Sadraj :

strana Uvod .................................................................................................................................. 1 1. Podijela centrifugalnih pumpi ............................................................................. 2

2. Konstrukcijski dijelovi centrifugalnih pumpi ..................................................... 3 3. Putanje u rad ...................................................................................................... 4

4. Neispravnosti u radu centrifugalnih pumpi ....................................................... 5

5. Pojava kavitacije kod centrifugalnih pumpi ....................................................... 7

6. Djelovanje aksijalne sile kod centrifugalnih pumpi ......................................... 8 6.1. Leajevi i brtvenice centrifugalnih pumpi .................................................. 8 7. Ponaanje centrifugalne pumpe u radu

.......................................................... 12

7.1. Samousisni ureaj ....................................................................................... 13 Zakljuak .......................................................................................................................... 15

Uvod

Centrifugalne pumpe su pumpe kroz koje tekuina protjee od smjera crpljenja prema tlanoj strani djelovanjem centrifugalne sile, s radijalnim tokom strujanja, koja potiskuje tekuinu izmeu lopatica jednog ili vie rotora. Centrifugalne pumpe prikladne su za svaku namjenu osim za male koliine i male brzine, te za tekuine koje imaju veliku viskoznost. Koriste se najvie za male i srednje dobavne visine i za velike dobavne koliine pri poveanim brzinama strujanja. Ove pumpe nisu samousisne tj. nisu u mogunosti iscrpsti zrak iz usisnog cjevovoda. Centrifugalne pumpe mogu biti jednostupanjske i viestupanjske. Uglavnom imaju kuite od lijevanog eljeza, rotor od bronce i vratilo od nehrajueg elika. esto se na vratilo navlai kouljica od bronce ili istog materijala kao i vratilo da bi se vratilo zatitilo od troenja i time izbjeglo esto mijenjanje. Odlikuju se konstantnom dobavom i dobavnom visinom, zauzimaju malo prostora, neposredno se spajaju na pogonski stroj uz pogodnu brzinu vrtnje. U usporedbi sa Pumpama istih podataka, ove su relativno jeftinije, nemaju ventila, a izrada i odravanje je jeftinije. Centrifugalne pumpe, zbog kapaciteta i specifine energije imaju veliku zastupljenost, te su u velikoj mjeri istisnule stapne/klipne pumpe.Centrifugalna pumpa se sastoji od spiralnog kuita i rotora privrenog na vratilu koji se vrti velikom brzinom. Kada se rotor vrti potiskuje tekuinu koja se nalazi izmeu lopatica, djelovanjem centrifugalne sile tekuina poveava brzinu koja se dobrim dijelom pretvara u tlak.

1. Podijela centrifugalnih pumpi

Prema kapacitetu: 1. malog kapaciteta do 0,3 m3/s 2. srednjeg kapaciteta od 0,3 m3/s do 1 m3/s 3. velikog kapaciteta iznad 1 m3/s Prema specifinoj energiji: 1. male specifine energije (49 J/kg) ; dobavne visine do 5 m 2. srednje specifine energije (49-490 J/kg) ; dobavne visine od 5-50 m 3. velike specifine energije (490 J/kg i vie); dobavne visine iznad 50 m VS Prema brzini vrtnje i specifinom broju okretaja: 1. sporookretne, ns = 60 100 2. normalne, ns = 100 300 3. brzookretne, ns = 400 - 1000 Prema broju kuita na istom vratilu: 1. s jednim kuitem 2. s dva kuita Prema poloaju vratila rotora: 1. vertikalne 2. horizontalne Prema sposobnosti usisa: 1. bez sposobnosti samousisa 2. samousisne Prema nainu pogona: 1. turbo pumpe 2. elektromotorne 3. motorne pumpe

2. Konstrukcijski dijelovi centrifugalnih pumpi

Svaka centrifugalna pumpa ima slijedee osnovne dijelove: Kuite (stator) u kojemu je smjeteno radno kolo s lopaticama (rotor), vratilo radnog kola spojeno s pogonskim strojem, leaj vratila s tlanom brtvenicom koja sprijeava da tekuina izlazi iz kuita pumpe, brtveni prstenovi izmeu radnog kola i kuita koji sprijeavaju da tekuina prestrujava s tlane na usisnu stranu radnog kola. Kuite pumpe ili statora vezano je na ulazni i izlazni cjevovod pumpe. Oblik kanala unutar kuita moe biti tako izveden da pridonosi promjeni tlaka i brzine strujanja tekuine kroz pumpu. Postoje dvije osnovne izvedbe kuita i to spiralno i difuzorsko s ugraenim statorskim lopaticama. Radno kolo s lopaticama ili rotor, radni je dio centrifugalne pumpe koji svojom vrtnjom poveava tlak i kinetiku energiju tekuine. S obzirom na strujanje u rotoru mogu biti radijalne, poluradijalne i aksijalne. Dobavna visina radnog kola je ograniena pa se kod veih dobavnih visina radna kola spajaju u seriju. Tom izvedbom tekuina prolazi redom iz jednog kola u slijedei, pa se ukupni porast tlaka tekuine ostvaruje u nekoliko stupnjeva. Prema broju stupnjeva postoje jednostupanjske i viestupanjske centrifugalne pumpe. Tekuina moe ulaziti u pumpu kroz jedan ili vie ulaza (najvie 4) te prema broju ulaza imamo jednoulazne i vie ulazne centrifugalne pumpe. Princip rada centrifugalne pumpe osigirava kontinuiran protok tekuine kroz kuite, s konstantnim tlakom i zapremninom, sve dotle dok brzina i otpori ostaju u doputenim granicama. Uz ispunjenje navedenih uvjeta mogue je postii veliku dobavu uz relativno male dimenzije pumpe. Za normalan rad pumpe potrebno je da tlak tekuine ispred rotora bude neto vii od parcijalnog tlaka isparavanja tekuine, tj. da postoji zaliha tlaka zbog opasnosti od pojave kavitacije. Prema smjeru u kojemu tekuina prostrujava kroz stupnjeve viestupanjske pumpe, razlikuju se jednosmjerne, protusmjerne i poprene centrifugalne pumpe.

3. Putanje u rad

Centrifugalne pumpe ne mogu same crpiti vodu osim ako su postavljene ispod razine vode, to znai ispod razine u tanku ili ispod razine mora ili rijeke. Zbog toga se usisna cijev i pumpa moraju napuniti vodom ili pak mora postojati samousisni ureaj. Ako je izvedbom predvieno , usisna cijev se moe puniti s pomou hidrofora ili preko tlanog cjevovoda druge pumpe. Punjenje usisne cijevi i pumpe tekuinom mora biti popraeno izvlaenjem zraka iz usisne cijevi i pumpe. U toj fazi rada ventil na tlanoj strani pumpe treba biti zatvoren, i lagano se otvara nakon ukljuenja pogonskog stroja kada se na manometru pokae da pumpa stvara tlak. U radu treba provjeravati zagrijavanje brtvi, ako se zagrijavaju treba pomalo poputati brtvenicu a ako se radi o tekuini iznad 40C treba osigurati hlaenje brtvenica. Treba kontrolirati i zagrijavanje leajeva odnosno njihovo podmazivanje. Pri zaustavljanju pumpe treba postupno zatvarati ventil na tlanoj cijevi, i im protok prestane treba iskljuiti pogonski motor. Motor se treba zaustavljati lagano, u protivnom znai da je on neispravan. Ako pumpa tlai u cjevovod koji se nalazi izloen hladnoi gdje moe doi do zamrzavanja vode, obavezno treba ispustiti vodu iz cjevovoda, jer moe doi do razaranja pumpe i cjevovoda. Pri ponovnom upuivanju, kada je tlana cijev puna vode, treba malo otvoriti ventil u tlanoj cijevi da se napuni vodom usisna cijev i pumpa. Tom prilikom treba ispustiti zrak na mjestima koje je za to predvieno. Ovaj postupak vrijedi za pumpe bez samousisnog ureaja. Ako pumpa nije dugo radila, potrebno je nekoliko puta rukom okrenuti vratilo jer se moe dogoditi da je vratilo negdje korodiralo, to zahtijeva veliku snagu za pokretanje pa moe izazvati i zaustavljanje elektromotora. Pumpu je potrebno pri radu nadzirati preko njenih kontrolnomjernih instrumenata, te povremeno provjeravati podmazivanje leajeva i povremeno isputati zrak.

4. Neispravnosti u radu centrifugalnih pumpi

Za vrijeme upuivanja i u radu , na pumpi se mogu pojaviti odreene neispravnosti koje mogu biti posljedica loe montae , izvedbenih pogreaka i nepravilnog posluivanja. Te neispravnosti su uglavnom slijedee:

ako pumpa ne dobavlja vodu u tlanu cijev Pumpa je postavljena previe visoko u odnosu na mjesto odakle crpi vodu zaporni ventil u tlanoj cijevi je zatvoren ili nedovoljno otvoren u usisnoj cijevi ili tanku.Voda se zamrzla, usisna koara je oneiena, nepovratni ventil na usisnom kou puta, preveliki su otpori u usisnom i tlanom cjevovodu, previsoka je temperatura tekuine koju pumpa prebacuje, nedovoljna brzina vrtnje pogonskog stroja, kraj usisne cijevi je previe visoko postavljen od dna tanka, rotor se okree u suprotnom smijeru, karakteristika pumpa ne odgovara karakteristici cjevovoda.

ako pumpa ne daje puni kapacitet U usisnu cijev kroz brtvenice prodire zrak, usisni ko i usisna cijev su oneieni,usisni ko je nedovoljno uronjen u tekuinu, usisna ili tlana geodetska visina je vea od doputene, nedovoljna brzina vrtnje pumpe.

ako pogonski motor pumpe radi s preoptereenjem Protoni dijelovi pumpe su oneieni, previe je pritegnuta brtvenica, istroeni su leajevi i brtve u brtvenicama, povien je aksijalni tlak, tlak je nii od predvienog, pa pumpa alje u tlanu cijev veu koliinu tekuine, prevelika brzina vrtnje motora, oteen je rotor ili je iskrivljeno vratilo.

ako pumpa ne daje potreban tlak Mala je brzina vrtnje motora, u pumpu ulazi zrak, oteen je rotor, premalen je vanjski promjer rotora.

ako vibrira kuite pumpe Popustili su temeljni vijci, vratilo motora i pumpe nisu centrini, nedovoljno je izbalansiran rotor, prevelik je progib vratila pumpe ili motora, nedovoljno je vrst temelj pumpe, istroeni su leajevi i brtve rotora, brzina vrtnje je blizu kritine brzine, pumpa radi s kavitacijom, u tekuini ima krutih tvari.

ako se zagrijava kuite Dulji rad pri zatvorenom zapornom ventilu, u tlanoj cijevi, previsoka je temperatura tekuine koja se prebacuje.

ako se zagrijava vratilo pumpe Prejako je pritegnuta onica brtvenice, iskrivljeno je vratilo, otvrdnuo je brtveni materijal, premala je zranost izmeu vratila i onice brtvenice.

ako se zagrijavaju leajevi pumpe Leajevi su istroeni ili su previe pritegnuti, iskrivljeno je vratilo, nedovoljno podmazivanje, mazivo ne dolazi do leaja, ulje nije odgovarajue kakvoe, ulje je oneieno.

5. Pojava kavitacije kod centrifugalnih pumpi

Poetkom kavitacije se smatra kada u nekoj toki sustava pumpe kroz koji ili oko kojeg struji tekuina, minimalni apsolutni tlak pmin padne na vrijednost tlaka isparavanja tekuine. U toj toki poinje isparavanje i stvaraju se mjehurii pare. Ako se apsolutni tlak i dalje smanjuje , proiruje se podruje pojave kavitacije. U uvjetima razvijene kavitacije naruava se homogenost toka, strujanje postaje dvofazno i mijenjaju se hidrodinamiki odnosi. Tlak isparavanja ovisan je o vrsti tekuine i njenoj tamperaturi, tako voda pri tlaku p = 1,013 bara isparuje na temperaturi 100C , a pri tlaku p = 0,023 bara pri temperaturi od 20C. Smanjenje tlaka p do kritinog iznosa, moe se pojaviti lokalno ili zahvatiti itava podruja. Uzrokovano je reimom rada pumpe ili njezinim konstruktivnim svojstvima. Uzroci lokalnog pada tlaka mogu biti: a. b. c. d. e. velika brzina takuine na ulazu u rotor, hrapavost povrina, poloaj pumpe, zaepljenost usisnog cjevovoda, poviena temperatura tekuine.

Lopatice rotora centrifugalnih pumpi imaju relativno veliku obodnu brzinu, tako da tekuina koju zahvaaju dobiva takoer veliku brzinu strujanja, posebno oni slojevi tekuine koji su uz same lopatice. Slojevi tekuine uz lopatice imaju najveu brzinu strujanja, a time i najnii tlak. Budui da za svaki tlak odgovara odreena temperatura isparavanja, u slojevima koji se nalaze uz same lopatice, pri odreenoj brzini strujanja i niskom tlaku, nastat e isparavanje i oslobaanje para. Takoer, u susjednim slojevima vlada vii tlak, te e se tekuina iz tih slojeva velikom brzinom usmjeriti u slojeve nieg tlaka, koji se nalazi uz same lopatice. Tekuina na taj nain stvara udarac na lopaticama, a kao posljedicu izaziva povienje tlaka i razaranje lopatice i drugih dijelova rotora. Ako se u pari nalazi i kisik, pored erozije dolazi i do nastajanja korozije. Pojava kavitacije praena je karakteristinim umom i vibracijama, a rad pumpe postaje nemiran i nejednolian, smanjuje se visina dobave, protok i iskoristivost. Kao posljedica je nepovoljna ekonominost, nesigurnost u radu i smanjenje trajnosti pumpe. Radi zatite od tetnog djelovanja kavitacije, unutarnji se djelovi pumpe presvlae drugim metalima otpornim na koroziju i eroziju ili presvlae plastinim masama.

Mjesta izloena kavitaciji u centrifugalnoj pumpi Zadnja povrina lopatica o predjelu ulaza tekuine, mjesta izloena promjeni smjera kretanja tekuine, suenja presjeka strujanja.

Sprijeavanje pojave kavitacije Smanjenjem visine crpljenja, crpljenje hladne tekuine (vode), finom i paljivom obradom povrina lopatica

6. Djelovanje aksijalne sile kod centrifugalnih pumpi

U centrifugalnim pumpama za vrijeme rada pojavljuje se djelovanje aksijalne sile u pravcu vratila. Ta sila nastaje zbog prodiranja tekuine kroz raspor izmeu kuita i rotora i zbog skretanja mlaza tekuine iz aksijalnog u radijalni smjer. Pored pojave ak sijalne sile, kroz raspor izmeu kuita i rotora gubi se odreena koliina tekuine, to se iskazuje zapremskim stupnjem djelovanja. Aksijalna sila kod jednostupanjskih i niskotlanih pumpi moe bit zanemariva, a kod visokotlanih-viestupanjskih velika i znaajna. U ovom drugom sluaju treba traiti praktina rjeenja za njeno otklanjanje kao to su:

a. b. c. d. e. f.

Izvedba rotora s kliznim izdancima Ugradnja tanjura za rastereenje Ugradmja koluta za rastereenje Ugradnja stapa za rastereenje Izvedba pumpi s posebnim rasporedom rotora Primjena rotora s dvostrukim ulazom tekuine

6.1. Leajevi i brtvenice centrifugalnih pumpi

Leajevi mogu biti: klizni kuglini : -radijalni - radijalno-aksijalni

Klizni leajevi se primjenjuju openito na sporookretnim pumpama, a posebno na vertikalnim, gdje slue kao donji leaj vratila. Kuglini leajevi se primjenjuju u centrifugalnim pumpama kao radijalni ili radijalno-aksijalni , u svrhu preuzimanja aksijalne sile. Vratilo koje nosi treba biti na leajevima pomno izbalansirano.

Brtvenice Vrlo vaan konstrukcijski dio pumpe je brtvenica. Ona sprijeava izlaz tekuine ili ulaz zraka u usisni dio rotora. Poeljno je da brtvenica uzdu vratila proputa samo malo tekuine , to pokazuje da zrak ne ulazi u kuite. Proputanjem brtvenice i ulazom zraka u usisni dio kuita smanjuje se vakuum u usisnoj cijevi. Na mjestima gdje brtvenica proputa tekuinu pumpe imaju otvor za potrebe odvodnje.

Postoje tri standardne izvedbe brtvenica, a one su:

A brtvenica sa brtvom od pletenice B brtvenica sa brtvom od pletenice i brtvenim prstenom (a) C brtvenica sa mehanikom brtvom

Izvedba A je uobiajena izvedba gdje se brtvena pletenica pritee vijkom na prirubnici brtvenice. Takva izvedba se primjenjuje na pumpama za hladne tekuine. Izvedba B se primjenjuje za samousisne pumpe. Da se sprijei ulaz zraka, ugrauje se klizni brtveni prsten. On se normalno postavlja u sredini pletenice. Na prsten se dovodi tekuina pod tlakom iz spiralnog kuita pumpe u brtvenicu posebnom cijevi. Na taj nain kroz brtvenicu u sisaljku moe ulaziti samo tekuina a ne zrak. Brtvenice izvedbe A i B treba stalno odravati, nadzirati, pritezati ili poputati. Izvedba C prikazuje mehaniku brtvu na kojoj se brtvljenje vri gumenim, grafitnim i eljeznim prstenovima, posebnom maticom, protumaticom i oprugom postavljenom na vratilu. Brtvu nije potrebno nadzirati i pritezati jer tu ulogu preuzima opruga. Na samousisnim pumpama spiralno kuite i brtvenica spajaju se sa cijevi da se sprijei ulazak zraka u usisni dio pumpe.

10

Na slici 2.8. prikazan je najjednostavniji oblik centrifugalne pumpe.

Sl. 2.8. Centrifugalna pumpa

a-kuite; b-usisna cijev; d-tlana cijev; e-rotor; f-osovina; g-lopatica rotora; kanal rotora

11

7. Ponaanje centrifugalne pumpe u radu

Dobava pumpe odvija se pri karakteristinoj krivulji otpora cjevovoda I prema slici 2.9. pri normalnom broju okretaja n krivulja otpora h0 poinje na osi ordinate, s geodetskom visinom dizanja Hg u m. Poveanjem koliine Q rastu i otpori h0 na paraboli. Sjecite krivulje otpora I i krivulje Q/H predstavlja radnu toku pumpe gdje je Hm = Hg + h0, a koliina Q. Ukoliko se eli koliina Q smanjiti, onda treba otpor poveati prema krivulji II (pritvoriti tlani ventil), a ako se eli Q poveati, treba otpor smanjiti prema krivulji III (odnosno otvoriti tlani ventil pumpe). Ako se ventil u tlanom cjevovodu ne moe vie otvarati, onda znai da takav cjevovod ne moe dobavljati veu koliinu tekuine od Q3.

Sl. 2.9.

Sl. 2.10.

Na slici 2.10. prikazan je paralelan rad dviju pumpi koje imaju jednake karakteristike. Krivuljom AB-A1B1 prikazana je karakteristika jedne i druge pumpe. Zajednika karakteristika dobije se ako se paralelno s osi apscise povue pravac H1-1 i produlji udesno. Na tom pravcu udesno duljina je 1-4. Na taj se nain dobije toka 4. Krivulja I predstavlja krivulju otpora cjevovodana koji su pumpe prikljuene. Pri ukljuivanju u rad jedne pumpe njezina radna toka bit e u 1 kojoj odgovara kapacitet Q1. Pri ukljuivanju druge pumpe u rad zajednika radna toka bit e 2 kojoj odgovara kapacitet Q2 a visina H2. Iz slike je vidljivo da je ukupna dobavna koliina dviju pumpi znatno manja od njihove dvostruke dobavne koliine.

12

7.1 Samousisni ureaj

Centrifugalne pumpe ne mogu same crpiti vodu osim kada su postavljene ispod razine vode, to znai ispod razine u tanku, ili ispod razine gaza broda. Zbog toga se usisna cijev i pumpa moraju napuniti vodom, ili pak mora postojati samousisni ureaj. Na slici 2.11. prikazan je sustav s ejektorom koji je vrlo pouzdan i uinkovit.

Sl. 2.11.

1-pumpa, 2-podesivi tlani prekida, 3-zaporni ventil, 4-cijev za usisavanje, 5-ejektor, 6-magnetski ventil, 7-vertikalna cijev, 8-ventil na plovak

13

Ovaj sustav se sastoji od vertikalne cijevi spojene na usisnu stranu pumpe, nepovratnog ventila na plovak, ejektora koji radi na komprimirani zrak, elektrinog tlanog prekidaa i magnetskog ventila koji proputa komprimirani zrak za rad ejektora. Naelo rada je sljedee: kad je tlak na tlanoj strani pumpe malen, tlani prekida 2 ukljuuje magnetski ventil 6 koji se otvori i propusti komprimirani zrak u ejektor 5 koji, na osnovi vlastitog naela djelovanja, usisava preko cijevi 4 zrak i paru iz usisne cijevi i kuita pumpe 1. Kad se usisna cijev i kuite napuni tekuinom djelovanjem atmosferskog tlaka, napuni se i vertikalna cijev 7 i pomou plovka se zatvori ventil 8, te prestaje proces usisavanja. Pumpa se uputi, tlai tekuinu, a tlani prekida 2 rastavi elektrine kontakte djelovanjem tlaka tekuine na membranu u tlanom prekidau, te se prekine rad ejektora zatvarenjem magnetskog ventila.

Sl. 2.12.
1-nosa motora, 2-elastina spojka, 3-leaj, 4-dvodjelno kuite, 5-vratilo, 6-regulacijski ventil samousisnog ureaja, 6-vakuum pumpa, 8-postolje pumpe

Postoje i izvedbe centrifugalnih pumpi s ugraenim samousisnim ureajem, odnosno s vakum pumpom ugraenom u samu centrifugalnu pumpu. Pumpa s navedenim sustavom prikazana je na slici 2.12.

14

Zakljuak

Centrifugalne pumpe najprimjenjivije su pumpe na brodu. Razlog tomu je to imaju brzu i efikasnu dobavu, jednostavnu konstruktivnu izvedbu, zauzimanju malo prostora, pogotovo u vertikalnom poloaju. Dapae, glavno je pravilo tamo di moe pumpa stajati vertikalno ona se obavezno postavlja u vertikalnom poloaju. Glavna prednost u odnosu na stapne pumpe joj je ta sto nema ventile. Mane su im te to nisu samousisne nego moraju imati posebnu izvedbu stvaranja podtlaka u usisnom cijevovodu i mogunost pojave kavitacije.

15