabom ostvaruju ili ele ostvariti odreeni ciljevi odnosno prouzroiti odreene zakonom predviene posljedice. O iskoritavanju slubenog poloaja ili ovlasti radit e se u sluaju kad slubena ili odgovorna osoba poduzima radnje koje su u okviru njenih ovlasti ali koje su protupravne, koje nisu sukladne interesima slube ve se poduzimaju u odreenom pravno nedoputenom cilju, npr., s ciljem pribavljanja kakve koristi i sl. Prekoraenje granica slubene ovlasti postoji kad poinitelj poduzima radnju koja nije u nadlenosti njegove slube, kad radnja ne spada u krug njegovih ovlasti, ve postupa izvan svoje nadlenosti. Ovaj vid radnje izvrenja ostvaruje se i u sluaju kad se poduzima radnja koja spada u okvir slubene ovlasti, ali kada za to nema odobrenja ili suglasnosti druge slubene ili druge odgovorne osobe koja je neophodno potrebita za valjanost odnosno zakonitost poduzete radnje. Trei oblik radnje izvrenja je proputanje slubene dunosti. Radi se o sluaju kad poinitelj ne ini odnosno proputa poduzeti odgovarajuu radnju koja ulazi u okvir njegovih ovlasti i koju je duan, obvezan poduzeti (npr., poinitelj, iako je obvezan da donese odreeni akt, odluku i sl. to ne ini). O ovom obliku e se raditi i u sluaju kad poinitelj, bez opravdanih razloga, odugovlai sa poduzimanjem odreene radnje koju je duan odmah ili u odreenom roku poduzeti, pa to ne uini ve radnju poduzme odnosno donese odreeni akt kad isti vie nema svrhe, odnosno kad akt vie ne moe prouzroiti odgovarajue pravno djelovanje. Ovdje poinitelj formalno vri slubenu radnju, ali u materijalnom smislu radnja nije izvrena. Za sve vidove naznaenih zlouporaba odnosno poduzetih radnji bitno je da su poduzete u vrenju slube, odnosno u okviru zakonom predvienih ovlasti ili u vezi s tim ovlastima. Tako se u odluci VS BiH br.K. 18/81 od 19.02.1981., navodi da zlouporaba iskoritavanje slubenog poloaja podrazumijeva poduzimanje odreenih slubenih radnji u okviru poloaja slubene osobe (kao i odgovorne osobe, op. aut.) kojeg ima u slubi koju obavlja odnosno iskoritavanje onih ovlasti slubene osobe koje su vezane za njen poloaj u organizaciji slube u kojoj radi a ne izvan toga. Da bi se radilo o ovom kaznenom djelu, slubena ili odgovorna osoba treba da zna za poinjenje radnji navedenih u stavku l. ovog lanka a koje se odnose na smanjenje kupoprodajne cijene pravne osobe ili omoguavanje kupnje pravne osobe znatno ispod cijene. Poinitelj kaznenog djela moe biti samo slubena ili odgovorna osoba. 1080

O pojmu slubene ili odgovorne osobe vidjeti objanjenja data uz lanak 2. st. 3. - 7. KZ FBiH znaenje izriaja u ovome zakonu. Kazneno djelo moe se poiniti samo s izravnom namjerom. lanak 249. Izrada lane bilance Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi kakvu korist ili da drugome nanese kakvu tetu, u pravnoj osobi izradi lanu bilancu kojom se utvruje dobit ili gubitak te pravne osobe ili kojom se utvruje udio svakoga lana pravne osobe u dobiti ili gubitku, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Dok su odredbama kaznenog djela iz prethodnog lanka sankcionirani razliiti vidovi zlouporabe u postupku privatizacije vezani za utvrivanje i prezentiranje stvarne vrijednosti imovine i kapitala pravne osobe, u ovom lanku sankcionirane su zlouporabe vezane za utvrivanje uspjenosti poslovanja pravne osobe, za izradu bilance poslovanja kojom se utvruje dobit i gubitak pravne osobe openito u poslovanju, a ne u postupku privatizacije. Za potpunije razumijevanje ove inkriminacije neophodno je objanjenje pojedinih ekonomskih i raunovodstvenih kategorija koje su inkorporirane u opisu ovog kaznenog djela. Zakonom o raunovodstvu FBiH i drugim odgovarajuim propisima reguliran je nain utvrivanja rezultata poslovanja pravnih osoba, nain utvrivanja prihoda i rashoda, dobitka i gubitka pravne osobe, ovlasti osoba za obavljanje raunovodstvenih, knjigovodstvenih i drugih poslova te su date definicije osnovnih pojmova. Prema toki 2. Raunovodstvenih standarda FBiH, financijska izvjea predstavljaju strukturirani financijski prikaz financijskog stanja i transakcija izvrenih od strane pravne osobe. Cilj financijskih izvjea je da se osigura informiranje o financijskom stanju, uspjenosti poslovanja i gotovinskim tokovima pravne osobe, koje je od koristi irem krugu korisnika u davanju financijskih usluga. Iz navedenog odreenja vidljivo je da financijsko izvjee treba osigurati informacije o financijskom stanju (poslovanju) pravne osobe, to se iskazuje kroz bilancu stanja, ili kroz izvjea o promjenama u vlasnitvu kapitala, uspjenosti poslovanja pravne osobe, koja se iskazuju kroz bilancu uspjeha ali takoer i kroz izvjea o promjenama u vlasnitvu kapitala i o gotovinskim novanim tokovima pravne osobe u izvjetajnom periodu. Prema raunovodstvenim standardima financijsko izvjee treba da zadovolji osnovne elemente a to su: da je razumljivo, da se odnose na relevantne podatke, da je pouzdano, vjerodostojno, nepristrano, kompletno, usporedivo i dr. Temeljne sastavnice financijskog izvjea su bilanca stanja odnosno bilanca uspjeha (izraun dobiti i gubitaka), a koje sastavnice su pravno relevantne 1081

za ovo kazneno djelo. Bilanca stanja predstavlja sustavni pregled vrijednosti sredstava, obveza i kapitala pravne osobe tj. pregled vrijednosti onih elemenata financijskog izvjea koji ine pokazatelje financijskog poslovanja pravne osobe. U bilanci stanja iskazuju se vrijednosti sredstava, (imovine, ulaganja i potraivanja), obveza i kapitala pravne osobe prema stanju na odreeni datum (prema stanju na dan 30.06. tekue godine kod polugodinjeg, odnosno prema stanju na dan 31.12. prethodne godine kod godinjeg financijskog izvjea ili prema stanju za drugi izvjetajni period). Bilanca uspjeha (ili raun dobiti i gubitka) prikazuje prihode, rashode i financijski rezultat (dobit ili gubitak) tj. one elemente financijskog izvjea koji predstavljaju uspjenost poslovanja pravne osobe. Za razliku od bilance stanja koji predstavlja presjek stanja imovine, kapitala i obveza pravne osobe odreenog dana bilanca uspjeha prua podatke o prihodima i rashodima i financijskom rezultatu za odreeno obraunsko razdoblje. Prihod je poveanje ekonomske koristi tijekom obraunskog perioda u obliku priljeva ili unapreenja sredstava, ili smanjenja obveza to ima za posljedicu poveanje vlasnikog kapitala, osim onog u vezi sa doprinosima-uplatama od strane sudionika u uloenom kapitalu. Rashodi su smanjenje ekonomske koristi tijekom obraunskog perioda u obliku odljeva ili iskoritavanja sredstava ili stvaranja obveza to za posljedicu ima smanjenje vlasnikog kapitala, osim onog u vezi sa raspodjelom vlasnikog kapitala sudionicima, (toka 97. raunovodstvenih standarda). Kazneno djelo izrade lane bilance ini tko s ciljem da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugome nanese kakvu tetu u pravnoj osobi izradi lanu bilancu kojom se utvruje dobit ili gubitak te pravne osobe ili kojom se utvruje udio svakog lana pravne osobe u dobiti ili gubitku. Radnja izvrenja djela je izrada lane bilance kojom se utvruje dobit ili gubitak pravne osobe. O lanoj bilanci moe se raditi kako u sluaju kad se u postojeoj bilanci vri krivotvorenje pojedinih stavki, odreenih podataka (npr., prepravljanje pojedinih iznosa prihoda i upisivanjem drugih lanih iznosa prihoda, ili dodavanjem pojedinih, nepostojeih stavki u bilanci i sl.), tako i u sluaju kad se izradi lana bilanca kao potpuno samostalna isprava (npr., lano polugodinje izvjee-bilanca). Najee e se raditi o sluajevima kada se lanom bilancom utvruje vea dobit nego to je stvarno ostvarena dobit u odreenom izvjetajnom periodu da bi se sudjelovanjem u dobiti za sebe ili drugoga ostvarila imovinska ili druga korist. Lana bilanca treba da se odnosi na injenice i podatke kojima se utvruje dobit ili gubitak pravne osobe ili na injenice i podatke kojima se utvruje udio svakog lana pravne osobe u dobiti ili gubitku. Bilanca koja se ne odnosi na naznaene podatke nije pravno relevantna u smislu ovog kaznenog djela, npr., izvjee o gotovinskim tokovima. Izrada lane bilance treba da je izvrena s ciljem da poinitelj sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu tetu, to ukazuje da se kazneno djelo moe poiniti samo s izravnom namjerom (dolus directus). Iz zakonskog odreenja proizlazi da je djelo opeg karaktera, da poinitelj djela moe biti svaka osoba (delicta communia); meutim s obzirom na prirodu 1082

inkriminacije, po pravilu e se raditi o odgovornim osobama u pravnoj osobi koje su izravne ili neizravno ovlatene ili obvezane da poduzimaju radnje u vezi izrade bilance kojom se utvruje dobit ili gubitak pravne osobe odnosno kojom se utvruje udio svakog lana pravne osobe u dobiti ili gubitku (efovi raunovodstva, direktori, lanovi uprave pravne osobe i sl.). lanak 250. Zlouporaba procjene (1) Ovlateni procjenitelj koji prilikom procjene imovine pravne osobe zlouporabi svoju ovlast, pa time sebi ili drugome pribavi kakvu korist ili drugome nanese kakvu tetu, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena imovinska korist ili prouzroena teta koja prelazi 10.000 KM, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena imovinska korist ili prouzroena teta koja prelazi 50.000 KM, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) (3)

Kazneno djelo zlouporabe procjene predstavlja novinu u kaznenom zakonodavstvu FBiH. Inkriminacija je motivirana sprjeavanjem moguih zlouporaba prilikom procjene imovine pravnih osoba od strane ovlatenih procjenitelja. Opravdanost propisivanja ovog kaznenog djela proizilazi iz injenice da se cijelo drutvo, a osobito gospodarstvo nalazi u procesu tranzicije, prijelazu drutvenog odnosno dravnog vlasnitva u privatno, pri kojim procesima gotovo neminovno dolazi do brojnih zlouporaba. Kazneno djelo iz ovog lanka ima tri oblika. U stavku l. predvien je osnovni oblik kaznenog djela zlouporabe procjene, dok su u stavcima 2. i 3. propisani tei oblici djela odreeni s obzirom na injenicu da je poinjenjem kaznenog djela pribavljena imovinska korist ili prouzroena teta, te s obzirom na visinu te koristi odnosno prouzroene tete. (1) Kazneno djelo iz stavka 1. ini ovlateni procjenitelj koji prilikom procjene imovine pravne osobe zlouporabi svoje ovlasti, pa time sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili drugome nanese kakvu tetu. Radnja izvrenja djela je zlouporaba ovlasti prilikom procjene imovine pravne osobe. Zakonodavac koristi opi pojam za oznaavanje radnje izvrenja tako da isti obuhvaa praktino sve mogue vidove zlouporabe prilikom procjene imovine pravne osobe.; mogu biti u pitanju razliiti oblici iskoritavanja poloaja ili ovlasti, prekoraenje ovlasti ili proputanje odgovarajuih dunosti. O pojmu zlouporabe, odnosno navedenim vidovima zlouporabe vidjeti objanjenja data uz kazneno djelo iz lanka 248. st. 4. KZ FBiH koja objanjenja se mogu mutatis mutandis primijeniti i na objanjenje radnji izvrenja ovog kaznenog djela. 1083

Zlouporaba treba da se vri prilikom procjene imovine pravne osobe; zlouporaba ovlatenog procjenitelja koja nije vezana za procjenu imovine nee predstavljati ovo kazneno djelo. U praksi e se najee raditi o tome da ovlateni procjenitelj ne prikae stvarno stanje imovine pravne osobe, npr., procijeni imovinu gospodarskog drutva znatno manjom nego to stvarno jest (neopravdanim poveanjem stope amortizacije osnovnih sredstava umanjuje vrijednost osnovnih sredstava, vrijednost zemljita procjenjuje temeljem nepovoljnijeg koeficijenta pogodnosti umjesto stvarnih kriterija pogodnosti i sl.). Pod imovinom se u graansko-pravnom smislu, a to se moe u sutini prihvatiti i za odreenje pojma imovine kod ovog kaznenog djela podrazumijeva ukupnost imovinskih dobara (novana sredstva, pokretne i nepokretne stvari, i dr.), imovinskih interesa i imovinskih prava koja pripadaju nekoj osobi. U smislu odgovarajuih knjigovodstvenih i raunovodstvenih propisa pod imovinom pravne osobe podrazumijeva se tzv., dugorona imovina pravne osobe (stalna sredstva, nekretnine, zgrade, investicijska ulaganja, udjeli u drugim gospodarskim subjektima, novana sredstva) kao i tzv., kratkotrajna (tekua) imovina (zalihe robe, obrtna sredstva, ulaganje u gotovini i sl.). Naznaeni pojam imovine odnosi se prije svega na gospodarske subjekte u odnosu na koje se najee i vri procjena od strane ovlatenih procjenitelja. S obzirom na prirodu, odnosno svojstvo poinitelja ovog kaznenog djela (ovlateni procjenitelj) kao i druga obiljeja djela djelo ima blanketni karakter. Odgovarajuim zakonskim propisima propisano je tko, kada, na koji nain i u koju svrhu vri procjenu imovine neke pravne osobe. Pitanje procjene imovine pravnih osoba prije svega regulirano je Zakonom o reviziji, Zakonom o privatizaciji poduzea, Zakonom o privatizaciji banaka, zakonom o poetnoj bilanci stanja poduzea i banaka i dr. Procjenu imovine pravnih osoba po pravilu vre ovlateni revizori. Pod revizijom se u smislu l. 3. Zakona o reviziji, podrazumijeva ispitivanje i ocjena raunovodstvenih iskaza, kao i podataka i metoda primijenjenih u njihovom sastavljanju i na toj osnovi davanje strunih miljenja da li raunovodstveni iskazi realno i objektivno odraavaju stanje sredstava, kapitala i obveza i rezultata poslovanja pravne osobe. Navedenim zakonskim i drugim propisima predvieni su uvjeti za vrenje revizije odnosno procjenu imovine pravnih osoba. Za pojam ovog kaznenog djela nije bitno da li se procjena vri temeljem obvezne revizije koju propisuje odgovarajui zakon (npr., obvezna revizija privatizacije poduzea izvrena temeljem Zakona o drutvenom kapitalu propisana l. 5. Zakona o privatizaciji poduzea) ili se radi o reviziji na zahtjev pravne osobe. Uvjet za postojanje kaznenog djela iz stavka l. je da je naznaenim zlouporabama pri procjeni imovine pravne osobe poinitelj sebi ili drugom pribavio kakvu korist ili drugome nanio kakvu tetu. Iako e se najee raditi o imovinskoj koristi odnosno imovinskoj teti djelo e postojati i u sluaju postojanja odnosno pribavljanja kakve druge koristi odnosno prouzroenja neimovinske tete. Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom. Kao to je ve naglaeno poinitelj djela moe biti samo ovlateni procjenitelj koji vri procjenu imovine pravne osobe. 1084

(2) U stavku 2. predvien je tei oblik kaznenog djela zlouporabe procjene. Djelo e postojati ukoliko je kaznenim djelom iz stavka l. pribavljena imovinska korist ili prouzroena teta koja prelazi iznos od 10.000 KM. (3) Najtei oblik ovog kaznenog djela (stavak 3.) postojat e u sluaju da je izvrenjem kaznenog djela iz stavka l. ovog lanka pribavljena imovinska korist ili prouzroena teta koja prelazi iznos od 50.000KM. lanak 251. Prijevara u gospodarskom poslovanju (1) Tko kao zastupnik ili predstavnik pravne osobe, s ciljem pribavljanja protuprave imovinske koristi toj ili drugoj pravnoj osobi, uporabom nenaplativih akceptnih naloga, ekova za koje zna da nemaju pokrie ili na drugi nain, dovede nekoga u zabludu ili ga odrava u zabludi i time ga navede da na tetu svoje ili tue imovine to uini ili ne uini, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena imovinska korist ili je prouzroena teta koja prelazi 10.000 KM, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena imovinska korist ili je prouzroena teta koja prelazi 50.000 KM, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) (3)

Kazneno djelo prijevare u gospodarskom djelovanju je nova inkriminacija u KZ FBiH. Radi se o lex specialis kaznenog djela Prijevare. Ovo kazneno djelo je zbog pretenosti zatitnog objekta (sigurnost poslovanja i sigurnost platnog prometa) svrstano u Glavu XXII a ne u kaznena djela protiv imovine (Glava XXV) u kojoj skupini se nalazi kazneno djelo prijevare iz l. 294. KZ FBiH. Razlika izmeu ovog kaznenog djela i kaznenog djela prijevare iz l. 294. KZ FBiH ogleda se u specifinosti namjere (pribavljanje protupravne imovinske koristi pravnoj osobi), svojstvu poinitelja (zastupnik ili predstavnik pravne osobe) i specifinosti primjerice navedenih naina izvrenja djela (uporaba nenaplativih instrumenata osiguranja plaanja). Osim ovog kaznenog djela u ovoj skupini kaznenih djela postoje i druga kaznena djela koja karakterizira prijevarno postupanje i koja imaju odreena obiljeja osnovnog kaznenog djela Prijevare a to su izmeu ostalog: obmana pri dobivanju kredita ili drugih pogodnosti iz l. 268. kazneno djelo Krivotvorenja kreditnih i ostalih kartica bez gotovinskog plaanja iz l.257., kazneno djelo lanog steaja iz l. 244., kazneno djelo zlouporabe u steajnom postupku iz l. 245. i dr. U ovom lanku predviena su tri oblika kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju. U stavku l. predvien je osnovni oblik kaznenog djela, dok su u stavcima 2. i 3. predvieni tei oblici kaznenog djela odreeni s obzirom na iznos pribavljene imovinske koristi odnosno iznos prouzroene tete. 1085

(1) Kazneno djelo iz stavka l. ini tko kao zastupnik ili predstavnik pravne osobe, s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi toj ili drugoj pravnoj osobi, uporabom nenaplativih instrumenata plaanja ili na drugi nain dovede nekoga u zabludu ili ga odrava u zabludi i time ga navede da na tetu svoje ili tue imovine to uini ili ne uini. Radnja izvrenja kaznenog djela je dovoenje nekoga u zabludu ili odravanje neke osobe u zabludi. Dovoenje nekoga u zabludu odnosno odravanje u zabludi podrazumijeva lano prikazivanje ili prikrivanje injenica. Radi se o stvaranju pogrene predstave o nekim injenicama odnosno o odravanju takve predstave. Lano prikazivanje injenica postoji kad se lano tvrdi da postoji neka injenica koja u stvari ne postoji ili da ne postoji injenica koja stvarno postoji odnosno kad se injenice prikazuju drukijim od onih koje su stvarno postojale ili postoje. Kod prikrivanja injenica radi se o obmanjivanju nekoga o nepostojanju postojeih injenica ili preuivanju njihovog postojanja, odnosno njihove sadrine, u sluajevima kad je postojala obveza saopavanja tih injenica. Obmana se po pravilu vri injenjem ali se moe uiniti i neinjenjem, a u nekih sluajevima i konkludentnim radnjama. Kao modaliteti, naini dovoenja u zabludu u opisu djela navode se samo primjerice radi: a) uporaba nenaplativih akceptnih naloga, b) uporaba ekova za koje poinitelj zna da nemaju pokria, c) dovoenje u zabludu na drugi nain. Radi se o uporabi nenaplativih instrumenata osiguranja plaanja (akceptni nalozi, ekovi bez pokria). Osim ova dva naina dovoenja u zabludu ili odravanja u zabludi zakonodavac navodi i generalnu, opu odredbu o dovoenju i odravanju u zabludi na neki drugi nain. Dakle, inkriminirana je bilo koja radnja odravanja i dovoenja u zabludu neke druge osobe s naznaenim ciljem. Sutina ovog kaznenog djela da jedna strana (poslovni partner, prodavatelj robe i usluga, davatelj kredita i sl.) ulazi u poslovni odnos u dobroj vjeri (bona fide) oslanjajui se na dobre poslove obiaje, dok druga strana, druga osoba postupa s prijevarom (clam) izaziva ili odrava partnera u lanom uvjerenju da i on potiva naelo savjesnosti i potenja u prometu.. Da bi se radilo o ovom kaznenom djelu neophodno je da je poinitelj naznaene radnje poduzeo s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi i to ne za sebe (to ovo kazneno djelo razlikuje iz kaznenog djela prijevare iz l.294. KZ FBiH) ve za pravnu osobu koju zastupa ili iji je predstavnik ili za drugu osobu. Naznaena namjera mora postojati u vrijeme izvrenja kaznenog djela. Za pojam dovrenog kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju nije bitno je li protupravna imovinska korist pribavljena ili ne. Smatra se da je djelo dovreno kad je usljed prijevarnog postupanja prevarena osoba, osoba koja je u zabludi poduzela neku radnju na tetu svoje ili tue imovine. Irelevantno je li iznos prouzroene tete adekvatan visini protupravne imovinske koristi; protupravna imovinska korist ne mora biti ni pribavljena. Sukladno prednjem i kvalifikacija oblika kaznenih djela iz st. 2. i 3. ovog lanka moe biti odreena samo s obzirom na visinu prouzroene tete, neovisno od iznosa protupravne imovinske koristi. 1086

Kazneno djelo moe se poiniti samo s izravnom namjerom (dolus directus). Poinitelj kaznenog djela treba da postupa s posebnim ciljem, s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za pravnu osobu koju zastupa odnosno iji je predstavnik ili za neku drugu pravnu osobu. Kazneno djelo spada u delictum proprium; poinitelj kaznenog djela moe biti samo zastupnik ili predstavnik pravne osobe odnosno osoba koja po zakonu ili po internom propisu pravne osobe ima ovlast nastupati u ime pravne osobe ili osoba kojoj je temeljem posebnog ugovora ili akta povjereno zastupanje pravne osobe. (2) U stavku 2. predvien je tei oblik kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju. Djelo e postojati u sluaju kada poinitelj kaznenog djela iz stavka l. za pravnu osobu koju zastupa ili iji je predstavnik odnosno za neku drugu pravnu osobu pribavi imovinsku korist koja prelazi iznos od 10.000 KM ili ukoliko je kaznenim djelom iz stavka l. prouzroena teta koja prelazi iznos od 10.000 KM. (3) Najtei oblik ovog kaznenog djela predvien je u stavku 3. Djelo postoji kad je kaznenim djelom iz stavka l. ovog lanka pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 50.000 KM ili kada je prouzroena teta koja prelazi iznos od 50.000 KM. Naznaene okolnosti koje oblicima kaznenih djela iz st. 2. i 3. ovog lanka daju tei vid odreene su alternativno; djelo e postojati ispunjenjem bilo koje od navedenih posljedica (pribavljanje imovinske koristi ili prouzroenje tete u naznaenim iznosima). Sudska praksa:
Tona je tvrdnja dravnog odvjetnika R Hrvatske da injenini opis predmetnog djela ispunjava obiljeja i jedne i druge kaznenopravne norme (kazneno djelo Prijevare iz l. 224. i kazneno djelo Prijevare u gospodarskom poslovanju iz l. 293. KZ). Optuenik je, meutim, kazneno poinio 09. rujna 1993. g., tj. prije stupanja na snagu novog kaznenog zakona. Kako je kazneno djelo Prijevare u gospodarskom poslovanju iz l. 293. KZ potpuno novo kazneno djelo prvostupanjski sud nije mogao optuenika proglasiti krivim za to kazneno djelo (Prijevare u gospodarskom poslovanju iz l. 293. KZ) jer nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu mogu primijeniti druge kaznenopravne sankcije za djelo koje, prije nego je bilo poinjeno, nije bilo zakonom ili meunarodnim pravom odreeno kao kazneno djelo i za koje zakonom nije bilo propisano kojom se vrstom i mjerom kazne poinitelj moe kazniti, a pogotovo kad to u pogledu zaprijeene kazne nije za optuenika blae. Nadalje, neutemeljena je tvrdnja dravnog odvjetnika da postoji pravni kontinuitet izmeu kaznenog djela Prijevare i kaznenog djela Prijevare u gospodarskom poslovanju. Naime, kazneno djelo Prijevare u gospodarskom poslovanju u stvari je jedan posebni kvalificirani oblik prijevare no on kao takav u vrijeme poinjenja kaznenog djela nije postojao, pa se moe samo govoriti o pravnom kontinuitetu izmeu kaznenog djela Prijevare iz l.142. KZRH i kaznenog djela Prijevare iz l. 224. novog KZ. Odluka VS RH br.Kz.-13/99 od 15.09. 1999.

1087

lanak 252. Sklapanje tetnog ugovora (1) Tko kao zastupnik ili predstavnik pravne osobe u njezinoj gospodarskoj djelatnosti sklopi ugovor za koji zna da je za tu pravnu osobu tetan, ili sklopi ugovor protivno ovlasti i time prouzroi tetu pravnoj osobi, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Ako je poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka za to primio protupravnu korist ili obeanje koristi ili ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena teta koja prelazi 200.000 KM, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2)

(1) Ovo kazneno djelo ini zastupnik ili predstavnik pravne osobe koja obavlja gospodarsku djelatnost koji sklopi ugovor za koji zna da je tetan za pravnu osobu ili sklopi ugovor protivno ovlastima i time prouzroi tetu pravnoj osobi. Radnja izvrenja djela je sklapanja ugovora. Pojam ugovora odreen je odredbama obvezno pravnog karaktera. Openito reeno ugovori su suglasne izjave volje dvaju ili vie osoba odnosno dvostrani pravni poslovi usmjereni na osnivanje odreenog ili odreenih obvezujuih odnosa ili na izmjenu i prestanak postojeeg ili postojeih obvezujuih odnosa. Zakonom o obveznim odnosima propisani su uvjeti za valjanost ugovora.: suglasnost volja, predmet ugovora, cilj ugovora, sposobnost ugovaraa, eventualni oblik ugovora i dr. Ugovor se moe odnositi na reguliranje razliitih odnosa odnosno moe se raditi o razliitim vrstama ugovora npr., ugovor o kreditu, ugovor o graenju, ugovor o prodaji, ugovor o licenci, ugovor o ustupanju potraivanja i dr. Radnja izvrenja ovog kaznenog djela odreena je alternativno i to kao: a) sklapanje ugovora za koji zastupnik ili predstavnik pravne osobe koja obavlja gospodarsku djelatnost zna da je tetan i b) sklapanje ugovora protivno ovlastima. Poduzimanjem bilo koje od alternativno predvienih radnji izvrenja ini se ovo kazneno djelo. Ugovor se smatra valjanim kada su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora (l. 26. Zakona o obveznim odnosima). Za postojanje prvog oblika radnje izvrenja potrebito je da je ugovor tetan za pravnu osobu i da je poinitelj znao da je ugovor tetan za pravnu osobu. tetnost ugovora ne treba ograniiti samo na prouzroenje imovinske tete koja se moe sastojati u stvarnom umanjenju sadanje imovine (damnum emergens) ve i u izgubljenoj dobiti (lucrum cessens); teta se moe ispoljiti i kao prouzroenje neimovinskih posljedica npr., znatan gubitak poslovnog ugleda i sl., to po pravilu ima utjecaj na poslovanje pravne osobe koja obavlja gospodarsku djelatnost. Je li jedan ugovor tetan ili ne u smislu ovog kaznenog djela treba ocjenjivati s obzirom na vrijeme sklapanja ugovora, pri emu se ne trai da je konkretna teta ve nastupila ve samo da je poinitelj znao da je ugovor tetan. Izmeu sklopljenog ugovora i nastale tete mora postojati uzrona veza. Ukoliko se od trenutka sklapanja ugovora do trenutka 1088

realiziranja ugovora promijene okolnosti tako da se ugovor koji u trenutku sklapanja nije bio tetan, usljed promijenjenih okolnosti pokae kao tetan pri izvrenju, nee se raditi o ovom kaznenom djelu. Takoer se nee raditi o ovom kaznenom djelu ni u sluaju kad je zastupnik ili predstavnik pravne osobe sklopio ugovor u okviru uobiajenog rizika, odnosno rizika koji je esto neminovan u poslovanju. Drugi oblik radnje izvrenja postoji kad se sklopi ugovor protivno ovlastima koje ima zastupnik ili predstavnik pravne osobe. Za poslovanje u gospodarskopravnom prometu i pravnom prometu uope zastupnik ili predstavnik pravne osobe imaju odreene ovlasti koje proizlaze iz zakonskih odredbi, odredbi internih propisa pravne osobe, ugovornih odredbi i dr. Prekoraenje navedenih ovlasti odnosno ponaanje protivno tim ovlastima predstavlja radnju ovog kaznenog djela bilo da se radi o ovlastima opeg karaktera ili ovlastima za poduzimanje samo tono odreenog posla (specijalna, posebna ovlast). O ovom obliku radnje izvrenja radit e se npr. u sluaju kada zastupnik pravne osobe na temelju ovlasti sklapanja ugovora s kamatnom stopom od 10% zakljui ugovor s kamatnom stopom od 20%. Neophodno je da je radnjama poinitelja nanesena teta pravnoj osobi odnosno potrebito je postojanje uzrone veze izmeu sklopljenog ugovora i prouzroenja tete koja moe biti imovinske i neimovinske prirode. tetnost ugovora u smislu ovog kaznenog djela ne moe se zasnivati na pretpostavkama, ona mora biti jasno utvrena, konkretizirana i po vrsti i po opsegu, odnosno iznosu tete ako je u pitanju imovinska teta. Poinitelj djela moe biti osoba koja je zastupnik ili predstavnik pravne osobe koja obavlja gospodarsku djelatnost. Tko i pod kojim uvjetima moe biti zastupnik ili predstavnik pravne osobe propisano je zakonskim odredbama, odredbama unutarnjih, internih propisa pravne osobe i drugim propisima. Tako je npr., lankom 23. Zakona o gospodarskim drutvima predvieno da gospodarsko drutvo zastupa Uprava drutva koju ine osobe koje su osnivakim aktom ili statutom drutva, u skladu sa zakonom ovlatene za voenje poslovanja drutva, odnosno zastupanje i predstavljanje drutva; istim lankom je predvieno da drutvo mogu zastupati i druge osobe odreene osnivakim aktom ili statutom sukladno zakonu. Odredbe o zastupanju nalaze se i u drugim lancima ovog Zakona (prokura l. 26., poslovno punomostvo - l. 25., i dr.). Ukoliko odreena osoba koja nema ovlasti nastupati u pravnom prometu kao predstavnik ili zastupnik pravne osobe zakljui ovakav ugovor nee se raditi o ovom kaznenom djelu budui da takav ugovor ne proizvodi pravno djelovanje za pravnu osobu. U takvom sluaju se moe eventualno raditi o nekom drugom kaznenom djelu npr., kaznenom djelu prijevare. Kazneno djelo moe se izvriti samo s namjerom koja obuhvaa svijest da se sklapa tetan ugovor odnosno da se sklapa ugovor protivno postojeim ovlastima. Kod drugog oblika radnje izvrenja ne trai se znanje poinitelja da je takav ugovor tetan za pravnu osobu. 1089

(2) U stavku 2. previen je kvalificirani oblik kaznenog djela kod kojeg kvalifikatornu okolnost ine injenica da je poinitelj djela iz stavka 1. primio protupravnu korist ili obeanje koristi ili da je djelom iz stavka 1. prouzroena teta koja prelazi iznos od 200.000 KM. U prvom kvalificiranom obliku pojmove primanja protupravne koristi ili obeanja koristi treba tumaiti onako kako je taj pojam definiran kod kaznenog djela primanja dara i drugim oblika koristi iz l. 380. KZ FBiH odnosno kaznenog djela davanja dara i drugih oblika koristi iz l. 38l. KZ FBiH (vidjeti pojanjenja data uz kazneno djelo primanja dara i drugih oblika koristi iz l. 217. KZ BiH i uz kazneno djelo davanja dara i drugih oblika koristi iz l. 218. KZ BiH). Drugi kvalificirani oblik postoji, kako je ve reeno, ukoliko je usljed sklapanja ugovora za koji poinitelj zna da je tetan za pravnu osobu odnosno usljed zakljuenja ugovora protivno ovlastima, prouzroena teta u iznosu koji prelazi 200.000 KM. Sudska praksa:
Da bi se radilo o kaznenom djelu sklapanja tetnog ugovora, potrebito je da predstavnik poduzea koje se bavi gospodarskom djelatnou namjerno zakljui ugovor za koji zna da je tetan i time nanese tetu poduzeu (izravna namjera). Iz provedenog dokaza proizlazi da nije nastupila teta sklapanjem ugovora, to potvruju nalazi vjetaka za knjigovodstvo, a prihvaa ih alitelj, te nema nikakve tete prijedlog alitelja da se utvruju jo neki eventualni modaliteti pri sklapanja ugovora, kad bi eventualno poduzee neto bolje financijski prolo nego u konkretnom sluaju. Naime, ako bi se eventualno utvrdilo da bi u nekim drugim varijantama ugovornih klauzula bila vea dobit za poduzee (tete po financijskom vjetaku nema), to ne bi predstavljalo bitan element ovog kaznenog djela jer bi izostala izravna namjera za nanoenje tete. Odluka upanijskog suda u Zagrebu K-904/98 od 05.01.1999. Kada direktor OOUR-a u namjeri pribavljanja imovinske koristi drugoj OOUR-a, zakljui ugovor sa njenim predstavnikom ijim ispunjenjem bude pribavljena takva korist taj OOUR-a, a nanesena teta OOUR-a u kojoj je on direktor, time ini, k.d. zakljuenja tetnog ugovora, a ne k.d. zlouporabe poloaja ili ovlasti. VS BiH, K-613/86 od 20.02.1986. Kada predstavnik ili zastupnik jedne gospodarske organizacije zakljui ugovor s predstavnikom druge gospodarske organizacije, iako mu je pravilima njegove gospodarske organizacije to bilo zabranjeno, a predstavnik druge gospodarske organizacije je bio u dobroj vjeri da je za zakljuivanje takvog ugovora ovlaten, i time nanese tetu svojoj gospodarskoj organizaciji, ine time predstavnik ili zastupnik prve gospodarske organizacije kazneno djelo iz l.217.st.l.Kaznenog zakonika. Presuda VSH, K-1300/70 od 10.09. 1970.

1090

Neosnovano se albom ukazuje na proturjenost u pogledu djela izreke pobijane presude, jer navod u izrijeku da je sklopljen fiksni ugovor nije u proturjenosti sa sadrinom l.3. samog ugovora, jer je u toki 2.sklopljenog ugovora izriito navedeno da se vrijednost radova utvruje u fiksnom iznosu od 80.645 dinara, dok je u l.3. navedeno samo ako u tijeku gradnje naruitelj radova izvri izmijene ili dopune investicione tehnike dokumentacije koje mijenjaju ugovorne odredbe, izvoa ima pravo traiti fiksne cijene radova, kao i produljenje ugovorenog roka za dovrenje objekta, to ne ukazuje da ugovor nije fiksni. Nije ni izrijek presude nerazumljiv, jer iz injeninog opisa proizilazi da se inkriminacija odnosi na oba zakljuena ugovora sa A.V. i sa privatnim obrtnicima, jer je navedeno iako je znao da realizacijom ovih ugovora, zbog nerealno niske ugovorene cijene radne snage sa A.V. i nerealno visoke ugovorene cijene radne snage sa samostalnim obrtnicima mora nastupiti teta za poduzee. Presuda VSV, K-1009/73 od 22.03.1974.

lanak 253. Stvaranje monopolitistikog poloaja na tritu Tko u pravnoj osobi sklopi sporazum kojim se druga pravna ili fizika osoba ograniuje u slobodnom prometu robe ili usluga na odreenom podruju ili s odreenim pravnim ili fizikim osobama, ili sklopi sporazum kojim se na drugi nain stvara monopolistiki poloaj odreenih pravnih ili fizikih osoba na tritu, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Ratio legis ove inkriminacije je zatita slobodnog trinog natjecanja, ostvarenje naela nesmetane konkurencije na tritu i u gospodarstvu openito gospodarskih i drugih subjekata, zatita jedinstvenog gospodarskog podruja i omoguavanje slobodnog i ravnopravnog poloaja svih gospodarskih subjekata i slobodnog prometa robe i usluga. Sprjeavanje stvaranja monopolistikog poloaja na tritu osigurava se, prije svega razliitim zakonskim i drugim propisima iz oblasti gospodarstva. Tako je npr., zakonom o trgovini predvieno da se trgovina obavlja slobodno, pod jednakim uvjetima za sve trgovce, sukladno zakonu, dobrim poslovnim obiajima, naelima lojalne konkurencije i trgovakim pravilima, odnosno uzancama te da se aktima tijela FBiH i upanija ne moe ograniavati nastupanje na tritu, naruavati konkurencija niti se mogu pojedini trgovci ili potroai stavljati u neravnopravan poloaj na tritu, osim u sluaju znaajnih poremeaja na tritu (l. 3. i 4.). Istim zakonom propisano je da monopolistiko djelovanje obuhvaa monopolistiko sporazumijevanje i monopolistiko ponaanje. Monopolistiko sporazumijevanje je odnos dva ili vie trgovaca o uvjetima poslovanja koji je usmjeren na naruavanje ili sprjeavanje slobodne konkurencije, a kojim se jedan ili vie trgovaca dovodi ili moe dovesti u povlateni poloaj u odnosu na druge trgovce, dok je monopolistiko ponaanje zlouporaba dominantnog poloaja na 1091

tritu i poduzimanje radnji usmjerenih na stvaranje ili koritenje monopolistikog poloaja (l. 42. Zakona o trgovini). Kaznenopravni pojam monopolistikog poloaja u sutini odgovara mutatis mutandis naznaenim pojmovima monopolistikog ponaanja. Kazneno djelo ini tko u pravnoj osobi sklopi sporazum kojim se druga pravna ili fizika osoba ograniava u slobodnom prometu robe ili usluga na odreenom podruju ili s odreenim pravnim ili fizikim osobama, ili sklopi sporazum kojim se na drugi nain stvara monopolistiki poloaj odreenih pravnih ili fizikih osoba na tritu. Radnja izvrenja djela odreena je alternativno i to kao: a) sklapanje sporazuma kojim se druga pravna ili fizika osoba ograniava u slobodnom prometu robe ili usluga na odreenom podruju ili s odreenim pravnim ili fizikim osobama i b) sklapanje sporazuma kojim se na drugi nain stvara monopolistiki poloaj odreenih pravnih ili fizikih osoba na tritu. Kod prvog oblika radnje izvrenja zakonodavac radnju ograniava na stvaranje tono odreenih sporazuma, sporazuma sklopljenih s ciljem da se odreene osobe (fizike ili pravne) ogranie u slobodnom prometu robe ili usluga. Moe se raditi o ograniavanju slobodnog prometa robe i usluga na odreenom podruju ili o ograniavanju slobodnog prometa robe ili usluga sa pojedinim pravnim ili fizikim osobama, a istim sporazumom mogu biti predviene obje vrste ogranienja. Kod drugog oblika radnje izvrenja radi se o sklapanju sporazuma kojim se na drugi nain stvara monopolistiki poloaj odreenih pravnih ili fizikih osobama na tritu. To moe biti bilo koji nain koji za posljedicu ima stvaranje monopolistikog poloaja pojedinih gospodarskih subjekata. Sadrajno sporazumi se mogu odnositi na podjelu trita glede kupnje ili prodaje robe, ogranienja opsega proizvodnje, zatvaranje trita radi iskljuenja drugih gospodarskih subjekata sa trita i sl. Moe se raditi i o sporazumima o zajednikim uvjetima za prodaju i kupovinu odreenih roba, sporazumima da prodava nee odreenu robu prodati drugom kupcu ili sporazumima kojima se kupac obvezuje da e kupljenu robu prodavati samo na odreenom tritu ili odreenom kupcu kao i o sporazumima o ograniavanju obnavljanja i modernizacije prodajnih ili proizvodnih kapaciteta. Treba istai da svaki sporazum koji se sklapa izmeu dva ili vie subjekata i kojim se omoguava njihovo uspjenije djelovanje na tritu ne mora znaiti stvaranje monopolistikog poloaja. Tako je npr., l. 44. Zakona o trgovini izriito predvieno da se ne smatra monopolistikim sporazumom kad dva ili vie trgovaca zajedniki razmjenjuju iskustvo i strategiju, pripremaju i realiziraju istraivako-razvojne projekte, koriste zajedniku opremu za prodaju, transport, skladitenje i sl. iako su o tom zakljuili odgovarajui sporazum i iako na taj nain, ali sukladno slobodnom trinom natjecanju, ostvaruju povoljniji a ponekad i dominantan poloaj na tritu. Kazneno djelo je svreno kad su zakljuenjem monopolistikog sporazuma druge pravne ili fizike osobe ograniene u slobodnom prometu robe ili usluga odnosno kad je za neku odreenu osobu stvoren monopolistiki poloaj na tritu. 1092

Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom koja obuhvaa i svijest o tome da se sklapa sporazum sa monopolistikom sadrinom. Poinitelj kaznenog djela je osoba u pravnoj osobi koja sklopi monopolistiki sporazum odnosno osoba koja je s obzirom na prirodu posla i svoje ovlasti ovlatena da u ime i za raun pravne osobe sklapa sporazume. U praksi su to predstavnici pravne osobe odnosno zakonski zastupnici ili ovlateni punomonici pravne osobe. Kazneno djelo stvaranja monopolistikog poloaja na tritu ima odreene dodirne toke sa kaznenim djelom povrede ravnopravnosti u obavljanju gospodarske djelatnosti iz l. 241. KZ FBiH, te se pojavljuje kao poseban oblik tog kaznenog djela. Naime, i kod kaznenog djela iz l. 141. KZ FBiH ograniava se sloboda kretanja roba, ljudi i kapitala i stvara se svojevrstan vid monopolistikog poloaja za odreene subjekte stavljanjem drugih pravnih ili fizikih osoba u neravnopravan poloaj. Razlika izmeu ovih kaznenih djela ogleda se u tome to se kazneno djelo povrede ravnopravnosti u obavljanju gospodarske djelatnosti vri zlouporabom slubenog ili utjecajnog poloaja ili ovlasti (st.1.) ili zlouporabom slubenog poloaja ili ovlasti slubene ili odgovorne osobe (st.2.), to nije sluaj kod ovog kaznenog djela. Radnja kaznenog djela iz ovog lanka sastoji se u razliitim vidovima stvaranja monopolistikog poloaja na tritu i to iskljuivo zakljuenjem monopolistikih sporazuma dok se kod kaznenog djela iz l. 241. KZ FBiH pojedine pravne ili fizike osobe dovode u neravnopravan poloaj na drugi nain. U pojedinim sluajevima mogue je da su sadrajno istim radnjama ostvarena obiljeja oba kaznena djela, te se tada postavlja pitanje kvalifikacije djela, odnosno da li postoji stjecaj kaznenih djela. S obzirom na odnos specijaliteta, u naznaenom primjeru kazneno djelo treba kvalificirati kao kazneno djelo stvaranja monopolistikog poloaja na tritu (l. 153. KZ FBiH), a ne kao kazneno djelo povrede ravnopravnosti u obavljanju gospodarske djelatnosti (l. 141. KZ FBiH), jer se kazneno djelo iz l. 153. pojavljuje kao poseban oblik kaznenog djela iz l. 141.

lanak 254. Odavanje i neovlateno pribavljanje poslovne tajne (1) Tko neovlateno drugome priopi, preda ili na drugi nain uini pristupanom poslovnu tajnu ili tko poslovnu tajnu pribavlja s ciljem da je preda nepozvanoj osobi, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Tko poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka s ciljem odnoenja poslovne tajne izvan zemlje, ili ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena imovinska korist ili je prouzroena znatna teta, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. 1093

(2)

Kaznenim djelom osigurava se kaznenopravna zatita odreenih podataka koji imaju karakter poslovne tajne. Osim kaznenopravne zatite tajnosti podataka predvienih u ovom lanku i drugim odredbama zakona predviena je kaznenopravna zatita tajnih podataka razliitog karaktera. Tako je u l. 187. KZ FBiH predvieno neovlateno otkrivanje profesionalne tajne, u l. 388. KZ FBiH kazneno djelo odavanja slubene tajne (slubena tajna), u l. 415. KZ FBiH kazneno djelo odavanja vojne tajne (vojna tajna), dok je u l. 157. KZ FBiH predvieno kazneno djelo pijunae. Prema odredbi l. 2. st. 24. KZ FBiH (znaenje izriaja u ovome zakonu) poslovna tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili opim aktom gospodarskog drutva, ustanove ili druge pravne osobe odreen poslovnom tajnom, a koji znai proizvodnu tajnu, rezultate istraivakog ili konstrukcijskog rada, te drugi podatak zbog ijeg bi priopavanja neovlatenoj osobi mogle nastupiti tetne posljedice za njezine gospodarske interese. Za razliku od dosadanjeg odreenja u kaznenom zakonodavstvu, zakonodavac prihvata jedinstven pojam poslovne tajne neovisno od toga da li su neki podaci ili isprave odreeni kao poslovna tajna zakonom ili drugim propisom ili opim aktom. Iz naznaenog zakonskog odreenja vidljivo je da se prilikom odluivanja da li neki podatak ili isprava predstavlja poslovnu tajnu koriste kako formalni tako i materijalni kriteriji. Prema formalnom kriteriju poslovna tajna je podatak ili isprava koja je zakonom drugim propisom ili opim aktom gospodarskog drutva, ustanove ili druge pravne osobe odreena poslovnom tajnom. Sadrajno poslovnu tajnu u smislu odredbi ovog lanka ine proizvodna tajna, rezultati istraivakog ili konstrukcijskog rada. To mogu biti i drugi podaci npr., uzorci za tehnika unapreenja i pronalaske koji jo nisu registrirani, podaci o sadrini sklopljenih ugovora, podaci o poslovnim planovima, planovima udruivanja sredstava, novim proizvodima, podaci vezani za postupke sprovoenja natjeaja i sline postupke vezane za dobivanje odreenih poslova, koncesija i dr. Dalji uvjet za postojanje poslovne tajne u smislu ovog djela je da se radi o podacima zbog ijeg bi priopavanja neovlatenoj osobi mogle nastupiti tetne posljedice za njezine gospodarske interese. (1) (2) Kazneno djelo odavanja i neovlatenog pribavljanja poslovne tajne ima dva oblika. U stavku 1. predvien je osnovni oblik kaznenog djela dok je u stavku 2. predvien tei oblik kaznenog djela odreen s obzirom na prouzroenu posljedicu (pribavljanje imovinske koristi ili prouzroenje znatne tete), odnosno s obzirom na cilj, namjeru odnoenja saznatih, pribavljenih podataka u inozemstvo. Kazneno djelo sastoji se u neovlatenom priopavanju, predaju ili injenju na drugi nain dostupnim drugom podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu kao i u pribavljanju poslovne tajne u namjeri da se ista preda nepozvanoj osobi. Iz ove zakonske odredbe vidljivo je da je radnja kaznenog djela odreena alternativno i to kao a) priopavanje, b) predaja, c) injenje na drugi nain dostupnim poslovne tajne i d) pribavljanje poslovne tajne s ciljem da se preda nepozvanoj osobi. Pod priopavanjem se podrazumijevaju one radnje kojima se priopava sadrina odreenih dokumenata, podataka koji imaju karakter poslovne tajne bez obzira na nain, oblik priopavanja. To se moe initi telefonom, pismeno, 1094

usmeno, telefaksom, putem interneta, izravno ili neizravno, standardnim oblicima komuniciranja ili ifrirano. Pojam predaje obuhvaa radnje kojima se omoguuje da odreeni dokument, isprava, predmet i sl. koji sadre podatke koji imaju karakter poslovne tajne doe u posjed, detenciju druge, nepozvane osobe. Za razliku od priopavanja gdje nepozvana osoba saznaje samo sadrinu odreenog dokumenta, isprave i slino i pri tome ne dolazi u fiziki posjed isprave, dokumenta i dr. pojam predaje podrazumijeva fiziku predaju dokumenta, isprave odreene sadrine. Na drugi nain uiniti dostupnim znai poduzeti bilo koju radnju kojom se omoguuje nepozvanoj osobi doi do poslovnih podataka odnosno kojom se podaci ine dostupnim takvoj osobi; to su one radnje koje nemaju karakter priopavanja ili predaje. Ovaj oblik radnje izvrenja moe se izvriti i injenjem i neinjenjem (npr., ostavljanjem podataka koji imaju karakter poslovne tajne na mjestu dostupnom nepozvanoj osobi). Odavanje poslovne tajne u sutini moe predstavljati svaku djelatnost (injenje ili neinjenje) koje dovodi do toga da je poslovna tajna provaljena (npr., gubljenje dokumenata, ostavljanjem otvorene kase sa dokumentima, sluajno ostavljanje dokumenata na uvid, namjerno pogreno upuivanje potom dokumenata koji predstavljaju poslovnu tajnu umjesto nekog drugog akta i slino). Posljednji oblik radnje izvrenja je pribavljanje podataka koji ine poslovnu tajnu pod ime se podrazumijevaju djelatnosti kojima se saznaje sadrina odreenih poslovnih dokumenata ili se dolazi u stvarni, fiziki posjed dokumenata, isprava i sl. koji sadre podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu. Potrebito je da se pribavljanje podataka vri s posebnim ciljem da se predaju nepozvanoj osobi. U stavku 2. predvien je tei oblik kaznenog djela odavanja i neovlatenog pribavljanja poslovne tajne. Ovaj oblik djela odreen je s obzirom na prouzroene posljedice odnosno s obzirom na cilj s kojim je poinitelj postupao. Djelo e postojati u sluaju kad je kazneno djelo iz stavka l. poinjeno s ciljem odnoenja poslovne tajne izvan zemlje ili kad je djelom iz stavka 1. pribavljena imovinska korist ili znatna teta. Naznaene okolnosti koje djelu iz stavka 2. daju tei oblik odreene su alternativno tako da e djelo biti poinjeno i u sluaju ostvarenja bilo koje od naznaenih okolnosti. Kad se radi o poinjenju djela s ciljem odnoenja poslovne tajne izvan zemlje nije vano jesu li podaci koji predstavljaju poslovnu tajnu eventualno uporabljeni ili objavljeni u inozemstvu i u koju svrhu su uporabljeni ili objavljeni. Takoer neodluno je u koju dravu se podaci namjeravaju odnijeti odnosno u koju su odneseni. Meutim, ukoliko se radi o predaji, priopavanju i dr. podataka stranoj dravi, stranoj organizaciji ili osobi koja im slui uz ispunjenje ostalih uvjeta eventualno se moe raditi o kaznenom djelu pijunae iz l. 157. KZ FBiH, a ne o ovom kaznenom djelu. U pogledu imovinske koristi bitno je da je ista pribavljena bez obzira na njen iznos dok u odnosu na prouzroenu tetu mora biti ispunjen uvjet da se radi o znatnoj teti. I za kazneno djelo iz stavka 1. i kazneno djelo iz stavka 2. potrebito je da su navedene radnje poduzete neovlateno; protupravnost postupanja je posebno obiljeje kaznenog djela. Podaci i isprave koji predstavljaju poslovnu tajnu trebaju biti priopeni, predati, uinjeni dostupnim ili pribavljeni radi predaje nepozvanoj osobi. Pod nepozvanom osobom u smislu ovog djela podrazumijeva se svaka osoba 1095

koja nije pravno podobna za upuivanje u podatke (ili isprave) koji predstavljaju poslovnu tajnu bilo da se radi o domaim ili stranim dravljanima, osobi uposlenoj kod gospodarskog drutva ili u drugom gospodarskom subjektu ili openito nekoj drugoj osobi za koju postoji neka pravna zabrana za saznanje podataka. Kazneno djelo iz stavka l. smatra se dovrenim kad su podaci koji predstavljaju poslovnu tajnu priopeni, predati ili na drugi nain uinjeni dostupnim drugoj osobi ili kad su pribavljeni u namjeri da ih se preda nepozvanoj osobi. Kazneno djelo iz stavka 2. dovreno je kad je djelom iz stavka 1. pribavljena imovinska korist ili prouzroena znatna teta. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba. Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom. Sudska praksa:
Ne ini kazneno djelo izdavanja i neovlatenog pribavljanja poslovne tajne iz l.108.st.2. KZH okrivljenik koji je kao operativni tehnolog strojne obrade u oduzeu upoznao privatnog obrtnika s tehnologijom proizvodnje elektrine prigunice i u tu svrhu mu izradio montani stol i potreban alat za montau prigunica jer podaci s kojima je okrivljenik upoznao privatnog obrtnika nisu uvani na nain kako je predvieno propisima poduzea za poslovnu tajnu za koju se smatraju rezultati istraivakog i konstruktivnog rada. Okrivljenik je izradio stol za proizvodnju prigunica i alat na temelju vlastitog rjeenja do kojih je doao kao strunjak, a pri izradi se nije koristio istraivakim radom svojega poduzea. Okruni sud u Bjelovaru, K.328/91 od 29.05.1991.

lanak 255. Odavanje i koritenje burzovnih tajnih podataka (1) Tko poslovne podatke burze koji nisu pristupani svim sudionicima burze priopi nepozvanoj osobi, ili tko doe do takvih podataka, pa njihovim koritenjem na burzi ostvari protupravnu imovinsku korist, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena imovinska korist koja prelazi 10.000 KM, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena imovinska korist koja prelazi 50.000 KM, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.

(2) (3)

Kazneno djelo iz ovog lanka predstavlja poseban oblik kaznenog djela odavanja i neovlatenog pribavljanja poslovne tajne iz l. 254. ovog Zakona. Cilj 1096

inkriminacije je zatita poslovnih burzovnih podataka, osiguranje nesmetanog poslovanja burzi i nesmetanog prometa vrijednosnih papira. Kazneno djelo predstavlja potpuno novu inkriminaciju u kaznenom zakonodavstvu FBiH. Zakonom o vrijednosnim papirima, Zakonom o registru vrijednosnih papira, Zakon o Komisiji za vrijednosne papire i drugim propisima regulirani su izmeu ostalog i emisija i promet vrijednosnih papira, sudionici u tom prometu te osnivanje i rad burzi, njen pravni poloaj i tijela burze. Promet vrijednosnim papirima obavlja se na burzi i drugim ureenim javnim tritima. Burza je mjesto za povezivanje ponude i tranje vrijednosnih papira i poslovanja vrijednosnim papirima po unaprijed utvrenim pravilima (l. 52. i 53. Zakona o vrijednosnim papirima). Openito burza je institucionalizirano razmjensko mjesto na kojem pojedini sudionici obavljaju transakcije vrijednosnim papirima u cilju ostvarenja dobiti. Vrijednosni papir je isprava ili elektroniki zapis koji sadri prava koja se bez istih ne mogu ni ostvariti ni prenositi. Vrijednosni papiri su: dionice, obveznice, certifikati (izdani na rok dui od godinu dana), ostali vrijednosni papiri dugoronog karaktera, ugovori o investiranju na temelju kojih se mogu od treih osoba pribavljati sredstva, druge prenosive isprave o emitiranju i druga prava utvrena kao vrijednosni papir propisom Komisije za vrijednosne papire (l. 2. Zakona o vrijednosnim papirima). Kazneno djelo iz ovog lanka ima tri oblika. U stavku l. predvien je osnovni oblik kaznenog djela odavanja i koritenja burzovnih tajnih podataka, dok su u stavcima 2. i 3. predvieni tei oblici kaznenog djela odreeni s obzirom na visinu pribavljene imovinske koristi. Osnov ove inkriminacije su Smjernice o zlouporabama na tritu kapitala Europske unije kojima se nastoji harmonizirati propise na podruju trita kapitala i sprijeiti mogue zlouporabe putem trgovine povlatenim informacijama, sprijeiti manipulacije na tritu odnosno irenje neistinitih i asimetrinih informacija, omoguiti potenu prezentaciju ponuda o ulaganjima i evidentirati sukobe interesa. Prva smjernica u naznaenoj oblasti donesena je 1989. godine - Smjernica o harmonizaciji propisa o insider dealingu. Zatim je 1993. g. donesena Smjernica o uslugama pri ulaganju u vrijednosne papire. Posljednja smjernica iz ove oblasti je Smjernica iz 2003.g. o trgovini povlatenim informacijama i manipuliranju tritem. Openito insider trading je trgovina povlatenim informacijama ili tonije koritenje prednosti pri trgovanju vrijednosnim papirima steeno poznavanjem cjenovno osjetljivih povlatenih informacijama koje se tiu izdavatelja vrijednosnih papira ili samog vrijednosnog papira. U zabranjene radnje ne ulaze samo kupnja i prodaja ve i savjetovanje prilikom kupnje ili prodaje, odnosno odavanje povlatenih informacija, bilo da se to ini u vlastitom ili tuem interesu. Pojam market manipulation obuhvaa razliite vidove manipuliranja trita vrijednosnih papira, prije svega irenjem neistinitih informacija, prikrivanjem cjenovno osjetljivih informacija a sve u cilju osiguravanja za sebe ili drugoga odgovarajuih pogodnosti prilikom prodaje ili kupnje vrijednosnih papira. Navedenim 1097

smjernicama utvruje se odgovornost tzv., primarnih i sekundarnih insidera u sluaju zlouporaba prouzroenih, prije svega temeljem pogodnosti raspolaganja odgovarajuim informacijama. Primarni insideri su nositelji povlatenih informacija odnosno osobe koje raspolau povlatenim informacijama s obzirom na to da imaju svojstvo lana uprave ili nadzornog odbora pri izdavatelju financijskog instrumenta, osobe koje raspolau povlatenim informacijama s obzirom na svojstvo imatelja udjela u kapitalu izdavatelja, osobe koje raspolau povlatenim informacijama s obzirom da do njih imaju pristup zbog radnih zadaa koje obavljaju, odnosno profesije ili dunosti koje obnaaju, te poinitelji kaznenih djela. Smjernicom iz 1989.sekundarnim insiderom smatraju se osobe koje su svjesne povlatene informacije raspolagale tom informacijom a za nju su izravno ili neizravno doznale od primarnog insidera. Smjernicom iz 2003.g. predvieno je da izvor saznanja nije uope bitan, pod uvjetom da je osoba znala ili morala znati za povlatenost informacije. (1) Kazneno djelo iz stavka 1. ini tko poslovne burzovne podatke koji nisu dostupni svim sudionicima na burzi saopi nepozvanoj osobi ili tko doe do takvih podataka, pa njihovim koritenjem na burzi ostvari protupravnu imovinsku korist. Radnja izvrenja djela odreena je alternativno i to kao a) priopavanje nepozvanoj osobi poslovnih podataka koji nisu dostupni svim sudionicima burze i b) dolaenje do poslovnih podataka burze koji nisu pristupani svim sudionicima burze i koritenje takvih podataka kojim koritenjem se ostvaruje protupravna imovinska korist. Objekt djela su burzovni tajni podaci tj. poslovni podaci burze koji nisu dostupni svim sudionicima burze. Radi se prije svega o podacima, informacijama koje utjeu na formiranje cijena vrijednosnih papira, informacijama o moguem padu ili rastu cijena vrijednosnih papira, podacima koji se tiu izdavatelja vrijednosnih papira ili samih vrijednosnih papira, podacima o namjerama pojedinih izdavatelja vrijednosnih papira i sl. Kod prvog oblika radnje izvrenja djela poinitelj odreene poslovne podatke burze koji nisu dostupni svim sudionicima burze saopava nepozvanoj osobi. Pod saopavanjem se podrazumijevaju one radnje kojima se saopava sadrina odreenih dokumenata, podataka, informacija koje imaju karakter burzovne poslovne tajne bez obzira na nain i oblik priopavanja. To se moe initi telefonom, pismeno, usmeno, telefaksom, putem interneta, izravno ili neizravno, uobiajenim oblicima komuniciranja ili ifrirano. U smislu ovog kaznenog djela pojam saopavanja obuhvaa i predaju nepozvanoj osobi odgovarajuih isprava dokumenata koji sadre burzovne tajne poslovne podatke. Uvjet za postojanje djela je da se radi o poslovnim podacima burze koji s obzirom na pravila poslovanja burze i odgovarajue i druge propise ne mogu biti dostupni svim sudionicima burze te da se saopavanje vri nepozvanoj osobi, osobi koja nema pravo saznanja i raspolaganja burzovnim tajnim podacima. Kod drugog oblika radnje izvrenja poinitelj dolazi do tajnih poslovnih podataka burze, podataka koji nisu dostupni svim sudionicima burze i takve podatke koristi na burzi i njihovim koritenjem ostvari protupravnu imovinsku 1098

korist. Za opstojnost ovog kaznenog djela nije bitno na koji nain je poinitelj doao do tajnih burzovnih podataka; moe se raditi o kupovini informacija, neovlatenom upadu u raunalni sustav burze, o sluajnom saznanju za navedene podatke i sl. Drugi uvjet za postojanje djela je da je navedene podatke poinitelj iskoristio i to iskljuivo na burzi (koritenje naznaenih podataka u druge svrhe i na drugi nain nije pravno relevantno za ovo djelo), te da je ostvario protupravnu imovinsku korist u iznosu koji ne prelazi 10.000 KM. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba (delicta communia). Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom. (2) (3) U st. 2. i 3. predvieni su tei oblici ovog kaznenog djela odreeni s obzirom na visinu imovinske koristi pribavljene poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. Kazneno djelo iz stavka 2. ostvareno je kad je kaznenim djelom iz stavka 1. pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 10.000 KM, dok kazneno djelo iz stavka 3. postoji kad je poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 50.000 KM. lanak 256. Krivotvorenje vrijednosnih papira (1) Tko izradi lane vrijednosne papire s ciljem da ih stavi u optjecaj kao prave, ili tko preinai takve prave vrijednosne papire s ciljem da ih stavi u optjecaj, ili tko pribavlja lane vrijednosne papire s ciljem da ih stavi u optjecaj kao prave, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Tko lani vrijednosni papir koji je primio kao pravi, znajui ili saznavi da je lano nainjen ili preinaen, stavi u optjecaj, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Lani vrijednosni papiri oduzet e se.

(2) (3)

(1) (2) (3) Kazneno djelo iz ovog lanka odreeno je na gotovo istovjetan nain kao i kazneno djelo iz l. 206. KZ BiH (Krivotvorenje vrijednosnih papira). Razlika izmeu oblika djela iz stavka 1. lanka 256. i oblika kaznenog djela iz stavka 1. lanka 206. KZ BiH ogleda se u tome to je u l. 256. st. l. KZ FBiH kao jedan od oblika radnji izvrenja djela propisana i radnja pribavljanja lanih vrijednosnih papira s ciljem stavljanja istih u optjecaj kao pravih, dok je kod kaznenog djela iz l. 206. st. l. KZ BiH kao poseban oblik radnje izvrenja predvieno stavljanje lanih vrijednosnih papira ili preinaenih pravih vrijednosnih papira u optjecaj. Osim naznaene razlike koja se u sutini ogleda u sistematici sadraja, opisa njegovih radnji izvrenja, kod kaznenog djela iz stavka 2. ovog lanka predvien je poseban oblik kaznenog djela koji se sastoji u stavljanju u optjecaj lanog vrijednosnog papira koji je poinitelj primio kao pravi, znajui ili saznavi da je lano nainjen ili preinaen. Za ovaj oblik kaznenog djela st. 2. 1099

vidjeti objanjenja data uz stavak 3. l. 205. KZ BiH (Krivotvorenje novca.) koja objanjenja mutatis mutandis vrijede i za ovaj oblik radnje izvrenja djela. Osim naznaenih razlika, razlika izmeu kaznenog djela iz l. 206. KZ BiH i l. 256. KZ FBiH sastoji se i u injenici da u l. 256.KZ FBiH nije previen poseban tei oblik kaznenog djela kao to je to uinjeno kod l. 206. KZ BiH, a koji oblik djela postoji ukoliko je usljed krivotvorenja vrijednosnih papira dolo do poremeaja u gospodarstvu zemlje. V. komentar lana 206. KZ BiH.

lanak 257. Krivotvorenje kreditnih i ostalih kartica bezgotovinskog plaanja (1) Tko s ciljem da je uporabi kao pravu izradi lanu kreditnu karticu ili drugu karticu bezgotovinskog plaanja, ili tko preinai takvu pravu karticu, ili tko takvu lanu karticu uporabi kao pravu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena imovinska korist, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena imovinsku korist koja prelazi 10.000 KM, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena imovinsku korist koja prelazi 50.000 KM, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina. Lane kreditne kartice i kartice za bezgotovinsko plaanje oduzet e se.

(2) (3) (4) (5)

Ovim kaznenim djelom kazneno su pravno sankcionirani i razliiti vidovi zlouporabe instrumenata bezgotovinskog plaanja koji se sastoje u neovlatenoj izradi i uporabi kreditnih i drugih kartica bezgotovinskog plaanja. Inkriminacija je nuna s obzirom na porast zlouporaba u kartinom poslovanju, openito porast bezgotovinskog plaanja u gospodarstvu i prometu uope te zbog nemogunosti odgovarajue zatite sigurnosti bezgotovinskog naina plaanja postojeim kaznenim djelima i drugim sredstvima. Objekt kaznenog djela je kreditna kartica odnosno druga kartica bezgotovinskog plaanja. Kreditna kartica je prije svega instrument bezgotovinskog plaanja; ona je sredstvo i razliitih vidova kreditiranja, najee kratkoronih potroakih kredita u relativno manjim iznosima koje kredite karakterizira utemeljenost na prethodno zakljuenim opim uvjetima kojima se reguliraju meusobni odnosi odnosno opim ugovorima o davanju i koritenju kartice. Njome se omoguuje ne samo bezgotovinsko plaanje ve i kreditiranje korisnika kartice ad hoc do odreenih, 1100

ugovorom naznaenih iznosa. Instrumenti bezgotovinskog plaanja su po pravilu utemeljeni na postojanju odgovarajueg pokria na raunu komitenta, na ugovoru o odobrenju kredita (po pravilu se definira samo maksimalni iznos kredita) ili na odgovarajuim poslovnim odnosima, solventnosti i bonitetu korisnika kartice i sl. Osim kreditnih kartica ovim kaznenim djelom su zatiene i druge kartice bezgotovinskog plaanja npr., kartica za podizanje novca putem bankomata, tzv., kod odnosno ip kartice i dr. U ovom lanku predviena su etiri oblika kaznenog djela krivotvorenja kreditnih i ostalih kartica bezgotovinskog plaanja. U stavku l. predvieno je osnovno djelo dok su u stavcima 2.-4. predvieni tei oblici ovog kaznenog djela odreeni s obzirom na injenicu da je poinjenjem kaznenog djela iz stavka l. pribavljena imovinska korist (st.2.) odnosno s obzirom na visinu pribavljene imovinske koristi (st. 3. i 4.). U stavku 5. propisano je obvezno oduzimanje kreditnih kartica i kartica bezgotovinskog plaanja. (1) U stavku l. predvien je osnovni oblik ovog kaznenog djela kod kojeg je radnja izvrenja odreena alternativno i to kao: a) izrada lane kreditne kartice ili druge kartice bezgotovinskog plaanja u namjeri da se takva kartica uporabi kao prava, b) preinaenje prave kreditne kartice ili kartice bezgotovinskog plaanja i c) uporaba lane kreditne kartice ili kartice bezgotovinskog plaanja kao prave. Prvi oblik radnje izvrenja je izrada lane kreditne kartice ili kartice bezgotovinskog plaanja. Pri odreivanju pojma lane kartice treba poi od injenice da je kartica u sutini isprava tj. predmet koji je podoban ili odreen da slui kao dokaz kakve injenice koja je od znaenja za pravne odnose (vidi l.2. st. 26. KZ FBiH znaenje izriaja u ovom zakonu). Pod lanom karticom podrazumijeva se ona kartica koja sadri izjavu osobe koja uope ne postoji ili izjavu koja se pripisuje osobi koja je nije dala; odluno za pojam lane isprave odnosno pojam lane kartice je da ona sadri izjavu koju nije dao onaj tko je na njoj naznaen kao izdavatelj. Kod ovog oblika kaznenog djela radi se o pravljenju lane kartica koja ranije uope nije ni postojala tj. o potpuno lanoj kartici, a to se najee ini na nain da se kao izdavatelj kartice naznauje osoba koja ustvari nije izdavatelj. Za postojanje ovog oblika kaznenog djela po pravilu nije odluno koliki je stupanj uspjenosti odnosno neuspjenosti krivotvorenja tj. kolika je mogunost uoavanja krivotvorenja. Neophodno je za opstojnost kaznenog djela da se izrada lane kreditne kartice ili kartice bezgotovinskog plaanja vri s ciljem da se ista uporabi kao prava. Izrada lane kartice bez naznaene namjere, cilja ne predstavlja ovo kazneno djelo. Drugi oblik radnje izvrenja sastoji se u preinaenju prave kreditne kartice ili kartice bezgotovinskog plaanja. Kod ovog oblika se preinauje prava kreditna kartica ili kartica bezgotovinskog plaanja mijenjanjem prvobitnog pravno relevantnog sadraja kartice (brisanjem, ispravljanjem, mijenjanjem rijei, dodavanjem novih brojeva, oznaka i sl.), bez krivotvorenja samog imena odnosno naziva izdavatelja, ime se mijenja stvarna sadrina kartice, njena vrijednost, smisao tako da izjava sadrana u kartici vie nije izjava stvarnog izdavatelja kartice odnosno korisnika, vlasnika kartice. Kao i kod prethodno navedenog oblika radnje izvrenja i kod ovog oblika radnje izvrenja nije odluan stupanj uspjenosti 1101

krivotvorenja kartice. Iz zakonskog opisa ovog oblika kaznenog djela proizlazi da, za razliku od prethodno navedenog oblika radnje izvrenja kaznenog djela, nije neophodno da se preinaenje vri s ciljem uporabe kartice kao prave, iako cilj inkriminacije i kriminalno politiki razlozi govore u prilog suprotnom stajalitu tj. da i preinaenje mora biti izvreno s ciljem uporabe tako preinaene kartice kao prave. Trei oblik radnje izvrenja sastoji se u uporabi lane kreditne kartice ili kartice bezgotovinskog plaanja kao prave. Pojam uporabe razliito je definiran u sudskoj praksi i pravnoj teoriji. Po pravili radit e se o uporabi kartice u sluaju kad je kartica uinjena dostupnom osobi kojoj je namijenjena (npr., kad je predata djelatniku banke na isplatnoj blagajni) ili kad je stavljena u odgovarajui ureaj (npr., u bankomat i sl.). Za postojanje djela nije odluno da li je uporaba kartice bila uspjena odnosno da li je poinitelj pomou kartice izvrio bezgotovinsko plaanje ili podizanje sredstava. O uporabi krivotvorene kreditne kartice ili kartice bezgotovinskog plaanja radit e se i u sluaju kad poinitelj takvu karticu dostavi nadlenoj slubi ili djelatniku bankarske ili trgovinske organizacije npr., kao dokaz svog boniteta, solventnosti, bez obzira to se u tom sluaju kartica ne koristi izravno za bezgotovinsko plaanje. Ukoliko poinitelj izradi lanu karticu s ciljem da je uporabi kao pravu, te potom takvu lanu karticu uporabi kao pravu nee se raditi o stjecaju kaznenih djela ve samo o jednom kaznenom djelu. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba (delicta communia). Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom. (2) U stavku 2. predvien je tei oblik kaznenog djela krivotvorenja kreditnih i ostalih kartica bezgotovinskog plaanja. Djelo e postojati ukoliko je kaznenim djelom pribavljena imovinska korist. (3) (4) U st. 3. i 4. predvieni su najtei oblici ovog kaznenog djela. Djelo iz stavka 3. postojat e ukoliko je djelom iz stavka 1. ovog lanka pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 10.000 KM, dok e u sluaju kad je kaznenim djelom iz stavka 1. pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 50.000 KM biti ostvaren najtei oblik ovog kaznenog djela (stavak 4.). (5) U stavku 5. predviena je obvezna primjena sigurnosne mjere oduzimanja predmeta iz l.78.KZ FBiH, odnosno propisano je obvezno oduzimanje lanih kreditnih kartica i kartica za bezgotovinsko plaanje.

lanak 258. Krivotvorenje znakova za vrijednost (1) Tko izradi lane biljege, potanske marke ili druge znakove za vrijednost izdane temeljem propisa, ili tko preinai koji od takvih pravih znakova za vrijednost s ciljem da ih uporabi kao prave ili da ih drugome dade na uporabu, ili tko takve lane znakove za vrijednost uporabi kao prave ili ih s tim ciljem pribavi, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

1102

(2) (3)

(4)

Ako su znakovi za vrijednost iz stavka 1. ovoga lanka vee vrijednosti, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Tko odstranjenjem iga kojim se znakovi iz stavka 1. ovoga lanka ponitavaju ili kojim drugim nainom u svrhu ponovne uporabe ide za tim da takvim znakovima dade izgled kao da nisu uporabljeni, ili tko takve uporabljene znakove za vrijednost uporabi ili proda kao da vrijede, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Lani znakovi za vrijednost oduzet e se.

V. komentar lana 207. KZ BiH. lanak 259. Krivotvorenje znakova za obiljeavanje robe, mjera i utega (1) Tko s ciljem da ih uporabi kao prave izradi lane peate, igove, marke ili druge znakove za obiljeavanje domae ili strane robe kojima se igoe zlato, srebro, stoka, drvo ili neka druga roba, ili tko s istim ciljem takve prave znakove preinai, ili tko takve lane znakove uporabi kao prave, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko krivotvori mjere ili utege. Lani znakovi, mjere i utezi oduzet e se.

(2)

Kazneno djelo iz ovog lanka odreeno je gotovo na istovjetan nain kao i kazneno djelo iz l. 208. KZ BiH (Krivotvorenje znakova za obiljeavanje robe, mjera i utega). Jedina razlika izmeu ovih djela ogleda se u tome to se za kazneno djelo iz stavka 208. st. l. i st. 2. KZ BiH trai prouzroenje i dodatne posljedice koja se ogleda u ugroavanju zajednikog gospodarskog prostora BiH. Ostala obiljeja djela odreena na potpuno istovjetan nain, pa se upuuje na objanjenja data uz kazneno djelo iz l. 208. KZ BiH.

lanak 260. Izradba, nabavka, posjed, prodaja i davanje na uporabu sredstava za krivotvorenje (1) Tko izrauje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili daje na uporabu sredstva za izradbu lanog novca, lanih kreditinih ili ostalih kartica bezgotovinskog plaanja ili lanih vrijednosnih papira, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. 1103

(2)

(3)

Tko izrauje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili daje na uporabu sredstva za izradbu lanih znakova za vrijednost izdatih temeljem propisa ili lanih znakova za obiljeavanje robe te lanih mjera i utega, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Sredstva iz st. 1. i 2. ovoga lanka oduzet e se.

Ovim kaznenim djelom inkriminirane su kao samostalno kazneno djelo odreene pripremne radnje za poinjenje pojedinih kaznenih djela i to: krivotvorenja novca iz l. 205. KZ BiH, krivotvorenja kreditnih i ostalih kartica bezgotovinskog plaanja iz l. 257. KZ FBiH, krivotvorenja vrijednosnih papira iz l. 256. KZ FBiH, krivotvorenja znakova za vrijednost iz l. 258. KZ FBiH i krivotvorenja znakova za obiljeavanje robe, mjera i utega iz l. 259. KZ FBiH. Ove inkriminacije takoer mogu predstavljati specifian oblik pomoi pri poinjenju naznaenih kaznenih djela. Kazneno djelo iz ovog lanka ima dva oblika, kod kojih je radnja izvrenja u sutini odreena na isti nain; razlika izmeu pojedinih oblika djela temelji se na namjeni sredstava za krivotvorenje. U stavku l. predvien je tei oblik kaznenog djela odreen s obzirom na teinu kaznenih djela za izvrenje kojih su namijenjena sredstva za krivotvorenje (izrada lanog novca, kreditnih kartica i ostalih kartica bezgotovinskog plaanja ili lanih vrijednosnih papira). U stavku 2. propisani je blai oblik djela. Radi se o izradi, nabavci, posjedovanju, prodaji ili davanju na uporabu sredstava za izradbu lanih znakova za vrijednost izdatih temeljem propisa ili lanih znakova za obiljeavanje robe te lanih mjera i utega. (1) Kazneno djelo iz stavka 1. ini tko izrauje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili daje na uporabu sredstva za izradbu lanog novca, lanih kreditnih i ostalih kartica bezgotovinskog plaanja ili lanih vrijednosnih papira. Radnja izvrenja kaznenog djela odreena je alternativno i to kao a) izraivanje, b) nabavljanje, c) posjedovanje, d) prodaja i e) davanje na uporabu sredstava za krivotvorenje. Pod izradbom sredstava za krivotvorenje podrazumijeva se pravljenje konstrukcija, projekata, odgovarajuih alata, strojeva, izrada odgovarajuih materija za krivotvorenje, proizvodnja kemijskih sredstava, otapala, izrada modela, kalupa, oglednih primjeraka i sl. Pojam nabavke treba tumaiti u opem smislu; to je svaka radnja kojom se dolazi u posjed odnosno vlasnitvo sredstava za krivotvorenje. Moe se raditi o kupovini sredstava, zamjeni, prijemu sredstava kao poklonu i sl. Nabavka u smislu ovog kaznenog djela obuhvaa i protupravne naine nabavke navedenih sredstava, npr., kraa tiskarske tehnike i tiskarskih boja iz tiskare. Zakonodavac inkriminira i samo posjedovanje ovih sredstava bez obzira na nain na koji je poinitelj doao u posjed tih sredstava. Prodaja sredstava za krivotvorenje predstavlja teretno raspolaganje sredstvima tj. raspolaganje uz odgovarajuu naknadu i prijenos sredstava na drugu ili druge osobe. Davanje sredstava za krivotvorenje na uporabu znai predaju sredstava drugoj osobi da ih uporabljuje; nije odluno da li se sredstava daju za jednokratnu uporabu ili za due vrijeme; uz naknadu ili bez naknade. 1104

Poduzimanjem vie naznaenih radnji od strane istog poinitelja ne ini se vie kaznenih djela; po pravilu radi se o samo jednom kaznenom djelu (npr., poinitelj nabavi sredstava za krivotvorenje a potom ih proda drugoj osobi). Predmet kaznenog djela iz stavka 1. su sredstva za krivotvorenje odnosno izradbu lanog novca, lanih kreditnih ili ostalih kartica bezgotovinskog plaanja. Najee se radi o odgovarajuim strojevima za izradbu lanih novanica, lanih kreditnih i drugih kartica odnosno lanih vrijednosnih papira, o materijalima posebnih svojstava (specijalni papiri, specijalna otapala, posebna kemijska sredstva, o otiscima, modelima, visokosofisticiranoj raunalnoj i drugoj tehnici, specijalnim alatima i dr.). S obzirom na injenicu da pojam sredstava za krivotvorenje obuhvaa, osim specijalnih sredstava za krivotvorenje i sredstva i materijale koji se svakodnevno koriste u ivotu, koji imaju iroku, opu uporabu, upitna je opravdanost ovako iroko postavljenog podruja kanjivosti kod ovog kaznenog djela. Za postojanje kaznenog djela iz stavka 1. neophodno je da se radi o sredstvima namijenjenim iskljuivo za izradbu lanog novca, lanih kreditnih ili ostalih kartica bezgotovinskog plaanja ili lanih vrijednosnih papira. Ukoliko ista osoba izradi, nabavi, posjeduje navedena sredstva za krivotvorenje, a potom tim sredstvima poini neko od kaznenih djela za izvrenje kojih su sredstva namijenjena (npr., kazneno djelo krivotvorenja novca) radit e se samo o poinjenju kaznenog djela krivotvorenja novca, a ne o stjecaju tog kaznenog djela i kaznenog djela iz ovog lanka. U ovom sluaju izradba, nabavka ili posjedovanje sredstava za krivotvorenje pojavljuje se kao prethodni stadij u izvrenju tzv., osnovnog kaznenog djela (pripremne radnje koje nisu kanjive); radi se o prividnom stjecaju po osnovu supsidijariteta. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba osim osoba koje su sudjelovale kao poinitelji, supoinitelji ili poticatelji u izvrenju kaznenih djela iz l. 205. KZ BiH, l.256. KZ FBiH i l. 257. KZ FBiH. (2)(3) U stavku 2. predvien je blai oblik ovog kaznenog djela. Radi se o izradi, nabavljanju, posjedovanju, prodaji i davanju na uporabu sredstava za krivotvorenje odnosno sredstava za izradbu lanih znakova za vrijednost izdatih temeljem propisa ili lanih znakova za obiljeavanje robe te lanih mjera i utega. Radnja izvrenja kaznenog djela, poinitelj djela, i ostala obiljeja djela odreena su potpuno na istovjetan nain kao i kod kaznenog djela iz stavka 1. tako da objanjenja data uz kazneno djelo iz stavka 1. vrijede i za oblik kaznenog djela iz ovog stavka. U stavku 3. predviena je obvezna primjena sigurnosne mjere oduzimanje predmeta iz l. 78. KZ FBiH, tj. obvezno oduzimanje sredstava za krivotvorenje. U praksi se pojavilo kao dvojbeno pitanje razlikovanja davanja sredstava za krivotvorenje na uporabu kao oblik ovog kaznenog djela i pomaganja u izvrenju navedenih kaznenih djela za ije izvrenje su sredstva za krivotvorenje namijenjena. Davanje sredstava za krivotvorenje na uporabu kao oblik radnje izvrenja ovog djela razlikuje se od pomaganja u izvrenju naznaenih kaznenih djela krivotvorenja izvrenih davanjem sredstava za izvrenje kaznenog djela. Za 1105

postojanje pomaganja neophodno je da kod pomagaa postoji namjera koja obuhvaa konkretno kazneno djelo za ije se izvrenje drugome prua pomo, dok kod ovog kaznenog djela poinitelj nema tonu predstavu o konkretnom kaznenom djelu koje e osoba kojoj daje sredstva za krivotvorenje uiniti, ve njegova namjera obuhvaa samo svijest o tome da e sredstva koja daje biti uporabljena za krivotvorenje. Zbog navedenog ovaj oblik kaznenog djela i navedeni oblik pomaganja kao sudionitva u kaznenom djelu krivotvorenja ne mogu biti u idealnom stjecaju jer postojanje sudionitva u naznaenom obliku konzumira kazneno djelo davanja sredstava za krivotvorenje ako je u pitanju ista radnja. lanak 261. Krivotvorenje ili unitenje poslovnih ili trgovakih knjiga ili isprava (1) Tko u poslovne ili trgovake knjige, isprave ili spise koje je duan voditi temeljem zakona ili drugog propisa, unese neistinite podatke ili ne unese neki vaan podatak, ili svojim potpisom ili peatom ovjeri poslovnu ili trgovaku knjigu, ispravu ili spis s neistinitim sadrajem, ili svojim potpisom ili peatom omogui izradbu poslovne ili trgovake knjige, isprave ili spisa s neistinitim sadrajem, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko neistinitu poslovnu ili trgovaku knjigu, ispravu ili spis uporabi kao da su istiniti, ili tko uniti, oteti, prikrije ili na drugi nain uini neuporabljivom poslovnu ili privrednu knjigu, ispravu ili spis.

(2)

Ovo kazneno djelo je po svojim bitnim obiljejima odreeno na slian nain kao i kazneno djelo krivotvorenja slubene isprave iz l. 389. KZ FBiH. Razlika izmeu ovog kaznenog djela i kaznenog djela iz l. 389. KZ FBiH odnosi se na poinitelja kaznenog djela i na objekt kaznenog djela. Kod kaznenog djela krivotvorenja slubene isprave poinitelj djela moe biti samo slubena ili odgovorna osoba, a kod ovog kaznenog djela svaka osoba; objekt radnje izvrenja kod kaznenog djela krivotvorenja slubene isprave je slubena ili poslovna isprava, knjiga ili spis, a kod ovog kaznenog djela objekt radnje izvrenja djela je poslovna ili trgovaka knjiga, isprava ili spis koji se vode temeljem zakona ili drugog propisa. Kazneno djelo iz ovog lanka svrstano je u skupinu kaznenih djela protiv gospodarstva, poslovanja i sigurnosti platnog prometa budui da se njime titi prije svega sigurnost platnog prometa. Sigurnost platnog prometa je jedan od temeljnih uvjeta za pravilno i nesmetano odvijanje poslovanja izmeu gospodarskih i drugih subjekata. Bitno je postojanje povjerenja u isprave kao predmete kojima se dokazuje postojanje ili nepostojanje pravno relevantnih injenica. 1106

Predmet ovog kaznenog djela su poslovne ili trgovake knjige, isprave ili spisi koje je netko duan voditi temeljem zakona ili drugog propisa odnosno koje se vode temeljem zakona ili drugog propisa. Pojam poslovne ili trgovake knjige, isprave ili spisa treba odreivati prema opem pojmu isprave, tako da se u sutini radi o krivotvorenju knjiga, isprava ili spisa koje slue kao dokaz pravno relevantnih injenica i koje takvo znaenje imaju u trgovakom, poslovnom ili uope gospodarskom prometu. Odgovarajuim zakonskim i podzakonskim propisima te internim aktima gospodarskih i drugih drutava i subjekata odreuje se kada, tko i na koji nain ima obvezu voditi odgovarajue knjige, isprave ili spise. Najee se radi o razliitim registrima, protokolima, upisnicima, knjigama blagajni, knjigama u koje se evidentiraju finansijski podaci, knjige ulaza i izlaza robe, zaduenja i razduenja, knjigovodstvenim obrascima i sl. Predmet ovog kaznenog djela mogu biti i razliiti spisi isprave koje se primaju ili odailjaju u okviru trgovakog, gospodarskog ili slinog poslovanja (primitci, izdaci, potvrde, narudbenice, otpremnice i sl.). (1) U stavku l. ovog lanka predvien je osnovni oblik kaznenog djela krivotvorenja ili unitenja poslovnih ili trgovakih isprava ili spisa kod kojeg je radnja izvrenja alternativno odreena i to kao: a) sainjavanje poslovne ili trgovake knjige ili spisa sa neistinitom sadrinom, b) ovjeravanje poslovne ili trgovake knjige ili spisa sa neistinitom sadrinom i c) omoguavanje pravljenja poslovne ili trgovake knjige ili isprave sa neistinitom sadrinom. Izrada poslovne ili trgovake knjige ili spisa sa neistinitom sadrinom moe se izvriti ili unoenjem u takve isprave neistinitih podataka ili neunoenjem vanih podataka. Prvi oblik sastoji se iz odreenih injenja dok drugi oblik podrazumijeva neinjenje iako je postojala obveza na unoenje podataka. Iako iz zakonske formulacije proizlazi da se u odnosu na neunoenje podataka treba raditi o vanim podacima jasno je da se i u odnosu na unoenje neistinitih podataka takoer treba raditi o podacima odreene vanosti odnosno o podacima koje imaju vrijednost za pravne odnose. Tako se u odluci VSH br.K.1031/74 od 21.03. 1975. navodi da unoenje u ispravu neistinitih podataka koji nemaju vrijednost za pravne odnose tj., koji nisu podobni da prouzroe postanak, prestanak ili povredu nekog prava odnosno pravnog odnosa ne predstavlja ovo kazneno djelo. Vanost podataka glede znaaja za dokazivanje pravno relevantnih injenica predstavlja questio facti u svakom konkretnom sluaju. Kazneno djelo je svreno kad je u poslovnu ili trgovaku knjigu ili ispravu unesen neistinit podatak odnosno kada nije unesen kakav vaan podatak. Ovjeravanje poslovne ili trgovake knjige ili isprave s neistinitom sadrinom predstavlja poseban vid intelektualnog krivotvorenja jer se radi o sluaju kada poinitelj svojim potpisom ili peatom potvruje sadrinu poslovne ili trgovake knjige ili isprave koja je neistinita i za koju zna da je neistinita i iju je sadrinu sainila neka druga osoba. Kao i kod prvog oblika radit e se ili o ispravi u koju su uneseni neistiniti podaci ili u koju nisu uneseni vani istiniti podaci. Kazneno djelo je dovreno u trenutku kad poinitelj stavi svoj potpis odnosno peat na poslovnu ili trgovaku knjigu ili ispravu ili spis sa neistinitom sadrinom. 1107

Trei oblik radnje izvrenja postoji kada poinitelj svojim potpisom odnosno peatom omogui pravljenje poslovne ili trgovake knjige ili isprave ili spisa s neistinitom sadrinom. Ovakvim radnjama koje se ne pojavljuju kao izrada odnosno ovjeravanje poslovne ili trgovake knjige ili isprave ili spisa sa neistinitom sadrinom poinitelj na neki drugi nain sudjeluje u pravljenju odnosno omoguavanju pravljenja naznaenih isprava odnosno knjiga sa neistinitom sadrinom. Najee e se raditi o sluajevima kada na neki prazan papir, neispunjen obrazac ili slino poinitelj stavlja svoj potpis ili peat, nakon ega druga osoba unosi neistinitu sadrinu. Razlika izmeu ovog oblika i prethodnih oblika radnje izvrenja ogleda se u tom to na ovaj nain poinitelj eli drugome omoguiti unoenje neistinitih podataka ili izostavljanje vanih istinitih podataka; poinitelj na ovaj nain osigurava neophodan oblik za postojanje odgovarajue knjige ili isprave, a neistinitu sadrinu ostvaruje druga osoba, pri emu kod poinitelja mora postojati svijest i volja da omogui drugom krivotvorenje ovih dokumenata. Kazneno djelo smatra se dovrenim kada poinitelj stavi svoj potpis ili peat na knjigu ili ispravu. Kod sva tri vida radnje izvrenja potrebito je da se radi o osobama koje su ovlatene na poduzimanje radnji u vezi s izradom ili voenjem poslovnih ili trgovakih knjiga ili isprava i spisa kao i drugih odgovarajuih radnji (npr., prijemotprema spisa), odnosno koje su ovlatene da vre odgovarajue ovjere svojim potpisom odnosno peatom. Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom. Za odreenje namjere kod ovog kaznenog djela moe posluiti odreenje namjere dato u odluci VS BiH br.K.247/85 od 02.07.1985. a u odnosu na kazneno djelo krivotvorenja slubene isprave. U naznaenoj odluci se navodi da je dovoljno ako je poinitelj svjestan da su podaci koji se unose u slubenu ispravu (odgovarajue i za ovo k.d., op.aut.) neistiniti i da hoe (ili pristaje) na unoenje takvih podataka u ispravu. Za utvrivanje takvog psihikog odnosa poinitelja prema djelu nije od znaaja iz kojih pobuda je radnja izvrena, hoe li on ili druga osoba imati kakvu korist ili hoe li od te radnje za neku osobu nastupiti kakva teta. Iako iz zakonskog opisa kaznenog djela (stavak l.) proizilazi da se radi o delicta communia (tko ... ) njegovim poiniteljem moe biti samo osoba koja je ovlatena poduzimati radnje u vezi sa izradom odnosno voenjem poslovnih ili trgovakih knjiga, isprava ili spisa odnosno koja je ovlatena da vri ovjere svojim potpisom ili peatom poslovnih ili trgovakih knjiga, isprava ili spisa. (2) U stavku 2. predvien je poseban oblik kaznenog djela krivotvorenja ili unitenja poslovnih ili trgovakih knjiga ili isprava. Djelo ini tko neistinitu poslovnu ili trgovaku knjigu, ispravu ili spis uporabi kao da su istiniti, ili tko uniti, oteti, prikrije ili na drugi nain uini neuporabljivom poslovnu ili privrednu knjigu, ili spis. Iz naznaenog odreenja vidljivo je da kazneno djelo iz stavka 2. ima dva oblika. Kod prvog oblika radi se o uporabi neistinite poslovne ili trgovake knjige, isprave ili spisa kao da su istiniti. U teoriji je razliito rjeavano pitanje kad se smatra da je dolo do uporabe odreene isprave, knjige ili spisa. Po jednima to je trenutak saznanja sadrine isprave od osobe kojoj je isprava predata, po drugom 1108

miljenju do uporabe isprave je dolo kad je stvorena mogunost da osoba kojoj je isprava upuena doe u posjed isprave (npr., predajom poti pisma koje sadri neistinitu ispravu) dok po treem stajalitu kao trenutak uporabe odreuje se trenutak kad je isprava uinjena dostupnom osobi kojoj je bila namijenjena. Ovo stajalite preteito je prihvaeno u sudskoj praksi i doktrini. U odluci VS BiH br. Kvlp.-106/87 od 10.12. 1987., navodi se da je krivotvorenje isprave u obliku uporabe takve isprave dovreno u trenutku kad ju je poinitelj uinio dostupnom osobi kojoj se podnosi s ciljem da postigne uinak uporabe bez obzira je li taj uinak i postignut. Nije nuno da sam poinitelj neposredno predaje ispravu nekoj osobi ili odgovarajuoj slubi, moe se raditi i o neizravnom dostavljanju, predaji, odnosno uporabi npr. u sluaju kad poinitelj osobi koja ga zamjenjuje u odreenim poslovima dostaviti neistinitu ispravu, knjigu ili spis koju ova osoba naknadno preda drugome. Za postojanje djela irelevantno je zbog ega se vri uporaba neistinite isprave knjige ili spisa odnosno nebitno je li uporabom ostvaren neki cilj, pribavljena imovinska ili druga korist, prouzroena teta i dr. Drugi vid radnje izvrenja kaznenog djela iz stavka 2. sastoji se u unitenju, oteenju, prikrivanju ili injenju na drugi nain neuporabljivom poslovne ili privredne knjige, isprave ili spisa. Radi se o posebnom sluaju ugroavanja sigurnosti gospodarskog poslovanja i pravilnog i zakonitog vrenja knjigovodstvenih i drugih poslova koje nema vid krivotvorenja isprave odnosno njene uporabe. Unitenje poslovne ili trgovake knjige, isprave ili spisa postoji kad su iste potpuno unitene da vie ne postoje (npr., spaljena je knjiga blagajne) ili kad su u takvoj mjeri i na takav nain oteeni i izmijenjeni da su potpuno neuporabljivi (npr., izbrisan je tekst isprave). Oteenje e postojati u sluaju kad je takvog intenziteta da bitno ili u cijelosti onemoguava uporabu knjige, isprave ili spisa, iako isprava fiziki postoji (npr., polijevanje isprave mastilom ime se dio teksta isprave ini neitljivim i neuporabljivim). Prikrivanje se sastoji u radnjama kojima se premjeta poslovna ili trgovaka knjiga isprava ili spis s mjesta gdje je predvieno da se nalazi na neko drugo skriveno ili nedostupno mjesto. O prikrivanju se moe raditi i u sluaju kada npr., spis ostaje u istoj prostoriji gdje se i dri, ali se namjerno ubaci u neki drugi spis, npr. u arhivirani spis. injenje navedenih knjiga, isprava ili spisa na drugi nain neuporabljivim sastoji se u poduzimanju razliitih radnji kojima se prouzrokuje njihova neuporabljivost ( npr., ostavljanjem isprave u vlanoj prostoriji usljed ega se brie tekst isprave ili ostavljanjem trgovake knjige na mjestu gdje je dostupna insektima i sl.). Kazneno djelo dovreno je unitenjem, oteenjem, prikrivanjem ili injenjem neuporabljivim na drugi nain poslovne ili privredne knjige, isprave ili spisa. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba (delicta communia). Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom.

1109

lanak 262. Povreda pronalazakog prava Tko u poslovanju neovlateno uporabi tui prijavljeni ili propisima zatieni pronalazak, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. Ovim kaznenim djelom kao i kaznenim djelom iz l.263. (neovlateno koritenje tueg modela i uzorka) titi se industrijsko vlasnitvo kao dio intelektualnog vlasnitva. Openito reeno industrijsko vlasnitvo je meunarodno prihvaeni terminus technicus za subjektivno pravo koje se odnosi na izume, tehnika unapreenja, robne i uslune igove, modele i uzorke, oznake podrijetla proizvoda i dr. To je skup intelektualnih vrijednosti, proizvoda ljudskog duha koji se primjenjuju u gospodarstvu. Sam pojam vlasnitva nije istovjetan s vlasnitvom u smislu graanskog prava . Odredbe o pronalazakom pravu kao dijelu industrijskog vlasnitva sadrane su u Zakonu o industrijskom vlasnitvu u BiH, koji zakon se temelji na odredbama Parike konvencije za zatitu industrijskog vlasnitva od 20.03.1983. Inkriminacijom iz ovog lanka se zatiuje pronalazako pravo. Patent je pravo kojim se titi prijavljeni ili propisima zatieni pronalazak. Patent je u formalnom smislu isprava koju na zahtjev odreene osobe uz ispunjenje predvienih zakonskih uvjeta izdaje Institut za standarde, mjeriteljstvo i industrijsko vlasnitvo BiH. U smislu l. 19. Zakona o industrijskom vlasnitvu u BiH, patent je pravo kojim se titi pronalazak iz bilo kojeg podruja tehnike, koji je nov koji ima inventivnu razinu i koji se moe industrijski primijeniti. Iz navedenog proizlazi da su temeljne znaajke pronalaska patentibilnost, novost pronalaska, inventivna razina i industrijska primjenjivost. Kao izumi smatraju se otkria, znanstvene teorije i matematike metode, estetske tvorevine, planovi, pravila i metode za izradbu razumnih aktivnosti, igara i gospodarskih djelatnosti, programi raunara, prikazivanje informacija definirano samom sadrinom tih informacija. Patent ne moe biti dodijeljen za pronalaske ija bi objava ili iskoritavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu, izume kirurkog ili dijagnostikog postupka ili postupka lijeenja koji se primjenjuje neposredno na ivom ljudskom ili ivotinjskom organizmu. Pronalazak je nov ako nije obuhvaen stanjem tehnike odnosno ako nije postao dostupan javnosti objavom, izlaganjem, prikazivanjem ili uporabom na nain koji strunjacima omoguava da ga primjene. Daljnja znaajka pronalaska je inventivna razina pronalaska koja postoji ako rjeenje odreenog problema za strunjake odgovarajue oblasti na oevidan nain ne proizlazi iz stanja tehnike. Posljednji uvjet za zatitu pronalaska odnosno ostvarenje prava na patent je industrijska primjenjivost. Smatra se da je pronalazak, izum industrijski primjenljiv ako je predmet izuma tehniki izvodljiv i ako se moe proizvesti ili uporabiti u bilo kojoj oblasti industrije i u poljoprivredi (v. odredbe l. 19. 24. Zakona o industrijskom vlasnitvu u BiH). U materijalnom smislu patentom se oznaava pravo odreene sadrine kojim se titi pronalazak. Radi se o 1110

materijalnim pravima imatelja prava industrijskog vlasnitva (pronalaska): iskljuivo pravo gospodarskog iskoritavanja i raspolaganja sukladno zakonu i moralnim pravima, pravo imatelja da bude oznaen u prijavi i u svim ispravama koje se odnose na patent. Zatitni objekt ovog kaznenog djela su naznaena pronalazaka prava. Radnja izvrenja djela je neovlatena uporaba tueg prijavljenog ili propisima zatienog pronalaska. Kao prijavljeni pronalazak smatra se onaj pronalazak koji je prijavljen Institutu za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasnitvo BiH. Kao trenutak prijave smatra se dan kada je u Institutu primljena uredna patentna prijava patenta, kad je primljen podnesak koji sadri odgovarajui zahtjev za prijavu za zatitu pronalaska, odnosno kad je do prijave dolo temeljem koritenja tzv. izlobenog (sajamskog) prava patenta i tzv. unijskog prava prvenstva (detaljnije o naznaenim pravima v. odredbe l. 7. i 8. Zakona o industrijskom vlasnitvu BiH). Pronalazak se smatra zatienim kad je povodom zahtjeva za priznanje prava na zatitu pronalaska doneseno rjeenje o priznanju prava na zatitu pronalaska odnosno kad je takvo rjeenje upisano u odgovarajui registar. Pod uporabom pronalaska podrazumijevaju se sve radnje kojima se pronalazak koristi, uporabljuje u procesu proizvodnje, uope u poslovanju i slino. Uporaba pronalaska treba se vriti u poslovanju i to neovlateno, tako da se nee raditi o ovom kaznenom djelu u sluaju kada netko koristi, upotrebljava pronalazak temeljem valjanog pravnog osnova npr. na temelju ugovora o licenci, u sluaju obvezne licence, u sluaju prestanka prava na zatitu pronalaska npr. po proteku roka od 20 godina raunajui od dana prijave patenta ili npr. po proteku roka od 10 godina od dana prijave patenta sa skraenim trajanjem i dr. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba (delicta communia). Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom koja obuhvaa i svijest o protupravnosti postupanja. lanak 263. Neovlateno koritenje tueg modela i uzorka (1) (2) Tko na svojem proizvodu u prometu neovlateno uporabi tui prijavljeni ili modelom ili uzorkom zatieni vanjski oblik, sliku ili crte, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Tko neovlateno objavi predmet prijave tuega modela ili uzorka, kaznit e se novanom kaznom i kaznom zatvora do pet godina.

Kaznenim djelom iz ovog lanka kaznenopravno su sankcionirana postupanja koja se sastoje u neovlatenom koritenju tueg modela i uzorka odnosno titi se zatieni vanjski oblik, slika ili crte koji su prijavljeni ili modelom ili uzorkom zatieni. U pitanju su razliiti oblici zlouporabe industrijskog dizajna. Odredbe o industrijskom dizajnu, pravu na industrijski 1111

dizajn, zatiti industrijskog dizajna i sl. sadrane su u l. 97. - 115. Zakona o industrijskom vlasnitvu u BiH. Prema l. 97. navedenog Zakona, industrijskim dizajnom titi se izgled cijelog ili dijela proizvoda koji je nov i iji je individualni karakter rezultat posebnih obiljeja linija, kontura, boja, oblika, odnosno materijala proizvoda samog po sebi ili njegovih ornamenata. Temeljne znaajke industrijskog dizajna su novost proizvoda ili dijela proizvoda odnosno modela ili uzorka te njegovo posebno obiljeje, individualne znaajke. Oblik cijelog proizvoda ili dijela proizvoda smatrat e se novim u smislu ovog zakona, ako istovjetan oblik cijelog ili dijela proizvoda prije datuma podnoenja prijave industrijskog dizajna nije bio dostupan javnosti, odnosno, ako je zahtijevano pravo prvenstva, prije priznatog datuma prvenstva (l. 98. st.1.). Istovjetnost proizvoda (bilo oblika cijelog ili dijela proizvoda) postojat e ako se njegov specifian oblik razlikuje samo u neznatnim detaljima odnosno ako predstavlja kombinaciju poznatih oblika. Kazneno djelo iz ovog lanka ima dva oblika. U stavku 1. previen je osnovni oblik kaznenog djela koji se sastoji u neovlatenoj uporabi u prometu tueg prijavljenog ili modelom ili uzorkom zatienog vanjskog oblika, slike ili crtea, u neovlatenoj uporabi industrijskog dizajna. U stavku 2. kaznenopravno je sankcionirano neovlateno objavljivanje predmeta prijave tueg modela ili uzorka. (1) Kazneno djelo iz stavka 1. ini tko na svojem proizvodu u prometu neovlateno uporabi tui prijavljeni ili modelom ili uzorkom zatieni vanjski oblik, sliku ili crte. Radnja izvrenja kaznenog djela je uporaba tueg industrijskog dizajna, odnosno uporaba tueg prijavljenog ili modelom ili uzorkom zatienog vanjskog oblika slike ili crtea. Openito reeno uzorak je slika ili crte ili kombinacija slike i crtea koji mogu da slue za ugled i da se prenose na industrijske ili zanatske proizvode. Model je tijelo koje predstavlja industrijski ili zanatski predmet odnosno tijelo na kojem se mogu primijeniti industrijski ili zanatski predmeti. Model predstavlja plastinu formu i to formu, oblik dat u prostoru, za razliku od uzorka koji ini oblik grafike, primijenjene umjetnosti na povrini predmeta. Iako to zakon ne navodi, pod modelom se podrazumijeva i tzv., korisni model kao oblik zatite izuma kojim se titi izum novog oblikovanja industrijskog predmeta u svrhu njegove bolje ili racionalnije uporabe i tzv., industrijski model koji je za razliku od modela za iskoritavanje vezan za vanjski oblik i za estetski izraz. S obzirom na smisao i zakonsko odreenje ove inkriminacije pod modelom u smislu ovog kaznenog djela podrazumijeva se samo tzv., industrijski model. Pojam uporabe podrazumijeva razliite vrste uporabe, npr., uporaba proizvoda istog vanjskog oblika kao to je i zatieni oblik, stavljanje crtea, slika na proizvod, stavljanje kombinacija slika i crtea na proizvod i sl. Da bi se radilo o ovom kaznenom djelu neophodno je da je u pitanju uporaba prijavljenih vanjskih oblika slika ili crtea, odnosno vanjskih oblika slika ili crtea zatienih modelom ili uzorkom na svojem proizvodu i u prometu. Ukoliko se radi o naznaenim vidovima uporabe na proizvodima van prometa nee se raditi o ovom kaznenom djelu. Pod proizvodom se u smislu l. 97. st. 2. Zakona 1112

o industrijskom vlasnitvu u BiH podrazumijeva bilo koji industrijski ili zanatski proizvod, ukljuujui dijelove namjeravane za stavljanje u kompleksan proizvod, skupine ili kompozicije proizvoda, ambalau, modne krojeve, grafike simbole i topografske oznake, iskljuujui raunarske programe i poluprovodne proizvode. Pored naznaenog, potrebito je da se radi o neovlatenoj uporabi. Ukoliko je uporaba izvrena temeljem odgovarajueg ovlatenja vlasnika prava na industrijski proizvod nee se raditi o ovom kaznenom djelu ili ako se radi o uporabi temeljem neke druge ovlasti. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba (delicta communia). Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom. (2) U stavku 2. previen je tei oblik ovog kaznenog djela. Kazneno djelo ini tko neovlateno objavi predmet prijave tueg modela ili uzorka. U pitanju je svojevrstan vid odavanja tajnosti podataka, odnosno tajnosti podataka koji se odnose na sadrinu predmeta prijave tueg modela ili uzorka. U ovom sluaju poinitelj ini dostupnim javnosti sadrinu predmeta prijave (tui model ili uzorak) prije objavljivanja te sadrine na zakonom propisani nain. Odredbama l. 101. - 109. Zakona o industrijskom vlasnitvu u BiH propisan je postupak za priznanje industrijskog dizajna, nain i uvjeti za podnoenje prijave, sadrina prijave, ispitivanje urednosti prijave, ispitivanje uvjeta za priznanje prava i odredbe o rjeenju o priznanju industrijskog dizajna i dr. Nain objavljivanja sadrine predmeta prijave tueg modela ili uzorka moe biti razliit; moe se raditi o objavljivanju u sredstvima informiranja, objavljivanju putem interneta, objavljivanju u internim glasilima i sl. U zakonskom opisu djela izriito je navedena protupravnost postupanja; poinitelj treba da poduzme radnju objavljivanja neovlateno. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba (delicta communia). Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom. lanak 264. Neovlatena uporaba tue tvrtke Tko se s ciljem obmane kupca ili korisnika usluga poslui tuom tvrtkom, igom, zatitnim znakom ili posebnom oznakom robe ili unese pojedina obiljeja tue oznake u svoju tvrtku, ig, zatitni znak ili posebnu oznaku robe, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Zatita proizvoaa i davatelja usluga od nelojalne konkurencije kao i zatita kupaca i drugih osoba odnosno korisnika odgovarajuih usluga od obmanjivanja od strane sudionika u gospodarskom prometu i u obavljanju gospodarske djelatnosti ostvaruje se zakonskim i drugim odredbama imovinskog 1113

karaktera, propisivanjem gospodarskim prijestupa i prekraja i drugim oblicima zatite. Pored naznaenih oblika zatite ovom inkriminacijom ostvaruje se i kaznenopravna zatita zakonite uporabe tvrtke, iga, zatitnog znaka ili posebne oznake robe.. Objekt zatite je tvrtka, ig, zatitni znak ili posebna oznaka robe. Odredbe o tvrtki, igu i dr. propisane su u Zakonu o gospodarskim drutvima i Zakonom o industrijskom vlasnitvu u BiH. Prema odredbama Zakona o gospodarskim drutvima tvrtka je ime pod kojim gospodarsko drutvo posluje (l. 12.); tvrtka sadri odgovarajue zakonom propisane sastojke s tim to izmeu ostalog, ne smije sadravati zatiene robne ili uslune znakove drugih pravnih i fizikih osoba i rijei i oznake koji bi mogli stvoriti zabunu glede vrste i obima poslovanja ili dovesti do zamjene s tvrtkom ili znakom drugog gospodarskog drutva ili povrijediti prava drugih osoba (l. 16.). Tvrtka drutva mora se razlikovati od tvrtke drugih osoba, koritenje tvrtke protivno ovim odredbama predstavlja gospodarski prijestup. lankom 69. Zakona o industrijskom vlasnitvu u BiH, pod igom se podrazumijeva znak koji se moe grafiki prikazati i koji je podoban za razlikovanje roba, odnosno usluga, jednog sudionika u gospodarskom prometu od istih ili slinih roba, odnosno usluga drugog sudionika u gospodarskom prometu. Istim se mogu titi znakovi, posebice: rijei, slova, brojke, slogani, kratice, grafiki prikazi, kombinacije boja i njihovih nijansi, trodimenzionalni oblici, ambalaa za proizvode, pod uvjetom da su distinktivni, kao i kombinacije svih naprijed navedenih znakova osim tzv., individualnog iga zakonom se titi i kolektivni ig kao znak udruge proizvoaa roba ili poduzea koja se bave pruanjem usluga u gospodarskom prometu koji slui za razlikovanje roba, odnosno usluga lanova udruga od roba odnosno usluga istih ili slinih poduzea. Navedenim zakonom propisane su odredbe i o ostalim zatitnim znacima ili posebnim oznakama robe (odredbe o industrijskom dizajnu, zemljopisnim oznakama i dr.). Radnja izvrenja kaznenog djela odreena je alternativno i sastoji se u a) posluivanju tuom tvrtkom, tuim igom, zatitnim znakom ili posebnom oznakom robe ili u b) unoenju pojedinih obiljeja tue oznake u svoju tvrtku, ig, zatitni znak ili posebnu oznaku robe. Radnja posluivanja sastoji se u raznim oblicima uporabe tue tvrtke, tueg iga, tueg zatitnog znaka ili tue posebne oznake za oznaavanje vlastite robe odnosno za individualizaciju, oznaavanje vlastitih usluga ime se kupci odnosno korisnici usluga dovode ili odravaju u zabludi glede injenica tko je stvarni davatelj usluge odnosno proizvoa robe i glede injenica stvarnog podrijetla, kvaliteta robe i sl. Kriva predstava o naznaenim okolnostima moe se stvoriti i unoenjem pojedinih tuih oznaka u svoju tvrtku, ig ili zatitni znak ili svoju posebnu oznaku robe to predstavlja drugi vid radnje izvrenja ovog djela (npr., unoenjem pojedine oznake poznate tvrtke u oznaku svoje tvrtke ime se stvara, zbog slinosti obiljeja, dojam da se radi o robi drugog proizvoaa, a ne onog koji je stvarno robu proizveo i koja roba je po pravilu loijeg kvaliteta, to je najei razlog ovakvog postupanja). 1114

Kazneno djelo je dovreno poduzimanjem bilo koje radnje izvrenja; nije potrebito da je usljed toga dolo do obmanjivanja kupaca ili korisnika usluga. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba. Kazneno djelo moe se poiniti samo s izravnom namjerom. Potrebito je i postupanje s odreenim ciljem tj. s ciljem obmane kupaca ili korisnika usluga. lanak 265. Obmana kupaca (1) Tko s ciljem obmane kupaca stavi u promet proizvode s oznakom u koju su uneseni podaci koji ne odgovaraju sadraju, vrsti, podrijetlu ili kakvoi proizvoda, ili stavi u promet proizvode koji po svojoj teini ili kakvoi ne odgovaraju onome to se redovito pretpostavlja kod takvih proizvoda, ili stavi u promet proizvode bez oznake o sadraju, vrsti, podrijetlu ili kakvoi proizvoda kad je takva oznaka propisana, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine i novanom kaznom. Tko s ciljem obmane kupaca lano objavi snienje cijene proizvoda, rasprodaju robe po snienim cijenama ili na drugi nain lanom reklamom obmanjuje kupce glede cijene proizvoda koje prodaje, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)

Osim vidova zatite potroaa normama obveznog i trgovakog prava ovim lankom predviena je i kaznenopravna zatita potroaa od kupnje i potronje proizvoda koji ne odgovaraju deklariranoj ili pretpostavljenoj kvaliteti, koliini i dr., kao i zatita od lanog, prijevarnog reklamiranja proizvoda. O znaaju zatite potroaa govori injenica da brojne meunarodne konvencije reguliraju ovu problematiku od kojih navodimo: Rimsku konvenciju o mjerodavnom pravu za ugovorne odnose iz 1980., Haku konvenciju o mjerodavnom pravu za odreene potroake prodaje i Haku konvenciju o mjerodavnom pravu za odgovornost proizvoaa za svoje proizvode iz 1973. Kazneno djelo je openito upravljeno protiv gospodarstvenih odnosa u irem smislu, odnosno protiv dobrih poslovnih obiaja i poslovnog morala i povjerenja u trgovce i proizvoae, a takoer predstavlja i vid nelojalne konkurencije. Odredbe o zatiti kupaca, odnosno potroaa sadrane su izmeu ostalog i u Zakonu o zatiti potroaa u BiH i Zakonu o trgovini. Kazneno djelo obmanjivanje kupaca predstavlja svojevrstan oblik prijevarnog postupanja, budui da poinitelj kod kupaca stvara pogrenu predstavu o postojanju ili nepostojanju odreenih injenica vezanih za kvantitetu, kvalitetu i cijenu proizvoda kao i o drugim injenicama u vezi s proizvodima koji su predmet predaje odnosno kupnje. (1) Kod kaznenog djela iz stavka 1. propisane su tri alternativno odreene radnje izvrenja i to: a) stavljanje u promet proizvoda s oznakom u koju su uneseni podaci koji ne odgovaraju sadraju, vrsti, podrijetlu ili kakvoi proizvoda, b) 1115

stavljanje u promet proizvoda koji po svojoj teini ili kakvoi ne odgovaraju onome to se redovito pretpostavlja kod takvih proizvoda i c) stavljanje u promet proizvoda bez oznake o sadraju, vrsti, podrijetlu ili kakvoi proizvoda kad je takva oznaka propisana. Prvi oblik radnje izvrenja sastoji se u stavljanju u promet proizvoda s lanom oznakom o sadrini (npr., u oznaci je navedeno da je teina proizvoda 1000 grama a u stvari je 900 grama), vrsti (npr., lano se tvrdi da odreeni proizvod odgovara odreenoj vrsti proizvoda), podrijetlu (npr., tvrdi se da su cigarete proizvedene od hercegovakog iako su u stvari proizvedene od makedonskog duhana) ili kvaliteti (npr., u oznaci se oznauje vunena sadrina tkanine a ona je pamuna) proizvoda ime se unoenjem takvih lanih podataka u oznaku proizvoda potroa, kupac, dovodi u zabludu o vanim osobinama proizvoda koje kupuje i usljed te zablude kupuje taj proizvod. Drugi vid radnje sastoji se u stavljanju u promet proizvoda koji po svojoj teini ili kakvoi ne odgovaraju onome to se redovito pretpostavlja kod takvih proizvoda. Radi se o sluaju kada proizvod ne sadri deklaraciju, oznaku teine ili kakvoe proizvoda ve kad se zbog odreenih okolnosti (uobiajena koliina ili kvaliteta prema trgovakim obiajima, obiajima prodaje, nain pakiranja, uobiajena praksa i sl.) pretpostavlja da je proizvod odreenih svojstava ili odreene teine, odnosno u sluaju kad se proizvod ne mjeri niti provjerava njegova kvaliteta. O ovom obliku djela radit e se u sluaju prodaje kruha ili drugih peciva u komadima odreene teine ili odreenih svojstava koji ne odgovaraju uobiajenoj, propisanoj odnosno pretpostavljenoj teini ili svojstvu proizvoda, npr., prodaja polubijelog kruha kao bijelog ili prodaja komada kruha manje teine umjesto propisane teine. Za pojedine proizvode je zakonskim ili drugim propisima predvieno obvezno postojanje odgovarajue deklaracije, oznake na proizvodu o sadrini, vrsti, podrijetlu ili kakvoi proizvoda. Ukoliko doe do stavljanja takvih proizvoda u promet bez oznake o sadraju, vrsti, podrijetlu ili kakvoi proizvoda radit e se o treem obliku radnje izvrenja. Poduzimanjem bilo koje od naznaenih radnji ini se kazneno djelo. Ukoliko poinitelj poini dvije ili vie radnji nema stjecaja djela, radi se o samo jednom djelu. Poinitelj kaznenog djela moe biti osoba koja stavlja proizvode u promet. Kazneno djelo smatra se dovrenim i jednokratnom radnjom izvrenja (tko stavi ...). Nije bitno da li su kupci kupili tako oznaene proizvode odnosno takve proizvode. Djelo se moe poiniti samo s namjerom. Potrebito je i postupanje s posebnim ciljem odnosno s ciljem obmanjivanja kupaca. (2) U stavku 2. previen je poseban oblik kaznenog djela obmane kupaca koji u stvari predstavlja poseban vid lane reklame, nelojalne konkurencije a time i vid prijevare potroaa. Odredbe o nelojalnoj konkurenciji sadrane su i u l. 48. st. l. Zakona o trgovini. Cilj je da se stvaranjem krive predstave o cijenama robe ili stvaranjem krive predstave o drugim okolnostima u vezi s prodajom robe potroai motiviraju za kupnju odreene robe. Radnja izvrenja sastoji se u lanim objavama snienja cijene proizvoda, rasprodaji robe po snienim cijenama, u obmanjivanju kupaca na drugi nain lanom reklamom glede cijene proizvoda. Nije odluno na 1116

koji nain su navedene radnje poduzete. Moe se raditi o isticanju izvjea o odreenim cijenama u izlozima prodavaonica, o oglaavanju preko sredstava informiranja i masovnih komunikacija (radio, TV, tisak, internet i sl. kao i oglaavanje putem kataloga). I kod ovog oblika djela radnja izvrenja odreena je alternativno. Poduzimanje bilo koje od naznaenih radnji ini se kazneno djelo. Nema stjecaja u sluaju poduzimanja vie alternativno odreenih radnji. Poinitelji djela mogu biti osobe koje posluju u prometu robom i pri tome se slue lanom reklamom. Najee e se raditi o odgovornim osobama u pravnim osobama koje se bave trgovakom, promidbenom ili slinom djelatnou, vlasnicima tvrtki ili pojedincima kao vlasnicima samostalnih trgovakih radnji. Kazneno djelo moe se izvriti samo s namjerom. Kao i kod kaznenog djela iz stavka i kod ovog kaznenog djela potrebito je postupanje s odreenim ciljem, ciljem obmane kupaca. lanak 266. Nedoputena trgovina zlatnim novcem i zlatom (1) (2) (3) Tko se protivno propisima bavi trgovinom zlatnim novcem ili zlatom u vrijednosti koja prelazi 10.000 KM, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Ako je poinitelj djela iz stavka 1. ovoga lanka organizirao mreu preprodavatelja ili posrednika, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Zlatni novac ili zlato koje je bilo predmetom nedoputene trgovine oduzet e se.

Kazneno djelo trgovine zlatnim novcem ili zlatom predstavlja poseban oblik kaznenog djela nedoputene trgovine. (1) Kazneno djelo sastoji se u bavljenju, protivno propisima trgovinom zlatnim novcem ili zlatom u vrijednosti koja prelazi iznos od 10.000 KM. Djelo je blanketnog karaktera, sadri blanketnu dispoziciju koja upuuje na primjenu odgovarajuih propisa, prije svega propisa vezanih za devizno poslovanje, monetarno-financijsko poslovanje, emisiju novca i sl. (V. Zakon o deviznom poslovanju, Zakon o platnim transakcijama, Zakon o unutarnjem platnom prometu, kao i Zakon o Centralnoj banci BiH). Predmet kaznenog djela su zlatni novac i zlato. Pod zlatnim novcem podrazumijeva se i novac u optjecaju, ali i zlatnici (kovano zlato u bilo kojem obliku, neovisno o tom predstavlja li ono zakonsko sredstvo plaanja). Objekt radnje je i zlato kao plemeniti metal bez obzira na stanje i oblik (osim onog to se smatra zlatnim novcem), u polugama kao i kovano zlato. Meutim, kao objekt ovog djela ne smatraju se predmeti izraeni od zlata ili predmeti izraeni od lomljenog zlata kao to su npr., ogrlice, prstenje, narukvice, broevi i dr. slini ukrasni predmeti od zlata. 1117

Radnja kaznenog djela odreena je kao bavljenje trgovinom zlatnim novcem ili zlatom. Openito pod trgovinom se u smislu ovog lanka podrazumijeva kupovina, prodaja i razmjena koje pojmove treba tumaiti sukladno propisima obveznog prava odnosno gospodarskog prava kojim se reguliraju ugovori. Iako zakon koristi trajni glagolski oblik bavi trgovinom sudska praksa zauzima stajalite da se pod pojmom bavi moe podrazumijevati i poduzimanje samo jedne radnje, npr., jedne kupovine zlatnog novca ili zlata u vrijednosti vioj od 10.000 KM, ukoliko se prema svim okolnostima djela moe zakljuiti da je kod poinitelja postojala namjera daljnjeg bavljenja navedenim vidovima nedoputene trgovine. U teoriji i praksi dvojbeno je kada se kazneno djelo smatra dovrenim s obzirom na radnju izvrenja. Prema jednom stajalitu, s obzirom da se radi o koncenzualnim ugovorima smatra se da je radnja izvrenja npr., kupovina dovrena trenutkom zakljuenja ugovora tj. postizanjem suglasnosti o predmetu i cijeni. Tako Okruni sud u Mostaru u odluci br. K.-13/84 od 10.04.1984., izmeu ostalog, navodi da je ovo kazneno djelo dovreno trenutkom zakljuenja kupoprodaje, tj. optuenici su djelo izvrili bez obzira to u trenutku otkrivanja zakljuenu pogodbu nisu u cijelosti realizirali (zateeni su prigodom primopredaje). Po drugom stajalitu koje uglavnom nije prihvaeno u sudskoj praksi kazneno djelo je dovreno tek kada je na temelju pravnog posla (kupovine, prodaje, razmjene) dolo do stvarne predaje stvari, zlatnog novca i zlata. Nije odluno kupuje li, prodaje ili razmjenjuje poinitelj zlatni novac ili zlato za sebe ili za drugoga. Nuan uvjet za postojanje ovog kaznenog djela je da je vrijednost zlatnog novca ili zlata kao predmeta ovog vida nedoputene trgovine via od 10.000 KM. Za postojanje ovog kaznenog djela, u sluaju kad je ono sastavljeno od vie radnji kupovine, prodaje ili razmjene dovoljno je da ukupna vrijednost predmeta (zlata ili zlatnog novca, op.aut.) prelazi zakonom utvreni iznos (Odluka VS BiH br. K. 200/88 od 19.01. 1989.). Zakonsko obiljeje kaznenog djela predstavlja protupravnost ponaanja; djelo e postojati samo ukoliko se radi o bavljenju trgovinom, zlatnim novcem ili zlatom protivno propisima. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba (delicta communia). Djelo se moe poiniti samo s namjerom koja obuhvaa i svijest o protupravnosti postupanja odnosno svijest da se trgovina vri, obavlja protivno propisima. (2) U stavku 2. ovog lanka predvien je tei oblik kaznenog djela trgovine zlatnim novcem i zlatom. Djelo e postojati u sluaju kad je poinitelj djela iz stavka 1. organizirao mreu preprodavatelja ili posrednika. O pojmovima organiziranja mree preprodavatelja i organiziranja mree posrednika vidjeti pojanjenja data uz kazneno djelo nedoputene trgovine iz l. 267. KZ FBiH, odnosno kazneno djelo nedozvoljene trgovine iz l. 212. KZ BiH. U pogledu ostalih obiljeja ovog oblika kaznenog djela vrijede objanjenja data uz stavak l. ovog lanka. (3) U stavku 3. predvieno je obvezno oduzimanje zlatnog novca ili zlata koji su bili predmet nedoputene trgovine. Radi se o obveznoj primjeni sigurnosne mjere oduzimanja predmeta iz l. 78. KZ FBiH. 1118

Sudska praksa:
Trgovina zlatnim nakitom ne moe se kvalificirati kao kazneno djelo trgovine zlatnim novce, stranom valutom i devizama iz l.167.KZJ, ve kao kazneno djelo nedozvoljene trgovine iz l.109.KZV. Iz obrazloenja: Vrhovni sud Vojvodine je ustanovio da nisu osnovani navodi istaknuti u zahtjevu da u radnjama osuenog nema elemenata kaznenog djela nedozvoljene trgovine iz l.109.st.l.KZV i zato je odbio zahtjev. Prema l.106.Zakona o deviznom poslovanju i kreditnim odnosima s inozemstvom pod zlatom se podrazumijeva zlato u svakom stanju i obliku, osim predmeta od zlata i lomljenog zlata, a to su: zlatni nakit, ukrasi od zlata, predmeti od zlata umjetnike vrijednosti ili druge uporabne vrijednosti. Iz tih razloga, pravilno je prvostupanjski sud u konkretnom sluaju zlatan nakit tretirao kao robu i shodno tome pravilno kvalificirao radnje osuenog kao kazneno djelo nedoputene trgovine iz l.109.st.l.KZV. Presuda VSV, KZP-44/85 od 19.09.1985. Kazneno djelo trgovine zlatnim novcem, stranom valutom i devizama iz l.167.st.l.KZSFRJ postoji i kada je okrivljeni s vie samostalnih radnji prodaje ili kupovine zlatnoga novca, strane valute ili deviza ostvario vrijednosno obiljeje ovoga kaznenog djela. Iz obrazloenja: Prvostupanjskom presudom je optueni, izmeu ostalog, proglaen krivim i za kazneno djelo trgovine zlatnim novcem, stranom valutom i devizama iz l.167.st.l.KZSFRJ koje je izvrio s vie radnji kupovine ovih sredstava od kojih nijedna ne prelazi vrijednosno obiljeje iz l.167.st.l.KZJ. U albi, se pored ostalog, istie da optueni nije poinio kazneno djelo trgovine zlatnim novcem stranom valutom i devizama iz l.167.st.l.KZSFRJ zato to nijednom kupovinom navedenih sredstava nije ostvario vrijednosno obiljeje ovoga kaznenog djela. VSV je odbio albu kao neosnovanu. Kada je kazneno djelo trgovine zlatnim novcem, stranom valutom i devizama iz l.167.st.l. KZ SFRJ izvreno s vie pojedinanih kupovina strane valute, suprotno navodima albe branitelja optuenog, nije potrebito da vrijednost strane valute kod svake pojedinane kupovine iznosi vie od 50.000.- dinara. U takvoj situaciji za postojanje ovoga kaznenog djela je dovoljno da vrijednost cjelokupne koliine strane valute pribavljene tim kupovinama iznosi vie od 50.000.- dinara. Presuda VSV, K.380/85 od 19.12. 1985.

lanak 267. Nedoputena trgovina (1) Tko, nemajui ovlasti za trgovinu, nabavi robu ili druge predmete ope potronje u vrijednosti koja prelazi 10.000 KM u cilju prodaje, ili tko se neovlateno u veem obujmu bavi trgovinom ili posredovanjem u trgovini ili zastupanjem u prometu roba i usluga, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. 1119

(2)

(3)

Ako je poinitelj djela iz stavka 1. ovoga lanka organizirao mreu preprodavaa ili posrednika, ili je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena imovinska korist koja prelazi 30.000 KM, ili se radi o robi ili predmetima iji je promet zabranjen ili ogranien propisima, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Roba i predmeti nedoputene trgovine oduzet e se.

Inkriminiranjem neovlatene trgovine izraava se posebno znaenje potrebe da se trgovinski promet, koji je vaan dio gospodarstva i od velikog znaenja za njegovu stabilnost, odvija na nain odreen vaeim propisima odnosno da se sprijee sve trgovake djelatnosti koje su strane sustavu obavljanja trgovine, jer to negativno utjee na odvijanje trgovinskog prometa, a moe dovesti i do poremeaja u trgovini s negativnim reperkusijama za gospodarstvo u cjelini.. Pod trgovinom se, prema odredbi l. 2. st. l. Zakona o trgovini, smatra kupnja i prodaja robe i pruanje trgovakih usluga. Trgovina obuhvaa trgovinu na veliko (kupnja robe i prodaja proizvoda u nepromijenjenom stanju sa stovarita ili tranzitno, osim prodaje za gotovinska sredstva plaanja drugoj osobi na temelju njezine pismene narudbenice i uz obvezno izdavanje rauna) i trgovinu na malo (kupnja robe radi daljnje prodaje krajnjim potroaima) (l. 6. i 7. Zakona o trgovini). Kazneno djelo iz ovog lanka ima dva oblika. U stavku 1. predvien je osnovni oblik kaznenog djela dok je u stavku 2. propisan tei oblik kaznenog djela odreen s obzirom na nain obavljanja nedoputene trgovine, visinu pribavljene imovinske koristi i vrstu robe ili predmeta koji su predmet nedoputene trgovine. (1) Kazneno djelo iz stavka 1. ini tko nemajui ovlast za trgovinu, nabavi robu ili druge predmete ope potronje u vrijednosti koja prelazi 10.000 KM u cilju prodaje ili tko se neovlateno u veem obujmu bavi trgovinom ili posredovanjem u trgovini ili zastupanjem u prometu roba i usluga. S obzirom na radnju izvrenja kazneno djelo iz stavka 1. ima tri oblika i to a) nabavljanje robe ili drugih predmeta ope potronje u cilju prodaje, b) bavljenje trgovinom i c) posredovanje u trgovini ili zastupanje u prometu roba i usluga. Da bi se radilo o ovom kaznenom djelu sve naznaene radnje treba da su poduzete bez odgovarajue ovlasti za trgovinu. Pri oblik radnje izvrenja je nabavljanje robe. Pod nabavljanjem robe ili predmeta ope potronje podrazumijevaju se razliite djelatnosti kojima poinitelj dolazi u posjed odnosno vlasnitvo robe ili predmeta ope potronje, npr., kupnjom robe, zamjenom robe i sl. Odluno je da se nabavljanje robe vri po nekom pravnom osnovu tako da se nee raditi o ovom kaznenom djelu ako je poinitelj do robe i stvari doao izvrenjem kaznenog djela npr., na prijevaran nain ili kraom i sl. Da bi se radilo o ovom obliku kaznenog djela potrebito je da se nabavlja roba ili predmeti ope potronje u vrijednosti koja prelazi iznos od 10.000 KM. Za postojanje kaznenog djela dovoljno je i samo jedno nabavljanje, pod uvjetom da je roba nabavljena bez odobrenja za bavljenje trgovinom i da se radi o vrijednosti robe ili predmeta ope potronje koja prelazi naznaeni iznos. Drugi uvjet za 1120

postojanje kaznenog djela da su roba ili predmeti ope potronje u naznaenoj vrijednosti nabavljeni u cilju prodaje. Djelo je dovreno samim neovlatenim nabavljanjem robe ili predmeta ope potronje; nije neophodno i da je poinitelj robu prodao. U sutini radi se o kanjivoj pripremnoj radnji koja dobiva samostalan karakter, predstavlja samostalno kazneno djelo. U sudskoj praksi i pravnoj teoriji razliito su rjeavani sluajevi kad neka osoba nabavi robu ili predmete ope potronje, a potom svojim radom dodatnim ulaganjima preradi odnosno pobolja vrijednost nabavljene robe ili predmeta. Ocjena da li se radi o ovom kaznenom djelu ovisi od stupnja uloenog rada, vrste i vrijednosti ulaganja, razlike izmeu vrijednosti nabavljenih i preraenih stvari, prirode djelatnosti kojom se poinitelj inae bavi, te u emu je bit itave djelatnosti, u trgovini ili u preradi, doradi predmeta i robe. Smatramo ispravnim stajalite da u ovom sluaju nee biti ostvarena obiljeja ovog kaznenog djela. Drugi oblik radnje izvrenja, drugi oblik kaznenog djela iz stavka 1. je bavljenje trgovinom u veem obujmu. Pojam bavljenja podrazumijeva trajniju, kontinuiranu djelatnost, poduzimanje vie radnji koje u svojoj sveukupnosti ukazuju na spremnost i namjeru poinitelja da mu trgovina postane oblik zanimanja pri emu se ne mora raditi o jedinom izvoru prihoda, u pitanju moe biti ostvarenje dodatnih izvora prihoda. Zbog svega izreenog ne bi se moglo prihvatiti stajalite da samo jednokratno poduzimanje radnje trgovanja moe biti okvalificirano kao bavljenje trgovinom. Postoje i protivna stajalita koja smatraju da i jednokratno poduzimanje radnje trgovanja moe predstavljati ovo kazneno djelo. Daljnji uvjet za ovaj oblik kaznenog djela je da se bavljenje trgovinom vri u veem obujmu. Ovu okolnost treba cijeniti s obzirom na koliinu, vrstu i vrijednost nabavljene robe kojom se trguje kao i brojnost i uestalost poduzetih radnji. I kod ovog oblika radnje izvrenja mora se raditi o postupanju bez odgovarajuih ovlasti. Sljedei vidovi radnje izvrenja su posredovanje u trgovini (npr., dovoenje u vezu kupca i prodavca, slanje ponuda, nuenje robe i sl.) i zastupanju u prometu robe i usluga (postupanje u ime i za raun neke osobe, bilo pravne bilo fizike) potrebito je da se posredovanje i zastupanje vri neovlateno i u veem obujmu. Naznaene radnje su alternativno odreene. Poduzimanje vie radnji nee predstavljati stjecaj kaznenog djela ve samo jedno kazneno djelo. Ono to karakterizira sve naznaene oblike radnje izvrenja odnosno oblik kaznenog djela iz stavka 1. je, kao to je ve naznaeno, da se radi o neovlatenom postupanju. Naime, u pitanju su u sutini dozvoljene djelatnosti, ali za ije obavljanje je potrebito odgovarajue odobrenje odnosno ispunjenje predvienih zakonskih i drugih uvjeta. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba. Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom. (2) U stavku 2. predvien je poseban, tei oblik kaznenog djela nedozvoljene trgovine. Djelo je odreeno s obzirom na organizirani nain vrenja kaznenog djela neovlatene trgovine, s obzirom na visinu pribavljene imovinske 1121

koristi poinjenjem kaznenog djela iz stavka l. i s obzirom na vrstu robe ili predmeta koji su predmet trgovine. Kod prvog oblika djela iz stavka 2. poinitelj organizira mreu preprodavaa ili posrednika. Mrea preprodavaa ili posrednika postoji kad vie osoba i na irem podruju nabavljaju robu ili druge predmete ope potronje u cilju prodaje, prodaju ih ili vre druge oblike nedoputene trgovine za raun poinitelja ili posreduju u nedoputenoj trgovini. Kod ovog oblika rije je o posebnoj okolnosti izvrenja kaznenog djela i poinitelj odgovara za ovaj oblik djela samo ako je ta okolnost obuhvaena njegovom namjerom. Drugi oblik kaznenog djela iz stavka 2. odreen je s obzirom na visinu pribavljene imovinske koristi poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. Treba da se radi o imovinskoj koristi koja prelazi iznos od 30.000 KM. S obzirom da se u ovom sluaju radi o kaznenom djelu kvalificiranom posebnom posljedicom djela, za kaznenu odgovornost u odnosu na ovu posljedicu dovoljno je i postupanje iz nehaja. Trei vid kaznenog djela iz stavka 2. postoji ako se radi o robi i predmetima iji je promet zabranjen ili ogranien propisima. Ovaj oblik kaznenog djela odreen je u sutini na istovjetan nain kao i kazneno djelo nedoputene trgovine iz lanka 212. KZ BiH tako da se objanjenja data uz navedeno kazneno djelo mutatis mutandis mogu primijeniti i za ovaj oblik kaznenog djela. (3) Roba i predmeti nedoputene trgovine oduzet e se. lanak 268. Obmana pri dobivanju kredita ili drugih pogodnosti (1) Tko s ciljem da za sebe ili drugoga pribavi kredit, ulagaka sredstva, subvencije ili kakvu drugu pogodnost, davatelju kredita ili osobi nadlenoj za odobravanje pogodnosti dade neistinite ili nepotpune podatke o imovinskom stanju ili druge podatke znaajne za dobivanje kredita ili druge pogodnosti, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do tri godine. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljen kredit ili druge pogodnosti iz stavka 1. ovoga lanka u vrijednosti koja prelazi 10.000 KM, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljen kredit ili druge pogodnosti iz stavka 1. ovoga lanka u vrijednosti koja prelazi 50.000 KM, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina. Tko dobiveni kredit, ulagaka sredstva, subvenciju ili kakvu drugu pogodnost iskoristi u drugu svrhu od one za koju su mu ta sredstva odobrena, kaznit e se novanom kaznom i kaznom zatvora do dvije godine.

(2)

(3)

(4)

1122

U ovom lanku predvieno je novo kazneno djelo, djelo koje do sada nije postojalo u KZ FBiH. Po svojim obiljejima djelo predstavlja svojevrstan vid kaznenog djela prijevare. U stavku 1. predvieno je osnovno kazneno djelo obmane pri dobivanju kredita ili drugih pogodnosti tzv., neosnovano dobivanje kredita, dok su u stavcima 2. i 3. propisani tei oblici djela odreeni s obzirom na visinu pribavljenog kredita ili druge pogodnosti. Stavkom 4. predvien je najblai oblik djela odreen s obzirom na nenamjensko koritenje odobrenih kredita, ulagakih sredstava ili drugih pogodnosti (nenamjenska uporaba kredita ili drugih pogodnosti). (1) Kazneno djelo iz stavka 1. ini tko s ciljem da za sebe ili drugoga pribavi kredit, ulagaka sredstva, subvencije ili kakvu drugu pogodnost, davatelju kredita ili osobi nadlenoj za odobravanje pogodnosti dade neistinite ili nepotpune podatke o imovinskom stanju ili druge podatke znaajne za dobivanje kredita ili druge pogodnosti. Radnja izvrenja kaznenog djela je obmanjivanje davatelja kredita ili obmanjivanje osobe nadlene za odobravanje pogodnosti i to ne svako obmanjivanje ve obmanjivanje koje se sastoji u davanju neistinitih ili nepotpunih podataka o imovinskom stanju ili drugih podataka znaajnih za dobivanje kredita ili druge pogodnosti. Radi se u sutini, iako to u zakonskom opisu kaznenog djela nije izriito navedeno, o lanom prikrivanju ili lanom predoenju injenica odlunih za dobivanje kredita ili drugih pogodnosti odnosno dovoenja u zabludu davatelja kredita ili osobe nadlene za odobrenje pogodnosti, a sve s ciljem da navedene osobe donesu odgovarajuu odluku kojom e podnositelju odobriti, dati kredit ili drugu pogodnost. Kredit, odnosno ugovor o kreditu je dvostrano obvezni pravni posao, odnos imovinsko-pravnog karaktera kojim davatelj kredita (po pravilu banka, tedionica ili eventualno i drugi gospodarski subjekti) svoja novana sredstva (ili zamjenjiva potrona dobra) daju duniku na koritenje na odreeno vrijeme i pod odobrenim uvjetima i sa odgovarajuom naknadom (kamata) uz obvezu vraanja, a korisnik kredita (dunik) se obvezuje da e novana sredstva u odreenom roku i uz odgovarajuu naknadu vratiti davatelju kredita. Ugovorom o kreditu mogu biti odreeni i drugi uvjeti koritenja kredita npr., tono odreena namjena, tzv., gratis period, instrumenti osiguranja kredita, jamci, zasnivanje zalonog prava i sl. Pod subvencijom openito reeno se podrazumijeva svaki novani posao koji se na bilo koji nain moe odnositi na interveniranje drave (rjee drugih subjekata) u gospodarskom i drugom poslovanju, a koja moe biti administrativne, financijske ili ekonomske prirode. U smislu ovog kaznenog djela u sutini se radi o ekonomskoj subvenciji koja pretpostavlja da se sredstva daju u cilju pomaganja djelatnosti neke gospodarske grane, odravanja nivoa cijena pojedinih proizvoda, primjeni odreenih mjera radi unapreenja proizvodnje i sl. (npr., regresi, premije, namjenske dotacije, sredstva za premiranje izvoza i dr.). Pojam ulagakih sredstava podrazumijeva po pravilu novana sredstva koja se daju za razvoj pojedinih gospodarskih grana od strane drave, raznih lokalnih teritorijalno politikih subjekata, gospodarskih komora i sl., a u cilju unapreenja proizvodnje, zajednikog nastupa na inozemnom tritu, osuvremenjivanju procesa 1123

rada, tehnolokih procesa i sl. Ovim kaznenim djelom obuhvaeni su i drugi oblici pogodnosti koje neka osoba moe ostvariti npr., donacije domaih i meunarodnih humanitarnih organizacija za obnovu unitenih kua, za povratak raseljenih osoba, za razvoj malog gospodarstva i sl. Davanje neistinitih podataka ili nepotpunih podataka najee se odnosi na podatke o imovinskom stanju (npr., lani podaci da je traitelj kredita plateno sposoban, da ima odgovarajui bonitet na tritu iako to nije tono, prikrivanje podataka da na imovini postoji zalono pravo i sl.), ali to mogu biti i bilo koji drugi podaci bitni za odluku o dodjeli kredita, subvencije ili druge pogodnosti (npr., lani podaci o zaposlenju). Neophodno je da se radi o injenicama, podacima koji su znaajni i koji se odnose na propisane uvjete za dobivanje kredita, subvencije ili drugih pogodnosti. Prezentiranje, davanje neistinitih podataka koji nisu odluni za dobivanje kredita odnosno drugih pogodnosti kao i davanje nebitnih podataka nee predstavljati ovo kazneno djelo. Nuno je postojanje uzrone veze izmeu lano prikrivenih i prikazanih injenica odnosno davanja neistinitih i nepotpunih podataka i dobivanja kredita, subvencije ili nekih drugih pogodnosti. Pored navedenog potrebito je da je poinitelj dao neistinite ili nepotpune podatke s ciljem da za sebe ili drugoga pribavi kredit, ulagaka sredstva, subvencije ili drugu pogodnost. Kazneno djelo je dovreno davanje neistinitih i nepotpunih podataka davatelju kredita ili osobi nadlenoj za odobravanje pogodnosti. Djelo e postojati i u sluaju da poinitelj nije pribavio kredit, ulagaka sredstva, subvenciju ili kakvu drugu pogodnost. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba (delicta communia). Kazneno djelo moe se poiniti samo s izravnom namjerom (dolus directus). (2) U stavku 2. predvien je tei oblik kaznenog djela obmane pri dobivanju kredita ili drugih pogodnosti. Djelo e postojati ukoliko je izvrenjem kaznenog djela iz stavka l. ovog lanka pribavljen kredit ili druga pogodnost (ulagaka sredstva, subvencija i sl.) u vrijednosti koja prelazi iznos od 10.000 KM. (3) Najtei oblik ovog kaznenog djela (stavak 3.) ostvaren je u sluaju kad je djelom iz stavka l. ovog lanka pribavljen kredit, ulagaka sredstva, subvencija ili kakva druga pogodnost u vrijednosti koja prelazi iznos od 50.000 KM. (4) U stavku 4. propisan je poseban oblik ovog kaznenog djela. Radi se o sluaju nenamjenskog koritenja kredita, ulagakih sredstava, subvencija ili kakvih drugih pogodnosti. Naime, navedena sredstva se ne koriste u svrhu koja je propisana uvjetima za dobivanje kredita, ulagakih sredstava, subvencija ili drugih pogodnosti ve u potpuno druge svrhe npr., stambeni kredit koristi se za kupovinu vozila, novana sredstva za obnovu poruene kue koriste se za turistiko putovanje i sl. Neznatna odstupanja od predviene namjene, u nainu ostvarenja i nainu uporabe pribavljenih sredstava nee predstavljati ovo kazneno djelo. Poinitelj kaznenog djela naelno moe biti svaka osoba. Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom koja obuhvaa i svijest da se sredstva koriste protivno predvienoj namjeni. 1124

U sluaju da poinitelj ostvari obiljeje kaznenog djela iz stavka l. (odnosno iz st. 2. i 3.), a potom tako dobijena sredstva uporabi u drugu svrhu, a ne u svrhu za koju se kredit ili druge pogodnosti daju nee se raditi i stjecaju kaznenih djela ve samo o kaznenom djelu iz stavka l., odnosno kaznenim djelima iz st. 2. i 3., kao teim kaznenim djelima od kaznenog djela iz stavka 4. Suprotno stajalite po kojem je mogu stjecaj kaznenih djela iz stavka 4. i kaznenih djela iz st. 1. - 3., s obzirom na cilj inkriminacije, kriminalno politike razloge i zaprijeenu kaznu, ne moe se prihvatiti. lanak 269. Nedoputeno bavljenje bankarskom djelatnou (1) (2) (3) (4) Tko se bez odobrenja ili protivno uvjetima pod kojima je odobrenje dano bavi bankarskom djelatnou, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena imovinska korist koja prelazi 10.000 KM, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena imovinska korist koja prelazi 50.000 KM, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena imovinska korist koja prelazi 200.000 KM, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

Ovim kaznenim djelom kaznenopravno je sankcionirano neovlateno bavljenje bankarskom djelatnou. Cilj inkriminacije je zatita platnog prometa, sigurnost bankarskog poslovanja, zatita gospodarskih i drugih pravnih odnosno fizikih osoba od moguih zlouporaba osoba koje se mimo zakonom i drugim propisima predvienim uvjetima, bave bankarskom djelatnou. Zakonom o bankama, Zakonom o agenciji za bankarstvo FBiH, Zakonom o gospodarskim drutvima i drugim zakonskim i podzakonskim aktima propisani su strogi uvjeti za osnivanje i rad banaka odnosno za obavljanje bankarske djelatnosti. Prema Zakonu o bankama, banka se osniva i posluje kao dioniko drutvo. Osnovna djelatnost banke je primanje novanih depozita i davanje kredita (pod kreditima se u smislu Zakona o bankama ne smatraju mikrokrediti koje odobravaju mikrokreditne nedepozitne i neprofitne organizacije). Osim opih uvjeta predvienih Zakonom o gospodarskim drutvima za osnivanje dionikog drutva, zakonom o bankama je izmeu ostalog predvieno da minimalni iznos likvidnog kapitala u novcu banke i najnii iznos neto kapitala, ne mogu biti manji od 15.000.000 KM, da zahtjev za izdavanje bankarske dozvole i ovlasti za obavljanje bankarske djelatnosti sadri: ugovor o osnivanju, podatke o kvalifikaciji i iskustvu nadzornog odbora i uprave banke, iznos dionikih i drugih oblika kapitala banke, 1125

plan poslovanja i dr. (l.7.), dok je l.4. Zakona o agenciji za bankarstvo predvieno da su osnovni zadaci Agencije za bankarstvo izdavanje dozvola za osnivanje i rad banaka i nadziranje poslovanja banaka. Iz naznaenih odredbi vidljivo je da su, s obzirom na izuzetan znaaj i specifinost bankarske djelatnosti, propisani vrlo strogi uvjeti za obavljanje bankarskih poslova. Kazneno djelo iz ovog lanka ima etiri oblika. U stavku l. predvien je osnovni oblik kaznenog djela nedoputenog bavljenja bankarskom djelatnou, dok su u stavcima 2. - 4. predvieni tei oblici kaznenog djela odreeni s obzirom na visinu pribavljene imovinske koristi poinjenjem kaznenog djela iz stavka l. ovog lanka. (1) Radnja izvrenja kaznenog djela iz stavka l. je bavljenje bankarskom djelatnou bez odobrenja ili protivno uvjetima pod kojima je odobrenje dato. Prema l. 39. Zakona o bankama, banke mogu obavljati sljedee djelatnosti: 1) primanje svih vrsta novanih depozita i drugih novanih sredstava, 2) davanje i uzimanje kredita i vrenje financijskog lizinga, 3) davanje svih oblika novanih jamstava, 4) sudjelovanje, kupovina, prodaja instrumenta trita novca i kapitala za svoj ili tui raun, 5) usluge platnog prometa ili prijenosa novca, 6) kupovina i prodaja strane valute, 7) izdavanje i upravljanje sredstvima plaanja (ukljuujui kreditne kartice, putne i bankarske ekove) i 8) pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim vrijednostima, usluge financijskog menadmenta, kupovina i prodaja vrijednosnih papira. Kod prvog oblika radnje izvrenja poinitelj se bavi bankarskom djelatnou bez odgovarajueg odobrenja za bavljenje bankarskom djelatnou. U ovom sluaju poinitelj uope nema odobrenje; odobrenje nije niti traeno odnosno ako je zahtijevano odobrenje nije izdato. Kod drugog oblika radnje izvrenja poinitelj djela ima odobrenje, ali odobrenje koje ne daje ovlast za obavljanje svih poslova, djelatnosti kojim se poinitelj bavi. U ovom sluaju radi se o bankarskim poslovima poduzetim mimo uvjeta predvienih datim odobrenjem. Nije odluno o kojoj vrsti bankarskih poslova odnosno djelatnosti se radi; bitno je da za obavljanje istih nema zahtijevanog odobrenja odnosno da poduzeta djelatnost nije obuhvaena predvienim uvjetima za bavljenje bankarskih poslova. Npr., poinitelj obavlja poslove kupovine i prodaje instrumenata trita novca i kapitala za svoj ili tui raun iako datim odobrenjem nisu obuhvaeni navedeni poslovi. S obzirom na zakonsko odreenje dispozicije ovog kaznenog djela (tko se ... bavi ...), koritenje trajnog glagola proizlazi da se treba raditi o vie djelatnosti, trajnijem djelovanju. Meutim nije iskljuena mogunost da e se raditi o ovom kaznenom djelu i u sluaju jednokratnih radnji ako se iz svih ostalih aktivnosti, vrijednosti odnosno iznosa poduzetih transakcija i poslova i drugih okolnosti nedvojbeno moe zakljuiti da je poinitelj imao namjeru trajnijeg bavljenja nedozvoljenom bankarskom djelatnou. U st. 2. - 4. predvieni su tei oblici ovog kaznenog djela. (2) Djelo iz stavka 2. postojat e ukoliko je kaznenim djelom iz stavka l. odnosno bavljenjem bankarskom djelatnou bez odobrenja ili protivno predvienim uvjetima pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 10.000 KM. 1126

(3) Kod oblika kaznenog djela iz stavka 3. za postojanje istog uvjet je da je kaznenim djelom iz stavka 1. pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 50.000 KM. (4) U stavku 4. predvien je najtei oblik kaznenog djela nedoputenog bavljenja bankarskom djelatnou. Djelo e postojati ukoliko je poinjenjem kaznenog djela iz stavka l. pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 200.000 KM. lanak 270. Nedoputena proizvodnja (1) Tko proizvede ili preradi robu ija je proizvodnja ili preradba zabranjena, ako takvim djelom nije poinjeno drugo kazneno djelo s propisanom teom kaznom, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Roba iz stavka 1. ovoga lanka i sredstva za njenu proizvodnju ili preradbu oduzet e se.

(2)

Kazneno djelo nedoputenje proizvodnje iz ovog lanka u sutini je odreeno na isti nain kao i kazneno djelo nedozvoljene proizvodnje iz l. 213. KZ BiH. Jedina razlika odnosi se na injenicu da je u kaznenom djelu iz l. 213. KZ BiH potrebno da je proizvodnja i prerada robe zabranjena propisima BiH ili meunarodnim pravom. V. komentar lana 213. KZ BiH (Nedozvoljena proizvodnja). lanak 271. Zlouporaba eka i kartice (1) Tko zlouporabom eka, kreditne ili druge kartice bezgotovinskog plaanja na iju uporabu ima pravo, banku ili drugu pravnu osobu obvee na isplatu iznosa za koji zna da nema pokria, a koji je ugovorom o uporabi ekova ili kartice izriito zabranjen, kaznit e se novanom kaznom i kaznom zatvora do tri godine. Ako je kaznenim djelom iz st. 1. i 2. ovoga lanka pribavljena imovinska korist koja prelazi 50.000 KM, poinitelj se e kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.

(2)

Prvenstveni cilj ove inkriminacije je zatita povjerenja u ek i druga sredstva bezgotovinskog plaanja, a samim tim i ouvanje ekonomskog i gospodarskog sustava koji je nezamisliv bez pouzdanih mehanizama plaanja a neizravno inkriminiranjem zlouporaba sredstava bezgotovinskog plaanja titi se i 1127

svaka fizika i pravna osoba koja, oslanjajui se na ulogu koju ta sredstva imaju u platnom prometu, prime ista kao sredstvo plaanja. Sva ova sredstva plaanja osim omoguavanja bezgotovinskog plaanja mogu predstavljati i sredstva razliitih oblika kreditiranja. Ovakve kreditne odnose najee karakterizira utemeljenost na prethodno zakljuenim opim ugovorima odnosno opim uvjetima o davanju i koritenju bezgotovinskih sredstava plaanja i mogunost koritenja ad hoc tih sredstava do odreenih unaprijed limitiranih iznosa. I u sluaju bezgotovinskog plaanja i u sluaju kad se ovi instrumenti pojavljuju kao sredstva kreditiranja potrebito je da na raunu komitenta odnosno izdavatelja eka ili vlasnika kreditne ili druge kartice bezgotovinskog plaanja postoji odgovarajue pokrie. Openito kazano ek kao objekt ovog kaznenog djela je vrijednosni papir kojim izdavatelj eka (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da korisniku eka, treoj osobi, imenovanom ili donositelju (remitentu) isplati odreeni iznos novca iz pokria koji izdavatelj eka ima kod trasata. Postoje razliite vrste ekova: isplatni, barirani, akreditivni, obraunski i dr. ije svojstvo odreuje namjena eka odnosno nain isplate, dok s obzirom na osobu na koju glasi postoji ek na ime, po naredbi, ili na donositelja. Detaljnije o pojmu kreditnih kartica i drugih sredstava bezgotovinskog plaanja vidjeti pojanjenja data uz kazneno djelo krivotvorenja kreditnih i ostalih kartica bezgotovinskog plaanja. U ovom lanku predviena su dva oblika kaznenog djela zlouporabe eka i kartice. U stavku l. predvien je osnovni oblik kaznenog djela dok je u stavku 2. predvien tei oblik kaznenog djela odreen s obzirom na injenicu da je izvrenjem osnovnog kaznenog djela pribavljena imovinska korist u odreenom iznosu. (1) Kazneno djelo iz stavka l. ini tko zlouporabom eka, kreditne ili druge kartice bezgotovinskog plaanja na iju uporabu ima pravo, banku ili drugu pravnu osobu obvee na isplatu iznosa za koji zna da nema pokria, a koji je ugovorom o uporabi ekova ili kartice izriito zabranjen. Radnja izvrenja kaznenog djela su razliiti vidovi zlouporabe eka, kreditne ili druge kartice bezgotovinskog plaanja koji se sastoje u poduzimanju djelatnosti kojima se banka ili druga pravna osoba obvezuje na isplatu odgovarajueg novanog iznosa iako za taj iznos koji se isplauje izdavatelj eka odnosno korisnik, vlasnik kartice nema pokria. Da bi se radilo o ovom kaznenom djelu nuno je da na odgovarajuem raunu poinitelja nema pokria koje bi predstavljalo osnov za izdavanje eka ili koritenje kreditne ili druge kartice bezgotovinskog plaanja. Osim toga neophodno je da je ugovorom o uporabi eka ili kreditne ili druge kartice bezgotovinskog plaanja izriito zabranjeno obvezivanje na isplatu novanih sredstava u sluaju da ne postoji odgovarajue pokrie za isplatu ili koritenje sredstava, tako da se o ovom kaznenom djelu nee raditi u sluajevima kad je opim uvjetima poslovanja ili drugim aktima koji su sastavni dio ugovora o koritenju kartica, otvaranju tekuih i drugih rauna predvieno da do odreenog iznosa vlasnik odnosno korisnik eka ili kartice moe stvoriti obvezu plaanja za banku ili drugu pravnu osobu. Obiljeja djela nee biti ostvarena ni u sluaju kad nije izriito zabranjeno izdavanje eka odnosno 1128

koritenje kreditnih kartica ili drugih kartica bezgotovinskog plaanja i kad na raunu izdavatelja (trasanta) nema odgovarajueg pokria. Pod odgovarajuim pokriem u smislu l. 2. st. 2. Zakona o platnim transakcijama, podrazumijeva se dovoljan iznos raspoloivih sredstava za izvrenje naloga za plaanje iz kojih se izvravaju nalazi za plaanje s tim da u pojam odgovarajueg pokria ne ulaze sredstva evidentirana kao privremeni ulaz na raun nalagodavatelja. Za pojam djela nije odluno na koji nain se obvezuje banka ili druga pravna osoba na isplatu iznosa za koji ne postoji odgovarajue pokrie, a koja isplata je ugovorom o uporabi ekova ili kartice izriito zabranjena. Kod ovog kaznenog djela radi se o poiniteljima koji imaju pravo na uporabu eka, kreditne ili druge kartice bezgotovinskog plaanja. U pitanju su razliiti vidovi zlouporabe povjerenja koje proizlazi iz ugovora izmeu banke ili druge pravne osobe i onoga tko ima pravo raspolaganja sredstvima koje se nalaze kod banke ili druge pravne osobe. U sluaju da poinitelj koristi ek odnosno navedene vrste kartica na iju uporabu nema pravo nee se raditi o ovom kaznenom djelu ve o eventualno nekom drugom kaznenom djelu npr., kaznenom djelu prijevare iz l. 294., kaznenom djelu krivotvorenja kreditnih i ostalih kartica bezgotovinskog plaanja iz l. 257. i sl. Kazneno djelo je dovreno kad je banka ili druga pravna osoba obvezana na isplatu odgovarajueg iznosa, to e biti npr. u sluaju kad je trasant pustio ek u promet bilo da ga je predao remitentu ili ga podnio trasatu na isplatu. Nije vano da li je banka ili druga pravna osoba isplatila odgovarajui iznos sredstava; dovoljno je da je stvorena obveza na isplatu sredstava. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba. S obzirom na prirodu inkriminacije to u stvari moe biti samo osoba koja ima pravo na uporabu, koritenje eka, kreditne kartice ili drugih kartica bezgotovinskog plaanja (zakoniti imatelj navedenih instrumenata bezgotovinskog plaanja). Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom. Kod poinitelja mora postojati svijest, znanje, da nema pokria za iznos novca za koji je stvorio obvezu izdavanjem eka ili drugim vidovima eka ili naznaenih kreditnih kartica ili drugih kartica bezgotovinskog plaanja. (2) U stavku 2. predvien je kvalificirani oblik ovog kaznenog djela. Okolnost koja djelu daje tei vid je injenica pribavljanja imovinske koristi izvrenjem djela iz stavka l. ovog lanka i to u iznosu preko 50.000 KM. Sudska praksa:
Za postojanje kvalificiranih oblika kaznenog djela iz l.172.KZSFRJ nije dovoljno da je izdavatelj eka bez pokria podigao odreeni iznos novca ili ekom platio odreenu robu ili uslugu, znajui pri tome da izdati ek nema pokria, ve kod njega mora biti utvrena i namjera glede pribavljanja protupravne imovinske koristi. Odsustvo razloga o namjeri u odnosu na pribavljanje protupravne imovinske koristi u presudi kojom je optuenik proglaen krivim za kazneno djelo iz l.172.st.3.u vezi sa st. l. i 2. KZSFRJ predstavlja bitnu povredu kaznenog postupka iz l.364.st.1. to.11. ZKP-a. Rjeenje VSS br. K.-I-1255/81 od 02.02.1982.

1129

Kazneno djelo iz l.172.st.l. KZ SFRJ moe se poiniti samo s izravnom namjerom, a ne i sa eventualnom namjerom. Presuda Vieg suda u Ljubljani br.Kp-434/83 od 23.06.1983. Ne smatra se da je bez pokria onaj ek iju isplatu, temeljem posebnog ugovora zakljuenog s vlasnikom rauna, banka osigurava do odreenog iznosa . Pravno shvaanje zauzeto na sjednici kaznenog odjela VSH od 13.04.1984. Da bi se ostvarila bitna obiljeja kaznenog djela prijevare, potrebito je da poinitelj s namjerom pribavljanja protupravne imovinske koristi dovodi nekog u zabludu lanim prikazivanjem injenica i time ga navede da na tetu tue ili svoje imovine neto uini. U konkretnom sluaju banka koja je izdala okrivljeniku ekove nije bila dovedena u zabludu, jer je okrivljeniku i izdala odreeni broj ekova na osnovi koliine novca koju je imao na raunu, a pravne osobe kojima je okrivljenik izdavao ekove primile su ovo plateno sredstvo na vlastitu odgovornost u ulozi remitenta, dok se banka nalazila u svojstvu trasata. Prema tome, okrivljenik, banka i pravne osobe kojima je okrivljenik plaao ekovima te banke ili ekove davao u zalog u obveznopravnom su odnosu, pri emu remitent i trasat izdaju, odnosno primaju ekove na vlastitu odgovornost u uvjerenju da e ih moi naplatiti, neovisno o postupcima trasanta. Budui da kazneno djelo izdavanje eka bez pokria predvieno KZ RH, po svojim obiljejima nije kazneno djelo prema KZ koji je stupio na snagu 01.sijenja 1998.godine, a opisano se ponaanje okrivljenika ne moe podvesti pod obiljeja kaznenog djela prijevare ili kaznenog djela zlouporabe eka i kreditne kartice iz l.226.KZ, to je u ovom sluaju prvostupanjski sud okrivljenika osnovano oslobodio optube. Odluka upanijskog suda u Zagrebu br.K.815/99 od 21.09.1999.

lanak 272. Pranje novca (1) Tko novac ili imovinu za koju zna da su pribavljeni poinjenjem kaznenog djela primi, zamijeni, dri, njome raspolae, uporabi u gospodarskom ili drugom poslovanju ili na drugi nain prikrije ili pokua prikriti, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Ako je novac ili imovinska korist iz stavka 1. ovoga lanka velike vrijednosti, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz st. 1. i 2. ovoga lanka poinitelj postupio iz nehaja u odnosu na okolnost da su novac ili imovinska korist pribavljeni kaznenim djelom, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Novac i imovinska korist iz st. 1. do 3. ovoga lanka oduzet e se.

(2) (3)

(4) 1130

Kazneno djelo je odreeno u sutini na istovjetan nain kao i kazneno djelo pranja novca iz l. 209.KZ BiH. Kod oblika kaznenog djela iz stavka 1. lanka 209. KZ BiH i oblika kaznenog djela iz stavka 1. ovog lanka razlika se ogleda u tome to se kod kaznenog djela iz stavka 1. lanka 209. KZ BiH za postojanje djela trae tri dodatna alternativno propisana uvjeta tj. da se radi o pranju novcu ili imovine vee vrijednosti ili da se djelom ugroava zajedniki gospodarski prostor BiH ili da djelo ima tetne posljedice za djelatnost ili financiranje institucija BiH. Kod ovog kaznenog djela (l. 272. KZ FBiH) okolnost da se radi o novcu ili imovinskoj koristi vee vrijednosti predstavlja poseban oblik kaznenog djela predvien u stavku 2. Prema pravnom shvaanju kaznenog odjeljenja VS FBiH od 16.11.2004., zakonsko obiljeje imovinska korist vee vrijednosti kod ovog oblika kaznenog djela postoji kad ta imovinska korist prelazi iznos od 50.000 KM). Stavci 3. i 4. lanka 209.KZ BiH i stavci 3. i 4. iz ovog djela odreeni su na potpuno istovjetan nain. V. komentar lana 209. KZ BiH.

1131

GLAVA XXIII
KAZNENA DJELA IZ OBLASTI POREZA lanak 273. Porezna utaja (1) Tko za sebe ili drugoga izbjegne plaanje davanja propisanih poreznim zakonodavstvom u Federaciji ili doprinosa socijalnog osiguranja propisanih u Federaciji, ne dajui zahtjevane podatke ili dajui lane podatke o svojem steenom oporezivom prihodu ili o drugim injenicama koje su od utjecaja na utvrivanje iznosa takvih obveza, a iznos obveze ije se plaanje izbjegava prelazi 10.000 KM, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Tko poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka, a iznos obveze ije se plaanje izbjegava prelazi 50.000 KM, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Tko poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka, a iznos obveze ije se plaanje izbjegava prelazi 200.000 KM, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) (3)

V. komentar lanka 210. KZ BiH. lanak 274. Lana porezna isprava (1) Tko izda lanu ispravu ije se podnoenje zahtjeva po poreznom zakonodavstvu u Federaciji, ili tko ne izda ispravu ije se izdavanje po poreznom zakonodavstvu u Federaciji zahtjeva, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini u odnosu na vei broj isprava, ili ako je ugroena naplata veeg iznosa javnog prihoda, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)

Dok su kaznenim djelom iz l. 273. (porezna utaja) sankcionirane razliite radnje izbjegavanja plaanja poreza, porezne utaje ovim kaznenim djelom kaznenopravno je sankcionirano izdavanje lanih isprava odnosno neizdavanje isprava ije se izdavanje po poreznom zakonodavstvu zahtjeva. Kazneno djelo je blanketnog karaktera. Objanjenje osnovnih obiljeja djela zahtjeva oslonac na zakonske i druge propise iz oblasti poreza. Osnovni zakonski akti kojima se regulira plaanje poreza, svojstvo poreznih obveznika, 1132

prava i obveze poreznih obveznika, vrste i nadlenosti poreznih tijela, njihova prava i obaveze, vrste poreza, nain plaanja istih i sl. su Zakon o porezu na promet proizvod i usluga i Zakon sustavu indirektnog oporezivanja u BiH. Pored navedenih zakona, posebnim zakonima reguliran je nain evidencije i naplate posebnih vrsta poreza npr., posebni porez na naftne derivate, na duhanske preraevine, na kavu, alkohol i sl. (vidjeti: Zakon o posebnom porezu na naftne derivate, Zakon o posebnom porezu na alkohol, Zakon o posebnom porezu na kavu, Zakon o posebnom porezu na duhanske preraevine i dr.). Prema odredbi l. 2.Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, porezni obveznik je osoba koja je sukladno zakonu obvezna platiti porez, kaznu ili kamatu. Porezni obveznik moe biti pravna osoba (svaka osoba koja je sukladno vaeim propisima registrirana kod mjerodavnog tijela za proizvodnju, uvoz i promet proizvoda i usluga), poduzetnik (svaka fizika osoba koja je kod mjerodavnog tijela registrirana za proizvodnju ili promet proizvoda ili usluga) i graanin (svaki pojedinac, stanovnik BiH). Porezom na promet proizvoda oporezuje se porez proizvoda namijenjenih krajnjom potronji, a porezom na promet usluga oporezuju se usluge koje se obavljaju uz naknadu (l. 3. i 15. navedenog Zakona). Navedenim zakonskim propisima predviene su obveze za pravne i druge osobe, odnosno obveze pojedinih tijela ili fizikih osoba da, u cilju iskazivanja evidentiranja, prikupljanja i naplate poreza izdaju i odgovarajue isprave dokumentaciju, akte i slino. Tako je npr., porezni obveznik poduzetnik duan voditi i knjigu koja e sadrati podatke o prometu i obraunu i uplaenom porezu na promet (l. 35. st. l. navedenog Zakona) odnosno porezni obveznik pravna osoba duan je u svom knjigovodstvu osigurati podatke o poreznim osnovicama po poreznim stopama na temelju kojih se utvruje i plaa porez i sastavlja obraun poreza na promet. Kazneno djelo iz ovog lanka ima dva oblika. U stavku 1. predvien je osnovni oblik kaznenog djela, dok je u stavku 2. predvien tei oblik kaznenog djela odreen s obzirom na brojnost lanih isprava odnosno brojnost neizdatih isprava kao i s obzirom na prouzroenje odgovarajuih posljedica (ugroenost veeg iznosa javnog prihoda). (1) Radnja izvrenja kaznenog djela iz stavka 1. odreena je alternativno i to kao: a) izdavanje lane isprave ije se podnoenje zahtjeva po poreznom zakonodavstvu u FBiH i b) neizdavanje isprave ije se izdavanje po poreznom zakonodavstvu u FBiH zahtijeva. Kod prvog oblika radnje izvrenja poinitelj izdaje lanu ispravu. Pojam isprave treba tumaiti u smislu odredbi l. 2. st. 26. KZ FBiH znaenje izriaja u ovom zakonu, odnosno isprava je svaki predmet koji je podoban ili odreen da slui kao dokaz kakve injenice koja je od znaenja za pravne odnose. U smislu ovog kaznenog djela mora se raditi o ispravi ije se podnoenje zahtjeva po poreznom zakonodavstvu FBiH, tj. o poreznoj ispravi (npr., obraun poreza na promet odgovarajueg proizvoda, obraun poreza na usluge, knjigovodstveno izvjee o poreznim obvezama i sl.). Pod lanom ispravom podrazumijeva se isprava koja sadri izjavu osobe koja uope ne postoji ili izjavu osobe koja se pripisuje osobi koja je nije stvarno izdala; odluno je za postojanje lane isprave je da ona sadri 1133

izjavu koju nije dala osoba koja je na ispravi naznaena kao njen izdavatelj. U ovom sluaju radi se o ispravi koja nije uope postojala tj. o potpuno lanoj ispravi, a to se najee ini da se kao izdavatelj isprave oznauje osoba koja u stvari nije njen izdavatelj. O lanoj ispravi radit e se i u sluaju preinaenja, krivotvorenja prave porezne isprave, odnosno mijenjanja njenog prvobitnog sadraja (brisanjem, dodavanjem novih rijei, mijenjanjem brojeva, novanih iznosa i sl.), ime se mijenja stvarna sadrina isprave, njen smisao, tako da izjava o ispravi u stvari nije vie izjava pravog izdavatelja isprave. Kod drugog oblika kaznenog djela radi se o deliktu neinjenja, proputanja. Poinitelj uope ne izdaje ispravu, iako ima obvezu da istu izda koja obveza je predviena odredbama poreznog zakonodavstva. Poinjenjem bilo koje od alternativno odreenih radnji izvrenja ini se ovo kazneno djelo. Poinitelj kaznenog djela je osoba koja je temeljem odredbi poreznog zakonodavstva obvezna na izdavanje odnosno predoavanje porezne isprave. Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom. (2) Tei oblik kaznenog djela lane porezne isprave predvien je u stavku 2. Djelo e postojati ukoliko je poinitelj izdao vei broj lanih isprava odnosno ukoliko je propustio da izda vei broj isprava ije se izdavanje po poreznom zakonodavstvu u FBiH zahtijeva, odnosno ako je kaznenim djelom iz st. 1. ugroena naplata veeg iznosa javnog prihoda. Kada e se smatrati da se radi o veem broju isprava odnosno nemogunosti naplate veeg iznosa javnih prihoda predstavlja questio facti u svakom konkretnom sluaju. lanak 275. Nepravilno izdvajanje sredstava pravnih osoba Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je po poreznom zakonodavstvu u Federaciji osobno odgovorna za porezne obveze pravne osobe, a koja je odobrila izdvajanje sredstava pravne osobe u druge svrhe, a ne za plaanje porezne obveze pravne osobe, pa je time prouzroena nesposobnost pravne osobe za pravodobno podmirenje porezne obveze, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Ovim kaznenim djelom previena je kaznena odgovornost odgovornih osoba u pravnim osobama koje odobre izdvajanje sredstava u druge svrhe, a ne za podmirenje poreznih obveza pravne osobe. Djelom se onemoguava uplata poreza, pravodobno podmirenje poreznih obveza. Kazneno djelo ini odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je po poreznom zakonodavstvu u FBiH osobno odgovorna za pravne obveze pravne osobe a koja odobri izdvajanje sredstava pravne osobe u druge svrhe, a ne za plaanje poreznih obveza pravne osobe i time prouzroi nesposobnost pravne osobe za pravodobno podmirenje poreznih obveza. 1134

Radnja izvrenja djela je odobrenje isplate sredstava, odnosno odobrenje izdvajanja sredstava pravne osobe u druge svrhe, a ne za plaanje poreznih obveza pravne osobe. Nain isplate odnosno izdvajanja sredstava pravne osobe za odreene svrhe reguliran je odgovarajuim zakonskim i drugim propisima. U ovom sluaju, iako je poreznim zakonodavstvom predvieno prioritetno izmirenje poreznih obveza, prioritetno plaanje poreza to se ne ini ve se sredstva izdvajaju u druge svrhe. Nije bitno u koje svrhe se sredstva izdvajaju, moe se raditi o izdvajanju sredstava za investicijska ulaganja, za nabavku opreme, za izmirenje drugih obveza pravne osobe i sl. Da bi se radilo o ovom kaznenom djelu neophodno je da je odgovarajuim zakonskim propisima predvien prioritet uplate poreznih obveza odnosno da je poinitelj svjestan da je za pravnu osobu nastala obveza plaanja poreza. Takoer je neophodno da je naznaenim radnjama tj. odobrenjem izdvajanja sredstava pravne osobe u druge svrhe prouzroena nesposobnost pravne osobe za pravodobno podmirenje poreznih obveza. Potrebito je utvrditi postojanje uzrone veze izmeu poduzete radnje izdvajanja sredstava pravne osobe u druge svrhe i prouzroene insolventnosti pravne osobe za pravodobno podmirenje poreznih obveza. Insolventnost koja je prouzroena na drugi nain nije relevantna u smislu ove inkriminacije. Poinitelj kaznenog djela moe biti samo odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je po poreznom zakonodavstvu u FBiH osobno odgovorna za pravne obveze pravne osobe. Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom. (Vidjeti odredbe Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga i odredbe Zakona o sustavu indirektnog oporezivanja u BiH). lanak 276. Podnoenje lane porezne prijave Tko dostavi poreznom tijelu lanu prijavu ili drugi lani podatak ije se podnoenje po poreznom zakonodavstvu u Federaciji zahtjeva, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Ovim kaznenim djelom ugroava se sigurnost pravnog prometa i openito porezni sustav. Djelo predstavlja poseban oblik kaznenog djela krivotvorenja isprave. Zbog pretenosti zatitnog objekta djelo je svrstano u ovu glavu (kaznena djela iz oblasti poreza), a ne u grupu kaznenih djela protiv sigurnosti pravnog prometa. Kazneno djelo ini tko dostavi poreznom tijelu lanu poreznu prijavu ili drugi lani podatak ije se podnoenje po poreznom zakonodavstvu u FBiH zahtijeva. Kazneno djelo je po svojoj prirodi blanketnog karaktera. Objanjenje pojedinih elemenata kaznenog djela zahtjeva oslonac na odgovarajue propise iz 1135

oblasti poreznog zakonodavstva. Osnovni zakonski propisi iz navedene oblasti su Zakon o sustavu indirektnog oporezivanja u BiH i Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga. Prema lanku 8. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, obveznik poreza na promet je osoba koja je sukladno zakonu obvezna platiti porez, kaznu ili kamatu. Navedenim zakonom je takoer predvieno da je obveznik poreza duan obraunati porez na promet (lanak 21.) te da pravna osoba sastavlja izvjee o obraunatom i plaenom porezu na promet mjeseno i podnosi ga nadlenoj poreznoj upravi, a konani obraun poreza na promet za prethodnu godinu porezni obveznik je duan dostaviti do 28.02. tekue godine za prethodnu godinu. Ovisno o vrsti poreza predviene su i posebne obveze poreznih obveznika u vezi obrauna evidencije i uplate poreza i naina evidentiranja i dostavljanja odgovarajuih isprava i izvjea poreznim tijelima. Posebnim zakonima predvieni su i specifini naini obrauna i plaanja poreza i dostavljanja izvjea za pojedine tzv., visokotarifne robe (alkohol, kava, naftni derivati i dr.). Radnja izvrenja kaznenog djela je dostavljanje poreznom tijelu lane porezne prijave ili drugog lanog podatka. Pri odreivanju pojma lane porezne prijave treba poi od injenice da je porezna prijava u sutini isprava tj. predmet koji je podoban ili odreen da slui kao dokaz kakve injenice koja je od znaenja za pravne odnose. Pod lanom poreznom prijavom podrazumijeva se kako porezna prijava koja ne potjee od osobe koja je na njoj oznaena kao izdavatelj (to e biti rjei sluaj kod ovog kaznenog djela) tako i prijava koja potie od osobe koja je stvarni izdavatelj prijave ali su u prijavi navedeni lani podaci, npr., navedena je manja porezna osnovica, navedeni su razliiti osnovi za oslobaanje od plaanja poreza ili razliiti podaci koji ine osnov za primjenu odgovarajuih poreznih olakica. Sutina lane prijave odnosi se na injenicu da ista ne sadri stvarne vjerodostojne podatke koji se odnose na evidentiranje, utvrivanje i plaanje odgovarajuih poreza, ve lane nevjerodostojne podatke. O ovom kaznenom djelu radit e se i u sluaju kad poinitelj poreznom tijelu dostavi drugi lani podatak npr., lane raune radi ovjere od strane poreznog tijela, lane podatke koji predstavljaju osnov za oslobaanje od plaanja poreza. S obzirom na odredbe vaeeg poreznog zakonodavstva, na nain odreivanja radnje izvrenja ovog kaznenog djela (dostavi) u pravilu e se raditi o dostavljanju odgovarajuih isprava, pismena odnosno drugih relevantnih podataka za evidentiranje i naplatu poreza u pismenom obliku. Ne treba iskljuiti ni mogunost dostave lanih podataka na nain to se od neke osobe takvi podaci uzimaju na zapisnik ili u obliku sainjavanja slubene zabiljeke poreznog tijela. Za postojanje kaznenog djela nije odluno na koji nain je izvreno dostavljanje. To moe biti redovitim putem, neposrednom predajom ili putem druge osobe, faksom i sl. Za postojanje kaznenog djela nuno je da se radi o poreznoj prijavi odnosno podacima ije se podnoenje zahtjeva po poreznom zakonodavstvu u FBiH. Kazneno djelo moe poiniti svaka osoba, iako e s obzirom na prirodu inkriminacije najee to biti porezni obveznik odnosno osoba odgovorna za dostavljanje porezne prijave i podataka nadlenom poreznom tijelu. 1136

Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom koja obuhvaa i svijest da se radi o lanoj prijavi odnosno o drugom lanom podatku. lanak 277. Sprjeavanje poreznog slubenika u obavljanju slubene radnje (1) Tko silom ili prijetnjom uporabe sile sprjeava ili nastoji sprijeiti poreznog slubenika u obavljanju njegove slubene dunosti, ili tko ga na isti nain prisili ili nastoji prisiliti da slubenu dunost ne obavi, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Ako pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj poreznog slubenika uvrijedi ili zlostavi, ili ga lako tjelesno ozlijedi, ili prijeti uporabom oruja, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do tri godine. Poinitelj kaznenog djela iz st. 1. i 2. ovoga lanka koji je bio izazvan protuzakonitim ili grubim postupanjem poreznog slubenika, moe se osloboditi kazne.

(2)

(3)

Cilj inkriminacije je nesmetano obavljanje slubenih radnji od strane poreznih slubenika u obavljanju slubenih dunosti; zatitni oblik djela je slubena dunost poreznog slubenika u nadlenim poreznim tijelima. Kazneno djelo sastoji se u sprjeavanju ili nastojanju sprjeavanja poreznog slubenika u obavljanju njegove slubene dunosti ili u prisiljavanju ili nastojanju prisiljavanja poreznog slubenika da se ne obavi slubena dunost i to silom ili prijetnjom uporabe sile. U pitanju su sline radnje, radnje upravljene na sprjeavanju poreznog slubenika u obavljanju slubene radnje. Kod prvog oblika radnje izvrenja porezni slubenik ve obavlja slubenu dunost; poinitelj ga sprjeava upravu u tijeku obavljanja slubene dunosti. Kod drugog oblika radnje izvrenja poinitelj nastoji sprijeiti da se slubena dunost ne obavi. Za postojanje prvog oblika kaznenog djela potrebito je da se radi o poreznom slubeniku i da porezni slubenik poduzima radnje u okviru svoje ovlasti odnosno obavljanju njegove slubene dunosti. Pojam poreznog slubenika odreen je poreznim zakonodavstvom. To su prije svega rukovodni i drugi djelatnici nadlenih poreznih uprava i drugih poreznih tijela (vidjeti: odredbe Zakona o sustavu indirektnog oporezivanja u BiH, Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, Zakon o poreznoj upravi FBiH, i dr.). Da bi postojalo kazneno djelo potrebito je da se radi o radnji koju je porezni slubenik poduzeo u vrenju slubenih ovlasti odnosno radnji koja ulazi u okvir slubene ovlasti. Takoer je neophodno da se radi o zakonito poduzetoj radnji, radnji poduzetoj u okviru ovlasti slubene osobe i u predvienom postupku odnosno o radnji mjerodavne osobe. Na pojam zakonitosti radnje ne utjee injenica to je eventualno nain izvrenja radnje imao karakter nezakonitosti (npr., 1137

grubo postupanje, psovanje poreznog slubenika prigodom poduzimanja slubenih radnji). Sprjeavanje takve radnje ini osnov za primjenu stavka 3. ovog lanka. (1) Radnja izvrenja sastoji se u sprjeavanju ili nastojanju sprjeavanja odnosno poduzimanju takvih radnji i postupaka kojima se primjenom sile ili prijetnjom neposrednom uporabom sile onemoguava poreznom slubeniku izvrenje radnje na koju je ovlaten. Sprjeavanje se treba odnositi na konkretnu radnju, a ne na openito sprjeavanje poduzimanja ovlatenih radnji od poreznog slubenika. U smislu ovog kaznenog djela sprjeavanje e biti pravno relevantno ukoliko je izvreno silom ili prijetnjom neposredne uporabe sile. Sila je openito primjena fizike snage prema odreenoj osobi, a u ovom sluaju slubenoj osobi. Sila moe biti apsolutna i kompulsivna. Apsolutna sila (vis apsoluta) postoji kad je intenzitet sile takav da iskljuuje svaki otpor osobe prema kojoj se primjenjuje, kada je sila neodoljiva, dok vis compulsiva postoji onda kad je primjena sile takva da rtvi ostavlja mogunost da se ne povinuje poinitelju, radi se o sili s tjelesnim, fizikim uinkom kojoj je cilj volju rtve usmjeriti u odreenom pravcu (npr., muenje). Prema lanku 2. stavak 31.KZ FBiH znaenje izriaja u ovom zakonu, sila je i primjena hipnoze ili omamljujuih sredstava s ciljem da se tko protiv svoje volje dovede u nesvjesno stanje ili onesposobi za otklon. Sprjeavanje silom podrazumijeva samo aktivne djelatnosti, injenja usmjerena na onemoguavanje izvrenja radnje, tako da oteavanje vrenja radnje koje se najee pojavljuje kod tzv., pasivnog sprjeavanja poreznog slubenika u vrenju slubene radnje ne moe predstavljati radnju izvrenja ovog djela (npr., ne postoji ovo djelo kad poinitelj ne eli poreznom slubeniku dati izjavu, priopiti odreene podatke, predati odgovarajuu dokumentaciju i sl.) tako da neposlunost izraena u pasivnom dranju nee predstavljati sprjeavanje. Drugi vid sredstva kojim se sprjeava odnosno nastoji sprijeiti izvrenje slubene dunosti od poreznog slubenika je prijetnja. Prijetnja se mora odnositi samo na primjenu sile i mora biti upuena poreznom slubeniku, s tim to se eventualna primjena sile ne mora odnositi na poreznog slubenika ve se moe odnositi na drugu osobu npr., na osobu koja se nalazi u bliskom odnosu sa poreznim slubenikom i sl. Prijetnja kao oblik psihike prinude mora biti ozbiljna i mogua, prije svega s aspekta osobe kojoj je prijetnja upuena. Nebitno je li poinitelj stvarno imao mogunost ostvarenja prijetnje odnosno je li imao namjeru prijetnju uope realizirati. Uporaba sile odnosno prijetnja neposrednom uporabom sile moraju biti poduzete od poinitelja za vrijeme poduzimanja ovlatene radnje odnosno obavljanja slubene dunosti ili neposredno prije ve izvjesnog poduzimanja ovlatene radnje te moraju biti poduzete u cilju sprjeavanja slobodne volje. Ako poinitelj uporabi silu ili prijetnju u nekom drugom cilju npr., radi osvete i sl., odnosno ako uporabi silu ili prijetnju nakon to je radnja ve izvrena nee se raditi o ovom kaznenom djelu ve eventualno o nekom drugom kaznenom djelu. Drugi oblik radnje sastoji se u prisiljavanju ili nastojanju prisiljavanja da porezni slubenik slubenu dunost ne obavi. Kao i kod prvog oblika radnje 1138

izvrenja prisiljavanje ili nastojanje prisiljavanja treba da je uinjeno silom ili prijetnjom uporabe sile. Za pojam sile ili prijetnje uporabe sile vrijede gore navedena objanjenja. (2) (3) U stavku 2. previen je kvalificirani oblik ovog kaznenog djela kod kojeg kvalifikatorne okolnosti ine uvreda ili zlostavljanje poreznog slubenika, nanoenja lake tjelesne povrede poreznom slubeniku i prijetnja uporabom oruja. Ostvarenje vie kvalificiranih obiljeja prigodom izvrenja kaznenog djela iz stavka 1. ne predstavlja stjecaj kaznenih djela ve stjecaj kvalifikatornih okolnosti. Za postojanje kaznenog djela dovoljno je da je ostvarena bilo koja od naznaenih posljedica. U stavku 3. predvien je privilegirani oblik ovog kaznenog djela tj. predviena je mogunost oslobaanja od kazne poinitelja kaznenog djela iz st. 1. i 2. ovog lanka ukoliko je isti bio izazvan nezakonitim ili grubim postupanjem poreznog slubenika. Radi se o sluaju kad je slubena dunost odnosno slubena radnja sama po sebi zakonita, ali je nain poduzimanja radnje nezakonit tj. kada porezni slubenik u vrenju slubene dunosti odnosno poduzimanju ovlatene radnje postupa prema poinitelju na grub nain tj. na nain koji oito odudara od opeprihvaenih standarda uobiajenog komuniciranja i primjerenog ponaanja, odnosno kad se na neprimjeren i grub nain ispoljava nepotovanje poinitelja (npr., omalovaavanje poinitelja, ismijavanje, vrijeanje i sl.). Pri ocjeni ovih okolnosti treba prije svega uzeti u obzir objektivni kriterij. lanak 278. Napad na poreznog slubenika u obavljanju slubene dunosti (1) Tko napadne ili ozbiljno prijeti da e napasti poreznog slubenika ili osobu koja poreznome slubeniku pomae u otkrivanju i istrazi povrede poreznih propisa u Federaciji, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Ako pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj poreznog slubenika ili osobu koja poreznome slubeniku pomae lako tjelesno ozlijedi, ili prijeti uporabom oruja, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj poreznog slubenika ili osobu koja poreznome slubeniku pomae teko tjelesno ozlijedio, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Poinitelj kaznenog djela iz st. 1. do 3. ovoga lanka koji je bio izazvan protuzakonitim ili grubim postupanjem poreznog slubenika ili osobe koja poreznome slubeniku pomae, moe se osloboditi kazne. Kaznena djela iz st. 1. do 3. ovoga lanka odnose se i na slubene osobe u Federaciji koje obavljaju poslove otkrivanja i istrage povrede poreznih propisa.

(2)

(3) (4) (5)

1139

Za razliku od kaznenog djela sprjeavanja poreznog slubenika u obavljanju slubene radnje iz l. 277. KZ FBiH kod kojeg djela je preteiti zatitni objekt radnja poduzeta od ovlatenog poreznog slubenika, kod kaznenog djela iz ovog lanka preteiti zatitni objekt je porezni slubenik i osoba koja poreznom slubeniku pomae u otkrivanju i istrazi povrede poreznih propisa u FBiH, iako se ovim kaznenim djelom posredno titi i nesmetano obavljanje slubenih radnji vezanih za vrenje poslova otkrivanje i istrage povrede poreznih propisa u FBiH. Kazneno djelo iz ovog lanka ima vie oblika. U stavku l. previen je osnovni oblik kaznenog djela, dok su u stavcima 2. i 3. predvieni tei kvalificirani oblici kaznenog djela odreeni s obzirom na prouzroene posljedice. (tjelesne povrede, prijetnje uporabom oruja). U stavku 4. predviena je mogunost oslobaanja od kazne poinitelja kaznenih djela iz stavka 1. do 3. u sluaju da je bio izazvan protuzakonitim ili grubim postupanjem poreznog slubenika ili osobe koja poreznom slubeniku pomae. Stavkom 5. predvieno je da se kaznena djela iz st. 1. - 3. odnose i na slubene osobe u FBiH koje obavljaju poslove otkrivanja i istrage povrede poreznih propisa. (1) Kazneno djelo iz stavka 1. sastoji se u napadu ili ozbiljnoj prijetnji da e se napasti poreznog slubenika ili osobu koja poreznome slubeniku pomae u otkrivanju i istrazi povrede poreznih propisa. Radnja izvrenja djela odreena je kao napad ili kao ozbiljna prijetnja napadom. Kao napad u smislu ove inkriminacije podrazumijevanje se svako ponaanje kojim se ugroava tjelesni integritet pasivnog subjekta bilo da se radi o ponaanjima praenim uporabom sile ili o ponaanjima pri kojima sila jo nije uporabljena ali ona neposredno predstoji (npr., zamah ruke ili noge usmjeren na udar, bacanje predmeta podobnog za povredu tijela, podizanje stolice na udar i sl.). Pod prijetnjom treba podrazumijevati stavljanje u izgled poreznom slubeniku koji obavlja slubenu dunost odnosno radnju ili osobi koja mu pomae u toj radnji, (otkrivanje i istraga povrede poreznih propisa), da e biti napadnuta. Prijetnja mora biti ozbiljna i ostvarljiva. Nije bitno je li poinitelj imao stvarnu namjeru da prijetnju i ostvari. Napad kao obiljeje ovog djela znai svako djelovanje usmjereno po svom uinku na tijelo poreznog slubenika ili druge osobe, s tim da se napad ne moe sastojati ni u nanoenju lake tjelesne povrede ni u prijetnji uporabom oruja kao ni u nanoenju teke tjelesne povrede tj. napad ne smije dosei takav intenzitet da sadri ostvarenje obiljeja djela iz st. 2. i 3. ovog lanka. Zatitni objekt, a u ovom sluaju i objekt napada je porezni slubenik i osoba koja poreznom slubeniku pomae u otkrivanju i istrazi povrede poreznih propisa. Prema st. 5. ovog lanka kaznenopravno su zatiene i slubene osobe u FBiH koje obavljaju poslove otkrivanja i istrage povrede poreznih propisa (vidjeti objanjenja data uz kaznena djela iz l.274. (lana porezna isprava) i l.277. (sprjeavanje poreznog slubenika u obavljanju slubene radnje) a vezano za odreenje osnovnih pojmova poreznog zakonodavstva. 1140

Za postojanje djela nije bitno je li poinitelj osoba u odnosu na koju se poduzima ovlatena radnja odnosno osoba protiv koje se poduzimaju radnje otkrivanja i istrage povrede poreznih obveza. Nije bitno je li poinitelj napadom ili prijetnjom htio sprijeiti ostvarenje poduzetih radnji odnosno sprijeiti otkrivanje i istragu povrede poreznih obveza ili su napad i prijetnja napadom poduzeti iz nekog drugog razloga (osveta, mrnja, obijest). Nebitan je motiv izvrenja ovog kaznenog djela. Kazneno djelo je dovreno poduzimanjem bilo koje radnje koja ima karakter napada odnosno prijetnje napadom. (2)(3) U stavku 2. predvien je kvalificirani oblik ovog kaznenog djela koji postoji ukoliko je prilikom poinjenja kaznenog djela iz stavka 1. ovog lanka, poinitelj poreznog slubenika ili osobu koja poreznome slubeniku pomae lako tjelesno ozlijedio ili prijetio uporabom oruja. U stavku 3. predvien je najtei oblik kaznenog djela napada na poreznog slubenika u obavljanju slubene dunosti. Djelo e postojati u sluaju kad je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovog lanka poinitelj poreznog slubenika ili osobu koja poreznome slubeniku pomae teko tjelesno povrijedio. (4) U stavku 4. predvien je privilegirani oblik ovog kaznenog djela tj. predviena je mogunost oslobaanja od kazne poinitelja kaznenih djela iz st. 1. 3. ovog lanka koji je bio izazvan protuzakonitim ili grubim postupanjem poreznog slubenika ili osoba koja poreznome slubeniku pomae. O pojmu grubog i nezakonitog postupanja vidjeti objanjenja data uz stavak 3. prethodnog lanka. (5) U stavku 5., kao to je ve naznaeno ovim kaznenim djelom pruena je kaznenopravna zatita i osobama u FBiH koje obavljaju poslove otkrivanja i istrage povrede poreznih propisa. U pitanju su, osim poreznih slubenika i druge osobe koje poduzimaju radnje otkrivanja i istrage povrede poreznih propisa temeljem odgovarajuih ovlasti predvienih zakonskim i drugim propisima (npr., djelatnici financijske policije, posebnih istranih jedinica, djelatnici policije i sl.).

1141

GLAVA XXIV
KAZNENA DJELA PROTIV RADNIH ODNOSA lanak 279. Povreda ravnopravnosti u zapoljavanju Tko uskrati ili ogranii pravo graanima na slobodno zapoljavanje na podruju Federacije pod jednakim uvjetima koji vrijede u mjestu zapoljavanja, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Krivino djelo ini onaj ko uskrati ili ogranii pravo graanima na slobodno zapoljavanje na teritoriji FBiH pod jednakim uslovima koji vae u mjestu zapoljavanja. Dakle, u pitanju je inkriminacija kojom se sankcionie specifian oblik diskriminacije graana prilikom ostvarivanja prava na slobodno zapoljavanje. Diskriminacija graana prilikom ostvarivanja prava na slobodno zapoljavanje podrazumijeva pravljenje razlika, iskljuenja ili davanja prvenstva po osnovu rase, boje koe, pola, vjere, politikog miljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla koje ide za tim da uniti ili narui jednakost mogunosti ili postupanja u pogledu zapoljavanja i zanimanja. Meutim, pravljenje razlika, iskljuenja ili davanja prvenstva koji se zasnivaju na traenim kvalifikacijama za neko odreeno zaposlenje, ne smatra se takvom diskriminacijom (Konvencija 111. Meunarodne organizacije rada koja se odnosi na diskriminaciju u pogledu zapoljavanja i zanimanja). Zatitni objekat ovog krivinog djela jeste ravnopravnost graana prilikom zapoljavanja, odnosno pravo ovjeka na slobodno zapoljavanje. Radnja izvrenja odreena je kao uskraivanje ili ograniavanje prava graana na slobodno zapoljavanje na teritoriji FBiH pod jednakim uslovima koji vae u mjestu zapoljavanja. Pod uskraivanjem u smislu ove inkriminacije treba podrazumijevati potpuno onemoguavanje prava na slobodno zapoljavanje, a pod ograniavanjem samo djelimino ograniavanje ostvarivanja prava na slobodno zapoljavanje. S obzirom da je u pitanju posljedina radnja izvrenja, djelo se moe izvriti svakom radnjom koja dovede do uskraivanja ili ograniavanja navedenog prava radnika. Izvrilac djela moe biti svaka osoba, ali e to po pravilu biti ona osoba koja odluuje o pravu na zapoljavanje, odnosno o zasnivanju radnog odnosa. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj. Za ovaj delikt zakonodavac je predvidio kaznu zatvora od tri mjeseca do tri godine. Pokuaj djela je kanjiv.

1142

lanak 280. Povreda prava iz radnog odnosa Tko krenjem propisa ili opeg akta ili kolektivnog ugovora o zasnivanju ili prestanku radnog odnosa, o plai ili drugim primanjima, o radnom vremenu, o odmoru ili odsustvu, zatiti ena, mladei i invalida ili o zabrani prekovremenog ili nonog rada, uskrati ili ogranii zaposleniku pravo koje mu pripada, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. V. komentar lana 226. KZ RS. lanak 281. Povreda prava za vrijeme privremene nezaposlenosti Tko krenjem propisa ili opeg akta o pravima graana za vrijeme privremene nezaposlenosti drugome uskrati pravo koje mu po tome propisu ili opem aktu pripada, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Povreda prava za vrijeme privremene nezaposlenosti je inkriminacija koja po svojoj sutini odgovara drugom obliku krivinog djela povreda prava pri zapoljavanju i za vrijeme nezaposlenosti iz st. 2. l. 227. KZ RS. Razlika je jedino u predvienoj kazni (za djelo iz st. 2. l. 227. moe se izrei novana kazna ili zatvor do dvije godine). Prema tome, objanjenja koja su data u komentaru uz ovaj oblik krivinog djela, mogu se primijeniti i ovdje. lanak 282. Povreda prava iz socijalnog osiguranja Tko krenjem propisa ili opeg akta o socijalnom osiguranju uskrati ili ogranii nekoj osobi pravo iz socijalnog osiguranja koje joj pripada, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Ovu inkriminaciju pod istim nazivom sadri i KZ RS u l. 228. Izmeu njih postoje izvjesne terminoloke razlike. Naime, u odredbi l. 282. KZ FBiH kao nain na koji se vri uskraivanje ili ograniavanje prava iz socijalnog osiguranja navedeno je krenje propisa ili opteg akta, dok je u l. 228. KZ RS on odreen kao svjesno nepridravanje zakona ili drugih propisa. Meutim, i u jednom i u drugom sluaju se radi o svjesnom, umiljajnom nepostupanju po navedenim 1143

propisima, odnosno o svjesnom krenju tih propisa, tako da izmeu ovih djela nema sutinske razlike. Zbog toga, objanjenja koja su data uz l. 228. KZ RS moemo primijeniti i ovdje. lanak 283. Zlouporaba prava iz socijalnog osiguranja Tko lanim prikazivanjem da je bolestan ili prouzroenjem bolesti ili nesposobnosti za rad postigne da mu se iz socijalnog osiguranja prizna pravo koje mu inae po propisu ili opem aktu ne bi pripalo, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Za razliku od istoimenog krivinog djela iz l. 229. KZ RS, krivino djelo iz l. 283. KZ FBiH se moe izvriti samo lanim prikazivanjem (simuliranjem) da je bolestan ili prouzrokovanjem bolesti ili nesposobnosti za rad, a ne i nekim drugim protivpravnim nainom. U ostalim elementima djela se podudaraju tako da objanjenje iz komentara uz l. 229. KZ RS vae i ovdje. lanak 284. Neizvrenje odluke o vraanju na rad Slubena ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ili samostalni gospodarstvenik koji ne postupi po pravomonoj odluci kojom je odlueno o vraanju radnika na rad, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Krivinim djelom je inkriminisano nepostupanje po pravomonoj odluci kojom je odlueno o vraanju radnika na rad. Izvrilac djela moe biti samo slubena ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ili samostalni privrednik. Radnja izvrenja odreena je kao nepostupanje po pravomonoj odluci kojom je odlueno o vraanju radnika na rad. To se po pravilu ostvaruje neinjenjem, tj. proputanjem slubenog ili odgovornog lica da preduzme odgovarajue mjere da se radniku omogui da radi (neobavjetavanje o odluci nadlenog organa, nepozivanje radnika na rad i sl.), a moe se izvriti i injenim , npr. radnik se upotrebom sile ili prijetnje udaljava sa radnog mjesta ili mu se sprjeava pristup na radno mjesto i sl. Pravomona odluka kojom je odlueno o vraanju radnika na rad treba da sadri odluku o vraanju radnika na rad, ime se utvruje i nezakonitost ranijeg prekida radnog odnosa. 1144

Krivino djelo je dovreno kad slubena ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ili samostalni privrednik ne postupi po pravomonoj odluci kojom je odlueno o vraanju radnika na rad. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj. Dakle, uinilac mora biti svjestan da svojim injenjem ili neinjenjem postupa suprotno pravomonoj odluci o vraanju radnika na rad, pri emu motivi takvog postupanja nisu relevantni za primjenu ove kvalifikacije djela. Za ovo krivino djelo predviena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, te je pokuaj ovog djela kanjiv.

lanak 285. Nepoduzimanje mjera zatite pri radu (1) Odgovorna osoba u pravnoj osobi ili samostalni gospodarstvenik koji krenjem zakona ili drugog propisa ili opeg akta o mjerama zatite pri radu, ne provede propisane mjere zatite pri radu, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Pri izricanju uvjetne osude sud moe poinitelju odrediti obvezu da u odreenom roku postupi po propisima o mjerama zatite pri radu.

(2)

(1) (2) Nepoduzimanje mjere zatite pri radu je delikt kojim se titi sigurnost radnika na radu. Djelo vri odgovorna osoba u pravnoj osobi ili samostalni privrednik koji krenjem zakona ili drugog propisa ili opeg akta o mjerama zatite pri radu ne provede propisane mjere zatite pri radu. Dakle, radnja izvrenja je neprovoenje propisane mjere zatite pri radu krenjem odgovarajuih pravnih akata. Pod krenjem zakona ili drugih propisa treba podrazumijevati svjesno nepridravanje ovih propisa. Dakle, uinilac mora biti svjestan da svojim injenjem ili neinjenjem odstupa od pravila sadranih u propisima o zatiti pri radu, odnosno da kri navedene propise. Eventualno nepoznavanje tih propisa od strane izvrioca djela trebalo bi razmatrati u kontekstu pravne zablude (l. 40. KZ FBiH). Za postojanje djela je dovoljno da nisu preduzete odgovarajue mjere zatite pri radu. Dakle, ne trai se da je dolo do konkretne opasnosti po ivot ili zdravlje radnika, kao to je to sluaj kod istoimene inkriminacije iz l. 230. KZ RS. Prema tome, posljedica djela je apstraktna opasnost, tj. prouzrokovanje situacije koja moe dovesti do konkretne opasnosti ili povrede zatienih dobra. Izvrilac djela moe biti samo odgovorna osoba u pravnoj osobi ili samostalni privrednik. O pojmu odgovorne osobe v. l. 2. ta. 6. KZ FBiH. Za ovo djelo predviena je novana kazna ili kazna zatvora do jedne godine. Prema odredbi stava 2. ovog lana, sud moe uiniocu djela, prilikom izricanja uslovne osude, odrediti obavezu da u odreenom roku postupi po propisima o mjerama zatite pri radu. 1145

GLAVA XXV
KAZNENA DJELA PROTIV IMOVINE lanak 286. Kraa (1) (2) (3) Tko tuu pokretninu oduzme drugome s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugome protupravu imovinsku korist, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Ako je ukradena stvar male vrijednosti, a poinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci. Poinitelj kaznenog djela iz st. 1. i 2. ovoga lanka koji ukradenu stvar vrati oteeniku prije nego sazna da je otkriven, moe se osloboditi kazne.

Osim legislativne tehnike ili nekih nebitnih formulacijskih razlika, izmeu ove i odredbe iz l. 231. KZ RS nema znaajnijih razlika. Tako je npr. objektivna strana lakeg oblika krae iz st. 2. u KZ RS odreena fiksno sa iznosom do 200, dok je to ovdje uinjeno opisno kao stvar male vrijednosti. Kako Pravna shvaanja Krivinog odjeljenja VS FBiH (Su-1728/04, od 16.11.2004.) ne sadre i ovu vrijednost, iznos dat u KZ RS moe posluiti kao kriterij i za primjenu ove inkriminacije u FBiH. Pored toga, ovdje je u st. 3. navedeno da se uinilac u sluaju tzv. stvarnog kajanja moe osloboditi od kazne, dok je to u KZ RS rijeeno u jednoj (zbirnoj) odredbi na kraju zakonske glave (v. l. 255.). Stoga objanjenje dato uz l. 231. vrijede i za ovo krivino djelo. lanak 287. Teka kraa (1) Kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina kaznit e se tko krau (lanak 286., Kraa, stavak 1.) poini: a) obijanjem, provaljivanjem ili drugim svladavanjem veih prepreka da doe do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, blagajna, ormara ili drugih zatvorenih prostorija ili prostora; b) na osobito opasan ili osobito drzak nain; c) iskoritavanjem stanja nastalog poarom, poplavom, potresom ili drugom nesreom;

1146

(2)

(3) (4)

iskoritavanjem bespomonosti ili drugog osobito tekog stanja druge osobe. Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se poinitelj kaznenog djela krae (lanak 286., stavak 1.): a) ako je ukradena stvar velike vrijednosti, a poinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti; b) ako ukradena stvar slui u vjerske svrhe ili je stvar ukradena iz vjerske ili druge zgrade ili prostorije koja slui za vjerske obrede; c) ako je ukradeno kulturno dobro ili stvar od osobitog znanstvenog, umjetnikog, povijesnog ili tehnikog znaenja ili se nalazi u javnoj zbirci, zatienoj privatnoj zbirci ili je izloena za javnost. Novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine kaznit e se tko poini krau (lanak 286., stavak 2.) na nain i pod okolnostima iz stavka 1. ili stavka 2., toke 2. i 3. ovoga lanka. Kaznom zatvora od jedne do osam godina kaznit e se tko krau (lanak 286. stavak 1.) poini u sastavu grupe ljudi, ili ako je sa sobom imao kakvo oruje ili opasno orue radi poinjenja djela.

d)

Pored nekih nebitnih formulacijskih razlika ili razlika koje se sastoje u legislativnoj sistematici, u ovoj odredbi je predvien u st. 3. i poseban oblik krae koji postoji ako je laki oblik krae uinjen na neki od naina na koji se vri teka kraa, sa propisanom kaznom kao za obinu krau. U odnosu na sve drugo, objanjenja iznesena u komentaru uz l. 232. KZ RS vrijede i za ovo krivino djelo. Prema pravnom shvatanju Krivinog odjeljenja VS FBiH, stvar velike vrijednosti iz st. 2. ta. a) postoji ako vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 15.000 KM (Su-1728/04, od 16.11.2004.). lanak 288. Razbojnika kraa (1) Tko je zateen pri poinjenju kaznenog djela krae, pa s ciljem da ukradenu stvar zadri, uporabi silu protiv neke osobe ili prijetnju da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka neka osoba s namjerom teko tjelesno ozlijeena, ili je to kazneno djelo poinjeno u sastavu grupe ljudi, ili ako je uporabljeno oruje ili opasno orue, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina. Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka neka osoba s namjerom usmrena, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. 1147

(2)

(3)

Pored neznatnih formulacijskih razlika, izmeu ovog i djela iz l. 234. KZ RS razlika se sastoji i u tome to je u l. 234. st. 2. jedna od kvalifikatornih okolnosti i vrijednost oduzetih stvari u iznosu koji prelazi 50.000 KM. Pored toga, za tei oblik djela iz st. 2. u KZ RS je propisana kazna zatvora od pet do petnaest godina, dok je ovdje najmanje pet godina. U svemu ostalom objanjenja data uz taj lan vrijede i u odnosu na ovo krivino djelo. lanak 289. Razbojnitvo (1) Tko uporabom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo oduzme tuu pokretninu s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugome protupravnu imovinsku korist ili da je protupravno prisvoji, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka neka osoba s namjerom teko tjelesno ozlijeena, ili je to kazneno djelo poinjeno u sastavu grupe ljudi, ili ako je uporabljeno oruje ili opasno orue, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina. Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka neka osoba s namjerom usmrena, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(2)

(3)

Za ovo krivino djelo vrijedi sve to je navedeno za krivino djelo razbojnike krae iz prethodnog lana. lanak 290. Utaja (1) (2) (3) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi imovinsku korist protupravno zadri tuu pokretninu koja mu je povjerena, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Skrbnik koji poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Ako je utajena stvar od posebnog kulturnog, povijesnog, znanstvenog ili tehnikog znaenja, ili ako je utajena stvar velike vrijednosti, a poinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

1148

(4) (5) (6)

Ako je utajena stvar male vrijednosti, a poinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci. Kaznom iz stavka 4. ovoga lanka kaznit e se tko tuu pokretninu koju je naao ili do koje je sluajno doao protupravno zadri s ciljem da sebi ili drugome pribavi imovinsku korist. Poinitelj kaznenog djela iz st. 1., 4. i 5. ovoga lanka koji utajenu stvar vrati oteeniku prije nego sazna da je otkriven, moe se osloboditi kazne.

Izmeu ove i inkriminacije iz l. 235. KZ RS sutinskih razlika nema, jer se radi o djelima sa istim oblicima i zakonskim obiljejima. Postoje neznatne formulacijske razlike, zatim razlike u sistematici teih i lakih odnosno privilegovanih oblika djela. Kao i kod razbojnitva i razbojnike krae i kod ovog djela jedna od kvalifikatrnih okolnosti je i vrijednost utajene stvari (sa iznosom od 10.000 i 50.000 KM u st. 4. KZ RS), to u ovoj odredbi nema. Pored toga, ovdje se kod privilegovanog oblika djela iz st. 4. koristi opisni izraz stvar male vrijednosti, dok se u l. 235. st. 2. KZ RS to odreuje fiksno u iznosu koji ne prelazi 200 KM. Uz navedeno, razlika je i u nainu na koji se preduzima gonjenje (v. l. 235. st. 6, kao i l. 256. KZ RS). Najzad, mogunost osloboenja od kazne u sluaju tzv. stvarnog kajanja u KZ RS predviena je u tzv., zbirnoj ili zajednikog odredbi koja se odnosi na vie krivinih djela iz ove grupe djela (v. l. 155, kao i komentar uz tu odredbu). Za ostalo v. komentar lana 235. KZ RS. Za pojam stvar male vrijednosti iz st. 4., v. komentar lana 286. lanak 291. Oduzimanje tue pokretnine (1) (2) (3) Tko bez cilja pribavljanja imovinske koristi protupravno oduzme ili zadri tuu pokretninu, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Ako se kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka odnosi na motorno vozilo, pokuaj e se kazniti. Poinitelj kaznenog djela iz st. 1. ovoga lanka koji oduzetu stvar, koja nije motorno vozilo, vrati oteeniku prije nego sazna da je otkriven, moe se osloboditi kazne.

U odnosu na istoimeno krivino djelo iz l. 236. KZ RS ovo djelo se razlikuje po tome to ono u stvari obuhvata dva krivina djela iz ranijeg zakonodavstva, a to su oduzimanje tue pokretne stvari i oduzimanje motornog vozila, to sa stanovita legislativne ekonomije ima prednost. Pored toga, ovdje je pored protivpravnog oduzimanja, predvieno i zadravanje tue pokretnine, ime je proirena kanjiva zona djela. S druge strane, u l. 236. KZ RS predvien je i 1149

tei oblik djela koji postoji ukoliko je oduzeta stvar od posebnog istorijskog, naunog ili kulturnog znaaja ili ako vrijednost oduzete stvari prelazi iznos od 10.000 ili 50.000 KM, kada su propisane kazne mnogo tee. Najzad, za osnovni oblik djela prema KZ RS gonjenje se preduzima po prijedlogu. V. komentar lana 236. KZ RS. lanak 292. Protupravno zauzimanje nekretnine od opeg znaenja (1) (2) Tko protupravno zauzme nekretninu koja je graevinsko zemljite ili njegov dio, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci. Ako se kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka odnosi na nekretninu koja je proglaena javnim dobrom, spomenikom kulture, prirodnom rijetkosti ili drugim prirodnim bogatstvom ili je dio zatiene ume ili druge ume s posebnom namjenom, nacionalnog parka ili drugog posebno zatienog podruja prirode ili zemljita posebne namjene, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Ova inkriminacija odgovara krivinom djelu protivpravnog zauzimanja zemljita iz l. 248. KZ RS, s tom razlikom to je ovdje u osnovnom obliku (st. 1.) inkriminisano samo protivpravno zauzimanje nekretnine koja je graevinsko zemljite, dok je u l. 248. inkriminisano protivpravno zauzimanje svakog zemljita ako je ono tue, dok zauzimanje graevinskog zemljita odnosno zemljita u namjeri da se upotrijebi za gradnju, predstavlja tei oblik djela. Pored toga, u l. 248. propisane su stroe kazne. Tei oblik djela iz st. 2. ovog lana odgovara krivinom djelu uzurpacije nekretnina iz l. 435. KZ RS koje je u grupi krivinih djela protiv ivotne sredine iz Gl. XXXIII. Stoga, pored komentara lana 248., v. i komentar lana 435. KZ RS. lanak 293. Oteenje tue stvari (1) (2) Tko oteti, uniti ili uini neuporabljivom tuu stvar, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci. Tko oteti, izoblii, uniti ili uini neuporabljivom tuu stvar koja slui za vjerske svrhe, kulturno dobro koje se nalazi na javnom mjestu, posebno zatieni objekt prirode, umjetniki predmet, stvar od znanstvenog ili tehnikog znaenja, stvar koja se nalazi u javnoj zbirci ili je izloena za javnost ili stvar koja slui za javne potrebe ili koja uljepava trgove, ulice ili parkove, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

1150

(3)

Kaznom iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se tko poini djelo iz stavka 1. ovoga lanka zbog razlike u etnikoj ili narodnosnoj pripadnosti, rasi, vjeroispovijesti, spolu ili jeziku.

Ovo krivino djelo se razlikuje od djela iz l. 249. KZ RS po teim oblicima iz st. 2. i 3. koje ne sadri l. 249. KZ RS u kome kvalifikatornu okolnost predstavlja iznos tetne posljedice koji prelazi 10.000 odnosno 50.000 KM. Meutim, oblik djela iz st. 2. najveim dijelom sadri inkriminacija iz l. 253. KZ RS, pa stoga pored komentara lana 249., v. i komentar i toga lana. lanak 294. Prijevara (1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede koga lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica u zabludu ili ga odrava u zabludi i time ga navede da na tetu svoje ili tue imovine to uini ili ne uini, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Ako teta prelazi 30.000 KM, a poinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Ako je teta male vrijednosti, a poinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini samo s ciljem da drugoga oteti, a bez cilja da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) (3) (4)

Ovo krivino djelo po svojim zakonskim obiljejima u osnovi odgovara krivinom djelu iz l. 239. KZ RS. Neznatna razlika izmeu njih odnose se uglavnom na oblikovanje teeg oblika djela i teini propisane kazne za taj oblik. Stoga, objanjenja data uz to krivino djelo jednako vrijede i ovdje. Za pojam teta male vrijednosti iz st. 3. v. komentar lana 286. lanak 295. Iznuda (1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili drugoga da to uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. 1151

(2)

Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka uporabljeno oruje ili opasno orue, ili je pribavljena znatna imovinska korist ili je kazneno djelo poinjeno u sastavu grupe ljudi ili zloinake organizacije, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Razlika izmeu ovog i krivinog djela iz l. 242. KZ RS sastoji se prije svega u tome to djelo iz l. 242. obuhvata i utjerivanje duga, ukoliko se to ini na nain koji je predvien kod ovog djela. Pored toga, kod tog djela je predvien i poseban tei oblik koji postoji ako se neko za nagradu bavi vrenjem iznude. Najzad, kao kvalifikatorna okolnost, ovdje je predvieno izvrenje djela u sastavu grupe ljudi ili zloinake organizacije, dok je kod djela iz l. 242. to vie lica ili ako je djelo uinjeno na naroito grub ili poniavajui nain. Za ostalo v. komentar lana 242. KZ RS. Prema pravnom shvatanju Krivinog odjeljenja VS FBiH, znatna imovinska korist (st.2.) postoji kada vrijednost imovinske koristi pribavljene izvrenjem ovog djela prelazi 15.000 KM (Su-1728/04, od 16.11. 2004). lanak 296. Ucjena (1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist, zaprijeti drugome da e protiv njega ili njemu bliske osobe otkriti neto to bi njihovoj asti ili ugledu kodilo i time ga prisili da to uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. Ako kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist, ili je kazneno djelo poinjeno u sastavu grupe ljudi ili zloinake organizacije, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2)

Za odnos izmeu ovog i djela iz l. 243. KZ RS mutatis mutandis vrijedi sve to je navedeno uz krivino djelo iznude iz prethodnog lana. Za pojam znatna imovinska korist v. komentar lana 295. lanak 297. Zlouporaba povjerenja (1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist, zastupajui interese neke osobe ili brinui se o njezinoj imovini ne ispuni svoju na zakonu utemeljenu dunost ili zlouporabi zakonom ili ugovorom dane mu ovlasti, pa oteti osobu ije interese zastupa ili o ijoj se imovini brine, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

1152

(2) (3)

Skrbnik ili odvjetnik koji poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka koji prouzroenu tetu naknadi oteeniku prije nego sazna da je otkriven, moe se osloboditi kazne.

Osim razlika u koncipiranju teih vidova djela, ovo djelo se ne razlikuje od krivinog djela iz l. 244. KZ RS, pa stoga objanjena iznesena u komentaru te odredbe vae i za ovo krivino djelo. Jedino djelo iz l. 244. ne sadri odredbu iz st. 3. ovog lana koja je kriminalnopolitiki korisna. lanak 298. Lihvarstvo (1) Tko iskoriujui nudu, teke imovinske ili stambene prilike, nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili smanjenu sposobnost rasuivanja druge osobe, primi od nje ili s njom ugovori za sebe ili drugoga imovinsku korist koja je u oitom nerazmjeru s onim to je on dao, uinio ili se obvezao dati ili uiniti, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine. Ako su kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroene teke posljedice oteeniku, poinitelj e se kazniti novanom kaznom ili kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Kaznom iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se tko se bavi davanjem zajmova uz ugovaranje nerazmjerne imovinske koristi.

(2)

(3)

Razlika u odnosu na djelo zelenatva iz l. 245. KZ RS, sastoji se u tome to je u ovoj odredbi predvien i tei oblik iz st. 3. koji obuhvata bavljenje davanjem zajmova, kao vid tzv. kolektivnog krivinog djela, dok je u odredbi l. 245. predvien i tei oblik ako je djelom zelenatva uinilac pribavio imovinsku korist preko 10.000 odnosno 50.000 KM. U svemu drugom, v. komentar tog lana. lanak 299. Prijevara vjerovnika (1) Tko s ciljem da osujeti ostvarenje prava na stvari, otui, uniti ili oduzme svoju stvar na kojoj drugi ima zalono pravo ili pravo uivanja i time ga oteti, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Kaznom iz stavka 1 ovoga lanka kaznit e se tko uniti, prividno proda ili uini neuporabljivom svoju cjelokupnu imovinu ili neki njenzin 1153

(2)

sastavni dio ili prizna neistinitu trabinu, sklopi lani ugovor ili nekom drugom prijevarnom radnjom prividno ili stvarno pogora svoje imovinsko stanje i time umanji mogunost ili sprijei namirenje najmanje jednog od svojih vjerovnika. Po svojim obiljejima ovo djelo odgovara krivinom djelu oteenja tuih prava iz l. 251. KZ RS, pa stoga objanjenja data uz taj lan vae i za ovo krivino djelo. Za krivino djelo iz l. 251. gonjenje se preduzima po prijedlogu. lanak 300. Prikrivanje (1) Tko stvar za koju zna da je pribavljena kaznenim djelom ili ono to je za nju dobiveno prodajom ili zamjenom, kupi, primi u zalog ili na drugi nain pribavi, prikrije ili proda, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini ne znajui da je stvar pribavljena kaznenim djelom, iako je to po okolnostima sluaja mogao znati, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci.

(2)

Razlika izmeu ovog i krivinog djela prikrivanja iz l. 246. KZ RS sastoji se jedino u tome to je kod djela iz l. 246. predvien i tei oblik ako je djelo uinjeno u sastavu grupe ili zloinake organizacije ili ako vrijednost stvari koje se prikrivaju prelazi iznos od 20.000 ili 100.000 KM kada je propisana kazna od jedne do deset godina. U svemu ostalom objanjenja data uz to djelo vrijede i za ovo. lanak 301. Paljevina (1) Tko zapali tuu kuu ili drugu zgradu namijenjenu stanovanju ili gospodarskom koritenju, ili tuu poslovnu zgradu ili zgradu u javnoj uporabi, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena teta koja prelazi 100.000 KM, ili je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno s ciljem prijevare osiguravajuega drutva, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.

(2)

Kako se radi o djelo koje po svojim obiljejima u potpunosti odgovara istom krivinom djelu iz l. 250. KZ RS, objanjenja iznesena uz tu odredbu vrijede i za ovo krivino djelo. Razlika je jedino u tome to je ovdje kod teeg oblika prouzrokovana teta data fiksno, a u l. 250. opisno. 1154

lanak 302. Zlouporaba osiguranja (1) Tko s ciljem da od osiguravatelja naplati osigurninu, uniti, oteti ili sakrije stvar koja je osigurana protiv unitenja, oteenja, gubitka ili krae, i zatim prijavi tetu, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine. Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko s ciljem da od osiguravatelja naplati osigurninu za sluaj tjelesnog oteenja, tjelesne ozljede ili naruenja zdravlja, sebi prouzroi takvo oteenje, ozljedu ili naruenje zdravlja i zatim prijavi tetu. Poinitelj djela iz st. 1. i 2. ovoga lanka koji odustane od odtetnog zahtjeva prije nego sazna da je otkriven, moe se osloboditi kazne.

(2)

(3)

Osnovni oblik ovog krivinog djela se po svojim zakonskim obiljejima ne razlikuje od krivinog djela osiguranike prevare iz l. 240. KZ RS. Pored razlike u nazivu i nekih jezikih formulacija, razlika izmeu ova dva djela je i u tome to je u odredbi iz l. 240. predvien i tei oblik djela koji postoji ako je izvrenjem ovog djela pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 10.000 ili 50.000 KM, kada je zaprijeena i stroa kazna. Meutim, za razliku od ove odredbe, odredba iz l. 240. ne sadri mogunost osloboenja od kazne u sluaju tzv. stvarnog kajanja, koje je kod ove inkriminacije kriminalnopolitiki opravdano. V. komentar lana 240. KZ RS.

1155

GLAVA XXVI
KAZNENA DJELA PROTIV OKOLIA, POLJOPRIVREDE I PRIRODNIH DOBARA
Literatura: Bai, F., Pavlovi, ., Kazneno pravo posebni dio, str. 285.-302., Informator, Zagreb, 2001. godine; Grupa autora, redakcija Srzenti, N., Komentar Krivinih zakona SR Srbije, SAP Kosova i SAP Vojvodine, str. 378.-417., Savremena administracija, Beograd, 1981. godine; Jovaevi, D., Komentar Krivinog zakona Republike Srbije, str. 225.-243., Beograd, 2003. godine; Pavii, B., Vei, P., Komentar Kaznenog zakona, str. 462.-471., Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, 1999. godine; Raji, Zdravko et al., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio), str. 504.-532., OSCE-Ured za demokratizaciju, Sarajevo, 2003. godine.

Iz naziva ove glave KZ FBiH proizilazi da su u nju svrstana krivina djela sa tri povezana ali ipak razliita objekta zatite. Od krivinih djela koja se nalaze u ovoj glavi, prava krivina djela protiv okolia su krivina djela iz lana 303. (Oneienje okolia), lana 304. (Ugroavanje okolia napravama), lana 305. (Ugroavanje okolia otpadom) i lana 306. (Ugroavanje okolia bukom). S obzirom da je uobiajeno da se pod zatitom okolia podrazumijeva i ouvanje izgraenog okolia, ovoj grupi krivinih djela potrebno je pridodati i krivina djela iz lana 321. (Oteenje, unitenje i nedozvoljeni izvoz spomenika kulture i zatienih objekata prirode) i lana 322. (Nedozvoljeno obavljanje istraivakih radova i prisvajanje spomenika kulture). Drugu grupu krivinih djela iz ove glave KZ FBiH, ine krivina djela iji je objekt zatite poljoprivreda. U stvari, rije je o krivinim djelima kojima se titi ivot, zdravlje i dobrobit ivotinja uope, te biljni svijet. Ovu grupu krivinih djela ine krivina djela iz lana 307. (Proizvodnja tetnih sredstava za lijeenje ivotinja), lana 308. (Nesavjesno pruanje veterinarske pomoi), lana 309. (Neovlaeno obavljanje veterinarskih usluga), lana 310. (Nepostupanje po propisima za suzbijanje bolesti ivotinja i bilja), lana 311. (Prikrivanje postojanja zarazne bolesti), lana 312. (Zagaivanje stone hrane ili vode za napajanje stoke), lana 313. (Unitenje zasada), lana 314. (Nesavjesno postupanje u prometu pesticida), lana 318. (Muenje i ubijanje ivotinja), lana 319. (Protuzakoniti lov) i lana 320. (Protuzakoniti ribolov). Grupu krivinih djela protiv prirodnih dobara ine krivina djela iz lana 315. (Pustoenje uma), lana 316. (umska kraa) i lana 317. (Izazivanje umskog poara). Kako su biljni i ivotinjski svijet kao neposredni objekt zatite krivinih djela protiv poljoprivrede, te ume kao neposredni objekt zatite krivinih djela protiv prirodnih dobara, samo oblici ili komponente okolia, moe se rei da sva krivina djela iz XXVI glave KZ FBiH, u krajnjem, imaju kao objekt zatite okoli. S obzirom da je ouvan i zdrav okoli preduvjet za ivot, zdravlje i blagostanje ljudi, krivinim djelima iz ove glave ne titi se samo okoli nego i ova njegova funkcija. 1156

Dispozicije veine krivinih djela iz ove glave su blanketnog karaktera, pa ih je pri primjeni potrebno upotpuniti normama sadranim u propisima o zatiti okolia, o veterinarstvu, o zatiti zdravlja bilja, o prometu otrovima, umama, lovstvu, ribolovu, kulturno-istorijskom i prirodnom nasljeu i dr. Veina krivinih djela protiv okolia, poljoprivrede i prirodnih dobara spadaju u tzv. opa krivina djela jer njihov uinitelj moe biti svaka osoba. Samo neka od krivinih djela iz ove glave su specijalna krivina djela (krivina djela iz lana 304. stav 2. i lana 308.). S obzirom na posljedicu, neka od ovih krivinih djela su delikti apstraktnog ugroavanja (na primjer, krivino djelo iz lana 304. ili iz lana 306.), neka su delikti konkretnog ugroavanja (na primjer, krivina djela iz lana 312. ili iz lana 314.), a neka su delikti povrede (na primjer, krivino djelo iz lana 313. ili iz lana 315.). Zatiti okolia putem krivinog prava pridaje se znaaj i na meunarodnom planu. Tako je 4.11.1998. godine u Strazburu, u okviru Vijea Evrope, usvojena Konvencija o zatiti okolia putem krivinog prava8. Konvencijom su se drave lanice obavezale na preduzimanje potrebnih mjera kako bi se po njihovom domaem pravu ustanovila kao krivina djela: odlaganje, isputanje ili unoenje materija ili jonizirajueg zraenja u zrak, tlo ili vodu koje prouzrokuje smrt ili ozbiljnu ozljedu neke osobe ili stvara znaajan rizik od prouzrokovanja takvih posljedica; protupropisno odlaganje, isputanje ili unoenje materija ili jonizirajueg zraenja u zrak, tlo ili vodu koje prouzrokuje ili je pogodno da prouzrokuje njihovo trajno pogoranje ili smrt ili ozbiljnu ozljedu neke osobe ili znatnu tetu zatienim spomenicima, drugim zatienim objektima, ivotinjama ili biljkama; protupropisno odlaganje, obraivanje, skladitenje, prijevoz, izvoz ili uvoz opasnog otpada koji prouzrokuje ili je pogodan da prouzrokuje smrt ili ozbiljnu ozljedu neke osobe ili znatnu tetu kakvoi zraka, tla, vode , ivotinjama ili biljkama; protupropisno rukovanje napravom kojom se vri opasna aktivnost i koje prouzrokuje ili je pogodno da prouzrokuje smrt ili ozbiljnu ozljedu neke osobe ili znatnu tetu kakvoi zraka, tla, vode, ivotinjama ili biljkama; nepropisna proizvodnja, obrada, skladitenje, upotreba, prijevoz, izvoz ili uvoz nuklearnog materijala ili drugih opasnih radioaktivnih materija koje prouzrokuje ili je pogodno da prouzrokuje smrt ili ozbiljnu ozljedu neke osobe ili znatnu tetu kakvoi zraka, tla, vode, ivotinjama ili biljkama, kada su te radnje poinjene s umiljajem. Drave lanice su se obavezale i na preduzimanje potrebnih mjera kako bi predvidjeli kao krivina djela navedene radnje i kada su one uinjene iz nehata. Takoe, ustanovljena je obaveza drava lanica da predvide kao krivino djelo ili kao administrativni prekraj, bilo da su poinjeni umiljajno ili iz nehata: protupropisno odlaganje, isputanje ili unoenje materija ili jonizirajueg zraenja u zrak, tlo, zemlju ili vodu; protupropisno prouzrokovanje buke; protupropisno odlaganje, obraivanje, skladitenje, prijevoz, izvoz ili uvoz otpada; protupropisno rukovanje napravom; protupropisnu proizvodnju, obradu, upotrebu, prijevoz, izvoz
8 Convention on the Protection of the Environment through Criminal Law (ETS No. 172) jo nije stupila na pravnu snagu.

1157

ili uvoz nuklearne materije, drugih radioaktivnih materija ili opasnih hemikalija; protupropisno prouzrokovanje tetnih promjena prirodnim komponentama nacionalnog parka, prirodnog rezervata, zatienog vodenog podruja ili drugih zatienih podruja; protupropisno posjedovanje, dranje, oteivanje, ubijanje ili trgovinu zatienim divljim biljnim i ivotinjskim vrstama. lanak 303. Oneienje okolia (1) Tko krenjem propisa oneisti zrak, tlo, tekuu, stajau ili podzemnu vodu, vodotok, more, morsko dno ili morsko podzemlje ili na drugi nain ugrozi istou, kakvou zraka, tla, vode, vodotoka ili mora, morskog dna ili morskog podzemlja, ili prirodnog genetskog sklada bioloke raznolikosti na irem podruju i u mjeri koja moe pogorati uvjete ivota ljudi ili ivotinja ili ugroziti opstanak uma, bilja ili drugog raslinja, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko oneisti zrak, tlo, tekuu, stajau ili podzemnu vodu, vodotok, more, morsko dno ili morsko podzemlje ili na drugi nain ugrozi istou, kakvou zraka, tla, vode, vodotoka ili mora, morskog dna ili morskog podzemlja, ili prirodnog genetskog sklada bioloke raznolikosti i time izazove opasnost za ivot ili zdravlje ljudi ili ivotinja ili prouzroi unitenje ili znatno oteenje uma, bilja ili drugog raslinja u irem podruju. Tko kazneno djelo iz st. 1. i 2. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Ako je kaznenim djelom iz st. 1. i 2. ovoga lanka neka osoba teko tjelesno ozlijeena ili je prouzroena imovinska teta velikih razmjera, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. Ako je kaznenim djelom iz st. 1. i 2. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga lanka neka osoba teko tjelesno ozlijeena ili je prouzroena imovinska teta velikih razmjera, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(2)

(3) (4) (5) (6) (7)

Zakonom o zatiti okolia potvreno je pravo svakog lica na zdrav i ekoloki prihvatljiv okoli kao osnovno ustavno pravo. Svako ljudsko bie ima pravo na ivot u okoliu podobnom za zdravlje i blagostanje, te je, stoga, individualna i kolektivna dunost zatititi i poboljati okoli za dobrobit sadanjih i buduih generacija. 1158

Objekt zatite ovog krivinog djela je, dakle, okoli, ali se ovim krivinim djelom, s obzirom da je zdrav i ekoloki prihvatljiv okolia prirodni preduvjet za ivot, zdravlje i blagostanje ljudi, uz okoli kao takav, titi i ova njegova funkcija. Prema Zakonu o zatiti okolia, okoli podrazumijeva komponente okolia, odreene sisteme, procese i strukturu okolia. Zakonom je odreeno i da su komponente okolia tlo, zrak, voda, biosfera, kao i izgraeni (vjetaki) okoli, koji je nastao kao rezultat aktivnosti ljudskog faktora koji je uz to i sastavni dio okolia. (1) Radnja uinjenja djela iz stava 1. ovog lana odreena je kao oneienje zraka, tla, tekue, stajae ili podzemne vode, vodotoka, mora, morskog dna ili morskog podzemlja ili kao ugroavanje na drugi nain istoe i kakvoe zraka, tla, vode, vodotoka ili mora, morskog dna ili morskog podzemlja ili prirodnog genetskog sklada bioloke raznolikosti. U smislu Zakona o zatiti okolia, oneienje ili zagaenje predstavlja svaku radnju kojom se direktno ili indirektno uvode, kao rezultat ljudske aktivnosti, supstance, vibracije, toplota, mirisi ili buka u zrak, vodu ili tlo koje mogu biti tetne po zdravlje ovjeka ili imovinu ili kvalitet ivota u okoliu. Ugroavanje istoe i kakvoe pojedinih komponenti okolia moe se uiniti i na drugi nain, na primjer, radnjama sa opasnim supstancama (njihovom upotrebom, eksploatacijom, skladitenjem, transportom i sl.) bez preduzimanja propisanih zatitnih i sigurnosnih mjera. Obim krivinopravne zatite okolia koji prua ova inkriminacija potrebno je procjenjivati s obzirom na znaenje koje je pojedinim komponentama okolia, koje su izriito navedene u ovoj odredbi, i njihovoj zatiti dato u Zakonu o zatiti okolia, Zakonu o zatiti prirode, Zakonu o zatiti zraka, Zakonu o vodama i Zakonu o zatiti voda. Tako je, na primjer, Zakonom o zatiti okolia odreeno da zatita zraka obuhvata ouvanje atmosfere u cijelosti sa svim njenim procesima, ouvanje njene strukture i klimatskih obiljeja, a da ouvanje tla obuhvata povrinu i ispodpovrinske slojeve zemljita, tlo, formacije stijena i minerala, kao i njihove prirodne i prijelazne oblike i procese. Prema Zakonu o zatiti voda, tekue vode su prirodni vodotokovi kao to su bujice, potoci i rijeke sa stalnim ili periodinim tokom i vodotokovi koji se formiraju kao rezultat transfera nekog prirodnog vodotoka ili njegovog geografskog poloaja, a stajae vode su prirodna jezera, ukljuujui jezera koja se povremeno javljaju, ribnjaci, pojilita i ostali vodni bazeni koji imaju stalno ili periodino uticanje ili isticanje tekuih ili podzemnih voda, kao i vodni bazeni koji se formiraju kao rezultat postavljanja brana na tekue vode ili drugog koritenja prostora. Podzemne vode su podzemne vode koje slobodno teku u podrujima proetim poroznim stijenama, podzemne vode koje se nalaze u konvejerima povrinskih voda, vodni resursi kao prirodna isputanja podzemnih voda, mineralne, termalne i termo-mineralne vode. Vodotokom se, u skladu sa Zakonom o vodama, smatra korito s obalama i vodom koja njime tee. Zakonom o zatiti prirode odreeno je da se pod biolokom raznolikou podrazumijeva razliitost meu ivim organizmima iz svih izvora ukljuujui, izmeu ostalog, kopnene, morske i druge vodene ekosisteme i ekoloke komplekse kojima pripadaju, kao i raznolikost unutar vrsta, izmeu vrsta i ekosistema. 1159

Da bi radnje oneienja pojedinih komponenti okolia odnosno radnje ugroavanja njihove istoe i kakvoe predstavljale radnje uinjenja ovog krivinog djela one moraju predstavljati krenje propisa kojima je regulisano preduzimanje tih radnji. Djelo iz stava 1. ovog lana stoga ima blanketni karakter jer je njegovu dispoziciju pri primjeni potrebni upotpuniti propisima koji se odnose na zatitu okolia. Posljedica djela je oneienje zraka, tla, tekue, stajae ili podzemne vode, vodotoka, mora, morskog dna ili morskog podzemlja ili ugroavanje istoe i kakvoe zraka, tla, vode, vodotoka ili mora, morskog dna ili morskog podzemlja ili prirodnog genetskog sklada bioloke raznolikosti. Za postojanje djela potrebno je da je ta posljedica nastupila na irem podruju i u mjeri koja moe pogorati uvjete ivota ljudi ili ivotinja ili ugroziti opstanak uma, bilja ili drugog raslinja. Meutim, za postojanje dovrenog djela nije potrebno da je usljed navedenih radnji i dolo do pogoranja uvjeta ivota ljudi ili ivotinja odnosno ugroavanja opstanka uma, bilja ili drugog raslinja. Uinitelj djela moe biti svaka osoba. Djelo iz stava 1. moe se uiniti samo s umiljajem koji mora obuhvatiti i svijest o protivpravnosti postupanja. (2) Radnje uinjenja djela iz stava 2. ovog lana su identine radnjama uinjenja djela iz stava 1. ovog lana. Meutim, za postojanje djela iz stava 2. ne trai se da su te radnje ostvarene krenjem propisa, ali se, za razliku od uvjeta za postojanje djela iz stava 1. ovog lana, trai da je navedenim radnjama uinjenja ne samo oneien zrak, tlo, tekua, stajaa ili podzemna voda, vodotok, more, morsko dno ili morsko podzemlje odnosno ugroena istoa i kakvoa zraka, tla, vode, vodotoka ili mora, morskog dna ili morskog podzemlja ili prirodnog genetskog sklada bioloke raznolikosti nego i da je time izazvana opasnost za ivot ili zdravlje ljudi ili ivotinja ili prouzrokovano unitenje ili znatno oteenje uma, bilja ili drugog raslinja u irem podruju. Uinitelj i ovog oblika krivinog djela oneienja okolia moe biti svaka osoba. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem, (3) U stavu 3. propisano je kanjavanje za nehatno uinjenje djela iz st. 1. i 2. ovog lana. (4) U stavu 4. predvieni su kvalificirani oblici krivinih djela iz stava 1. i 2. ovog lana. Kvalifikatorne okolnosti su teko tjelesno ozljeivanje neke osobe i prouzrokovanje imovinske tete velikih razmjera. Prema pravnom shvatanju usvojenom 16.11.2004. godine na sjednici Krivinog odjeljenja VS FBiH, zakonsko obiljeje imovinska teta velikih razmjera postoji kad teta prelazi iznos od 100.000 KM. Za odgovornost uinitelja za ove kvalificirane oblike potreban je nehat u odnosu na teu posljedicu. (5) U stavu 5. propisan je najtei oblik djela iz st. 1. i 2. ovog lana. On postoji ako je krivinim djelom iz st. 1. ili 2. ovog lana prouzrokovana smrt jedne ili vie osoba. I u ovom sluaju, za odgovornost uinitelja potreban je nehat u odnosu na teu posljedicu. 1160

(6) (7) U st. 6. i 7. propisani su kvalificirani oblici djela iz stava 3. ovog lana. O pojmu imovinske tete velikih razmjera, vidjeti komentar uz stav 4. ovog lana. lanak 304. Ugroavanje okolia napravama (1) Tko protivno propisima stavi u djelovanje ili rukuje napravama, ili odstupi od proizvodnih postupaka kojima se oslobaaju tetne tvari koje mogu ugroziti kakvou zraka, tla, vode, vodotoka ili mora na irem podruju te morskih ekosustava i u mjeri koja moe pogorati uvjete ivota ljudi ili ivotinja ili ugroziti opstanak uma, bilja ili drugog raslinja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Odgovorna osoba u pravnoj osobi, koja krenjem propisa propusti postaviti naprave za preiavanje ili dopusti izgradnju, stavljanje u pogon ili uporabu pogona koji oneiuje okolinu, kaznit e se novanom kaznom i kaznom zatvora do tri godine.

(2)

Inkriminacijama iz ovog lana osigurava se krivinopravna zatita okolia od njegovog oneienja, odnosno od ugroavanja kakvoe pojedenih komponenti okolia djelovanjem odreenih naprava ili ureaja, odnosno proizvodnim procesima kojima se oslobaaju tetne tvari. (1) Iz dosta nejasne formulacije stava 1. ovog lana proizilazi da je radnja uinjenja tog oblika krivinog djela ugroavanja okolia napravama protupropisno stavljanje u djelovanje ili rukovanje napravama kojima se oslobaaju tetne tvari ili protupropisno odstupanje od proizvodnih postupaka kojima se oslobaaju tetne tvari. Radi se, dakle, o blanketnom krivinom djelu iju je dispoziciju, pri primjeni, potrebno upotpuniti propisima o zatiti okolia od tetnih tvari i opasnih tehnologija. tetnim tvarima, u smislu ove zakonske odredbe, imaju se smatrati materije (toksine, radioaktivne, zapaljive, eksplozivne, mutagene, kancerozne i dr.) koje mogu prouzrokovati promjene hemijskih, fizikih i biolokih osobina navedenih komponenti okolia usljed ega se onemoguava ili ograniava njihova prirodna funkcija. Za postojanje ovog krivinog djela potrebno je protupropisno stavljanje u djelovanje ili rukovanje odnosno protupropisno odstupanje od proizvodnih postupaka kojima se oslobaaju tetne tvari koje mogu ugroziti kakvou zraka, tla, vode, vodotoka ili mora na irem podruju, te morskih ekosustava i to u mjeri koja moe pogorati uvjete ivota ljudi ili ivotinja ili ugroziti opstanak uma, bilja ili drugog raslinja. Meutim, za postojanje dovrenog krivinog djela nije potrebno i da je dolo do ugroavanja kakvoe zraka, tla, vode, vodotoka ili mora na irem podruju i morskih ekosustava u mjeri koja moe pogorati uvjete ivota ljudi ili ivotinja ili ugroziti opstanak uma, bilja ili drugog raslinja. S obzirom na to, ovo krivino djelo je delikt apstraktnog ugroavanja. 1161

Uinitelj ovog krivinog djela moe biti svaka osoba. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem koji mora obuhvatiti i svijest o protupropisnom djelovanju. (2) Djelo iz stava 2. ovog lana ini odgovorna osoba u pravnoj osobi koja krenjem propisa propusti postaviti naprave za preiavanje ili dopusti izgradnju, stavljanje u pogon ili upotrebu pogona koji oneiuje okolinu. Radnja uinjenja ovog krivinog djela odreena je kao proputanje da se postave naprava za preiavanje ili kao doputanje izgradnje, stavljanja u pogon ili upotrebe pogona koji oneiuje okolinu. Proputanje da se postave naprave za preiavanje, odnosno naprave kojima je cilj da sprijee ili smanje oslobaanje tetnih tvari pri djelovanju odreenih naprava ili pri odreenim proizvodnim postupcima, u pravilu e se ispoljavati kao neinjenje, ali se ono moe sastojati i u injenju koje nije u skladu s propisima kojima je regulirano postavljanje naprava za preiavanje. Doputanje izgradnje, stavljanja u pogon ili upotrebe pogona koji oneiuje okolinu se moe ispoljiti kao injenje (na primjer, davanje odobrenja za izgradnju, stavljanje u pogon ili upotrebu takvog pogona) ili kao neinjenje, tj. proputanju dunosti da se sprijei izgradnja ili upotreba pogona koji oneiuje okolinu. O shvatanju pojma oneienja okoline, vidjeti komentar uz stav 1. prethodnog lana. Navedene radnje predstavljae radnje uinjenja ovog krivinog djela ako one predstavljaju krenje propisa kojima se regulie zatita okolia. Stoga je i ovo krivino djelo blanketnog karaktera. I ovo krivino djelo je delikt apstraktnog ugroavanja. Za postojanje djela nije potrebno da je dolo do ugroavanja kakvoe pojedinih komponenti okolia odnosno do njegovog oneienja. Djelo iz stava 2. ovog lana spada u tzv. delicta propria. Uinitelj djela moe biti samo odgovorna osoba u pravnoj osobi. O znaenju pojmova odgovorna osoba i pravna osoba vidjeti lan 2. (Znaaj izraza u ovom zakonu) st. 6. i 11. ovog zakona. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem. lanak 305. Ugroavanje okolia otpadom (1) Tko protivno propisima odbacuje, odlae, skuplja, skladiti, obrauje i prijevozi otpad ili uope njime postupa na nain kojim se ugroava kakvoa zraka, tla, vode, vodotoka, mora, morskog dna ili morskog podzemlja na irem podruju i u mjeri koja moe pogorati uvjete ivota ljudi ili ivotinja ili ugroziti opstanak uma, bilja ili drugog raslinja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko odbacuje, odlae, skuplja, obrauje i prijevozi otpad ili uope s njim postupa na nain kojim se ugroava kakvoa zraka, tla, vode, vodotoka, mora, morskog

(2)

1162

(3)

dna ili morskog podzemlja i time izazove opasnost za ivot ili zdravlje ljudi ili ivotinja ili prouzroi unitenje ili znatno oteenje uma, bilja ili drugog raslinja na irem podruju. Tko kazneno djelo iz st. 1. i 2. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Konvencijom o zatiti okolia putem krivinog prava drave lanice su se obavezale na usvajanje potrebnih mjera kako bi se prema domaem pravu ustanovilo kao krivino djelo protivpropisno odlaganje, obraivanje, skladitenje, prijevoz, izvoz ili uvoz opasnog otpada kojim se prouzrokuje ili je pogodno da prouzrokuje smrt ili ozbiljnu ozljedu bilo koje osobe ili znatnu tetu kakvoi zraka, tla, vode, ivotinjama ili biljkama. (lan 2., paragraf 1.c) Zakonom o upravljanju otpadom, propisano je da se sve aktivnosti i radnje vezane za otpad trebaju preduzimati tako da, izmeu ostalog, imaju veoma mali uticaj na okoli i ljudsko zdravlje, ne ugroavaju ljudsko zdravlje i ne zagauju okoli. Inkriminacijama sadranim u ovom lanu osigurava se krivinopravna zatita okolia, te ivota i zdravlja ljudi i ivotinja od nepropisnih i opasnih aktivnosti vezanih za otpad. Objekt radnje ovog krivinog djela je otpad. Pomenutim zakonom odreeno je da se, u smislu tog zakona, pod otpadom podrazumijevaju sve materije ili predmeti koje vlasnik odlae, namjerava odloiti ili se trai da budu odloene. (1) Radnja uinjenja djela iz stava 1. ovog lana odreena je alternativno kao odbacivanje, odlaganje, skupljanje, skladitenje, obraivanje i prevoz otpada ali i svako drugo postupanje s otpadom na nain kojim se ugroava kakvoa zraka, tla, vode, vodotoka, mora, morskog dna ili morskog podzemlja na irem podruju i u mjeri koja moe pogorati uvjete ivota ljudi ili ivotinja ili ugroziti opstanak uma, bilja ili drugog raslinja. Ugroavanje kakvoe zraka, tla, vode, vodotoka, mora, morskog dna ili morskog podzemlja na irem podruju i u mjeri koja moe pogorati uvjete ivota ljudi ili ivotinja ili ugroziti opstanak uma, bilja ili drugog raslinja je, dakle, posljedica ovog djela. Za postojanje dovrenog djela nije, meutim, potrebno da je usljed navedenih radnji i dolo do pogoranja uvjeta ivota ljudi ili ivotinja odnosno ugroavanja opstanka uma, bilja ili drugog raslinja. Da bi navedene radnje bile radnje uinjenja ovog krivinog djela potrebno je da su one preduzete protivno propisima kojima se reguliu aktivnosti u vezi sa otpadom. Djelo iz stava 1. ovog lana ima stoga blanketni karakter jer je njegovu dispoziciju pri primjeni potrebno upotpuniti propisima koji se odnose na otpad i upravljanje otpadom. ini kazneno djelo ugroavanja okolia otpadom ... optuenik koji je kao vlasnik i direktor minimljekare organizirao njezin rad protivno odredbama Zakona o vodama i Zakona o otpadu, ne ishodivi dozvolu za isputanje vode sa promijenjenim svojstvima ili otpadnih voda, te nemajui spremnik vode sa promijenjenim svojstvima ili otpadnik voda, unato rjeenju inspekcije o zabrani isputanja otpadnih voda u putni jarak i dalje odvodnim kanalom koji prelazi preko parcela kroz period od poetka 1995. do kraja 1996. 1163

godine nastavio isputati otpadne vode, znajui da se zbog tetnih kemikalija u otpadnim vodama izaziva smrad i jako oneienje okolnih parcela i podzemnih voda, uslijed ega je bio onemoguen uzgoj ma koje poljoprivredne kulture na okolnom poljoprivrednom zemljitu povrine najmanje jednog jutra (Odluka upanijskog suda u Bjelovaru, K 340/02 od 24.10.2002.). Uinitelj ovog krivinog djela moe biti svaka osoba. Krivino djelo iz stava 1. se moe uiniti samo s umiljajem koji mora obuhvatiti i svijest da se postupa protivno propisima. (2) Radnje uinjenja drugog oblika krivinog djela ugroavanja okolia otpadom, propisanog u stavu 2. ovog lana, identine su radnjama uinjenja djela iz stava 1. ovog lana. Meutim, za postojanje djela iz stava 2. ovog lana ne trai se da su one preduzete protivno propisima, ali se, za razliku od uvjeta za postojanje djela iz stava 1. ovog lana, trai da je navedenim radnjama uinjenja ne samo ugroena kakvoa zraka, tla, vode, vodotoka, mora, morskog dna ili morskog podzemlja nego i da je time izazvana opasnost za ivot ili zdravlje ljudi ili ivotinja ili prouzrokovano unitenje ili znatno oteenje uma, bilja ili drugog raslinja na irem podruju. Uinitelj i ovog oblika krivinog djela ugroavanja okolia otpadom moe biti svaka osoba. Krivino djelo se moe uiniti s umiljajem. (3) U stavu 3. predvieno je kanjavanje za nehatno uinjenje djela iz st. 1. i 2. ovog lana. lanak 306. Ugroavanje okolia bukom (1) (2) Tko protivno propisima proizvede buku koja je pogodna prouzroiti tee oteenje zdravlja vie osoba, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Osnov ove inkriminacije je lan 4b Konvencije o zatiti okolia putem krivinog prava kojim su se drave lanice obavezale na preduzimanje neophodnih mjera za ustanovljenje kao krivinog djela ili kao administrativnog prekraja protupravnog prouzrokovanje buke, s umiljajem ili iz nehata. U Objanjenjima Konvencije9 navodi se da se protupravno prouzrokovanje buke uglavnom smatra prekrajem, a, ako je ono kvalifikovano dodatnim elementima kao to su oni navedeni u lanu 2. (paragraf 1/a), moglo bi biti klasificirano kao krivino djelo. Dodatni elementi koji se navode u lanu 2. paragraf 1a Konvencije su prouzrokovanje smrti ili ozbiljne ozljede bilo koje osobe ili stvaranje znaajnog rizika od prouzrokovanja smrti ili ozbiljne ozljede bilo koje osobe.
9

Convention on the Protection of the Environment through Criminal Law (ETS No. 172), Explanatory Report

1164

(1) Djelo iz stava 1. ovog lana ini onaj ko protivno propisima proizvede buku koja je pogodna prouzrokovati tee oteenje zdravlja vie osoba. Radnja uinjenja je odreena kao proizvoenje buke pogodne da prouzrokuje tee oteenje zdravlja vie osoba. Prema Zakonu o zatiti od buke Kantona Sarajevo, buka je svaki zvuk iji nivo prekorauje najvie dozvoljene nivoe propisane tim zakonom s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Sredinom u kojoj ljudi rade i borave smatraju se svi otvoreni i zatvoreni prostori u naseljima i izvan naselja u kojima se ljudi zadravaju radi boravka, odmora i rekreacije. S obzirom na odredbu toga zakona kojom se odreuje ta se smatra izvorom buke, buka moe biti proizvedena sredstvima za rad i transport, ureajima, instalacijama, bunim aktivnostima i drugim objektima i radnjama od kojih se iri zvuk koji prelazi doputeni nivo. Da bi proizvoenje buke predstavljalo radnju uinjenja ovog krivinog djela potrebno je da je ono protupravno i da je proizvedena buka pogodna prouzrokovati tee oteenje zdravlja vie osoba. Krivino djelo ugroavanja okolia bukom je, prema tome, blanketnog karaktera i njegovu dispoziciju je, pri primjeni, potrebno upotpuniti propisima koji se odnose na nivo buke i na zatitu od buke. Pojam teeg oteenja zdravlja treba tumaiti u smislu teke tjelesne ozljede ili tekog naruavanja zdravlja kao kod krivinog djela iz lana 172. (Teka tjelesna ozljeda) ovog zakona. lanom 2. (Znaaj izraza u ovom zakonu) stavom 14. ovog zakona odreeno je da izraz "vie osoba" znai najmanje dvije osobe ili vie njih. Posljedica ovog krivinog djela je apstraktna opasnost po zdravlje ljudi. Uinitelj djela moe biti svaka osoba. Za djelo iz stava 1. ovog lana potreban je umiljaj uinitelja koji mora obuhvatiti i svijest o protupravnosti postupanja. (2) U stavu 2. propisano je kanjavanje za nehatno uinjenje djela iz stava 1. ovog lana. lanak 307. Proizvodnja tetnih sredstava za lijeenje ivotinja (1) Tko proizvede radi prodaje ili stavi u promet sredstva za lijeenje ili sprjeavanje zaraze kod ivotinja koja su opasna za njihov ivot ili zdravlje, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroeno uginue veega broja ivotinja ili irenje zarazne bolesti, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Tko kazneno djelo iz st. 1. i 2. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri mjeseca. 1165

(2) (3)

Objekt zatite ovog krivinog djela, kao i krivinih djela propisanih u lanovima 308. - 312. ovog zakona, je ivot i zdravlje ivotinja. (1) Osnovni oblik krivinog djela proizvodnje tetnih sredstava za lijeenje ivotinja, koji je propisan u stavu 1. ovog lana, ini onaj ko proizvede radi prodaje ili stavi u promet sredstva za lijeenje ili sprjeavanje zaraze kod ivotinja koja su opasna za njihov ivot ili zdravlje. Radnja uinjenja ovog krivinog djela je, dakle, alternativno odreena kao proizvodnja radi prodaje ili kao stavljanje u promet sredstava za lijeenje ili spreavanje zaraze kod ivotinja koja su opasna za njihov ivot ili zdravlje. Pod proizvodnjom sredstava za lijeenje podrazumijeva se njihova izrada ili priprava, ali i izrada ili priprava supstancija koje slue za proizvodnju sredstava za lijeenje. Proizvodnja sredstava za lijeenje ili sprjeavanje zaraze kod ivotinja koja su opasna za njihov ivot ili zdravlje predstavljae radnju uinjenja ovog krivinog djela samo ako se ona vri radi prodaje. Stavljanje u promet sredstava za lijeenje obuhvata radnje kojima se ona prenose od proizvoaa ili drugog draoca tog sredstva do krajnjeg korisnika. Najei nain stavljanju u promet nekog proizvoda je njegova prodaja, a drugi mogui naini njegovog stavljanja u promet su, na primjer, razmjena za druge predmete ili njegovo poklanjanje. Budui da zakon za odreenje radnji uinjenja ovog krivinog djela koristi trenutne glagolske oblike, za postojanje djela dovoljno je i jednokratno ostvarenje radnje uinjenja. Predmet radnje su sredstva za lijeenje ili spreavanje zaraze kod ivotinja koja su opasna za njihov ivot ili zdravlja. Smatramo da pojmu "sredstva za lijeenje ili spreavanje zaraze kod ivotinja" treba dati ire znaenje tako da on obuhvata lijekove i veterinarskomedicinska sredstva. Lijekovi, u smislu Zakona o lijekovima koji se upotrebljavaju u veterinarstvu, su supstancije ili mjeavine supstancija, te drugi proizvodi koji kada se upotrijebe na ili u ivotinjskom organizmu u odreenim koliinama (koncentracijama) i pod odreenim uslovima slue za dijagnosticiranje, spreavanje, ublaavanje i lijeenje bolesti i simptoma bolesti, ili omoguavaju izvoenje bolnih ili drugih zahvata na ivotinji. U tom smislu, lijekovi su, na primjer: gotovi lijekovi, magistralni i galenski pripravci, sirovine za lijekove, ljekovite supstancije koje slue za izradu gotovih, magistralnih i galenskih lijekova, bioloki proizvodi: vakcine, serumi, imunoglobulini, imunomodulatori, bioloka dijagnostika sredstva, alergeni, krv i derivati krvi i dr. Veterinarsko-medicinskim sredstvima, u smislu pomenutog zakona, smatraju se: zavojni materijal i sredstva za ivenje rana i spreavanje krvarenja, pribor i instrumenti koji se koriste u radu sa ivotinjama (igle, pricevi, pribori za infuziju, kateteri, sonde i dr.), proizvodi za obiljeavanje ivotinja i dijagnostika sredstva. Radie se o sredstvima za lijeenje ili spreavanje zaraze kod ivotinja opasnim za njihov ivot ili zdravlje ukoliko njihova upotreba moe izazvati uginue ili naruavanje ili pogoranje zdravlja ivotinja. Posljedica djela je apstraktna opasnost za ivot ili zdravlje ivotinja. Djelo je dovreno preduzimanjem radnje uinjenja. 1166

Uinitelj djela moe biti svaka osoba. Djelo iz stava 1. ovog lana moe se uiniti samo s umiljajem koji mora obuhvatiti svijest o tome da se proizvodi radi prodaje ili stavlja u promet sredstvo za lijeenje ili spreavanje zaraze kod ivotinja koje je opasno za njihov ivot ili zdravlje. (2) U stavu 2. propisan je kvalificirani oblik djela iz stava 1. On postoji ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovano uginue veeg broja ivotinja ili irenje zarazne bolesti. Da li se radi o uginue veeg broja ivotinja, faktiko je pitanje koje sud rjeava u svakom konkretnom sluaju imajui pri tome u vidu, prije svega, vrstu ivotinja ije je uginue prouzrokovano. Za odgovornost uinitelja za ovaj kvalificirani oblik potreban je nehat u odnosu na teu posljedicu. (3) U stavu 3. propisana je krivina odgovornost i za nehatno uinjenje djela iz st. 1. i 2. ovog lana. lanak 308. Nesavjesno pruanje veterinarske pomoi (1) Veterinar ili ovlateni veterinarski pomonik koji pri pruanju veterinarske pomoi propie ili primijeni oito neprikladno sredstvo ili oito nepravilan nain lijeenja ili uope nesavjesno postupa pri lijeenju i time prouzroi uginue veeg broja ivotinja, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci.

(2)

(1) Prema Zakonu o veterinarstvu, zatita zdravlja ivotinja, koja je samo jedan od vidova veterinarske djelatnosti, obuhvata brojne mjere kao to su, na primjer, otkrivanje, sprjeavanje pojave, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih, parazitskih i drugih bolesti i suzbijanje zoonoza, sprjeavanje i otkrivanje zagaivanja ivotinja i proizvoda ivotinjskog porijekla zagaivaima biolokog, hemijskog i radiolokog porijekla, lijeenje oboljelih ivotinja, obavljanje hirurkih zahvata na ivotinjama, osiguravanje pravilnog razmnoavanja ivotinja, sprjeavanje poremeaja plodnosti, osiguravanje zoohigijenskih i drugih veterinarsko-zdravstvenih uslova uzgoja i koritenja ivotinja i ouvanje zdravlja i pravilne ishrane, njegu i dranje ivotinja, snabdijevanje veterinarskim lijekovima i veterinarsko medicinskim proizvodima pri neposrednom pruanju usluga zatite zdravlja ivotinja, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, radioloku dekontaminaciju ivotinja i dr. S obzirom na navedeno, pruanjem veterinarske pomoi moe se smatrati preduzimanje bilo koje od zakonom predvienih mjera zatite zdravlja ivotinja. Lijeenjem ivotinja pak mogu se smatrati samo one radnje koje se preduzimaju u cilju dijagnosticiranja oboljenja ili njegove terapije. Zakonom o veterinarstvu propisano je takoe da neposredne poslove veterinarstva u koje se ubraja i zatita zdravlja ivotinja obavljaju veterinarski 1167

zaposlenici: doktori veterinarske medicine, veterinarski tehniari i veterinarski bolniari, a odreene specijalizovane poslove u veterinarskoj dijagnostici i analitici i strunjaci iz ostalih nauka. Zakonom je izriito odreeno da postavljanje dijagnoze, propisivanje lijeka, lijeenje, hirurke, porodiljske i druge zahvate na ivotinjama, veterinarsko zdravstveni pregled i kontrolu, te druge poslove veterinarskog javnog zdravstva mogu obavljati samo doktori veterinarske medicine. Poslove tehnike prirode, umjetno osjemenjivanje, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, te higijeniarske i druge poslove veterinarstva koji nisu rezervisani za doktore veterinarske medicine obavljaju veterinarski tehniari, prema nalogu doktora veterinarske medicine i prema pravilima struke. Veterinarski bolniari obavljaju pomone poslove u veterinarstvu, prema uputstvima i pod nadzorom doktora veterinarske medicine. Prema tome, iako su u zakonu kao mogui uinitelji ovog krivinog djela oznaeni veterinar ili ovlateni veterinarski pomonik, kada su u pitanju radnje uinjenja koje se sastoje u nesavjesnom lijeenju ivotinja, uinitelj ovog krivinog djela moe biti samo veterinar odnosno doktor veterinarske medicine dok bi veterinarski pomonik koji bi preduzeo radnje lijeenja ivotinja mogao odgovarati za krivino djelo neovlaenog obavljanja veterinarskih usluga iz lana 309. ovog zakona. Ovlateni veterinarski pomonik, kada je u pitanju krivino djelo nesavjesnog pruanja veterinarske pomoi moe biti uinitelj tog djela samo ako se radi o radnji uinjenja koja se sastoji u primjeni oito neprikladnog sredstva pri pruanju veterinarske pomoi tj. pri izvravanju neke od ranije navedenih mjera zatite zdravlja ivotinja, osim mjera lijeenja ivotinja i drugih mjera koje mogu preduzimati samo doktori veterinarske medicine. Radnje uinjenja ovog krivinog djela su alternativno odreene kao propisivanje ili primjena oito neprikladnog sredstva ili oito nepravilnog naina lijeenja pri pruanju veterinarske pomoi ili kao uope nesavjesno postupanje pri lijeenju. S obzirom da se prva od dvije alternativno odreene radnje uinjenja ovog krivinog djela vezuje, kada je u pitanju propisivanje ili primjena oito neprikladnog sredstva, za postupak pruanja veterinarske pomoi a ne iskljuivo za postupak lijeenja, pod sredstvima pruanja veterinarske pomoi treba smatrati razliite supstance, sastojke ili naprave koje se primjenjuju pri preduzimanju svih mjera zatite zdravlja ivotinja a ne samo lijeenja. Tako se sredstvima pruanja veterinarske pomoi, osim lijekova ili sredstava koji se unose u tijelo ivotinja u dijagnostike svrhe, imaju, na primjer, smatrati i sredstva za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju ili radioloku dekontaminaciju, instrumenti za umjetno osjemenjivanje ivotinja i dr. Pod nainom lijeenja podrazumijeva se postupak odnosno metod lijeenja (na primjer, lijeenje medikamentima ili lijeenje hirurkim putem). S obzirom da zakon kao radnju uinjenja ovog krivinog djela odreuje propisivanje ili primjenu oito neprikladnog sredstva pruanja veterinarske pomoi ili oito nepravilnog naina lijeenja, ovo djelo ima blanketni karakter jer se ocjena o neprikladnosti sredstva pruanja veterinarske pomoi odnosno o nepravilnosti naina lijeenja moe donijeti samo uporeivanjem propisanog ili primijenjenog 1168

sredstva ili naina sa sredstvima ili nainima koje je trebalo propisati ili primijeniti prema odgovarajuim veterinarskim propisima i standardima odnosno pravilima veterinarske nauke i struke. Budui da zakon kao radnju uinjenja ovog krivinog djela odreuje propisivanje ili primjenu oito neprikladnog sredstva pruanja veterinarske pomoi ili oito nepravilnog naina lijeenja, propisivanje ili primjena neprikladnog sredstva ili nepravilnog naina lijeenja predstavljae radnju uinjenja ovog krivinog djela samo ako oni u znatnoj mjeri odstupaju od veterinarskih propisa i standarda odnosno pravila veterinarske nauke i struke koji se odnose na pruanje veterinarske pomoi. Ocjena prikladnosti propisanog ili primijenjenog sredstva ili naina lijeenja zavisie od mnogih okolnosti, pa i od toga koja su sredstva ili naini bili u datoj situaciji na raspolaganju veterinaru ili ovlatenom veterinarskom pomoniku i zahtijevae, u pravilu, pribavljanje nalaza i miljenja vjetaka veterinarske struke. Druga alternativno odreena radnja uinjenja ovog krivinog djela je uope nesavjesno postupanje pri lijeenju. Ono se moe ispoljiti kao injenje ili kao neinjenje (na primjer, neprimjenjivanje propisanih mjera sterilizacije instrumenata) i po svojoj sadrini predstavljae postupanje koje nije u skladu sa veterinarskim propisima i standardima. Posljedica djela je uginue veeg broja ivotinja. Prema Zakonu o veterinarstvu, ivotinje su - kopitari (konji, magarci, mazge i mule), papkari (goveda, bivoli, ovce, koze i svinje), perad (kokoi, urke, guske, patke i druga domaa perad i pernata divlja), ukrasne i egzotine ptice i ivotinje, psi, make, kunii, pele, dudov svilac, ribe, rakovi, abe, puevi, drugi mekuci, koljke, jeevi, kornjae, pijavice, kalifornijske i druge gliste, divlja, zvijeri i laboratorijske ivotinje. Kad e se raditi o uginuu veeg broja ivotinja faktiko je pitanje. Pri ocjeni da li se radi o uginuu veeg broja ivotinja potrebno je imati u vidu i o kojoj se vrsti ivotinja radi. Uinitelj djela moe biti samo veterinar (doktor veterinarske medicine) ili ovlateni veterinarski pomonik (veterinarski tehniar i veterinarski bolniar). Za postojanje djela iz stava 1. ovog lana potreban je umiljaj uinitelja. (2) U stavu 2. predvieno je kanjavanje za nehatno uinjenje djela iz stava 1. lanak 309. Neovlateno obavljanje veterinarskih usluga Tko nemajui propisanu strunu spremu ili neovlateno obavlja poslove zatite zdravlja ivotinja ili druge veterinarske zahvate, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Prema lanu 3. Zakona o veterinarstvu, veterinarska djelatnost obuhvata zatitu zdravlja ivotinja, suzbijanje zoonoza, osiguranje zdravstveno ispravnih i nekodljivih proizvoda ivotinjskog porijekla, te druge vidove veterinarskog 1169

javnog zdravstva, unaprjeivanje reprodukcije i proizvodnje ivotinja, kao i veterinarsku zatitu okoline. Mjere zatite zdravlja ivotinja, u smislu tog zakona, izmeu ostalog, su: otkrivanje, sprjeavanje pojave, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih, parazitskih i drugih bolesti i suzbijanje zoonoza; zatita zdravlja ivotinja od drugih zaraznih i nezaraznih bolesti; sprjeavanje i otkrivanje zagaivanja ivotinja i proizvoda ivotinjskog porijekla zagaivaima biolokog, hemijskog i radiolokog porijekla; lijeenje oboljelih ivotinja, obavljanje hirurkih zahvata na ivotinjama i drugih poslova vezanih za zdravstvenu zatitu ivotinja; osiguravanje pravilnog razmnoavanja ivotinja, sprjeavanje poremeaja plodnosti, lijeenje neplodnosti ivotinja, sprjeavanje i lijeenje uzgojnih bolesti, te bolesti pomlatka ivotinja; provoenje mjera zdravstvene zatite pri dobivanju i pripremi sjemena za umjetno osjemenjivanje, dobivanju i presaivanju oploenih jajnih elija, skladitenju i distribuciji sjemena za umjetno osjemenjivanje oploenih jajnih elija, te umjetno osjemenjivanje ivotinja, sprjeavanje i otkrivanje nasljednih bolesti; osiguravanje zoohigijenskih i drugih veterinarsko-zdravstvenih uslova uzgoja i koritenja ivotinja i ouvanje zdravlja i pravilne ishrane, njege i dranje ivotinja; snabdijevanje veterinarskim lijekovima i veterinarsko - medicinskim proizvodima pri neposrednom pruanju usluga zatite zdravlja ivotinja; dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, radioloka dekontaminacija ivotinja i dr. Krivino djelo neovlaenog obavljanja veterinarskih usluga ini onaj ko, nemajui propisanu strunu spremu ili neovlaeno obavlja poslove zatite zdravlja ivotinja ili druge veterinarske zahvate. Smatramo da se pod drugim veterinarskim zahvatima mogu smatrati poslovi koji su, prema odredbi lana 3. Zakona o veterinarstvu, obuhvaeni pojmom veterinarske djelatnosti a ne spadaju u poslove zatite zdravlja ivotinja. Zakonom o veterinarstvu propisano je da neposredne poslove veterinarstva obavljaju veterinarski zaposlenici: doktori veterinarske medicine, veterinarski tehniari i veterinarski bolniari, a odreene specijalizovane poslove u veterinarskoj dijagnostici i analitici i strunjaci iz ostalih nauka. Zakonom je izriito odreeno da postavljanje dijagnoze, propisivanje lijeka, lijeenje, hirurke, porodiljske i druge zahvate na ivotinjama, veterinarsko zdravstveni pregled i kontrolu, te druge poslove veterinarskog javnog zdravstva mogu obavljati samo doktori veterinarske medicine. Poslove tehnike prirode, umjetno osjemenjivanje, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, te higijeniarske i druge poslove veterinarstva koji nisu rezervisani za doktore veterinarske medicine obavljaju veterinarski tehniari, prema nalogu doktora veterinarske medicine i prema pravilima struke. Veterinarski bolniari obavljaju pomone poslove u veterinarstvu, prema uputstvima i pod nadzorom doktora veterinarske medicine. S obzirom na navedeno, zakljuak o tome da li se radi o obavljanju poslova zatite zdravlja ivotinja ili drugih veterinarskih zahvata bez propisane strune spreme zavisi o tome koju strunu spremu ima osoba koja te poslove obavlja i o kojim se konkretno poslovima zatite zdravlja ivotinja ili drugim veterinarskim zahvatima radi. S druge strane, o neovlaenom obavljanju poslova zdravstvene zatite ivotinja ili drugih veterinarskih zahvata radie se ne samo u sluajevima kada 1170

osoba koja obavlja te poslove nema propisanu strunu spremu za njihovo obavljanje, nego, kada je rije o veterinarskim tehniarima i veterinarskim bolniarima, i u sluaju kada oni poslove, koje po zakonu mogu obavljati s obzirom na svoju strunu spremu, obavljaju bez naloga doktora veterinarske medicine. Posljedica djela je apstraktne opasnost za zdravlje ivotinja. Za postojanje krivinog djela neovlaenog obavljanja veterinarskih usluga nebitno je da li se ono vri za nagradu ili ne, te da li je ono bilo uspjeno ili ne. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem koji mora obuhvatiti svijest o tome da se poslovi zatite zdravlja ivotinja ili drugi veterinarski zahvati vre bez propisane strune spreme ili neovlaeno. lanak 310. Nepostupanje po propisima za suzbijanje bolesti ivotinja i bilja (1) Tko za vrijeme epidemije stone bolesti koja moe ugroziti stoarstvo ne postupi po nalogu ili odluci nadlenog tijela donesenoj temeljem propisa kojom se odreuju mjere za suzbijanje ili sprjeavanje bolesti, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko za vrijeme dok traje opasnost od bolesti i tetoina koje mogu ugroziti biljni svijet, ne postupi po nalogu ili odluci nadlenog tijela donesenoj temeljem propisa kojom se odreuju mjere za suzbijanje ili sprjeavanje bolesti ili tetoina. Ako je kaznenim djelom iz st. 1. i 2. ovoga lanka prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do tri godine. Tko kazneno djelo iz st. 1. do 3. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)

(3) (4)

Krivino djelo nepostupanja po propisima za suzbijanje bolesti ivotinja i bilja ima dva osnovna oblika, koji se meusobno razlikuju po tome da li se radi o nepostupanju po propisima za suzbijanje stonih bolesti koje mogu ugroziti stoarstvo (stav 1.) ili o nepostupanju po propisima za suzbijanje bolesti bilja (stav 2.). (1) Krivino djelo iz stava 1. ovog lana ini onaj ko za vrijeme epidemije stone bolesti koja moe ugroziti stoarstvo ne postupi po naredbi ili odluci nadlenog organa donesenoj na osnovu propisa kojom se odreuju mjere za suzbijanje ili spreavanje bolesti. Radnja uinjenja ovog krivinog djela je nepostupanje po naredbi ili odluci nadlenog organa, donesenoj na osnovu propisa kojom se odreuju mjere za suzbijanje ili spreavanje bolesti (na primjer, cijepljenje stoke, dijagnostike pretrage, dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, posebno oznaavanje ivotinja, sakupljanje i uklanjanje leina, ogranienje ili zabrana kretanja stoke i osoba i dr.). 1171

Radi se, dakle, o blanketnom krivinom djelu iju je dispoziciju pri primjeni potrebno upotpuniti normama sadranim u aktima nadlenog organa donesenim na osnovu propisa kojim se odreuju mjere za sprjeavanje ili suzbijanje bolesti. Nepostupanje po naredbi ili odluci nadlenog organa donesenoj na osnovu propisa kojom se odreuju mjere za suzbijanje ili spreavanje bolesti moe se ispoljiti kao neinjenje ili kao injenje koje nije u skladu sa naredbom ili odlukom. Vrijeme preduzimanja radnje uinjenja je zakonski elemenat ovog krivinog djela. Djelo moe biti uinjeno samo za vrijeme epidemije stone bolesti koja moe ugroziti stoarstvo. Prema Zakonu o veterinarstvu, epizootija (epidemija zarazne bolesti ivotinja) je pojava oboljenja ili uginua veeg broja ivotinja od neke zarazne bolesti, koja je neuobiajena po broju sluajeva, vremenu i mjestu pojavljivanja ili zahvaenoj vrsti ivotinja, kao i poveana uestalost oboljenja ili uginua iji je uzrok privremeno neutvren. Meutim, za postojanje djela ne trai se samo da je radnja uinjenja preduzeta za vrijeme epidemije stone bolesti nego i da se radi o epidemiji stone bolesti koja moe ugroziti stoarstvo. Ispunjenje ovog uvjeta zavisie u pravilu od razmjera epidemije, tj. od broja zahvaenih ivotinja i irine zaraenog i ugroenog podruja ali i od vrste stone bolesti. Posljedica djela je apstraktna opasnost za ivot ili zdravlje stoke. Poto posljedica nije i elemenat zakonskog opisa ovog krivinog djela, djelo je dovreno samim preduzimanjem radnje uinjenja u vrijeme epidemije stone bolesti koja moe ugroziti stoarstvo. Uinitelj djela moe biti samo osoba koja je po naredbi ili odluci nadlenog organa donesenoj na osnovu propisa kojim se odreuju mjere za suzbijanje ili sprjeavanje bolesti bila duna postupiti i primijeniti odreenu mjeru. Za postojanje djela iz stava 1. potreban je umiljaj uinitelja koji mora obuhvatiti svijest o nepostupanju po naredbi ili odluci nadlenog organa donesenoj na osnovu propisa kojim se odreuju mjere za suzbijanje ili sprjeavanje bolesti kao i svijest da se radnja uinjenja preduzima u vrijeme trajanja epidemije stone bolesti koja moe ugroziti stoarstvo. (2) Djelo iz stava 2. ini onaj ko za vrijeme dok traje opasnost od bolesti i tetoina koje mogu ugroziti biljni svijet ne postupi po naredbi ili odluci nadlenog organa donesenoj na osnovu propisa kojim se odreuju mjere za suzbijanje ili sprjeavanje bolesti ili tetoina. Radnja uinjenja ovog krivinog djela odreena je na istovjetan nain kao kod krivinog djela iz stava 1. ovog lana, s jedinom razlikom to je u ovom sluaju rije o naredbi ili odluci nadlenog organa donesenoj na osnovu propisa kojim se odreuju mjere za suzbijanje bolesti bilja ili tetoina (na primjer, mjere za unitenje tetoina primjenom odreenog sredstva ili postupka, mjere zabrane uzgoja odreenih vrsta bilja na odreenom podruju ili na odreeno vrijeme ili zabrane uvoza odreenog bilja i dr.). Prema Zakonu o zatiti zdravlja bilja, biljke su ive biljke i ivi dijelovi biljki ukljuujui i sjemenje, a tetoine su organizmi koji pripadaju ivotinjskom ili biljnom carstvu, virusi, mikroplazme (fitoplazme) ili drugi patogeni organizmi tetni za biljke i biljne proizvode. 1172

Vrijeme uinjenja je zakonski elemenat i ovog oblika krivinog djela nepostupanja po propisima za suzbijanje bolesti ivotinja i bilja. Djelo se moe uiniti samo za vrijeme dok traje opasnost od bolesti i tetoina koje mogu ugroziti biljni svijet. Da li se radi o takvoj opasnosti od bolesti i tetoina koje mogu ugroziti biljni svijet zavisie uglavnom od irine prostora zahvaenog boleu odnosno najezdom tetoina i od vrste bolesti odnosno tetoina. U pogledu posljedice djela iz stava 2. ovog lana, potrebnog oblika vinosti i uinitelja, vidjeti komentar uz stav 1. ovog lana. (3) U stavu 3. propisan je kvalificirani oblik djela iz st. 1. i 2. ovog lana koji postoji ako je tim djelima prouzrokovana znatna teta. Prema pravnom shvatanju usvojenom 16.11.2004. godine na sjednici Krivinog odjeljenja VS FBiH, zakonsko obiljeje znatna teta postoji kada teta prelazi iznos od 15.000 KM. U odnosu na ovu teu posljedicu potreban je nehat uinitelja. (4) U stavu 4. propisano je kanjavanje i za nehatno uinjenje djela iz stava 1. do 3. ovog lana. lanak 311. Prikrivanje postojanja zarazne bolesti kod ivotinja Tko prikriva postojanje zarazne bolesti kod ivotinja ili sumnju da takva bolest postoji, ili to ne prijavi javnoj veterinarskoj slubi ili tijelu nadlenom za poslove veterinarstva, pa zbog toga nastupi irenje zarazne bolesti ili uginue ivotinja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Svrha ove, kao i inkriminacije iz prethodnog lana, je suzbijanje i sprjeavanje irenja zaraznih bolesti kod ivotinja. Prema Zakonu o veterinarstvu, zarazne bolesti ivotinja, ije je sprjeavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje od posebnog interesa za FBiH, su bolesti koje su odreene listom OIE (Meunarodnog ureda za epizootije u Parizu). Zarazne bolesti od posebnog interesa za Federaciju su: bedrenica, bjesnilo, bruceloza, enzootska leukoza goveda, govea spongioformna encefalopatija, klasina kuga svinja, newkastelska bolest, slinavka i ap, trihineloza i tuberkuloza. Zakonom je propisano da Vlada FBiH moe na prijedlog Federalnog ministarstva odrediti i druge zarazne bolesti kao bolesti od posebnog interesa za FBiH. Radnja uinjenja ovog krivinog djela je odreena alternativno: prikrivanje postojanja zarazne bolesti kod ivotinja ili sumnje da takva bolest postoji ili neprijavljivanje postojanja zarazne bolesti kod ivotinja ili sumnje da takva bolest postoji javnoj veterinarskoj slubi ili organu nadlenom za poslove veterinarstva. Prikrivanje je svaka radnja kojom se postojanje zarazne bolesti kod ivotinja ili sumnja da takva bolest postoji nastoji zatajiti odnosno onemoguiti ili odloiti saznavanje od strane drugih postojanja takve bolesti ili sumnje da ona postoji. U pravilu e se raditi o injenju koje se preduzima kako bi se znaci 1173

postojanja zarazne bolesti ili oni koji ukazuju na takvu mogunost uinili nedostupnim okolini ili nadlenim tijelima. Ukoliko je rije o ovoj radnji uinjenja, uinitelj ovog krivinog djela moe biti bilo koja osoba. Druga, alternativno odreena radnja uinjenja ovog krivinog djela je neprijavljivanje javnoj veterinarskoj slubi ili organu nadlenom za poslove veterinarstva postojanja zarazne bolesti kod ivotinja ili sumnje da takva bolest postoji. Poto je radnja uinjenja odreena kao neinjenje, uinitelj ovog krivinog djela moe biti samo osoba koja je, u skladu sa relevantnim propisima, duna prijaviti postojanje zarazne bolesti kod ivotinja ili sumnju da takva bolest postoji. Prema Zakonu o veterinarstvu, ako se pojavi zarazna bolest ili znaci na osnovu kojih se moe posumnjati da je ivotinja oboljela ili uginula od zarazne bolesti, dralac ivotinje duan je to odmah prijaviti najblioj veterinarskoj stanici ili samostalnoj veterinarskoj praksi, koje su dune o tome obavijestiti kantonalnog veterinarskog inspektora. Takoe, kada se utvrdi zarazna bolest ili se posumnja u zaraznu bolest, kantonalno ministarstvo je duno odmah sumnju, odnosno utvrenu zaraznu bolest prijaviti na propisan nain Federalnom ministarstvu. Inae, Zakonom o veterinarstvu je odreeno da se smatra da postoji sumnja u zaraznu bolest kada se u stadu, jatu, dvoritu, drugom mjestu i prostoru gdje ivotinje privremeno ili stalno borave pojave dva ili vie oboljenja ili uginua s jednakim ili slinim znacima, odnosno kada ivotinja naglo ugine bez vidljivog uzroka. Posljedica djela je nastupanje irenja zarazne bolesti ili uginue ivotinja. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem. lanak 312. Zagaivanje stone hrane ili vode za napajanje stoke (1) Tko kodljivom tvari zagadi stonu hranu ili vodu u rijekama, potocima, izvorima, bunarima, cisternama ili drugu vodu koja slui za napajanje stoke, ivadi ili divljai i time dovede u opasnost ivot ili zdravlje ivotinja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroeno uginue veeg broja ivotinja, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2)

(1) Cilj ove inkriminacije je zatita ivota i zdravlja stoke, ivadi i divljai putem zatite higijenske i zdravstvene ispravnosti stone hrane i vode za njihovo napajanje. Zakonom o veterinarstvu propisano je da voda za napajanje ivotinja mora u pogledu higijenske i zdravstvene ispravnosti udovoljavati uvjetima iz propisa o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie, te je zabranjena upotreba hrane za ivotinje, proizvoda ivotinjskog porijekla namijenjenih ishrani ivotinja i sirovina koji slue za njihovu proizvodnju ako u koliinama veim od doputenih sadre patogene bakterije, gljivice i njihove proizvode metabolite, hormone, antibiotike, 1174

pesticide, soli tekih metala, radioaktivne materije i druge materije tetne po zdravlje ivotinja i posredno po zdravlje ljudi. Radnja uinjenja ovog krivinog djela je zagaivanje kodljivom materijom stone hrane ili vode u rijekama, potocima, izvorima, bunarima, cisternama ili druge vode koja slui za napajanje stoke, ivadi ili divljai. To je radnja kojom se stona hrana ili voda za napajanje stoke ine opasnim za ivot ili zdravlje stoke, ivadi ili divljai. Ona se moe sastojati u unoenju u stonu hranu, sirovine i aditive koji slue za njenu proizvodnju ili u objekte u kojima se ona proizvodi ili skladiti ili u vodu koja slui za napajanje stoke, ivadi ili divljai kodljive materije usljed koje ta hrana ili voda postaju zdravstveno ili higijenski neispravna i stoga opasna za ivot ili zdravlje stoke, ivadi ili divljai. S obzirom na zahtjeve koji su u pogledu zdravstvene i higijenske ispravnosti vode i hrane za ivotinje postavljeni u Zakonu o veterinarstvu i posljedicu ovog krivinog djela, pojam kodljivih materija, u smislu ove zakonske odredbe, moe se odrediti osloncem na znaenje koje je u Zakonu o vodama dato pojmu opasnih materija. kodljivim materijama se, prema tome, mogu smatrati materije, energija i drugi uzronici koji svojim fizikim, hemijskim i biolokim sastavom, koliinom ili drugim svojstvima mogu dovesti u opasnost ivot i zdravlje ivotinja. To mogu biti patogeni mikroorganizmi, pesticidi, metali, razne otrovne materije, uginule i oboljele ivotinje, tena goriva i dr. Objekt radnje su stona hrana i voda koja slui za napajanje stoke, ivadi ili divljai. Pod stonom hranom ne podrazumijeva se samo hrana koja je proizvedena kao stona hrana, nego sve ono ime se stoka hrani. Zakon samo primjera radi kao vodu koja slui za napajanje stoke navodi vodu u rijekama, potocima, izvorima, bunarima i cisternama. Meutim, objekt radnje moe biti i svaka druga voda koja slui za napajanje stoke, ivadi ili divljai (na primjer, voda u kanalima, rezervoarima). Ako je rije o zagaenju vode koja slui i kao voda za pie, nee se raditi o ovom krivinom djelu nego o krivinom djelu iz lana 236. (Zagaivanje vode za pie i ivenih namirnica) ovog zakona. Pod stokom u smislu ove zakonske odredbe treba podrazumijevati kopitare (konji, magarci, mazge i mule) i papkare (goveda, bivole, ovce, koze i svinje). ivina ili perad su kokoi, urke, guske i patke i druga domaa perad. Divlja je odreena vrsta ivotinja koja slobodno ivi u prirodi (dlakava divlja, zvijeri, dvopapkari i pernata divlja). Posljedica ovog krivinog djela konkretna opasnost za ivot ili zdravlje ivotinja. Uinitelj djela moe biti svaka osoba. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem koji mora obuhvatiti i svijest o tome da se kodljivom materijom zagauje stona hrana ili voda za napajanje stoke i svijest o posljedici. (2) U stavu 2. ovog lana propisan je kvalificirani oblik koji postoji ukoliko je djelom iz stava 1. prouzrokovano uginue veeg broja ivotinja. Da li se radi o uginuu veeg broja ivotinja faktiko je pitanje koje zavisi i od vrste ivotinja ije je uginue prouzrokovano. U odnosu na kvalifikatornu okolnost potreban je nehat uinitelja. 1175

lanak 313. Unitenje zasada Tko kodljivom tvari uniti bilje, voke ili druge zasade i time prouzroi tetu velikih razmjera, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Ovo krivini djelo ima dvostruki objekt zatite. S obzirom na objekt radnje i posljedicu ovog krivinog djela, njegov zatitni objekt je poljoprivreda, a, s obzirom na sredstvo radnje uinjenja, njegov zatitni objekt je i okoli. Ako je upotrebom kodljive materije oneien zrak ili tlo, uz ispunjenje drugih zakonskih uvjeta propisanih u toj zakonskoj odredbi, radie se o krivinom djelu oneienja okolia iz lana 303. ovog zakona. Radnja uinjenja ovog krivinog djela je unitenje zasada. Meutim, da bi se radilo o ovom krivinom djelu, potrebno je da se unitenje zasada vri upotrebom kodljive materije. Pod kodljivom materijom treba podrazumijevati tvari ili supstance koje zbog svog hemijskog, biolokog ili bakteriolokog svojstva ili sastava ili zbog upotrijebljene koliine predstavljaju opasnost za bilje, voke i druge zasade u tom smislu to mogu dovesti do njihovog unitenja. Objekt radnje su bilje, voke ili drugi zasadi (na primjer, drvee u parkovima, rasad). Postoje shvatanja da, s obzirom na dvostruki objekt zatite ovog krivinog djela, bilje, voke ili drugi zasadi ne moraju biti tui, tj. da se djelo moe uiniti i u odnosu na sopstveno bilje, voke ili druge zasade. U tom sluaju, ovo krivino djelo se ne moe smatrati posebnim oblikom krivinog djela oteenja tue stvari. U pogledu zakonskog obiljeja prouzrokovanja tete velikih razmjera, postoje razliita shvatanja. Po jednima, radi se o posljedici djela i stoga i taj zakonski elemenat ovog krivinog djela mora biti obuhvaen umiljajem uinitelja. Po drugima, to je objektivni uvjet inkriminacije i ne mora biti obuhvaen vinou uinitelja. Uinitelj ovog krivinog djela moe biti svaka osoba. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem, koji mora obuhvatiti i svijest o kodljivim svojstvima materije koja se upotrebljava. lanak 314. Nesavjesno postupanje u prometu pesticida Tko stavi pesticide ili druge otrove u promet bez doputenja, ili izda drugi pesticid ili otrov umjesto propisanoga kad zamjena nije doputena, ili na drugi nain nesavjesno postupa u prometu pesticida ili drugih otrova i time izazove opasnost za ivot ili zdravlje ljudi ili ivotinja ili za okoli, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine. Ovom inkriminacijom osigurava se krivinopravna zatita okolia ukljuujui i zatitu ivota i zdravlja ljudi ili ivotinja od tetnog djelovanja pesticida i drugih otrova. 1176

Pesticidi su razliiti hemijski spojevi ili supstance kojima se tite biljke od tetoina i bolesti koje one izazivaju, a, prema Zakonu o prometu otrova, pod otrovima se podrazumijevaju supstance prirodnog ili sintetikog porijekla i preparati proizvedeni od tih supstanci koji, uneseni u organizam ili u dodiru s organizmom, mogu ugroziti ivot i zdravlje ljudi ili tetno djelovati na ivotnu sredinu. Krivino djelo nesavjesno postupanje u prometu pesticida moe se uiniti na razliite naine: stavljanjem pesticida ili drugih otrova u promet bez dozvole, izdavanjem drugog pesticida ili otrova umjesto propisanog kad zamjena nije dozvoljena ili nesavjesnim postupanjem u prometu pesticida ili drugih otrova na drugi nain. S obzirom da je posebnim propisima regulisano ta se smatra pesticidima i otrovima, te koji su uvjeti za vrenja prometa pesticidima i otrovima, krivino djelo nesavjesnog postupanja u prometu pesticida je blanketnog karaktera. Pri primjeni, njegovu dispoziciju je potrebno upotpuniti propisima kojima je regulisan promet pesticida i drugih otrova. Zakonom o prometu otrova odreeno je da se pod prometom otrova podrazumijeva opremanje otrova, skladitenje, uvoz, izvoz, prodaja i svaki drugi nain stavljanja otrova u promet. Smatramo da bi se drugim nainima stavljanja otrova u promet, u smislu ove inkriminacije, trebali smatrati, na primjer, poklanjanje otrova u bilo koju svrhu, te njegova zamjena za druge predmete iste ili drugaije namjene. Istim zakonom propisano je da se otrovi mogu stavljati u promet i koristiti ako je toksikolokom ocjenom nadlenog tijela utvreno da njihovo koritenje u namijenjene svrhe i na odreeni nain nije tetno za zdravlje ljudi i da ne djeluje tetno na ivotnu sredinu, te da se otrovi ne mogu stavljati u promet niti koristiti dok se ne razvrstaju prema stepenu otrovnosti. Prometom otrova mogu se baviti samo subjekti koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete za to. Pod izdavanjem pesticida ili drugog otrova podrazumijeva se davanje drugome, odnosno stavljanje drugome na raspolaganje pesticida ili drugog otrova, obino sa mjesta gdje se oni uvaju ili skladite. Krivino djelo nesavjesnog postupanja u prometu pesticida moe se uiniti i nesavjesnim postupanjem na drugi nain u prometu pesticida ili drugih otrova. Nesavjesno postupanje u prometu pesticida ili drugih otrova moe se ispoljiti kao injenje (na primjer, skladitenjem otrova na nepropisan nain) ili kao neinjenje (na primjer, proputanjem da se u deklaraciji oznai zapaljujue djelovanje otrova). Po svojoj sadrini, ono e predstavljati postupanje koje nije u skladu sa propisima i pravilima koji se odnose na promet pesticida ili drugih otrova. Posljedica djela je izazivanje opasnosti za ivot ili zdravlje ljudi ili ivotinja ili za okoli. Uinitelj djela moe biti svaka osoba. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem.

1177

lanak 315. Pustoenje uma (1) Tko protivno propisima ili nalozima nadlenih tijela sjee ili kri umu, ili tko podbjeljuje stabla ili na drugi nain pustoi umu, a time nije poinjeno neko drugo kazneno djelo za koje je propisana tea kazna, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini u zatienoj umi, nacionalnom parku ili u drugim umama posebne namjene, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.

(2)

(1) Zakonom o umama propisano je da ume i umska zemljita, kao dobro od opeg interesa, uivaju posebnu brigu i zatitu FBiH i kantona, te da uma ima ekoloke, socijalne i proizvodne funkcije. Zatitni objekt ovog krivinog djela je uma kao dobro od opeg interesa i navedene funkcije ume. Prema Zakonu o umama, pod umom se podrazumijeva zemljite prekriveno umskim drveem ili umskim grmljem ija povrina prelazi 500 m i ija je irina najmanje deset metara. Istim zakonom je odreeno da se umom ne smatraju sastojine umskog drvea i bunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemljitu procesom sukcesije ako su mlae od 20 godina i ako njihove kronje ne pokrivaju barem 50% zemljita, groblja pokrivena drveem, rasadnici umskog drvea izvan uma, izolovane grupe umskog drvea na povrini do 500 m kao i umsko drvee i grmlje u urbanim parkovima i drugim naseljenim mjestima. Radnja uinjenja ovog krivinog djela je pustoenje ume. U zakonu su, primjera radi, kao najei naini pustoenja ume izriito navedeni sjea ili krenje ume te pobjeljivanja stabala, ali je naglaeno da radnja uinjenja ovog krivinog djela moe biti i svaka druga radnja kojom se vri pustoenje ume. Pod sjeom ume podrazumijeva se obaranje stabala, a, prema Zakonu o umama, krenje ume znai svaku golu sjeu kako bi se umsko zemljite koristilo u druge svrhe. Pobjeljivanje stabala znai zasijecanje stabala usljed ega se stabla sue. Osim pobjeljivanje stabala, prema Zakonu o umama, pustoenje uma podrazumijeva oteivanje stabala i njihovih dijelova, unitavanje i oteivanje podmlatka, kao i svaku drugu radnju kojom se slabi prinosna snaga uma i umskog zemljita, ugroava opstanak uma i njihove ekoloke funkcije. Stoga je pri ocjeni da li je konkretno preduzetom radnjom izvreno pustoenja ume potrebno uvijek imati u vidu kakvu je posljedicu po prinosnu snagu uma i umskog zemljita, opstanak ume ili njenu ekoloku funkciju imala ta radnja. "Krivino djelo pustoenja ume izvreno sjeom postoji kad poinitelj protivno propisima ili naredbama dravnih organa, sjeom obara stabla u umi tako da to, s obzirom na mjesto sjee, povrinu obuhvaenu sjeom, broj posjeenih stabala i druge okolnosti, predstavlja unitavanje ume." (Odluka VSS, K 1018/56). U jednoj drugoj sudskoj odluci je zauzet stav: "Ovisno o veliini ume, uvjetima terena i mjestima na kojima su posjeena stabla, sjea i samo jednog dijela stabala moe imati karakter pustoenja ume." (Odluka VS Jugoslavije, Kz 32/67). 1178

Da bi sjea ili krenje ume bile radnje uinjenja ovog krivinog djela potrebno je da su one preduzete protivno propisima ili naredbama nadlenih tijela. S obzirom da je pri primjeni ove zakonske odredbe zakonsko bie ovog krivinog djela potrebno upotpuniti propisima kojima je regulisana sjea ili krenje uma, ovo krivino djelo ima blanketni karakter. Uinitelj ovog krivinog djela moe biti svaka osoba, a djelo se moe uiniti i u vlastitoj i tuoj umi. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem koji mora obuhvatiti i svijest o tome da se postupa protivno propisima ili naredbama nadlenih tijela. Krivino djelo pustoenja ume je supsidijarnog karaktera. Ono postoji samo ako preduzimanjem radnje uinjenja ovog krivinog djela nisu istovremeno ostvarena zakonska obiljeja i nekog drugog krivinog djela za koje je propisana tea kazna. (2) U stavu 2. predvien je kvalificirani oblik krivinog djela iz stava 1. ovog lana. Kvalifikatorna okolnost je karakter ili namjena ume u kojoj je djelo uinjeno. Ovaj tei oblik krivinog djela pustoenje ume postoji, naime, ako je djelo uinjeno u zatienoj umi, nacionalnom parku ili u drugim umama posebne namjene. Prema Zakonu o umama, zatiene ume su ume koje prvenstveno slue za zatitu zemljita na strmim terenima i zemljita podlona erozijama, bujicama, klizitima ili otrim klimatskim uslovima koji ugroavaju postojanje samih uma, te ume iji je glavni zadatak zatita naselja, privrednih i drugih objekata kao to su saobraajnice, energetski objekti, objekti telekomunikacione infrastrukture, zatita izvorita i korita vodotoka, obale vodenih akumulacija kao i ume koje su podignute kao zatitni pojasevi, odnosno koje slue protiv prirodnih nepogoda ili katastrofinih ili stihijskih efekata ljudskog djelovanja. Zatitne ume proglaava Vlada FBiH na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, odnosno vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministarstva nadlenog za poslove umarstva. Istim zakonom je odreeno da se za ume sa posebnom namjenom proglaavaju: ume ili njeni dijelovi koje imaju poseban kulturni, historijski, ekoloki i prirodni znaaj, nacionalni parkovi, park ume, prirodni i lovni rezervati; ume od posebnog znaaja za odbranu; ume i umsko zemljite od znaaja za zatitu biodiverziteta i prirodnih stanita flore, faune i drugih organizama; ume ili njeni dijelovi registrovani kao sjemenske sastojine i sjemenski objekti; ume od posebnog obrazovnog i naunog znaaja; ume od specijalnog znaaja za proiavanje zraka, snabdijevanje vodom i njezin kvalitet; ume namijenjene za izletita, odmor, ope obrazovanje, rekreaciju, turizam, klimatska i druga ljeilita. ume s posebnom namjenom se, kao i zatiene ume, proglaavaju odlukom nadlenog organa. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem koji mora obuhvatiti i svijest uinitelja da se djelo vri u zatienoj umi, nacionalnom parku ili drugoj umi posebne namjene.

1179

lanak 316. umska kraa (1) (2) Tko radi krae obori u umi jedno ili vie stabala, a koliina je oborenoga drveta vea od dva kubna metra, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini s ciljem da se oboreno drvo proda, ili ako je koliina oborenoga drveta vea od pet kubnih metara, ili ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno u zatienoj umi, nacionalnom parku ili drugoj umi posebne namjene, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(1) Ovo krivino djelo predstavlja poseban oblik krivinog djela krae. ini ga onaj ko radi krae obori u umi jedno ili vie stabala, a koliina oborenog drveta je vea od dva kubna metra. Radnja uinjenja ovog krivinog djela je obaranje jednog ili vie stabala. Obaranje stabla se moe izvriti njegovom sjeom ili vaenjem stabla iz zemlje zajedno s korijenom. Mjesto uinjenja je zakonski elemenat ovog krivinog djela. Za postojanje djela potrebno je, naime, da je obaranje stabala izvreno u umi. O tome ta se podrazumijeva pod pojmom "uma", vidjeti komentar uz prethodni lan. Za postojanje ovog krivinog djela potrebno je, osim toga, da je obaranje stabala uinjeno radi krae. Ovaj zakonski elemenat krivinog djela umske krae bie ostvaren ukoliko je obaranja stabala izvreno u namjeri da uinitelj sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist. Poto je za postojanje krivinog djela umske krae potrebno da je obaranje stabala uinjeno radi krae, djelo se moe uiniti samo u tuoj umi. Obaranje u umi jednog ili vie stabala radi krae predstavljae krivino djelo samo ako je koliina oborenog drveta vea od dva kubna metra. Ovaj elemenat zakonskog opisa krivinog djela umske krae predstavlja objektivni uvjet inkriminacije i stoga ne mora biti obuhvaen umiljajem uinitelja. Krivino djelo je dovreno obaranjem u umi jednog ili vie stabala radi krae. Za postojanje dovrenog djela ne trai se, dakle, da je izvreno i prisvajanje oborenog stabla. Uinitelj djela moe biti svaka osoba. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem. Stoga, ako uinitelj u vrijeme obaranja stabala nije bio svjestan da je uma u kojoj vri obaranje stabala tua, tj. ako je bio u stvarnoj zabludi u pogledu te okolnosti i pogreno drao da obaranje stabala vri u sopstvenoj umi, bit e iskljuen njegov umiljaj. (2) U stavu 2. propisani su kvalificirani oblici djela iz stava 1. Oni postoje ako je djelo iz stava 1. uinjeno s ciljem da se oboreno drvo proda ili ako je koliina oborenog drveta vea od pet kubnih metara ili ako je djelo uinjeno u zatienoj umi, nacionalnom parku ili drugoj umi posebne namjene. 1180

"Kvalificirani oblik umske krae uinjene u namjeri da se oboreno drvo proda, postoji i u sluaju kad je poinitelj oborio drvo u namjeri da ga upotrijebi za izradu svojih proizvoda za prodaju." (Odluka Okrunog suda u Ljubljani, K 637/70 od 19.1.1970.). O pojmu zatiene ume, nacionalnog parka ili druge ume posebne namjene, vidjeti komentar uz prethodni lan. Za odgovornost uinitelja za kvalificirane oblike krivinog djela krae potreban je takoe umiljaj. Uinitelj, naime, mora biti svjestan karaktera ili namjene ume u kojoj vri obaranje stabala, odnosno mora biti svjestan da se radi o obaranju vee koliine drveta. U ovom drugom sluaju, uinitelj ne mora biti svjestan i tane koliine oborenog drveta. lanak 317. Izazivanje umskog poara (1) (2) (3) (4) Tko izazove umski poar zbog kojega nastupi teta velikih razmjera, ili istodobno izazove vie umskih poara, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Tko izazove poar u zatienoj umi, nacionalnom parku, vonjaku ili drugoj umi posebne namjene ili u itnom polju, kaznit e se kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine. Tko kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Ovo krivino djelo predstavlja novinu u naem krivinom zakonodavstvu. Kao i kod dva prethodna krivina djela, primarni objekt zatite i ovog krivinog djela je uma kao dobro od opeg interesa te njene ekoloke, socijalne i proizvodne funkcije, ali se i ovim krivinim djelom, kao i prethodnim, istovremeno titi i imovina. (1) U stavu 1. ovog lana propisana su dva osnovna oblika krivinog djela izazivanja umskog poara. Prvi oblik sastoji se u izazivanju umskog poara zbog kojeg nastupi teta velikih razmjera. Radnja uinjenja odreena kao izazivanje umskog poara moe se sastojati od bilo koje radnje (upotrebe otvorene vatre, bacanja opuka, ostavljanja u umi nekog upaljenog predmeta i dr.) kojom se u umi prouzrokuje velika vatra koja zahvaa umske sastojine i koja ima tendenciju da se dalje iri. O pojmu ume, vidjeti komentar uz lan 315. ovog zakona. Za postojanje ovog prvog oblika osnovnog krivinog djela izazivanja umskog poara trai se nastupanje tete velikih razmjera. Prema pravnom shvatanju usvojenom 16.11.2004. godine na sjednici Krivinog odjeljenja VS 1181

FBiH, zakonsko obiljeje teta velikih razmjera postoji kada teta prelazi iznos od 100.000 KM. Drugi zakonom propisani oblik osnovnog krivinog djela izazivanja umskog poara sastoji se u istovremenom izazivanju vie umskih poara. S obzirom da postojanje vie umskih poara pretpostavlja njihovo pojavljivanje na vie lokacija, smatramo da e zahtjev za istovremenou biti ostvaren i onda kada se bude radilo o izazivanju vie umskih poara u neposrednom vremenskom slijedu koji je neophodan za izazivanje vie poara na razliitim lokacijama. Uinitelj djela moe biti svaka osoba. Djelo iz stava 1. moe se uiniti samo s umiljajem. (2) Tei oblik krivinog djela izazivanja umskog poara propisan je u stavu 2. Njega ini onaj ko izazove poar u zatienoj umi, nacionalnom parku, vonjaku ili u drugoj umi posebne namjene ili u itnom polju. Objekt radnje, osim zatiene ume i ume posebne namjene, su i vonjak i itno polje. O pojmu zatiene ume i ume posebne namjene, vidjeti komentar uz lan 315. ovog zakona. Za postojanje djela potreban je umiljaj koji mora obuhvatiti i svijest o karakteru ili namjeni ume u kojoj se izaziva poar odnosno da se poar izaziva u vonjaku ili u itnom polju. (3) (4) U st. 3. i 4. propisano je kanjavanja i za nehatno uinjenje djela iz st. 1. i 2. ovog lana. lanak 318. Muenje i ubijanje ivotinje (1) Tko ivotinju teko zlostavlja ili izlae nepotrebnim ili dugotrajnim mukama, ili joj nanosi nepotrebne boli, ili protupravno razara ivotinjska stanita u veoj mjeri ili na irem prostoru, ili protivno propisima ubija ivotinje, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini radi oklade ili drugog pribavljanja imovinske koristi, ili ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroeno uginue veeg broja ivotinja ili ivotinje ija je vrsta posebno zatiena, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)

Zakonom o veterinarstvu zabranjeno je zlostavljanje i muenje ivotinja tokom uzgoja, dranja, koritenja, radne upotrebe ili posebnih oblika kolovanja (dresure). Svaki dralac ivotinja obavezan je da humano postupa sa ivotinjom, da ivotinju zatiti od patnji i bolova i da pravovremeno zatrai veterinarsku pomo. Bolesnoj i ozlijeenoj ivotinji mora se, im je mogue prije, pruiti odgovarajua veterinarska pomo i potrebna njega, osim ako bolest i ozljeda nije takva da 1182

ivotinju treba odmah usmrtiti. Nastambe i objekti u kojima su smjetene ivotinje moraju biti primjerene pripadnoj vrsti i kategoriji ivotinja, te opremljene tako da mogu zadovoljiti bioloke potrebe pripadne vrste ili kategorije ivotinja. Naunoistraivaki pokusi na ivotinjama mogu se obavljati samo u zdravstvenomedicinskim, veterinarskim, farmakolokim i drugim naunim ustanovama, a ivotinje se tokom pokusa ne smiju izlagati muenju i patnji. O shvatanju pojma ivotinje u smislu ovog zakona, vidjeti komentar uz lan 308. ovog zakona. Zakonom o zatiti prirode zabranjeno je uznemiravanje, proganjanje ili ubijanje nezatienih divljih ivotinja (ivotinja koje slobodno ive u prirodi i na ije evolucijske procese ne utiu ljudi da bi zadovoljili svoje potrebe), premjetanje, oteivanje ili unitavanje njihovih prebivalita (gnijezda ili legla) i uznemiravanje ili mijenjanje njihovih stanita (prebivalita) ukoliko za to ne postoje posebni razlozi. Istim zakonom, u okviru posebnih mjera zatite prirode odnosno zatite divljih vrsta, u odnosu na zatiene ivotinje s tzv. Crvene liste, ustanovljena je zabrana namjernog dranja ili ubijanja zatienih ivotinja koje se nalaze u divljini; namjerno uznemiravanje, posebno tokom uzgajanja, zimskog sna i migracije; namjerno oteivanje ili uklanjanje gnijezda; oteivanje ili unitavanje legla i prebivalita; uvanje, transport i prodaja ili razmjena vrsta uz divljine, izuzev onih koje su pribavljene po pravnom osnovu prije stupanja na snagu ovog zakona; vrenje radnji koje mogu prouzrokovati nestanak ili uznemiravanje populacije takvih vrsta. Crvenu listu, njen sadraj i rok vaenja utvruje federalni ministar prostornog ureenja i okolia, a, prema Zakonu o zatiti prirode, vrste sa Crvene liste su vrste koje izumiru, ugroene vrste, osjetljive vrste, rijetke vrste, endemine vrste i divlje vrste. Inkriminacijom iz ovog lana osigurana je i krivinopravna zatita ivotinja od njihovog muenja i protivpravnog ubijanja. (1) Osnovno krivino djelo, propisano u stavu 1. ovog lana, ima vie oblika: teko zlostavljanje ivotinje, izlaganje ivotinje nepotrebnim ili dugotrajnim mukama, nanoenje ivotinji nepotrebne boli, protupravno razaranje ivotinjskih stanita u veoj mjeri ili na irem prostoru i ubijanje ivotinje protivno propisima. Teko zlostavljanje ivotinje predstavlja svako djelovanje na tijelo ivotinje koje u datim prilikama nije imalo opravdanja, a koje je pogodno da prouzrokuje tjelesnu ozljedu ili naruavanje zdravlja ivotinje. Pod izlaganjem ivotinje mukama podrazumijeva se dovoenje odnosno stavljanje ivotinje u takav poloaj, stanje ili situaciju u kojoj je ona podvrgnuta velikom fizikom naprezanju ili tekim patnjama ili ostavljanje ivotinje u takvom poloaju. Izlaganje ivotinje mukama predstavljae radnju uinjenja ovog krivinog djela ako su te muke bile nepotrebne ili dugotrajne. Mislimo da se ovaj oblik krivinog djela muenja ivotinja moe uiniti i neinjenjem, na primjer, proputanjem da se bolesnoj ili ozlijeenoj ivotinji osigura veterinarska pomo. Nanoenje ivotinji nepotrebne boli podrazumijeva radnju kojom se kod ivotinje prouzrokuje nepotrebna bol, tj. bol ije nanoenje u konkretnoj situaciji nema opravdanja. 1183

Protupravno razaranje ivotinjskih stanita je radnja kojom se, bez ovlatenja zasnovanog na nekom pravnom propisu ili odluci nadlenog tijela donesenoj na osnovu propisa, unitavaju ivotinjska stanita. Prema Zakonu o zatiti prirode, stanite ili prirodno stanite je kopneno ili vodeno podruje koje se razlikuje po geografskim, abiotikim ili biotikim karakteristikama, bez obzira na to da li je u potpunosti prirodno ili priblino prirodno, koje sadri odgovarajue uvjete za ivot odreenog organizma, njegove populacije ili zajednice organizama unutar prirodnog sistema gdje postoje svi okolinski uvjeti neophodni za njihov razvoj, opstanak ili multiplikaciju. Meutim, s obzirom da ovaj zakon zabranjuje i uznemiravanje, unitavanje, oteivanje ili mijenjanje i prebivalita divljih ivotinja, smatramo da se pojmu ivotinjskog stanita, u smislu ove inkriminacije, moe dati i znaenje ivotinjskog prebivalita (gnijezda, legla). Da bi protupravno razaranje ivotinjskih stanita predstavljalo radnju uinjenja ovog krivinog djelo potrebno je da se ono vri u veoj mjeri ili na irem prostoru. Da li se radi o razaranju ivotinjskih stanita u veoj mjeri ili na irem prostoru faktiko je pitanje. Ubijanje ivotinje protivno propisima je usmrenje ivotinje na koje uinitelj nije bio ovlaen na temelju odreenog propisa. Objekt radnje uinjenja moe biti i samo jedna ivotinja. Uinitelj djela moe biti svaka osoba. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem. (2) U stavu 2. ovog lana propisani su kvalificirani oblici djela iz stava 1. Kvalifikatorne okolnosti su: uinjenje djela iz stava 1. radi opklade ili drugog pribavljanja imovinske koristi (na primjer, borbe pijetlova ili pasa) i prouzrokovanje uginua veeg broja ivotinja ili ivotinje ija je vrsta posebno zatiena. Za odgovornost uinitelja za tei oblik krivinog djela muenje i ubijanje ivotinje, u sluaju kada je djelo uinjeno radi opklade ili drugog pribavljanja imovinske koristi, potreban je umiljaj u odnosu na tu kvalifikatornu okolnost dok je, u sluaju kada je uinjenjem djela iz stava 1. ovog lana prouzrokovano uginue veeg broja ivotinja, za odgovornost uinitelja dovoljan i nehat u odnosu na teu posljedicu. Ukoliko je djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovano uginue ivotinje ija je vrsta posebno zatiena, za odgovornost uinitelja za kvalificirani oblik potreban je svijest o tome da se preduzetom radnjom uinjenja ugroava ili povreuje ivotinja ija je vrsta posebno zatiena. O ivotinjama ija je vrsta posebno zatiena, vidjeti uvodna izlaganja uz komentar ovog lana. lanak 319. Protuzakoniti lov (1) Tko protupravno ubije, rani ili uhvati za vrijeme lovostaja divlja u veem broju ili u veoj vrijednosti, ili divlja iji je lov stalno zabranjen, ili tko neovlateno iznese izvan zemlje vrhunski trofej vee vrijednosti ili vrhunske trofeje u veem broju, ili tko lovi zatienu ivotinjsku vrstu, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

1184

(2) (3)

Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini sredstvima ili na nain koji je zabranjen ili kojim se divlja masovno unitava, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Ulovljena divlja i sredstva uporabljena za lov oduzet e se.

Zakonom o lovstvu odreeno je da je divlja dobro od opeg interesa i da uiva posebnu zatitu. Propisivanjem krivinog djela protuzakonitog lova osigurava se krivinopravna zatita divljai. (1) Osnovno krivino djelo protuzakonitog lova, propisano u stavu 1. ovog lana, ima tri oblika. Prvi oblik ovog krivinog djela ini onaj ko protupravno ubije, rani ili uhvati za vrijeme lovostaja divlja u veem broju ili u veoj vrijednosti ili divlja iji je lov stalno zabranjen. Objekt radnje je divlja. Prema Zakonu o lovstvu, divlja su sljedee vrste ivotinja koje slobodno ive u prirodi: a) dlakava divlja: glodari zec, bizamski pacov, puh veliki, vjeverica; zvijeri: divlja maka, lisica, vuk, kuna zlatica, kuna bjelica, tvor, mala lasica, velika lasica-hermelin, vidra, mrki medvjed; dvopapkari: divlja svinja, srna, jelen lopatar, divokoza, muflon, alpski kozoroac-kozorog; b) pernata divlja: prave koke, divlje patke, divlje guske, ljuke, aplje, rode, labudovi, supovi-leinari, orlovi, kanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti pelikani, sivi dral, jastrebovi, droplje, liske, alarke, prutke i dr. Zakonom o lovstvu odreeno je da lovljenje divljai obuhvata traenje, slijeenje, odstrel i hvatanje divljai, te korienje divljai i njenih dijelova, a da se zatita divljai vri stalnom ili privremenom zabranom lova i lovostajem. Za vrijeme zabrane lova ili lovostaja odreena vrsta divljai ne smije se loviti, proganjati ili namjerno uznemiravati, ako zakonom nije drukije odreeno. Navedenim zakonom odreeno je koja je divlja zatiena, za koju se zatienu divlja odreuje stalna zabrana lova (na primjer, za vjeverice, koke velikog tetrijeba, mali tetrijeb i njegovu koku i dr.), koja je lovostajem zatiena divlja (na primjer, mrki medvjed na uzgojnim podrujima, srna, divokoza, jelen lopatar, muflon, kozorog, zac i dr.), te da se privremena zabrana lova odreuje za vrste divljai ija je brojnost u lovitu osjetno smanjena usljed vremenskih nepogoda, bolesti, poara ili iz nekih drugih razloga, a koju treba zatititi za odreeno vrijeme u cilju poveanja njihove brojnosti. Radnja uinjenja ovog prvog oblika krivinog djela iz stava 1. ovog lana je ubijanje, ranjavanje ili hvatanje divljai za vrijeme lovostaja ili divljai iji je lov stalno zabranjen. Da bi ubijanje, ranjavanje ili hvatanje divljai za vrijeme lovostaja predstavljalo radnju uinjenja ovog krivinog djela potrebno je da se radi o ubijanju, ranjavanju ili hvatanju divljai u veem broju ili u veoj vrijednosti. Kada e se raditi o divljai u veem broju ili u veoj vrijednosti, faktiko je pitanje koje sud rjeava u svakom konkretnom sluaju pri emu se uvijek mora imati u vidu vrsta divljai koja je bila objekt radnje uinjenja. Ukoliko je rije o ubijanju, ranjavanju ili hvatanju divljai iji je lov stalno zabranjen, za postojanje djela 1185

zakon ne trai da se radi o ubijanju, ranjavanju ili hvatanju takve divljai u veem broju ili u veoj vrijednosti. Da bi postojalo krivino djelo protuzakonitog lova, ubijanje, ranjavanje ili hvatanje za vrijeme lovostaja divljai u veem broju ili u veoj vrijednosti ili divljai iji je lov stalno zabranjen mora biti protupravno. To znai da postoje situacije kada je doputen odstrel divljai za vrijeme njenog lovostaja ili divljai za koju postoji stalna zabrana lova. Zakonom o lovstvu propisano je, na primjer, da izuzetno organ koji je ustanovio lovite moe odobriti uzgojni odstrel srne i laneta, divokoze i jareta kao i da, u sluaju kada od zatiene divljai nastupi neposredna opasnost za ivot i zdravlje ljudi ili za imovinu, nadleni organ moe odobriti odstrel zatiene divljai bez obzira na vrijeme zatite. Ne radi se o namjeri na poinjenje krivinog djela protuzakonitog lova za vrijeme lovostaja ... u sluaju kada je izvren tzv. sanitarni odstrel bolesnog srnjaka. (Odluka Okrunog suda u Sisku, K 95/88 od 14.1.1988.). Drugi oblik krivinog djela iz stava 1. ovog lana sastoji se u neovlaenom iznoenju izvan zemlje vrhunskog trofeja vee vrijednosti ili vrhunskih trofeja u veem broju. Prema Zakonu o lovstvu, trofejima od divljai smatraju se rogovi srndaa, divojarca ili divokoze, jelena lopatara, muflona i alpskog kozoroga, kljove divljeg vepra, lubanja i krzno medvjeda, vuka i divlje make, kao i cijeli primjerak velikog i malog tetrijeba. Vrhunskim trofejima smatraju se takvi trofeji od divljai ija je vrijednost vea od odreenog broja poena propisanog za svaku vrstu trofeja posebno, a izraunatog prema vaeoj formuli Meunarodnog savjeta za lovstvo i zatitu divljai. Iznoenje izvan zemlje vrhunskog trofeja doputeno je samo uz odobrenje nadlenog organa. Kada e se raditi o vrhunskom trofeju vee vrijednosti odnosno o vrhunskim trofejima u veem broju, faktiko je pitanje. Trei oblik krivinog djela iz stava 1. ovog lana ini onaj ko neovlaeno lovi zatienu ivotinjsku vrstu. O zatienim ivotinjskim vrstama vidjeti uvodno izlaganje uz komentar lana 318. ovog zakona. S obzirom na odredbe Zakona o lovstvo o tome kada se odreuje privremena zabrana lova za odreene vrste divljai, smatramo da se o ovom obliku krivinog djela protuzakonitog lova moe raditi i u sluajevima neovlaenog lova divljai za vrijeme dok traje privremena zabrana lova te vrste divljai, budui da je prvim oblikom ovog krivinog djela inkriminiran protuzakoniti lov samo za vrijeme lovostaja divljai i divljai iji je lov stalno zabranjen. Uinitelj bilo kojeg oblika djela iz stava 1. ovog lana moe biti svaka osoba. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem koji mora obuhvatiti i svijest o protupravnosti postupanja. Pri utvrenom nainu organiziranja skupnog lova sa preko 30 lovaca, tako rasporeenih da pojedini lovac nije objektivno znao niti mogao znati odstreljuje li on preko planom i dozvolom odobrenog broja jelenske divljai, s obzirom na sudjelovanje ostalih lovaca, a u situaciji u kojoj se na tom dijelu lovita naao neoekivano veliki broj jelenske divljai, ostala je u krivinom postupku neutvrena odluna injenica to se odnosi na subjektivni elemenat krivnje, a o kojem ovisi opstojnost krivinog djela nezakonitog lova ... budui da je 1186

to krivino djelo mogue izvriti samo s umiljajnim oblikom krivnje. (Odluka VSH, III Kr 277/83 od 31.8.1983.). (2) U stavu 2. propisan je tei oblik krivinog djela iz stava 1. koji postoji kada je krivino djelo iz stava 1. uinjeno sredstvima ili na nain koji je zabranjen ili kojima se divlja masovno unitava. Zakonom o lovstvu propisano je da je odstrel divljai dozvoljen samo lovakom pukom kuglaricom sa izoluenom cijevi i pukom samaricom, s tim da je odstrel medvjeda, kozoroga, muflona, srne i divokoze dozvoljen samo lovakom pukom kuglaricom sa izoluenom cijevi. Divlja je zabranjeno loviti: u vrijeme kada je i na prostoru na kojem je divlja ugroena poplavom, snijegom ili poarom; otrovom, zamkama, gvoama, mreama, klopkama i omamljujuim sredstvima, a ptice pomou ljepkova i mrea ili drugih sredstava za masovno unitavanje; gaanjem iz motornih vozila, gaenjem motornim vozilima i gaanjem iz motornih amaca; upotrebom reflektora (farova), gramofona, magnetofona i slinim napravama, ivih i umjetnih mamaca ili pomou naprava koje djeluju na principu infracrvenih zraka; vojnikim orujem, vojnikom municijom, sportskom malokalibarskom i poluautomatskom pukom sa vie od dva metka; hrtovima i nerasnim psima; papkastu lovostajem zatienu divlja pomou pasa; medvjeda pogonom i prigonom. Za krivinu odgovornost uinitelja za djelo iz stava 2. ovog lana potreban je umiljaj kojim mora biti obuhvaena i okolnost da se divlja lovi sredstvima ili na nain koji je zabranjen ili kojim se divlja masovno unitava. Krivino djelo iz stava 1. ovog lana i njegov kvalificirani oblik propisan u stavu 2. su blanketnog karaktera. Pri primjeni, njihove dispozicije je potrebno dopuniti relevantnim propisima iz oblasti lovstva. (3) Ulovljena divlja i sredstva za lov obavezno se oduzimaju. Kada sud oglaavajui krivim poinitelja krivinog djela ... propusti da oduzme lovaku puku kao sredstvo upotrijebljeno za nezakoniti lov, ne moe to naknadno uiniti ... jer u ovom sluaju lovaka puka ne spada u predmete ije oduzimanje zahtijevaju interesi ope sigurnosti ili razlozi morala. (Odluka VS BiH, Kvl-z 279/86 od 9.9.1986.). lanak 320. Protuzakoniti ribolov (1) Tko lovi ribu, druge slatkovodne ili morske ivotinje ili organizme u vrijeme kada je to zabranjeno ili na podruju na kojemu je to zabranjeno, ili tko lovi ribu, druge slatkovodne ili morske ivotinje ili organizme eksplozivom, elektrinom strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili drugim nainom ili sredstvom koji su tetni za njihovo rasploivanje ili koji su propisima zabranjeni, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. 1187

(2)

(3)

Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroeno uginue ribe ili drugih slatkovodnih ili morskih ivotinja ili organizama u irim razmjerima, poinitelj e se kazniti novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine. Ulov i sredstva za lov oduzet e se.

(1) Objekt zatite ovog krivinog djela su ribe, druge slatkovodne ili morske ivotinje ili organizmi. Prema Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, ribolov je lov riba uz upotrebu ribolovnih alata i opreme, a moe biti privredni ribolov ili sportsko-rekreacini ribolov, a, prema Zakonu o morskom ribarstvu, morski ribolov obuhvata lov riba, rakova, koljki, glavonoaca. Osnovno krivino djelo protuzakonitog ribolova, propisano u stavu 1. ovog lana, ima vie oblika. Prvi oblik ovog krivinog djela sastoji se u lovljenju ribe, drugih slatkovodnih ili morskih ivotinja ili organizama u vrijeme kad je to zabranjeno. Kada je ulov ribe, drugih slatkovodnih ili morskih ivotinja ili organizama zabranjen odreeno je pomenutim zakonima o slatkovodnom i morskom ribarstvu, te propisima donesenim na osnovu tih zakona. Tako je, na primjer, Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i Zakonom o morskom ribarstvu predviena mogunost da se odlukom nadlenih organa, a radi zatite ribljeg fonda, propie lovostaj za pojedine ili sve vrste riba ili drugih slatkovodnih ili morskih ivotinja. Radi se, dakle, o blanketnoj dispoziciji koju je, pri njenoj primjeni, potrebno dopuniti propisima kojima se reguliu uvjeti za obavljanje slatkovodnog i morskog ribolova. Drugi oblik ovog krivinog djela sastoji se u lovljenju ribe, drugih slatkovodnih ili morskih ivotinja ili organizama na teritoriji na kojoj je to zabranjeno. I ovaj oblik osnovnog krivinog djela protuzakonitog ribolova je blanketnog karaktera jer je i ovaj dio dispozicije pri njenoj primjeni potrebno upotpuniti propisima kojima su odreena podruja u kojima je zabranjeno loviti ribu, druge slatkovodne ili morske ivotinje ili organizme. Tako je, na primjer, Zakonom o slatkovodnom ribarstvu propisano da se privredni ribolov moe vriti samo na ribolovnim podrujima koja su utvrena aktom o odreivanju ribolovnog podruja u skladu sa tim zakonom, a da su u prirodnim ribljim mrjestilitima zabranjene sve vrste ribolova, osim sanacionog ribolova. Trei oblik krivinog djela propisanog u stavu 1. ovog lana sastoji se u lovljenu riba, drugih slatkovodnih ili morskih ivotinja ili organizama eksplozivom, elektrinom strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili drugim nainom ili sredstvom koji su tetni za njihovo rasploivanje ili koji su propisima zabranjeni. U zakonskom opisu djela su, dakle, kao sredstva ili naini ribolova koji su tetni za rasploivanje ribe, drugih slatkovodnih ili morskih ivotinja ili organizama i koji su propisima zabranjeni izriito navedeni lov eksplozivom, elektrinom strujom, otrovom ili sredstvima za omamljivanje, ali je ovom zakonskom odredbom kriminaliziran i svaki drugi ribolov koji se vri na nain ili sredstvima koji su tetni za rasploivanje riba, drugih slatkovodnih ili morskih ivotinja ili organizama kao i svaki drugi ribolov koji se vri na nain ili sredstvima koji su propisima zabranjeni. 1188

Posljedica ovog krivinog djela nije njegov zakonski elemenat. S obzirom da je ovom zakonskom odredbom inkriminirano samo lovljenje ribe, drugih slatkovodnih ili morskih ivotinja ili organizama u vrijeme kad je to zabranjeno ili na teritoriji na kojoj je to zabranjeno ili na nain ili sredstvima odreenim u ovoj zakonskoj odredbi ili na bilo koji drugi nain ili bilo kojim drugim sredstvima koji su propisima zabranjeni, ali da se za njegovo postojanje ne trai nastupanje konkretne opasnosti za riblji fond, posljedica ovog krivinog djela je apstraktna opasnost za riblji fond. Djelo se moe uiniti na moru i na slatkovodnim ribolovnim vodama (rijekama, rjeicama, potocima, jezerima, kanalima i dr.). "Protupravno prisvajanje ribe i drugih vodenih ivotinja (koljaka, rakova i dr.) iz ribnjaka i drugih ograenih prostora u kojima se uzgajaju, i to od strane osoba kojima ribe ili te ivotinje nisu povjerene na radu, ne predstavljaju krivino djelo protuzakonitog ribolova ve krivino djelo krae" (Pravno shvaanje proirene sjednice Kaznenog odjela VSH od 17.6.1985.). Djelo moe biti uinjeno pri privrednom ili sportsko-rekreacionom ribolovu. Okolnost o kojoj se vrsti ribolova radi moe biti od znaaja pri ocjeni da li se radi o lovljenju ribe na nain ili sredstvima koji su propisima zabranjeni. Uinitelj djela moe biti svaka osoba. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem koji mora obuhvatiti i svijest o vremenu ili teritoriji na kojoj se vri ribolov odnosno o nainu ili sredstvu ribolova i o zabranjenosti postupanja. Ukoliko bi upotrebom odreenih sredstava ribolova bila ostvarena obiljeja i nekog drugog krivinog djela s razliitim objektom zatite (na primjer, izazivanja ope opasnosti), bio bi mogu sticaj tog krivinog djela i krivinog djela protuzakonitog ribolova. Ukoliko bi protuzakonitim ribolovom bila ostvarena obiljeja i nekog drugog krivinog djela iz ove glave krivinih djela (na primjer, krivinog djela oneienja okolia), smatramo da bi ovo osnovno krivino djelo protuzakonitog ribolova bilo inkludirano tim krivinim djelom. (2) U stavu 2. propisan je tei oblik ovog krivinog djela koji postoji ako je djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovano uginue ribe ili drugih slatkovodnih ili morskih ivotinja ili organizama u irim razmjerama. Kada e se raditi o uginue ribe ili drugih slatkovodnih ili morskih ivotinja ili organizama u irim razmjerama, faktiko je pitanje. Za odgovornost uinitelja za ovaj tei oblik djela protuzakonitog ribolova potreban je nehat u odnosu na ovu teu posljedicu. (3) Stavom 3. propisano je obavezno izricanje mjere sigurnosti oduzimanja predmeta. lanak 321. Oteenje, unitenje i nedoputeni izvoz spomenika kulture i zatienih objekata prirode (1) Tko oteti ili uniti spomenik kulture ili zatieni objekt prirode, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. 1189

(2)

(3) (4)

Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno prema spomeniku kulture ili zatienom objektu prirode osobite vrijednosti ili je prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Tko bez doputenja nadlenog tijela izveze ili iznese izvan zemlje spomenik kulture ili zatieni objekt prirode, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Kaznom iz stavka 3. ovoga lanka kaznit e se poinitelj koji spomenik kulture ili zatieni objekt po proteku roka odreenoga u doputenju za iznoenje ne vrati.

Inkriminacijama sadranim u ovom lanu prua se krivinopravna zatita spomenicima kulture i zatienim objektima prirode. (1) Djelo iz stava 1. ovog lana sastoji se u oteenju ili unitenju spomenika kulture ili zatienog objekta prirode. Prema Zakonu o zatiti i koritenju kulturno-istorijskog i prirodnog nasljea, kulturno-istorijskim nasljeem odnosno dobrima kulturno-istorijskog nasljea smatraju se nekretnine i pokretne stvari, te njihove grupe i cjeline od posebnog kulturnog i istorijskog znaaja. S obzirom na osnovna svojstva i njihovo porijeklo, dobra kulturno-istorijskog nasljea su: spomenici kulture, spomenike cjeline, arheoloki lokaliteti, spomen obiljeja i druga dobra utvrena tim zakonom, te djela iz oblasti likovnih i primijenjenih umjetnosti, zanatstva, tehnike, muzejski materijal, arhivska graa, vrijedne biblioteke, stare i rijetke knjige, filmovi i filmski materijal. Meutim, prema zakonskom opisu djela iz stava 1. ovog lana, sva navedena dobra kulturno-istorijskog nasljea nisu objekt radnje ovog krivinog djela. To su, naime, samo spomenici kulture koji, prema pomenutom zakonu, predstavljaju graevinsko-arhitektonske objekte i graevinske i fortifikacione cjeline, druge nepokretne objekte, kao i dijelove objekata i cjelina trajno vezanih za odreenu sredinu, s njima povezana djela monumentalnog i dekorativnog slikarstva, vajarstva i primijenjenih umjetnosti, kao i pokretne stvari u njima koje ine autentinu cjelinu sa tim objektima. Oito je da su odreivanjem spomenika kulture kao objekta radnje ovog krivinog djela izvan ovog oblika krivinopravne zatite ostala druga zatiena kulturna dobra. Ovakvo odreivanje objekta radnje ovog krivinog djela je pogotovo upitno kada se ima u vidu da se u stavu 3. propisuje kao krivino djelo izvoenje ili iznoenje izvan zemlje spomenika kulture, pa se, s obzirom na izneseno odreenje pojma spomenik kulture, dovodi u pitanje stvarni domet inkriminacije iz stava 3. ovog lana. Drugi, alternativno odreeni objekt radnje ovog krivinog djela je zatieni objekt prirode. Prema Zakonu o zatiti prirode, zatiena podruja su: a) zatiena prirodna podruja ustanovljena u naune svrhe ili radi zatite divljine; b) nacionalni parkovi ustanovljeni u svrhu zatite ekosistema i rekreacije; c) spomenici prirode ustanovljeni u svrhu ouvanja specifinih prirodnih karakteristika; d) zatieni pejzai ustanovljeni u svrhu ouvanja kopnenih pejzaa, priobalnih podruja i rekreacije. Posebne zakone o proglaenju podruja zatienima donosi federalni 1190

parlament ili zakonodavno tijelo kantona. Isto tako, Zakonom o zatiti prirode predvia se i posebna zatita odreenih biljnih i ivotinjskih vrsta. Iako bi iz samog naziva krivinog djela kao i zakonskih opisa pojedinih njegovih oblika proizlazilo da se ovim krivinim djelom prua zatita zatienim objektima prirode i svim spomenicima kulture (dakle, ne samo onima koji su proglaeni zatienima) mislimo da objekt radnje ovog krivinog djela mogu biti samo zatieni spomenici kulture. Ukoliko bi objekt radnje ovog krivinog djela mogao biti svaki spomenik kulture a ne samo onaj koji je proglaen zatienim, to bi moglo dovesti do velike arbitrarnosti pri tumaenju ta se smatra spomenikom kulture a potom i do velikih potekoa pri utvrivanju umiljaja uinitelja. Prema Zakonu o zatiti i koritenju kulturno-istorijskog i prirodnog nasljea spomenik kulture se proglaava zatienim dobrom na osnovu odluke nadlenog organa, a na zatiena dobra upisana u registar zatienih dobara stavlja se oznaka da su pod zatitom. Radnja uinjenja djela iz stava 1. ovog lana je alternativno odreena kao oteenje ili kao unitenje spomenika kulture ili zatienog objekta prirode. Oteenje je svaka radnja kojom se povreuje cjelovitost ili naruava izvorni izgled ili mijenjaju izvorna svojstva spomenika kulture ili zatienog objekta prirode. Spomenik kulture ili zatieni objekt prirode moe se otetiti primjenom fizike snage, mehanikih ili hemijskih sredstava, toplotne ili elektrine energije ili na druge naine. Unitenje je svaka radnja kojom se razara supstanca spomenika kulture ili zatienog objekta prirode i kojom se spomenik kulture ili zatieni objekt prirode ini trajno neupotrebljivim u svrhe za koje je sluio odnosno bio namijenjen. Uinitelj djela moe biti svaka osoba. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem koji mora obuhvatiti i svijest o svojstvima objekta radnje. (2) U stavu 2. propisani su kvalificirani oblici djela iz stava 1. Kvalifikatorne okolnosti su naroita vrijednost spomenika kulture ili zatienog objekta prirode prema kojem je uinjeno djelo iz stava 1. ili prouzrokovanje znatne tete uinjenjem djela iz stava 1. Proglaenje da je odreeni spomenik kulture ili zatieni objekt prirode naroite vrijednosti vri se aktom nadlenog organa. Prema pravnom shvatanju usvojenom 16.11.2004. godine na sjednici Krivinog odjeljenja VS FBiH, zakonsko obiljeje znatna teta postoji kada teta prelazi iznos od 15.000 KM. Ako se radi o prvoj od navedenih kvalifikatornih okolnosti, za odgovornost uinitelja za ovaj kvalificirani oblik potreban je umiljaj, a, u sluaju ostvarenja druge od navedenih kvalifikatornih okolnosti, za odgovornost uinitelja potreban je nehat u odnosu na tu okolnost. (3) Djelo iz stava 3. ovog lana sastoji se u izvoenju ili iznoenju izvan zemlje spomenika kulture ili zatienog objekta prirode bez dozvole nadlenog organa. Uvjeti za izvoenje ili iznoenje izvan zemlje navedenih objekata propisani su Zakonom o zatiti i korienju kulturno-istorijskog i prirodnog nasljea. U svakom sluaju, za njihovo izvoenje ili iznoenje izvan zemlje potrebna je dozvola nadlenog organa. Samo izvoenje ili iznoenje ovih objekata izvan zemlje 1191

uinitelj moe uiniti osobno ili posredno, na primjer, ukrcavanjem na brod ili u avion. (4) U svakoj dozvoli za izvoz ili iznoenje spomenika kulture ili zatienog objekta prirode izvan zemlje odreuje se i rok u kome se zatieno dobro mora vratiti u zemlju. Djelo iz stava 4. ovog lana ini onaj ko ne vrati u zemlju spomenik kulture ili zatieni objekt po proteku roka odreenog u dozvoli za iznoenje. Kao i kod djela iz prethodnog stava, uinitelj i ovog krivinog djela moe biti svaka osoba, a djelo se moe uiniti samo s umiljajem. lanak 322. Nedoputeno obavljanje istraivakih radova i prisvajanje spomenika kulture (1) Tko bez doputenja nadlenog tijela obavi na spomeniku kulture konzervatorske, restauratorske ili istraivake radove ili protivno zabrani ili bez doputenja nadlenog tijela obavlja arheoloka iskapanja ili istraivanja, pa uslijed toga spomenik bude uniten, teko oteen ili izgubi osobine spomenika, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno u odnosu na spomenik kulture osobite vrijednosti ili znaenja ili je prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

(2)

Suprotno onome to bi proizlazilo iz njegovog naziva, ovim krivinim djelom obuhvaeno je samo nedozvoljeno obavljanje istraivakih radova na spomeniku kulture, a ne i njegovo prisvajanje. (1) Prema Zakonu o zatiti i korienju kulturno-istorijskog i prirodnog nasljea, zatiena dobra uvaju se u svom izvornom, prirodnom ili zateenom stanju, a, ukoliko su izloena uticaju nepovoljnih prirodnih i drugih faktora, kao i svih ostalih biolokih, hemijskih i fizikih oteenja, istrebljenja, unitenja i propadanja koja mijenjaju njihova svojstva i izgled, preduzimaju se odgovarajue mjere za zatitu da se ugroena dobra dovedu u prvobitno stanje, sauvaju od daljnjeg propadanja ili revitaliziraju. Zakonom je propisano da se radovi na zatienim dobrima kojima bi se neposredno ili posredno mogao mijenjati njihov izgled, svojstvo, autentinost ili izvornost, konzervatorski i restauratorski radovi na zatienim dobrima, njihova adaptacija i revitalizacija, mogu vriti samo uz prethodnu saglasnost odnosno dozvolu nadlenog organa. To se isto odnosi na arheoloka i druga istraivanja. Radnja uinjenja djela iz stava 1. ovog lana sastoji se u obavljanju konzervatorskih, restauratorskih ili istraivakih radova na spomeniku kulture bez dozvole nadlenog organa ili obavljanju arheolokih iskopavanja ili istraivanja protivno zabrani ili bez dozvole nadlenog organa. 1192

Za postojanje djela iz stava 1. ovog lana potrebno je da je navedenim radnjama spomenik kulture uniten, teko oteen ili da je izgubio osobine spomenika. Ovaj elemenat zakonskog opisa krivinog djela je objektivni uvjet inkriminacije. O pojmu spomenika kulture, unitenja ili oteenja spomenika kulture, vidjeti komentar uz prethodni lan ovog zakona. Osim unitenja ili tekog oteenja spomenika kulture, kao objektivni uvjet inkriminacije alternativno je odreen i gubitak osobina spomenika. Ovaj e uvjet biti ostvaren kada zbog preduzetih radova bude naruena izvornost ili bitna svojstva spomenika kulture usljed kojih je on imao poseban kulturni ili istorijski znaaj. Uinitelj djela moe biti svaka osoba. Djelo se moe uiniti samo s umiljajem. (2) U stavu 2. ovog lana propisan je kvalificirani oblik djela iz stava 1. koji postoji ukoliko je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno u odnosu na spomenik kulture naroite vrijednosti ili znaenja ili ako je prouzrokovana znatna teta. O navedenim kvalifikatornim okolnostima, vidjeti komentar uz stav 2. prethodnog lana ovog zakona.

1193

GLAVA XXVII
KAZNENA DJELA PROTIV OPE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE
Literatura: Pavii, B.-Veji, P.:Komentar kaznenog zakona, Zagreb, 1999., str. 472.-490.; Horovi, S.: Kazneno pravo, posebni dio, Mostar, 2000., str. 167.-176.; Garai, A. : Kazneni zakon u sudskoj praksi, Zagreb, 2001., str. 311.-336.; Lazarevi, Lj.: Krivino pravo Jugoslavije, Beograd, 1995., str. 287.-306., Bai, F.-Pavlovi, .: Kazneno pravo, posebni dio, Zagreb, 2001., str. 309.-323..; Tahovi J.: Komentar kaznenog zakonika, Beograd, 1957., str.517.-534.; Zlatari B.: Krivini zakonik u praktinoj primijeni posebni dio Svezak II, Zagreb, 1958., str.493.-522.; Bavcon Lj.et al.: Krivini zakonik s objanjenjima, Ljubljana, 1961., str.407.-424.; Jovaevi D.: Komentar kaznenog zakona Republike Srbije, Beograd, 2002., str.361.-384.; Deisinger, M.:Kazneni zakonik s komentarjem, posebni del, Ljubljana, 2002., str.793.-816. Raji et al.:Komentar Kaznenog zakona FBiH, Mostar 2000., str. 532.-559.

Iako su kaznena djela iz ove skupine upravljena protiv ivota i tijela kao i protiv imovine, ona su svrstana u posebnu skupinu kaznenih djela. Razlog ovakve sistematizacije je, prije svega u tome, to ova kaznena djela imaju svoje posebnosti vezane za nain izvrenja tj. za posebne znaajke djelatnosti i postupaka kojima se ugroavaju ivot i tijelo ili imovina ljudi kao i za prouzroene posljedice izvrenja ovog djela. Kaznena djela se vre poduzimanjem opeopasnih radnji ili uporabom opeopasnih sredstava. Ovakvim radnjama mogu se ostvariti i obiljeja nekog drugog konkretnog kaznenog djela, ali one mogu imati i samostalan znaaj u kom sluaju e se raditi o djelu iz ove skupine. Izvrenjem ovih kaznenih djela izaziva se opa opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg opsega; poduzimanjem opeopasnih radnji i uporabom opeopasnih sredstava stvara se opasno stanje, stanje ugroenosti ije se konkretne posljedice po pravilu ne mogu unaprijed predvidjeti i ograniiti; opasnost koja se ovakvim djelatnostima izaziva je ekspanzivnog karaktera budui da u sebi sadri mogunost daljeg i nekontroliranog irenja te stoga predstavlja opu opasnost za sigurnost ljudi i imovine. Opa opasnost kao posljedica opeopasne djelatnosti sastoji se u ugroavanju ivota i tijela individualno neodreenog broja osoba ili pojedine, ali individualno neodreene osobe ili pak individualno odreenog veeg broja osoba, odnosno u ugroavanju individualno neodreenih stvari ili stvari koje predstavljaju imovinu veeg opsega (Komentar, str. 539.) Opa opasnost kao posljedica ovih kaznenih djela moe biti konkretna i apstraktna. Konkretna opasnost postoji kad je opasnost bliska, neposredna, kad je zatieno dobro ve ugroeno, tako da daljnjim razvitkom ove opasnosti moe doi do povrede zatienog dobra, ona se uvijek unosi u opis kaznenog djela jer je njegovo obiljeje i zbog toga se postojanje konkretne opasnosti mora uvijek utvrivati, a kad je djelo uinjeno s namjerom, on mora obuhvatiti i postojanje ove opasnosti. 1194

Apstraktna opasnost takoer znai mogunost povrede zatienog dobra, ali ta mogunost nije bliska i neposredna, ve udaljena, ona nastaje samim inom poduzimanja opeopasne radnje odnosno porabom opeopasnog sredstva. Apstraktnu opasnost ne treba utvrivati, ona se pretpostavlja i predstavlja zakonodavni motiv inkriminacije, te se ista zbog naznaenih razloga ne unosi kao posebno obiljeje kaznenog djela (Lazarevi 1., str. 289.). Kazneno djelo sa konkretnom opasnou je npr., kazneno djelo nepropisnog i nepravilnog izvoenja graevinskih radova iz l. 326. KZ FBiH, dok je kazneno djelo sa apstraktnom opasnou je npr. kazneno djelo oteenja ustava iz l. 330. KZ FBiH. Prema prevladavajuem stajalitu u pravnoj teoriji skupni zatitni objekt ove skupine kaznenih djela je opa sigurnost ljudi i imovine. Posljedica ovih kaznenih djela moe se sastojati u ugroavanju zatienih dobara, tj. prouzroenju apstraktne opasnosti za ivot ljudi i imovinu veeg opsega ili prouzroenju konkretne opasnosti za naznaena dobra. U pojedinim sluajevima odnosno kod pojedinih oblika kaznenih djela posljedica se sastoji u povredi zatienog dobra (teka tjelesna ozljeda, smrt, prouzroenje tete veeg opsega). Kod pojedinih kaznenih djela kao oblik krivnje iskljuivo je predviena namjera, dok se pojedina kaznena djela mogu izvriti i s namjerom i iz nehaja (npr. kazneno djelo unitenja ili oteenja vanih gospodarskih objekata ili javnih naprava iz l. 324. KZ FBiH). Kod kvalificiranih oblika kaznenih djela za postojanje kaznene odgovornosti potrebito je da je u odnosu na teu posljedicu (smrt jedne ili vie osoba, teke tjelesne ozljede neke osobe ili imovinska teta velikih razmjera) poinitelj postupao iz nehaja. Osim u ovoj skupini kaznenih djela, kaznena djela kojim se ugroava sigurnost ljudi i imovine nalazimo i u drugim skupinama kaznenih djela kod kojih je preteiti zatitni objekt neko drugo dobro, npr. kaznena djela protiv zdravlja ljudi kod kojih je posljedica stvaranje opasnosti za ivot i zdravlje ljudi i kaznena djela protiv sigurnosti javnog prometa (kazneno djelo ugroavanja javnog prometa opasnom radnjom ili sredstvima iz l. 334. KZ FBiH i dr.). Posebna obiljeja koja ga ine razliitim od ostalih kaznenih djela iz ove skupine ima kazneno djelo neotklanjanja opasnosti iz l. 331. KZ FBiH, kod kojega se radnja izvrenja ne sastoji u stvaranju opasnosti ve u nepoduzimanju radnji u cilju otklanjanja ve stvorene opasnosti odnosno u sprjeavanju drugih osoba u poduzimanju radnje za otklanjanje ve postojee opasnosti. lanak 323. Izazivanje ope opasnosti (1) Tko poarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim plinom, ionizirajuim zraenjem, motornom silom, elektrinom ili drugom energijom ili pucanjem iz vatrenog oruja ili kakvom ope opasnom 1195

(2)

(3) (4)

radnjom ili ope opasnim sredstvom izazove opasnost za ivot ljudi ili imovinu veeg opsega, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se slubena ili odgovorna osoba koja ne postavi propisane naprave za zatitu od poara, eksplozije, poplave, otrovnih plinova ili ionizirajueg zraenja, ili te naprave ne odrava u ispravnom stanju ili ih u sluaju potrebe ne stavi u rad ili uope ne postupa po propisima ili tehnikim pravilima o zatitnim mjerama, pa time izazove opasnost za ivot ljudi ili za imovinu veeg opsega. Tko kazneno djelo iz st. 1. i 2. ovoga lanka poini na mjestu gdje je okupljen vei broj ljudi, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Tko kazneno djelo iz st. 1. i 2. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(1) Kazneno djelo iz stavka 1. ovog lanka sastoji se u izazivanju opasnosti za ivot ljudi ili imovinu veeg opsega i to: poarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim plinom, ionizirajuim zraenjem, motornom silom, elektrinom ili drugom energijom ili pucanjem iz vatrenog oruja ili kakvom opeopasnom radnjom ili opeopasnim sredstvom. Pojedini od ovih oblika, odnosno naina izvrenja kaznenog djela mogu biti predvieni kao samostalna kaznena djela npr. izazivanje opasnosti za ivot ljudi ili imovine veeg opsega poarom predvieno je kao samostalno kazneno djelo paljevine iz l. 301. KZ FBiH iz grupe kaznenih djela protiv imovine i sl. Poar u smislu ovoga kaznenog djela predstavlja svako izazivanje vatre koja se moe iriti na nain da moe obuhvatiti, osim onog predmeta koji je zapaljen, i vei broj stvari odnosno predmeta, pri emu je irelevantno na koji nain je prouzroen poar i kojim sredstvom je zapaljen predmet poara kao to je nebitno kolika je vrijednost stvari, je li stvar u vlasnitvu poinitelja ili neke druge osobe ili se radi o naputenoj stvari i sl. Za pojam poara neodluno je odlikuje li se poar plamenom, poar postoji i u sluaju samo tinjajue, najee neprimjetne vatre (ugalj u zatvorenoj prostoriji, trulene tvari i gnojiva na mjestima s nedovoljno zraka i sl.). Bit ovog oblika radnje sastoji se, ne toliko u paljenju i unitenju zapaljene stvari, ve u izazivanju vatre, poara koji ima snagu nekontroliranog irenja. Djelo je dovreno im je predmet zapaljen i vatra obuzela predmet na takav nain da se moe dalje iriti ak i u sluaju sklanjanja prethodno zapaljenog predmeta. Izazivanje poplave smatra se, u smislu ove odredbe, svako isputanje vode iz njezinih prirodnih ili umjetnih granica u opeopasnim koliinama pri emu su temeljne znaajke poplave njena neobuzdanost, stihijnost, nekontroliranost, irenje na nova podruja ili zadravanje na veim podrujima na kojima se inae voda nije nalazila (Bai-eparovi, str. 160.). Poplava se moe izazvati na razliite naine, 1196

ruenjem prirodnih i vjetakih brana pregraivanjem rijenih i slinih tokova, ruenjem nasipa i dr. Zakon o vodama ne odreuje pojam poplave, ali odreuje da se zakonske odredbe odnose na povrinske i podzemne vode, na mineralne i termalne vode, na obalne vode (l. 2.). U tom smislu treba tumaiti i pojam poplava tako da se ne bi radilo o ovom kaznenom djelu ukoliko se radi o plavljenju drugim tekuinama npr. isputanjem iz cisterne, spremnika tekueg goriva u veoj koliini. Ovakve i sline radnje treba kvalificirati pojmom "kakvom opeopasnom radnjom". Pojmove eksplozije, otrova ili otrovnih plinova i ionizirajuih zraenja treba tumaiti sukladno odgovarajuim zakonskim odredbama kojima se ureuje proizvodnja, stavljanje u promet, uvjeti uporabe ionizirajuih tvari odnosno kojima se ureuje zatita od tetnih utjecaja tih tvari. Eksplozivne tvari su vrste i tene kemijske tvari koje imaju osobinu da pod vanjskim djelovanjem, eksplozivnim kemijskim razaranjem oslobaaju energiju u vidu toplote ili plinova, predmeti napunjeni eksplozivnim tvarima i sredstva za paljenje te vatrometni i slini predmeti. Otrovi su tvari sintetskog, biolokog ili prirodnog podrijetla i preparati od tih tvari koji, uneseni u organizam ili u dodiru s organizmom, mogu ugroziti ivot ili zdravlje ljudi ili mogu tetno djelovati na ivotnu sredinu. Radioaktivne tvari su tvari koje sadre osim ostalih i atome s nestabilnim jezgrama koje svojim raspadom emitiraju ionizirajua zraenja, a aktivnost im je vea od granice utvrene posebnim propisom. Kao druge radnje izvrenja zakon navodi i izazivanje ope opasnosti motornom silom, elektrinom ili drugom energijom. Pod motornom silom treba smatrati kinetiku energiju stvorenu uporabom motora, tj. napravama za pretvaranje drugih oblika energije u kinetiku, a pri izazivanju opasnosti pod motornom silom treba razumijevati ne samo izazivanje opasnosti samim radom motora ve i radom raznih predmeta, naprava i mehanizama koji se pokreu radom motora ili koji su povezani s radom motora (Pavii-Vei, str. 475.). Posljednji oblik radnje izvrenja ovog djela je izazivanje ope opasnosti pucanjem iz vatrenog oruja. Kao vatreno oruje smatraju se sve vrste puaka, samokresa i revolvera, kao i sve vrste naprava koje pod pritiskom barutnih plinova izbacuju zrno kroz cijev, kuglu ili samu (vidjeti odgovarajue odredbe upanijskih zakona o nabavljanju, dranju i noenju oruja i municije). Kazneno djelo moe se izvriti i bilo kojom drugom ope opasnom radnjom ili ope opasnim sredstvom. Prethodno nabrojane radnje izvrenja djela navedene su samo primjerice, djelo se moe poiniti i bilo kojom drugom ope opasnom radnjom ili ope opasnim sredstvom. Kazneno djelo iz stavka 1. smatra se dovrenim kad je uslijed poduzimanja naznaenih opeopasnih radnji odnosno uporabe opeopasnih sredstava (poplavom, otrovom i sl.) izazvana opasnost za ivot ljudi ili za imovinu veeg opsega. Mora se raditi o konkretnoj opasnosti. Pojam konkretne opasnosti razliito je odreivan i u literaturi i u pravnoj praksi. VS NR Hrvatske u odluci br. Kzz-67/54 od 15. 01.1954., kao konkretnu opasnost smatra blisku mogunost neposredne povrede zatienog dobra, dok VSV u odluci br. K-400/57 navodi da pojam opasnosti kod ovog k. d. treba shvatiti tako 1197

da ona postoji ako je, prema svim konkretnim okolnostima postojala mogunost da doe do povrede ivota ljudi ili imovine veeg opsega. Konkretna opasnost moe se odrediti kao jedno neredovito stanje u kojem prema opem iskustvu moe s vjerojatnou svakog trenutka nastupiti tetna posljedica tj. povreda zatienog dobra (Zlatari, str. 494.). Konkretna opasnost treba postojati u odnosu na ivot ljudi, tako da djelo nee postojati ukoliko je doveden u opasnost samo tjelesni integritet ovjeka. Djelo e postojati i ako je ugroen ivot samo jedne osobe. Izazivanje konkretne opasnosti moe se odnositi i na imovinu veeg opsega. Da bi postojalo ovo kazneno djelo potrebito je da izmeu poduzete radnje i prouzroene posljedice postoji uzroni odnos. Poinitelj ovog oblika kaznenog djela moe biti svaka osoba. Djelo se moe uiniti samo s namjerom koja obuhvaa svijest o karakteru poduzete radnje i svijest o posljedici (st. 1.). U stavku 4. ovog lanka predvien je nehajni oblik ovog djela. (2) U stavku 2. predvien je poseban oblik kaznenog djela izazivanja ope opasnosti. Radnja izvrenja kaznenog djela odreena je alternativno i to kao: a) nepostavljanje propisanih ureaja za zatitu od poara, eksplozije, poplave, otrovnih plinova ili ionizirajuih zraenja, b) neodravanje u ispravnom stanju ureaja za zatitu od poara, eksplozije, poplave, otrovnih plinova ili ionizirajuih zraenja, c) nestavljanje u rad u sluaju potrebe ureaja za zatitu od poara, eksplozije, poplave, otrovnih plinova ili ionizirajuih zraenja i d) uope nepostupanje po propisima ili tehnikim pravilima o zatitnim mjerama. Radnje navedene pod a), b) i c) sastoje se u neinjenju, proputanju poduzimanja odreenih radnji, dok se radnja odreena pod tokom d) moe izvriti i injenjem i neinjenjem. Djelo je blanketnog karaktera, sadri blanketnu dispoziciju koja upuuje na druge odgovarajue propise. Radi se o propisima kojima se propisuju uvjeti i nain poduzimanja mjera i postupaka zatite na radu, protupoarne zatite, zatite od poplava i sl. Tako je npr. l.85. Zakona o vodama predvieno poduzimanje preventivnih mjera radi sprjeavanja tetnog djelovanja poplavnih voda , gradnja i odravanje vodoprivrednih objekata za zatitu od poplava, izvoenje radova na obrani od poplava, vrenje zatite od erozije i poduzimanje drugih mjera za zatitu od tetnog djelovanja voda. (vidjeti odgovarajue zakone o zatiti od poara, zakone o zatiti na radu i dr.). U odnosu na radnju izvrenja ovog oblika kaznenog djela navedenu pod tokom d) valja naznaiti da se radi ili o nepostupanju po odgovarajuim propisima ili o nepostupanju po tehnikim pravilima o zatitnim mjerama. Pod tehnikim pravilima treba podrazumijevati praktino i iskustveno provjerene i opeprihvaene i utemeljene naine postupanja koji ne moraju biti predvieni odgovarajuim propisima.

1198

Kao i kod djela iz stavka 1. potrebito je da je uslijed ovih radnji prouzroena odgovarajua posljedica odnosno opasnost za ivot ljudi ili imovinu veeg opsega. O pojmovima opasnosti, prouzroenoj posljedici, uzronom odnosu izmeu radnje i posljedice i dr. vrijede pojanjenja data uz stavak 1. ovog lanka. Kazneno djelo spada u skupinu vlastorunih kaznenih djela (delicta propria) budui da poinitelj moe biti samo slubena ili odgovorna osoba. Tko se smatra slubenom ili odgovornom osobom propisano je lankom 2. st. 3. do 7. KZ FBiH. Djelo se moe izvriti s namjerom (stavak 1.) ili iz nehaja (poseban oblik predvien u stavku 4. ovog lanka). (3) U stavku 3. predvien je tei oblik ovog kaznenog djela koji e postojati u sluaju kad je kazneno djelo iz st. 1. i 2. izvreno na mjestu gdje je okupljen vei broj ljudi. Kvalifikatorna okolnost odreena je s obzirom na posebne okolnosti, prilike odnosno mjesto izvrenja kaznenog djela, a time i s obzirom na poveanu opasnost ugroavanja i poveanu mogunost nastajanja teih posljedica. Sudska praksa je razliito odreivala pojam veeg broja ljudi (najmanje pet, deset ljudi i sl.). U odluci VSH br.: K-195/83 od 07. 09. 1983., navodi se da se o mjestu gdje je okupljen vei broj ljudi radi samo kad je ostvaren visok stupanj te koncentracije, tj. kada je na relativno malom prostoru okupljen iznimno velik broj ljudi, npr. na nekom skupu, priredbi, proslavi i sl., pa ak i kad je velik broj ljudi okupljen u nekom stanu. Najee e se raditi o mjestima kao to su kole, vozila javnog prometa, portski tereni, trgovi i sl. Poinitelj djela moe biti svaka osoba (ukoliko se radi o teem obliku kaznenog djela u vezi sa st. 1.) ili samo slubena ili odgovorna osoba (ukoliko se radi o teem obliku kaznenog djela u vezi sa st. 2.). Kazneno djelo moe se izvriti samo s namjerom. (4) U stavku 4. predvien je privilegirani oblik kaznenog djela koji postoji ukoliko je kazneno djelo iz stavka 1. ovog lanka uinjeno iz nehaja, o emu je ve naprijed bilo rijei. U lanku 328. KZ FBiH (teka djela protiv ope sigurnosti ljudi i imovine) predvieni su posebni teki oblici kaznenih djela izazivanja ope sigurnosti kod kojih kvalifikatornu okolnost ini tea posljedica koja se moe sastojati u nastupanju smrti jedne ili vie osoba, u nanoenju teke tjelesne povrede ili u nastupanju imovinske tete velikih razmjera. Kaznena odgovornost za ove teke oblike kaznenih djela postojat e ukoliko je poinitelj u odnosu na prouzroenu posljedicu (nastupanje smrti, teke tjelesne povrede ili imovinske tete velikih razmjera) postupao iz nehaja. Ukoliko je u odnosu na navedene posljedice poinitelj postupao s umiljajem nee se raditi o tekom djelu protiv ope sigurnosti ljudi i imovine iz lanka 328. KZ FBiH, ve, uz ispunjenje ostalih zakonskih uvjeta, o stjecaju nekih od oblika osnovnog kaznenog djela izazivanja ope opasnosti iz l. 323. KZ FBiH i nekog drugog kaznenog djela (k. d. ubojstva, k. d. teke tjelesne ozljede i dr.). 1199

Sudska praksa:
Nije nuno da je zbog poiniteljevog postupanja nastala imovinska teta, dovoljno je da je zbog ponaanja poinitelja prouzroena konkretna opasnost za imovinu vee vrijednosti. Presuda Vieg suda u Ljubljani, br.: Kp-1266/93 Radnja poinjenja k. d. iz l.146.st.1. KZRH sastoji se u izazivanju opasnosti za ivot i tijelo ljudi i imovinu veeg opsega i to opeopasnom radnjom ili sredstvom. Posljedica ovoga k. d. je izazivanje konkretne opasnosti za ivot ili tjelesni integritet konkretno odreene osobe ili opasnost za imovinu veeg opsega, pri emu je za ostvarenje elemenata bia ovog djela nebitno je li teta uope i nastupila. Odluka VS RH, Kzz-9/1995 od 4.02. 1998. Pucanje iz automatske puke "AK 74" call. 5,45 mm, s ruba ceste prema automobilima u vonji, predstavlja opeopasnu radnju kojom je izazvana konkretna opasnost za ivot ili tijelo ljudi, pa i imovinu veeg opsega, pogotovo to se pored vozaa u oba vozila nalazilo ukupno est suputnika, pri emu je neodluno je li optuenik pucao u vozila ili samo u zrak. Iz obrazloenja: "Neprihvatljivo alitelj pokuava osporiti pobijanom presudom utvrenu injenicu da je pucanjem iz automatske puke na nain i pod okolnostima u tokama 1. i 2. izreke presude stvorio konkretnu opasnost za vozae i osobe koje su se nalazile u automobilima. Glede djela injenino opisanih u t.1. pobijane presude optuenik navodi da za vozaa i suvozaa specijalnog vozila HTP nije nastala nikakva opasnost kada je on prvi put pucao jer je tada pucao u zrak, a drugi put jer je tada pucao u gume toga vozila. Uz to navodi da pucanje iz puke koja je u rukama vojnika vina oruju, kao to je on, ne predstavlja ope opasnu radnju. Ovi se navodi ne mogu prihvatiti. naime, bez obzira na to to je optuenik prvi put doista pucao u zrak, ve i takvo pucanje automatskom pukom u uvjetima odvijanja prometa na zavojitom dijelu Jadranske ceste dovodi vozae u konkretnu opasnost, iz razloga koji su navedeni u pobijanoj presudi, naime stoga, to vozai radi izbjegavanja da budu pogoeni zanemaruju elementarne prometne propise pa time izvrgavaju sebe i druge osobe u vozilima realnoj mogunosti nesree (krivudava vonja vozaice vozila "Golf" i prelazak na lijevi kolniki trak). albeni navod da je optuenik pucao u gume specijalnoga HTP vozila nije ni toan, jer je to vozilo pogoeno u sanduk na stranjoj strani i u desna vrata, dok naprotiv na gumama vozila nisu naena oteenja. To proizlazi iz dokumentacije uviaja, fotografskih snimaka i ostale dokumentacije u spisu. Optuenik, uostalom tijekom postupka nije izrijekom osporavao injenicu da su tri projektila probila oplatu vozila, jedan sanduk otraga, a druga dva desna vrata pokraj kojih je nesporno sjedio suvoza, pa je izvan svake dvojbe da je zabijanjem projektila iz tako ubojitog oruja u vrata vozila, u kojem sjede dvije osobe, nastala konkretna opasnost i to visokog rizika za ivot i tijelo obojice. Stoga su albeni navodi u kojima se to negira proizvoljni i neprihvatljivi." VSRH, I K-638/1992 od 18. 02. 1993.

1200

Time to je okrivljenik na dostupnom mjestu djeci ostavio bombu "fitiljau", koju je zatim njegov maloljetni sin uzeo i odnio u kolu, pokazivao uenicima i drao skrivenu ispod stabla bora nedaleko kole, ali nije poduzeo bilo kakvu radnju koja bi mogla dovesti do aktiviranja bombe, nije poinio k. d. dovoenja u opasnost ivota i imovine opeopasnom radnjom ili sredstvom iz l.153. st.1. i 4. KZH. Da bi se radilo o tom k. d., potrebno je da nastupi konkretna opasnost za zatiene objekte, a to su ivot, tijelo ili imovina, tj. da se stvori takvo stanje u kojem, prema opem iskustvu, s vjerojatnou moe svakog trenutka nastupiti povreda zatienog dobra, a takvo stanje u konkretnom sluaju nije nastupilo. Okruni sud u Bjelovaru, K-244/92 od 2.07. 1992. Oito je da nema dokaza da su optuenici bili svjesni, odnosno bili duni i mogli biti svjesni da u kupaonici moe doi do trovanja plinom zato to bojler nije bio spojen s dimnjakom, pa je opravdano prvostupanjski sud naao da u njihovu ponaanju nema nehaja i da se smrt oteenika ne moe pripisati njihovu propustu. Ovo naroito ako se ima u vidu injenica da je bojler montiralo struno izvoako poduzee, da je dovrene radove pregledala struna komisija, da meu nedostacima nije naveden sporni bojler, te okolnost da optuenici nisu strunjaci za plinske instalacije. VSH, I K-381/72 od 22.06. 1972. Za postojanje obiljeja kaznenog djela iz lanka 268. st.2. Krivinog zakonika nije potrebno da uporabljeno sredstvo odnosno izvrena radnja budu takvi da se njima zabranjena posljedica tj. ugroavanje ivota moe izazvati samo u odnosu na vie osoba, ve je dovoljno da uporaba takvog sredstva odnosno vrenje takve radnje izaziva apstraktnu opasnost ugroavanja ivota vie ljudi, makar to konkretna opasnost u odreenom sluaju nastupa samo u odnosu na jednu osobu. Tako, ako neko puca vatrenim orujem neobazrivo u pravcu mjesta na kome se nalazi vie osoba, onda takvom radnjom ugroava svaku od njih, a bliska opasnost po ivot nastupa samo za onog prema kome zaluta ispaljeni metak. VSH, K-2163/64 Optueni je doao u gostionicu sa pitoljem zataknutim za pojasom, u svai je izvukao pitolj iz pojasa, stavio metak u cijev i radi sigurnosti, drao palac na udarau, jer je znao da udara, uslijed svoje defektnosti, moe opaliti svakog trena. Optueni se sa ovim pitoljem kretao po gostionici, ali mu je pitolj opalio u natezanju sa oteenim, koji ga je htio umiriti, i pogodio oteenog u kaput, te se odbio od tvrdog predmeta, koji se nalazio u depu kaputa. Optueni je, na ovaj nain, opeopasnim sredstvom pogotovu s obzirom na defektnost udaraa pitolja - doveo u opasnost ivot prisutnih ljudi, budui da je kod optuenog postojala svijest o tome i njegovo pristajanje u tom pogledu, to su se njegovim djelovanjem ostvarila obiljeja kaznenog djela iz l.268. Krivinog zakonika. Odluka VSH, K-617/56

1201

lanak 324. Unitenje ili oteenje vanih gospodarskih objekata ili javnih naprava (1) Tko ruenjem, paljenjem ili na drugi nain uniti ili oteti, vaan industrijski, poljoprivredni ili drugi gospodarski objekt, napravu ili postrojenje za vodu, toplinu, plin, elektrinu ili drugu energiju, naprave sustava veza ili druge naprave javne uporabe i time izazove njihov zastoj ili oteani rad, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Tko protupravno ukloni ili iskljui iz rada naprave ili postrojenja iz stavka 1. ovoga lanka i time izazove poremeaj u redovnom ivotu graana, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do pet godina. Tko kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)

(3) (4)

Iako kazneno djelo unitenja ili oteenja vanih gospodarskih objekata ili javnih ureaja ima znaajke kaznenih djela protiv gospodarstva i kaznenih djela protiv imovine ono je zbog preteitosti zatitnog objekta svrstano u skupinu kaznenih djela protiv ope sigurnosti ljudi i imovine budui da se njegovim izvrenjem stvara opasnost za ivot ljudi ili imovinu veeg opsega. (1) Kazneno djelo sastoji se u unitenju ili oteenju vanih gospodarskih objekata i javnih ureaja. Objekt radnje izvrenja kaznenog djela su vani industrijski, poljoprivredni ili drugi gospodarski objekti, ureaji ili postrojenja za vodu, toplotu, plin ili energiju, ureaji sustava veza ili drugi javni ureaji. Radi se o objektima koji imaju osobeni gospodarski znaaj odnosno o objektima, ureajima i postrojenjima koji slue za zadovoljenje temeljnih potreba graana i drutva vezanih za snabdijevanje vodom, plinom, elektrinom energijom i drugim vidovima energije, kao i potreba vezanih za javno informiranje i druge vidove komuniciranja (potanski, telegrafski, telefonski ureaji i sl.). U ovom lanku nisu eksplicitno predvieni svi ureaji i postrojenja, to mogu biti i drugi ureaji ili postrojenja npr. ureaji za preiavanje, kanalizacijski ureaji za unitavanje opasnog i drugog otpada i sl. Radnja izvrenja kaznenog djela odreena je alternativno i to kao unitenje ili oteenje navedenih ureaja. Pod unitenjem u smislu ovog kaznenog djela treba podrazumijevati ne samo potpuno fiziko unitenje (npr. paljenje vanog poljoprivrednog objekta) ve i onesposobljavanje objekata, ureaja ili postrojenja na nain kojim se onemoguava njihova uporaba prema predvienoj namjeni tako da se ni eventualnom popravkom ne mogu dovesti u sanje koje osigurava njihovo normalno funkcioniranje. 1202

Oteenje predstavlja takav vid onesposobljavanja objekata, ureaja ili postrojenja za normalnu uporabu koji ima ogranieni i privremeni znaaj tako da se isti mogu ponovo opravkom osposobiti za normalno funkcioniranje ili za djelomino funkcioniranje. Kao naine izvrenja djela zakonodavac je primjera radi naveo ruenje i paljenje iako to moe biti i bilo koji drugi nain kojim se moe prouzroiti unitenje ili oteenje navedenih objekata, ureaja ili postrojenja. Kazneno djelo e postojati samo ukoliko je uslijed unitenja ili oteenja prouzroena odreena posljedica tj. zastoj ili otean rad gospodarskih objekata odnosno ureaja ili postrojenja. Kazneno djelo smatra se dovrenim kad je prouzroen zastoj ili otean rad gospodarskih objekata ili javnih ureaja njihovim unitenjem ili oteenjem. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba. Djelo se moe izvriti s namjerom (stavak 1.) ili iz nehaja (stavak 2.). Po naelu supsidijarnosti, poinitelj ovog kaznenog djela nee odgovarati i za kazneno djelo oteenja tue stvari iz l.293. KZ FBiH. (2) U stavku 2. predvien je blai oblik ovog kaznenog djela. Razlika u odnosu na osnovni oblik kaznenog djela iz stavka l. ogleda se i u nainu radnje izvrenja i u prouzroenoj posljedici. Dok je kod kaznenog djela iz stavka l. radnja izvrenja odreena kao razliiti vidovi unitenja ili ruenja vanih gospodarskih objekata ili javnih naprava ovdje nisu u pitanju radnje kojima se povrjeuje supstancija ureaja. Radi se o radnjama kojima se prekida ili onemoguava rad navedenih naprava i to uklanjanjem ili iskljuenjem. Uklanjanje naprava podrazumijeva njihovo fiziko premjetanje, dislociranje sa postojeeg mjesta usljed ega naprave ne mogu raditi niti sluiti svrsi kojoj su namijenjene. Iskljuenjem se onemoguava odnosno prekida rad naprava ili postrojenja; po pravili radi se o onemoguavanju dovoda elektrine ili drugih vidova energije kojima se pokreu naprave ili postrojenja i sl. Da bi se radilo o ovom obliku kaznenog djela potrebito je da se radi o protupravnom uklanjanju ili iskljuenju naprava, da je radnja poduzeta protivno odgovarajuim propisima odnosno bez potrebitog ovlatenja. Drugi uvjet za postojanje kaznenog djela je da je poduzetim radnjama izazvan poremeaj u redovitom ivotu graana. Kada je prouzroena naznaena posljedica predstavlja questio facti u svakom konkretnom sluaju. Tako se npr., u odluci upanijskog suda u Bjelovaru br.K.180/98 od 28.05. 1998., navodi da je prekid telefonskih veza za 203 telefonska pretplatnika u trajanju od jednog dana usljed postupaka optuenika (presijecanje telekomunikacijskog kabla pri kopanju kanala) mogao prouzroiti potekoe u redovnom ivotu graana ali nikako nije prozroio znatne poremeaje u redovnom ivotu graana. Iz naznaenog proizlazi zakljuak da nije svaka smetnja, poremeaj u redovnom ivotu graana osnov za kaznenu represiju; poremeaj mora biti znatan, prelaziti mjeru nekog obinog manjeg poremeaja; poremeaj znai neredovito, izmijenjeno stanje u kojem se ivot graana odvija s tekoama, potresima i sl. (Bai-eparovi, str.191). (3) (4) U st. 3. i 4. predviena je kaznena odgovornost za poinjenje kaznenih djela iz stavka 1. i 2. iz nehaja. 1203

Stavkom 3. predviena je kaznena odgovornost za poinjenje kaznenog djela iz stavka l. iz nehaja, dok je stavkom 4. predviena odgovornost za nehajno prouzroenje kaznenog djela iz stavka 2. lanak 325. Oteenje zatitnih naprava na radu (1) Tko u rudniku, tvornici, radionici ili na drugom mjestu gdje se obavlja rad uniti, oteti ili ukloni zatitnu napravu i time izazove opasnost za ivot ljudi ili za imovinu veeg opsega, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Odgovorna osoba u rudniku, tvornici, radionici ili na drugom mjestu gdje se obavlja rad, koja ne postavi zatitne naprave ili ih ne odrava u ispravnom stanju ili ih u sluaju potrebe ne stavi u rad ili uope ne postupa po propisima ili tehnikim pravilima o zatitnim mjerama i na taj nain izazove opasnost za ivot ljudi ili imovinu veeg opsega, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. Tko kazneno djelo iz st. 1. i 2. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Pri izricanju uvjetne osude za kazneno djelo iz st. 2. i 3. ovoga lanka sud moe poinitelju odrediti obvezu da u odreenom roku postavi zatitne naprave.

(2)

(3) (4)

Cilj inkriminacije je osiguranje sigurnosti na radu u industrijskim, gospodarskim i slinim objektima. Zbog preteitosti zatitnog objekta (sigurnost ljudi i imovine) ovo kazneno djelo svrstavano je u skupinu kaznenih djela protiv ope sigurnosti ljudi i imovine, iako ima znaajke i kaznenih djela protiv gospodarstva i kaznenih djela protiv imovine. (1) Kazneno djelo iz stavka 1. sastoji se u unitenju, oteenju ili uklanjanju zatitnih naprava u rudnicima, tvornicama, radionicama ili na drugom mjestu gdje se obavlja rad i prouzroenju na taj nain opasnosti za ivot ljudi ili imovinu veeg opsega. Radnja izvrenja djela odreena je alternativno i to kao: a) unitenje, b) oteenje i c) uklanjanje zatitnih naprava. O pojmovima unitenja i oteenja vidjeti pojanjenja data uz kazneno djelo unitenja ili oteenja vanih gospodarskih objekata ili javnih naprava iz l. 324. KZ FBiH. Uklanjanje zatitnih naprava u smislu ovog djela znai njihovo premjetanje, sklanjanje na drugo mjesto odnosno mjesto razliito od onoga mjesta na kojem se oni redovito nalaze, ime se onemoguava njihova uporaba uope ili njihova blagovremena uporaba u sluaju potrebe. Za pojam uklanjanja nije bitno je li prigodom uklanjanja dolo ili ne do njihovog eventualnog oteenja ili unitenja. Objekt kaznenog djela su zatitne naprave u rudnicima, tvornicama, radionicama ili drugim radilitima. Zatitne naprave su one naprave kojima se 1204

osiguravaju sigurni uvjeti rada, zatita psihofizikog integriteta ovjeka i zatita imovinskih dobara. Odgovarajuim zakonskim i drugim propisima predviene su mjere, postupci, sredstva i dr. za osiguranje zatite na radu. Odgovarajuim zakonima o rudarstvu predvieno da su rudarska poduzea duna, pri obavljanju eksploatacije mineralnih sirovina ili pri izvoenju radova na rudarskim objektima, postrojenjima i napravama da se pridravaju propisa o zatiti okoline, zatiti na radu i tehnikih propisa i normativa u rudarstvu i drugih propisanih pravila o zatiti ivota i zdravlja graana, te da osiguraju osobna zatitna sredstva radnicima kao i da provode mjere za sigurnost graana i imovine. (V. odgovarajue zakone o zatiti na radu, zakone o zatiti od poara, zakone o rudarstvu, zakone o prijevozu opasnih stvari). Kazneno djelo smatra se dovrenim kad je poduzeta jedna ili vie alternativno odreenih radnji izvrenja (unitenje, oteenje ili uklanjanje) i kad je uslijed takvih radnji izazvana opasnost za ivot ljudi ili za imovinu veeg opsega tj. kad je prouzroena konkretna opasnost. Izmeu poduzetih radnji i prouzroene posljedice mora postojati uzrona veza. O pojmu konkretne opasnosti vidjeti pojanjenja data u uvodnom dijelu ove skupine kaznenih djela, te pojanjenja uz kazneno djelo izazivanja ope opasnosti iz l.323. KZ FBiH. Kao i kod kaznenog djela izazivanja ope opasnosti iz l.323. KZ FBiH zakonodavac opasnost odreuje samo kao opasnost za ivot ljudi, a ne i za tijelo odnosno tjelesni integritet ovjeka i kao opasnost za imovinu veeg opsega. Kazneno djelo e postojati i u sluaju kad je ugroen ivot osobama koje su zaposlene na naznaenim objektima i kad je ugroena imovina u vlasnitvu navedenih gospodarskih subjekata i u sluaju kad je ugroen ivot i imovina treih osoba. Mjesta izvrenja djela mogu biti rudnici, tvornice, radionice ili druga mjesta gdje se obavlja rad. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba. Kazneno djelo moe se izvriti s namjerom (st.1.) ili iz nehaja (st.3.). (2) U stavku 2. predvien je poseban oblik ovog kaznenog djela . Kazneno djelo je blanketnog karaktera, sadri blanketnu dispoziciju koja upuuje na druge odgovarajue propise vezano za sprovoenje zatite odnosno za postupanje sa zatitnim napravama. Radnja izvrenja djela odreena je alternativno i to kao: a) nepostavljanje zatitnih naprava, b) neodravanje zatitnih ureaja u ispravnom stanju, c) nestavljanje u rad zatitnih ureaja u sluaju potrebe i d) uope nepostupanje po propisima ili tehnikim pravilima o zatitnim mjerama. Jedna od znaajki ovog kaznenog djela kao i djela iz stavka 1. je da mjesta izvrenja djela mogu biti samo rudnici, tvornice, radionice ili druga mjesta gdje se obavlja rad. Posljedica djela sastoji se u izazivanju konkretne opasnosti za ivot ljudi ili imovine veeg opsega. Glede radnje izvrenja ovog oblika kaznenog djela, prouzroenih posljedica, uzrone veze izmeu radnje i posljedice, injenice kad se djelo smatra 1205

dovrenim i dr. vidjeti pojanjenja data uz kazneno djelo izazivanja ope opasnosti iz l. 323. st.2. KZ FBiH, s obzirom da su radnje izvrenja i posljedice kod oba kaznena djela odreene na istovjetan nain. Poinitelj kaznenog djela moe biti samo odgovorna osoba. O pojmu odgovorne osobe vidjeti l. 1. st. 3. - 7. KZ FBiH. Kazneno djelo moe se poiniti s namjerom (stavak 2.) ili iz nehaja (stavak 3.). Razlika izmeu ovog kaznenog djela i kaznenog djela izazivanja ope opasnosti iz l.323. st.2. ogleda se u tome to se kod kaznenog djela iz l.323. st.2. odreena neinjenja, propusti odnosno radnja izvrenja odnosi na ureaje za zatitu od poara, eksplozije, poplava, otrovnih plinova ili ionizirajuih zraenja dok se radnja izvrenja djela iz stavka 2. ovog lanka odnosi openito na zatitne ureaje u rudnicima, tvornicama, radionicama ili drugim mjestima gdje se obavlja rad, odnosno na nepostupanje po propisima ili tehnikim pravilima o zatitnim mjerama na navedenim objektima. Pored toga razlika se odnosi i na mogue poinitelje kaznenog djela. Kod kaznenog djela iz l.323. st.2. KZ FBiH poinitelj djela moe biti slubena ili odgovorna osoba, a kod ovog kaznenog djela poinitelj moe biti samo odgovorna osoba. (3) U stavku 3. predvieno je kanjavanje za kaznena djela iz st. 1. i 2. ukoliko su uinjena iz nehaja. (4) U stavku 4. predvieno je da sud poinitelju kaznenog djela iz st. 2. i 3. ovog lanka prigodom izricanja uvjetne osude za navedeno djelo moe postaviti poseban uvjet da u odreenom roku postavi zatitne ureaje. Sud nije ovlaten da pri izricanju uvjetne osude za ovo djelo poinitelju postavi poseban uvjet da postupa po propisima ili tehnikim pravilima o zatitnim mjerama po kojima nije postupio. U lanku 328. KZ FBiH predvieni su posebni, teki oblici kaznenog djela oteenja zatitnih ureaja u rudnicima, tvornicama i radilitima iz ovog lanka kod kojih kvalifikatornu okolnost ini tea posljedica koja se moe sastojati u nastupanju smrti jedne ili vie osoba, a kaznena odgovornost za ove teke oblike kaznenih djela postojat e samo u sluaju ukoliko je poinitelj u odnosu na prouzroenu posljedicu (nastupanje smrti, teke tjelesne povrede, ili imovinske tete velikih razmjera) postupao iz nehaja. Sudska propisa:
Dunost optuenih je bila da, nakon to su bili upozoreni od nadlenog inspektora rada da se u kamenolomu ne smije vaditi kamen potkopavanjem stijena jer moe doi do nesree i povrede radnika koji tamo rade, obustaviti rad u kamenolomu sve dok se ne pribave potrebna financijska sredstva da se prijee na vaenje kamena po sistemu etaa, to oni nisu uinili. U tome se i ogleda njihova krivnja jer su doppustili dalji rad na nepropisan nain olako drei da je dovoljno radnicima skrenuti pozornost na veu opreznost pri radu te da e se na taj nain moi sprijeiti mogue nesree, ali je do nesree ipak dolo. Odluka VSH br.K.647/71 od 1971.

1206

Odgovornost optuenog dizaliara automatske dizalice na radilitu nije iskljuena injenicom da je na radilitu bila uobiajena praksa da se radnici ne upozoravaju na hod dizalice, kao ni injenicom da je organizacija rada slaganja tereta, koji je dizalica trebalo zahvatiti, bila loe sprovedena. VSH, K-1265/65 Kad odgovorna osoba u radionici ili drugim radilitima propusti svoju dunost da sa takvog radnog mjesta, koje ve po karakteru poslova koji se tu obavljaju od radnika trai najveu opreznost, ukloni radnika koji je doao na posao u alkoholiziranom stanju ili za sluaj potrebe ne obustavi rad dok se takav radnik sa takvog radnog mjesta ne ukloni, pa takvim propustom izazove opasnost po ivot ljudi, ini time kazneno djelo iz l.269. st.2. Krivinog zakonika. VSH, K-440/69 Kazneno djelo iz l.269. st.2. Krivinog zakonika postoji i u sluaju kada je odgovorna osoba u rudniku, fabrici, radionici ili drugom radilitu proputanjima navedenih radnji u tom zakonskom propisu izazvala opasnost za ivot samo jednog ovjeka. Vrhovni sud Jugoslavije, K-119/66 Optuenu odgovornu osobu na radilitu ne moe osloboditi njezino miljenje kako bi se izgubilo mnogo vremena kad bi se radilo onako kako propisi nareuju, a niti injenica da se u tom poduzeu i na drugim radilitima tolerirala praksa da se radovi izvode bez provedenih zatitnih mjera pri radu. VSH, K-1605/66 Optueni koji je vrio dunost poslovoe pogona u kojem se nalazio ureaj to se popravljao, svakako je rukovodea osoba tog pogona, pa je zato bio duan provoditi mjere zatite na radu. I drugooptueni je bio odgovorna osoba u smislu Pravilnika o zatiti na radu, jer je neosporno bio jedini elektriar u pogonu i kao takav bio duan primjenjivati mjere zatite na radu i brinuti se o njihovu provoenju. VSH, I K-1871/71 od 9.03.1972.

lanak 326. Nepropisno i nepravilno izvoenje graevinskih radova (1) Odgovorna osoba koja pri projektiranju, upravljanju ili izvoenju gradnje ili graevinskih radova postupi protivno propisima ili opepriznatim tehnikim pravilima i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg opsega, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. 1207

(2)

(1) (2) Kazneno djelo nepropisnog i nepravilnog izvoenja graevinskih radova sastoji se u postupanju protivno propisima ili opepriznatim tehnikim pravilima odgovorne osobe pri projektiranju, rukovoenju ili izvoenju kakve gradnje ili graevinskih radova i izazivanju, na taj nain opasnosti za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg opsega. Radi se o kaznenom djelu s blanketnom dispozicijom, dispozicijom koja upuuje na druge odgovarajue propise ili opepoznata tehnika pravila vezano za projektiranje, rukovoenje ili izvoenje kakve gradnje ili graevinskih radova. Pod gradnjom, odnosno graevinskim radovima podrazumijevaju se sve vrste graevinskih radova, niskogradnja, visokogradnja i dr. bez obzira na to imaju li radovi privremeni ili trajniji karakter, sastoje li se u izgradnji potpuno novih objekata ili adaptaciji, renoviranju postojeih objekata, ruenju objekata, pripremnim graevinskim radovima, kao i bez obzira na vrstu objekata koji su predmet gradnje (stambeni, poslovni objekti, mostovi, tuneli, prometnice, zrana i pomorska pristanita i dr.). Radnja kaznenog djela sastoji se ili u postupanju protivno propisima ili u postupanju protivno ope priznatim tehnikim pravilima pri projektiranju, rukovoenju, ili izvoenju kakve gradnje ili graevinskih radova. Propisi o graenju odnosno o projektiranju i izvoenju graevinskih radova i rukovoenju prilikom vrenja graevinskih radova sadrani su u brojnim zakonskim, podzakonskim i drugim aktima. Pod opepriznatim tehnikim pravilima smatraju se ona pravila koja se primjenjuju u projektiranju i izvoenju graevinskih radova koja su znanstveno utvrena i dokazana i ope prihvaena u praksi zbog svoje prikladnosti, praktinosti i primjerenosti i koja ne moraju biti predviena u nekom vaeem propisu. Radnja izvrenja moe se sastojati u injenju, to e biti sluaj kad poinitelj pri projektiranju, rukovoenju ili izvoenju kakve gradnje ili graevinskih radova poduzima radnje suprotne odgovarajuim propisima ili tehnikim pravilima ili u neinjenju, kad ne poduzima odgovarajue radnje i postupke iako je s obzirom na postojee propise i ope priznata tehnika pravila bio duan poduzeti odreenu radnju. Za postojanje djela bitno je da se postupanje protivno propisima ili opeprihvaenim tehnikim pravilima odnosi na projektiranje, rukovoenje ili izvoenje kakve gradnje ili graevinskih radova. Posljedica kaznenog djela sastoji se u izazivanju opasnosti za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg opsega. Radi se o konkretnoj opasnosti. Za razliku od kaznenog djela izazivanja ope opasnosti iz l. 323. KZ FBiH i kaznenog djela oteenja zatitnih naprava na radu iz l. 325. KZ FBiH u ovom lanku predvieno je i izazivanje opasnosti za tijelo ljudi odnosno tjelesni integritet ljudi. Prouzroena opasnost moe se odnositi, kako na osobe koje izvode graevinske radove, tako i na druge osobe (sluajne prolaznike i sl.). O pojmu konkretne opasnosti vidjeti pojanjenja data u uvodnom dijelu ove glave kao i pojanjenja data uz k. d. izazivanja ope opasnosti iz l. 323. KZ FBiH. Izmeu poduzetih radnji tj. postupanja protivno propisima ili ope priznatim tehnikim pravilima mora postojati uzrona veza. Kazneno djelo smatra 1208

se dovrenim kad je postupljeno protivno propisima ili opepriznatim tehnikim pravilima i kad je uslijed toga izazvana konkretna opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg opsega. Poinitelj kaznenog djela moe biti samo odgovorna osoba kojoj je povjereno projektiranje, rukovoenje ili izvoenje kakve gradnje ili graevinskih radova. Kazneno djelo moe se uiniti s namjerom (stavak 1.) ili iz nehaja (stavak 2.). U l. 328. KZ FBiH (teka djela protiv ope sigurnosti ljudi i imovine) predvieni su kvalificirani oblici ovog kaznenog djela. O tome vidjeti detaljnija pojanjenja uz l. 328. KZ FBiH. Sudska praksa:
Optueni poslovoa gradilita je odgovorna osoba pri rukovoenju gradnjom. I po odredbama Pravilnika o sigurnosti tog poduzea, bio je neposredno odgovoran za izvrenje mjera zatite pri radu, a posebno je bio zaduen rasporeivati radnike na izvrenje zadataka samo onda ako su radna mjesta osigurana u smislu odredaba Pravilnika, te da radnike rasporeiva na radna mjesta samo onda ako je provjerio poznaje li radnik propise o uporabi zatitnih sredstava i da svakog radnika, na pogodan nain, upozna s njegovim radnim mjestom i opasnostima na njegovom radnom mjestu, kao i da rukovoditelj radne jedinice radilita prijavi svaki nedostatak, kvar ili drugu tetnu pojavu koja bi mogla ugroziti ivot ili zdravlje radnika. Iz tih odredaba Pravilnika proizlazi odgovornost optuenog za poduzimanje mjera sigurnosti pri radu, odnosno njegova odgovornost za sluaj nepoduzimanja takvih mjera i u vezi s tim njegova odgovornost ako zbog takvih propusta doe do zabranjene posljedice iz l.270. Krivinog zakonika. Njegovo svojstvo odgovorne osobe pri rukovoenju gradnjom odnosno osobe odgovorne za poduzimanje mjera zatite pri radu, pa, prema tome, ni njegovu kaznenu odgovornost koja nastane uslijed proputanja tih mjera, ne iskljuuje nikako injenica to na gradilitu postoji i odgovorni rukovoditelj gradilita i njegov zamjenik, kao ni njihova odgovornost za poduzimanje mjera zatite pri radu, kako je to predvieno pravilnikom, jer je njihova odgovornost konkurentna, a nikako samo alternativna. presuda VSH, K-408/71 od 31.03.1971. Brigadir koji u izvoenju graevinskih radova rukovodi skupinom od 8 do 10 djelatnika ima svojstvo odgovorne osobe u smislu kaznenog djela nepropisnog i nepravilnog izvoenja graevinskih radova iz l.270. st.1. KZ-a. presuda VSH, K-1798/58 od 22. 09.1958.

1209

lanak 327. Nesavjesno uvanje pasa i drugih opasnih ivotinja (1) Tko pse ili druge opasne ivotinje izvodi na javna mjesta bez propisane brnjice ili druge odgovarajue zatite i bez izravnog uvanja i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili imovinu, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci. Ako je kaznenim dijelom iz stavka 1. ovoga lanka neka osoba tjelesno ozlijeena, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do tri godine.

(2)

Ovo kazneno djelo predstavlja potpuno novu inkriminaciju u naem kaznenom zakonodavstvu. U sutini radi se o svojevrsnom, specijalnom obliku kaznenog djela izazivanja ope opasnosti. Inkriminirane radnje u ovom lanku do sada su se u sudskoj praksi obino kvalificirale kao opeopasne radnje odnosno opeopasno sredstvo. (1) Kazneno djelo se sastoji u nesavjesnom uvanju pasa ili drugih opasnih ivotinja. Radnja izvrenja djela je nesavjesno uvanje pasa ili opeopasnih ivotinja a koje se sastoje u izvoenju istih na javna mjesta bez odgovarajue kontrole. Iako zakonski opis radnje izvrenja djela ukazuje na ponavljano postupanje, na vie radnji (izvodi) nedvojbeno je da se djelo moe poiniti i u sluaju poduzimanja samo jedne radnje odnosno samo jednog izvoenja. Uvjet za postojanje kaznenog djela je da su opasne ivotinje izvedene bez brnjice ili druge odgovarajue zatite (npr., stavljanje oglava kod konja, stavljanje konopaca kojima se vezanjem nogu ograniava kretanje opasnih ivotinja, dranje ivotinja u odgovarajuim kavezima i sl.), te da je poinitelj propustio da izravno uva opasne ivotinje, npr., proputanje da se opasan pas uva na uzici, da se otrovna zmija kao kuni ljubimac uva u odgovarajuim korpama i sl. Pored naznaenog za postojanje ovog kaznenog djela neophodno je da se radi o izvoenju pasa ili opasnih ivotinja na javna mjesta, mjesta dostupna irem krugu ljudi, npr. ulice, trgovi, parkovi, izletita i sl. Drugi uvjet za postojanje djela je da je usljed radnji poinitelja izazvana opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili imovinu. Za razliku od kaznenog djela izazivanja ope opasnosti iz l. 323. KZ FBiH kod ovog djela dovoljno je da se radi i o izazivanju opasnosti samo za tijelo ljudi (kod djela iz l. 323. nuno je izazivanje opasnosti za ivot ljudi) ili izazivanje opasnosti za imovinu bez obzira na njen opseg. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba. Kazneno djelo moe se poiniti samo s namjerom. (2) U stavku 2. predvien je tei oblik ovog kaznenog djela. Kazneno djelo e postojati ukoliko je kaznenim djelom iz stavka l. neka osoba tjelesno ozlijeena. Pojam tjelesne ozljede treba tumaiti u smislu odgovarajuih odredbi Glave XVI kaznena djela protiv ivota i tijela. 1210

lanak 328. Teka kaznena djela protiv ope sigurnosti ljudi i imovine (1) Ako je kaznenim djelom iz lanka 323. (Izazivanje ope opasnosti) st. 1. do 3., lanka 324. (Unitenje ili oteenje vanih gospodarskih objekata ili javnih naprava) st. 1. i 2., lanka 325. (Oteenje zatitnih naprava na radu) st. 1. i 2. i lanka 326. (Nepropisno i nepravilno izvoenje graevinskih radova) stavka 1. ovoga Zakona neka osoba teko tjelesno ozlijeena ili je prouzroena imovinska teta velikih razmjera, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. Ako je kaznenim djelom iz lanka 323. st. 1. do 3., lanka 324. st. 1. i 2., lanka 325. st. 1. i 2. i lanka 326. stavka 1. ovoga Zakona prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina. Ako je kaznenim djelom iz lanka 323. stavka 4., lanka 324. st. 3. i 4., lanka 325. stavka 3. i lanka 326. stavka 2. ovoga Zakona neka osoba teko tjelesno ozlijeena ili je prouzroena imovinska teta velikih razmjera, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do pet godina. Ako je kaznenim djelom iz lanka 323. stavka 4., lanka 324. st. 3. i 4., lanka 325. stavka 3. i lanka 326. stavka 2. ovoga Zakona prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(2)

(3)

(4)

(1 4) U ovom lanku predviena su pojedina kaznena djela protiv ope sigurnosti ljudi i imovine kvalificirana teom posljedicom. Radi se o kaznenom djelu izazivanja ope opasnosti iz l. 323. KZ FBiH, kaznenom djelu unitenja ili oteenja vanih gospodarskih objekata ili javnih naprava iz l. 324. KZ FBiH, kaznenom djelu oteenja zatitnih naprava na radu iz l. 325.KZ FBiH i kaznenom djelu nepropisnog i nepravilnog izvoenja graevinskih radova iz l. 326. KZ FBiH. Kvalifikacija pojedinih teih oblika osnovnih djela odreena je na temelju dva kriterija: oblika krivnje i prouzroene posljedice. Kao tee posljedice osnovnih oblika kaznenih djela (kaznena djela iz l. 323. do 326. KZ FBiH) Zakon predvia nastupanje smrti jedne ili vie osoba, nastupanje teke tjelesne ozljede neke osobe i nastupanje imovinske tete velikih razmjera. O pojmovima smrti neke osobe i teke tjelesne ozljede , v. komentar dat u uvodnim izlaganjima o kaznenim djelima protiv ivota i tijela (Glava XVI), kao i pojanjenja uz kazneno djelo ubojstva iz l. 166. KZ FBiH, te kazneno djelo teke tjelesne ozljede iz l. 172. KZ FBiH. Eventualno prouzroena teka tjelesna ozljeda kod samog poinitelja kaznenog djela kao i prouzroena teta na imovini i vlasnitvu poinitelja ne ulazi u sadrinu tekih posljedica naznaenih u ovom djelu. 1211

U odnosu na prouzroenu teu posljedicu potrebito je da poinitelj postupa iz nehaja, a ukoliko je i u odnosu na teu posljedicu poinitelj postupao s namjerom nee se raditi o ovom kaznenom djelu ve e se po pravilu raditi o stjecaju osnovnog oblika kaznenog djela (kaznena djela iz l. 323. - 326. KZ FBiH) i nekog drugog kaznenog djela (npr., kaznenog djela ubojstva). Sudska praksa:
Pojam smrti vie osoba u smislu l.273. st.2. Krivinog zakona (teka djela protiv ope sigurnosti), obuhvaa i sluaj kad je nastupila smrt dvije osobe. Presuda VS RBiH, K-1037/56 od 6. 07.1956. Kad poinitelj djela u nono doba na kucanje na njegov prozor nepoznate osobe koja se nije odazvala na njegove pozive, pod dojmom da se radi o lopovu ili kakvoj drugoj sumnjivoj osobi, u svojoj uzbuenosti nesmotreno reagira i opali hitac iz puke u pravcu odakle je uo utanje u namjeri da tu osobu zaplai, pa toj osobi takvim pucanjem zada teku tjelesnu ozljedu, ne ini pokuaj k. d. ubojstva iz l.135. st.1. u vezi s l.16. st.1. KZ, ve teko djelo protiv ope sigurnosti iz l.273. st.1. u vezi sa l.268. st.2. KZ. VS RH, K-526/69 od 15.05.1969. Optuenica je svjesno opeopasnim sredstvom (runom bombom) izazvala opasnost za ivot i tijelo veeg broja osoba, nakon prethodnoga verbalnog sukoba s dvjema osobama, iz torbice izvadila runu bombu "kaikarku", izvukla iz nje osigura i bacila ispred sebe, iako su se u njezinoj blizini, osim dvojice svjedoka s kojima se prethodno verbalno sukobila, nalazile brojne druge osobe, pri emu su zbog eksplozije bombe etiri osobe zadobile teke i lake tjelesne ozljede. Prema tome optuenica je bila svjesna da su njenim aktiviranjem rune bombe mogli biti ugroeni ivoti i tijelo brojnih osoba pa je, pristajui na to, bacila runu bombu, dakle da se k. d. iz l.155. st.1. u vezi s l.146. KZRH ostvari s neizravnom namjerom, a ne iz nehaja. Odluka VS RH, I K-662/1995 od 21.02.1996. Optuenik koji je, istei automatsku puku u prostoriji u kojoj je bilo jo pet vojnika i drei je usmjerenu u smjeru jednoga od vojnika (oteenika), ubacio metak u cijev kad je stavljao zatvara te opalio i usmrtio oteenika, nije poinio teko djelo protiv ope sigurnosti iz l.162. st.4. u vezi sa l.153.st.1. i 4. KZH, kako je to uzeo prvostupanjski sud, nego k. d. nehajnog prouzroenja smrti iz l.38. KZH. Budui da je puana cijev u trenutku opaljenja bila usmjerena samo prema oteenikovu tijelu, a ni jedna druga osoba nije dovedena u konkretnu opasnost, ne moe biti govora o izazivanju opasnosti za ivot ljudi pa se radi samo o k. d. iz l.38. KZH, jer je optuenik nepaljivim baratanjem automatskom pukom pri ienju iz nehaja prouzroio smrt jedne osobe. VS RH, I K-246/92 od 3.06. 1992.

1212

Optuenik koji je u organiziranom lovu ispalio iz karabina jedan hitac u smjeru ikare u namjeri da ustrijeli divlju svinju, a da se prije toga nije sa sigurnou uvjerio radi li se o divljoj svinji i pogodio te usmrtio lovca koji se nalazio u ikari, poinio je teko djelo protiv ope sigurnosti iz l.162. st.4. u vezi s l.153. st.1. i 4. KZH. VS RH, III Kr-107/92 od 6.05. 1992. Optuenik koji je u svadbi ispalio hitac iz kubure rune izrade, drei je u visini grudi i pritom pogodio u lea i usmrtio jednu osobu, uinio je k. d. iz l.162. st.4. u vezi s l.153. st.4. KZ. Nije osnovano stajalite dravnoga odvjetnika u albi da je optuenik ugrozio sigurnost oteenika s namjerom i stoga poinio k. d. iz l.162. st.2. u vezi s l.153. st.1. KZH. Optuenikov osnovni propust je bio u tome to je punio i zatvarao kuburu kad je ona bila okrenuta prema nazonim osobama pa mu je kokot "pobjegao" to upuuje na zakljuak da je u obavljanju opeopasne radnje postupao nehajno. VS RH , I K-515/91 od 28. 08. 1991. Optuenik koji je kao pripadnik Hrvatske vojske ostavio u svom stanu u nezakljuanom ormaru automatsku puku s okvirom i mecima, iako je mogao znati da je ona dostupna njegovom trinaestogodinjem sinu pa ju je sin pokazivao svome etrnaestogodinjem prijatelju, repetiravi je i ispalivi metak koji je pogodio prijatelja u glavu i usmrtio ga, poinio je teko djelo protiv ope sigurnosti iz l.162. st.4. u vezi s l.153. st.1. i 4. KZH. Upozorenje djetetu od trinaest godina da ne dira puku, nije dovoljna mjera da se sprijei nastanak opasne situacije. VS RH, I K-244/92 od 27. 05.1992.

lanak 329. Nepropisni prijevoz eksplozivnog ili zapaljivog materijala Tko protivno propisima o prijevozu eksplozivnog ili lako zapaljivog materijala preda na prijevoz javnim prometnim sredstvima eksplozivni ili lako zapaljivi materijal ili takav materijal sam prevozi ili prenosi koristei se javnim prometnim sredstvima, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Bez obzira na injenicu to ovo kazneno djelo ima i elemente kaznenih djela iz skupine kaznenih djela protiv sigurnosti javnog prometa zbog preteitosti zatitnog objekta (opa sigurnost ljudi i imovine) svrstano je u skupinu kaznenih djela protiv ope sigurnosti ljudi i imovine. Kazneno djelo sastoji se u predaji na prijevoz javnim prometnim sredstvima eksplozivnog i lako zapaljivog tvari ili u osobnom prenoenju eksplozivnih ili lako zapaljivih tvari koristei se javnim prometnim sredstvima protivno propisima o prometu takvog tvari. 1213

to se smatra eksplozivom ili lako zapaljivim tvari i pod kojim uvjetima je dozvoljen promet takvog tvari propisano je odgovarajuim zakonskim i drugim propisima. Eksplozivne tvari su vrste i tene kemijske tvari koje imaju osobinu da, pod pogodnim spoljnim djelovanjem (udar ili trenje) eksplozivnim kemijskim razlaganjem oslobaaju energiju u obliku toplote ili plinova. Lako zapaljive tvari mogu biti zapaljivi plinovi, zapaljive tenosti (benzin, eterina ulja, petrolej) zapaljive vrste tvari (sumpor, celuloid, nitro-celuloza), tvari sklone samozapaljenju (sirovi pamuk, bijeli i uti fosfor), tvari koje u dodiru s vodom razvijaju plinove (natrij, kalij), tvari koje prouzroe paljenje oksidacijom (kloridi, perkloridi) i dr. Odgovarajuim standardima izvrena je klasifikacija tvari s obzirom na njihovo ponaanje pri visokim temperaturama. Tako npr., u vrlo lako zapaljive i brzogorljive tvari (I klase) spadaju aceton, benzin, vodik,, fosfor i sl. Prijevoz opasnih tvari, a meu njima i eksplozivnih i zapaljivih tvari reguliran je i meunarodnim aktima (Europski sporazum o meunarodnom prijevozu robe u cestovnom prometu, Meunarodni pravilnik o prijevozu opasne robe u eljeznikom prometu i dr.). Radnja kaznenog djela odreena je alternativno i to kao a) predaja na prijevoz javnim prometnim sredstvima eksplozivnih ili lakozapaljivih tvari i b) osobno prenoenje eksplozivnih ili lakozapaljivih tvari koristei se javnim prometnim sredstvima. Pod predajom se podrazumijeva otpremanje, davanje drugom eksplozivnih ili lakozapaljivih tvari na prijevoz dok se pod prijevozom eksplozivnih ili lakozapaljivih tvari podrazumijeva prijenos tih sredstava samog poinitelja javnim prometnim sredstvima, odnosno koritenjem javnih prijevoznih sredstava. Da bi se radilo o ovom kaznenom djelu potrebito je da se predaja na prijevoz ili osobno prenoenje vri javnim prometnim sredstvima tako da se nee raditi o ovom kaznenom djelu u sluaju kad poinitelj sam svojim prometnim sredstvom, automobilom prenosi odnosno prevozi eksplozivne ili lakozapaljive tvari. Neodluno je koje se javno prometno sredstvo koristi za iznoenje ovog kaznenog djela. Odgovarajuim zakonima o prijevozu odreen je pojam javnog prometa. Javni prijevoz je prijevoz osoba i stvari koji je pod jednakim uvjetima dostupan svim korisnicima. Javno prijevozno sredstvo je prometno sredstvo kojim se vri javni prijevoz. Predaja na prijenos ili osobni prijenos navedenih tvari treba se vriti protivno propisima o prometu eksplozivnih ili lakozapaljivih tvari. Radi se o blanketnom kaznenom djelu, djelu s blanketnom dispozicijom koja upuuje na primjenu odgovarajuih propisa o prometu eksplozivnih ili lakozapaljivih tvari (vidjeti odgovarajue zakone o prometu eksplozivnih tvari, zakone o prijevozu opasnih tvari, zakone o sigurnosti prometa na cestama, zakone o prometu eksplozivnih tvari i zapaljivih tenosti i plinova i dr.). Kazneno djelo je svreno predajom na prijevoz javnim prometnim sredstvima eksplozivnih ili lakozapaljivih tvari odnosno osobnim prenoenjem ovih tvari uporabom javnih prijevoznih sredstava, protivno propisima. Posljedica kaznenog djela je apstraktna opasnost za ivot ljudi odnosno imovinu. Ukoliko je uslijed poduzetih radnji nastupila konkretna opasnost (npr. 1214

dolo je do eksplozije tvari) moe se raditi, uz ispunjenje ostalih uvjeta, o kaznenom djelu izazivanja ope opasnosti iz l. 323. KZ FBiH. O pojmovima apstraktne i konkretne opasnosti vidjeti pojanjenja data u uvodnom dijelu ove glave kao i pojanjenja data uz kazneno djelo izazivanja ope opasnosti iz l.323. KZ FBiH. Poinitelj kaznenog djela moe biti svaka osoba. Kazneno djelo moe se izvriti samo s namjerom. lanak 330. Oteenje ustava Tko oteti izraene ili prirodne ustave koje slue kao zatita od prirodnih nepogoda, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Kazneno djelo se sastoji u oteenju ureaja il