Godišnjak Medžlisa Islamske Zajednice Tuzla 2011

Godinjak
medlisa Islamske zajednice Tuzla
2010/1431-32.
Malek Ben Ibrahim Al-Ahmad, Muhammed ibn Muhammed Abu Hamid Al-Gazali, Ramiz Baji, Fuad Hadimehmedovi, Muamer Hasanbai, Mensur Husi, Muamer Jusi, Samedin Kadi, Elvir Musi, Edin Petali, Denan Rahmanovi, Sead Seljubac, Ibrahim Softi, Sifet Sulji, Rusmir adi, Emir ei
Godinjak
medlisa Islamske zajednice Tuzla
2010/1431-32.
Sadraj
TEFSIRSKE I HADISKE tEME Dr. Sead Seljubac Umotani I Pokriveni (Komentar dvije kuranske sure) 9
Muhammed ibn Muhammed Abu Hamid Al-Gazali O vrijednosti stjecanja znanja 31 ISLAMSKI EZOtERIZAM Rusmir adi Fenomenologija srca iz perspektive islamskog ezoterizma 41 Mr. Fuad Hadimehmedovi Derviki red hamzevija 51 KULtURNO-HIStORIJSKE tEME Dr. Elvir Musi Vanost prouavanja nae batine na perzijskom jeziku Emir ei Kulturni svjetionik esnaestog stoljea Edin Petali Utjecaj tuzlanskog hikjmeta na razvoj islamske misli u bosni I hercegovini izmeu dva svjetska rata MEtODIKA NAStAVE Ibrahim Softi Metodika pouavanja Kuranu u mektebima
4
GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA
71 85
103
119
POLItIKA I pRAVO Denan Rahmanovi Novane obaveze I ugovorno ustupanje potraivanja (cesija) Omnes condemnation est pecuniaria Dr. Malek Ben Ibrahim Al-Ahmad Muslimani na zapadu Prije i poslije 11. septembra Samedin Kadi Pojam biopolitike KOMpARAtIVNA SAGLEDAVANJA Mensur Husi Dijalog religijskih razliitosti kao osnova suivota meu nacionalnim zajednicama u Bosni I Hercegovini Muamer Jusi Isus povijesti i(li) krist vjere Muamer Hasanbai Osnovna naela islama u doktorskoj disertaciji tomislava jablanovia Istaknute linosti Sifet Sulji Munir Gavrankapetanovi-ivot I djelo DEMOGRAFIJA Ramiz Baji Faktori razvoja stanovnitva opine graanica DODAtAK Izvjetaj o radu Administrativno-pravne slube u 1431-31/2010. godini Izvod iz Izvjetaja o radu Vjersko-prosvjetne slube za 2010/1431-32. g.
133
151 173
191 207
231
255
271
301 335
5
Tefsirske i hadiske teme
Dr. Sead SELJUBAC
Umotani i pokriveni (Komentar dvije kuranske sure)
Rezime:
Ovaj rad je pokuaj da se ponudi put razumijevanja sadraja Kurana na nain sluanja vie nego itanja. Ako italac otvori srani sluh i Boije Rijei pokua uti kao upuene upravo njemu pronai e bezbroj prelijepih smjernica da mijenja svoj ivot u pozitivnom pravcu. To e mu pomoi da sa svakim ajetom uini korak blie Boijem zadovoljstvu. Zar to nije konani cilj svakom muslimanu, iskreno predanom Bogu Dragome?
EL-MUZZEMMIL / UMOTANI (73)

TEFSIRSKE I HADISKE TEME
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog1 1. O ti, umotani! 2. probdij no, osim malog dijela; 3. polovinu njezinu ili malo manje od nje; 4. ili malo vie od nje, i izgovaraj Kuran paljivo, 5. Mi emo ti, doista, teke rijei slati. O ti to u svom Hirau za Istinom traga, strah od odgovornosti neka te ne navede da se skloni pod plat svog komoditeta, i tu se primiri.2 Ako osjeti da nema dovoljno snage za odgovornost noenja emaneta Vjere, prenoenja Njegove Rijei i ivljenja Pravog Puta onda dodatnu snagu potrai u ibadetu. Sedde i duga stajanja pred Uzvienim, u tihim nonim satima, dok drugi spavaju, najpogodniji je oblik jaanja svog duha. Previe spavanja umrtvljuje duu. Ako eli da procijeni koliko je nonog ibadeta potrebno ba tebi da bi snagu poveao onda kreni od donje granice bar jednu treinu noi probdij ispunjavajui je razliitim vidovima ibadeta: klanjajui, zikrei ili Kuran uei. Kuran ui polagano, pratei smisao njegovih ajeta i osjeajui da se obraa upravo tebi. Poneku poruku i zapii. Posebno onu koja ti je u tim danima iznimno vana i o njoj vie misli. Sve to sutra, kada svane, mogne odmah primijeniti uini to! Nita ne odgaaj! Neka ti to bude princip u ivotu! Kada osjeti da ti ta koliina vie ne predstavlja potekou poveavaj je do jedne polovine noi. Kada vidi da ti ni provesti pola noi u ibadetu vie nije teko, poveavaj do dvije treine, ali dalje ne idi. Tvoje tijelo ima pravo da se odmori. uvaj i njegov hakk!
1 Prijevodi ajeta su uglavnom preuzimani iz: Kuran s prevodom, (preveo Besim Korkut), Sarajevo, 1989., izuzev mjesta na kojima smo smatrali da bi odgovarao drugaiji prijevod. Pri traenju alternativnog prijevoda sluili smo se: 1. Kuran s prijevodom na bosanski jezik, (preveo Esad Durakovi), Sarajevo, 2004. 2. Kuran sa prijevodom na bosanski jezik, (preveo Enes Kari), Sarajevo,1995. 3. Muhammed Asad, Poruka Kurana, (preveo Hilmo erimovi), Sarajevo, 2004. 2 Muhammed Asad, pojanjavajui znaenje pojma muzzemmil, izmeu ostalog navodi: Meutim, nema nikakve sumnje da, bez obzira na to kakav je lingvistiki smisao obraanja O, umotani, on implicira poziv na poveanje svijesti i dublje duhovne budnosti Poruka Kurana, str. 921.
10
UmOtaNi i POkriVeNi (Komentar dvije kuranske sure)
Nakon odreenog vremena, najee je to jedna godina dana, osjetit e kako posjeduje dovoljno duhovne, ali i tjelesne, snage da ponese emanet ivljenja i irenja Boije Rijei u okruenju, a taj emanet je itekako teak. Ko ne shvata ozbiljnost i teinu noenja i prenoenja tog emaneta nije ni dostojan da se time bavi. Samo nemoj zaboraviti da je i nagrada adekvatna teini uloenog napora. Sjeti se da je Uzvieni i tvog najveeg uitelja Muhammed-pejgambera istim rijeima pozvao da ustane, sa sebe skine pokriva kojim je groznicu straha tjerao od sebe, i krene u duhovno uvrivanje sebe i svojih ashaba. Nije se on bojao obaveze, nego je bio fasciniran velianstvenim izgledom jednog od Boijih meleka, plemenitog Dibrila. Zaklanjao je cijeli horizont, kada mu se jednom pokazao u svom prirodnom liku.3 A kako li je tek velianstven njegov Stvoritelj, Koji ti alje Svoju Rije da osvijetljen njenim nurom hodi kroz dunjaluke tmine? Ti i oni to su uz tebe. Razmisli o tome! Najbolje e razmiljati u svojoj osami, kad noni sati oko tebe sve umire.

6. ta ustajanje4 nou, zaista, jae djeluju i izgovara se jasnije, 7. a ti danju ima, doista, mnogo posla. Noni sati su Boija blagodat upravo zbog njihove mirnoe. Nona vreva je zulum koji ovjek dananjice ini prema noi. Iskljui se! Tu Boiju blagodat iskoristi da jasno uje svoje srce kad izgovara velianstvenu rije Allah. Zaboravi tada na svoje dnevne obaveze, na Dunjaluke zahtjeve i sve drugo. Neka je samo jedno pred tobom ime Uzvienog, ime Allah. Njegove rijei izgovaraj polagano i jasno. Poruke urezuj duboko u duu. Moli Rabba svoga da te vodi. Kroz Dunjaluk do Sebe. No neka bude svjedok tvoje iskrenosti.
3 Vidi: Muhammed b. Ismail el-Buhari, Sahihu-l-Buhari, (preveo Hasan kapur i grupa prevodilaca), Sarajevo, 2008, t. 1. str. 7. 4 Dua (osoba) koja ustane nou iz svoje postelje radi robovanja Bogu, d.., naziva se na ovom mjestu naii'a. To tvrde mnogi komentatori Kur'ana, meu njima i Zamaheri (4/638). Vidi: Kuran sa prijevodom na bosanski jezik, (preveo Enes Kari), str. 574.
11

8. I spominji ime Gospodara svoga i Njemu se potpuno posveti! 9. On je Gospodar istoka i zapada, nema boga osim Njega, Njega uzmi za zatitnika! Dok no bude svjedoila o tvojoj iskrenoj predanosti i posveenosti Voljenom Rabbu ti Ga moli da te titi i uva, da te brani i o tebi se brine, da bude Vekil tvoj. Ti drugog Zatitnika nema. Ti boljeg Prijatelja nema. Dok Mu bude dove upuivao On e ti uzvratiti neprocjenjivim darom, nezamjenjivim nimetom koji se saburom zove. A sabura ti treba kud god da krene. Najvie onda kada te nevjerujui ljudi ponu svojim otrovnim rijeima, tim pakosnim aokama, bosti gdje god i kad god stignu. Sabur e ti pomoi da njihov otrov na tebe ne djeluje, da smireno nastavi svojim Putem. Prema uzvienom Cilju.

10. I otrpi ono to oni govore i izbjegavaj ih na prikladan nain. 11. A Mene ostavi i one koji te u la ugone, koji raskono ive, i daj im malo vremena. Sabur, taj veliki Boiji dar, e ti pomoi da vjeto izbjegne njihove zamke, provokacije na koje oekuju da reaguje ishitreno, da svoje dostojanstvo pogazi, da se pred njima ponizi, da postane isti kao oni. Neka te rasko u kojoj ive ne obeshrabri. Samo trenutak tvog zadovoljstva kada si na seddi, Bogu blizu, i osjea tako jako Njegovu prisutnost, tu, s tobom, blie ti od tvoje ile kucavice, vrjedniji je od svega to oni imaju. Osim toga, oni nisu ni svjesni da su svakog trena sve blie i blie bolnom iznenaenju koje ih oekuje. A misle da imaju vremena. I misle da uivaju. Jadnici. Prepusti ih njihovom upornom bjeanju od Istine. Svi su oni poput onog, iz Pejgamberovog vakta poznatog, Velid b. Mugire ija dua je prepoznala Rije Boiju i priznala da je zadivljujua, i Boija, ali nakon to su mu njegovi duebrinici provokacijom mozak isprali, porekao je. Izazva12
li su otpor u njemu tvrdei kako se dodvorava Pejgamberu i ashabima radi neke svoje materijalne ili egzistencijalne koristi i udarili mu na ponos. Radi beskorisnog ponosa ustvrdio je kako je Kuran samo nekad davno ispriana pria a ni sam u to nije vjerovao.5 Ponos mu je bio vaniji od Istine. Takav je svaki velid b. mugire, u bilo kojem vaktu. Svi isto misle i isto tvrde. Pusti ih Njemu!

12. Bit e u Nas, doista, okova i ognja, 13. i jela koje u grlu zastaje, i patnje nesnosne, 14. na Dan kada se Zemlja i planine zatresu, i planine - mehke pjeane dine budu. Ti strpljivo slijedi staze Gospodara svoga i boj se Dana kada e strani potres sve zahvatiti, kada e ljuta stijena mehka praka postati, a povrina Zemlje odjednom potpuno ravnom ostati. Tog Dana one koji tebe smatraju nerazumnim jer vjeruje u Istinu ekaju brojna bolna iznenaenja. Meu njima Rabb izdvaja etiri: a. Okove. U zamjenu za dunjaluke stege kojima su vlastitu duu okivali a tjelesnim uicima ih nazivali, i vlastitoj dui branili da do istoe doe, dobit e vatrene obrue iz kojih izbavljenja nema. b. Oganj. U zamjenu za vatrene strasti koje su im, na Dunjaluku, i tijelo i duu sagarali, a domove im razarali, eka ih Oganj koji jednako lahko u prah pretvara i ljudsko meso i ljuti kamen. c. Jelo koje davi. U zamjenu za bezvrijedni ponos koji nisu mogli progutati i Bogu veliinu priznati, pa ponizno na seddu pasti, imat e jelo koje e im u grlu zastajati i vjeno ih daviti. d. Patnja nesnosna. Kao nastavak paenja vlastite due na Dunjaluku koju su liavali istinskog uitka u Boijoj blizini dobit e vjenu patnju, u kojoj im nee biti ni ivota ni smrti.
5 Predaju o tome od Ibn Abbasa biljee El-Bejheki i El-Hakim. Navodena je i u: Tefsir Ibn Kesir, skraeno izdanje (skratio Muhammed Nesib er-Rifai), Sarajevo, 2002, str. 1446.
13
Boe Milosni, Ti nas zatiti od patnje i Ovdje i Tamo, a i u Meuvremenu. I nas i nae najmilije, kojima si Ti drag i koji su Tebi dragi.

15. Mi smo vam zaista poslali Poslanika da bi svjedoio protiv vas isto onako kao to smo i Faraonu poslanika poslali, 16. ali Faraon nije posluao poslanika, pa smo ga tekom kaznom kaznili. 17. Kako ete se, ako ostanete nevjernici, sauvati Dana koji e djecu sijedom uiniti?! 18. Nebo e se toga dana rascijepiti, i prijetnja e se Njegova ispuniti. Pokuaj se sauvati strahota tog Dana dok si jo Ovdje. Nemoj praviti greke nekih ranije kojima je Bog Dragi svoju milost slao po Svojim pejgamberima, a oni su je oholo odbijali. Teko onima koji se budu faraonski ponaali. Protiv njih e svjedoiti njihovi pejgamberi. A i oni sami e protiv sebe svjedoiti. Njihova oholost e se pred njima pojaviti i jo jednom ih progutati. Svojim vatrenim grotlom. Nemoj dozvoliti da popusti pred povremenim napadima slabosti. Ojaavaj duh nonim ibadetima. O tvojoj snazi u Dinu e svjedoiti, osim noi, tvoj Pejgamber. Pomozi i drugima da budu jaki i ustrajni, kako bi i u njihovu korist Pejgamber svjedoio. Teko onima protiv koji budu svoju rije kazali njihovi pejgamberi. eka ih strahota. Kada bi tu strahotu djeca vidjela, njihove djeije crnokose glavice bi dobile staraku, sijedu boju. Od straha.6
6 Strahote agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocida nad Bonjakim narodom su mnoge mlade ljude u starce pretvorile. Bediuzzeman Said Nursi strahote rata smatra jednim vidom dunjaluke realizacije ovog ajeta. On o strahotama Prvog svjetskog rata svjedoi: I mada sebe jo nisam ubrajao u starce, ipak onaj ko iskusi rat jeste starac, jer ratni dani, njihova grozota obijeli mladie, u kao da ih proima jedna od tajni ajeti-i kerima: Dana koji e djecu sijedom uiniti. Iako sam bio blizu etrdesete,
14
I ti bi osijedio istog momenta kada bi vidio kako se nebo cijepa, bezdan otvara, sve propada, a samo se prijetnja Rabba tvoga pojavljuje. Svarna i strana. uvaj se dok jo moe i ima vremena! Rabbova milost ti ga je dala. Budi zahvalan!

19. Ovo je, doista, pouka; i ko hoe, Put ka Gospodaru svome prihvatit e! Kada te je ve Uzvieni Rabb obradovao da uje Njegovu Rije, da je u lijepom Mushafu tako mudro sabranu u rukama dri, onda je posluaj. Svaki dio Puta kojim te ona vodi paljivo prelazi. Nemoj da ti promaknu neki vani momenti koji bi tvom putovanju dali vei kvalitet. I nemoj da drijema na putu. Tvoja jahalica bi te mogla vratiti nazad. Izgubljeno vrijeme, koje bi troio dok bude ponovo iao ve preenom trasom je nenadoknadivo. Pouku uzmi i prenesi je dalje.

20. Gospodar tvoj sigurno zna da ti klanjajui bdije manje od dvije treine noi, polovinu njezinu, ili treinu njezinu, a i skupina od onih koji su uz tebe. Allah odreuje duinu noi i dana. On zna da vi to neete moi izdrati pa vam prata, a vi iz Kurana uite ono to je lahko. On zna da e meu vama biti bolesnih;
osjeao sam kao da sam u osamdesetim godinama. Vidi: Said Nursi, Odsjaji, (preveo Abdullah Smaji), Sarajevo, 2007. str. 446.
15
i onih koji e po svijetu putovati, i Allahove blagodati traiti; i onih koji e se na Allahovu putu boriti. Pa uite iz njega ono to (vam) je lahko, i namaz obavljate, i zekat dajite, i Allahu lijep zajam dajte! A dobro koje za sebe unaprijed date nai ete kod Allaha jo boljim i po nagradi veim. I molite Allaha da vam oprosti, jer, Allah prata i milostiv je. A pouka ti je i u tome to Uzvieni ima obzira prema tebi i, iz milosti Svoje, ne zahtijeva da se, dok ibadeti, mui. U razliitim godinjim dobima je duina noi razliita, kao i dnevne obaveze. Ti, kao i ljudi oko tebe, koji s tobom dijele iste dinske osjeaje, bavite se razliitim djelatnostima. A ni zdravlje nije uvijek najbolje. Stoga, dobro procijeni koliko vremena e provoditi u ibadetu, e da ne bi u tome preao mjeru i uskratio sebi mogunost za druge, Bogu takoer drage, oblike iskazivanja zahvalnosti Njemu. Kad Kuran ui, u namazu i izvan njega, ini to s ljubavlju prema Onome ija je to Rije. I s lahkoom. Ono to najbolje zna. I paljivo. I polahko. Kad klanja ini to sa zadovoljstvom a ne s mukom. Kada izdvaja neto od materijalnih darova od Boga ti datih, i dijeli ih s drugima, i to ini s osjeajem vedrine a ne smrknuta ela i stisnuta srca.7 Kad sa uitkom ibadeti to je onda znak da si na Putu s obje noge. vrto. To je, takoer, znak da je Uzvieni s tobom i da Te on vodi. Osjeati slast imana i slast ibadeta je Njegov dar onima koji Njemu posveuju svoje vrijeme. I svoje srce.
7 Prenosi Haris b. Suvejda da mu je Abdullah kazivao: Vjerovjesnik, s.a.v.s., je upitao: 'Kome je od vas imetak njegovog nasljednika drai od njegovog imetka?' 'Allahov Poslanie', odgovorili su, 'nema nikog meu nama da mu njegov imetak nije drai!' On ree: 'Doista je njegov imetak onaj kojeg podijeli, a imetak njegovog nasljednika onaj kojeg ostavi iza sebe.!' Vidi: Sahih el-Buhari, t. 4. str. 593.
16
EL-MUDDESSIR / POKRIVENI (74)

O ti koji u svom Hirau za Istinom traga, ti koji si, u dugim zimskim i kratkim ljetnim noima, itajui Rije Boiju, stremio ka Njegovoj blizini, i uivao u njoj na seddu sputenog ela, nemoj se svojom osamom od drugih udaljiti. Ako si do sada bio umotan u svoju samou vrijeme je da bogatstvo koje si u njoj dobio s drugima velikoduno podijeli. Sjeti se da ni tvoj najvei uitelj meu ljudima, Dika svih svjetova, Boiji miljenik Muhammed-pejgamber, nije mogao ostati skriven i pokriven, izdvojen i udaljen od drugih, kada se ono, zbog uzbuenja i zaokupljenosti velianstvenim prizorom Dibrilogovog prirodnog lika, koji je horizont zaklanjao, i od zemlje do neba sezao, bio u svoj dom povukao i da ga pokriju zatraio. Ipak je morao ustati i druge upozoravati na greke koje ine, prema sebi i drugima, prema Bogu i svjetovima.8

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. O ti, pokriveni! 2. Ustani i opominji! Zato se i ti odreci svoje usamljenosti i pomozi ljudima, najprije onima koji su ti najmiliji, zatim ostalima u svom okruenju, da, poput tebe, shvate da osim Ovoga ima i Drugi Svijet, da je najvea vrijednost i na jednom i na drugom, vrsta vezanost za Stvoritelja svih svjetova i odanost Njemu. Tako e bar malo osjetiti slast i vanost upoznavanja sa Objavom i njenog dijeljenja s drugima.
8 Vehbe ez-Zuhajli, Et-Tefsir el-vediz; Damask, 1994, str. 575.

17
3. I Gospodara svoga veliaj! 4. I haljine svoje oisti! Svugdje, gdje ti se prilika prui, istii koliko je velianstven Rabb tvoj, koliko je milostiv i dareljiv, te kako je njegovo vostvo neophodno potrebno i onom iji je koeficijenat inteligencije nizak kao i onome iji je na, do sada, najveoj izmjerenoj razini. On je najvei! On od tebe oekuje da sve to ini ini na najbolji nain, pa i kada prenosi drugima istinu o Njemu. Ako eli da i svojom vanjtinom i svojom unutranjou bude dostojan uloge velianja Njegove Rijei onda nastoj da si uvijek ist, pod abdestom, iste odjee i istog srca. Odbacuj sa sebe, i izbacuj iz sebe, sve to moe zasjeniti iskrenost tvog hizmeta Rabbu i njegovoj Rijei.

5. I kumr se kloni! 6. I ne prigovaraj drei da je mnogo! 7. I radi Gospodara svoga trpi! Tvoju istou, istou tvoje due posebno, moe ponajvie uprljati utjecaj savremene idolatrije na nju. Ne dozvoli da joj se dopadnu idoli kakvi su: vlast, bogatstvo, popularnost i njima slini, ma koliko ejtan nastojao da joj ih prikae u najljepoj moguoj slici. Ako ti dua jo nije dovoljno vrsta, poveavaj joj snagu. Nonim ibadetima. rtvujui svoje vrijeme i snagu, a esto i svoja materijalna dobra, u svrhu postizanja cilja dijelenja Boije Rijei s drugim ljudima, nemoj oekivati da e ti se odmah vratiti vie nego si uloio. To bi bio znak nedostatka strpljenja, a sabura ti u takvoj misiji treba ponajvie. Budi uvijek spreman da kroz svoj hizmet Kuranu i Dinu podnese i neprijatnosti koje ti mogu prirediti nevjerujui ljudi, kako bi umanjili rezultat tvojih pozitivnih nastojanja. Ti samo naprijed, i saburli. Nedaj se ometati. Svjestan budi u svakom momentu da je tvoj hizmet most do Boijeg zadovoljstva, do Rabbovog raziluka. Na Dan kada bude strano Njegov raziluk e ti biti najpotrebniji. Kao i sada.
18

8. A kada se u Rog puhne 9. bie to naporan Dan 10. nevjernicima, nee biti lagahan. S radou i nadom da e ti Dragi Rabb tvoj hizmet ukabuliti bori se da Rije Njegova nae svoje mjesto u to vie srca. I uporno to ini. Jer nije mnogo ostalo do trenutka kada e se Rog oglasiti i cijeli Dunjaluk nestati. Sve ivo e tada svoj ivot vratiti Onome koji im ga je darovao. A kada se i po drugi put Rog oglasi uspravit emo se iz kabura svojih, i mi i svi oni koji su prije ili poslije nas u njih sputeni, ili ih je prvi Rog zatekao kako po Zemlji hodaju pa su bez ivota ostali. Kako e to straan Dan biti. Posebno za one koji e biti svjesni da su taj Dan, dok su bili na Dunjaluku, tako uporno poricali i Rije Boiju odbacivali a ona se, eto, obistinjuje. Bit e to teak Dan. Pun neizvjesnosti i straha. Jo davno, u Pejgamberovom vaktu, on sam, Dika svih svjetova, imao je brigu kako emo taj Dan doekati. U kakvom stanju? Kada bi o tome razmiljao nemir bi ga hvatao. Kada bi ga umirivali odgovarao im je: Kako da budem spokojan, a melek, koji je zaduen za Rog, ve ga je uzeo u usta i pognuo elo ekajui kada e mu biti nareeno da puhne u njega...9 Jo tada je to bilo oekivano. A mi, to smo od Pejgamberova vakta dalje sve smo tom Danu blie. Budi toga sam svjestan a i drugima pokuaj prenijeti istinu o isteku vakta cijelom Dunjaluku i svima nama. Priaj, kome god stigne, i o sluaju kada je jedan kadija Basre, klanjajui sabah uio ovu suru, pa kada je stigao do ajet: A kada se u rog puhne - bit e to naporan Dan; nevjernicima nee biti lagahan... zahroptao je i na zemlju mrtav pao.10 Neka i njega i nas Allah Dragi svojim rahmetom pospe. Eh, kako smo mi daleko od tog nivoa, od tako jakog osjeaja straha i odgovornosti.
9 Vidi: Tefsir Ibn Kesir, str. 1446. 10 Vidi: Isto, str. 1446.
19

11. Meni ostavi onoga koga sam Ja stvorio samog (bez ikoga i iega) 12. a onda mu i bogatstvo ogromno dao, 13. i sinove koji su (svugdje) s njim, 14. i ast i ugled mu pruio 15. a on, nakon svega toga, udi da mu (sve to) jo uveam! Od nas se oekuje da, poput naeg Pejgambera, budemo zabrinuti za svoje stanje i stanje nama najmilijih, a to se tie onih koji za strahote Dana Ustajanja uope ne mare, njih prepusti njihovom Stvoritelju i Gospodaru. On svakog takvog, kakav je u Pejgamberovo vrijeme bio i Velid b. Mugire, potsjea da ih je upravo On, a ne neko drugi, stvorio bez igdje iega, same; da im je dao sve to imaju, te da su njihove due tako nezahvalne i nezasite da uope ne ele da zahvalnost pokau, nego neprestano ude za vie, govorei: Ima li jo? Ima li jo?11 Ta njihova neutoljena glad za Dunjalukom ne dozvoljava im da mirno promisle o sebi i svom poloaju na ovom Svijetu, svojoj ulozi i zadacima, svom odnosu prema sebi i drugima. Njegov lini interes je uvijek iznad svega. On hoe uvijek sebi, a za druge ne mari. Vaan je njegov ugled i poloaj u drutvu, njegovo imovinsko stanje i porodini status, a drugi nisu bitni. U tvom okruenju ima mnogo takvih ljudi. Nemoj da te oni obeshrabre. Njihovi sudovi o Vjeri i Boijoj Rijei nisu objektivni i ne mogu biti mjerilo istine. Zar se ti ljudi mogu nadati da e uspjeti ostvariti svoje elje na Dunjaluku, ak i kada ne bismo uope govorili o Ahiretu? Zar jedan takav prkosnik moe oekivati da njegov prkos i uporno odbijanje da poslua ta mu poruuju toliki ajeti Knjige Boije, te ajeti u njemu i oko njega, kao rezultat donesu sreu? Nikada! Ni prije njegovog smrtnog asa, ni poslije njega.
11 Ibn Abbas tvrdi da je Velid b. Mugire imao oko devet hiljada miskala srebra. Vidi: Ebu Tahir b. Ja'kub el-Fejruzabadi, Tenvir el-mikbas min tefsir Ibn 'Abbas, Damask, 1918, str. 491.
20

16. Nikako! On, doista, prkosi ajetima Naim 17. a naprtiu Ja njemu tekoe, Posluaj kako takvome Uzvieni i Moni, Silni i Snani prijeti tekom patnjom nakon to napusti Dunjaluk. Koliko god da mu Ovdje izgleda da uiva i naslauje se, sve mu to kasnije postane samo postepeno pribliavanje stranoj a vjenoj patnji. Zaokupljen svojim pohlepnim tenjama i svojim sebinim nastojanjima da sam ima to vie svega to moe imati, on ni na Dunjaluku ne primjeuje da ostaje sam, prezren od mnogih, odbaen esto i od sebi najbliih. Zar to nije ve patnja? Jo Ovdje. A kakva ga tek patnja eka Tamo. Na dragi Pejgamber je spominjao da takve, u Dehennemu, eka jedno brdo koje se zove Saud, brdo od vatre, na koje e se on, nevjernik, penjati po sedamdeset godina, a kada se uspne na njegov vrh biti e srtmoglavljen u njegovo podnoje, da bi se ponovo uspinjao, i tako vjeno...12 A brdo vatreno. Sauvaj nas Boe! Dobro se uvaj oholosti i uobraenosti! Na njih upozoravaj i sve one do kojih ti je stalo!

18. On je smiljao i raunao 19. i, proklet bio, kako je proraunao!
12 Vidi: Isto, str. 1447.
21
20. I jo jednom, proklet bio, kako je proraunao! 21. Zatim je pogledao, 22. pa se onda smrknuo i namrtio 23. i potom se okrenuo i uzoholio, 24. i rekao: Ovo nije nita drugo do vradbina koja se nasljeuje, 25. ovo su samo ovjekove rijei! 26. U Sekar u Ja njega baciti. Negdje duboko u sebi ti ljudi, a tako je bilo i sa spomenutim Velid b. Mugirom, prihvataju da je Rije koju je od Boga nama prenio Njegov Pejgamber uistinu Rije Boija i da je, kao takvu, treba prihvatiti i posluati, ali im njihov nm, njihov ponos i prkos, ne dozvoljavaju da to javno priznaju. Kao da se boje da e, priznavanjem i prihvatanjem Istine, biti oboren njihov ugled u oima protivnika Istinske Vjere; da e se time poniziti; da e neko tamo pomisliti kako se oni dodvoravaju vjerujuim ljudima elei postii neki svoj materijalni interes, i slino. Iz tih i takvih razloga oni e radije Boiju Rije smatrati nekom sumnjivom vradbinom koju ljudi ue jedni od drugih ve stoljeima, nego priznati da je Istina od Boga objavljena.13 Kada ve poriu i javno to ine, onda svom poricanju ele dati ozbiljan ton. Izjave daju glumei intelektualnost i promiljenost, mudrost i umnost, a sve to, ustvari, pokriva samo i jedino njihovu oholost. U tvom nastojanju da Boija Rije nae svoje mjesto u tvom okruenju naii e na mnogo takvih. Njihov otpor tvom hizmetu Boijoj Knjizi ne umanjuje vrijednost nagrade koja te za hizmet eka, a ta eka njega? Zbog svog inada je, eto, proklet jo na ovom Svijetu, a Sekar je daleko tei od prokletstva. I vjena je patnja. Sauvaj nas Boe!

13 Vidi povod objavljivanju ovih ajeta u: Jusuf Rami, Povodi objave Kurana, Sarajevo, 1984, str. 230-231.
22

27. A zna li ti ta je Sekar? 28. Nita on nee potedjeti, 29. koe e crnim uiniti, 30. nad njim su devetnaesterica. 31. Mi smo uvarima Vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao iskuenje onima koji ne vjeruju, da se oni kojima je Knjiga data uvjere, i da se onima koji vjeruju vjerovanje uvrsti, i da oni kojima je Knjiga data i oni koji su vjernici ne sumnjaju, i da oni ija su srca bolesna i oni koji su nevjernici kau: ta je Allah htio ovim primjerom? Tako Allah ostavlja u zabludi onoga koga hoe, i na Pravi put ukazuje onome kome hoe. A vojske Gospodara tvoga samo On zna. I Sekar je ljudima samo opomena. Vatra oholosti spaljuje pozitivne osobine i od njih ne ostaje nita. Samo jedna velika praznina i mrtvilo. Baciti se u ponor oholosti znai izvriti duhovno samoubistvo. I nije rije o padu koji ima kraj. To je niz padova koji iznova jednu po jednu vrijednost u prkosniku obara. I tako u nedogled. Vjeno prokletstvo padanja. Kako je to teka kazna, a onaj ko je u toj vatri misli da uiva. Kolika je to zabluda i samoobmana! ta je stvarna Vatra tek e Tamo vidjeti. To je nepotedni Plamen koji nikada nije uo za rije milost. I pokoran je svom Gospodaru kao i koa prkosnika koju e spaljivati. A koi je nareeno da, im izgori opet u svoje prvobitno stanje doe, kako bi iznova gorila i boljela. Vjena bol. Kako je oholost teka patnja. Bjei od nje! Onako kako prkosniku Ovdje ejtan uva lea dok on polahko a sigurno pada sve nie i nie, tamo e nad njim i njegovom Vatrom bdjeti meleki azaba, strogi i nemilosrdni, kao i Vatra koju uvaju i nee mu dozvoliti da iz nje izae. Niko od njih devetnaest to nee dozvoliti. Sauvaj nas Boe!
23
Neka zna da ni Sekar ni njegova strahota i estina, kao ni svih devetnaest meleka koji ga uvaju, za prkosnika koji padne na samo dno ponora svoje oholosti nisu prepreka da propada sve dublje, Vatri sve blie. U njegovoj glavi je ista ona pomisao, tako drska i ohola, koju je imao i faraon Pejgamberova vakta, Ebu Dehl, da vojske Ovog svijeta mogu svojom brojnou i snagom savladati silinu meleka azaba.14 Vara se isto onako kako se i Ebu Dehl uvijek varao kada je Pejgambera i Istinski Din osuivao, bahato se ponaajui. Tebi, koji istinu u svom Hirau trai, neka i Sekar i njegovi uvari budu opomena. uvaj se oholih i njihove oholosti. Ti i oni koji su ti dragi.

32. Ne! 15 Tako Mi Mjeseca! 33. I tako Mi noi kada mine, 34. i zore kada svane 35. on (Sekar) je, zaista, najvea nevolja. 36. Ljudima je opomena 37. onome izmeu vas koji eli initi dobro ili onome koji ne eli! Znaj, Allah ti poruuje, da se melekima azaba niko ne moe suprotstaviti, i ozbiljno to shvati. Ti i svi do kojih ti je posebno stalo. Da je to tako
14 Ibn Ishak i Katade vele: Jednog dana je Ebu Dehl izjavio: "O Kurejije, Muhammed tvrdi da je vojska Allahova koja e vas kanjavati u Vatri njih devetnaest, a vas ljudi ima vie, i stotinu vas e onesposobiti, pobijediti, savladati jednog njihovog!", pa je Allah objavio: A za uvare Vatre Mi smo samo meleke postavili... Vidi: Ez-Zuhajli, Et-Tefsir el-vediz, str. 577. 15 Ne (kella)!, je ovdje radi opomene i upozorenja, te prijekora onome ko tvrdi da se moe suprotstaviti uvarima Vatre. Ovo Ne! je potkrijepljeno zakletvom., tvrdi Zuhajli. Vidi: Isto, str. 577.
24
Uzvieni se, vidi i sam, Mjesecom zaklinje. A i no i zoru kao objekte Svog zaklinjanja koristi kako bi ti ukazao da je istina o Sekaru, koju ti u Svojoj Knjizi iznosi, doista blagovremeno upozorenje. Prije nego bude prekasno. On je upozorenje ne samo tebi, koji eli i nastoji to vie dobra uiniti, radi Boijeg raziluka, nego i svima onima koji se takmie ko e vie zla uiniti i time se ponose. Teko njima! Sauvaj nas Boe!

38. Svaki ovjek je zalog za ono to je uradio. 39. Osim sretnk. 40. Oni e se u dennetskim baama raspitivati 41. o nevjernicima: 42. ta vas je u Sekar16 dovelo? 43. Nismo rei e bili od onih koji su namaz klanjali 44. i od onih koji su siromahe hranili, 45. i u besposlice smo se sa besposlenjacima uputali, 46. i Sudnji dan smo poricali, 47. sve dok nam smrt nije dola. 48. Njima posredovanje posrednika nee biti od koristi.
16 Sekar je jedno od imena datih u Kuranu pojmu patnje na onom svijetu koju ovjek navlai na sebe grijeenjem i namjernim ostajanjem slijepim i gluhim, na ovom svijetu, prema duhovnim istinama Vidi: Muhammed Asad, Poruka Kurana, str. 928.
25
Dok si Ovdje ne moe znati zasigurno svoj status Tamo, ali moe eljeti i nadati se, i raditi na realizaciji svojih elja i nadanja. inei dobro i pokoravajui se eljama svog Rabba. Daj Boe da i ti i svi oni do kojih ti je posebno stalo, stignete, zajedno s nama, i svim vjerujuim ljudima, na stepen sretnika, onih koji e imati ast da im knjiga njihovih djela bude sputena u njihovu desnu ruku. Kako e to samo sretan trenutak biti. Dua e od sree zasjati. Njen nur e joj osvijetliti sve to dalje bude morala proi. Zajedno sa drugima, koje je ista srea dotakla, razgovarat e o onima kojima je ba ta srea nuena na Dunjaluku, a oni nisu vjerovali da takvo neto uope postoji. Njihov domet je bio srea na Dunjaluku. Ako su je uistinu imali. Ako nije bio samo privid sree. A jest. A kada takvi nesretnici Tamo budu upitani zbog ega su se nali u strahotama Sekara odgovorit e, posramljeni i drhtavo, kako nisu vjerovali ni tebi ni drugima koji su im o Sekaru govorili, ili iz Kurana itali; kako nisu prihvatali da im je u namazu i ponizno sputenom elu pred Gospodarom svjetova spas; kako su odbijali povjerovati da velikoduno i od srca sputeni novi u ruku siromahu moe biti presudan na Dan vaganja djela; kako su, sve do asa naputanja Dunjaluka, vrijeme troili u igru i zabavu, u naslaivanja dunjalukim poslasticama... Kako su... Kada bi se za njih tada zaloili i meleki, i pejgamberi, i dobri, ak im ni to ne bi pomoglo. Kako e to biti tuna pria. Sauvaj nas Boe! A eto, ta se istina nudi sada, tebi i drugima. Kao upozorenje. Na vrijeme. Da ne pogrijei.

49. Pa zato oni pouku izbjegavaju, 50. kao da su divlji magarci preplaeni 51. koji od onih koji ih progone bjee?
26
52. Da! Svaki ovjek bi od njih htio da mu se daju listovi raireni.17 53. Nikada, jer oni se Onoga svijeta ne plae! Budi sretan to pripada onima kojima se Uzvieni smilovao otvorivi im srca prema Svojoj Uputi, i zahvaljuj Mu na tome. Neka ti stanje onih iz tvog okruenja ija su srca tvrda poput kamena i jo tvra, budu primjer kako izgleda srce koje nije oplemenjeno Objavom. Takvo srce bjei od opomene, pa i od prijetnje Sekarom, isto onako kako bjei divlji magarac, kada ga potjeraju tragai. Hem je divlji, hem je magarac. A, ustvari, se tu ne radi o bjeanju nego o izbjegavanju. I odgaanju. eljeli bi izbjei obaveze koje od njih trai Din, i odgoditi trenutak istine i odgovornosti. ak i kad bi im neko donio pred njih, ili kako su neki traili,18 stavio im pod jastuk na kojem spavaju, listove na kojima su ispisana sva njihova djela, veinom runa, i presuda da ih zbog toga eka nesretni trenutak sputanja tih listova u njihovu lijevu ruku, a poslije Sekar, ni ta ih presuda napismeno ne bi uvjerila i od njihovog inada izbavila. Jer oni se Onog svijeta uope ne boje. Ni onoga to ih Tamo eka. Jer ne vjeruju. uvaj se svega to te moe pribliiti tako runom stanju due. I moli Svemogueg da te uva. Tebe i sve one do koji ti je stalo.

54. Uistinu! Kuran je pouka, 55. i ko hoe, na umu e ga imati. 56. A na umu e ga imati samo ako Allah bude htio. On je jedini dostojan da Ga se boje i On jedini prata.19
17 Ajet ukazuje na krajnji stepen njihove arogancije ili lanog ponosa. Vidi: Muhammed Asad, Poruka Kurana, str. 930. 18 Es-Sudi je rekao: "Ako Muhammed istinu govori, neka uini da se pod glavom svakog od nas nae sahifa na kojo e biti napisano za njega osloboenje i zatita od Vatre...", pa je objavljen ovaj ajet. Vidi: Ez-Zuhajli, Et-Tefsir el-vediz, str. 578. 19 Od Enesa b. Malika prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je prouio ovaj ajet: 'On je jedini dostojan da Ga se boje i On jedini prata', i rekao: 'Va Gospodar veli: 'Ja sam dostojan da Me se bojite i da se pored Mene ne izmilja
27
elje nevjerujuih ljudi da izbjegnu vjenu patnju se nee ostvariti. Nikada! Zato se ti vrsto dri Kurana kao pouke i njegove istine dijeli s drugima. Drui se s Kuranom svakodnevno, a njegove smjernice ivi. Neka ti je uvijek na umu da nita ne moe uiniti bez Boije volje pa ponizno, i esto, Njega moli da te vodi stazama kuranskim ukrasima okienim. I nemoj se bojati potekoa. Boji se Njegovog nezadovoljstva i uvaj se da Ga ne naljuti. Ako pogrijei moli Ga da ti oprosti. On voli pratati. I voli one koji Ga mole. Ne odvajaj se od njih.
boanstvo; ko se bude bojao da pored Mene izmilja drugo boanstvo, zasluit e da mu oprostim.'" Hadis biljee Ahmed i drugi. Vidi: Tefsir Ibn Kesir, str. 1449.
28
Summary The wrapped up and the covered

This paper offers some insights into understanding of the content of the Quran by the means of listening more than reciting it. If a reader opens up his heart to Gods words and tries to hear them as if they were revealed to him personally, he will find numerous wonderful guidelines for changing his life in a positive direction. That will help him make a step closer to God with every ayat (Quranic verse) he reads. Isnt that the ultimate goal of every Muslim, sincerely devoted to dear God?
Literatura:
1. Kuran s prevodom, (preveo Besim Korkut), Sarajevo, 1989. 2. Kuran s prijevodom na bosanski jezik, (preveo Esad Durakovi), Sarajevo, 2004. 3. Kuran sa prijevodom na bosanski jezik, (preveo Enes Kari), Sarajevo, 1995. 4. Tefsir Ibn Kesir, skraeno izdanje (skratio Muhammed Nesib er-Rifai), Sarajevo, 2002. 5. Ez-Zuhajli, Vehbe; Et-Tefsir el-vediz, Damask, 1994. 6. El-Fejruzabadi, Ebu Tahir b. Jakub, Tenvir el-mikbas min tefsir Ibn Abbas, Damask, 1918. 7. Asad, Muhammed, Poruka Kurana, (preveo Hilmo erimovi), Sarajevo, 2004. 8. El-Buhari, Muhammed b. Ismail, Sahihu-l-Buhari, (preveo Hasan kapur i grupa prevodilaca), Sarajevo, 2008. 9. Rami, Jusuf, Povodi objave Kurana, Sarajevo, 1984. 10. Nursi, Said, Odsjaji, (preveo Abdullah Smaji), Sarajevo, 2007. 11. Ramadan,Tarik, Stopama Boijeg poslanika, Sarajevo, 2010. 12. Durakovi, Esad, Paralelizmi u al-Fatihi, Takvim za 2008, Sarajevo, 2007.
29
Muhammed ibn Muhammed Abu Hamid Al-Gazali
O vrijednosti stjecanja ZNANJA
Uzvieni Allah je rekao: Allah svjedoi da nema drugog boga osim Njega, a i meleki i ueni, i da On postupa pravedno. Nema boga osim Njega, Silnog i Mudrog! (Sura Ali Imran, 18.) Uzvieni Allah poinje ajet ukazujui na Svoju Jednou i navodi Sebe za svjedoka, a na drugom mjestu spominje svoje meleke. Kao tree navodi uene od svojih robova. Zar nije tu dovoljno poasti, cijenjenosti, ugleda, izuzetnosti? Ako pogledamo u ono na to se pozivaju kao svjedoci, vidimo da se radi o ehadetu, a to je neto najvrjednije i temelj svim ibadetima, izvor svake sree. Ako pogledamo ko trai svjedoke, vidimo da je to Allah d.. Onda vidimo da su poaeni svjedoenjem i ueni, koje spominje uz Svoje ime i meleke. Zatim Allah d.. dodatno ukazuje na poast uenih i na njihovo visoko mjesto, pa ukazuje da je dovoljno svjedok to to On svjedoi i to svjedoe ueni, pa kae: Reci: Meni i vama dovoljan e biti kao svjedok Allah, i onaj koji ima znanje Knjige (Sura Rad, 43.) Zatim govori kako su ueni sigurno upueni, pa navodi u kazivanju o Karunu: Teko vama! - govorili su ueni - onome koji vjeruje i ini dobra djela bolje je Allahova nagrada, a bie samo strpljivima pruena. (Sura Kasas, 80.) Temelj upute i spoznaje je svijest i upuenost u injeGODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA
31
nicu da su dunjaluki ukrasi i luksuzi samo prolazni uici a da je ahiret vjeno boravite. Ova spoznaja je naroita za uene, jer ovakva spoznaja je izvuena iz ajeta koji ukazuju na nju, a ajeti su jasni uenima. Uzvieni Allah je rekao: A to su ajeti jasni, u srcima su onih kojima je razum dat. (Sura Ankebut, 49.) Zatim ih Allah uzdie na stepen uklanjanja tmina neznanja sa srca ljudi, nakon Poslanika s.a.v.s., pa kae: Kada saznaju za neto vano, a tie se sigurnosti ili opasnosti, oni to razglase. A da se oni s tim obrate Poslaniku ili predstavnicima svojim, saznali bi od njih ono to ele saznati. (Sura Nisa, 83.) Zatim ih odlikuje strahopotovanjem koje je temelj mudrosti i uenosti, pa kae: A Allaha se boje od robova Njegovih - ueni. (Sura Fatir, 28.) Zbog svih ovih odlika, Allah d.. im garantuje ljubav, pa objavljuje Ibrahimu a.s.: Ibrahime, Ja sam Sveznajui i volim uene. Uzdie ih zbog njihova znanja i uenosti i ukazuje na uzrok toga, a to je da su opisani svojstvom znanja, a to je, opet, jedan od najboljih pokazatelja veliine poloaja i vanosti koje znanje i ueni imaju. Poslanik s.a.v.s. vee blagoslov i napredak za znanje, pa kae: Ako mi svane dan u kojem nisam poveao svoje znanje kojim u se pribliiti Allahu, neka mi ne bude blagoslovljen izlazak sunca tog dana. Jo je rekao: Za uenog oprosta moli sve to je na nebesima i na zemlji. Da li moete zamisliti na kakvom su poloaju ti ljudi koji su obuzeti svojim privatnim poslovima i nastojanjima a meleki za njih oprosta trae?! Zatim ukazuje na vrijednost i odlinost uenih nad pobonim, pa kae: Vrijednost uenog nad pobonim je kao vrijednost mene nad najneobrazovanijim mojim ashabom. Takoer je rekao: Na Kijametskom danu e pravo zagovornitva (efaat) imati vjerovjesnici, zatim ueni, a potom ehidi. Time ukazuje na veliinu poloaja koji je odmah poslije vjerovjesnikog a prije ehidskog.
Vrijednost traenja znanja i naukovanja

Znaj da upueni nije odlikovan poloajem i vrijednou, nego je to onaj koji trai znanje i stalno ui. Onaj koji stalno ui i izuava, traga za znanjem, makar ga i ne ostvario u cijelosti, zasluuje i ima stepen koji je velianstven i teko mjerljiv.
32
O VRIJEDNOSTI STJECANJA ZNANJA
Biljei se od Kesira b. Kajsa da je rekao:Otiao sam Ebu Derdau r.a. i zatekao ga da sjedi u Damaskoj damiji. Rekao sam mu:Ebu Derda, doao sam ti iz Medine - grada Allahova Poslanika s.a.v.s. - kako bih te pitao za hadis za koji sam uo da ga prenosi od Poslanika s.a.v.s.? On je rekao: Nisi doao radi neke potrebe, trgovine, nego si doao samo radi toga hadisa? Ja sam rekao:Samo radi toga. On je rekao: uo sam Allahova Poslanika s.a.v.s. da kae: Ko krene putem znanja, Allah mu olaka put do Denneta. Meleki spuste svoja krila pred uenikom iz svog zadovoljstva njegovim postupkom. Uistinu je vrijednost uenog nad pobonim kao vrijednost punog mjeseca nad ostalim zvijezdama. Zaista, za uenog oprosta trai sve to je na nebesima i na zemlji, ak i ribe u morskim dubinama. Ueni su nasljednici vjerovjesnika. Vjerovjesnici nisu ostavili u nasljedstvo ni dinar ni dirhem, nego su ostavili znanje, pa ko ga uzme, uzeo je neto velianstveno. Poslanik s.a.v.s. je rekao:Allahu se ne moe robovati niim vrijednijim i odlikovanijim od razumijevanja vjere (fikh), a jedan fekih (poznavalac erijatskih propisa) jai je i tei ejtanu nego hiljadu pobonjaka. Svaka stvar ima svoj stub i oslonac, a oslonac vjere je fikh (pravilno razumijevanje). Poslanik s.a.v.s. rekao je jo:Da porani i naui jedno znanstveno poglavlje, bolje ti je od hiljadu rekata dobrovoljnog namaza. U hadisu koji se prenosi od Ebu Zerra r.a. stoji da je Poslanik s.a.v.s. rekao: Prisustvovanje znanstvenom sijelu bolje je od hiljadu rekata dobrovoljnog namaza, od obilaska hiljadu bolesnika, od pristustva na hiljadu denaza. Neko je upitao: A da li je vrjednije i od uenja Kurana? Odgovorio je:A da li Kuran moe koristiti ako se nema znanja?
Odlinost poduavanja
Allah d.. podigao je stepen uenih, koji poduavaju i pozivaju Uzvienom Allahu i Njegovom putu, pa potvrujui kae: A ko govori ljepe od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela ini i koji govori: Ja sam doista musliman! (Sura Fussilet, 33.) A svom Poslaniku s.a.v.s. kae: Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj. (Sura Nahl, 125.) Kada je Poslanik s.a.v.s. poslao Muaza r.a. u Jemen, rekao mu je: Da Allah d.. uputi preko tebe jednog ovjeka, bolje ti je nego itav dunjaluk i sve to je na njemu.
33
Poslanik s.a.v.s. jo je rekao: Na Kijametskom danu e se rei pobonjacima i mudahidima: Uite u Dennet! Ueni e rei: Zaslugom naeg znanja oni su bili poboni i borili su se. Uzvieni Allah e im rei: Vi ste kod Mene kao neki Moji meleki. Traite zagovornitvo za koga hoete i bit e vam udovoljeno. Oni e traiti efaat i ui e u Dennet. Takoer je kazao: Allah d.., Njegovi meleki, stanovnici nebesa i zemljani, ak i mrav u svojim hodnicima i riba u morskim dubinama, mole se za onoga ko ljude poduava dobru. Poslanik s.a.v.s. jednom je izaao iz svoje kue i zatekao u damiji dvije halke; u jednoj se molilo Allahu d.. i spominjali su Ga, dok se u drugoj poduavalo znanju. Poslanik s.a.v.s. rekao je: to se tie ovih, oni trae od Allaha d.. i On e im, ako hoe dati, a ako nee, uskratit e im. A ovi (drugi), oni poduavaju ljude, a ja sam poslan kao uitelj. Onda je priao njima i sjeo u njihovu halku. Uzvieni Allah je odlikovao i istakao uenjaka koji praktikuje ono to zna i druge poduava najasnijim nadimcima i titulama. Isa a.s. rekao je: Ko ui, praktikuje i druge poduava, takvog na nebesima nazivaju Velianstvenim. Ovo je krajnje uvaavanje i potivanje. Poslanik s.a.v.s. rekao je: Ko naui etrdeset hadisa za moj ummet, od onoga to e im koristiti u njihovoj vjeri, Allah e ga, na Kijametskom danu, proivjeti sa uenim, a prednost uenog nad pobonim je za sedamdeset stepeni, a samo Allah d.. zna koliko je izmeu dva stepena. Naprijed reeno, potvruje odlinost znanja i poduavanja glede Kurana i hadisa. Kada su posrijedi razumskim dokazi, o tome se moe kazati sljedee.
asnost znanja i poduavanja sa stanovita razuma

Kaemo: Kako moemo ne primijetiti odlinost znanja i njegovu asnost ako imalo imamorazuma. Odlinost je pojam kojim ukazujemo na neto iznad prosjeka a natprosjenost vodi savrenstvu, a savrenstvo je neto emu se tei. Natprosjenost znanjem je savrenstvo samo po sebi, a ne neto to upotpunjuje u odnosu na neto drugo. Cjelovitost moe biti i u odnosu na neto, kao to je trk odlika konja u odnosu na magarca. Snaga deve je njena odlika u odnosu na magarca. Tamna boja moe biti odlika i savrenstvo kada govorimo, na primjer o kosi, dok je mahana i nedostatak kada govorimo o licu. Znanje je openita odlika bez obzira kako o njemu
34
govorili, jer to je Allahovo d.. svojstvo kojim On hvali, svojstvo je meleka i preko njega se oni pribliavaju Allahu d.., a tako Mu se pribliavaju i Njegovi robovi. Odlinost ovjeka je kroz njegovu blizinu Allahu, a on se pribliava i blizak je svojstvu, a ne kroz mjesto. Pribliava se znanjem i to je njegovo znanje cjelovitije to je njegova blizina Allahu d.. vea i vie je nalik melekima. Brzina trka je odlika kada se govori o konju a ne kada se govori i o ovjeku, jer je on ovjek. Meutim, znanje je odlika i ovjeku i ivotinji shodno poloaju. Tako je posluan i inteligentan konj, bolji od neposlunog i glupog. Mongoli i beduini uvaavaju svoje uene jer osjeaju njihovu prednost u odnosu na njih, a ta prednost je plod njihova iskustva i znanja. ak i ivotinje osjeaju uenog pa ivotinje koje su masom najvee i najsnanije, kada vide ovjeka osjeaju strah i na oprezu su jer osjeaju ljudsku odlinost i nadmo. Uenje i poduavanje je vrijedno i to zakljuujemo na osnovu vrijednosti i odlinosti znanja. Poto je znanje neto to je najbolje i najvrjednije, traenje znanja je traenje naina da se ostvari najbolje, a poduavanje drugog je dostavljanje tog najboljeg. Pojanjenje toga je da sva ljudska stremljenja su u vjeri i dunjaluku i ne moe se ustrojiti vjera ako nije ustrojen dunjaluk, jer je dunjaluk polje na kome se stie ahiret i on je sredstvo koje vodi Allahu d.. onom ko ga je kao takvo uzeo, a prolaz je onom ko ga takvim smatra i nije ga uzeo sebi kao stalno boravite. Dunjaluk se ne moe ustrojiti bez ljudskog djelovanja, a ljudsko djelovanje se moe saeti u tri kategorije: jedna od njih je temeljna, a onda podrazumijeva ono bez ega se ne moe opstati. Dijeli se na etvero: poljoprivreda u kojoj je hrana za ovjeka, tekstilna industrija u kojoj je izvor njegova odijevanja, graevina kojom rjeava svoje stambeno pitanje i sklonite i politika kojom ureuje meuljudske odnose i potpomaganje u iznalaenju najboljih metoda za opstanak i ivot. Druga kategorija je ono to olakava svaki od gore nabrojanih i njima slui, kao to je kovaki zanat pomagalo poljoprivredi i slini propratni zanati i kao to je ienje i predenje vune za tekstilnu industriju. Trea kategorija je ono to upotpunjuje i krasi temeljnu kategoriju i nadograuje se na nju, kao to je pekarski zanat ili mlinarski u odnosu na poljoprivredu, ili ivai u odnosu na tekstil. To je, u odnosu na postojanje i odravanje svijeta kao to su ljudski organi u odnosu na ovjeka. I oni su u tri kategorije. Temeljni organi su srce,
35
jetra, mozak i to su glavni organi. Oni koji im slue su: eludac, vene, arterije, nervi, a oni koji ih upotpunjuju i uljepavaju su nokti, prsti, obrve. Najbolje od svega nabrojanog za opstanak svijeta je politika, jer ona slui zbliavanju i napretku. Iz tog razloga za nju je potrebno to nije za ostale. Onaj ko se bavi politikom koristi sve ostale resurse i kontrolie ih. Pod politikom podrazumijevam ljudski napredak tako to e im se ukazivati na najbolje metode za to, a to e im pomoi i na ovom i na onom svijetu. Te metode se dijele na etvero: prvo je i najpree, politika koju su imali vjerovjesnici a ona se odnosila i na obian svijet i na posebnike i tretirala je i njihovu nutrinu i vanjtinu. Druga je politika kraljeva i namjesnika. Ona se odnosila i na obian svijet i na posebnike, ali je tretirala samo njihovu formu i vanjtinu a ne i nutrinu. Trea je politika uenih koji su poznavali vjeru i vjerske propise i koji su nasljednici vjerovjesnicima. Oni su bili samo za izuzetne kategorije ljudi i obian svijet ih nije mogao dosei kako bi se okoristio njima, niti su oni bili u mogunosti da utiu na njihovu vanjtinu, u smislu naredbe ili zabrane, prisile. etvrta kategorija su govornici i oni su usmjereni samo na obian svijet i na njihovu nutrinu. Najasnija od svih nabrojanih kategorija, a poslije vjerovjesnike, je ona koja dostavlja znanje i koja se bavi odgajanjem ljudi i popravljanjem njihova morala tako to ih oslobaa negativnih moralnih osobina koje su pogubne, a ukazuje im na pohvalne osobine koje e im donijeti sreu. To je osnovna zadaa poduavanja. Kaemo da je ovo najasnije jer se asnost nekog zanimanja uoava kroz tri stvari: zapaanjem kroz uroeno i prirodno stanje kroz koje se dolazi do zakljuivanja, kao to je odlikovanost prirodnih nauka u odnosu na jezike, jer prve se dostiu razumom, a druge sluhom. Razum je svakako asniji od sluha. Gledanjem na opu korist kao to je odlinost poljoprivrede u odnosu na juvelirski posao, ili shodno oblasti kojom se bavi, pa je juvelirstvo bolje od tavljenja koe, jer jedno se bavi zlatom koje je najcjenjenija kovina a drugo se bavi koom umrle ivotinje, a to je prezreno. Jasno je da su vjerske znanosti, a tu podrazumijevam razumijevanje ahiretskog puta, dostine zdravim razumom i proienom svijeu, a razum je najasnija ljudska osobina jer se njime prima Allahov emanet i njime se dolazi u Allahovu d.. blizinu. Opa korist je oita jer podrazumijeva i dunjaluk i ahiret. to se tie ahireta, to je trajna i vjena srea i ostvarenje boanske blizine, a dunjaluka je kroz asnost, dostojanstvo, uticaj na vlasti i uroeno potovanje. Uenjak koji praktikuje naueno je onaj koji je zanemario dunjaluk
36
i one koji su odani dunjaluku i on je uglednik i dunjaluka i ahireta jer on ima uticaja na dunjaluke kraljeve i vladare. Kada Allahu d.. pokae svoju iskrenost u svom znanju i predanosti i iskrenost u svojoj namjeri i predanosti Allahu d.. i svoj nemar spram toga ta e ljudi rei, Allah d.. usadi ljubav u srca vlasti prema takvom i uini da ga oni sluaju, pa ga oni slue, a on ne pridaje panju tom sluenju. Znanje je velika ast i kroz njega se dokuuje nitavnost dunjaluka i onih koji su odani dunjaluku. Znanje poziva ovjeka da ostavi dunjaluk i okrene se ahiretu, da ostavi sve osim Allaha d.. i okrene se Allahu d.., da ostavi pohlepu i zadovolji se onim to ima, da ostavi oholost i da bude ponizan, da ostavi nipodatavanje siromanih i zanemari bogate, da ostavi sluenje dunjaluku i okrene se njegovu upotrebljavanju. Ovo se znanje ne moe nai u poglavljima o razvodu braka, niti u poglavljima o novanim poslovanjima, niti u bilo kojem poglavlju fikha oko kojih se savremenici otimaju i nazivaju ih znanjem i naukom. Ovo znanje, ako hoete da ga naete, traite gledajui koliko je ono opekorisno. To je to se tie ope koristi od znanja. to se tie toga gdje je ono, znaj da je najbolje i najasnije bie na zemlji ovjek, a da je njegov najasniji dio srce koje je mjesto vjere, spoznaje i razuma. Uitelj koji je posveen naukovanju, upotpunjavanju i proiavanju istog, te tome da slijedei naueno dospije u Allahovu d.. blizinu, on postaje uenjak na ije je srce Allah spustio znanje koje je Njegovo svojstvo. Stoga je uenjak onaj koji rapolae draguljima Njegove riznice i dozvoljeno mu je da iz te riznice udjeljuje svima kojima je potrebno. Koji je poloaj bolji od toga da ovjek bude posrednik izmeu Allaha d.. i Njegovih stvorenja u njihovom pribliavanju Allahu d.. i toga da ih vodi u Dennet?1 Preveo s arapskog: Sabahudin Skeji
1 Abu Hamid Al-Gazali, Fatih al-'ulum, prvo izdanje, 1322., str.4-6.

37
ISLAMSKI EZOTERIZAM
Rusmir ADI
FEnomenologija srca iz perspektive islamskog eZOterIZmA

Rezime
Tekst koji nosi naslov Fenomenologija srca iz perspektive islamskog ezoterizma predstavlja pokuaj da se neposredno i iznutra pristupi analizi i problematiziranju samog duhovnog sredita mirkokosmosa. Pojam srca, kao jedan od temeljnih pojmova iz rjenika islamske duhovnosti, jeste sredite o kojem ovisi opstojnost i istoa materijalnog i duhovnog, odnosno realnog i idealnog. Problematiziranje reene teme eli osvijetili i naznaiti jasnu poziciju i znaaj samog duhovnog centra (srca) kako u teorijskom, jednako i u praktino-duhovnom smislu unutranjeg prosvjetljenja.
Srce-kao mjesto teofanija (tajalliyat) Boijih Imena, duhovni centar koji sublimira i kontemplira svete odsjaje koji istjeu i dolaze sa Praizvora, to mnogo opisivano a tako malo poznato sredite, duhovno srce po kojem ovjek jeste to to jeste, ijim se oienjem ovjek uzdie u visine malakuta, ili pak ije zapostavljanje biva razlogom sputanja u nizine tame i duhovnog mrtvila-jeste dragulj iji pogled (basrat), pronicljivost (firsat) i svjetlost/sjaj (nr) moraju biti ouvani od strane putnika (slik) koji kroi stazom ka Uzvienom.
41
ISLAMSKI EZOTERIZAM
Ukoliko promotrimo vlastitu formu sa aspekta religije, razviajui hijerarhiju organa, potvrdit emo primat fizikog srca koje korespondira naem duhovnom srcu, a koje se esto oznaava terminom fud. Naime, takva konkluzija u potpunosti sukladira Poslanikovom a.s. iskazu koji potvruje postojanje jednog organa u ljudskom tijelu (srce), koje ukoliko je isto i neuprljano materijalnim i duhovnim neistima, cijelo tijelo se nadaje takvim, i obrnuto. Ovim rijeima, Poslanik islama srcu daje vrhovnu/sultansku poziciju, naznaavajui da se cijelo tijelo identificira sa svojstvima srca, ili bolje rei, stanja srca kao dominantne komponente se manifestuju na cijelom bitku. Ta koljka moe sadravati jedinstvenost ljepote raznolikih bisera oslovljenih asnim imenima, kao to su vjerovanje (imn), zahvala (shukr), oslanjanje (tawakkul), strpljivost (sabr), pokajanje (tawba), vraanje (inba), ljubav (mahabbat), predanost (taslimiyyat), duhovno kuanje (dhawq), nada (raj) i strah (khawf ). Takoer, njena ljepota i suptilnost moe biti naruena antielementima/antitijelima, koji njenu praiskonsku svetost mogu preinaiti u nakaznu i prezrenu formu, a takvi omraeni kolonijalizatori poznati su pod imenima: nevjerstvo (kufr), suparnitvo (shirk), mrnja (gadab), oholost (riy), samoljublje/egoizam (ujub/anniyyat), zavist (hasad). Unutar redaka koji razviaju ezoterijsku dimenziju islama, a samim tim i mistinu antropologiju ili pak fiziologiju svjetlosnog ovjeka, nailazimo na autore koji pojmu srca (qalb) priskrbljuju dimenziju vie, vezivajui ga primarno za ono metafiziko a istovremeno i realno u nama. Tako u svome komentaru na Ibn Arebijev Fusus al-hikam (Dragulji poslanike mudrosti), znameniti Abdullah Bonjak1 (1584.-1644.), pojanjavajui esencijalnu dimenziju samog pojma fass/fusus (dragulj), kae da je dragulj ustvari srce, kao mjesto u koje se boanska mudrost utiskuje, a mudrost koja se ondje utiskuje je poslaniki logos kojemu ta mudrost pripada. 2
1 Abdullah Bonjak, roen je 992/1584. godine u Bosni. Nakon okonanja obrazovanja u Istambulu, poduzima izvjesna putovanja po Hidazu, nakratko se zadrava u Damasku, radi posjete mezara Ibn Arebija, te svoje ziko proputovanje okonava povratkom u Qonju, gdje se razbolio i napustio prolazni svijet 1054/1644. g. Meu znamenitim komentatorima Shayh al-Akbarovog uenja, kao to su Sadruddin Qonjewi, A, 'Abd Al-Razzaq al-Kashani, Dawud al-Qasri, te Haydar Amuli, posebno mjesto zauzima i na Abdullah Bonjak poznat kao Shrih al-fuss, budui je njegov dvotomni komentar Ibn Arebijeva Fusus al-hikama orginalan doprinos ta'wilu Teksta, kao i raskonoj sujskoj literaturi koja razvia unutarnju dimenziju naela islama. 2 Abdullah Bonjak, Tumaenje dragulja poslanike mudrosti, N.I.I. Ibn Sina, Sara-
42
FENOMENOLOGIJA SRCA IZ PERSPEKTIVE ISLAMSKOG EZOTERIZMA
Kada duhovni putnik (slik) stigne na sami vrh mistine planine Qf, ili terminima ishraqi kole kazano, pree put od metafizikog Okcidenta do Orijenta, odnosno ozbilji nad sobom ukupnost boanskih naloga (al-umr al-ilhiyya) i poslanikih naputaka, dolazi na stupanj samospoznaje koja ne predstavlja nita drugo do li znak spoznaje Apsoluta (Al-Haqq). Srce dotinog svjetlosnog ovjeka postaje otvoreno i spremno da primi mnogostruke oblike jedinstvene mudrosti, koja je vjena i univerzalna (perrenis et universalis), a izvire od Mudrog (Al-Hakim) i Vjenog (Al-Bqi). Primjer takvog osvjedoenja (al-mushhada) i duhovnog kuanja (al-dhawq) nalazimo kod Doctora macsimusa, Shaykh al-Akbara Ibn Arebija3, koji u djelu Tarjumn al-ashwq svjedoi:Moje srce je postalo primaocem (qbil) svakog oblika, ono je ispasite gazelama i manastir kranskih monaha, hram idolima, Kaba hodoasnicima, ploice Tore i knjiga Qurana. Ja slijedim religiju Ljubavi, kojim god putem karavana Ljubavi da krene, taj put je moja religija i moje uvjerenje.(Unutar ovog stavka sadrana je Ibn Arebijeva teorija o transcendentnom jedinstvu religija.) Srce savrenog ovjeka (insani-kamil), ili jezikom Najmuddina Kubraa4 kazano, srce Svjedoka na Nebu (shhid fi al-sama), postaje ogledalom Uzvienog. Naime, Boiji Bitak je taj koji se otkriva i pojavljuje na tom savreno uglaanom ogledalu koje postaje njegovim primaocem (al-qbil), budui se nadaje kao najpodesnije mjesto za presveto izlijevanje (al-fayd al-aqdas) Boijeg Bitka. Manifestirajui se na reeni nain, Bitak Boiji se
jevo 2008., Vol.1.,str.209. 3 Abu Bekr Muhammad Ibn Arebi al-Hatimi al-Tai roen je 560/1165 u gradu Mursiji na jugu panije. Poznat pod nadimkom Muhyuddin (Oivotvoritelj vjere) i Al-Shayh al-Akbar (Doctor maximus). Njegov tuma A-a'rani tvrdi da je identicirao oko etiri stotine njegovih djela, od kojih su najznaajnija;Futuht al-makkiyya, Fuss al-hikam, Tarjumn al-ashwq, Tafsir al-Qur'n, Mawqi' al-nujm. Temeljne ideje njegovog uenja su:transcendentno jedinstvo Bitka (wahdat al-wujud), Boija Lijepa Imena (asma' al-husna), savreni ovjek (Insani-kamil), manifestacija Apsoluta (tajalliyat). Nakon brojnih putovanja skrasio se u Damasku, gdje je i preselio 638/1240. 4 Najm al-Din Kubra, roen je u Hawarezmu. Osniva je sujskog reda kubrawiyya. Najpoznatija djela Najm al-Dina su; Fawaih al-jamal we fawatih al-jalal, Adab al-suluk, Risala ila al-haim al-haif min lawmat al-laim, Al-usul al-'ashara, Tafsir al-Qur'an. Meu duhovnim nasljednicima Kubraa istiu se Baha' al-Din Walad (roen 540/1145), otac poznatog Jall al-Din Rumija, i 'Ala al-Dawla Simnani (roen 659/1261), najvei metaziar islama. Uenje o fotizmima, kao svjedocima duhovnog stupnja (maqam) putnika (salik) ka Uzvienom, predstavlja originalan doprinos Kubraa sujskom uenju. Umro je 618/1221.
43
ISLAMSKI EZOTERIZAM
pokazuje Samom Sebi, budui je On taj Koji se ogleda i Koji gleda odraz u ogledalu, odnosno, On je i primaoc (al-qbil) i primljeno (al-maqbl), jer samo Boiji Bitak istinski postoji, dok sve osim Njega ima uvjetno/ prividno postojanje. Drugim rijeima, kada je Bog poelio osmotriti sutine Imena, stvorio je univerzum kao bezoblinu tvar u kojoj nije bilo duha, te je kao takav liio neuglaanom ogledalu. Stoga je Boiji nalog (al-amr) zahtijevao glaanje ogledala univerzuma. Tako Allah stvori zemaljskog Adema/ovjeka da bude sami sjaj ogledalu univerzuma i duh (ruh) njegove forme. Ukoliko shvatimo znaenje reenog, tada se potpuno jasnim nadaju rijei Milostivog (al-hadis al-qudsiyy), koje istovremeno i argumentiraju naprijed kazano: Ne moe Me obuhvatiti ni Moja Zemlja niti Moje nebo, ali Me obuhvata srce Moga roba, tanahno (al-layyin) i smireno (al-vdi). Srce, kao Prijestolje Milostivog, zauzima sredinji poloaj unutar duhovne fizionomije putnika (slik), te kao prefinjeni organ potrebuje konstantno glaanje, budui da zatamljeno srce ostaje uskraeno za odsjaje Boanske emanacije (fayd). Zastori tame (zulmat), nemara (gaflet) i zaborava Uzvienog ine srce odsutnim (gib) i nepoeljnim mjestom za manifestaciju iste Svjetlosti. Da bi se Lice Milostivog-ije je jedno od lijepih Imena Vjerni (Al-Mumin) - odrazilo u ogledalu naeg srca shodno hadisu:Mumin je muminu ogledalo, moramo praktino posvjedoiti svoju opredijeljenost ka duhovnom otrjenjenju i sposobnou da prohodimo svih sedam razina vlastitog bitka, kako bi istoa (saf) postala temeljno svojstvo naeg suptilnog organa. U tom kontekstu, zanimljivom se nadaje parabola koju navodi perzijski uitelj Jalal al-Din Rumi5. Naime, jednog dana sultan je pozvao kineske i grke slikare na dvor. Kinezi su isticali svoje umijee, dok su Grci svjedoili u korist vlastite superiornosti. Nakon to su dobili zadatak da freskama ukrase dva paralelna zida izmeu kojih je bio postavljen zastor (hidab), kineski slikari su ulagali ogromne napore i umijee, upotrebljavajui razne boje, dok su Grci vjeto glaali svoj zid. Kada je zavjesa podignuta, sva ljepota kineske umjetnosti oslikavala se na suprotnom, blistavom zidu po5 Jalal al-Din Rumi roen 604/1207.g. u gradu Belhu u Afganistanu. Nakon misterioznog nestanka Shams al-Dina Tabriziya, njegovog prijatelja i duhovnog instruktora (murshid), Mawalana se povlai i poinje sa diktiranjem Mesnevije u pero Husamuddina elebija, to e trajati etrnaest godina. Jalal al-Din Rumi umro je 1273. u Konji.
44
put ogledala. Tako, sve to je sultan vidio na zidu kineskih slikara, inilo se jo ljepim u odrazu na zidu grkih slikara.6 Ova istoa ogledala, nesumnjivo je srce to prima bezbrojne slike, Ako ti srce bude isto kao ogledalo, na njemu e se odraavati svaka svjetlost... Ono to moe primiti isto srce, ne moe nita drugo, ak ni Ar ni Kjurs Srce moe obuhvatiti i ono to je bez granica, pa se na njemu moe ogledati i Onostrano.7 Izvjesnost spoznaje takvog srca je neupitna, budui da ono spoznaje neposrednim osvjedoenjem (mushhada) s razloga bliskosti (qurb) za razliku od uma koji spoznaje putem promiljanja (fikr) sluei se pojmovima. Spoznaja/znanje koje nastaje unutar srca u stanju njegove potpune duhovne prisebnosti (hdir) i ispunjenosti istom Svjetlou zove se nadahnue (ilhm). Poslanik islama, koji jeste paradigma stvaranja (al-uswa al-hasana) i onaj na kome poiva Boija panja (Ismail Haqqi Bursevi), u jednom od svojih iskaza konstatuje: etiri su vrste srca: 1. 2. 3. 4. isto srce u kojem svijetli svjetiljka- to je srce vjernika, crno i zamraeno srce- to je srce nevjernika, srce ovijeno omotom koji je zavezan- to je srce licemjera dvolino srce u kojem ima vjere i licemjera; vjera u njemu jeste poput proljetnog bilja kojeg napaja lijepa i zdrava voda, a licemjerje u njemu poput je ira kojem nadolaze gnoj i sukrvica, pa koja god od ove dvije materija nadvlada, prema njoj se srce priklanja.8
Jedan od kuranskih stavaka koji je privukao panju velikog broja gnostika (avarif ), a naroito inspirativan za mistika iz Andaluzije (Ibn Arebi) koji ponovo naglaava esencijalnu ulogu metafizikog srca, jeste 35. ayat sure Al-Nur koji govori o svjetlosti.
6 Eva de Vitray Meyerovitch, Antologija sujskih tekstova, Naprijed, Zagreb, 1988., str.34. 7 Rumi, Mesnevija, vol.l., Ljiljan, Srajevo, 2000., str.295 8 Hadis biljei Imam Ahmed i Taberani u es-Sagiru u predaji Ebu Seida El-Hudrija.
45
ISLAMSKI EZOTERIZAM
Allah je izvor svjetlosti nebesa i Zemlje! Primjer svjetlosti Njegove je udubina u zidu u kojoj je svjetiljka, svjetiljka je u kandilju, a kandilj je kao zvijezda blistava koja se uie blagoslovljenim drvetom maslinovim, i istonim i zapadnim, ije ulje gotovo da sija kad ga vatra ne dotakne; sama svjetlost nad svjetlou...! Naime, komentirajui ovaj kuranski stavak, Ibn Arebi kae da Primjer svjetlosti Njegove-koja jeste svojstvo Njegovog postojanja i manifestovanja u svjetovima je kao primjer udubine u zidu u kojoj je svjetiljka. To je aluzija na tijelo usljed njegove vlastite tame i njegovog osvjetljenja svjetlom duha (bi nr al-rhi)na koga se aludira sa svjetiljkom...Kandilj (al-zujja) je aluzija na srce (al-qalb) osvijetljeno duhom (al-ruh) koje osvjetljava sve drugo iluminacijom (bi al-ishrq). Kandilj je Bog usporedio sa blistavom zvijezdom zbog njezine jednostavnosti, velike svjetlosti, vanosti mjesta i mnotva zraka koje baca na sve strane kao to je sluaj i sa srcem. Stablo (al-shajara) kojim se pali ovaj kandilj je sveta dua (al-nafs al-qusiyya)...9 Svjedoenje svetog Teksta o postajama (manzil) src glasi:Ali srca vaa su poslije toga postala tvrda, kao kamen ili su jo tvra, a ima kamenja iz kojeg rijeke izbijaju, a ima, zaista, i kamenja koje puca i iz kojeg voda izlazi, a ima ga, doista, i koje se od straha pred Allahom rui. A Allah motri na ono to radite. 10 Unutar ovog kuranskog stavka naznaena je svojevrsna vertikala kojom hodi metafiziko srce. Naime, samo podnoje reene vertikale, ili pak horizontala koja ukazuje na apsolutnu vezanost sa ovozemnim/putenim te svaku otuenost od onostranog/nebeskog, pripada srcu koje je opisano svojstvom tvrdoe, pri emu se poredi sa kamenom. Nadalje je rije o kategorijama src koja oituju svoju spoznaju, ljubav, enju i strah kao znak (yat) vlastite svijesti i bliskosti spram Uzvienog. Kada ovjek (bashar) uzastopnim duhovnim naporima pree granicu prizemnog i materijalnog, realizirajui unutar sebe recepte duhovnog otrjenjenja i osvjetljenja, tada on postaje savreni ovjek (insani kmil). Srce takvog insana, prema svjedoenju Ibn Arebija i Jalal al-Dina Rumija postaje metafizikom okosnicom, duhovnom Kabom , skladno Poslanikovom iskazu:Srce vjernika je Allahova kua.
9 Ibn Arebi, Tafsir al-Qur'an al-Karim, Dar al-kutub al-'ilmiyya, Bejrut 2001., Vol.2, str.70. 10 Qur'an,II:74
46
Naime, Jalal al-Din Rumi u Mesneviji svjedoi kako je Abu Jezid AlBistami11 krenuvi na hadd susreo jednog Allahovog prijatelja (al-waliyy) koji je nakon to se upoznao sa nakanom Bistamija preporuio mu da umjesto posjeivanje Kabe otavafi njega samog, ustvrdivi da e mu se to ubrojati u hadd, budui da isto ljudsko srce Allah vie voli od same Kabe. Uvjeravajui Bistamija u svoju tvrdnju Allahov rob mu ree: Kaba, to je kua Njegove vrjednote, a Allah je nije stvorio, dok je stvaranje mene Njegova tajna. Za onu Kuu ne moemo rei da Allah u njoj stanuje, dok u ovu kuu (srce) Njegov sifat Hayy ulazi i proivljuje ga. Vidjevi mene, ti si Rabba vidio-ree mu starac, bez kolebanja, Bistami, obii oko mene sedam puta.12 Shayh Al-Akbar takoer, nakon to srcu pripisuje asniji i vii stupanj u odnosu na Kabu s razloga njegove sposobnosti da obuhvati Uzvienog, govori i o svojevrsnoj slinosti. Shodno tome, on primjeuje kako je Allah uinio da i oko srca krue misli/ideje (hawtir), poput ljudi, meleka i dina koji krue oko Kabe. Zatim, ukazujui na one meu ljudima koji su svjesni svetosti Kabe, potvruje i postojanje onih koji tavafe bez spoznaje o njenoj uzvienosti. Na tom tragu primjeuje kako i meu hawatirima koji krue oko srca, postoje oni pohvalni i pokueni. Nadalje, Andaluanin nam otkriva jednu Boiju tajnu. Naime, iako znamo da Kaba, kao objekt kockastog oblika, ima etiri oka, ukoliko se promatra sa strane, mogue je uoiti samo tri. Ta tri ugla odgovaraju unutarnjem obliku srca: prvi ugao na srcu je pripravljen za boanske, drugi za melekske a trei za nefsanske hawatire. Boiji ugao korespondira uglu pored Crnog kamena (hajar al-aswad), melekski jemenskom (al-rukn alyamaniyy) a nefsanski sirijskom uglu (al-rukn al-shamiyy). Ovakav oblik srca odgovara vjerovjesnicima i poslanicima, budui da unutar njihovog srca ne postoji ugao koji oznaava poziciju za oitovanje ejtanskih ideja
11 Abu Jazid roen je u Bistamu u Iranu. Poznat po svom duhovnom pijanstvu, od strane ortodoksne uleme optuen je za herezu. Vei dio ivota proveo je ivei kao usamljenik po brdima Taberistana. Umro je 261 h.g. 12 Jalal al-Din Rumi, Mesnevija II., Ljiljan, Sarajevo, 2002., str.236.
47
ISLAMSKI EZOTERIZAM
(hawatir). Taj etvrti ugao je prisutan u srcima onih koji nisu zaogrnuti mirisom Boijeg poslanstva i vjerovjesnitva.13 Nakon spoznaje da srce iskrenog vjernika, osvjedoenog spoznavaoca i duhovnog viteza, postaje Allahova kua (bejtullah), traganje nastavljamo upitom: gdje je duhovno stanite takvog srca? Svjetlosno ozraje istog naznaeno je u Poslanikovom iskazu:Srce vjernika je izmeu dva Prsta meu Prstima Milostivog.14 O kakvim pojmovima je rije? U nastojanju ispravog razumijevanja naznaenog teksta, pozvat emo se na rijei osvjedoenog (mashhd) putnika koji je ozbiljio stupanj metafizike smrti ili utrnua (fan) na putu ka Jednom. Ayn el-Qudt Al-Hamadni15 unutar duhovnih Priprava (Tamhdt) koje namjenjuje istinskom tragaocu za sutinom,svjedoi: Srce je poput perceta na pustinjskoj zemlji, to ga vjetar nosi kud god poeli. Vjetar Boanske Milosti (bd-e rahmet-e elhi) srca po Svojim svjetovima promee, a srca u Svijetu dva Prsta (lam-e do angot) vrte se. Znaj da dva Prsta nisu nita do dva stupnja to stanite putnik su; a kakav je taj vjetar to srca promee? Od Mustafe mir njemu- pouj:Ne hulite na vjetar, on je uistinu, dio daha Svemilosnika. 16 Takoer, unutar literature koja razvia ezoterijsku dimenziju islama pronalazimo tumaenje da pojam dva Prsta podrazumijeva duh (al-ruh) i duu (al-nafs) izmeu kojih je smjeteno sredite spoznaje i stjecite mudrosti srce (qalb), budui da potiu iz svijeta Malakuta, a ne iz svijeta Mulka. Svaki korak ovjeka jeste zapravo korak ka Izvoru, ili kretanje na putu povratka (al-mad) koji je neizbjean. Na tom putu kojeg oznaavamo pojmom ivot, to vodi neminovnosti susreta (liqa) s Licem Uzvienog, srce otkucava u skladu s tonovima koji su srodni prirodi njegovog duhovnog habitusa. Meutim, ozbiljiti tonove Boanske Rijei unutar svoga srca, te liiti esenciju vlastitog bitka natruha materijalizma, znai biti svjestan Boijeg iskaza koji opominje Danom okonanja: Na Dan kada nee
13 Ibn Arebi, Futuhat al-makiyya, Sarajevo,2004., str.242 14 Biljei Muslim u predaji od Abdullaha ibn Omera 15 Ayn al-Qudat roen je u Hamadanu 492/1098. Al-Hamadani kao poklonik mistine ljubavi, poput Hallaja i Suhrawardija, praktino je posvjedoio vlastitu ustrajnost na putu religije ljubavi. U trideset treoj godini ivota, doktori Zakona uz pomo seldukog politikog establimenta, osudili su ga na smrt. Tamhidt-djelo koje predstavlja sukus njegovih duhovnih iskustava- obiluje nagovjetajima vlastite sudbine. 16 'Ayn al-Qudat Al-Hamadani, Tamhidat, El-Hoda, Sarajevo, str.116.
48
nikakvo blago, a ni sinovi od koristi biti, samo e onaj koji Allahu srca ista doe spaen biti.17
Summary The phenomenology of heart from the perspective of Islamic Esotericism

The text entitled The phenomenology of heart from the perspective of Islamic Esotericism is an attempt to analyze the spiritual center of the micro cosmos itself, directly and from the inside. The term heart, as one of the basic terms in the vocabulary of the Islamic spirituality, is the center on which depends the existence and the purity of the material and the spiritual dimension, or in other words the real and the ideal world. The analysis of the above mentioned theme should bestow some light on and underline the clear position and significance of the spiritual center (heart) in the theoretical and the practical (spiritual) sense of the inner enlightenment.
Literatura:
1. Al-Hamadani, Ayn al-Qudat, Tamhidat, Al-Hoda, Sarajevo. 2. Bonjak, Abdullah, Tumaenje dragulja poslanike mudrosti, N.I.I. 3. 4. 5. 6. 7.
Ibn Sina, Sarajevo, 2008. Ibn Arebi, Futuhat al-makiyya, Ibn Arebi, Sarajevo, 2004. Ibn Arebi, Tafsir al-Quran al-Karim, Dar al-kutub al-ilmiyya, Bejrut, 2001. Ibn Arebi, Fusus al-hikam, Bemust, Zenica, 1995. Eva de Vitray Meyerovitch, Antologija sufijskih tekstova, Naprijed, Zagreb, 1988. Rumi, Jalal al-Din Mawlana, Mesnevija II., Ljiljan, Sarajevo, 2002.
17 Qur'an, XXVI, 88-89.

49
Mr. Fuad HADIMEHMEDOVI
DERVIKI RED HAMZEVIJA
Rezime
Hamzevije, specifini bosanskohercegovaki derviki red, nastao je kao modificirani ogranak melamijsko-bajramijskog dervikog reda. Na elu reda se nalazio ejh Hamza Bali koji je razvio jednu vrstu irfana zasnovanu na ljubavi prema muridu i vrstoj povezanosti sa naelima koja je u Fususul-hikemu iznio Muhjuddin ibn Arebi. Veza sa uiteljem i uenje Hamze Balija se vidi i u dokumentima koji govore o njegovom pogubljenju u Stambolu. Hamza Bali je optuen i pogubljen kao zindik i mulhid iako se u njegovom uenju ne vide tragovi nekog nesklada sa islamskim uenjem, tako da su istinski razlozi njegovog pogubljenja obavijeni velom tajne, ali se pretpostavlja da je to politiki uticaj i uenje. Hamzevije spadaju u ruhi tarikate i nisu se vezali za tekije, tako da se samo jedno okupljalite hamzevijskih dervia smatra tekijom. Za ovaj red se veu velikani kao to su Abdullah Bonjak poznat po nadimku arihul-Fusus, Husejn Lamekani, Sari Abdullah Bonjak, kao i mnogi drugi koji su svojim djelima ovjekovjeili uenje, ali i proirili uticaj hamzevija.
51
ISLAMSKI EZOTERIZAM
Uvod
Tesavvuf, sufije, dervii, tarikati, sve su to izrazi koji zasebno i u cjelini zahtijevaju ogromne studije i duboka istraivanja. Na ovu temu su napisana brojna vrijedna djela koja osvjetljavaju ovo pitanje, ali i pored toga nikada nije dovoljno svjetla kada se govori o pozitivnim tokovima u historiji razvoja islama, a posebno visokih stupnjeva islamske duhovnosti to jeste sluaj sa dervikim uenjem. Sufije na prostorima Bosne i Hercegovine su iznimno vane i zbog injenice da su jezgra islama i njegov opstanak na ovim prostorima direktno vezani za tesavvuf i dervike redove. Ovoga puta emo se zadrati na jednom od najspecifinijih redova koji je djelovao na ovim prostorima, a svojom snagom i djelovanjem uticao je na ire prostore tadanjeg Osmanskog carstva. Rije je o redu koji se toliko izdvajao od redova iz kojih je nastao da je dobio i naziv koji ga vee za njegovog osnivaa Hamzu Balija. Naravno, rije je o hamzevijama, tarikatskom redu koji se vee za prostore sjeveroistone Bosne. Hamzevijski derviki red je svoj naziv dobio po svom osnivau ejh Hamza Baliju i razvio se kao ogranak bajramijskog dervikog reda predstavljajui dugi period razvoja melamizma.1 Melamijski derviki red u svom historijskom razvoju, proao je kroz tri osnovne faze: 1. melamije-kasarije, vezane za Abu Salih bin Imarat Al-Kasaru (umro 884/5) i to je osnovni oblik melamijskog dervikog reda koji je bio rairen u Horasanu i Turkestanu u periodu od IX do XI stoljea. 2. drugi period melamija je period melamija-bajramija, koji je za nas od posebne vanosti zbog uticaja koje e imati na vjerska i drutveno-politika zbivanja na naim podrujima. Bajramijski red je osnovao Hadi Bajram Veli krajem XIV i poetkom XV stoljea, sa jasnim melamijskim osnovama. Ipak, smatra se da je bajramijski red nastao mijeanjem halvetijskog i nakibendijskog reda, sa dodatkom melamijskog uenja. Ovaj red se nakon smrti osnivaa dijeli na dva ogranka: bajramije-emsije koji zagovaraju glasni zikr i melamije-bajramije ili bajramije-etarijje koji naputaju zikr i vird, posebnu odjeu i tekije. Kasnije se javlja jo jedan ogranak Dilvetije, odnosno Hudaijje.
1 ehaji, Demal; Derviki redovi u Jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu I Hercegovinu; Orjentalni institut u Sarajevu; Sarajevo, 1986. str.185-190.
52
Za nas je posebno vaan ogranak melamija-bajramija na ijem elu se nalazi i veliki broj ejhova porijeklom iz Bosne, kao i iz drugih krajeva bive Jugoslavije. Tako je ejh Habib iz Beograda melamizam proirio sve do Budimpete. ejh Husejn Lamekani iz Bosne ideje ovog reda je irio meu inteligencijom, umjetnicima, vezirima, dok je ejh Hamza Bali iz Bosne uenje ovog reda irio u Anadoliji, ali i u Bosni. Takoer, ejh Abdullah Bonjak, zvani arihulFusus, ovaj red je predstavio u arapskoj regiji sve do Arabije, a Ibrahim bin Timur Han iz Bosne melamijsko-bajramijsko uenje je proirio u Egiptu. U svakom sluaju moemo rei da je meu ejhovima i halifama melamijsko-bajramijskog reda bilo mnogo velikih linosti porijeklom iz naih krajeva. 3. trei period se naziva melamijje-nurije nazvani prema svom osnivau sejjid Muhammed Nurul-Arebijju (umro 1897.) i vezan je za podruje Skoplja gdje se oivljava melamizam.2 Ovaj oblik melamija, odnosno melamije-nurije, takoer je postojao u Bosni, ali se pripadnici ovog reda nisu posebno isticali. Na jednom mjestu se spominje nekoliko dervia ovog ogranka melamija koji su djelovali na podruju sjeveroistone Bosne, tanije tuzlanskog kraja i elia, a spominje se takoer da je i Muhammed Hadijahi prisustvovao nekim predavanjima Hajrudin ef. Abdurrahmanovia koji je bio aktivan u eliu.3 Sa Bonjakom, ejh Hamzom Balijem, poinje proces modifikacije melamijsko-bajramijskog reda, ime nastaje derviki red kod nas poznat kao hamzevije.4 Jedan od najznaajnijih istraivaa hamzevijskog uenja u Bosni, Muhammed Hadijahi, sufijskog pisca sa poetka 17. vijeka Lamekanija smatra hamzevijom, dok ga na drugim mjestima smatraju bajramijom, tako da se i iz tog podatka moe ukazati na bliskost ova dva dervika reda. Pored toga, on i ejh Abdullaha Bonjaka smatra hamzevijom iako
2 ehaji, Demal; Derviki redovi u Jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu I Hercegovinu; Orjentalni institut u Sarajevu; Sarajevo, 1986. str.185-190. 3 -Gai, Ak; Melamijski tarikat i neki njegovi predstavnici u jugoslovenskim zemljama; Islamska misao; godina XI, br.128.;august 1989., str 45. -Gai, Ak; Risalei-salihije-Muhammed Nuri Areb; Islamska misao, godina VII; br.80; Sarajevo 1985., str. 17-18. 4 ehaji, Demal; Derviki redovi u Jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu I Hercegovinu; Orjentalni institut u Sarajevu; Sarajevo, 1986., str. 191-198.
53
ISLAMSKI EZOTERIZAM
ga mnogi istraivai smatraju bajramijom.5 Hadijahi uz navode da postoje tvrdnje da su hamzevije ogranak dervikog reda bajramija, zatim da su vezani za iitsko-alevijsko uenje, kao i da su bliski hurufijama, sekti prozvanoj po Fazlullahu Hurufiji (pogubljen 1393-4.), tvrdi da hamzevije nisu derviki red, nego da su heterodoksna, odnosno vjersko-socijalna sekta6. Kao razlog ovakvom svom stavu on navodi injenicu da se svi slau da se predak Hamze Bonjaka, Biaki Omer-dede odvojio od bajramijskog dervikog reda i da su se njegovi sljedbenici prozvali melamije. Silsila od Biaki Omer-dede do Hamze Orlovia ide: Biaki Omer-dede, Ahmed Sarban, Husamuddin Ankarevi, Hamza Orlovi.7 Hamza se i u samoj smrtnoj presudi naziva ejhom, i poredi se sa jednim ranije osuenim ejhom po emu se moe zakljuiti da je ipak postojala neka veza sa tarikatskim uenjem.8 Uenje ejh Hamze Balija je malo poznato i samo se neki detalji mogu pretpostaviti i to iz risala pisanih protiv hamzevija, na to se nije mogue u potpunosti osloniti jer su to djela protivnika ovog reda na ijem elu je bio ejh Hamza.9 Iz djela o hamzevijama moe se zakljuiti da je hamzevijski red jedna vrsta irfana koja se bazirala na ljubavi prema muridu, na istoi srca, savjesti, na meditaciji i konverzaciji, ali je istovremeno bio i reakcija na druge redove i kruti formalizam ortodoksne uleme, to je ovaj red i odvelo u nestanak. Derviki red hamzevija se irio naroito u centrima, posebno meu ulemom i ejhovima, da bi ih narodne mase slijepo slijedile.10 Takoer, hamzevijski derviki red ili bolje reeno hamzevijski pokret, uz svoje melamijske tenzije, posebno je njegovao pitanje Wahdeti-
5 Hadijahi, Muhammed; Hamzevijska sekta I njen osniva Hamza Bonjak; ivot, god XXV, Sarajevo, januar 1976., str.79-91. 6 Hadijahi, Muhamed; Hamzevije u svjetlu poslanica uikog ejha; POF; br. III-IV; god.1952-53, str215. 7 Hadijahi, Muhammed; Hamzevijska sekta I njen osniva Hamza Bonjak; ivot, god XXV, Sarajevo, januar 1976., str.83. 8 Hadijahi, Muhammed; Hamzevijska sekta I njen osniva Hamza Bonjak; ivot, god XXV, Sarajevo, januar 1976., str.79-91. 9 ehaji, Demal; Derviki redovi u Jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu I Hercegovinu; Orjentalni institut u Sarajevu; Sarajevo, 1986., str. 191-198. 10 ehaji, Demal; Derviki redovi u Jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu I Hercegovinu; Orjentalni institut u Sarajevu; Sarajevo, 1986., str. 191-198.
54
wududa.11 Uenje o Vahdeti-Vududu je u hamzevijskoj doktrini zauzimalo centralno mjesto, a u nekim tekstovima se hamzevije poistovjeuju sa melamijama za koje I.H.Uzunarili tvrdi da je njihovo uenje zasnovano na Fususul-Hikemu Ibn Arebija i filozofiji vahdeti-vududa.12 Mogue je i da su prigovori koje je ortodoksna ulema imala protiv hamzevijskog uenja, poivali na omiljenosti Ibn Arebija meu hamzevijama i mnoge njegove misli su se mogle primijetiti u njihovom uenju to za ortodoksnu ulemu nije bilo razumljivo. To se vidi i iz optubi protiv hamzevija vezano za njihovo uenje o Vahdeti-Vududu.13 Interesantna je injenica je da su hamzevije spadale u ruhi tarikate, to jest redove koj su smatrali da se do spoznaje Boga dolazi dijalogom i razmiljanjem, odbacujui asketizam i muenje to je karakteristika nefsani tarikata. U drugoj podjeli kada tarikate dijelimo da one koji se zasnivaju na sohbetu i one koji su zasnovani na zikru, hamzevije spadaju u sohbet tarikate.14 Iz pjesme u kojoj se opisuju pristalice hamzevijskog reda jasno se kod hamzevija moe primijetiti trag melamizma i ismijavanje formalizma u tesavvufu.15 Hamzevije su odbacivali tad i herke, koji su bili karakteristini za druge dervike redove, a posebno su bili protiv muzike koju su uvele mevlevije.16 Ono to je karakteriziralo hamzevije, a u emu su bili istovjetni sa hurufijama, je iskljuivanje javnosti iz svojih sastanaka, tako da je i to jedan od razloga ispredanja raznih pria vezanih za njihovo uenje.17 Takve prie su i dovele do pogubljenja ejh Hamze Balija to je podiglo rasprave oko ispravnosti ove odluke stvarajui podjele u miljenjima oko pogubljenja. Nakon
11 ehaji, Demal; Derviki redovi u Jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu I Hercegovinu; Orjentalni institut u Sarajevu; Sarajevo, 1986., str.205. 12 Hadijahi, Muhammed; Hamzevijska sekta I njen osniva Hamza Bonjak; ivot, god XXV, Sarajevo, januar 1976., str.79-91. 13 Hadijahi, Muhammed; Hamzevijska sekta I njen osniva Hamza Bonjak; ivot, god XXV, Sarajevo, januar 1976., str.79-91. 14 Hadijahi, Muhammed; Hamzevijska sekta I njen osniva Hamza Bonjak; ivot, god XXV, Sarajevo, januar 1976., str.79-91. 15 Bosnavi, Nusret; Bajrami-melami tarikat u Bosni I Hercegovini-ideoloka I drutveno-politika dimenzija; Beharistan; dvobroj 5/6; godina 2002., str. 185. 16 Hadijahi, Muhamed; Tekija kraj Zvornika-postojbina bosanskih hamzevija; POF; br. X-XI; god.1960-61, str. 201. 17 Hadijahi, Muhammed; Hamzevijska sekta I njen osniva Hamza Bonjak; ivot, god XXV, Sarajevo, januar 1976., str.79-91.
55
ISLAMSKI EZOTERIZAM
pogubljenja, itav red je nazvan hamzevijama.18 Pored toga, hamzevije su u svojoj tarikatskoj praksi nastavili prakticirati neke obiaje krstjana. Zvanino, Hamza Bali je zbog svog uenja bio proglaen zindikom, nevjernikom tako da je pogubljen kao nevjernik.19 Meutim, ini se da je to bio samo izgovor, a da su stvarni razlozi bili politike prirode. Iako je jedna od musafirhana hamzevijskih dervia nazivana tekijom, mora se istai da su hamzevije bili i protiv tekije kao ustanove i okupljali su se na mjestima koja su nazivana i podrumima, to je razlog da mnogi izuavaju i njihovu povezanost sa vjerama koje su ranije postojale na naim prostorima.20 Naime, pripadnici religija koje su u srednjevjekovnom periodu postojale na bosanskom podruju takoer su svoje vjerske ceremonije izvravali u podzemnim sklonitima. Svoju popularnost u narodu hamzevije su vjerovatno sticale privlanou svoga uenja i nainom ivota. Oni su, kao i veina onih koji su optuivani za herezu, posebno na zapadu, borei se protiv postojeeg drutveno-politikog stanja vidjeli ideal u vraanju prvobitnom islamu.21 to se tie irenja hamzevijskog uenja, Gerlach tvrdi da je Hamza Bali svoje uenje otpoeo u Budimu, a Philipe du Fresne Canaye navodi kako je dugo vremena propovijedao u Bosni i Srbiji. Hamzevija je bilo i u drugim dijelovima Turske i u Egiptu, a prije svega meu Janiarima u Stambolu.22 Inae, Bali Bonjak, poznatiji kao Hamza Orlovi, vaan je reformista i revolucionar na naim prostorima. Osmanske vlasti su ga slubeno proglasile heretikom i pogubile u Stambolu 6.juna 1573.23 ejh Hamza porijeklom je iz Bosne, a prema miljenju veine historiara roen je u
18 ehaji, Demal; Derviki redovi u Jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu I Hercegovinu; Orjentalni institut u Sarajevu; Sarajevo, 1986., str. 191-198. 19 Hadiali, Salih; Manihejska prolost srednjevjekovne Bosne; Islamska misao;god. XII; br.143; Sarajevo 1990., str. 13. 20 Hadijahi, Muhammed; Hamzevijska sekta I njen osniva Hamza Bonjak; ivot, god XXV, Sarajevo, januar 1976., str.79-91. 21 Hadijahi, Muhammed; Hamzevijska sekta I njen osniva Hamza Bonjak; ivot, god XXV, Sarajevo, januar 1976., str.79-91. 22 Hadijahi, Muhammed; Hamzevijska sekta I njen osniva Hamza Bonjak; ivot, god XXV, Sarajevo, januar 1976., str.79-91. 23 Hadijahi, Muhammed; Hamzevijska sekta I njen osniva Hamza Bonjak; ivot, god XXV, Sarajevo, januar 1976., str.79-91.
56
selu Orlovii u kulatskoj nahiji na putu Vlasenica-Zvornik, kao potomak ejha Hamze kome je sultan darovao selo Orlovie sa okolinom. On je bio jedan od murida Husamuddina Ankarevija, nakon ije se smrti vratio u zvorniki sandak, odnosno u Bosnu, gdje je irio svoje uenje, da bi za kratko vrijeme skupio veliki broj murida. Meutim, ulema ga je optuila za herezu i nevjerstvo, tako da sultan izdaje naredbu prema kojoj je doveden u Istanbul zajedno sa nekoliko svojih uenika. Kasnije je izdata fetva prema kojoj je Hamza Bali pogubljen kao zindik i mulhid.24 U progonima hamzevija i hurufija na osnovu poslanice sa kraja 16-tog stoljea, moe se zakljuiti da su ih osmanlije optuivali kao mulhide i zindike, optuujui ih da namjeravaju preuzeti vlast. U ovoj risali se hamzevije i hurufije spominju kao dva odvojena ali, barem u oima autora, vrlo srodna bratstva.25 Razlog zbog koga mnogi poistovjeuju hamzevijsko i hurufijsko uenje poiva na injenici da su ova dva bratstva imala dva slina socijalna uenja. Oni su isticali jednakost svih ljudi i govorili da je jedini pravi izvor zarade direktni rad. Govorili su i o potrebi ovladavanja nekim zanatom to je moda i razlog da su uporite nali i meu zanatlijama. Govorili su protiv bogataa i preporuivali ivot bez velikih potreba. U tom okviru navodi se vie primjera koji ukazuju na melametijsku-melamijsku tradiciju unitavanja sopstvenog ja.26 Ipak, moramo istai da na osnovu postojeih dokumenata ne moemo ni po emu tvrditi ni dokazati da su Hamzevije napustile okvire islamskog uenja jer ne vidimo nita u uenju Hamzevija to bi mogli okarakterisati kao uenje strano bajramijskom uenju, niti bilo ta to bi moglo biti razlog unitenja ovog reda.27 Naravno, diskutabilno je ta je to Hamzu-balija kotalo glave, da li hereza ili uee u otporu protiv osmanske vlasti jer je poznato da su dervii, a posebno hamzevije, uestvovali u otporu protiv predstavnika zvanine vlasti.28 ini se da
24 ehaji, Demal; Derviki redovi u Jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu I Hercegovinu; Orjentalni institut u Sarajevu; Sarajevo, 1986., str. 191-198. 25 Ili, Slobodan; Hamzevijska i hurujska jeres u Bosni kao reakcija na politiku krizu osmanske imperije u drugoj polovini 16 vijeka; POF; Sarajevo 1991.; str.330. 26 Ili, Slobodan; Hamzevijska i hurujska jeres u Bosni kao reakcija na politiku krizu osmanske imperije u drugoj polovini 16 vijeka; POF; Sarajevo 1991.; str.332. 27 Ili, Slobodan; Hamzevijska i hurujska jeres u Bosni kao reakcija na politiku krizu osmanske imperije u drugoj polovini 16 vijeka; POF; Sarajevo 1991.; str.333. 28 Softi, Aia; Predaje o Hamza-dedi Orloviu-historija I tradicija; Znakovi vremena; br. 12; Sarajevo 2001.
57
ISLAMSKI EZOTERIZAM
glavni razlozi likvidacije hamzevija, nisu bile idejna i mistika uenja tog reda nego strukturalno-organizacijske i politike tendencije hamzevija koji su se izolovali kao struktura, zajednica ili drava u dravi. To je glavni razlog unitavanja hamzevija, iako se u sudskim odlukama uglavnom istie pitanje hereze i vjerska uenja ovog reda.29 Ovaj derviki red je ve u XVI stoljeu prerastao u vjersko-socijalni pokret koji je imao na ideologiji zasnovanu mo.30 Pojava i irenje jednog heterodoksnog uenja sredinom XVI stoljea u Bosni, kao isturenom podruju prema kranskoj Evropi, za Osmansko carstvo je predstavljalo ozbiljan problem. To je bio i razlog brze reakcije ortodoksne uleme i osmanskih vlasti u odnosu na uenje i jaanje hamzevijskog pokreta. Najvaniji od svih akata protiv Hamzevija, svakako je pogubljenje Bonjaka Hamze Balija, koje je izvreno u Istanbulu 6. juna 1573.31 Prema dokumentima koje je u Basbakanlik Arivi u Stambolu pronaao Adem Handi, moe se zakljuiti kolika je vanost pridavana hapenju Hamze i njegovom privoenju u Stambol. U zapovijedi zvornikom sandak-begu i zvornikom kadiji, datiranoj 22.4.1573. nareuje se da se u Gornjoj Tuzli, u mahali Stara Duma, u kui u kui Sefera sina Hasana subae uhapsi Hamza, a ako pobjegne, da se odgovornim uine njegovi poimence oznaeni jamci i svezani poalju Porti. U naredbi se istie da se hapenje izvri odmah, a dodaje se da se pohapse i njegovi sljedbenici.32 Iz do sada pronaenih dokumenata, moe se jasno zakljuiti da je glavno uporite hamzevija bilo u BIH, odnosno na tuzlanskom podruju.33 Svi istraivai se slau da je centar djelovanja Hamzevija bio Zvorniki sandak, odnosno preciznije Gornja Tuzla.34 Hamza je iz Gornje Tuzle prive29 ehaji, Demal; Derviki redovi u Jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu I Hercegovinu; Orjentalni institut u Sarajevu; Sarajevo, 1986. str. 200- 205. 30 ehaji, Demal; Derviki redovi u Jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu I Hercegovinu; Orjentalni institut u Sarajevu; Sarajevo, 1986., str.205. 31 Handi,Adem-Hadijahi, Muhamed; O progonu hamzevija u Bosni 1573.; POF; br.XX-XXI, god. 1970-71; str. 51. 32 Hadijahi, Muhammed; Hamzevijska sekta I njen osniva Hamza Bonjak; ivot, god XXV, Sarajevo, januar 1976., str.79-91. 33 HandI,Adem-Hadijahi, Muhamed; O progonu hamzevija u Bosni 1573.; POF; br.XX-XXI, god. 1970-71; str. 61. 34 Ili, Slobodan; Hamzevijska i hurujska jeres u Bosni kao reakcija na politiku krizu osmanske imperije u drugoj polovini 16 vijeka; POF; Sarajevo 1991.; str.330.
58
den u Stambol gdje mu je odmah sueno, a iz bojazni od pobune svjetine, izbjegnuto je njegovo javno kamenovanje, to jasno govori o njegovoj snazi i broju sljedbenika, a navodi se da je vie hiljada osoba slijedilo njegovo uenje.35 U svakom sluaju, na kraju moemo istai da su pojava i irenje melamijsko-hamzevijskog uenja sredinom XVI stoljea u Bosni i Hercegovini, i to posebno u tuzlanskom kraju, te stvaranje sistema koji je prerastao u vjersko-socijalni pokret sa izvjesnim politikim tendencijama, zbog geografskog poloaja Bosne, koja je bila najistureniji dio osmanskog carstva, izazvali strah i reakcije ortodoksne uleme i osmanske administracije. Uenje ejh Hamze i uticaj na narodne mase prijetili su da prerastu u jednu potpuno organiziranu samostalnu organizaciju sa sistemom koji je podrazumijevao samostalnu vladavinu i nezasavisan ustroj, to je za osmansku administraciju predstavljalo opasnost sa drutveno-politikog aspekta. Ovakvo stanje i uslovi, uzrokovali su progon hamzevija u Bosni i Hercegovini, ali i Istanbulu. Odmah na poetku progona hamzevija pogubljen je lider ovog pokreta, odnosno dervikog reda, ejh Hamza Bali 1573., zajedno sa jo nekolicinom istaknutih predstavnika ovog pokreta u Bosni i Hercegovini, to je bio jak udarac ustrojstvu ovog reda.36 Za progone hamzevija u Bosni bila je zaduena vjerska hijerarhija i vlasti, koji su pojaali svoje aktivnosti posebno nakon Hamzina pogubljenja jer su hamzevije nastavile svoj rad i nakon pogubljenja ejh Hamze, za ijeg nasljednika je doao Mehmed sin Hasanov iz Gornje Tuzle. On je sa grupom od 17 osoba 1582. optuen kao hamzevija, a u optubi se navodi da je ak formirao i hamzevijsku vladu.37 Te godine, u predjelu Gornje i Donje Tuzle i u Graanici, odnosno u dolini Spree, pokrenut je odluujui proces usmjeren konanom unitenju hamzevija, to je bila reakcija na formiranje vlade hamzevitskog bratstva. Ipak, i pored ovih progona, hamzevije su se odrale sve do XVII stoljea kada su u Gornjoj i Donjoj Tuzli jo uvijek postojali sljedbenici ovog reda.38 Krajem godine broj optuenih hamzevija
35 Hadijahi, Muhammed; Hamzevijska sekta I njen osniva Hamza Bonjak; ivot, god XXV, Sarajevo, januar 1976., str.79-91. 36 ehaji, Demal; Derviki redovi u Jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu I Hercegovinu; Orjentalni institut u Sarajevu; Sarajevo, 1986., str. 198-199. 37 Hadijahi, Muhammed; Hamzevijska sekta I njen osniva Hamza Bonjak; ivot, god XXV, Sarajevo, januar 1976., str.79-91. 38 ehaji, Demal; Derviki redovi u Jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom
59
ISLAMSKI EZOTERIZAM
u Gornjoj Tuzli poveao se na 21 osobu, od kojih je 10 osueno na smrt, a 11 ih je uspjelo pobjei. ini se da je tih godina hamzevijski pokret bio vie politikog, nego ideolokog tipa.39 Ustanak hamzevija iz 1582. imao je vie politiki nego ideoloki karakter, jer su hamzevije ovom prilikom iz svojih redova izabrali sultana, vezira, defterdara, kazi-askera, kadiju i aua, to je i glavni razlog estoke reakcije aktualnih vlasti koje su sistematski krenule u proces unitenja hamzevija, koji je izvren na takav nain da se ovaj red nakon ovih progona vie nikada nije obnovio.40 U ovom periodu, tanije od samog pogubljenja ejh Hamze-balija pa sve do 1582., a vjerovatno i kasnije, u Bosni se u progonu hamzevija isticao prvi bosanski mulla Bali efendija Sarajlija, kome je pomagao i poznati bosanski uenjak Hasan Kafi efendija Pruak. Te mjere su uglavnom bile usmjerene prema tuzlanskom kraju i podruju sela Tekija pokraj, kasnije osnovane Nove Kasabe, odakle je rodom ejh Hamza.41 I pored toga, turski historiar Atai Nevi zade (1583.-1634., umro u Skoplju) navodi da je u njegovo doba u Gornjoj Tuzli bilo Hamzinih pristaa za koje navodi da su ispovijedali krivu vjeru.42 Prema svim navedenim informacijama, moe se sa sigurnou tvrditi da se na tuzlanskom podruju vodila najjaa borba protiv hamzevija, ali su oni uspjeli preivjeti najee napade, posebno u periodu kada je pogubljen i ejh Hamza Bali, te su se odrali sve do XVII, pa ak, prema nekim podacima i do XVIII stoljea.43 Naime, u XVIII stoljeu kao hamzevija je optuivan ejh Mehmed iz Uica, koji je digao ustanak protiv beogradskog pae i u sukobima s turskom vojskom je ubijen 1750.44 U svana Bosnu I Hercegovinu; Orjentalni institut u Sarajevu; Sarajevo, 1986., str. 198-199. 39 Hadijahi, Muhammed; Hamzevijska sekta I njen osniva Hamza Bonjak; ivot, god XXV, Sarajevo, januar 1976., str.79-91. 40 ehaji, Demal; Derviki redovi u Jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu I Hercegovinu; Orjentalni institut u Sarajevu; Sarajevo, 1986., str.200. 41 Hadijahi, Muhamed; Udio Hamzevija u atentatu na Mehmed-pau Sokolovia; POF; br. V; god.1954-55; str.325-330. 42 Hadijahi, Muhammed; Hamzevijska sekta I njen osniva Hamza Bonjak; ivot, god XXV, Sarajevo, januar 1976., str.79-91. -Hadijahi, Muhamed; Tekija kraj Zvornika-postojbina bosanskih hamzevija; POF; br. X-XI; god.1960-61,str. 200. 43 HandI,Adem-Hadijahi, Muhamed; O progonu hamzevija u Bosni 1573.; POF; br.XX-XXI, god. 1970-71; str. 62 44 Hadijahi, Muhammed; Hamzevijska sekta I njen osniva Hamza Bonjak; ivot,
60
kom sluaju, svi poznati izvori vezani za Hamzinu osudu na smrt i njegov pokret, slau se oko toga da je hamzevijski pokret uivao veliku podrku u narodu, u prvom redu meu janjiarima, to je takoer jedan od razloga ozbiljnosti s kojom su vlasti krenule u process guenja ovog pokreta.45 Prema nekim podacima i rukopisima na koje se poziva Muhammed Hadijahi, hamzevije su u narodu poetkom XVII stoljea imale oko 80 hiljada pristalica.46 Kakav je bio odnos hamzevija prema vlastima moe se vidjeti i iz poslanice Uikog ejha Muhammeda od 2. aprila 1748. gdje se na sve naine napada beogradski paa i ak se naziva nasilnikom i odmetnikom.47 Hamzevije su djelovale skoro dva stoljea i u tom periodu im je pridavan veliki znaaj. Taj znaaj se ogledao, pored u razlika u doktrini, odnosno uenju, i u socijalno-politikom odstupanju od vaeeg kursa. Ovaj pokret je bio opasan jer se javljao u najugroenijim dijelovima Turskog carstva, odnosno u graninim podrujima prema Evropi.48
Hamzevijska tekija
Hamzevijska zavija kod Zvornika je podignuta 1519. pored puta koji spaja Zvornik sa Srebrenicom, a njen osniva je ejh Hamza dede. To potvruju i zabiljeke u Zvornikom defteru iz 1533. i kasnijih godina koje jasno ukazuju da je Hamza-dede 1519. u selu Orlovii, u nahiji Kulat, u kadiluku Srebrenica, podigao jednu zaviju, za iju je potrebu uvakufio okolno zemljite.49 Za ovog Hamzu se pretpostavlja da se drao linije islamske ortodoksije, ali je sigurno da je njegov potomak Hamza-bali, zbog hetegod XXV, Sarajevo, januar 1976., str.79-91. 45 HandI,Adem-Hadijahi, Muhamed; O progonu hamzevija u Bosni 1573.; POF; br.XX-XXI, god. 1970-71; str. 66 46 Hadijahi, Muhammed; Hamzevijska sekta I njen osniva Hamza Bonjak; ivot, god XXV, Sarajevo, januar 1976., str.79-91. 47 Hadijahi, Muhamed; Hamzevije u svjetlu poslanica uikog ejha; POF; br. IIIIV; god.1952-53, str215 48 Hadijahi, Muhammed; Hamzevijska sekta I njen osniva Hamza Bonjak; ivot, god XXV, Sarajevo, januar 1976., str.79-91 49 Handi, Adem; Jedan savremeni document o ejhu Hamzi iz Orlovia; POF; XVIII-XIX/1968-69; Sarajevo, 1973; str 205-206; kao I : Hadijahi M.; Tekija kraj Zvornika; str. 194. -ehaji, Demal; Derviki redovi u Jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu I Hercegovinu; Orjentalni institut u Sarajevu; Sarajevo, 1986. str. 200- 205.
61
ISLAMSKI EZOTERIZAM
rodoksije, 1573. proglaen krivcem i pogubljen u Istanbulu.50 Prvi ejh Hamza-Hamza dede, koji je izgradio ovu tekiju je umro prije 1533. On je ukopan u zaviji. Drugi Hamza-Hamza bali, optuen je kao mulhid i ivio je nekih 50-tak godina iza prvog Hamze, a pogubljen je u Istanbulu 1573.51 Tekija, podignuta 1519. i turbe u njenoj blizini, u kome su, kako kae tradicija, pokopani osnivai tekije Hamza-dede i njegov unuk Mustafa, 1954. su kao kulturno-historijski spomenici stavljeni pod zatitu drave, iz ega moemo zakljuiti da je tekija bila aktivna sve do tog datuma.52 Meutim, nema detaljnijih podataka prema kojima bismo mogli jo neto precizno rei o ovoj zaviji i onome to se deavalu u i oko nje. Nema pouzdanih informacija koji bi nam ukazali i na sve proelnike ove tekije, tako da nije mogue mnogo toga rei o aktivnostima tekije i njenom uticaju na ove krajeve.53 Veoma vana injenica je i to to postoje brojni razlozi koji ukazuju da je tana pretpostavka prema kojoj je Hamza-bali Bonjak, koji je pogubljen u Istanbulu kao vjerski otpadnik, ustvari potomak Hamza-dede, tako da je pojava bosanskih hamzevija, pristaa Hamze Bonjaka, usko povezana sa Hamza-dedinom tekijom.54 Hamza-dedin vakuf u Konjevi polju i Tekija, u blizini Nove Kasabe, na putu Vlasenica-Zvornik, 1925. je sainjavao posjed od 104 hektara i 8 dunuma preteno oranice i livada. Tu su se od kulturno-historijskih objekata, koji su 1954. stavljeni pod zatitu drave nalazile musafirhana, podignuta 1519., odnosno 925. hidretske godine, kao i poznato turbe.55 Iako je jedna od musafirhana hamzevijskih dervia nazivana tekijom,
50 Softi, Aia; Predaje o Hamza-dedi Orloviu-historija I tradicija; Znakovi vremena; br. 12; Sarajevo 2001. -HandI,Adem-Hadijahi, Muhamed; O progonu hamzevija u Bosni 1573.; POF; br.XX-XXI, god. 1970-71;str. 52 51 HandI,Adem-Hadijahi, Muhamed; O progonu hamzevija u Bosni 1573.; POF; br.XX-XXI, god. 1970-71; str. 68 52 Hadijahi, Muhamed; Tekija kraj Zvornika-postojbina bosanskih hamzevija; POF; br. X-XI; god.1960-61, str. 194. 53 ehaji, Demal; Derviki redovi u Jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu I Hercegovinu; Orjentalni institut u Sarajevu; Sarajevo, 1986. str. 200- 205. 54 Hadijahi, Muhamed; Tekija kraj Zvornika-postojbina bosanskih hamzevija; POF; br. X-XI; god.1960-61, str. 193 55 Hadijahi, Muhamed; Tekija kraj Zvornika-postojbina bosanskih hamzevija; POF; br. X-XI; god.1960-61, str. 193
62
mora se istai da su hamzevije bili protiv tekije kao ustanove i okupljali su se na mjestima koja su nazivana podrumima, to je razlog da mnogi izuavaju i njihovu povezanost sa vjerama koje su ranije postojale na naim prostorima.56
Knjievna djelatnost hamzevija

U knjievnosti, hamzevijski derviki red su predstavljali istaknuti bonjaci: Ibrahim sin Timurhana, unuk ejh Hamze Balija (umro 1617.), Abdullah Bonjak sa nadimkom arihul-Fusus (umro 1643.) i pjesnik Husejn Lamekani (umro 1625.), kao i Sari Abdullah Bonjak (umro 1660.), te Sulejman Zulfeti Bonjak (umro u XII stoljeu po hidri).57 1. Hamza Bali Bajrami, rodom sa zvornikog kraja, bajramija-hamzevija, pogubljen u Carigradu 1573. Ovaj ejh je takoer bio istaknuti pisac poznat po radovima mistikog sadraja, ali i po svom javnom djelovanju.58 2. Ibrahim sin Timurhana zvani al-Kazzaz, unuk ejh Hamze, koji je umro 1617. bio je jedan od znaajnih pisca tesavvufskih djela, ali i veliki propagator melamijsko-bajramijskog reda u Egiptu, pa i cijelom arapskom svijetu. On je rodom iz Bosne, da bi nakon kolovanja krenuo na putovanja, a u melamijsko-bajramijski red dervia uveo ga je ejh Muhammed Rumi. Radi propagiranja hamzevijskog uenja, ali i zbog bjekstva od opasnosti koje su prijetile da i njemu odrede sudbinu slinu sudbini njegovog djeda ejh Hamze i njegovih sljedbenika u Bosni, okrenuo se putovanju po arapskim zemljama. Pri tome je stalno koristio druga imena. Na ovim putovanjima susreo se sa brojnim naunicima i sufijama. Jedno vrijeme je ivio u Meki i Medini a zatim se nastanjuje u Kairu gdje je doekao svoju smrt. Napisao je vie tesavvufskih djela od kojih je najpoznatijeMuharrikatul-qulub fi-owqi li allamil-guyub (Pokreta srca u ljubavi prema Onom koji sve tajne zna).59
56 Hadijahi, Muhammed; Hamzevijska sekta I njen osniva Hamza Bonjak; ivot, god XXV, Sarajevo, januar 1976., str.79-91. 57 ehaji, Demal; Derviki redovi u Jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu I Hercegovinu; Orjentalni institut u Sarajevu; Sarajevo, 1986. str. 206. 58 E.F.; DomaI pisci tesavvufskih radova; ebi arus; Sarajevo, 1986., str.36-63. 59 ehaji, Demal; Derviki redovi u Jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu I Hercegovinu; Orjentalni institut u Sarajevu; Sarajevo, 1986. str. 206.;
63
ISLAMSKI EZOTERIZAM
3. Husejn Lamekani (umro 1625.) roen u Bosni ili u Peti kao potomak Bonjaka. Imao je dva naziva Lamekani i Lazemani, od kojih je prvi ei. Nakon okonanja kolovanja stupio je u bajramijski derviki red u koji ga je uveo ejh Hasan Kabaduz iz Burse, od koga je dobio i idazu na irad te je nekoliko godina bio ejh tekije u blizini Davudpaine damije u Istanbulu. On je bio jedan od aktivnih pjesnika, a u svojim pjesmama uglavnom je isticao gledita koja jasno ukazuju njegovo slijeenje Ibn Arebijevog miljenja.60 Posebno se tu istie njegova naklonost Ibn-Arebijevom uenju o Vahdeti-vududu. Jedno od glavnih obiljeja njegovog uenja je isticanje pitanja Fenaa. Napisao je kompletan Divan koji se uva u Istanbulu u biblioteci Sulejmaniji, zatim Vahdetnamu iji se dijelovi nalaze u Vatikanskoj biblioteci. U Topkapi muzeju u Istanbulu uva se jedna njegova Replika na prigovore Munirija Belgradija upuena starjeinama stambolskih dervia meu kojima je bio i on. Pored ovih djela postoji jo nekoliko manjih djela u drugim bibliotekama na ovim prostorima.61 4. Abdullah Abdi ibn Muhammed Bosnevi, poznat kao ejh Abdullah Bonjak, je najvaniji knjievnik meu hamzevijama i jedan je od sljedbenika uenja Ibn Arebija, te je zbog komentara Fususul-Hikema dobio naziv arihul-Fusus. ejh Abdullah Bonjak je roen u Bosni oko 1584. (992. h.g.), gdje je stekao osnovno i srednje obrazovanje, a nakon toga odlazi na studij u Istanbul. Nakon to je od ejh Hasana Kabaduza iz Bruse dobio idazu na irad, odlazi u Mekku, a zatim u Damask gdje je neko vrijeme ivio pored mezara ejhul-Ekbera. Nakon toga je ivio u Konji gdje je preselio na bolji svijet 1644. (1054. h.g.). Bio je ejh jedne od tekija bajramijskog reda i na najistaknutiji pisac na polju tesavufa, poznat po komentaru Fususul-Hikema pod nazivom Tedelijjatu araisi-n-nusus fi menassat Hikem el-Fusus, zbog koga je jo nazivan i arihi-l-Fusus. Ovo djelo mu je tampano u dva toma na oko 1150 stranica.62 Pored ovog djela, napisao je vie risala u kojima
-E.F.; DomaI pisci tesavvufskih radova; ebi arus; Sarajevo, 1986., str.36-63. 60 ehaji, Demal; Derviki redovi u Jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu I Hercegovinu; Orjentalni institut u Sarajevu; Sarajevo, 1986. str. 207. 61 E.F.; DomaI pisci tesavvufskih radova; ebi arus; Sarajevo, 1986., str.36-63. 62 ehaji,Demal;O jednom lozofskom traktatu ejha Abdullaha;POF, br. XXXIIXXXIII, god.1982-83;str.65-66.
64
je govorio o svim podrujima tesavvufa i tarikata.63 Izmeu ostalih poznata su mu jo sljedea djela: Metaliun-nur, Mevakuful-fukarai, Risaletun fi tefdilil-beeri alel-meleki, Tedellin-nuril-mubin fi Mirati: Ijjake nabudu ve ijjake nestein, komentar na uvenu tesavufsku poemu Ettaijja El-Kubra od Ibn Farida, Mekasidi Envar Ajnijje ve Mekasidi Ervahi Tajjibe Gajbijje, itd. Pored toga napisao je i kasidu od sto bejtova iji se primjerak uva u Vatikanskoj biblioteci. Handi je u jednom svom radu naveo 61 djelo ejh Abdullah Bonjaka.64 5. Bali-efendija, Sarajlija, melami-bajramija (kao bosanski mula dobiva zadatak istrebljenja hamzevija), umro 1582. (990). Ubraja se u istaknute pisce radova tesavvufskog sadraja.65 Ovdje bih samo izrazio sumnju da je Bali-efendija pripadao melami-bajrami tarikatu, upravo zbog njegovog progona hamzevija koji su ustvari bili sljedbenici tog tarikata.
Zakljuak
Hamzevije su, kako se iz ovog teksta moe samo nazrijeti, izvrile ogroman uticaj na tok tesavvufske misli u periodu u kome su aktivno djelovale. vrsta vjera i direktna veza sa najistaknutijim doktrinama uenja velikana irfanske misli ejhul-ekbera Muhjuddin ibn Arebija, omoguili su hamzevijama da u vrijeme svog procvata zadiru u sve pore ivota, da se otvore i izvre uticaj kako na vjersku misao tako i na tokove drutvenopolitikih zbivanja, ali i da se stoljeima spominju i velikani ovog reda, kao i djela koja su napisali, a meu kojima su i neka od najznaajnijih djela u historiji tesavvufa
63 ehaji, Demal; Derviki redovi u Jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu I Hercegovinu; Orjentalni institut u Sarajevu; Sarajevo, 1986. str. 208. 64 E.F.; Domai pisci tesavvufskih radova; ebi arus; Sarajevo, 1986., str.36-63. 65 E.F.; Domai pisci tesavvufskih radova; ebi arus; Sarajevo, 1986., str.36-63.
65
ISLAMSKI EZOTERIZAM
Summary The Hamzevis

The Hamzevis, a specific BH sufi order, was born as a modified branch of the Melami-Bayrami sufi order. The leader of the order was sheikh Hamza Bali, who developed a kind of irfan based on the love for murshid and a strong commitment to the principles introduced by Muhjuddin ibn Arebi in Fususul- Hikem. His association with the teacher and the teachings of Hamza Bali can be seen in the documents, which talk about his execution in Istanbul. Hamza Bali was charged and executed as a zindik and mulhid, even though in his teachings there were no visible signs of any disagreement with the Islamic principles. Thus the reasons of his execution remain a mystery, although it is assumed that it was due to political influence and his teachings. The Hamzevis belong to the category of the ruhi tariqats and they were not strictly linked to the tekkes, so the tekke is considered to be only one of the many places of gathering of the Hamzevi sufis. Some great names can be associated with this order, such as Abdullah Bosnjak, known as Sharihul-Fusus, Husejn Lamekani, Sari Abdullah Bosnjak, as well as many others who have eternalized and spread the influence of the Hamzevis with their written works.
66
KULTURNO-HISTORIJSKE TEME
Dr. Elvir MUSI
VANOST PROUAVANJA NAE BATINE NA PERZIJSKOM JEZIKU
Rezime
Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja koje se mogu pohvaliti knjievnou pisanom na najmanje pet jezika. Umni i nadareni Bosanci i Hercegovci porijeklom iz Sarajeva, ajnia, Stoca i posebno Mostara, ali i iz Tuzle, pisali su i pjevali na orijentalnim jezicima, svetenici i sveenici su pisali na crkvenim jezicima, a u isto vrijeme je kontinuirano bogaena knjievnost na maternjem jeziku. Autor u ovom radu predstavlja Tuzlake koji se spominju u knjievnosti pisanoj na perzijskom jeziku kao i jednog od manje poznatih pjesnika koji potiu s ovih prostora, koji je pisao poeziju na perzijskom jeziku. Rije je o Nabiju Tuzlaku koji, sudei prema dostupnim podatcima, nikada nije naputao svoj rodni grad o kojem pjeva. Ovaj rad tei da, kroz ponuene informacije o spominjanje Tuzle u bosanskohercegovakoj knjievnosti na perzijskom jeziku, dosegne istinsku vanost prouavanja nae knjievne batine na ovom orijentalnom jeziku.
71
KULTURNO-histOrijske teme
Uvod
Perzijska knjievnost spada u red globalno najpoznatijih i najpriznatijih knjievnosti. Tokom dugih stoljea uspjela je ostvariti aktivno prisustvo na brojnim svjetskim podrujima, te uticati na oblikovanje poetskog izraza i prosvijetljene misli. Ova knjievnost je put do svojih simpatizera pronalazila na razne naine, a najvaniju ulogu su imali iranski trgovci koji su tokom poslovnih putovanja u druge zemlje i boravka u njima svijetom pronosili i svoju nacionalnu knjievnost. Tako je, na primjer, zabiljeeno da je iranska trgovaka zajednica u Kini djelovala jo u petnaestom stoljeu, te da je u okviru te zajednice sagraena i damija gdje su za Irance i Kineze recitovali stihove iz Mesnevije, Hazovog Divana i djela Sadija irazija.1 Ovo prisustvo je uticalo i na kineski jezik u kojem je danas dokumentovano oko 220 rijei perzijskog porijekla poput rijei bang (ezan), Khoda (Bog), abdast (abdest).2 Perzijski jezik je bio drugi zvanini jezik u Indiji sve do dolaska britanskih kolonizatora, te je 1832. taj status morao prepustiti engleskom jeziku. U indoneanskom jeziku (Bahasa Indonesia) prisutno je oko 350 perzijskih rijei, a perzijske rijei su prisutne i u arapskom jeziku. Ovaj jezik je u prvom periodu formiranja Osmanske imperije koriten kao zvanini jezik dvorske i vojne korespodencije, a s Osmanlijama je stigao i u Bosnu i Hercegovinu. U svim spomenutim zemljama i na mnogim drugim podrujima irom svijeta gdje je perzijski jezik bio prisutan u formi remek-djela perzijske knjievnosti citiranih, prevoenih i tumaenih po damijama, medresama i tekijama, pojavljivali su se i pjesnici koji su pjevali na perzijskom jeziku. Meutim, veina tih pjesnika je poticala iz redova iranskih zajednica, odnosno iranske dijaspore, a ne iz domicilnog populusa. Izuzetak su samo podruja koja su se nalazila pod ingerencijama osmanske vlasti; posebno dananja Turska, Bosna i Hercegovina i Albanija. U spomenutim zemljama su pjesme na perzijskom jeziku pjevali pjesnici domicilnih korijena. Ovaj podatak je samo jedan od razloga zbog kojih bi bilo pohvalno pokrenuti opsena znanstvena istraivanja o prisustvu perzijskog jezika i pjesnitva na perzijskom jeziku u Bosni i Hercegovini. Razloga za pokretanje jednog takvog istraivanja je mnogo,
1 Feng Jin Yuan; Farhang-e eslami va irani dar Chin (Islamska i iranska kultura u Kini); Tehran: Al Huda, p. 138-144. 2 Amiri, Kayu Mars; Zeban-e farsi dar Chin (Perzijski jezik u Kini); Shuraye gostarash-e zeban va adab-e farsi; Tehran: 1378, p. 62.
72
a s obzirom na sauvane dokumente, rezultati istog bi mogli doprinijeti rasvjetljavanju brojnih pitanja vezanih za nae slinosti s narodima koji su se tokom proteklih stoljea susretali s perzijskim klasicima, te koliko i s kakvim uspjehom smo spremni da se prilagodimo novonastalim prilikama. Izuavanje prisustva perzijskog jezika u Bosni i Hercegovini moglo bi predstavljati bitnu fazu u analizi kvalitete procesa irenja islama i kvalitete kulturnog ivota u doba osmanske vlasti, jer je islam u BiH pojanjavan i sadrajem perzijskih klasika, a poznavanje perzijskog kao glavnog knjievnog jezika, vailo je za jedan od kriterija pismenosti i produhovljenosti. Da bismo stekli jasnu sliku o uvjetima u kojim je na podruje BiH stigao i ostao perzijski jezik, neophodno je da se, barem nakratko, osvrnemo na dolazak Osmanskih Turaka i njihovu strategiju djelovanja u procesu irenja islama na ovim prostorima.
Dobri Bosnjani poklonici pisane rijei i tolerancije

Od kako je na starobosanskom jeziku, utkana u bosanicu, 29. avgusta 1189. nastala Povelja Kulina Bana3, knjievnost Bosne i Hercegovine je stupila u proces irenja i samoobogaivanja, a rijetko koja knjievnost u svijetu se moe pohvaliti kontinuiranim progresom koji je trajao skoro cijelih devet stoljea. Koliko su stari Bosanci i Hercegovci iliti Dobri Bosnjani bili privreni knjizi, govori podatak da su Osmanski Turci, u jeku osvajakih pohoda prema, za njih tada mistinom, zapadnom svijetu, na prostore Hodidjeda dananjeg Sarajeva stigli s prvim rukopisima islamske literature koju su stavljali na uvid i raspolaganje stanovnicima tog podruja. Brojni rukopisi koji se uvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, a na ijim marginama je zabiljeeno da su u nae krajeve stigli jo u 16. stoljeu, pokazuju da su Osmanski Turci, shvatajui temeljit pristup domicilnog stanovnitva religijskim pitanjima, odluili da ih ne pokoravaju maem nego pisanom rijeju.4 Osim toga, osvajai su, dobro pripremivi strate3 Devad Jahi i drugi; Gramatika bosanskoga jezika; Zenica: Dom tampe, 2000. str.46. 4 Rukopis 475, zbirka hadisa Firdevsul-ahbar bi me'suril-hitab,iji je autor Ebu uda' iravejh b. ehirdar b. iravejh ed-Dailani el-Hamedani (umro g. 1115.), a prepisao ga je Abdusselam b. Muhamed b. Hasan b. Ali el-Havarizmi u medresi Ima-dijji u Hemedanu godine 1151. Rkp. 619 El-muktedabu min kitabil-mevduati minel-ehadisil-merfu'at dovren je godine 1229. - Rkp. 3836, Zamaherijin tefsir El-Keaf je iz godine 1262. koji je iz autografa prepisao Bilal bin Debrail b. Muhamed Ali
73
giju osvajakog djelovanja na ovim prostorima, domicilnom stanovnitvu ukazali potovanje u detaljima koji nisu previe zadirali u islamsko uenje o svetosti. Najizraeniji je primjer lipe, drveta na koje nailazimo pored skoro svake stare damije ili na lokacijama na kojim su postojale damije u Bosni i Hercegovini. Lipu su sve slovenske tradicije potovale kao sveto. Kod Junih Slavena drvo lipe je svrstavano meu najpotovanije drvee, a velike lipe su tradicionalno rasle pored hramova.5 Ovaj podatak nam je bitan, jer odraava tolerantnost osmanskih vlasti sa jedne i sutinsku naklonost tolerantnosti Dobrih Bosnjana sa druge strane. Lipe su tako saene pored damija i simbolizirale su otvorenost ovdanjeg drutva i naklonost njegovih lanova suivotu. U takvim okolnostima ispunjenim uzajamnim potovanjem kao bitnom karakteristikom odnosa osmanskih vlasti i stanovnika ovog podneblja, naklonost stanovnika novoosvojene zemlje i islamu i svemu onome to je islamska kultura donijela sa sobom ukljuujui i knjievnost na orijentalnim jezicima kao rezultat jednog dugoronog procesa nije mogla izostati.
Doprinos Bonjaka razvoju islamske znanosti i knjievnosti

Dolaskom osmansko-turske vlasti na prostore dananje Bosne i Hercegovine dolazi i do smjene civilizacije i kulture, ali su Dobri Bosnjani, napaeni silnim progonima i pogromima olienim u Torkemadinim6 isljeivanjima i krstakim pohodima, u sebi ve bili razvili mo prilagoavanja novim uvjetiet-Turkmeni el-Kiziki u medresi El-Muntansirijji u Bagdadu. Rkp. 1323, Ebul-Futuh Muhamedovo djelo Knjiga 40 hadisa, iji je autor umro 1160, a prijepis u GHB zavren 28. evala 664, odnosno 1265... (Vidi: Kasim Dobraa: Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu. Izdanje Starjeinstva Islamske vjerske zajednice za Bosnu i Hercegovinu. Sarajevo, 1963.; Nametak, Alija; Marginalije iz nae kulturne historije; Novi Behar; dvobroj; Sarajevo: 1930.) 5 Slovenska mitologija, enciklopedijski renik; redaktori Svetlana M. Tolstoj i Ljubinko Radenovi; Beograd: Zepter Book World, 2001. str. 340. 6 Fanatini inkvizitor Tomas de Torkemada roen je 1420. godine u Valjadolidu.Autor je pisane tvrdnje o 50 manihejskih zabluda koja je dobrim dijelom zasjenila proces upoznavanja izvornog vjerovanja Bosanskih krstjana.
74
ma. Kako i u kolikoj mjeri su u tome uspjeli najbolje, pokazuje podatak do koga su kroz svoja istraivanja doli Safvet-beg Baagi7, Mehmed Handi8 i na koncu Hazim abanovi9 i Fehim Nametak10, a to je da je na orijentalnim jezicima pisalo, stvaralo, ali i pjevalo preko 400 naunika, vojskovoa i pjesnika pored ijeg imena se nalazi odrednica Bonjak ili Bosanac. Meu najpoznatije bosanskohercegovake pisce i pjesnike koji su pisali i pjevali na orijentalnim jezicima, arapskom, turskom i persijskom, strunjaci ubrajaju Mahmud-pau Adnija (1420-1474.)11, Dervi-pau Bajezidagia (u. 1603.)12, Hasana Kafija Pruaka (1544-1616.)13, Fadil-pau erifovia (1802/3-1882.) i Alaudina Sabita Uianina (1650-1712.)14, a u ovoj spomenici velikanima je neizostavan jedini stranac, odnosno ovjek koji nije pripadao izvornom orijentalnom lingvalnom krugu, koji je napisao samostalno knjievno djelo nastalo kao kombinacija proze i poezije, a rije je o Bulbulistanu15 Fevzije Mostarca (u. 1747.). Koliko veliki doprinos su Bonjaci dali razvoju islamske nauke pitanje je na koje pronalazimo odgovor u stavu nekih od najeminentnijih naunika islamskog svijeta prema kojem mi danas ne bismo mogli ispravno shvatiti Ibn Arebija da kojim sluajem nismo u prilici itati komentare koje je na njegova djela napisao Abdullah Bonjak poznatiji kao arih al Fusus i ne bismo mogli upoznati onog istinskog Hafiza irazija da ga nije temeljito komentirao Ahmed Sudi Bonjak16.
7 Baagi, Safvet-beg; Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti; Sarajevo: 1912. 8 Handi, Mehmed; Knjievni rad bosanskohercegovakih muslimana; Sarajevo: 1934. 9 abanovi, Hazim; Knjievnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima; Sarajevo: 1973. 10 Nametak, Fehim; Divanska knjievnost; Sarajevo: Orijentalni institut, 1997. 11 Veina strunjaka Adnija smatra prvim bonjakim divanskim pjesnikom. (vidi: Dizdarevi, Sedad; Divanska knjievnost BiH na perzijskom jeziku; Znakovi vremena; br. 47; Sarajevo: Ibn Sina, 2010., str. 174-186.) 12 Ponajvei bonjaki pjesnik esnaestog stoljea. Pjevao je na turskom, perzijskom i arapskom. 13 Bio je svestran uenjak te je napisao jako mnogo djela na razliitim poljima nauke kao to su lingvistika, kh, teologija, historija, politika i knjievnost. (vidi: Ljubovi, Amir, i Sulejman Grozdani; Prozna knjievnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima;Sarajevo:Orijentalni institut,1995.) 14 Smatran je najveim pjesnikom Osmanskog carstva u 18. vijeku. 15 Mostarac, Fevzi; Bulbulistan; Demal ehaji; Sarajevo: 2003. 16 Ahmed Sudi Bosnavi; Sharh-e Sudi bar Hafez; Esmat Satarzadeh; Tehran: Qiyam,
75
Naravno, stvaranje jednog prilino bogatog knjievnog izraza na perzijskom jeziku meu pjesnicima i piscima bosanskohercegovakog porijekla nije dolo preko noi, nego je rezultat jednog dugotrajnog, ali do u tanine isplaniranog procesa koji je, izmeu ostalog, obuhvatao i uvoenje perzijskog jezika u plan i program medresa na prostoru Bosne i Hercegovine. Perzijski jezik je, pored Kurana, tedvida, ilmihala, ahlaka, fikha, hadisa i krasnopisa, bio obaveznim predmetom u Gazi Husrev-begovom, a pored Kurana, ilmihala, fikha i krasnopisa u Buzadi-zadeovom mektebu u Sarajevu.17 Handi istie da je perzijski jezik bio obavezan predmet i u mnogim drugim mektebima irom Bosne i Hercegovine.18 Vrlo je bitno znati da uenici u bosanskohercegovakim mektebima, a potom i medresama kojih je tokom osmanske vlasti na ovim prostorima sagraeno oko stotinu19 perzijski jezik nisu uili pomou drugorazrednih, po mnogo emu ograniavajuih, udbenika u kojim su napisane formule za reenice sastavljene s ciljem uspostavljanja osnovnog kontakta, nego na remek-djelima perzijske knjievnosti kao to su Attarova Pand nama, Mevlanina Mesnevija20, te ulistan21 i Bustan ejha Sadija irazija.22 Perzijski jezik je i nakon obrazovne reforme provedene sredinom 19. stoljea zadrao status redovnog predmeta u nastavnom planu i programu. Ovaj jezik je bio uvrten u plan i program rudija u Sarajevu, Banja Luci, Glamou, Maglaju, ali i veini drugih rudija u Bosni i Hercegovini.23 Poetak austro-ugarske vladavine u Bosni i Hercegovini bio je kraj prisustva perzijskog jezika u obrazovnom sistemu ove zemlje. U istom periodu je, rukom nekog Bonjaka, napisana
1374. Predgovor. 17 uri, Hajrudin; Muslimansko kolstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. Godine; Sarajevo: Veselin Maslea, 1983. Str. 49. Handi, Mehmed; Dva popisa sarajevskih mekteba; El-Hidaje; br. 5; Sarajevo: 1943. Str. 121-123. 18 Handi, Mehmed; Teme iz knjievne historije; Izabrana djela; knjiga I; Sarajevo: Ogledalo, 1999. Str. 381. 19 Muslimansko kolstvo u Bosni i Hercegovini, str. 26. 20 Grozdani, Sulejman; Pisana rije na orijentalnim jezicima u Bosni i Hercegovini; Radio Sarajevo-trei program; br. 34; Sarajevo: 1981., p. 442-457. 21 Razgovor sa prevodiocem Sa'dijevog "ulistana"; Beharistan; br. 1; Sarajevo: Kulturni centar Islamske Republike Iran-Sarajevo, 2001, p.108-115. 22 Muslimansko kolstvo u Bosni i Hercegovini, str. 122-124 23 Ibidem, 153.
76
i poslednja pjesma na perzijskom jeziku. Rije je o elegiji kojom je Safvetbeg Baagi oplakao preseljenje svoga oca Ibrahim-bega na Ahiret: Olienje bliskosti bjee, u oku druga i dumana, Blistavi fenjer on bjee u halki svih insana, Zajedno s patriotima, istom milju velikana, Znaci dobroinstva bogatstvo mu ivih dana!24 Prisustvo perzijskog jezika u mektebima, medresama i rudijama irom Bosne i Hercegovine, brojnim poklonicima pisane rijei je omoguilo da taj jezik naue i da uspjeno stupe u itanje i razumijevanje remek-djela perzijske, preteno gnostike, knjievnosti, a pjesnicima je ponudilo prostor da na ovom jeziku poezije iskuaju vlastiti pjesniki talent. Slijedimo li proces kretanja rukopisa na orijentalnim jezicima iz privatnih u regionalne, a potom iz regionalnih biblioteka u Gazi Husrev-begovu biblioteku tokom austro-ugarske vlasti, stii emo do zanimljivog podatka da su privatne biblioteke veine uglednih porodica u sebi imale barem po nekoliko rukopisa na perzijskom jeziku.25 U isto vrijeme, lokalni pjesnici su, osim divanske poezije koju su pjevali uivajui u svome poetskom daru, pisali i kronograme koji su postavljani iznad ulaznih vrata u damije, tekije, hanove, turbeta i velikake kue, te na zadubinskim mostovima i esmama, podsjeajui ulaznike ili prolaznike na datum gradnje tih objekata. Lokalni pjesnici koji su, vjerovatno zbog velike udaljenosti od centra moi tadanjeg carstva dakle Istanbula bili uskraiveni za mogunost da pronau uglednog bogatog mecenu spremnog da nansira njihove ivotne
24 Handi, Mehmed; Shu'ara, o'lama va mardane namiye Bosni va Herzegovin, Ali Davani; Tehran: Qeble, 1373. str. 128. 25 Opirnije vidjeti u: Hasandedi,Hivzija; Spomenici kulture turskog doba u Mostaru; Sarajevo, 1980, p.91. Faji, Zejnil; Biblioteka Abdulah-efendije Kantamirije; Anali Gazi Husrev-begove biblioteke; XIII-XIV; Sarajevo: GHB, 1987., 15-36. ar-Drnda, Hatida; Neki legati Osman-ehdijine biblioteke; Anali GHB; XV-XVI; Sarajevo: GHB, 1990, 243-252. Hasandedi, Hivzija; Muslimanske privatne biblioteke na orijentalnim jezicima u Mostaru; Anali GHB; XV-XVI; Sarajevo: GHB, 1990, 253-256. Hadiosmanovi, Lamija; Knjiga i biblioteka Bonjaka u Sarajevu i drugim mjestima Bosne i Hercegovine u vrijeme osmanske vladavine; Prilozi historiji Sarajeva; Sarajevo:Institut za istoriju,1997.,p.111-118. Tralji, Mahmud; Iz prolosti Gazi Husrev-begove bibilioteke, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, Knj. I, Sarajevo, 1972. Handi, Mehmed; Biblioteka H.Halil efendije u Graanici; Gajret; Kalendar za 1941. godinu; Sarajevo,p.194-197.
77
potrebe i prepisivanje njihovih pjesama, egzistirali u granicama lokalnog, osim kronograma pisali su i epitafe. Kronogrami i epita su pisani na sva tri orijentalna jezika, odnosno arapskom, turskom i, naravno, perzijskom jeziku.26 Ova tradicija u Bosni i Hercegovini je uzela maha krajem 17. i poetkom 18. stoljea tako da su u to doba graevine, posebno u gradovima, bez takvog natpisa predstavljale pravu rijetkost.27 Kronogrami i epita na perzijskom jeziku pisani su irom Bosne i Hercegovine tako da ih moemo uzeti kao dokaz prisutnosti tog jezika ne samo u knjievnim centrima poput Sarajeva i Mostara. Ovdje emo navesti nekoliko primjera kronograma i epitafa spjevanih na perzijskom jeziku. Jedan od najpoznatijih kronograma spjevanih na perzijskom jeziku nalazio se iznad ulaznih vrata Malkoeve ili Ba damije u Donjem Vakufu. Kronogram je spjevan povodom obnove te damije i transkripcija njegovog izvornog teksta glasi: Ba oun-e Khodaye Alam-e Latif, Modadedan ehya karde Ba dame-e arif, Rahmat-e Khoda bar ruh-e baniye qadim, Ba to asar sabet shode Veletanlik Ibrahim, Rahmat-e modir-e vaqf-e zir oqik Ahmed Tuzleli, Ba bar ehsan-e khedmat be da avarde ahali, Memarbai Mainovik Travnikli, Maharet-e khod ra ezhar karde ronaqli, Ya Rabb be Khatam-e Anbiya, Seyyid-e baar, In masded abad kon ta ruz-e mahar.28
26 Bonjaka epigraka; priredio Sulejman Grozdani; Sarajevo:BZK IK Preporod, 1999., p.5. 27 Grozdani, Sulejman; Pisana rije na orijentalnim jezicima u Bosni i Hercegovini; Radio Sarajevo-trei program; br. 34; Sarajevo: 1981., p. 442-457. 28 Mujezinovi, Mehmed; Islamska epigraka Bosne i Hercegovine; knj.2; izdanje 3; Sarajevo: Sarajevo-Publishing, 1998., p.279-280. Prijevod: Uz pomo Boga, Sveznajueg, Dobrog, Opet oivje Ba damija estita, Milost Stvoritelja nek je na starog graditelja, Tobom spomen vjeni osta na Veletanli Ibrahima, Milou upravnika Donjeg Vakufa, oki Ahmeda Tuzlaka, Svojom dobrotom te posluie stanovnici naselja, Glavni mimar, Meinovi Travnianin, Svoju vjetinu pokaza poteno, ne tedei, O Gospodaru, tako Ti Hatima nebija, Sejida beera,
78
Iznad ulaznih vrata u Hadi Husejnovu damiju u Banja Luci nalazio se sljedei kronogram na perzijskom jeziku: Saheb al Khayrat, al Hadi Husein, Kard llah in maqame muminin, Barakallahum in ziba maqam, Az baraye bandegane mokhlesin, Goftam in ziba bahre u, Beyt-e Rahman o maqam-e Sadedin.29 Ovakvi i slini kronogrami na perzijskom jeziku pisani su irom Bosne i Hercegovine. Naravno, kvaliteta njihovog poetskog izraza ne moe se porediti s kvalitetom bosanskohercegovakih pjesnika koji su svoj poetski talent brusili po politikim, ekonomskim, a samim tim i knjievnim centrima carstva. Teko je usporediti autora bilo kojeg od spomenutih ili mnogih drugih kronograma sa, na primjer, jednim Mahmud-paom Adnijem, velikim vezirom i jednim od najboljih pjesnika tog doba. Isto tako, pjesnici koji su ivjeli i pjevali u okvirima i granicama lokalnog ne mogu se porediti sa jo dvadeset est naih pjesnika koji su pjevali na perzijskom jeziku meu kojim Dervi-paa Bajezidagi, Zijaji Mostari, Taleb Ahmed Bonjak, Mehmed Reid i Zekerija Sukkeri zauzimaju posebno mjesto. Meutim, samo postojanje tih, uvjetno reeno, lokalnih pjesnika i njihovih pjesama za istraivanje prisustva perzijskog jezika na podruju Bosne i Hercegovine mnogo je bitnije od svih pobrojanih pjesnika koji su ivjeli i pjevali u Istanbulu, jer njihovi kronogrami i epita vjerno svjedoe da je perzijski jezik bio aktivno prisutan na podruju cijele Bosne i Hercegovine, da su Bosanci i Hercegovci itali perzijske klasike i da su bosanskohercegovaki pjesnici pjevali na tom jeziku. Osim toga, njihovo postojanje je najbolji argument neutemeljenosti tvrdnji kojim se osporava udio Bosne i Hercegovine u bogatoj knjievnosti Osmanskog carstva po principu gdje ivi i radi tu i pripada.
Ovu damiju sagraenom sauvaj do Rozi mahera. 29 Ibidem, 215-216. Prijevod: Vlasnik hajrata, hadija Husejn, Sagradi, zarad Boga, ovo mjesto vjernika, Oblagorodio mu Allah ovo lijepo mjesto, Zarad Njegovih iskrenih robova, Rekoh ova ljepota je zbog njega, Boja kua i stjecite sadida.
79
U pjesnitvu naih pjesnika na perzijskom jeziku udjela ima i Tuzla koju u tom dijelu bosanskohercegovake knjievnosti predstavlja kod nas relativno nepoznat pjesnik po imenu Nabi Tuzlavi (Tuzlak). Ovaj pjesnik je vjerovatno ivio u 17. stoljeu, ne postoji niti jedan podatak da je naputao Bosnu i Hercegovinu, a perzijski jezik i znanosti aktualne u dobu njegova ivota uio je pred svojim ocem Salihom efendijom. Iza njega su ostale dvije vrlo interesantne pjesme na perzijskom jeziku, a u jednoj od njih opjevava ljepote svoje obje Tuzle: Lijepa li je milina vode i zraka dviju Solana,30 Nek ih uva Gospod od svih bolja i mahana, Cijela Bosna ukraena ovim dvjema Solanama, to lijepom momku slie na dva zulufa raspletena, Pogrijeih ja kad spomenuh dva zulufa, jer te zemlje, U cijeloj regiji ovoj, poput dva oka su nasmjeena, Slika je lijepog denneta, kako Donja, tako Gornja, A momake oi zbog njih ba ridvana ueljena, Zbog bistrih im izvora, posebice sa Drmaza, Zahvalna je dua Hazretu, i dua ista Husejna,31 Zrak im je krepak za duu, poto u njim je muftija, ijeg pera tinta posta surmom oi seqaleyna32, Poto mu ime i asni znamen u vremenu Salih posta, Njegove su fetve, svaka, amajlije bez mahana, Osvijetljen je nurom njegove ispravnosti vas svijet, U ovome dobu uz njeg nema treeg s dva Mlaana,33 Znanjem i vrlinama je Ali, pravdom i pravednou Omer, Iskrenou na Ebu Bekra, strpljivou na Zu-l Nureyna, Njegova znanja mnoga sniju i svjetlica i zvjezdica, Oni to baklje sa sobom nose, i skupovi Al Bahreyna, Poput njega mudraca to hukm govori i razbori, Ni u snu nije moglo vidjet oko samog Zu-l Qarneyna, Ali uz sve to znanje, vrline i sve njegove vjetine,
30 Dvije Solane: Donja i Gornja Tuzla 31 Hazreti Husejn bin Ali, unuk poslednjeg Boijeg poslanika, ehid Kerbele. 32 Hadis u kojem Allahov miljenik, Muhammed (a.s.), preporuuje uvanje Kur'ana i porodice (u iitskom shvatanju, Kur'ana i Ehli bejta). 33 Dva Mlada mjeseca koji se, kao mu'diza, pojavie u isto vrijeme.
80
Opskrba mu je ko Hipokratu, bunar Memliheteyna34, Ne bi bilo nita udno da je hrana tom mjesecu, Mjesto zvijezde Sjevernjae, pa i mjesto Farqadeyna.35 Nije mogue svu savrenost njegovu opjevati Nabi, ak i kad bi govornitvom, predvodio dva plemena, Bolje ti je da ti odmah svoju nemo sada prizna, Dovu njegovu devletu, uini si dugom svih dana, Zanavjek dok ullema ukrasom ovog svijeta biva, Zanavjek dok je nebo ukraeno svim zvjezdama, Korisno mu postojanje ukras svijeta neka bude, Nek otvorena za njeg budu vrata oba nastanjena!36 Poetak slabljenja Osmanskog carstva u kojem je, kao pod rijetko kojom vlau prije, potovan princip jednakosti i kompetentnosti, potaknuo je snaenje jaanja turskog nacionalizma koji je postepeno zatvarao vrata neturskim narodima kako prema politikoj i vojnoj, tako i prema knjievnoj sceni. Baeni u zapeak, bez uglednih i imunih mecena koji su u to doba predstavljali vaan faktor u prepisivanju i distribuciji pisanih djela, neturski pjesnici, meu kojim Bonjaci i Albanci zauzimaju posebno mjesto, bivaju suoeni sa slabljenjem poetske inspiracije i gubljenjem originalnosti. U takvim nezahvalnim uvjetima doekuju i odluku Berlinskog kongresa37 o povlaenju Osmanske vlasti iz BiH i dolazak nove, Austro-Ugarske monarhije, sa novim kulturnim i civilizacijskim naslijeem. Promjena vlasti u BiH, dakle, nije pojava koja je predstavljala samo puku promjenu koncepta vlasti na jednom, jasno odreenom geografskom prostoru, nego je predstavljala mnogo dublje i korjenitije promjene civilizacijskog tipa. Umni Bonjaci su preko noi pretvoreni u polupismeni i nepismeni populus. Onemogueni u elji da nastave stvarati na orijental34 Dvije solane, dva slana bunara. 35 Zvijezde Beta i Gama u Malom medvjedu. 36 Ova pjesma se nalazi u rukopisu GHB IV-3007/8. 37 Berlinski kongres je skup tadanjih velikih sila Njemake, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Turske koji je, nakon San Stefanskog mira kojim je 3. oujka 1878. Godine okonan Rusko-turski rat 1877-1878., odran od 13. Lipnja do 13. Srpnja 1878- godine u Berlinu pod predsjedavanjem kancelara Otta von Bismarcka. Turska je na ovom kongresu zvanino izgubila dio teritorija pod osmanskom upravom na Balkanu.
81
nim jezicima, bosanskohercegovaki pjesnici su se poeli okretati novom pjesnikom izrazu nastalom kroz kombinaciju alhamijado knjievnosti i zapadnih definicija poetskog izraavanja. U takvim uvjetima im je bio prijeko potreban prostor za demonstriranje vlastite poetske darovitosti i objavljivanje misli, osjeaja i poruka. Nakon dvodecenijske svojevrsne politike i kulturne dezorjentiranosti, bosanskohercegovaka intelektualna i poetska elita se odluuje razbuditi i svoje aktivnosti uskladiti sa novim prilikama. Meutim, oteavajuu okolnost e im predstavljati osjeaj da u novu knjievnost junoslavenskih naroda nisu unijeli nita, jer je bosanskohercegovaka knjievnost na orijentalnim jezicima ve blijedila, a broj poznavalaca orijentalnih jezika bivao sve manji38, te e se poeti okretati prema drugim knjievnim centrima u susjedstvu, odnosno prema Beogradu i Zagrebu. Meutim, vrijeme je da se sa cijelostoljetne distance konano sagleda, valorizira i ispravno prezentira knjievnost Bosanaca i Hercegovaca na orijentalnim jezicima, ukljuujui i perzijski jezik, jer je na uvjerenje o prosjenosti bosanskohercegovake knjievnosti u doba osmanske vlasti potroeno i previe vremena.
38 Rezultati popisa iteljstva u Bosni i Hercegovini od 10.10.1910.; Sarajevo, str. 70. (Ovaj dokument pokazuje da je tada od ukupnog stanovnitva samo 2289 osoba znalo turski, a 448 lica arapski jezik.) Rizvi, Muhsin; Knjievni ivot Bosne i Hercegovine izmeu dva rata; Knjiga II; Sarajevo: 1980.str. 29.
82
Summary The importance of studying of the Bosnian literary heritage written in Persian
Bosnia and Herzegovina is one of very few countries which can boast of literature written in at least five languages. The talented Bosnians and Herzegovinians from Sarajevo, ajnie, Stolac, Mostar, as well as Tuzla, wrote literature and poetry in Oriental languages, and the church clergy wrote in the church languages, thus continuously enriching the Bosnian Literature. The author of this paper presents the Tuzlans, which were mentioned in the literature written in Persian, as well as a less famous Tuzlan poet who wrote poetry in Persian. His name is Nabi Tuzlak who, based on the available information, never left his home town he sang about. This paper attempts to show the true significance of studying of our literary heritage written in Persian, sharing with us all the available information of Tuzlas mentioning in Bosnian and Herzegovinian literature written in this Oriental language.
83
Emir EI
KULTURNI SVJETIONIK ESNAESTOG STOLJEA
Rezime
Mnoge nae bosanskohercegovake arije svoj nastanak temelje na vakufu. Zahvaljujui Gazi Turali-begovom vakufu i njegovom utjecaju na ubrzani razvoj bitnih druvenih segmenata u Tuzli, krajem esnaestog stoljea ovaj grad po prvi put postaje administrativni centar sjeveroistone Bosne. Tuzla postaje sreditem svih drutvenih dogaanja u ovoj dijelu Bosne i Hercegovine. Gazi Turali-begov vakuf u toku svog etiri stotine etrdesetogodinjeg djelovanja imao je nesagledivu ulogu u razvoju svih drutvenih aspekata grada Tuzle. Meutim, agrarne reforme 1946., nacionalizacija 1958.-1964. i eksproprijacija 1984. dovele su ovaj vakuf, kao i mnoge druge vakufe u Bosni i Hercegovini do njihovog propadanja. Jedini simbol koji nas danas podsjea na znamenitog Gazi Turali-bega jeste njegova damija koja je u oronulom stanju.
85
Uvod
Hvala Bogu, koji zna svako stanje, koji poznaje tajnu i sve to je javno, Velikom i Uzvienom, koji je obeao onima, koji u ime Njegovo dijele imetke, ono to nije ni oko vidjelo, ni uho ulo, niti je kome moglo na um pasti! Milost Boija i mir neka je sa naim Poslanikom, koji je poslan da objasni to je zabranjeno i to je dozvoljeno, koji je istinu govorio i kojem su vjerovali u svemu to je govorio, naem Muhammedu, a.s., odabranom i pohvaljenih svojstava, njegovim svim drugovima i rodu i to milost i mir, koji e vjeno trajati dok tee jutara i veeri! Vakuf, koga je u esnaestom stoljeu osnovao, estiti gazija Turali-beg, i tako udario temelje moderne Tuzle, najznaajnija je ustanova dobrih ljudi sjeveroistone Bosne. Politiko-ideoloka kretanja u dvadesetom stoljeu, a posebno u njegovoj drugoj polovini, na podruju Bosne i Hercegovine su unitila, uzurpirala ili u zaborav potisnula mnogobrojne civilizacijske tekovine ovog velikog dobrotvora. Jedini simbol koji nas danas podsjea na znamenitog Gazi Turali-bega, oca moderne Tuzle, jeste njegova damija koja je u oronulom stanju. Ona je jedina begova damija u Tuzli, ako znamo da je izvorni naziv Behram-begove, Careva (Atik) damija. Naalost, ovo veliko historijsko nasljee nedovoljno je istraivano i velika je nepoznanica irem bosanskohercehovakom populusu ali i mnogim Tuzlacima. Vjerovatno je ovo jedan od osnovnih razloga zato se danas u Tuzli, osim institucija Islamske zajednice, nedovoljno ili skoro nikako ne posveuje panja u pravcu revitalizacije i popularizacije rodnog lista moderne Tuzle i njenog osnivaa. Sociolozi tvrde da ovjek bez rodnog lista ne postoji kao lan modernog drutva, a kakav je status jednog modernog grada bez rodnog lista? Ubrzo e ustanova Gazi Turali-begovog vakufa obiljeiti svoj veliki jubilej, 440-ti roendan. Ovo je prilika da se u redovima koji slijede istaknu vrijednosti koje su Gazi Turali-beg i njegov vakuf iznjedrili, prije svega, Tuzli i Tuzlacima ali i Bosni i Hercegovini pa i ire. U poglavljima koji slijede nemam namjeru, niti to mogu, ukazati na sav viestoljetni znaaj kojim je ova ustanova oplemenjivala ljude u Tuzli. elim samo osvjeiti nae sjeanje na prolost radi svjetlije i sretnije budunosti.
86
kulturni svjetionik esnaestog stoljea
GAZI TURALI-BEGOV VAKUF, TEMELJ GRADA TUZLE

Nesumnjiva je i ogromna vanost vakufa u ukupnom civilizacijskom i kulturnom razvoju Bosne i Hercegovine. Vakufi su ve pet i pol stoljea znaajni inioci mnogih aspekata razvoja nae zemlje. Svakako, to se odnosi najvie na osmanski period, a naroito na XV, XVI i XVII stoljee, koje moemo nazvati i zlatno doba osmanske uprave u Bosni. Na brojnim poljima, institucija vakufa imala je kompleksan znaaj i odigrala vanu ulogu, a esto i vodeu ulogu u ukupnom razvoju kod nas. Vakufi su imali poseban znaaj u sferi ekonomije, vjerskog ivota, kulture, prosvjete, urbanog razvoja. Grad Tuzla, kao jedno od starijih i znaajnijih naselja sjeveroistone, pa i cijele Bosne i Hercegovine, svoj snani urbani razvoj, pogotovo poetkom osmanske uprave, duguje brojnim vakufima a naroito uvenom Gazi Turali-begovom vakufu. Tanije, njegovom osnivau i legatoru, znamenitom Gazi Turali-begu, sinu Ejne-hana, pripisuju se glavne zasluge za izuzetno brz urbani razvoj Tuzle sredinom XVI stoljea. Prije 1572., znaajan doprinos u formiranju grada Tuzle u njenoj dugoj historiji, zasigurno je dao Gazi Turali-beg, utemeljenjem institucije vakufa od vlastitih nekretnina i sredstava, prije svega znaajnih urbano-arhitektonskih sadraja. Vakufski objekti sa znaajnom arhitekturom, u kojima je bio koncentrisan cijeli vjersko-prosvjetni, kulturni i privredni ivot muslimana, inili su urbane kosture svih gradova. Slobodno moemo tvrditi da i graevinski objekti Gazi Turali-begovog vakufa u Tuzli predstavljaju one arhitektonsko-urbanistike repere koji umnogome odreuju urbani kostur grada Tuzle, evo, ve od XVI stoljea pa do danas, pogotovo imajui u vidu da ti objekti ine jezgru tuzlanske arije i Gazi Turali-begove (Poljske) mahale, dva najvanija prostorna elementa grada. Iako grad Tuzla od davnina ima i druge brojne vakufe, moemo rei, barem tridesetak, dosadanja istraivanja potvrdila su ipak da je vakuf Gazi Turali-bega od samog svog osnivanja, pa sve do najnovijeg vremena, najznaajniji vakuf u ovom gradu.1
GAZI TURALI-BEG, NAJVEI TUZLANSKI DOBROTVOR
1 Rusmir Djedovi, Uloga i znaaj Turali-begova vakufa u urbanom razvoju grada Tuzle, STAV, Tuzla, 2003. god., str. 62.
87
Gazi Turali-beg spada u red znamenitijih vakifa XVI stoljea, tog zlatnog vijeka islamske kulture u Bosni i Hercegovini. U tom su stoljeu ivjeli nai najznamenitiji vakifi. Po Peeviji, bili su jednaki u prihodima, a prema tome i u asti Husrev-beg, Kasim-paa i Turali-beg. Meutim, nema nijednog znamenitijeg vakifa iji bi nam ivot i rad bio tako nepoznat kao to je Gazi Turali-begov. Gazi Turali-beg je sin nekoga Ejne-hana ili Inhana. Nepoznata nam je njegova godina roenja. S Gazi Turali-begom se prvi put upoznajemo nakon bitke na Mohau (29. 8. 1526.)2 u kojoj je uestvovao zajedno sa Gazi Husrev-begom, pa je za istaknute zasluge unaprijeen u funkciju sandak-bega. Penzionisan je 1550. godine kao smederevaki sandak-beg. Vrlo je vjerovatno da je prije funkcije sa istim zvanjem, bio u Bosanskom, Srijemskom, Zvornikom i Hercegovakom sandaku. Zato su se njegovi vakufi protezali na tih pet sandaka.3 Iako o Gazi Turali-begovom porijeklu imamo veoma skromne informacije, moemo iznijeti sljedee: dobrotvori su gradili svoje vakufe u rodnom kraju ili u krajevima u kojima su vrili neku funkciju. Na osnovu ove injenice Gazi Turali-beg je mogao podii svoje zadubine u aku kao smederevaki, u Iloku kao srijemski, u Tuzli kao zvorniki a u Foi kao hercegovaki sandak-beg. Dok bi most na Prai mogao biti u njegovom zaviaju ili neposrednoj blizini. Meutim, jae su indicije da je Gazi Turali-beg bio iz tuzlanskog kraja. Ne samo to je najznaajnije vakufe ostavio u Tuzli, nego mu je tu stalno ivio i sin Mehmed-beg. On je naslijedio veliki ifluk u selu Kozjaku, kao i ifluk u selu Humci, oboje u Visorskoj nahiji i 1600. godine lino ih drao. Dalje je vjerovatno da je Gazi Turali-beg bio u srodstvu sa Isa-begom, jedinim begom koji je u etvrtom deceniju bio emin tuzlanske mukate i osniva istoimene mahale. Isto tako je vjerovatno da je savremenik Mehmed-begov, Bali-beg, osniva mahale i ustanova u Gornjoj Tuzli, bio sa Mehmedbegom, odnosno Gazi Turali-begom u srodstvu. Prema tome, postoji vie indirektnih dokaza da bi Gazi Turali-beg trebao da bude rodom iz tuzlanskog kraja.4 Bali-beg je, po svoj prilici, bio zvorniki sandak-beg. Vrlo je vjerovatno da je bio sin Gazi Turali-bega. Na to upuuju, istina, samo neke indicije. ini se, naime, da nije sluajno to je Bali-beg, a smatramo da je
2 Hamdija Kreevljakovi, Turalibegov vakuf u Tuzli, Sarajevo, 1941. god., str.1. 3 Hamdija Sivevi, Hadi Ahmet-beg Sijeri, posljednji doivotni mutevelija Turali-begova vakufa u Tuzli, Glasnik Rijaseta IZ-e u BiH, Sarajevo, 2004. god., br. 3 i 4, str. 351. 4 Adem Handi, Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Sarajevo, 1975. god., str. 184.
88
to ovaj isti, drao 1600. godine batinske zemlje u selu Jablanici u Visorskoj nahiji u kojoj je ranije Gazi Turali-beg u nekoliko susjednih sela imao svoje ifluke koje je naslijedio sin mu, i Bali-begov savremenik, Mehmedbeg. Gazi Turali-beg je, naime, svoje ogromne posjede u selu Visorima prije 1572. uvakufio, ali su ostali njegovi ifluci u selima Kozjaku i Humcima. U ta i druga derbendijska sela u toj nahiji, gdje su i ranije bili naseljeni vlasi, Turali-beg je doveo jo neke vlahe iz Albanije. Njegove ifluke u Kozjaku i Humcima naslijedio je sin mu Mehmed-beg koji je ujedno bio nazir cijelog oevog vakufa. Kako se samo pet godina kasnije, tj. 14. oktobra 1606. godine spominje Mehmed-beg, raniji sandak-beg, stanovnik Gornje Tuzle, gotovo nema sumnje da je taj Mehmed-beg spomenuti Gazi Turali-begov sin. Prema tome, Gazi Turali-begov sin, koji je bio i zvorniki sandak-beg, stanovao je u Gornjoj Tuzli. A kako je u isto vrijeme u toj kasabi ivio i Bali-beg, koji je osnovao mahalu i imao posjede u visorskoj nahiji, gdje je ifluke imao i Mehmed-beg, onda je vrlo vjerovatno da su Bali-beg i Mehmed-beg bili braa.5 Ne zna se gdje ga je zatekla smrt. Po narodnom predanju sahranjen je u Sarajevu na Natkovaima. Na ukusno izraenom i bogato ukraenom nianu stoji zapis da je tu sahranjen Turalija, sin Hamze. Poto se podaci o imenu Gazi Turali-bega, njegovu ocu i godine smrti ne slau, ovaj zapis moe se evidentirati kao pretpostavka.6
OBJEKTI GAZI TURALI-BEGOVOG VAKUFA U TUZLI

Podruje oko dananje Tuzle i Gornje Tuzle u srednjem vijeku se zvao Soli. Ta oblast dobila je svoje ime po izvorima slane vode. Tu su nastala naselja Donje i Gornje Soli. Nakon osmanskog osvajanja, Osmanlije ove oblasti poee nazivati svojim jezikom Tuzlai-zir i Tuzlai-bala, a to je doslovan prijevod srednjovjekovnog narodnog imena. Uz taj naziv upotrebljava se i arapski Memlehai-zir i Memlehai-bala. Ti su nazivi prevoeni i na druge jezike (npr. 1655. biskup Maravi pie Salina inferiore i Salina superiore). Izgleda da su tek nakon osmanskog osvajanja nastala ova dva naselja i poela se razlikovati dodatkom Donje i Gornje. Od XVIII stoljea potpuno
5 Isto, str. 205. 6 Hamdija Sivevi, Turali-begova damija u Tuzli - posljednja zadubina velikog Turali-begova vakufa, Glasnik Rijaseta IZ-e u BiH, Sarajevo, 1999. god., br. 7 i 8, str. 840 i 841.
89
se gubi srednjovjekovni naziv Soli i ustupa mjesto imenu Tuzla. Od 1910. Donjoj Tuzli brie se pridjev Donja i ostaje samo Tuzla. U Gazi Turali-begovoj vakufnami Donja Tuzla se zove arapski Memlehai-zir, a pripadala je zvornikom kadiluku i sandaku. U tom sandaku zatekla je Donju Tuzlu i godina 1878. Tuzla je postala zaseban kadiluk najranije oko 1581. Naa vakufnama unosi mnogo svjetla u povijest Donje Tuzle XVI stoljea. Pored damije i mekteba Gazi Turali-beg je u Tuzli sagradio javnu banju (hamam), han, vodovod i 38 duana i to sve uvakufio zajedno s jednom baom i etvrtinom slane vode. Gazi Turali-beg je Donju Tuzlu uinio sjeditem uprave svoga vakufa, kojoj je ostavio i 300. 000 srebrenih dirhema da ih daje na poslovanje stalno nastanjenim trgovcima, obrtnicima i inae graanima zvornikog kadiluka. To je sve bilo namijenjeno u prvom redu napretku Donje Tuzle. Jedan jak vakuf vaan je faktor u drutveno-ekonomskom ivotu jedne varoi jo i danas, a pogotovo u ono doba.7 Gazi Turali-begov vakuf e mnogo utjecati na brz drutveno-ekonomski razvoj Tuzle koji ona nikad u svojoj povijesti nije imala. Sada emo se upoznati sa Gazi Turali-begovim vakufom u Tuzli i njenoj okolini.
Gazi Turali-begova (Poljska) damija

Iz analize veine vakufnama u naoj zemlji i svijetu moe se zapaziti da su svi vakifi isticali u svojim zadubinama u prvom redu damije.8 Ovdje je vano istaknuti da su damije i drugi komunalni objekti podignuti u XVI stoljeu oznaavali poetak urbanog razvoja naih najveih gradova. Zato su se prema defterima (popisima) iz XVI stoljea prema ovim damijama obiljeavale i prve mahale. Dakle, najznaajniju ulogu u razvoju i modeliranju Sarajeva, Tuzle, Banja Luke, Mostara i drugih gradova imali su vakufi, koji su svojim aktivnostima dali i specifian izgled pojedinih gradova i njihovih arija.9 Gazi Turali-begova damija u Tuzli, poznata i kao Poljska damija, sagraena je u XVI stoljeu (do 1572. godine) kao jedan od
7 Isto, str. 8 i 9. 8 Hamdija Sivevi, Turali-begova damija u Tuzli - posljednja zadubina velikog Turali-begova vakufa, Glasnik Rijaseta IZ-e u BiH, Sarajevo, 1999. god., br. 7 i 8, str. 841 i 842. 9 Isto, str. 840.
90
objekata velikog Gazi Turali-begovog vakufa. Gazi Turali-begova damija nalazi se u centru grada. Predstavlja posljednji sauvani objekat iz bogate zaostavtine velikog bosanskog vakifa (legatora) i najveeg dobrotvora Tuzle, sandak-bega, Gazi Turali-bega. Pored Atik (arene damije) spada u red najstarijih objekata u Tuzli. Damija je graena u vremenu, kada je po nareenju, i u ime sultana Sulejmana I Velianstvenog, najveeg graditelja damija, sredstvima carske blagajne, ili sredstvima njegovih velikodostojnika, podignut najvei broj damija u BiH (Jajce, Banja Luka, Bijeljina, Mostar, Glamo, Tuzla, Sarajevo itd.).10 Iako neki autori navode da je Gazi Turali-beg graditeljski posao na damiji povjerio velikom Mimaru Sinanu, mala je vjerovatnoa da je to istina, jer se radi samo o pretpostavki.11 Gazi Turali-begova damija spada u najmonumentalnije damije na podruju sjeveroistone Bosne. To je jednoprostorna damija pravougaone osnove (14, 94 x 12, 05 m). Pokrivena je etverovodnim krovom, pod kojim je drvena kupola. Damija ima lijepu kamenu munaru, koja je zajedno sa kamenim portalom, ostacima kamenih okvira prozora i mihrabom ukazuje na elemente arhitekture XVI stoljea. Nije sauvan njen prvobitni izgled. Najstariji izgled pokazuje jedan crte Leo Arndta, s kraja XIX stoljea, na kojem se vidi visoki etvorovodni krov, koji se produava na ulaznoj strani uz strehu sofe.12 Na ulazu u damiju su drvena vrata sa dva kanata, a povrh ti vrata su polustaklena vrata sa dva kanata. U damiju se uvedena el. energija 1910. godine. Unutranjost damije je vrlo dekorativna, kao i samo kube u raznim mustrama i nijansama, to privlai panju posjetilaca. Mihrab je obojen masnom bojom u raznim nijansama. Od ulaza na lijevu stranu ograen je prostor i zastakljen pa se tu nalazi abdesthana sa pet esama to dobro doe putniku namjerniku radi uzimanja abdesta prije namaza. Ispred ulaznih vrata nalazio se ulazni trijem (natkrivene sofe) sa deset drvenih stubova na koje se naslanjao krov sa jedne strane, a sa druge na zid damije iznad ulaznih vrata, sa strane sofe su bile ograene od letava, a iznad njih ie od daske koji se skladno uklapao u ambijent damije i njene okoline. 13 Oko damije
10 Isto, str. 833. 11 Ovaj podatak pronaao sam u Fotomonograji Tuzle, Kranj, 1983. god., str. 17. 12 Amir Saki, Turali-begova damija u Tuzli, Okrugli sto, Behram-begova medresa, Tuzla, 1999. god. 13 Rek M. Hadimehanovi, Ljetopis tuzlanskih damija, Takvim, 1983. godina,
91
je prostran harem i ba ta prostranost pojaava dojam posmatraa ove graevine. U haremu se nalazi mnogo mezarova. Istina, mnogi niani su nastradali. Njihovo daljnje unitavanje sprijeio je protest Tuzlaka kod uprave vakufa. Pred ulazom u damiju posjetiocu za oko zapinje lijepo ureen mezar, u kome je, kako na nianu stoji, pokopan H. Osman-beg Azabagi, otac biveg reisu-l-uleme H. Mehmed Teufik-ef., vrlo ugledan graanin prve polovine 19. stoljea (umro 1271.= 1854. ili 1855.). U njegovoj blizini ukopan je efkija Gluhi (1878.-1927.) poznat kao politiar pred I svjetski rat, a i nakon njega. Iza damije je ukopan jedan od Mutevelia.14 Neposredno pored Gazi Turali-begove damije u Tuzli nalazi se prekrasno kameno turbe, izgraeno od tesanog kamena. Ne zna se iji je drveni sarkofag koji se nalazi u tom turbetu. Pretpostaviti je da bi to moglo biti mjesto gdje je ukopan Gazi Turali-beg. Meutim, o turbetu pored Gazi Turali-begove damije u narodu su se zadrala razliita predanja. Po jednom, koje sadri est motiv za sline sluajeve, tu je ukopan ne graditelj nego majstor koji je gradio damiju. Zadavljen je navodno po nalogu Gazi Turali-bega, koji je elio da njegova damija bude lijepa kao Ali-paina u Sarajevu, a majstor lano optuen to nije ispotovao. Poslije, kada je vidio kakva je ustvari damija, dao je izgraditi turbe za tog majstora.15 Gazi Turali-begova damija je od njene izgradnje nekoliko puta adaptirana, to se vidi u tragovima tih radova, pa je time gotovo potpuno izgubila svoj prvobitni izgled i ljepotu, ime su i potpuno nestale autentine stilske vrijednosti karakteristine za graenje gradskih damija naih velikih vakifa (legatora), koje pripadaju istom hronoloko-stilskom periodu druge polovine XVI vijeka.16 esti poari koji su evidentirani uglavnom su se odnosili na poare unutar bedema Donje Tuzle i ne pominju Gazi Turali-begovu (Poljsku) damiju. Njena relativna udaljenost i lokacija u polju izvan bedema, daje nam mogunost pretpostavci da nije stradala u velikom broju poara i vjerovatno je svoje izvorne gabarite sauvala sve do 1890. kada je
str. 111. 14 Hamdija Kreevljakovi, Turali-begov vakuf u Tuzli, Sarajevo, 1941. god., str. 9 i 10. 15 Rusmir Djedovi, Uloga i znaaj Turali-begovog vakufa u urbanom razvoju grada Tuzle, STAV, Tuzla, 2003. godina, str. 62. i 63. 16 Hamdija Sivevi, Turali-begova damija u Tuzli - posljednja zadubina velikog Turali-begova vakufa, Glasnik Rijaseta IZ-e u BiH, Sarajevo, 1999. god., br. 7 i 8, str. 833.
92
Austro-ugarska uprava izvrila obimne radove na objektu.17 Tada je nasut teren oko damije (vjerovatno radi izravnavanja sa novim nivoom ulica) u visini od 1,45 m, a isto toliko podignut je pod damije. Tom prilikom podignuti su i mihrab i portal i usjeeni novi prozori u staru strukturu zidova. Instalirani su novi drveni mimber, mahfil i urs. Nadzidani su zidovi da bi se opet dobila potrebna visina objekta i napravljen novi krov sa biber crijepom nad drvenom kupolom.18 Posljednja temeljita rekonstrukcija Gazi Turali-begove damije je izvrena 1967./68. Izvrena je izolacija temeljnih zidova, izmijenjena sva drvenarija, obnovljeno kube. Uraeni su novi drveni urs, minber, mahfil kao i polustaklena vrata sa dva kanata. Damija je ukusno dekorisana, tako da je novi moleraj sa mustrama odgovarao ranijim dekoracijama, a naroito kube ispod krova. Ova rekonstrukcija u ono vrijeme kotala je skoro 26. 000 000 starih dinara.19 Gazi Turali-begova damija je, u vremenu koje je iza nas, bila za tuzlanske muslimane jedno od osnovnih duhovnih boravita. Zbog njene jedinstvenosti i monumentalnosti, Medlis Islamske zajednice Tuzla poduzima sve neophodne mjere da se ova damija obnovi u klasinom osmanskom arhitektonskom stilu iz XVI vijeka.
Gazi Turali-begov mekteb

Gazi Turali-begov mekteb (enska ibtidaija) nalazio se nedaleko od damije, a pretpostavlja se da je sruen izmeu 1945. i 1950. Ovaj mekteb nije prvi koji je napravljen u Tuzli, ali je sigurno bio najstariji mekteb u prvoj polovini XX stoljea. Najvee poasti za to iskazujemo plemenitom vakifu, Gazi Turali-begu koji ga je osnovao i osigurao mu opstanak, a onda onim brojnim muallimima, koji su u njemu poduavali. Posljednjih godina djelovanja mekteb je pohaalo oko 300 uenica, to mnogo govori o obrazovanosti muslimanskih djevojica u Tuzli. Naravno, komunistikom sistemu je to smetalo i naredili su zatvaranje i ruenje ovog mekteba nekoliko godina nakon Drugog svjetskog rata.
17 Istraivaki projekat: Turali-begova (Poljska) damija u Tuzli, Sarajevo, 1997. god., str. 10. 18 Amir Saki, Turali-begova damija u Tuzli, Okrugli sto, Behram-begova medresa, Tuzla, 1999. god. 19 Rek M. Hadimehanovi, Ljetopis tuzlanskih damija, Takvim, Sarajevo 1983. god., str. 112.
93
Gazi Turali-begova musalla

Pored damije i mekteba uz koje je osnovao vakuf, znameniti Gazi Turalibeg je ostavio i zemlju. Na lokaciji od dananje tzv. Poljske kapije, do iza graevinskog kompleksa tzv. Cipelii, prostirala se Gazi Turali-begova musala.20 Musalla je otvoreni prostor ograen pod otvorenim nebom gdje se klanjaju Bajrami i duma-namaz u dematu za vrijeme ljeta. U zidu se obino nalazio ugraen mihrab, a desno nekoliko kamenih stepenica sa kojih je hatib uio hutbu i drao predavanje okupljenim vjernicima. U Tuzli su postojale dvije musalle. Jedna se nalazila u blizini eljeznike stanice u Tuzli, pa se tu nalazilo i povee mezarje koje je zauzimalo povrinu od 10. 800 m2 i vodi se u katastru pod k. 1493/3. Na ovom prostoru su bila i dva turbeta sve do 1948. Pretpostavlja se da su tu ukopani ejh Husein efendija, pa se tako taj prostor nazivao: Musalla ejh Husein efendije, drugo turbe na kraju Musalle bilo je ejh Omer efendije, gdje se sada nalazi pasa, odnosno kafana preko puta Narodnog pozorita. Za pomenutu dvojicu se vjerovalo da su to dobri ljudi-evlije, pa su ih mnogi zijaretili. Oba turbeta su bila drvena, neki su opet govorili da je to Bektino turbe. Pria se: kada bi neko vadio eljezniku kartu u Lukavcu, obino bi govorio: Daj mi kartu do Musalle u Tuzli! Blagajnik bi tako izdavao kartu do Tuzle. Musalla je sluila i za ispraaj i doek hadija, za uenje kinih dova u ljetno doba, a tu se javno okupljenom svijetu itali i fermani i druge vane obavijesti. Ovim skupovima su prisustvovali iskljuivo mukarci.21 Iako nemamo vie izvora koji e nam potvrditi da je musalla o kojoj smo naprijed govorili Gazi Turali-begova, injenica da se prostirala odmah preko puta damije i mekteba uvjerava nas da moemo vjerovati da se radi o Gazi Turali-begovoj musalli.
Gazi Turali-begov hamam
Hamam je banja ili javno kupatilo. Imao je dvije prostorije za kupanje (muki i enski halvat). Vodu za ovaj hamam Gazi Turali-beg je doveo
20 Hamdija Sivevi, Turali-begova damija u Tuzli - posljednja zadubina velikog Turali-begova vakufa, Glasnik Rijaseta IZ-e u BiH, Sarajevo, 1999. god., br. 7 i 8, str. 834 i 835. 21 Rek M. Hadimehanovi, Ljetopis tuzlanskih damija, Takvim, Sarajevo 1983. god., str. 140.i 141.
94
posebnim vodovodom dugim etiri kilometra s izvora Paina glava u dolini rijeke Soline. Tragovi ovog hamama i vodovoda naeni su pri regulaciji Vilsonovog trga, danas Trga Slobode, 1895.22 Ne zna se, da li je na tom vodovodu bila koja javna esma. Godine 1645. trebalo je popraviti damiju, hamam i kaldrmu, pa je muraselom od 20. abana 1055. (13. X 1645.) nareeno Ahmed-elebiji, muteveliji Gazi Turali-begova vakufa, da podnese proraun za taj popravak i da to odmah popravi.23 Ne zna se kada je propao ovaj hamam. Prilikom rekonstrukcije Gazi Turali-begove ulice 1999. godine, na dubini od 1,5 m naene su cijevi - unci od borovine, duine 1, 5 m i promjera upljine 15 cm, i debljine 1 cm. unkovi ili tomruci, usmjereni prema Gazi Turali-begovoj damiji, upuuju na zakljuak da su to ostaci Gazi Turali-begova vodovoda. Nisu naeni ostaci koji bi upuivali na ostale potroae ovog vodovoda.24
Gazi Turali-begov han, musafirhana i 38 duana

Gazi Turali-beg je oko 1570. u Tuzli podigao han i musafirhanu (sa besplatnim trodnevnim smjetajem i hranom za goste), te 38 duana koji su bili glavni zaetak stvaranja tuzlanske arije.25 Kao to se ne zna kada je propao hamam, tako se isto ne zna ni za han, musafirhanu i onih 38 duana. Vjerovatno su ti objekti postali rtvom veeg poara iz 1871. U ovom poaru u Tuzli je izgorjelo: 236 drvenih duana, 13 magaza, arijska (H. Hasanova) damija, medresa, mekteb, 5 hanova, 12 kafana, 3 krme, 2 solane i nekoliko kua.26 Prema podacima iz Austrougarskih gruntovnih knjiga iz 1889. godine koji navode popis imovine Gazi Turali-begovog vakufa ne spominju se hamam, han i musafirhana.
22 Hamdija Sivevi, Hadi Ahmet-beg Sijeri, posljednji doivotni mutevelija Turali-begova vakufa u Tuzli, Glasnik Rijaseta IZ-e u BiH, Sarajevo, 2004. god., br. 3 i 4, str. 353. 23 Hamdija Kreevljakovi, Turali-begov vakuf u Tuzli, Sarajevo, 1941. god., str. 12. 24 Hamdija Sivevi, Hadi Ahmet-beg Sijeri, posljednji doivotni mutevelija Turali-begovog vakufa u Tuzli, Glasnik Rijaseta IZ-e u BiH, Sarajevo, 2004. god., br. 3 i 4, str. 353. 25 evkija Muteveli, Tuzlanske historijske minijature, Tuzla, 2005. god., str. 42. 26 Hamdija Kreevljakovi, Turali-begov vakuf u Tuzli, Sarajevo, 1941. god., str. 12.
95
slane vode i 300 000 dirhema

Gazi Turali-beg je podizanjem i drugih znaajnih ustanova znatno doprinio graevinskom i privrednom razvoju te kasabe. On je uvakufio cijelu etvrtinu, koja je njegovo vlasnitvo u slanoj vodi u Tuzli, i gotov novac u iznosu od 300 000 dirhema, to u zlatu iznosi 2. 286 gr. On je ranije morao dobiti spomenuto sudionitvo u solani, odnosno morao je to pravo da zakupi kao melikhanu, ili da ga dobije od drave poklonom. Uvakufljenjem gotovog novca odigrao je znaajnu ulogu u razvoju gradske privrede. Upravitelji vakufa davali su ga zanatlijama i trgovcima uz prilino visoku kamatnu stopu (murabeha), od 10 do 15 % na godinu. Na taj nain su vakufi vrili donekle ulogu dananjih banaka.27 Han, duani, zemljite, etvrtina slane vode, uvakufljeni su kao koristonosni objekti od ijih su prihoda izdravani drugi objekti zadubine.28
GAZI TURALI-BEGOV VAKUF OD KRAJA XIX STOLJEA DO DANAS

U prvo vrijeme opstanka ovaj vakuf je napredovao sve dok su njim upravljali poteni i kvalitetni ljudi. Opadanju vakufa doprinijelo je suavanje granica Turskog carstva, razni ustanci, veliki poar 1871., agrarne reforme, sebini ljudi i nasljedne mutevelije koje su posljednjih stotinu godina, suprotno odredbama vakufname, upravljale vakufom pa su ga unazadile otuivanjem posjeda. Uvoenjem gruntovnice 1886., Gazi Turali-begov vakuf je na odreen nain zatien od daljnjeg otuivanja privatnika, pa je postao najjai vakuf u Tuzli. Prema izvjetaju o stanju vakufske imovine na podruju Medlisa IZ-e Tuzla, od 20. septembra 2000. (u obradi emse Kadria ininjera geodezije i Enesa Zaimovia, sekretara MIZ-e), osnivanjem gruntovnice 1889. godine Zemljino-knjini ured Tuzla obuhvatao je podruje: Donje Tuzle, Gornje Tuzle, Lukavca, ivinica, Banovia, Srebrenika i izvangradsko podruje Tuzle. Prema tom izvjetaju, na tom podruju, registrovano je 4.442.407 kvadratnih metara vakufskog zemljita. U gradskom podruju Tuzle bilo je 27 vakufa, od ega: 11 damijskih, 4 mektebska, 2 medresanska i 10
27 Adem Handi, Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Sarajevo, 1975. god., str. 183. 28 evkija Muteveli, Tuzlanske historijske minijature, Tuzla, 2005. god., str. 42.
96
individualnih vakufa, ukupne povrine od 1. 959. 073 kvadratna metra. Ni za jedan od ovih vakufa nisu sauvane ili naene vakufname (darodavnice) osim za Gazi Turali-begov vakuf. Gazi Turali-begov vakuf, prema tom izvjetaju i podacima Zemljino-knjinog ureda u Tuzli bio je najvei. Zahvatao je 152. 689 kvadratnih metara povrine zemljita. Iza njega, po veliini, bio je Behram-begov vakuf sa 121. 605 kvadratnih metara zemljita na podruju grada Tuzle. Ova dva vakufa zahvatala su vie od polovine ukupne povrine vakufskog zemljita na podruju grada Tuzle. Ostali damijski vakufi: Kjethode, osene, Sagrijan, Amberhatun, Husein au, Hadi Hasan, Vaiz Aliefendin, Jalski i Arslanagin, imali su uvakufljene male zemljine posjede, poslovne prostore i stanove, od kojih se nisu mogli izdravati, pa su nekad davno u svom poslovanju prikljueni vakufskoj upravi Gazi Turali-begova vakufa. Takvo stanje vakufa u Tuzli prihvatio je novoizabrani doivotni mutevelija Gazi Turali-begova vakufa hadi Ahmed-beg Sijeri. Tako je vakufska uprava Gazi Turali-begova vakufa, pored zemljinih posjeda i drugih Gazi Turali-begovih objekata, objedinjujui ukupne prihode vakufa, izdravala sve damije u Tuzli, mektebe, medresu, 10 zgrada, 19 poslovnih prostora i 8 kua za stanovanje. Prema navodima akademika Hamdije Kreevljakovia ovaj vakuf lijepo je napredovao i bio sreen u vrijeme mutevelije hadi Ahmet-bega Sijeria. U njegovom vremenu vakuf je proiren kupovinom est novih stambenih objekata, pa je i dalje istican kao jedan od najjaih vakufa u Bosni. U periodu od 1922. do 1943. ovaj vakuf je imao ulogu u subvencioniranju redovne vaspitno-obrazovne djelatnosti Behram-begove medrese u Tuzli, njenoj dogradnji, opremi i reformi vaspitno-obrazovnog rada, ime je ona postala vrlo ugledan rasadnik islamske prosvjete ovog kraja. U izvjetaju o poslovanju vakufa u 1940. godini prikazan je ukupan prihod Gazi Turali-begova vakufa u iznosu od 219. 717 dinara, od ega je Behram-begovoj medresi donirao 31.500 dinara, neovisno od uplaenih sredstava Behram-begova vakufa. Navodei podatke o razvitku i napretku ovog objedinjenog vakufa, teko je njegove prihode uporediti s ranijim vrijednostima jer su prihodi ranije prikazivani u raznim novanim vrijednostima: akama u turskom periodu, kasnije, 1889. u forintama, 1911. u krunama, itd. Bitno je istai da je s navedenim posjedima i objektima ovaj vakuf imao solidnu osnovu za poslovanje i uvjete za dalji razvoj i razvijanje svojih djelatnosti sve do Agrarne reforme i kolonijalizacije 1946., nacionalizacije od 1958.-1964. godine kao i eksproprijacije za potrebe izGODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA
97
gradnje urbanih naselja 1984. Svim ovim aktima ovom je vakufu oduzeto ukupno 1. 518. 391 kvadratni metar zemljita. Bez naknade srueno je pet damija, devet mekteba, jedna medresa i deset zgrada. Pored toga, za restituciju je ostalo 27 poslovnih objekata, zgrada i stanova. Time je vakuf doveden u veoma teku situaciju. Prema podacima Medlisa IZ-e Tuzla, prihod vakufa od zakupnine zemljita u 2000. godini sveden je na simbolinih 4. 170 konvertibilnih maraka. U izvjetaju o poslovanju vakufa u 1940. prikazan je ukupan prihod od 219. 717 dinara, isto toliko koliko i rashod bez utede.29
ZAKLJUAK
Veina bosanskohercegovakih gradova svoj snani urbani razvoj duguju brojnim vakufima koje su utemeljili najznaajniji bosanski vakifi. Sigurno je da Gazi Turali-beg u toku XVI stoljea ostavlja velike tragove u urbanom i ekonomskom razvoju pojedinih gradova Bosne i Hercegovine pa i ire. Obavljajui znaajne dravne funkcije, posebno kao sandak-beg mnogo je uradio na razvoju tih gradova. Osnovao je vakuf u pet bosanskohercegovakih sandaka u kojima je ostavio mnoge zadubine koje su profiltrirale duhovnu snagu toga vremena. Posebno se istie njegov vakuf u Zvornikom sandaku gdje je odigrao temeljnu ulogu u formiranju i utemeljenju grada Tuzle. Njegov vakuf je najznaajniji u ovom gradu a on najvei dobrotvor u povijesti Tuzle. Graevinski objekti njegovog vakufa inili su jezgro tuzlanske arije i Poljske mahale kao dva najznaajnija dijela grada Tuzle. Gazi Turali-begov mekteb (enska ibtidaija) stoljeima je odgajala tuzlanske djevojice, a svakodnevni melodini zvukovi ezana sa minareta njegove damije ispunjavale su due i srca svih dobrih Tuzlaka. Uvakufljeni novac, u vrijednosti od 300. 000 dirhema, pozajmljivan je zanatlijama i trgovcima uz odreenu kamatnu stopu i na taj nain uprava vakufa vrila je ulogu dananjih bankara. etvrtina vlasnitva u slanoj vodi koje je uvakufio pretstavljala je vanu ulogu u privrednom razvoju tuzlanskog grada. Bio je najjai i najstabilniji vakuf tuzlanskog kraja. Gazi Turali-begov vakuf izdravao je sve damije, medrese, mektebe, poslovne objekte i zgrade koje su pripadale svim vakufima u Tuzli. Izmeu
29 Hamdija Sivevi, Turali-begova damija u Tuzli- posljednja zadubina velikog Turali-begovog vakufa, Glasnik Rijaseta IZ-e u BiH, Sarajevo, 2004. god., br. 3 i 4, str. 353, 354 i 355.
98
dva svjetska rata finansirao je rekonstrukciju i proirenje Behram-begove medrese u vrijeme mutevelije Ahmet-bega Sijeria. Meutim, agrarne reforme 1946., nacionalizacija 1958.-1964. i eksproprijacija 1984. dovele su ovaj vakuf, kao i mnoge druge vakufe u Bosni i Hercegovini do njihovog propadanja. Tokom svih proteklih stoljea Gazi Turali-begov vakuf je odigrao nesagledivu ulogu u urbanom, kulturnom, vjerskom i ekonomskom razvoju grada Tuzle. Politika ideologija, koja je bila na sceni tokom XX stoljea, unitila je mnoge vrijednosti koje je Gazi Turali-begov vakuf utemeljio, odgajao i njegovao nekoliko stoljea i tako ovaj vakuf uinila gotovo zaboravljenim. Danas vie nema Gazi Turali-bega a niti njegovih potomaka. Ovaj vakuf danas nema svog udjela u tuzlanskoj solani. Mnoga zemljita i objekti su oteti i uzurpirani. Nema ni vrijednih mutevelija koji su se marljivo brinuli za ovaj vakuf... Nestale su mnoge vrijednosti koje su stoljeima svjedoile veliinu ovog Tuzlaka. Jedini simbol koji nas danas podsjea na znamenitog Gazi Turali-bega jeste njegova damija koja je u oronulom stanju. To je ponukalo Muftijstvo tuzlansko i Medlis Islamske zajednice Tuzla na rekonstrukciju Gazi Turali-begove damije i revitalizaciju njegovog vakufa. Istraujui i sakupljajui svu postojeu pisanu historijsku grau o Gazi Turali-begovom vakufu u Tuzli, nadam se, da sam se makar natkuio nad velikim doprinosima koje je ovaj vakuf iznjedrio Tuzli i Tuzlacima. Projekt rekonstrukcije Gazi Turali-begove damije i revitalizacija njegovog velikog vakufa oivjet e znaaj i ulogu ovog najveeg Tuzlaka svih vremena. Realizacijom ovog projekta Tuzla e dobiti nove konture evropskog grada. Nadamo se da je aktuelna opinska vlast svjesnija od svojih prethodnika iz prolog stoljea i da e ispravljati njihove greke vraajui vakufsku imovinu Islamskoj zajednici.
Summary The cultural lighthouse of the 16th century

99
Many of our oldest BH towns were founded on the waqf, an inalienable religious endowment. Thanks to Gazi Turali-begs waqf and its impact on the faster development of many important social segments of Tuzla, by the end of the 16th century this town became the administrative center of the northeastern Bosnia for the first time. Tuzla became the center of all the social events in this part of BiH. Gazi Turali-begs waqf had an immeasurable role in the development of all the social aspects of Tuzla throughout its four-hundred-and-forty-year existence. However, the Agrarian reforms in 1946, the Nationalization (1958-1964) and the Expropriation (1984) have lead this waqf, same like the other waqfs in BiH, to its deterioration. The only symbol that reminds us today of the well known Gazi Turali-beg is his mosque, which is in a bad condition, either.
100
Edin PETALI
UTJECAJ TUZLANSKOG HIKJMETA NA RAZVOJ ISLAMSKE MISLI U BOSNI I HERCEGOVINI IZMEU DVA SVJETSKA RATA
Rezime
Tuzlanski Hikjmet Ibrahima Hakki okia, od samog osnivanja zauzimao je veoma znaajnu ulogu u duhovnom ivotu Bonjaka izmeu dva svjetska rata. Ovaj list je odigrao vanu ulogu na armaciji tradicionalnog islama u Bosni i Herce govini i proliranju vjerske i drutvene misli bosanske uleme u prvoj polovini XX stoljea. O znaaju Hikjmeta govori i duina njegovog izlaenja. Dok su brojni drugi listovi, zbog materijalnih razloga, ali i slabe itanosti, nestajali sa javne pozornice nakon par godina izlaenja, Hikjmet je kontinuirano izlazio ak sedam i po godina. Ciljevi Hikjmeta naznaeni su programskim tekstom lista: jaanje is lamskog odgoja i kritika antiislamskih ideja. Ovi ciljevi, kasnijim razvo jem lista, sublimirani su u borbi za tradicionalni islam, a protiv reformatva i reformakih tendencija u bonjakom drutvu. Hikjmetova je ideja predstavljati Islam onakvim, kakav islam jeste, braniti islam sku individualnost bez ustezanja, svim moralnim i legalnim sredstvima. Hikjmet je polazio sa stanovita da je islamska individualnost jedno od vanijih obiljeja muslimana, ona ih brani i uva, kako se ne bi izgubili u moru tadanjeg drutvenog ivota, za kojim je teila veina tadanje inteligencije obrazovane u savremenoj zapadnoj koli. Hikjmet nije list kojeg je mogue opisati klieima, niti posmatrati u crno-bijeloj perspektivi. Tuzlanski Hikjmet je bio jedan od listova koje su ureivali predstavnici bosanske uleme. Ali, ono to je vrijednost i kvaliteta ovog asopisa je to, da je on bez obzira na drutvena i usmjerena kretanja, ouvao svoj vjersko-teoloki predznak.
103
Uvod
Svako ko pristupa historijskoj analizi bonjake duhovne i kulturne stvarnosti u razdoblju izmeu dva svjetska rata, suoit e se sa zadivljujue velikim opsegom tema i pitanja koja su intrigirala ondanju bonjaku javnost. Te teme i ta pitanja iniciralo je ondanje vrijeme, postojee politike, nacionalne i socijalne prilike, koje od Bonjaka trae samoodreenje, u najopenitijem smislu te rijei. Nacionalni i civilizacijski aspekti tog samo odreenja, svakako, nisu izolirani od pitanja kulturne orijentacije i duhovnosti. S obzirom na veliki znaaj islamske komponente u strukturi bonjakog nacionalnog bia, nije nikakvo udo to su Bonjaci u ovom vre menu mnoga naizgled periferna pitanja teorijske, kulturne i obiajne naravi tretirali kao gorua pitanja svog nacionalnog opstanka, vodei o njima javne rasprave i posveujui im stotine stranica svojih studija i polemikih tekstova. Primarnu gradu za izuavanje duhovnih kretanja meu Bonjacima u periodu izmeu dva rata ine ondanja tampa, asopisi i kalendari, zatim razne broure, knjige, prijevodi, prigodne publikacije, itd. Na njihovim stranicama se odvija intelektualni ivot Bonjaka u pomenutom razdoblju. Takoer, vano je naglasiti kako ideje, poglede i miljenja pomenutog razdoblja nuno valja poimati u svoj punini njihove komplementarnosti, zbog ega ih nije mogue razmatrati zasebno, izolirano, ne dotiui se cjeline prisutnih tendencija. Skoro da nema lista koji je u tom obimu crpio posticaj iz oponirajuih glasila kao to je sluaj sa tuzlanskim Hikjmetom (1929-1936.) Ova islamska revija bila je primjer drutveno angairanog medija koji je pratio sva aktuelna duhovna kretanja koja su se ticala Bonjaka i njihovog islamskog identiteta. S obzirom na tu dimenziju njegovog trajanja, prisutnost u bonjakoj kui, islamskim ustanovama, meu ulemom, ali i svjetovnom inteligenci jom, krug autora i saradnika koji ga piu i oblikuju, Hikjmet spada u onu vrstu tiva koje je nezaobilazno u razumijevanju duhovnih tendencija meu Bonjacima u XX stoljeu. Obradom njegovih tekstova postaje jas n ijom tradicionalna islamska misao u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini XX stoljea, njen histo104
UTJECAJ TUZLANSKOG HIKJMETA NA RAZVOJ ISLAMSKE MISLI U bih IZMEU DVA SVJETSKA RATA
rijski kontekst, njeno znaenje i dometi, ali i reformistiki i modernistiki pogledi, u okvirima ondanje kulturne i drutvene stvarnosti. Ono to je Gajret znaio za popularizaciju ideja svjetovne inteligencije, Novi behar za promociju vjerskog modernizma, Hikjmet je znaio za odbranu i afirmaciju tradicionalnih islamskih vrijednosti u irem bonjakom drutvu. Hikjmet je dugo vremena predstavljao neformalni organ tradicionalne uleme, da bi konano 09. februara 1936. godine postao i zvanino glasilo Organizacije ilmije Kraljevine Jugoslavije u Tuzli. Nastavak bogate tradicije Hikjmeta bio je list Hikmet koji je naalost ugaen nakon nekoliko godina izlaenja.
Hikjmetove ideje
U prvom broju Hikjmeta urednitvo je objavilo tekst o ciljevima lista, prema kojem je glavna zadaa njegovih pokretaa trud oko onoga to odgoja islamske due ... Urednitvo Hikjmeta dalje nastavlja i kae: Pravac, kojeg se elimo drati u ovoj reviji jeste u prvom redu i uglavnom po mogunosti otkrivati i prikazivati mudrosti i dobre strane islamskih propisa i ustanova i to braniti. Pratiemo pojave kako one meu nama i u naoj zajednici, tako i one irom islamskog svijeta, pa zabiljeiti i nekoje politike dogaaje. Stranice Hikjmeta e biti otvorene svakom radu koji se bude kretao oko to boljeg odgoja islamske due i bude odgovarao hikjmetima islamske nauke i islamskog odgoja. Politika u njenom dananjem smislu nije cilj za kojim e Hikjmet ii. Ali on ni nju nee pustiti iz vida ukoliko ona bude potrebna naem pravcu. Stoga mi grupa islamskih prijatelja, koji smo se okupili oko Hikjmeta, molimo i pozivamo u prvom redu bosansko-hercegovaku sposobnu ilmijju, koja eli islamski hajr svom milletu, i molimo sve njene islamske prijatelje, da se okupe oko islamskih hikjmeta, da ih pokazuju svojoj zajednici ivom rijeju, da svoju zajednicu kupi oko njih, jer bez toga nema selameta.1 Moemo rei da je funkcija lista bila primarno odgojna, a cilj je bio po dizanje svijesti Bonjaka u duhu islamskih naela i vrijednosti. Da bi se to postiglo, urednitvo istie da e list raditi na otkrivanju i prikazivanju hikjmeta-mudrosti islamskih propisa i ustanova, da e se otvorit
1 ''Iz urednitva,'' Pravac Hikjmeta, Hikjmet, I/1929., br. 1, str. 4.
105
svakom radu koji bude u duhu islamske nauke i islamskog odgoja, ali i svakom radu koji bude prikazivao zle strane protuislamskog odgoja.2 Ovim formu lacijama sugerirano je da e list raditi na afirmaciji, ali i zatiti izvornih islamskih vrijednosti. Na iroj nacionalnoj ravni, realizacija gornjih ciljeva, dalje se istie, znait e jaanje bonjakog identiteta, prevazilaenje postojeih podjela i opi prosperitet ire drutvene zajednice. Okupljanje oko islamskih hikjmeta je imperativ uleme, ali i svih muslimana, ako se eli krenuti putem spasa i napretka. Ulema mora biti svjesna svoje historijske zadae. Njeno okupljanje pretpostavka je ireg narodnog okupljanja. Tog okupljanja, meutim, nee biti ako se nastavi sa proizvoljnim tumaenjem islamskih izvora, umjesto da se slijede tradicionalni erijatski propisi. Mi molimo ilmijju, da se organizuje i okupi oko islamskih hikjmeta. Mi ne traimo, da ona slijedi nas i nae linosti. Neka ona udari tim pravcem, mi emo slijediti nju, samo neka vee svoje postupke za propise, a ne da pabiri svak po svom golom zdravom razumu i tako kri iz svojih razloga propise, drei da time rade neto pametno i korisno, a ono u istinu od njihovih radova i postupaka trpi i zlu naginje zdrava islamska stvar.3 U programskom lanku, moe se primijetiti da urednitvo nije izalo sa pre ciznom, jezgrovitom definicijom profila lista. U uzglavlju lista je pisalo samo Hikjmet (na arapskom i bosanskom jeziku), bez pratee odrednice orjen tacije, kako je to bio sluaj sa bosansko-hercegovakom periodikom ondanjeg vremena. Ipak, ve u narednom broju, obraajui se potencijal nim saradnicima, urednitvo pojanjava da je list vjersko-pouni, nami jenjen uglavnom irim slojevima bonjake populacije.4 U kasnijim brojevima list se najee naziva islamska revija, islamski magazin, bez pretenzije da se precizno odredi profil lista. Anal izirajui Hikjmetov sadraj, brojne lanke, polemike i komentare, te ideje i poruke koje je promicao, pouzdano moemo rei kako se u profilu pomenute revije prepoznaju dvije, meusobno komplementarne di menzije. Jedna teorijska, teoloka, apologetska, druga angairana, drutvena, antireformistika. Jedna je bila zasnovana na prosvjeti, obrazovanju, prezentaciji vjerskih istina, a druga na polemici, pobijanju krivih predstava o islamu, borbi za islamske vrijednosti na irem drutvenom planu.
2 Isto. 3 Isto, str. 4-5. 4 Hikjmet, I/1929., br. 2, str. 64.
106
Ovakvo dvojno odreenje Hikjmetovog sadraja omoguava nam da ovaj islamski mjesenik oznaimo teolokom revijom angairanog tipa, tradi cionalistikog nadahnua, izrazito antireformistike orjentacije, s ciljem oblikovanja drutvene svijesti u skladu sa postulatima tradicionalnog is lamskog uenja. Premda se, u vie brojeva Hikjmeta, spominje urednitvo lista, list nije imao nikakve redakcije. Cijeli posao oko ureivanja lista, iitavanja i od abira tekstova, opaski i komentara iz kojih se vidi stajalite lista po nekom pitanju, obavljao je vlasnik i urednik Ibrahim Hakki oki5.
5 Najstariji hadi Muhamedov sin bio je hadi Ibrahim Hakki. Roen je u Brkom 1871. Osnovno obrazovanje i medresu zavrio je u Brkom i u Tuzli, a erijatsku sudaku kolu (Mekteb-i-nuvvab) u Sarajevu zavrio je 1897. Prema podacima koje h. Hifzija Suljki iznosi u svom, vrlo informativnom radu o h. Ibrahimu, pored ostalog, vidi se: da je h. Ibrahim 1904. poloio profesorski ispit iz grupe arapski jezik i knjievnost na Sveuilitu u Beu, da je u Gimnaziji u Tuzli radio kao profesor islamske vjeronauke od 1900. do 1904., a kao profesor arapskog jezika i knjievnosti od 1904. do 1910.; da je u istoj koli, u vremenu od 1911. do 1923. godine, s prekidima, predavao arapski i turski jezik, a kolske 1917/1918. godine i islamsku vjeronau ku; da je nekoliko godina, kao redovni pro fesor, predavao, besplatno, u Behram-begovoj medresi vie predmeta, kao to su: arapski i turski jezik, akaid (islamska dogmatika), ilmu1-me'ani (stilistika arapskog jezika), feraiz (erijatsko na sljedno pravo) i dr. Do kraja 1933., odnosno do ukidanja Muftijstva 1936. godine bio je tuzlanski muftija. Javni rad. h. Ibrahima bio je vrlo bogat, raznovrstan i dinamian, a mogao bi se svrstati u nekoliko grupa, kao to su: drutveni rad, knjievno-nauni rad, pu blicistika i izdavako-urednika djelatnost. H. Ibrahim je bio aktivan drutveni rad nik. Tako je on bio vrlo angaovan u Udruenju Ilmijje "Mirkat" (Napredak) sa sjeditem u Tuzli od 1923. do 1929. i od 1934. do 1936., kada je "Mirkat" denitivno prestao s radom kao regionalna organizacija i Udruenje Il mijje, osnivanjem "El Hidaje" (Pravi put), udruenja Ilmijje za cijelo podruje Bo sne i Hercegovine. Kada je rije o "El Hidaji" treba rei i to da je h. Ibrahim bio jedan od trojice ko autora "Risale" koju je objavio pododbor "El Hidaje" u Tuzli 1362/1942. H. Ibrahim je bio vlasnik, izdava, glavni i odgovorni urednik i glavni saradnik islamskog mjesenika "Hikjmet" (Mu drost) sa sjeditem u Tuzli. List je izlazio od 17. aprila 1929. kada je izaao iz tampe njegov prvi broj, pa do 14. novembra 1936. kada je izaao nje gov zadnji broj. To je est godita, u kojima je izalo ukupno 72 broja (60 plus 12), kako su i oznaeni. List je bio nami jenjen prvenstveno ilmijji (vjerskim slubenicima) i irim muslimanskim itaocima, a bio je vrlo dobro prihvaen i itan od radikalne ilmijje, zbog ega je, esto, osporavan od ljudi (muslimana) reformistikih shvatanja u primjeni islamskih principa i njegovog uenja. Hadi Ibrahimov autorski rad bio je vrlo bogat i raznovrstan, ali itavo njego vo knjievno djelo ima, na odreen nain, islamsku podlogu i motiv u svakodnev nom ivotu muslimana. Sva njegova pola z i ta u l i te r atur i i n au ci b ila su motivisana iskljuivo islamskim poimanjem ivota i smrti u duhu tradicionalnog (ehli-s-sunnetskog) uenja.
107
Tragom navedenim injenicama moemo konstatirati kako je Hikjmet bio list koji se odlikovao krajnjom koncepcijskom stabilnou, pravolinijskom ureivakom politikom, kontinuirano istrajavajui na profilu koji je bio utvren jo u prvim brojevima lista. Nosei jasan biljeg svog ured nika, konstantan, principijelan, izriit, ovaj je list ubrzo postao poznat po svom tvrdom, nepokolebljivom slijeenju proklamiranih ciljeva.6 Stav Hikjmeta je bio, da je ulema jedina kompetentna valjano tumaiti islamske istine. Samo ulema moe tumaiti ta je islam, te ta je u skladu sa islamskim propisima. Meutim, ni ulema nema pravo posezati za vlastitim idtihadom u sluajevima gdje postoje gotova rjeenja prizna tih islamskih kapaciteta. A obzirom da, prema Hikjmetovim shvatanjima, trenutno nema pitanja koja pomenuta rjeenja ne pokrivaju, to se uloga uleme u dananjem vremenu prvenstveno odnosi na njihovo vjerodostojno prenoenje i obznanjivanje. Ako imamo u vidu pomenute injenice, tad postaje jasnim zato je urednik Hikjmeta davao puni legitimitet djelovanju uleme, tanije djelovanju hoda, tokom viestoljetne historije islama na ovim prostorima. Ibrahim Hakki oki isticao je da nema nikakve sumnje u autentinost islamske misije ondanjih hoda, niti ima mjesta prigovorima da su hode svo jom oskudnom naobrazbom unazadile kulturno stanje Bonjaka. Pravi islam, izvorni islam, jeste onaj kojeg nauavaju hode, svialo se to kome ili ne. Nizom godina, hode su nas uile islamu, moralu, dobroti, uvale nas da ne posrnemo, branile nas da se ne utopimo. Chameranu (Ibrahim Hakki oki)
Prema Osmanu A. Sokoloviu (1882.-1927.) h. Ibrahim se prvi putu javlja s knjiicom "Dihadi-mukaddes" (Sveti rat), Tuzla 1334./1915.-16., zatim brourom "O tesetturu" (O pokrivanju muslimanke), Tuzla, 1929., napisanom povodom izjave reisu-1-uleme auevia u vezi s tim pitanjem. U "Hikmetu" je h. Ibrahim objavio preko stotinu svojih, veih i manjih radova. Ovdje emo navesti samo neke od njih za koje smatramo da ga najbolje i najvjerni je predstavljaju. To su: Studija "Iman" objavljena u prva etiri go dita "Hikjmeta" u 27 nastavaka. Ovaj rad se smatra krunom h. Ibrahimovog ra da i njegovog knjievnog i naunog djela i spada u vrhunske radove te vrste na naem jeziku kod nas. Jedan od veih h. Ibrahimovih radova je i "Moje putovanje na hadd". Ostali h. Ibrahimovi ra dovi su: razne studije, rasprave, polemi ke, prikazi, informacije iz islamskog svijeta i ivota muslimana na ovim naim prostorima, zatim iz rada i organizacije najviih organa Islamske zajednice u nas itd. Za sve to je Ibrahim napisao i objavio moe se rei da je to uraeno vrlo struno, dokumentovano i na visokom naunom nivou. H. Ibrahim je umro 27. februara 1938.'' 6 Adnan Jahi, Rije tradicionalne uleme u Bosni i Hercegovini, BZK Preporod, Tuzla, 2004., str. 64.
108
nije jasno otkuda, u dananjem vremenu, tolika hajka na hode, kad je i autoritetima drugih konfesija u Kraljevini jasno da su hode najzaslunije za opstanak islama na ovim prostorima.7
Razvoj islamske misli u BiH izmeu dva svjetska rata

Koncepcije islama u Bosni i bosanskog islama same po sebi mnogo govore o islamskim misliocima u ovoj zemlji krajem XIX i poetkom XX stoljea. Ali time dolazimo do novog pitanja: kako su islamski mislioci promiljali islam u Bosni u ovih potonjih stotinu i dvadeset godina? I ta su oni mislili, ta su smatrali islamskim miljenjem? Na ova pitanja je i lahko i teko odgovoriti, zavisno od kriterija od koga se polazi. Krajem XIX i poetkom XX stoljea, pa esto i kasnije, muslimani u Bosni i na Balkanu osjeali su se ostavljenim i opkoljenim. Oni su u stotinama rasprava koje su napisali iznijeli jedno opsadno raspoloenje i potom u svojoj vjeri, islamu, marljivo traili efikasan odgovor i izlaz iz stanja opkoljenosti. Uzmemo li, naprimjer, rasprave o iseljavanju u preostale dijelove Osmanske imperije krajem XIX i poetkom XX stoljea te kasnije u Republiku Tursku, jasno se uoava da se iseljavanje ili, kako su ga nazivali, hidret u Tursku i u zemlje Bliskog istoka, u Bosni nije na prvom mjestu sagledavano kao politiko, socijalno ili ekonomsko pitanje, ve primarno kao vjersko, odnosno islamsko pitanje. Da li nam je islam ispravan, to jest da li su nam nai namazi, post, na zekat i hadd, valjani ako sve te dunosti izvravamo u zemlji gdje vie ne vlada halifa, ve kranski katoliki car? Rasprave su o ovim pitanjima, kao to to obino i biva u umnih ljudi, davale razliite odgovore. Jedni su muslimanski autori u Bosni bili za iseljavanje, drugi protiv, trei su bili za kulturno-civilizacijsko useljavanje Bosne u Evropu na intenzivniji nain itd. Islam je svojim brojnim klasinim tekstovima i ogromnim simbolikim blagom posluio kao argument i jednoj i drugoj strani. U kontekstu rasprava o iseljavanju Bonjaka iz Bosne, u Bosni se vjerovatno prvi put javljaju bonjaki autori koji daju islamsko utemeljenje jednom zapadnom izmu, naime patriotizmu, Muhamed Emin Hadijahi (1837-1892.) objavio je na turskom jeziku lanak Patriotizam u listu
7 Chameran, ''Medrese'', Hikjmet, II/1930., br. 17, str. 148.
109
Vatan (Domovina). Hadijahi je u svome lanku traio od Bonjaka da ostanu u Bosni i da se ne sele u Tursku te objasnio da nas i islam ui da se voli svoja domovina. Mehmed Teufik Azapagi (1838-1908) je napisao risalu o hidri na arapskom jeziku i objavio je 1884. u vrijeme dok je bio tuzlanski muftija. Potom je objavljena u skraenoj verziji i na turskom jeziku.8 U ovoj je raspravi Azapagi iznio mnoge islamske dokaze protiv iseljavanja muslimana u Tursku, u svoj diskurs je unio i patriotsku notu ljubavi prema domovini Bosni, napravio je razliku izmeu hidre Boijeg poslanika Muhammeda, a.s. i iseljavanja bosanskih muslimana u Tursku, istaknuvi da to dvoje nije isto, da je Poslanikova hidra bila korisna, jer je proirila islam, a hidra Bonjaka u Tursku je beskorisna, jer se gubi zemlja, domovina, imanje i naputa zaviaj, dok se zauzvrat ne dobija nita i osim nesigurne daljine. Tako on kae: Meutim naa dananja hidra u vrijeme zenita islama, to je pokret ka slabosti, koji proizvodi slabost na slabost, to je kao potroiti sav novac da bi se zaradio novi...i hidra u nae vrijeme je kao proizvod koji ne rezultira niim osim teskoama za pojedinca i zajednicu, kao i unitenje imetka i onoga to je steeno...9 Azapagieve poglede da se ne selimo u Tursku dijelio je i Mehmedbeg Kapetanovi Ljubuak (umro 1903.), ali je u Bosni i na Balkanu bilo mnogo uleme i muslimanskih intelektualaca koji su preporuivali seobu. Jo u prvom broju Hikjmet je obznanio svoj proreimski stav prema beogradskim vlastima. U tekstu pod naslovom Historijski dogaaj od 6. januara 1929. godine list iskazuje svoju lojalnost kraljevskoj vlasti veliajui uspostavu esto januarskog reima, koji predstavlja silan i kor istan preokret u naem dravnom 10 i zajednikom ivotu. List sugerira Bonjacima da rade za narodno jedinstvo i osjeaju ponos zbog pripadnosti jugoslavenskoj dravi. Svako afirmativno pominjanje bonjakog politikog individualiteta sma tralo se kontraproduktivnim za ope ciljeve na vjerskom planu. to se tie nacionalnog pitanja, list podrava kraljevski koncept jugoslavenstva, za koga tvrdi da ne predstavlja nita to bi trebalo izazi vati posebna
8 Enes Kari, Prilozi za povijest islamskog miljenja u Bosni i Hercegovini XX stoljea, Sarajevo, El-Kalem, 2004., str. 43. 9 Isto. 10 Hikjmet, I/1929., br. 1, str. 24.
110
sporenja. Pripadnost jugoslavenskoj naciji sama se po sebi razumije. Inteligencija grijei kad misli da je samo ona svjesna svog jugoslavenskog identiteta. S druge strane, samo dobar musliman moe biti dobar dravljanin.11 Da se islamsko miljenje krajem XIX i u XX stoljeu javljalo u opsadnom stanju pokazuju i druge rasprave, recimo one o islamskoj ili muslimanskoj odjei. Tako se, naprimjer, u Bosni s kraja XIX i u prvoj polovini XX stoljea islamskom raspravom smatrala i rasprava o noenju eira. Takvih je rasprava bilo na bosanskom, kao i na turskom i arapskom jeziku. Sejfullah Proho (roen 1859.) napisao je na arapskom cjelovitu knjigu Esahhu-l-akdijeti fi lebsi-l-kalensuveti-n-nasranijjeti, i u njoj naveo nekoliko fetvi koje strogo zabranjuju noenje eira. Proho vie puta ponavlja da ak i sam in stavljanja eira na glavu u ali potrebuje obnavljanje imana i braka. Takoder tvrdi da nije musliman onaj koji bez velike opasnosti (tj. nude) eir nosi. Ironija je sudbine da je ovu Prohinu raspravu o eiru preporuio za tampu tadanji reisu-1-ulema Mehmed Demaludin auevi, koji kae: Proitao sam ovu raspravu i naao da se slae, sa onim to su napisali ispravni prethodnici, Bog im se smilovao! Naime, nekoliko godina kasnije Mehmed Demaludin auevi iznio je tvrdnju da je eir obina kapa kao i svaka druga kapa. Ali je dodao da eir moe pokazati nevjerstvo samo one osobe koja hoe noenjem eira pokazati svoje nevjerstvo! Drugim rijeima, muslimanu koji nosi eir kao kapu taj njegov in nimalo ne umanjuje valjanost njegova vjerovanja i validnost islama.12 O problematici fesa i eira Hikjmet nije intenzivno pisao, s obzirom na injenice koje su ile u prilog njegovim stavovima po ovom pitanju. List je insistirao na tom pitanju tek kad ga je na to obavezivao reformaki zagovor eira u pojedinim lis tovima, da je muslimanu haram (zabranjeno) nositi eir bez erijatski pro pisane nude, te da oni Bonjaci koji oblae eire svojevoljno, bez ikakve stvarne nude, tim svojim gestom izlaze iz islama. Hikjmetov urednik na glaavao je da je noenje eira jednako noenju sve druge nemuslimanske nonje, ukljuujui odjeu sveenika (popovsku kapicu i dr.), ime musliman koji ga nosi oituje svoju srodnost i pripadnost dotinoj nemuslimanskoj zajednici.
11 Hikjmet, IV/1933., br. 43, str. 309-310. 12 Enes Kari, Prilozi za povijest islamskog miljenja u BiH XX stoljea, El-Kalem, Sarajevo, 2004., str.51.
111
Prema miljenju Hikjmetovih autora, pitanje nonje je doktrinarno pitanje, nipoto stvar obiaja, tradicije, racionalne prosudbe, na emu je insistirala bonjaka inteligencija. Mnogo je naina kako su se bosanski islamski i muslimanski mislioci pokuali osloboditi opsadnog stanja, naroito stanja opsade u kojern se, kako su mislili i osjeali, nala njihova sloboda, miljenje, duh, sam ivot. Kao i drugdje u islamskom i muslimanskom svijetu u XIX i XX stoljeu, tako i u Bosni imamo teorije o povratku (el-avde) neemu spasonosnom, tu je i teorija obnove (teddid), reforme (islah). emu se vratiti, ili ime se obnoviti, to su bila pitanja koja su bila prisutna u podtekstu mnogih islamskih rasprava u Bosni XIX i XX stoljea. Za mnoge pripadnike uleme, izlaz je bila moderna Evropa, ne ta i takva Evropa da se u nju iselimo, ve Evropa od koje se mogu nauiti naini kako efikasno organizirati svoj drutveni ivot i kako organizirati obrazovne i kulturne institucije. Mehmed Demaludin auevi esto se pozivao na Evropu, na evropska i zapadna dostignua u nauci, tehnici i organiziranju. Husein ozo je u nekoliko mahova pozitivno pisao o socijalizmu, ali je, po njegovom miljenju, idtihad ili ponovno temeljito promiljanje primjene islamskih naela i propisa u novim prilikama, bio glavni put za muslimanski napredak, kako se esto govorilo u XX stoljeu, i samim tim idtihad je za ozu izlazak iz opsade i krize. Krug Mehmeda Handia okupljen oko ulemanskog udruenja El-Hidaje tvrdio je da je moralno jaanje muslimana kao pojedinaca i kao zajednice put izlaska iz prezrenog stanja muslimana. Tuzlanski ultrakonzervativni list Hikjmet, kako su ga neki okarakterizirali, bio je za povratak provjerenoj tradiciji. Smatrali su da e nas ta tradicija osloboditi opsade. Tokom XX stoljea u Bosni je napisano i objavljeno vie djela posveenih enskom pitanju. 13
Zakljuak
Od 1878. islamski su mislioci u Bosni bili suoeni sa zadatkom definiranja lokalnih obrazaca islamskog miljenja na temelju svoga domaeg iskustva, ali su bili suoeni i sa strujanjem univerzalnih ideja iz islamskog svijeta koje su dolazile sa bosanskim studentima koji su studirali u Istanbulu, Kairu i drugim centrima islamskog Istoka.
13 Isto, str. 50.
112
Lokalno, bosansko, tumaenje islama moralo se oblikovati i prilagoditi na temelju univerzalnog tumaenja islama, ali je ukidanjem hilafeta 1924. to univerzalno tumaenje islama prestalo stizati iz jednog centra. Lokalno, bosansko slubeno tumaenje islama sada je bilo itekako vana briga novo ustanovljene Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Takoer, Islamska zajednica je vremenom zaimala svoju hijerarhiju, na ijem elu je stajao reisu-1-ulema. Razumljivo je da se u ovom novom kontekstu, osim postupnog razvoja islamskog miljenja, bosanski muslimanski i islamski mislioci sve intenzivnije posveuju i kulturnom organiziranju i stvaranju kulturnih i nacionalnih drutava. Univerzalno se nije moglo zaboraviti, lokalno se nije smjelo zapostaviti. Tu napetost vidimo u tekstovima veine islamskih mislilaca u Bosni XX stoljea, pa i u tekstovima tuzlanskog Hikjmeta. U sreditu te borbe su napori na ouvanju izvornog islama, kao univerzalne vjerske doktrine koja premauje nacionalne i historijske gra nice, te koja je odreena islamskim izvorima i tumaenjima klasinih is lamskih autoriteta. Hikjmet je nastojao da poslui tom cilju: da se sauva i zatiti izvorni islam, autentino islamsko uenje, zdrava islamska nauka, meu njegovim sljedbenicima u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji. U takvom kontekstu, to bi omoguilo da se Bonjaci odre na okupu, kao neto zasebno, odvojeno, prepoznatljivo, neto to ima svoj vlastiti vjerski, odnosno etnonacionalni identitet. Hikjmetova je ideja pretstavljati Islam onakvim, kakav islam jeste, braniti islam sku individualnost bez ustezanja, svim moralnim i legalnim sredstvima, pa ma od koga i pred kim. Hikjmet je je polazio sa stanovita da je islamska individualnost jedno od vanijih obiljeja muslimana, ona ih brani i uva, kako se ne izgubili u moru tadanjeg drutvenog ivota, za kojim je teila veina tadanje inteligencije obrazovane u savremenoj zapadnoj koli. A uzrok svemu tome je ne poznavanje Islama, i svega onoga to Islam nudi ljudima i ljudskom drutvu openito.
113
Summary The influence of the Tuzlan Hikjmet on the development of Islamic thought in BiH between the two world wars
The Tuzlan Hikjmet published under the charge of Ibrahim Hakki Cokic had a very important role in the spiritual life of the Bosniaks between the two world wars, from the time of its founding. This journal played an important role in the affirmation of the traditional Islam in BiH and popularizing the religious and social thought of the Bosnian Muslim scholars who lived in the first half of the 20th century, making them more prominent. The duration of its existence says it all about its significance. While many other journals disappeared from the scene after a few years of existence due to financial reasons as well as the lack of the readers, Hikjmet was continuously published for seven and a half years. The goals of Hikjmet were underlined in the texts of the journal: strengthening of the Islamic upbringing and criticizing of the anti-Islamic ideas. These goals were sublimed by the later development of the journal into the fight for the traditional Islam, and against reformism and reformist tendencies in the Bosniak community. The Hikjmets idea was to represent Islam as it really is, to defend The Islamic individuality without hesitation and with all the moral and legal means. Hikjmets starting point was that the Islamic individuality is one of the most important characteristics of Muslims, and that it defends and protects them so that they do not get entranced by the popular lifestyle, to which the majority of the people educated in the western schools were aspiring. Hikjmet is not the kind of journal you can describe with clichs, or which you can analyze in the black and white perspective. The Tuzlan Hikjmet was one of the journals which were edited by the representatives of the Bosnian Muslim scholars. But, what shows the value and the quality of this journal is that, despite the social movements and other actions taken against the journal, it kept its religious and theological nature.
Literatura:
1. Hikjmet, Tuzla, 1929-1936. 2. Jahi, Adnan, Rije tradicionalne uleme u Bosni i Hercegovini, BZK Preporod, Tuzla, 2004. 3. Kari, Fikret, Drutveno-pravni aspekti islamskog reformizma, ITF Sarajevo, 1990.
114
4. Kari, Enes, Prilozi za povijest islamskog miljenja u Bosni i Hercegovini XX stoljea, Sarajevo, El-Kalem, 2004. 5. Handi, Mehmed, Izabrana djela, I-VI, Ogledalo, Sarajevo, 1999. 6. Tralji, Mahmud, Istaknuti Bonjaci, Sarajevo, 1998. 7. Zbornik radova islamskog teolokog fakulteta, Sarajevo, 1982. 8. Zbornik radova sa okruglog stola 3-4, Behram-begova medresa, Tuzla, 2001. 9. oki, Halid, Tri stoljea porodice oki, MIZ Tuzla, Tuzla, 1999. 10. oki, Abdurahman Adil, Islamska vjerska organizacija, Tuzla 1936. 11. Hadi, Osman Nuri, Muhamed i Koran, Beograd, 1931. 12. Kari, Amir, Prvi broj Hikjmeta tampan prije sedamdeset godina, Preporod, br. 4, Sarajevo, 2000.
115
METODIKA NASTAVE
Ibrahim SOFTI
METODIKA POUAVANJA KURANU U MEKTEBIMA
Rezime
Posljednja Allahova objava-Kuran-i-Kerim obavezuje nas na stalno vraanje njegovom prouavanju, ali i izvornom uenju, onakvom kakvom je objavljen cijelom ovjeanstvu. Konstantna je tenja, kako svakog vjernika tako i Islamske zajednice, da se broj onih koji ue Kuran poveava. Bez veih pretenzija, ovaj rad ide za tim da ukae na mogue faze i metode pouavanja uenju Kurana polaznika mektebske nastave u mektebu. Ovaj tekst kroz etiri ope faze/etape uenja (percepcija i predstava; misaona djelatnost; ponavljanje i utvrivanje, primjena steenog znanja formiranje vjetina i navika) razrauje metodoloke faze pouavanja Kuranu i uvoenja u Kuran (faza predodbi harfova, faza uenja harfova, prelazna faza-od sufare do Mushafa i faza uenja Kuran-i-Kerima). Takoer, tekst daje neke informacije o prijanjim metodama i udbenicima po kojima se pouavalo na naim prostorima i ukazuje na smjernice u metodologiji pouavanja Kurana u mektebima.
1 Ovaj rad je autor prezentirao na okruglom stolu Uenje Kurana i hifza u BiH u sklopu IV takmienja u hifzu, na FIN-a u Sarajevu 12.06.2008. (op. prireivaa)
119
METODIKA NASTAVE
Uvod
itanje Kurana, njegovo izuavanje i pouavanje jedan od najboljih vidova pribliavanja Svevinjem Allahu. Uzvieni Allah kae: A Kuran smo olakali za pouku Mi, pa imali ikoga pouku da primi2 Doista, oni koji itaju Allahovu Knjigu, i koji namaz klanjaju, i koji dijele, i skrovito i javno, iz onoga ime smo ih Mi opskrbili, nadaju se dobti koja nee nikako mnuti3 Muhammed, a.s, kae: Najbolji meu vama je onaj koji ui Kuran i druge pouava tome.4 Uite Kuran. Kuran e se na Sudnjem danu pojaviti u ulozi efaatdije onome ko ga bude uio.5 ejh Muhammed Dibril kae: Zanemari li Kuran i on e zanemariti tebe! Trajna je sadaka u pouavanju drugih Kuranu, ime se iri hajr u Ummetu Uloga imama-muallima je veoma delikatna, teka i odgovorna, ali zato zahvalna i asna, kao to veli Muhammed a.s.: Poduavajte i olakavajte! Mea Selimovi u svojim Sjeanjima veli da najvie za svoj ateizam ima zahvaliti svome vjerouitelju. Kada je doao do prijevoda Kuana ostao je zapitan zato je tako divan tekst njegov vjerouitelj krio od njih. Uenje je kontinuiran proces koje ima svoje zakonitosti, koje obino zovemo faze ili etape uenja, a one su:6 1. Faza percepcije i predstave; 2. Misaona djelatnost; 3. Ponavljanje i utvrivanje 4. Primjena steenog znanja formiranje vjetina i navika Ekvivalentno ovome, etiri potrebne faze (etape) u metodologiji pouavanja Kuranu i uvoenja u Kuran bile bi sljedee:
2 Kuran, SuraEl-Kamer:54 3 Kuran, Sura El-Fatir: 29 4 Sahihul-Buhari, 9/66 5 Sahihul-Muslim, br. 804 6 ati, Rek, Metodiki prirunik za nastavu vjeronauke, str. 23, El-Kalem, Sarajevo, 1996.
120
1. 2. 3. 4.
Faza predodbi harfova Faza uenja harfova Prelazna faza: od sufare do mushafa Faza uenja Kurani-Kerima
1. FAZA - PREDODBE HARFOVA

Neposrednim posmatranjem predmeta nastaje predstava ili predodba. Predstava je slika predmeta koja ostaje u svijesti uenika kao posljedica percipiranja. Ova faza obuhvata period kasnog predkolskog i ranog kolskog uzrasta. U ovoj fazi djeca, dolazei raznim metodama do oblika harfova, kroz igru usvajaju predodbu svakog harfa i razvijaju ljubav prema kuranskom pismu. U ovoj fazi mogu se koristiti sljedea nastavna sredstva:7 oblici harfova na mini tabli koja djeca slau po arapskoj abecedi; harfovi koje djeca crtaju, boje i prave od papira ili plastelina; harfovi sa asocijacijama na predmete koje djeca crtaju; razne nastavna sredstva koje osmiljavaju muallimi, kao npr. metoda Harfovar- harfovi u bojama koje muallim pokazuje djeci a ona ih poslije slau (Autor: Misini ef. MIZ Purai sufare prikladne djeci tog uzrasta koje djeca boje i precrtavaju (npr. VESELA SUFARA slikovnica/bojanka; Autor: Kemal Grbo, IK Ljiljan, Sarajevo, 2003. ili VJEBANKE ZA SUFARU Autor: Hajrudin ef. Baturi, MIZ Gradaac, 2006.) zidni pano Arapska abeceda MIZ Tuzla, 2005. Ova faza moe se sprovoditi u porodici, predkolskim ustanovama sa islamskim sadrajem, mektebskim igraonicama, ali i u mektebima kao dodatna nastava ili oblik igre i zabave za djecu ove dobi.
2. FAZA - UENJE HARFOVA

Jednostavnom percepcijom uenik nikada ne bi uoio relacije meu harfovima, te ih misaonom djelatnou (analize, sinteze, indukcije i dedukcije) spoznaje.
7 Ova nastavna sredstva mogu se koristiti i u sljedeoj fazi (etapi) uenja pouavanja Kuranu
121
METODIKA NASTAVE
Ova faza je temeljna i vanija je od prethodne bez koje se, iako se izostavi, moe postii cilj. Ona zvanino zapoinje u etvrtoj godini mekteba (djeca uzrasta deset godina) kao obavezni nastavni sadaj. Moe zapoeti i prije, to ja i preporuujem, kao dodatna nastava djeci druge i tree godine mekteba. Ukoliko se radi o grupi moe se oformiti posebno odjeljenje te raditi frontalno, ili grupno i individualno-ukoliko se radi o grupi ili pojedincu. Pitanje koje se namee svakom muallimu u ovoj fazi jeste koju metodu uenja harfova odabrati, odnosno koju sufaru uzeti kao prirunik za uenje. Najstarija metoda u obradi harfova je tzv. hedelejsavanje po kojoj se uilo iz tzv. stambolskih sufara sve do 1892. kada je tadanji upravitelj Darul-muallimina, Ahmed ef. Ribi (1845-1907) izdao prvu domau arapsku poetnicu Mufessalen elif ba-arebi . Poslije njega arapske poetnice izdali su i: Ibrahimbeg Repovac (1860-1900), professor arapskog jezika na velikoj gimnaziji u Sarajevu; Salih Emin Aliehi, direktor Darul-muallimina; Hadi Hafiz Abdullah Sofi; grupa autora arapske poetnice i za arebicu (1915): reis-ul-ulema Demaludin auevi, Hifzi R. Mufti (lan Ulema-medlisa), Edhem Mulabdi (okruni kolski nadzornik), Hasan Heremi (muftijski tajnik) i Hamdija Muli (uitelj Darul-muallimina); Salih Abdi, (vjerouitelj) je 1921. izdao preraenu Salih Eminovu arapsku poetnicu, koja je i bila prirunik u mektebima do poslije drugog svjetskog rata.8 Posljednjih decenija kuransko pismo uilo se i ui iz sljedeih sufara: UPUTA U ARAPSKO PISMO hfz. Ibrahim Trebinjac, Sarajevo, 1967.; SUFARA Uvod u kuransko pismo Idriz Demirovi, Sarajevo, 1978.; PISMO Kurani Kerima Eref Kovaevi, Sarajevo, 1978.; SUFARA Uvod u arapsko pismo sa osnovnim pravilima tedvida, Fikret Paanovi, Tuzla, 1994. SUFARA Vehbija Maki, Zenica, 1995. ARAPSKA POETNICA - po ABC metodu dr. Enes Kari & dr. Reid Hafizovi, Sarajevo, 1995.
8 Muli, Hamdija, Metodika vjerske nastave, str. 40-42, Islamska dionika tiskara, Sarajevo, 1941.
122
Upoznaj pismo Kurani Kerima Kurtagi Omer, MIZ Vare, 2005. SUFARA - Asim Hasanspahi, MIZ Kakanj, 2007.
Na dvojbi pedagokih teoretiara izmeu monometodizma (pravca koji propagira jednu univerzalnu metodu koja e moi sve uenike nauiti) i panmetodizma (svaki je nastavnik zasebna metoda) ja nudim uenje harfova po metodi koju sam primijenio u sufari koja je u pripremi za tampanje u izdavakom centru Rijaseta Islamske zajednice El-Kalem. Sufara9 je usklaena je sa vaeim Nastavnim planom i programom mektebske nastave. Ovaj metod ini mi se metodoloko-didaktiki primjeren uenicima etvrte godine mektebske nastave, a mogu ga koristiti i mlai i stariji uzrasti. U njemu su inkorporirana osnovna metodika pravila postupnosti (Blai, 2003): Od bliega prema daljem; Od konkretnoga prema opem; Od jednostavnog prema sloenom; Od lakeg prema teem; Od poznatog prema nepoznatom Osnovne karakteristike ovoga metoda su: obrada jednog harfa u jednoj lekciji poslije koje slijedi jedna vjeba; slijed obrade harfova je od lakih ka teim, od jednostavnijih ka sloenijim:
- obrada est harfova koji se spajaju samo zdesne strane, sa hareketima, sukunom, tedidomi i tenvinom - mehki (obini) harfovi: b, t, s, tedid i brojevi - harfovi nn, j, hemze i lm
9 Sufara, autor Ibrahim Softi, izala je iz tampe 2009. godine u izdanju El-Kalema (op. prireivaa).
123
METODIKA NASTAVE
- dugi samoglasnici, harf f i spajanje rijei - harfovi: mm, kf, h, dm, sn, n - fetha iznad krupnih harfova i devet krupnih (jakih) harfova;
posebno je obraeno osam znakova (tri hareketa, tenvini, sukun, tedid) i pravila za: duge samoglasnike, spajanje rijei i krupne harfove; vjebe poslije svake lekcije su ispisane primjerenim rijeima, veinom iz memorisanih tekstova (unja) iz Ilmihala i iz KuranKerima, to olakava uenje zadatog gradiva; vjebe poslije lekcije uenici obavezno prepisuju za domai zadatak; takoer, vjebe imaju za cilj i korelaciju izmeu sufare i ostalog mektebskog gradiva; ortografija harfova je kompjuterski obraena na liniji pisanja kroz cijelu sufaru, te je lahko prepoznatljiva i itljiva uenicima prilikom prepisivanja i itanja vjebi; ova ortografija harfova moe se lahko skenirati i na grafo folije u mektebima gdje se koristi grafoskop; vizuelno drugom bojom u tekstu vjebi naglaavam novi harf, znak ili pravilo kaje se obrauje, te i od uenika se trai da tako ispiu domai zadatak; harfovi koji se piu a ne itaju su zasjenjeni, to olakava uenje i shvatanje spajanja rijei i gubljenja duine; kako je uenje Kurani kerima pored znanja i vjetina, zahtijeva se od uenika osim tanosti izgovora i brzina prilikom itanja vjebi (red u vjebi reba proitati za pola minuta, a da bi se to postiglo uenik treba vie puta proitati vjebu. Ameriki psiholog Edvard Thordnajk (1874-1949) utvrdio je nekoliko zakona asocijativnog uenja meu kojima je zakon uestalosti ili frekvencija po kome se najbolje pamte sadraji koji se vie puta ponavljaju;
124
sve vjebe iz sufare, kao i tekstovi i sure, zapisani su na DVD formatu te uenike treba uputiti na samostalan rad kui uz raunar ili DVD player radi ponavljanja i uvjebavanja; izgovor harfova teoretski pouavam iz sufare, a praktino ih demonstriram uenicima (primjena metoda demonstracije); preporuujem samostalno vjebanje uz programe koji nude izgovor harfova kao to je npr. Al-Qari Interactive Teacher of the Quran (www.soundvision.com , www.minimuslims.com) ili Holy Quran Program.
3. PRELAZNA FAZA - OD SUFARE DO MUSHAFA

U procesu uenja znaajno je da se obrazovni sadraj izrazi vlastitim rijeima to doprinosi boljem razumijevanju i pomae u procesu pamenja. Zato u ovoj fazi uenici ponavljaju i utvruju harfove i njihove relacije na sljedei nain: poslije uenja harfova kroz petnaest vjebi uenici uvjebavaju uenja koja su ve memorisana otprije kao i posljednjih etrnaest sura iz Kurani-Kerima koja su predviena tokom pohaanja etiri godine mektebske nastave; obraujem nekoliko osnovnih pravila za uenje u Mushafu: zastajanje radi predaha, naine zastajanja radi predaha, mjesta zastajanja i neke skraenice; uenicima pokazati kako se izgovara (ui) svaka rije kako bi je oni mogli ponoviti, pa tek poslije prei na uenje cijelih ajeta i sura; uenici ponavljaju horski i pojedinano; kako uenje Kurani-Kerima spada u verbalno uenje (gdje se znanje stjee pomou jezikih simbola) po Thordnajku, presudan faktor uenja je faktor uestalosti prema kome uspjeh uenja najvie zavisi od broja ponavljanja; stoga to vie ponavljanja-vie uspjeha (Eksperiment njemakog psihologa Hermana Ebinghausa sa po devedeset studenata koji su iz doboa uili po dvanaest besmislenih slogova ili dvanaest smisaonih rijei. Dobiveni su ovi rezultati: za uenje besmislenih sadraja (slogova) studentima je trebalo u prosjeku etrdeset pet ponavljanja (okretanja doboa), a za uenje smiGODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA
125
METODIKA NASTAVE
slenih rijei dvadeset pokuaja, (ilustracija i interpretacija opisanog eksperimenta iz knjige Elementi psihologije: Kre i Krafild)10; predlaem da se odtampa dio Mushafa prilagoen ovim metodama kako bi se olakalo uvoenje u uenje Kurani Kerima (npr. Jasin, neke sure, aareta za mektebsko takmienje, prvi duz ), - primjer Kurani Kerima: MUSHAFIT-TEDVIDI Darul-marife Damask, 2003. u kom se sa osam boja u tekstu ajet akcentiraju razliita tedvidska pravila; i u ovoj fazi uenici mogu kui koristiti DVD radi ponavljanja i uvjebavanja predvienih sadraja iz sufare;
4. FAZA - UENJE KURANI KERIMA

Ova faza formalno treba poeti u petoj mektebskoj godini, ali u stvarnosti ona poinje kada uenici preu prethodne faze. Da bi se formirala odreena vjetina potrebno je mnogo svjesnog truda. Zato u ovoj fazi preporuujem: najvanije emu savjetujem je ihlas iskrenost i skruenost i ljubav prema Kuranu, kao i sabur strpljivost i ustrajnost i muallima i uenika. Od primarne je vanosti imati iskrenu namjeru prilikom pouavanja i uenja Kurana. Muallimi je, za oekivati je, ve imaju, a kod uenika treba razvijati ljubav prema uenju Kurana kroz obradu lekcija, vanost i vrijednost uenja kuranskog pisma; svaki uenik treba imati svoj Mushaf iz koga e uiti i pamtiti Kuran, kako bi se redovi i sahife vizuelno registrirali u mozgu; olakica bi bila muallimima i uenicima kada bi se obezbijedili ortografski jasni, precizni i jednoobrazni Mushafi, bilo to u izdanju El-Kalemovom ili ih nabaviti vani (primjer turskog Mushafa ispisan komjuterskom tampom izdavake kue PAMUK YAYINCILIK iz Istanbula); traiti od uenika da uljepavaju svoj glas i izgovor harfova pri uenju koliko god mogu, shodno hadisima Allahova poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Allah ne pridaje panju niemu koliko pridaje panju Vjerovjesniku kada uljepa glas uei Kuran teno i naglas. Ne pripada nama onaj koji ne ui Kuran melodino.(Buhari)
10 estanovi, Muhamed, Psihologija odgoja i obrazovanja-monograja psihologije uenja, str. 102, Pedagoka akademija Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2004.
126
obraivati sva tedvidskih pravila kako je i predvieno planom i programom mektebske nastave i stalno insistirati na primjeni onih pravila koja su ve nauena (VI godina: 1-9 lekcije, VII godina: 1017 lekcije, VIII godina: 18-23 lekcije); pratiti uenje i uoavati mogue grjeke i nejasnoe kod uenika te ustrajavati u njihovom otklanjanju; uenici prate uenje drugih, napredniji uenici ispravljaju uoene grjeke kod poetnika a muallim je supervizor; uveati fond sati uenja Kurani-Kerima osim dva asa predvienih nastavnim planom (termine prilagoditi mogunostima uenika); ne prekidati pouavanje Kuranu ni preko ljetnog raspusta, makar i sa smanjenim intezitetom; koristiti audio-vizuelnu metodu: - uputiti uenike na samostalno koritenje medijalnih pomagala kui radi to pravilnijeg vjebanja sahifa (npr. CD programi: Holy Quran Program, Al-Kuttab Recitation, Adhuha (program pet uaa), Dibekhana hifz, online stranice za uenje Mushafa i dr.; audio ili mp3 zapisi asnog Kurana); - broj ponavljanja svake stranice: 1.-10.=10 x; 11.-20.=9 x; 21.-30.=8 x itd.; 100.-600.=2 x; izraslije uenike ukljuivati u javno uenje pred dematom (Jasin, sure, mukabela i sl.); upuivati uenike na stalno pamenje i ponavljanje Kurana jer je to osobina iskrenih muslimana (insistirati na ramazanskoj mukabeli). Takve je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obradovao da ih nee priti vatra dehennemska, rekavi: Kada bi se Kuran ispisao na utavljenoj koi, Allah ne bi dopustio da se zapali. (Bejheki) Ako ovjek ne moe zapamtiti cijeli Kuran, neka bar nastoji da ne bude od onih za koje je reeno: Ko ne pamti nita od Kurana lii na sruenu kuu. davati poticaj roditeljima i uenicima, shodno hadisu Muhammeda s.a.v.s.:Ko bude uio Kuran, druge njemu pouavao i po njemu radio, njegovi roditelji na Sudnjem danu dobie krunu ije je svjetlo jae od sunevog i ogrtae koji su vrjedniji od cijelog Dunjaluka. Kada upitaju zbog ega su to dobili, bie im reeno: Zbog vaeg djeteta koje se dralo Kurana. (Hakim)
127
METODIKA NASTAVE
davati mjere potkrepljivanja: - muallimima (stimulacije za svakog svrenika hatme); - uenicima: pohvale, hedije (nagrade) sponzora, zajednika druenja, izlasci na veeru, izleti, pano svrenika hatmi, sveana etnja ulicama (primjeri u Janji) itd.
Zakljuak
I pamtite Allahove ajete i mudrost, koji se kazuju u domovima vaim; Allah je uistinu dobar i sve zna.11 Smjernice u metodologiji pouavanja Kurana u mektebima: u ranijoj djeijoj dobi poeti sa pouavanjem harfovima i uenju Kurana (postoji mala inkompatibilnost plana i programa mektebske nastave i mektebskog takmienja mlaeg uzrasta u kiraetu kod uenika osmogodinje osnovne kole); bogatiti nastavna sredstava i pomagala u oblasti pouavanja Kuranu (razne slagalice harfova, lahko itljivi Mushafi ...); unapreivati audio-vizuelne metode u pouavanju (sufara na internetu; snimiti audio zapis asnog Kurana u mp3 formatu po sahifama kako bi se veina uenika mogla presluavati kui i dr.).
11 Kuran, SuraEl-Ahzab: 34
128
Summary The methodology of studying the Quran in maktabs

The last Allahs revelation, the Holy Quran, obliges us to the constant returning to its studying and its original recitation, as it was revealed to whole mankind. There is a constant aspiration of every believer and the Islamic community to increase the number of those who can recite the Quran. This paper is trying to present the possible phases and methods in the studying of the Quran by the students in maktabs. This text uses four general phases/ stages in studying (perception and representation; thoughtful action; repetition and revision- application of the acquired knowledge; acquisition of skills and habits) to explain the methodological phases of teaching of the Quran to the students in maktabs (introduction of the letters, learning the letters, the transition phase from the sufara (the book of the Arabic alphabet) to the Quran, and recitation of the Quran). The paper also gives some information about the former methods and the course books used to teach the Quran to the young in our region and shows us the practices and the methodology of studying the Quran in maktabs.
129
POLITIKA I PRAVO
Denan Rahmanovi
Novane obaveze i ugovorno ustupanje potraivanja (cesija)

Omnes condemnatio est pecuniaria Rezime
Znaaj novanih obaveza je u tome to je njihov predmet novac, a novac je opi ekvivalent i ope sredstvo plaanja. One se prilagodljive savremenom prometu, jer je njihov predmet precizno odreen ili lahko odredljiv, a to doprinosi brem sklapanju poslovnih odnosa, smanjenju rizika i sigurnost u prometu. Novac je krvotok svake civilizacije, od najstarijih do savremenih. Kao i svaka stvar, novac je imao svoj razvojni put i faze kroz koje se mijenjao i usavravao, ali njegov zadatak u svakom vremenu bio je nepromijenjen biti mjera svim drugim stvarima. Kontrola novanih odnosa spada u najvaniju aktivnost drave, jer poremeaji ovih odnosa imaju negativne posljedice na ivot graana i stabilnost drave. Zadatak drave je da svojim mjerama utie da se novani odnosi odvijaju efikasno i stabilno, te da iznalazi rjeenja kojim e njihovo funkcionisanje prilagoditi zahtjevima savremenih trita. U korist efikasnijeg i breg odvijanja odnosa, posebno meu privrednim subjektima nastala je cesija, kao ugovorni prenos meusobnih potraivanja izmeu subjekata. Cesijom se postie velika uteda na vremenu i jednostavno izmirenje meusobnih potraivanja. Moemo primjetiti da cesija danas preuzima ulogu vodeeg platenog sredstva u odnosima izmeu privrednih subjekata.
133
POLITIKA I PRAVO
NOVANE OBAVEZE
Termin obligacija koji susreemo u modernim pravima preuzet je iz rimskog prava. Rije obligacija potjee od latinske rijei obligatio, to znai obaveza, a potjee od glagola obligare, to znai vezati, obavezati, zavezati. Dunik je po prvobitnom rimskom pravu povjeriocu odgovarao materijalno, ali i fiziki svojom linou. Obligacija je pravni odnos izmeu dvije odreene strane na osnovu koga je jedna strana (povjerilac, vjerovnik, kreditor) ovlatena da zahtijeva od druge strane (dunik, debitor) odreeno davanje, injenje ili uzdravanje od neega to bi inae imala pravo initi, a druga strana je obavezna to ispuniti.1
I. Pojam novane obaveze

Novane obaveze se u obligacionom pravu izdvajaju u kategoriju obaveza na koje se primjenjuju posebna pravila koja se ne primjenjuju na druge vrste obaveza. Unoenje ovih posebnih pravila vezanih za novane obaveza u Zakon o obligacionim odnosima, zahtijevao je naglaeni znaaj novanih obaveza u prometu, kao i pravno regulisanje odnosa koji iz njih proizilaze. Znaaj novanih obaveza je u tome to je njihov predmet novac, a novac je opi ekvivalent i ope sredstvo plaanja. Novane obaveze su prilagodljive dananjem prometu, koji zahtjeva obaveze iji je predmet precizno odreen ili lahko odredljiv, a to doprinosi brem sklapanju poslovnih odnosa, smanjenju rizika i sigurnosti u prometu. Osim toga, sve nenovane obaveze, pod odreenim uvjetima, u svom konanom ispunjenju mogu se preobraziti u novane obaveze, a to je smisao rimske maksime omnes condemnatio est pecuniaria. Na osnovu gore reenog, slijedi da se novana obaveza moe definisati kao obaveza iji je predmet plaanje svote novca, bilo da je ta svota utvrena od poetka (npr. zajam, cijena kod ugovora o prodaji, itd.) ili se utvruje kasnije (npr. naknada tete kod ugovorne ili vanugovorne tete, itd., v. F. A. Mann: The legal aspect of money, 1971, str. 64). 2
1 dr. Abedin Biki, Obligaciono pravo opi dio, Sarajevo, 2001, str. 13 2 Redaktori prof. dr. Borislav T. Blagojevi i prof. dr. Vrleta Krulj, Komentar zakona
134
NOVANE OBAVEZE I UGOVORNO USTUPANJE POTRAIVANJA (CESIJA)
II. Ope karakteristike novanih obaveza

Poto je predmet novanih obaveza novac, to povlai niz specifinosti ovih obligacija: - Prije svega, novac je generika stvar, opi ekvivalent i ope sredstvo plaanja. Kada je predmet obaveze generika stvar, obaveza dunika ne prestaje, pa ni u onim sluajevima kada sve to dunik ima od tih stvari propadne i to usljed okolnosti za koje dunik ne odgovara.3 Za sve generine obligacije vrijedi pravilo genera non pereunt ili genus perire non pereunt rod ne propada. Ovakvo shvatanje generinih obaveza vrijedilo je i prije donoenja Zakon o obligacionim odnosima. Tako je u l. 933. Opeg imovinskog zakonika za Crnu Goru4 predvieno: Vrsta ne gine, ope je imovinsko pravilo. Po tome, kad je dug u novcu ili drugim suvrstim stvarima, pa duniku i kakvim nesretnim sluajem propadnu sve takve stvari, tako da nema ime namiriti duga, time ipak dug niti slabi niti prestaje.5 To znai da dunika ne moe osloboditi to to on nema sredstava ili je u oskudici sa istim ili je dolo do ustanovljenja nove monete itd. Sve navedene situacije koje dovode do nestanka ili oskudice novanih sredstava ne mogu ii u prilog duniku u smislu osloboenja ili opravdanja dunika od ispunjenja obaveze. Zbog toga se i kae da su novane obaveze neunitive.6 - Za novane obaveze veu se zatezne kamate.7 Zatezne kamate mogu biti ugovorne i zakonske. Pravo na zatezne kamate povjerilac stie momentom docnje dunika. Povjerilac ne mora dokazivati docnju dunika. Dunik e morati da plati zateznu kamatu ukoliko je zakasnio sa ispunjenjem svoje novane obaveze.
o obligacionim odnosima, Beograd, 1980, str. 868. 3 Vidi l. 355. st. 1 ZOO. 4 Opi imovinski zakonik za Crnu Goru ili skraeno OIZ iz 1888. godine koji je vaio u Crnoj Gori do donoenja ZOO 1978. godine 5 dr. Abedin Biki, Obligaciono pravo opi dio, Sarajevo, 2001, str. 31 6 Vidi: Komentar zakona o obligacionim odnosima, redaktori prof. dr. Borislav T. Blagojevi i prof. dr. Vrleta Krulj, Beograd, 1980, str. 869. 7 Vidi l. 277. st. 1. i l. 399. ZOO.
135
POLITIKA I PRAVO
Naknada tete se smatra novanom obavezom. Tako e oteenik imati pravo na zateznu kamatu od momenta kada je teta nastala, iz razloga to se obaveza naknade tete smatra dospjelom od trenutka kada je teta nastala.8 - Mjesto ispunjenja. Sljedee obiljeje novanih obligacija, koje ove obligacije ini posebnim, vezano je za mjesto ispunjenja. Naime, novane obligacije ispunjavaju se u mjestu u kome povjerilac ima sjedite odnosno prebivalite, a u nedostatku prebivalita boravite.9 Gornje pravilo vai u sluaju da mjesto ispunjenja nije odreeno pravnim poslom ili zakonom. U sluaju da povjerilac promijeni svoje sjedite odnosno prebivalite u vrijeme kad je obaveza nastala, a time se trokovi ispunjenja za dunika poveavaju, to poveanje ide na teret povjerioca. Za razliku od novanih obligacija, nenovane obaveze se ispunjavaju u mjestu u kojem dunik ima prebivalite odnosno boravite. To naravno vai kada mjesto ispunjenja nije odreeno, a ne moe se odrediti ni po svrsi posla, prirodi obaveze, a ni po ostalim okolnostima.10 - Vrijeme ispunjenja. Ope je pravilo ispunjenja da je dunik obavezan ispuniti obavezu savjesno u svemu kako ona glasi (l. 262. ZOO). To znai da povjerilac kod nenovanih obaveza nije duan primiti ispunjenje obaveze od dunika prije odreenog roka dospijea obaveze. Meutim, kod novanih obaveza dunik moe svoju obavezu ispuniti i prije roka dospijea.
III Naelo monetarnog nominalizma

Kad obaveza ima za predmet svotu novca, dunik je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koji obaveza glasi, izuzev kad zakon odreuje neto drugo (monetarni nominalizam). 11
8 Vidi l. 186. i 189. ZOO. 9 Vidi l. 320. st. 1. ZOO. 10 dr. Abedin Biki, Obligaciono pravo opi dio, Sarajevo, 2001, str. 38 11 Vidi l. 394. ZOO.
136
Monetarni nominalizam je pravno pravilo koje se sastoji u jednakoj platenoj moi novanih jedinica u kojima je novana obaveza izraena bez obzira na promjene njihove vrijednosti u vremenu izmeu nastanka obaveze i njene dospjelosti odnosno plaanja.12 Historijski posmatrano, ovo pravno pravilo javilo se u vrijeme kada je dolo do odvajanja spoljanje od unutranje vrijednosti novca. Unutranja vrijednost novca jeste njegova stvarna, teinska ili metalna vrijednost, dok je spoljanja ili slubena, nominalna, zvanina vrijednost, ona koja joj se dodjeljuje, imenuje, naznaava od nekoga (vladar, drava). Ovo odvajanje odvijalo se radnjama velikaa jo u Srednjem vijeku kojima su oni smanjivali vrijednost novca tako to su smanjivali njegovu teinsku vrijednost, a zadravali nominalnu ili su poveavali nominalnu, a zadravali teinsku ili stvarnu vrijednost. S obzirom na ovakve postupke, a iz razloga pravne sigurnosti i stabilnosti robno novanih odnosa i trita, nuno se javilo pitanje da li je predmet novane obaveze unutranja ili spoljanja vrijednost novca. Pojavila su se dva razliita stanovita: metalistiko i nominalistiko. Prema prvom shvatanju, predmet novane obaveze je metalna sadrina novca u kome je obaveza izraena, te je dunik imao vratiti onu svotu novca koja odgovara teini plemenitog metala koju je primio u vrijeme nastanka obaveze. Nominalistiko shvatanje smatra da je dunik duan vratiti onu svotu novca koja je odreena ugovorom bez obzira na to da li to odgovara metalnoj sadrini novca Metalistiko shvatanje predmeta novane obaveze bilo je preovlaujue u Srednjem vijeku i tada su ugovorne strane prilikom zakljuenja ugovora morale imati u vidu unutranju vrijednost monete. Stvaranjem centralizovanih monarhija u Evropi dolo je do monopolizacije kovanja novaca od strane centralne vlasti. U skladu sa ovim prerogativima centralne vlasti dolo je i do novih shvatanja u oblasti novanih obaveza. Francuski pravnici Dimulen (Dumoulin) i Potje (Pothier) razvili su nova pravna shvatanja koja su zahtijevala razvijeni robno novani promet i formirana nacionalna trita.
12 Vidi: Komentar zakona o obligacionim odnosima, redaktori prof. dr. Borislav T. Blagojevi i prof. dr. Vrleta Krulj, Beograd, 1980, str. 870.
137
POLITIKA I PRAVO
Dimulen i Potje su zastupali gledite da je vladar po svom suverenom pravu ovlaen da odredi teinu i sastav novca i njegovu nominalnu odnosno vanjsku vrijednost koja se zove valor impositus. 13 Valor impositus je vrijednost novca koja je mjerodavna za graane i oni su u prometu duni da primaju novac prema ovoj nominalno odreenoj vrijednosti od strane vladara. Savremeni nominalizam Sve jai razvoj trita, robno novanih odnosa, te porast opticaja novca, zahtijevali su prihvatanje nominalizma kao pravnog pravila i njegovo unoenje u pozitivne sisteme. Savremeni pravni sistemi, kako kapitalistikih tako i socijalistikih zemalja, sadre ovo pravno pravilo bilo u formi zakonskog pravila, bilo kao pravilo utvreno kroz sudsku praksu, izriito ili implicite.14 Zakonom o obligacionim odnosima ovo je pravno pravilo formalno i izriito formulisano u lanu 394. Meutim, ono je ovim zakonom izriito formulisano, mada i ranije nije dovoeno u sumnju kroz zabranu zlatnih i valutnih klauzula. Naime, u Zakonu o novanom sistemu iz 1976. u lanu 9. ovo pravilo je implicite bilo sadrano time to se novana jedinica definisala, ne po sadrini, ve po nazivu (nomen). Sudska praksa Vjerovnik trabine iz 1994. izraene u kunama mora zahtijevati isplatu u toj valuti i kada podnosi tubu nakon stupanja na snagu Zakona o Centralnoj banci BiH.15 Naelo monetarnog nominalizma iskljuuje odgovornost dunika za gubitak vrijednosti novca.16 Poev od 1. 1. 1990. doputeni su i uivaju sudsku zatitu ugovori izmeu domaih osoba, kojima se obaveza plaanja u domaoj valuti utvruje
13 Ibid, str. 870. 14 Ibid, str. 871. 15 Vs FBiH, P`. 354/98, od 23. 3. 1999. Bilten Vs FBiH 1/99 - 38 16 Vs RH, II Rev. 43/96, od 22. 4. 1999. Izbor odluka 2/1999 14/15
138
prema vrijednosti odreenog iznosa strane valute, izraunatoj po teaju te valute u vrijeme ispunjenja obaveze plaanja (valutna klauzula).17
IV Valuta obaveze
Ako novana obaveza protivno posebnom saveznom zakonu glasi na plaanje u zlatu ili nekoj stranoj valuti, njeno ispunjenje se moe zahtijevati samo u domaem novcu prema kursu koji je vaio u trenutku nastanka obaveze.18 Ovo je sada vaei lan 395. ZOO u RS. lanom 60. ZIDZOO propisano je da e se odredbe tog lana (l. 395. ZOO) primjenjivati i na novane obaveze koje su nastale prije stupanja na snagu tog zakona ukoliko one nisu bile ispunjenje do njegovog stupanja na snagu, tj. do 30. septembra 1993. Odredba ovog lana odnosi se na regulisanje onih odnosa u kojima je novana obaveza izraena u zlatu ili stranoj valuti, mada bi po zakonu morala biti izraena u domaoj valuti. Radi se, dakle, o novanim obavezama nastalim u poslovima unutranjeg prometa roba i usluga (lan 10. stav 1. Zakona o novanom sistemu). To je smisao odredbe lana 395. da novana obaveza glasi na plaanje u zlatu ili stranoj valuti protivno posebnom saveznom zakonu. Ovakve obaveze bi bile protivne zakonskim zabranama (lan 10. stav 1. Zakona o novanom sistemu) i prema tome nitavne i kao takve se ne bi mogle putem suda utjerati.19 Meutim, zakon je poao od toga da se u gornjem sluaju radi o prikrivenoj klauzuli plaanja u domaoj valuti prema vrijednosti zlata ili strane valute. To znai da je mjerodavan iznos domae valute u trenutku nastanka obaveze, a on se dobija kada se iznos izraen u zlatu ili stranoj valuti konvertuje u domau valutu prema paritetu domae valute u odnosu na zlato ili stranu valutu u trenutku nastanka obaveze. Ovom odredbom spreava17 Vs FBiH, P`. 35/96, od 25.2.1997.- Bilten Vs FBiH 1/97 - 27 18 Vidi lan 395. ZOO. 19 Vidi: Komentar zakona o obligacionim odnosima, redaktori prof. dr. Borislav T. Blagojevi i prof. dr. Vrleta Krulj, Beograd, 1980, str. 877.
139
POLITIKA I PRAVO
ju se pekulacije sa domaom valutom u kojoj se izraavaju i izvravaju novane obaveze u domaem unutranjem prometu.
V Indeksna klauzula
Nitavna je odredba ugovora kojom se iznos novane obaveze u domaem novcu vezuje za promjene cijena dobara, roba i usluga izraenih indeksom cijena utvrenim od strane ovlatene organizacije (indeksna klauzula), ali e biti punovana ako je izabrani indeks u neposrednoj ekonomskoj vezi sa predmetom posla tako da nema spekulativni znaaj ili je takva odredba ugovorena radi obezbjeenja ivotnog standarda ugovorne strane. (Napomena (RS): Odredbom lana 37. ZIDZOO, brisani su naslov lana 396.i lan 396. ZOO.) Odredbom ovog lana zabranjuju se klauzule kojim se iznos novane obaveze vezuje za promjene cijena roba i usluga koje su izraene indeksom cijena utvrenim od strane ovlaene organizacije. Meutim, ova zabrana nije apsolutna i ovakva klauzula e biti punovana ukoliko je izabrani indeks u vezi sa predmetom posla i nema spekulativni znaaj ili je ovakva klauzula ugovorena radi obezbjeenja ivotnog standarda ugovorne strane. Indeksne klazule su razvijeni tip robnih klauzula. Najprostiji tip robnih klauzula jesu klauzule plaanja u robi. Javljale su se u vremenima tekih ekonomsko finansijskih i privrednih poremeaja, npr. za vrijeme Francuske revolucije lanom 68. Ustava bilo je odreeno da se nagrada lanovima zakonodavnog tijela isplauje umjesto u novcu, u odreenom broju kilograma ita. Treba pomenuti i period velike inflacije u Njemakoj poslije Prvog svjetskog rata kada su se zakljuivali poslovi i vrena plaanja u robi (zakupnina, plae radnika, itd.).20 Pored klauzule plaanja u robi, postoji klauzula plaanja prema vrijednosti robe, gdje jedan proizvod ne vri funkciju platenog sredstva, nego funkciju valorimetra. Ovom klauzulom se iznos obaveze u papirnom novcu odreuje prema vrijednosti odreene robe (dobra). Roba slui ne kao plateno sredstvo, nego kao mjera visine duga u tekuem novcu, tj. visina duga ili obaveze se izraunava prema cijeni robe koja se uzima kao mjera vrijednosti obaveze u papirnom novcu.
20 Ibid, str. 879.
140
Primjer uzet iz italijanske sudske prakse poslije II svjetskog rata: godinja zakupnina za zakup poljoprivrednog dobra se odreuje u koliini od 90 kvintala ita, s tim da zakupac ima pravo da plati, umjesto u itu, ekvivalent u papirnom novcu prema zvaninoj cijeni ita koja bude vaila u vrijeme dospjelosti zakupnine za neposredne proizvoae.21 Meutim, itav ovaj sistem plaanja doivio je svoj krah zbog fluktuacije cijena izabranih roba kao valorimetara i tekoe utvrivanja onoga to se duguje. a) Indeksne klauzule - stabilni parametri Parametar za koji se vee utvrivanje vrijednosti papirnog novca, kada su i pitanju proizvodi, ne mora se vezati za jedan proizvod. To mogu biti grupe srodnih proizvoda kao to su: poljoprivredni proizvodi, proizvodi crne metalurgije, itd. Meutim, za unoenje ovih parametara, kao klauzule ugovora, potrebno je da postoje ustanove koje e pratiti cijene tih proizvoda i u isto vrijeme naunim metodama odreivati prosjene cijene. Ove ustanove e ove prosjene cijene, ponderisane indekse u kojima se izraavaju promjene u kupovnoj snazi novca, objavljivati sedmino ili mjeseno. Tako imamo indekse cijena poljoprivrednih proizvoda, indeks trokova ivota, itd. U ovim indeksima naen je nain zatite protiv depresijacije novca i ovi indeksi su se poeli unositi u ugovore kao parametri za odreivanje obima novane obaveze. Tako su nastale indeksne klauzule gdje se umjesto cijene jedne robe uzima prosjek cijena veeg broja istorodnih roba i taj se prosjek izraava indeksom za koji se vee obim obaveze. Ovaj indeks se poveava ili smanjuje u zavisnosti od kretanja cijena koje su izraene ovim indeksom. Stoga moemo rei da su indeksne klauzule takve klauzule koje se unose u ugovore sa sukcesivnim prestacijama ili sa odloenom isplatom na osnovu kojih se novana svota na koju ugovorna obaveza glasi, moe izmijeniti u trenutku plaanja u funkciji nekog ekonomskog indeksa koji na taj nain postaje parametar za utvrivanje obima obaveze.22
21 Ibid, str. 879. 22 Ibid, str. 880.

141
POLITIKA I PRAVO
Ove klauzule se najee unose kod upisivanja zajmova u formi obveznica, gdje se zajmodavac osigurava od depresijacije novca na taj nain to se iznos kamate ili glavnice vee za cijenu ili vrijednost nekog dobra ili usluge. Na primjer, ako je cijena nekog dobra koje je uzeto kao indeks porasla sa 100 na 200 u periodu od nastanka obaveze i dospjelosti indeksovanog zajma, depresijacija novane jedinice u odnosu na indeksno dobro iznosi 100%, tako da e dunik morati platiti dvostruko vie novaca kako bi se oslobodio obaveze. b) Upotreba indeksnih kaluzula Primjena klauzula plaanja prema vrijednosti robe u zemljama sa slobodnom trinom privredom je veoma rairena. Posebno kada se uzmu u obzir inflatorne tendencije ove klauzule dobijaju na praktinom znaaju. U nekim zemljama upotreba ovih klauzula je neograniena, a u drugim je ograniena. Tako je odredba lana 396. ZOO odredila da su neke indeksne klauzule korisne, a druge nekorisne. Odreeno je da su klauzule ekonomske veze sa predmetom posla i obezbjeenja ivotnog standarda ugovorne strane korisne i u skladu sa osnovnim naelima pravnog i drutvenog sistema. Zakon zabranjuje indekse koji imaju za cilj spekulacije. Vezivanje novanih obaveza za indekse e se najee javiti kod ugovora o zajmu. Izbor, stoga, treba odrediti spram namjene zajma. Ako se, npr. dajem zajam za proirenje proizvodnje, onda bi iznos novane obaveze trebao biti vezan za cijenu proizvoda koji bi se, zahvaljujui zajmu, trebao proizvoditi. Da li izabrani indeks ima spekulativan znaaj, faktiko je pitanje koje treba cijeniti u sklopu okolnosti posla. Indeksna klauzula je punovana kada je ugovorena radi zatite ivotnog standarda druge ugovorne strane. Ovakve klauzule se najee unose u kolektivne ugovore o radu u kojima se visina nadnice vezuje za kretanje tzv. indeksa trokova ivota (cost of living index). Sutina je zatititi radnika tako to e se nadnica u odreenim periodima usklaivati sa kretanjima trokova ivota izraenim u indeksu koji utvruju nadlene statistike slube, ukoliko porast cijena izraen u indeksu prelazi odreeni postotak, npr. 2%.
142
UGOVORNO USTUPANJE POTRAIVANJA (CESIJA)

I Pojam
Povjerilac moe ugovorom zakljuenim sa treim prenijeti na ovoga svoje potraivanje,izuzev onog iji je prenos zabranjen zakonom ili koje je vezano za linost povjerioca, ili koje se, po svojoj prirodi, protivi prenoenju na drugoga.23 Ustupanje potraivanja je pravni posao, odnosno ugovor izmeu starog i novog povjerioca, kojim dotadanji povjerilac prenosi potraivanje koje on ima prema duniku na novog povjerioca.24 ZOO ostavlja mogunost da povjerilac svoje potraivanje koje ima prema duniku prenese na neko tree lice (novi povjerilac). Povjerilac koji prenosi svoje potraivanje naziva se cedent, novi povjerilac cesionar, a dunik se naziva cesus. Uobiajeni nain prenosa potraivanja obavlja se ugovorom izmeu novog i starog povjerioca i ovaj ugovor se naziva cesija. Pored ove ugovorne ili dobrovoljne cesije razlikujemo i zakonsku i sudsku cesiju. O zakonskoj cesiji govorimo kada potraivanje na osnovu zakona (ex lege) prelazi sa cedenta na cesionara, ali nastupanjem odreenih injenica.25 U izvrnom postupku se sudska odluka javlja kao izvor cesije i to u sluaju kada se u izvrnom postupku zaplijeni potraivanje koje dunik ima prema treim licima i to se potraivanje prenese na dunikovog povjerioca.26
II Pretpostavke za valjanost ustupanja potraivanja putem pravnog posla

Potrebno je ispunjenje odreenih pretpostavki da bi jedno potraivanje prelo sa cedenta na cesionara:
23 Vidi lan 436. st 1. ZOO 24 dr. Abedin Biki, Obligaciono pravo opi dio, Sarajevo, 2001, str. 221. 25 Vidi lan 1003. ZOO. 26 Ibid.
143
POLITIKA I PRAVO
zakljuenje ugovora izmeu cedenta i cesionara. Za ovaj ugovor vae
pravila koja vae i za zakljuenje drugih ugovora, ukoliko neto drugo nije propisano. ugovorne strane su cedent i cesionar. Cesija je produkt njihovog meusobnog sporazuma. Bilo da cedent prodaje ili poklanja svoje potraivanje cesionaru, to nije bitno za valjanost cesija, kao ni to da li je potraivanje koje se ustupa dospjelo ili ne. saglasnost dunika nije potrebna, jer on nije ugovorna strana. poloaj dunika se cesijom ne smije pogorati, jer obim njegove obaveze ostaje isti. Cesija nee imati djejstvo prema duniku, ako su povjerilac i dunik dogovorili da povjerilac nee prenijeti potraivanje bez dunikove saglasnosti.27 da ustupanje potraivanja nije zabranjeno zakonom. da se ne radi o potraivanjima vezanim za linost povjerioca ili su po svojoj prirodi neprenosiva.
III Pravna priroda ugovorne cesije

Prema pravnoj prirodi ugovor o cesiji je konsezualan pravni posao koji nastaje i postaje perfektan nudo consensu. Konsezualni ugovori su oni za iji nastanak nije potrebna nikakva forma osim obine saglasnosti volja saugovaraa.(Biki, 2001:222) Potraivanje prelazi na cesionara i postaje njegovom imovinom momentom zakljuenja ugovora o cesiji. Saglasnost dunika nema konstitutivni karakter. Cesija je apstraktan pravni posao, jer kauza (cilj) zakljuenja pravnog posla nije vidljiva za trea lica. Najei osnov cesije je ugovor o prodaji.
IV Predmet ustupanja
Predmet ustupanja jeste potraivanje, a ne cjelokupni obligacioni odnos iz koga je proizalo to potraivanje.(Biki, 2001:223) Naelno se svako potraivanje moe prenijeti, osim onog koje je zakonom izriito zabranjeno prenositi. To proizilazi iz pravila da se prenosivost potraivanja pretpostavlja, a zabrana je izuzetak. Ustupati se mogu dospjela, nedospjela, uslovna i budua potraivanja.
27 Vidi lan 436. st.2 ZOO.
144
Sudska praksa potvruje ovo stanovite, usvajajui naelan stav da se cesija moe odnositi na budua potraivanja, ali da se naplata od dunika ne moe traiti prije dospijea.28 Ustupljeno potraivanje mora biti odreeno ili najmanje odredivo.(Biki, 2001:224) 1. Ustupanje buduih potraivanja Budua potraivanja se mogu ustupati, ukoliko njihovo ustupanje nije zakonom zabranjeno ili su izuzeta od ustupanja. Moraju biti odreena ili odrediva. Ova potraivanja ne moraju imati pravni osnov, nego je dovoljno da ova potraivanja budu vjerovatna.29 2. Djelimino ustupanje Potraivanje koje je djeljivo i koje nije sporazumom iskljueno od prenosa, dozvoljeno je djelimino ustupati. U sluaju djeliminog ustupanja dunik dobija vie povjerilaca. Dunik e namirivati povjerioce onim redom kojim to on eli. Ako se vie povjerioca istovremeno javi sa zahtjevom za ispunjenje, dunik e ispuniti potraivanje onom povjeriocu koji je prije postavio zahtjev. 3. Potraivanja iz dvostrano obveznih ugovora Postavlja se pitanje ko e biti odgovoran, ako u dvostrano obaveznom pravnom poslu ne doe do ispunjenja obaveze prema cesusu? Pravna doktrina je jedinstvena u tome da e u ovom sluaju cedent biti odgovoran, jer je on ugovorna strana iz posla. (Biki, 2001:225). 4. Forma ugovora o cesiji Za nastanak ugovora o cesiji potrebna je samo saglasnost volja ugovornih strana. To znai da je neformalan ugovor. Cesija e biti formalan ugovor, kada je potrebna forma za ugovor koji ini osnov cesije. Tako i u njemakom pravu nije potrebna posebna forma za cesiju, osim kada se prenosi potraivanje koje je optereeno hipotekom.30 Povjerilac i dunik u njemakom pravu mogu ugovoriti da je za prenos potraivanja iz njihovog osnovnog poslu potrebna odreena forma.
28 Presuda Vrhovnog privrednog suda Jugoslavije Sl. 1397/68 (Objavljeno u Mladen Kosovac, Obligacioni ugovori kroz sudsku praksu, Beograd, 1978, str. 868). 29 dr. Abedin Biki, Obligaciono pravo opi dio, Sarajevo, 2001, str. 224. 30 Paragaf 313 BGB: Za ugovor, kojim se jedna strana obavezuje prenijeti vlasnitvo na nekretnini, potrebna je javnobiljenika ovjera.
145
POLITIKA I PRAVO
V Zabrana ustupanja
Naelno je odreeno da su sva potraivanja prenosiva, izuzev onih koja su zakonom iskljuena od prenosa ili zbog njihove prirode nisu prenosiva. Potraivanja koja su obuhvaena zabranom ustupanja su: Potraivanja iji je prenos zakonom iskljuen.31 Ne moe se prenijeti pravo na naknadu tete u obliku novane rente zbog smrti bliskog lica ili zbog povrede tijela ili naruavanja zdravlja. Meurim, dozvoljeno je cedirati dospjele iznose naknade, ako je njihova visina odreena sporazumom strana ili pravosnanom sudskom odlukom.32 Za podruje koje regulie odreeni zakon moe se zabraniti prenos potraivanja, npr. Zakonom o izvrnom postupku moe se zaplijeniti 1/3 dohotka radnika, a za potraivanja iz obaveze izdravanja do 1/2. Potraivanja koja su usko vezana za linost povjerioca. alimentacija, penzija itd. Meutim, dospjeli obroci alimentacionog izdravanja mogu se cedirati. Potraivanja koja se zbog svoje prirode ne mogu cedirati. To su ona potraivanja koja u svojoj osnovi imaju odnos povjerenja (npr. ugovor o nalogu). Prenos potraivanja se moe ugovorom iskljuiti. Ugovorne strane mogu svojom voljom slobodno ugovoriti sve to zakonom nije zabranjeno. Strane mogu ugovoriti da se ne prenosi potraivanje koje je inae prenosivo.
VI Odnos izmeu cedenta i cesionara

Ugovorom izmeu cedenta i cesionara ureuju se njihovi meusobni odnosi, kao to je cedentova odgovornost za ustupljeno potraivanje, predaja dokaza o izvrenom ustupanju. Cedent treba da olaka cesionaru naplatu potraivanja tako to e mu dati obveznicu ili drugu ispravu o dugu. Ako se prenosi dio potraivanja, cedent je obavezan dati ovjereni prepis obveznice kojom se dokazuje postojanje potraivanja. Cesionar moe traiti od cedenta ovjerenu potvrdu o ustupanju. Nadalje, za odnose cedenta i cesionara bitno je da li je potraivanje ustupljeno sa naknadom ili bez naknade. Ako je potraivanje ustupljeno
31 Vidi lan 436. st. 1 ZOO. 32 Vidi lan 197. ZOO.
146
bez naknade, cedent nije odgovoran za postojanje, niti naplativost potraivanja. U sluaju ustupanja sa naknadom cedent odgovara za postojanje potraivanja u momentu cesije, istinitost i punovanost potraivanja, punovanost pravnog posla iz koga potjee potraivanje, za naplativost potraivanja do visine iznosa koga je primio od cesionara (nenaplativost mora postojati u momentu zakljuenja cesije, kao i da cesionar nije znao za nenaplativost potraivanja).
VII Zatita dunika (cesusa)

Nakon zakljuenja ugovora o cesiji dunikov (cesusov) poloaj mora ostati isti. Njegov poloaj se ne smije pogorati. ZOO je u odredbi lana 438. st.2. predvidio za dunika, koji ne uestvuje kao strana u ugovoru o cesiji, da se oslobaa svoje obaveze ako je ispuni cedentu prije obavijesti o cesiji. Zakljuenjem ugovora o cesiji dolazi do promjene povjerioca dunika. Dunik se oslobaa svoje obaveze ukoliko je ispuni cesionaru. Ukoliko bi dunik obavezu ispunio prema cedentu, jer nije znao za cesiju, moe se kao savjestan dunik pozvati na odredbu lana 438. st. 2. ZOO. Teret obavijesti dunika o izvrenoj cesiji zakon je stavio cedentu i on je odgovoran cesionaru za nastalu tetu, ako ne moe dokazati da je obavijestio cesusa. Momentom obavjetenja (denuncijacije) dunik je vezan za novog povjerioca (cesionara). Dunik moe istai cesionaru prigovore prema njemu, ali i prigovore koje je do momenta obavijesti o cesiji mogao istai o cesiji.33 ZOO je ovim pravilima zatitio poloaj cesusa iz dva razloga: nemogunost cesusovog sudjelovanja u ugovoru o cesiji i zadravanja nepromijenjenog stanja cesusa nakon cesije.
Zakljuak
Obligaciono pravo je oblast prava ije institute najee susreemo i koristimo u naem svakodnevnom ivotu. Bez ovih, na zakonski nain ureenih instituta, pravni i ekonomski promet u savremenom svijetu bio bi kao jedan grad kome bismo iskljuili napajanje elektrinom energijom.
33 Vidi lan 440. st. 2. ZOO.

147
POLITIKA I PRAVO
Jedna od obraenih tema ovog rada jesu novane obaveze. Posebno je interesantan historijski razvoj novca, kao robe sui generis, te roba koje su kroz historiju imale ulogu novca i mjere svih drugih stvari. Zajednika karakteristika ili crta svih novanih odnosa od njihovih najprostijih, pa do najsvrenijih oblika bila je i jeste, kako zatiti novac od depresijacije od momenta nastanka, pa do dospjelosti obaveze. Pri tome se strogo moralo voditi rauna o osnovnim naelima prava: pravne sigurnosti, iste vrijednosti uzajamnih davanja, kao i zatiti domae valute u unutranjem i vanjskom prometu. Novac je krvotok dananje civilizacije. Novac je mjera svih drugih stvari, pa stoga ta mjera mora biti stabilna i strogo kontrolisana. Iz tog razloga postoje naelo monetarnog nominalizma, valutne obaveze i indeksne klauzule. Meutim, u eri globalizacije novani odnosi zahtijevaju drukija, bra i efikasnija rjeenja. Novani odnosi se danas zakljuuju sa velikim brojem stranih pravnih i fizikih lica. Takvi odnosi se sve vie zakljuuju putem interneta, telefona, dakle,i bez fizikog prisustva. Nae slube nadlene za praenje statistikih podataka, naroito onih vezanih za ivotni standard graana (pokazatelji trokova ivota), moraju funkcionisati besprijekorno. U razvijenim zemljama ovi indeksi su polazna osnova za novane obaveze, kredite, kamate, pozajmice, nadnice, dnevnice monetarnu politiku, itd. jer su oni realna slika onog ivota kojeg graani subjekti ive. Nita manje, za trine odnose, nije vana cesija. Ugovorno prenoenje potraivanja sa jednog subjekta na drugog uz zakonom odreene pretpostavke. Cesija donosi veliku utedu na vremenu i jednostavno izmirenje meusobnih potraivanja. Subjekt koji neto duguje drugom subjektu, a trenutno nije pri novcu prodaje ili poklanja svoje potraivanje drugom subjektu. Prednost cesije je u tome to predstavlja apstraktan pravni posao, koji prikriva kauzu zbog koje je zakljuena. To doprinosi velikoj zastupljenosti ugovornog prenosa potraivanja u poslovnim odnosima subjekata na tritu. Stoga moemo primijetiti da cesija zauzima znaajnu ulogu platenog sredstva u odnosima izmeu privrednih subjekata.
148
Summary Financial obligations and contract cession of claims

The importance of financial obligations comes from the fact that their instrument is money, and money is the general equivalent and the most common way of payment. These obligations are adaptable to the modern market, because their instrument is precisely determined and easily definable, which contributes to a quicker establishment of business relations, decrease of risks and to the financial security on the market. Money is the blood stream of every civilization, from the birth of the oldest civilizations to the modern ones. As any other thing, money has developed through time, and has changed through various phases of development. But, its task has not changed through time- to be the measure for all other things. The control of financial relations belongs to the most important activity of a country, because disruption of these relations may have the negative consequences on the life of its citizens and the stability of the country.
Literatura:
1. Abedin Biki, Obligaciono pravo opi dio, Sarajevo, 2001. 2. B. Loza i N. Misita, Obligaciono pravo, Opti dio, Sarajevo, 1985.
3. Komentar zakona o obligacionim odnosima, redaktori prof. dr. Bori-
slav T. Blagojevi i prof. dr. Vrleta Krulj, , Beograd, 1980.
4. Zakon o obligacionim odnosima (Slubeni list SFRJ br. 29/87, 39/85, 45/89, 57/89) preuzet je na osnovu uredbe sa zakonskom snagom (Sl. list RBIH br. 2/92), a pravnu snagu Zakona dobio je na osnovu potvrivanja Uredbi sa zakonskom snagom (Sl. RBIH br. 13/94).
149
Dr. Malek Ben Ibrahim Al-Ahmad
MUSLIMANI NA ZAPADU Prije i poslije 11. septembra
Dogaaji od 11. septembra postali su dio moderne historije, da ne kaem najkrupniji dogaaji dvadeset i prvog stoljea, kao Prvi i Drugi svjetski rat u dvadesetom stoljeu. Veoma mnogo stvari je reeno o utjecaju ovih dogaaja na meudravne odnose, ruenje reima i okupaciju drava koja je njima izazvana; o irenju terora u svijetu i hegemoniji Amerike nad nekoliko slabih drava (posebno muslimanskih)... Ali nova realnost se pojavila na Zapadu a da niko nije obraao panju na nju: ivot muslimana tamo poslije ovih dogaaja. Ova stvarnost mora biti blie promatrana, zato to se tie svih muslimana koji su kao jedno tijelo,2 i to utjee na njihov dnevni ivot na Zapadu i u drugim muslimanskim zemljama. U ovom radu emo predstaviti muslimansku stvarnost na Zapadu prije i poslije septembarskih deavanja, izdvajajui ulogu medija zbog njihove vanosti i utjecaja. Odabrali smo tri primjera:
1 Akademski istraiva (Saudi Arabija) 2 El-Buhari u svome Sahihu. Poslanik, a. s., rekao je: vjernici su u meusobnoj suosjeajnosti i prijateljstvu slini tijelu. Ako jedan dio trpi, cijelo tijelo trese groznica i ne moespavati.
151
POLITIKA I PRAVO
- Ameriku, zato to se tamo katastrofa desila. - vedsku, kao primjer velike tolerancije. - Francuska, kao primjer netrpeljivosti.
Muslimansko prisustvo na Zapadu

Dvije su kategorije muslimana na Zapadu: prva su autohtoni muslimani u Istonoj Evropi, odnsno na Balkanu. Druga su skoranji doseljenici koji su poeli dolaziti u Evropu krajem 19. stoljea, iji je broj poeo rasti poslije Drugog svjetskog rata, a doseljavanje se ubrzalo ezdesetih godina. Prve selidbe su bile uglavnom zbog ekonomskih razloga i potrebe za zaradom novca, te s namjerom povratka kui nakon toga. Meutim, stvarnost je da su mnogi doseljenici ostali i doveli svoje porodice ili su se tamo oenili. Velike su razlike meu doseljenicima (broju doseljenika, njihovim drutvenim i ekonomskim ulogama) od jedne do druge zapadne zemlje. Posljednja doseljavanja (od poetka 1980-ih) bila su zbog humanitarnih i politikih razloga, a povremeno i znanstvenih razloga. Primjetno je3 da su doseljavanja u Latino-njemaki svijet, posebno Francusku i Njemaku, bila uglavnom zbog ekonomskih razloga, a doseljavanja u Anglo-saksonski svijet, Britaniju, SAD i Kanadu, bila zbog znanstvenih razloga. Politiki doseljenici se nalaze u svim zapadnim zemljama.
Broj muslimana i njihove institucije na Zapadu

Mnogo muslimanskih doseljenika je prisutno u Evropi i Sjedinjenim Amerikim Dravama, ali nema tanih statistikih podataka, poto se religija ne spominje u zvaninim popisima veine Zapadnih zemalja. Broj muslimana u Evropi procjenjuje se na pedeset miliona. Polovina njih su u Zapadnoj Evropi. U Francuskoj ih ima oko est miliona. Oko polovine ovih muslimana su roeni u Evropi, to im daje pravo za naturalizaciju. U Americi ima oko sedam miliona muslimana, iako ni tamo, takoer, nema preciznih podataka.
3 Muhammad Al-Ghamaqi, The Federation of SwissMuslims, lanak
152
MUSLIMANI NA ZAPADU PRIJE I POSLIJE 11. SEPTEMBRA
U prvim fazama doseljavanja4, doseljenici muslimani su traili jedino da zadovolje svoje glavne potrebe. Tako su se pojavile konsultativne grupe u obliku komiteta koji su brinuli o pitanjima muslimana. Kako je broj muslimana rastao, ovi komiteti su postali organizacije i vee institucije koje nisu bile u stvari islamske, one su bile radije etniki organizirane odravajui snane veze sa damijama. Nudile su malo poduke arapskog jezika i islama. S druge strane, neke dobro poznate islamske organizacije oformile su kancelarije i ogranke u zemljama imigracije. Zahvaljujui njihovom organizacijskom iskustvu, oni su privukli male organizacije i grupe u kratkom vremenu. Glavne prepreke sa kojima se muslimani sueljavaju u stvaranju svojih organizacija, s ciljem da budu slubeno priznate, su zakonske procedure. Oni moraju predstaviti administrativne pojedinosti, nai podesno mjesto za svoje kancelarije i provoditi direktno glasanje prilikom izbora svojih lanova u skladu sa vladinim zakonima i propisima. Finansijski izvori ovih organizacija se osiguravaju prilozima njihovih lanova a glavnim dijelom vanjskom potporom, s obzirom na to da lanovi zajednice nisu dovoljno bogati da prue potpunu pomo. Od osnivanja Evropske Zajednice poetkom 1990-ih5, pojavile su se islamske institucije u evropskom stilu, starajui se za muslimane cijele Evrope. U Francuskoj je osnovana Federacija islamskih organizacija u Evropi, Evropsko vijee za fetve, Generalana federacija francuskih muslimana. tavie, mnogi obrazovani muslimani su osnovali razliite medije elei obraati se svim evropskim muslimanima, kakav je magazin The European, ili TV The Independent.
Kako Zapadnjaci vide Arape i Muslimane

Nekada,6 kada su Zapadnjaci eljeli saznati pojedinosti o Arapima i muslimanskom svijetu i drutvenom ponaanju Arapa i muslimana, oni su itali knjige koje su napisali orijentalisti, koji su posjetili ove zemlje i zapisali svoje ideje o Istoku. Tako, pojedini Zapadnjaci misle da jo uvijek postoji
4 Jorgen Nielsen, Western Europe Muslims, preveo Mahmoud Abdul-Kareem 5 ejh Yehia Abdul-Wahed, direktor institucije za informisanje o islamu u Italiji, u intervjuu za Islam today 6 Yehia Abu Zakaria, Afaq (horizonti) magazin.
153
POLITIKA I PRAVO
Aladinova arobna lampa! Ustvari, ova literatura ne predstavlja stvarnost Arapa i muslimana, tako da Zapadnjaci znaju malo o njima. Poto su muslimanski doseljenici doli (hailed) na Zapad, Zapadnjaci su mogli izravno gledati njihovo ponaanje. Na alost, ovi doseljenici nisu popravili imid koji su Zapadnjaci bili ve formirali posredstvom orijentalista. Osim toga, kolski programi o islamu stvaraju iskrivljenu sliku o vjeri i Poslaniku, (alejhisselam), oznaavajui ih fanatinim i anticivilizacijskim.
Muslimani i politiki rad

Muslimani koji ive na Zapadu7 uivaju ista ustavna i zakonska prava kao i drugi graani. Imaju pravo postati lanovi velikih politikih stranaka (koje su na vlasti ili u opoziciji). Naturalizirani muslimani imaju pravo osnovati politike stranke ili kulturne i drutvene organizacije, da objavljuju novine i magazine, osnivaju radio i TV stanice. Meutim, muslimani ne koriste ove mogunosti vie od 2% kako istiu mnogi Zapadni istraivai. Glavni razlog je to veina njih nema razvijenu politiku kulturu i obrazovanje, kao to veina njih su siromani radnici koji gledaju kako da zarade za ivot i politiku vide kao dokoliarenje. Pojedini misle da je politiko sudjelovanje vjerski nedopustivo kada se vri u nemuslimanskoj zemlji. Pojedini muslimanski lideri na Zapadu misle da politiko sudjelovanje treba biti ostvareno kroz muslimanske stranke, ali je to nemogue sada zbog malog broja muslimana i slabog obrazovanja.
Utjecaji 11. septembra na muslimane

Poslije 11. septembra muslimanska ekonomija je blokirana. Milioni dolara njihove aktive na Zapadu bili su zamrznuti i konfiskovani. Sama sumnja da rade za Al-Kaidu ili peru novac za nju, bila je dovoljna za konfiskaciju novca. Sve kompanije koje su transferirale novac kojeg su slali muslimani sa Zapada svojim porodicama u muslimanskim zemljama, bile su zatvorene a njihova aktiva zamrznuta, pod izgovorom da oni pokrivaju finansiranje terorizma. Mogunosti za pronalazak posla smanjile su se, a rasizam je pokazao: pojedini radnici muslimani su bili otputeni s posla (iako ne mnogi), a dozvole za rad muslimanskih udruenja su ograniene.
7 Yehia Abu Zakaria, Muslims in the West, Arab Times
154
S druge strane, muslimani su napadani verbalno, tueni povremeno, a deavala su se i povremena ubistva. Pojedinim muslimankama su trgali mahramu sa glave. Vijee za ameriko islamske odnose (CAIR) izvijestilo je o 625 napada tokom tri naredne sedmice poslije 11. septembra. Napadi nisu bili samo na osobe nego i na islamske institucije i damije. U Njemakoj su u oko pedeset damija izvrene racije pod apsurdnim izgovorima ili dojavama. U Frankfurtu, vie od pedeset policajaca upali su u damiju mislei da je Osama bin Ladin unutra, kako im je bilo reeno! Zapadne vlasti su opservirale muslimane; veina njih su dobili policijski dosije, a posebno doseljenici koji nisu jo naturalizirani. Tajne slube su opservirale sve damije i islamske institucije; svi sastanci, konferencije i ak dumanske hutbe bile su biljeene i bile su izgovori za tube. Prislukivanja i pijuniranja pote i elektronske pote na svim jezicima postalo je uobiajeno. Tako su tajne slube zaposlile neke muslimane da ih informiraju o njihovim sunarodnicima, bilo da su im plaali ili su im prijetili zato to su krili zakon ili su im prijetili protjerivanjem. Armija prevodilaca sada radi za tajne slube, posebno za arapski, perzijski i urdu jezik. Takoer, arapske tajne slube otvorile su se Zapadu i ponudile im sve informacije koje su trebali a posebno u pogledu islamista. Dio arhiva Zapadnih sigurnosnih slubi sada se sastoji od podataka o muslimanima koji trae useljenje ili politiki azil na Zapadu. ak su muslimani Zapadnog porijekla opservirani kao i njihovo pisanje, sastanci i internet stranice. Neke muslimanske stranke i pokreti su zabranjeni a njihova imovina konfiskovana. Dogaaj od 11. septembra pokazao je kako demokratije koriste iste metode kao i diktature. Napustili su princip dokazivanja sumnje. Dovoljno je da osoba klanja (moli) pet puta na dan da bi bila optuena i liena svih prava koja mu je dalo Zapadno pravo. Pitanja koja su Zapadni isljednici esto postavljali osumnjienima su: Da li klanja? Pije li alkohol? Koja ti je religijska doktrina? Da li primjenjuje religiju ili si musliman samo imenom? Nose li tvoja majka, supruga i sestra hiab (mahramu)? Koju vrstu knjiga ita? ta misli o tom i tom ejhu? ta zna o (fikhskim) nesuglasicama izmeu tog i tog? Humanitarne organizacije su pretrpile veliku tetu, a pojedine su u potpunosti zabranjene (Al-Aqsa udruenje u Njemakoj, Sveta zemlja u Americi), neke druge su stavljene pod blisku prismotru, a njihov novac kontroliran. Poznato je da su muslimanske manjine sakupljale stotine hiGODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA
155
POLITIKA I PRAVO
ljada dolara za pomo zajednicama na Zapadu i potporu muslimanima u regijama pogoenim katastrofama (Afganistan, Bosna, Palestina...) Pored toga, po instrukcijama tajnih slubi, muslimanima je zabranjivano studiranje odreenih osjetljivih naunih specijalnosti, bilo da je rije o muslimanima koji su iz muslimanskih zemalja ili da su rezidenti na Zapadu. Septembarski dogaaji su dobili i drugu dimenziju, tako to su se mnogi Zapadnjaci zainteresirali za islam. Britanski mediji, na primjer, su spomenuli da su dogaaji od 11. septembra uzrokovali da su se mnogi Britanci zainteresirali za islam, nastojei nauiti vie o njegovim principima. Gardijan (Guardian) je izvijestio 1. septembra 2002. da je prodaja knjiga o islamu znaajno porasla. Kursevi komparativnih religija na univerzitetima privlae sve vei broj nemuslimana. Svi ele uiti vie o islamskim principima i ivotu Poslanika Muhammeda, neka su blagoslov i mir Boiji na njega. Prodaja engleskog privoda Kurana takoer je porasla tokom tri sljedea mjeseca poslije 11. septembra. Evropa i Amerika su postale stroije u pogledu tradicionalistike selefijske interpretacije islama. Pokuali su uskladiti islamska uenja (teachings) (u najmanju ruku koja su razvijana na Zapadu) sa Zapadnim principima (Western principles), posebno pluralizma i sekularizma. Zapravo, socioloki dogaaji nikada nemaju samo jednoznaan rezultat. Tako, pored animoziteta kojeg su zapadnjaci pokazali prema islamu i muslimanima nakon dogaaja, mnogi mediji su predstavili korektna obavjetenja o islamu. Mnoge novine su posvetile ak po petinu stranica jednog broja pogledima islama na pojedina vana pitanja. Zanimanje za islam je poraslo svugdje, a dokaz je tome broj prodanih primjeraka Kurana, posebno u multikulturnim dravama kakve su vedska, vicarska, Holandija, Belgija i Velika Britanija. Mnogi thin tank su diskutirali o odnosu izmeu islama i terorizma probajui iriti bolje razumijevanje islama. Organizirali su svoje sastanke u najprostranijim dvoranama velikih gradova, zbog vanosti zainteresiranih slualaca. ARTE, njemako-francuska TV, poslije 11. septembra emitirala je dokumentarni film o Poslaniku Muhammedu, neka je blagoslov i mir Boiji na njega, a prethodno je bilo predvieno emitiranje tek dvije godine poslije. To mora da je bilo zbog poveanog interesa ljudi i njihove elje da ue vie o islamu. Program je emitiran u tri sata poslije podne sa rekordnom gledanou.
156
Ispravan je osjeaj da su muslimani u opasnosti na Zapadu i da trpe dnevne napade.8 To je mogao biti sluaj poslije dogaaja od 11. septembra, kada su uzavrele emocije na ulicama Zapada. Nepotrebno je spominjati da ne elimo minimizirati napade i provokacije (razmjere napada i provokacija, prim. prev.) koji su se deavali. injenica da je nekoliko ljudi ubijeno, to se desilo u SAD, dovoljna je da se naglasi veoma realna prijetnja sa kojom su se sueljavali muslimani poslije 11. septembra. Meutim, potrebni su aktuelni brojevi za objektivnu ocjenu stanja. Zapadni muslimanski mislilac Murad Hofmann9 vjeruje da su dogaaji od 11. septembra bili od koristi islamu i da e mu sluiti openito. Dokaz je povean interes ljudi za bolje razumijevanje islama i da naue vie o njemu. eterdeset hiljada primjeraka prijevoda Kurana na njemaki, koji je tampan pod njegovom supervizijom, prodan je samo za jednu godinu! Najpozitivniji odgovor na negativni utjecaj prvih bombakih napada bio je Dan otvorenih damija u Njemakoj 10. marta 2001., koji korespondira sa Danom njemakog ujedinjenja. Predstavnici damija organizirali su prijem za posjetioce sa kvalificiranim predavaima koji teno govore njemaki jezik, s ciljem da odgovore na pitanja posjetilaca. Uprkos openito loem stanju muslimana, pojedinci meu njima i pojedini islamski centri igrali su aktivnu ulogu, kao i informativne kampanje pokrenute da upoznaju javnost o islamu, posebno poslije 11. septembra, doveli su do neoekivano mnogo razgovora o islamu. Britanski Sunday Times objavio je reportau britanskog istraivaa muslimana Jahja Berta (Jonatan Bert, prije prelaska na islam) u kojoj se kae da je vie od 14000 Britanaca, meu kojima su i veliki zemljoposjednici i dobropo znate osobe, preli na islam. Iako nema tanih podataka o broju prelazaka na islam poslije 11. septembra, broj je sigurno mnogo znaajniji nego to je sluaj sa prethodnim godinama. Ovo je rezultat temeljitijeg prouavanja islama, a ne saznavanja kroz iskrivljene predstave koje ire mediji.
Muslimani Zapada i mediji

Zapadnjaci saznaju o islamu u kolama, s jedne strane, i kroz medije s druge strane. U kolskim knjigama, islam se predstavlja kao serija obreda
8 Nebeel Shabeeb Western Muslims after the bombings, Islam on line 9 U interjuu web portalu Islam on line, 14. januar 2004.
157
POLITIKA I PRAVO
koje je uspostavio beduin kojeg su inspirirali pojedini Jevreji ili krani tog regiona. On se osobno nije ustruavao da uiva sa enama i da koristi rat kao sredstvo opstanka. Vizija medija nije mnogo bolja. Oni stavljaju u prvi plan retrogradne aspekte dananjih muslimana, njihovo loe ponaanje, njihovu e za ratom, njihovo nasilje protiv ena, itd. Knjige, reportae i lanci o islamu povezuju dihad sa terorizmom, na takav nain da su oba termina su postala sinonimi islama! Zapadni mediji esto uporeuju Zapadno Ja sa drugim10. Prvo predstavlja modernost, uspjeh i civilizirani svijet, dok drugi predstavlja primitivni, divlji svijet i sigurno manje civiliziran. Iskrivljena slika o muslimanima11 na medijima sutinski pothranjuje mrnju protiv Arapa i muslimana, raajui islamofobiju. Poslije napada od 11. septembra, islam i muslimani su postali neizbjean predmet u Zapadnim medijima. Odmah, dan poslije spomenutog dogaaja, britanske i amerike novine podsjetili su na prisustvo mree muslimanskih terorista u Evropi. Scene koje pokazuju hapenja malih grupa muslimana u razliitim evropskim zemljama emitirane su svugdje. Slike policajaca koji hapse etvoricu islamista u Briselu i dvojicu drugih u Roterdamu obile su cijeli svijet. Slika ene s mahramom koja dri dijete koju je policija uhapsila i sasluavala u Hamburgu,12 bila je permanentno emitirana na svim televizijama. Premda je veina uhapenih osoba bila osloboena ubrzo poslije hapenja, zato to nisu imali nikakvu vezu sa dogaajima od 11. septembra, nijedan medij nije smatrao korisnim da objavi vijest o njihovu oslobaanju. Mnogi okirajui naslovi na naslovnim stranama novina privlaili su panju Zapadnjaka, npr.: Muslimani stiu, Arapska invazija na Evropu, Mrzim islam, Kako zatititi Zapadne vrijednosti ugroene terorizmom, Civilizirani demokratski svijet u ratu protiv sila mraka, Kuran i nasilje, Islam i ma, Muhamede, probudi se, oni su poludjeli, Islamski terorizam. Veoma ozbiljni britanski Telegraf objavio je, tokom dvadeset dana, seriju lanaka o islamu bez ikakva razlikovanja izmeu religije i muslima10 Politiki ivot, Emirati novine, Al-Bayan. 11 Nuruddin Al-Uwaydydy, Manjine na Zapadu, Islam on line. 12 Omayma Abdullatif, Islam and the West, Islam on line.
158
na. U jednom od tih lanaka, pisac je napisao da postoje slinosti izmeu muslimana i pasa!13 Takoer, da je muslimanska manjina prijetnja Zapadu. Novine uvijek objave vijest o hapenju muslimana. U Velikoj Britaniji 570 muslimana bilo je uhapeno, 97 njih bilo je optueno a samo 14 njih je presueno zbog lanih papira a ne zbog terorizma! tavie, pojedini britanski mediji stavljaju u prvi plan osobe koje nisu predstavnici islama i muslimana. Medijska kampanja protiv islama poslije dogaaja od 11. septembra imala je jednostavan cilj da povea prodaju novina. Prodaja francuskih novina porasla je za 15% zahvaljujui lancima o islamu. Le Monde je prezentirao cjelovit fajl o islamu koji je objavljen u mnogim izdanjima. Le Point je namijenio specijalno izdanje o islamu i Kuranu, sa naslovom Tragajui za istinom (raspitivanje o istini). Premda pretenduju na objektivnost, evropski mediji su doprinijeli irenju iskrivljene slike o islamu. Kada je greka napravljena u lanku ili reportai, rijetko je ispravljana. Hvala Bogu da ima medija koji jo prihvataju da govore objektivno o islamu, Kuranu i zajednikim takama sa drugim monoteistikim religijama. U Njemakoj, na primjer, muslimani su pozivani da piu lanke o islamu u glavnim dnevnim i sedminim novinama.
Muslimani u Sjedinjenim Dravama

Bez obzira na dokazano prisustvo nekolicine muslimana u Americi od samog njenog otkria, i dolaska nekolicine crnih muslimana tokom razdoblja robovlasnitva, stvarna imigracija muslimana poela je krajem 19. stoljea. Veina imigranata dola je sa Bliskog istoka, zatim iz podruja dalje prema istoku, a potom je doao jedan broj sa indijskog poluotoka. Tokom ezdesetih, znaajan talas arapskih muslimana doao je u Sjedinjene Drave radi ekonomskih i znanstvenih razloga. Osamdesetih godina uslijedio je drugi talas iz Irana i Iraka, zbog politikih razloga. Tokom devedesetih mnogi znanstvenici doli su iz Malezije, Indonezije, Indije i Pakistana. Prema Hartford institutu za istraivanje religije, muslimani u SAD su porijeklom: 25% Arapi, 33% sa indijskog poluotoka, 30% Afrikanci, 2% Evropljani, 2% juno-Azijci, 5% ostali.
13 Al-Dezira TV, bez granica.
159
POLITIKA I PRAVO
Afro-ameriki muslimani razvijali su se razliito. Poslije prelaska na islam, Elijah Muhammed tvrdio je da je islam religija crnog naroda, a da je on njihov prorok! Ali poslije odreenog vremena, Malcom X je shvatio greku Elijahovu i poeo pozivati istinskom islamu, to je vodilo njegovom ubistvu nedugo poslije. Nakon Elijahove smrti, njegov sin preuzeo je vostvo Nacije islama nakon to je prihvatio ideje Malcoma X. Meutim, pokret se razdvojio u dvije sljedbe: jedna koja je slijedila ideje Elijaha, i druga koja je slijedila ideje njegova sina. Kakogod, obje sljedbe su ostale odvojene od ostatka zajednice amerikih muslimana. Znaajna muslimanska zajednica ivjela je u Nju Jorku cijelo stoljee. Ona se satojala od prodavaca, trgovaca, tehniara, zaposlenika i poduzetnika. Prva i najznaajnija zajednica ivi u ikagu (Ilinoj) od poetka XX stoljea. Prema jednoj amerikoj studiji,14 36% od 7 miliona muslimana koji ive u SAD su umjereni, 27% su liberali, 21% su konzervativci. Oni dolaze iz 80 razliitih drava, a treina njih su roeni u Americi. Kako je veina muslimana imigranata u Ameriku obrazovana (za razliku od Evrope), oni su se brzo organizirali i osnovali razliita udruenja koja su sudjelovala u lokalnom ivotu. Veoma je mnogo muslimanskih organizacija u SAD koje ne moemo nabrojati ovdje. Kakogod, najpoznatije meu njima su: Savjet muslimana za odnose s javnou (Muslim Public Affairs Council), Savjet amerikih muslimana (American Muslim Council), Savjet za ameriko-islamske odnose (Council on American Islamic Relations), Ameriko muslimanski savez (American Muslim Alliance) i Islamski krug Sjeverne Amerike (Islamic Circle of North America). Ove institucije su otvorile novo razdoblje za amerike muslimane. Oni su poeli da se okupljaju, ne samo u religijskim i drutvenim organizacijama nego i u politikim i kulturnim centrima nastojei implementirati program utemeljen na etiri glavne take: boriti se sa medijskim dezinformiranjem i ponuditi dobru sliku islama, uiniti amerike muslimane svjesnijim njihovih graanskih prava, a posebno prava da primjenjuju svoju religiju u javnosti i zatite ova prava,
14 Al-Dezira TV, 3. oktobar 2004.
160
ohrabriti amerike muslimane da sudjeluju u politikom ivotu i koriste svoje pravo da glasaju i da se slobodno izraze, utjecati na ameriku vanjsku politiku, posebno na Palestinsko pitanje, Kamir i muslimanske manjine u ex-Jugoslaviji i Rusiji.
Posljedice dogaaja od 11. septembra

Dogaaji od 11. septembra bili su ok za svakoga a posebno za muslimane, zato to, prema Amerikancima, napade su izveli muslimanski dihadisti koji se bore protiv bezbonog Zapada kojeg predvode SAD. Konsekventno tome, cijela zajednica amerikih muslimana bila je meta napada od svuda. Nakon to je ok proao, Amerikanci su traili poinioce. Jednom kada su pronaeni, zahtijevan je vojni odgovor. Uskoro je Amerika izvrila invaziju na Afganistan. Vie od 400 verbalnih i fizikih napada protiv muslimana registrovano je tokom samo jedne sedmice15 (protiv ena sa mahramom, prodavnica iji su vlasnici muslimani, itd.). Njihove organizacije su bile pod sumnjom i blisko su praene. Ilegalni imigranti su hitno vraeni u svoje drave, bez provoena zakonskih procedura, poto su smatrani opasnou po nacionalnu sigurnost, prema Ministarstvu pravde. S druge strane, mnoge ene muslimanke poele su nositi mahramu poslije napada. Prema Vaington postu od 19. 5. 2002., anti-islamski talas u SAD mnoge je muslimane pogurao blie religiji kao refleksu identiteta. Uprkos zvaninim pozivima na toleranciju prema muslimanima, pojedini kongresmeni i religijski lideri su izrekli rasistike izjave, kao to je sveenik Graham koji je rekao da je islam nasilna religija, kao i sveenik Feinz koji je rekao da je Muhamed bio pedofil u kojeg se nastanio avo... Uostalom, vie od 120016 Arapa i muslimana bilo je uhapeno, a 8000 njih je ispitivano od strane FBI.
Pozitivne konsekvence 11. septembra

Prvo, napadi su pojaali odnose izmeu muslimana i pojedinih Amerikanaca, koji su poslali pisma podrke muslimanskim organizacijama i stavili cvijee pred damije. Mnogi su podrali medijsku kampanju koju su
15 Alaa Bayoumi, Al-Dezira TV. 16 Abdul-Wahad Khedr, Nacionalna sigurnost pod Dordom Buom, Internet.
161
POLITIKA I PRAVO
pokrenuli ameriki muslimani s ciljem da iskorijene osjeaj mrnje koji je roen poslije 11. septembra protiv Arapa i muslimana. Kriza je omoguila muslimanskim organizacijama da se sretnu sa visokopozicioniranim zvaninicima i najvanijim amerikim politikim institucijama.17 Tako je ameriki predsjednik primio predstavnike ovih organizacija dvaput tokom tri sedmice poslije napada, i urgirao na Amerikance da razlikuju islam od terorizma. Drugo, ovi dogaaji su oivjeli solidarnost meu muslimanskim zajednicama. Naravno, mnogi muslimani su vie voljeli napustiti SAD, ali su mnogi ostali i odazvali se molbama koje su uputile muslimanske organizacije. Tree, ovi dogaaji su oznaili prelomnu taku u amerikom nainu razmiljanja. U izdanju od 17. 11. 2001., novine USA Today zabiljeile su da su sve knjige koje se tiu islama i Bliskog istoka rasprodate poslije spomenutih dogaaja. Ovo pokazuje kako su se Amerikanci poeli interesirati za islam jednako kao i za odnose koje ima njihova drava sa muslimanskim dravama. Takoer, sami ameriki muslimani su eljeli uiti vie o vlastitoj religiji.
Politiki izazovi:
Ameriki muslimani morali su sueliti se sa mnogim izazovima kao posljedicama dogaaja od 11. septembra:18 Prvo, dogaaji su stvorili vanredno stanje u umovima Amerikanaca. Nijedan glas ne moe biti glasan kao glas rata, glasio je slogan politiara. Kao u bilo kojem vanrednom stanju, individualna prava i slobode nisu se potovale, a sigurnosne zakone odobrila je veina. Drugo, dogaaji su stvorili zajednikog neprijatelja za sve Amerikance, muslimanske teroriste! Svako je izmiljao grozne prie, ak i politiari, a jo gore - u njih su vjerovali. Tree, anti-islamski lobiji su napadali na islam i muslimane. Na primjer sastanci izmeu amerike administracije i muslimanskih organizacija su snano kritikovani od strane izraelskog lobija.
17 Intervju sa Nihad Awadom, generalnim direktorom Savjeta za ameriko islamske odnose (CAIR). 18 Alaa Bayoumi, Politiki razvoj amerikih muslimana (Political development of American Muslims), Arab mail
162
Muslimani u vedskoj
vedska nije dio stare Evrope. Smjetena je na sjeveru kontinenta, kao i Finska. Vikinzi, starovjekovni stanovnici, bili su poznati po anarhinosti i destruktivnosti. Muslimansko prisustvo u vedskoj je sasvim skoranje. Poslije Drugog svjetskog rata mali broj Tatara doao je u vedsku. Njih su slijedili turski i Jugoslovenski radnici u ezdesetim. Sedamdesetih godina dolo je vie od pedeset hiljada Bangladeana i Libanaca. Dolaskom Iranaca i Iraana tokom osamdesetih broj muslimana u vedskoj je narastao na 150. 000 osoba. Devedesetih godina humanitarna imigracija desila se dolaskom imigranata iz Bosne i Somalije. Sada, broj muslimana u vedskoj procjenjuje se na 400. 000 osoba, to predstavlja 6% ukupne populacije. Prva muslimanska organizacija koju je priznala vedska vlada osnovana je 1975.19 S obzirom na razliito porijeklo muslimana koji ive u vedskoj, mnoge muslimanske organizacije su osnovane, ali vlada priznaje samo tri: Savez muslimanskih organizacija u vedskoj (The League of Muslim Organizations in Sweden), Zajednica vedskih muslimana (The Union of Swedish Muslims), i Zajednica muslimanskih kulturnih centara (The Union of Muslim Cultural Centres). Komitet za saradnju okuplja ove tri organizacije u cilju pruanja vladine pomoi. Godine 2001., u tokholmu je otvorena damija u prisustvu velikog broja ljudi. Politiari su estitali na inicijativi i posredstvom ministra kulture20 poruili: Bili smo nestrpljivi da stavimo u slubu ovo mjesto molitve i dijaloga za sve. vedsko svetenstvo takoer je bilo ushieno. Biskup Ham izjavio je da e osnivanje ovog centra potaknuti duhovnost u Sjevernoj Evropi. etrdeset hiljada osoba je posjetilo centar u prvih est mjeseci. Organizirano djelovanje muslimana razvijeno je tokom osamdesetih godina. Kako su muslimani odravali dobre odnose sa vedskim vlastima, oni su ohrabreni da zahtijevaju vie prava i da aktivno sudjeluju u politikom ivotu. Oni su ak uspjeli promijeniti mnoge zakonske projekte prije diskusije u Parlamentu.21
19 Abdulkareem Al-Allam, Forum historije (The Forum of History). 20 Abdallah Ben Yassin, The Forum of History 21 Vidi prethodnu fusnotu.
163
POLITIKA I PRAVO
Islam je druga religija u vedskoj poslije protestantizma. Meutim, svi graani su ravnopravni pred zakonom. S obzirom na znaajan broj stranaca koji ive u vedskoj, vlada je osnovala Ministarstvo integracije. vedska je sekularna drava, religija je osobna stvar, pa tako vlada vie razmatra kulturne i civilizacijske dimenzije islama nego njegovu religijsku stranu. To znai da se muslimani moraju pokoravati Zapadnim sekularnim zakonima da bi garantirali drutvenu koheziju. Mustafa Huraki, predsjednik Zajednice vedskih muslimana, kae: Jednom, vlada je primjenjivala politiku asimilacije, ali je ona propala. Tako, sada je usvojila politiku pozitivne integracije, koja znai potivanje kulturnog identiteta pojedinca i otvorenost ka drugome u isto vrijeme.22 Tako stranci koji ostanu pet godina u vedskoj imaju pravo na dobijanje dravljanstva, a ak i prije mogu uzeti uee na opinskim izborima kao i svaki drugi veanin. Osim toga, muslimani su slobodni u primjeni religijskih obreda. vedski parlament je usvojio odredbu da je pravo svake manjine da slobodno primjenjuje svoju vlastitu religiju, i da je svako krenje tog prava zakonom sankcionirano. S druge strane, vlada budetom dodjeljuje nekoliko miliona dolara pomoi svim zajednicama, ukljuujui i muslimane, da njeguju svoju kulturu. Ministarstvo kulture olakava tampanje stranih novina i magazina. Na primjer, Vlada je subvencionirala sa 300 hiljada vedskih kruna prijevod znaenja Kurana na vedski jezik. Ministarstvo vanjskih poslova je objavilo: Islam postaje trea vedska religija, slino kranstvu i judaizmu. Takoer, Ministarstvo obrazovanja daje znaajnu pomo arapskim i muslimanskim kolama. U svakom vedskom gradu moe se nai jedna ili vie muslimanskih kola i djeijih vrtia. Halal hrana se dijeli muslimanskoj djeci, a kursevi arapskog jezika su dostupni svakome ko eli da ga ui. To su praktini vidovi multikulturne i multireligijske politike koji karakteriziraju ovu zemlju. Osim toga, svaki musliman ima pravo obratiti se sudu ako bude napadnut na rasnoj ili religijskoj osnovi. Ipak, uprkos ovoj vedskoj otvorenosti uma, muslimani imaju potekoe da se naviknu na ultra liberalni ivot Sjeverne Evrope. Osim toga, oni se sukobljavaju sa vlastitim konfesionalnim i jezikim razlikama. injenica
22 Isto
164
je da su podijeljeni u male grupe: Turci imaju vlastite damije, Somalijci i Blisko-istonjaci se izoliraju, svaki u vlastiti svijet! Iranci, Iraani, Kurdi, Pakistanci i Bangladeani ostaju svi unutar svojih zajednica. vedska vlada onda ne zna kako da se ponaa pred ovim mnotvom i povlaenjem u vlastita geta. S druge strane, ekonomska kriza pogodila je posebno muslimane, koji trpe zbog visoke stope nezaposlenosti, bilo da su radnici ili strunjaci. Neki moraju prihvatiti niske zarade i rad u loim uslovima. Drugi su morali promijeniti imena u cilju dobijanja posla. U stvari, ovo nije samo zbog rasizma, nego i zbog stranih diploma koje nisu priznate u vedskoj, i zbog slabog znanja jezika. Muslimanski kulturni centri ne trude se da razviju kulturnu razmjenu sa drugim zajednicama, njihova principijelna preokupacija je da dobiju vladinu pomo na vrijeme. Oni takoer trpe socijalne i moralne probleme. Zaista, pojedini muslimani vre ubistva zbog droga ili Porodine asti! Gore od svega su rascjepi izmeu sunija i ija, oni imaju razliite damije i ne klanjaju u isto vrijeme. Razliitosti su tako vane da vlada ne zna vie sa kime da razgovara i ko predstavlja muslimane! Prema slubenom izvjetaju, muslimanska zajednica ima najniu stopu zaposlenosti i kvalifikacija, odnosno ima visoku stopu malverzacija u vezi sa socijalnom i pomoi za nezaposlene. Pljake, rasturanje droge, drutveno nasilje i nepostojanje elje da se nae posao, daje veoma lou sliku muslimana u vedskoj. Dok vedski intelektualci pozivaju na potivanje islama, pojedini muslimani trae da djevojke skinu mahrame u koli i trae od vlade da zabrani svaki razmetljiv znak bez obzira na princip religijske slobode dobro utemeljene u vedskom drutvu. Uostalom, muslimani imaju razliita politika miljenja i nemaju politiku stranku da ih predstavlja, uprkos vladinoj pomoi da im pomogne integraciju u drutvo. Nijedan medij ne eli govoriti u njihovo ime. vedsko drutvo, kao i sva ostala evropska sekularna drutva, eli popuniti religijsku prazninu svoga stanovnitva. Sve vie i vie veana privlai islam koji im pomae da postignu unutarnji mir. Yann Samoilon, vedski orijentalista, istie: Islam je postao neodvojiv dio ne samo vedske, nego cijele Evrope. Problem ne predstavlja islam, nego muslimani. Umjesto da
165
POLITIKA I PRAVO
prenose Zapadu dobre strane svoje civilizacije, oni transponiraju drutvene slabosti dodajui im Zapadne slabosti.! Poslije 11. septembra, muslimani u vedskoj su se zabrinuli za svoju budunost u zemlji. Kako god, vedske vlasti23 brzo su opovrgli ove strahove emitiranjem poruka u svim medijima. Mona Saline, ministica integracije, posjetila je damiju u tokholmu i pozvala sve muslimane da nastave primjenjivati svoju religiju normalno kao to svako ima pravo. Gospoa Anna Lindt, ministrica inozemnih poslova, dala je da se pripremi i tampa broura kojom se objanjava islam vedskoj djeci. Distribuirano je 300 hiljada primjeraka broure. Vlada nikada nije prestala novano pomagati arapskim i muslimanskim kolama koje su nastavile normalno raditi. Muslimanska zajednica nije mnogo trpila posljedice dogaaja od 11. septembra. Agenti nacionalne bezbijednosti istraivali su samo nekoliko osoba osumnjienih za finansiranje El-Kaide i blokirali sredstva somalijske organizacije na zahtjev SAD. Niko nije uhapen, iako je petnaest osoba24 osumnjieno za podrku El-Kaidi. Patrik Gouton, oficir slube bezbijednosti, u intervjuu francuskom magazinu LExpress rekao je da ove osobe nisu uhapene jer nisu prekrili vedski zakon. Pojedine vedske politike stranke su ak zahtijevale povlaenje vedskog ambasadora iz SAD jer je vedski graanin alirskog porijekla bio interniran u Gvatanamo. tavie, hiljade veana traili su da studiraju islam na Institutu za islamske i orijentalne studije. Oni se moraju prijaviti godinu ranije, jer nema dovoljno mjesta za sve. Stotine veana su preli na islam, a mnoge specijaliste redovno pozivaju da govore u medijima o islamu. Muslimanska zajednica je shvatila vanost svoje civilizacije. Sudjeluju ee u politikim debatama i iskazuju svoju podrku Palestincima. Muslimani idu ee u damiju i prijavljuju se u arapske i muslimanske kole. Ne ustruavaju se da budu kandidati na parlamentarnim izborima. Oni osjeaju potrebu da zastupaju interese muslimana u parlamentu ili kroz medije. Mnogi vedski intelektualci ohrabruju dijalog izmeu civilizacija i religija.
23 Yehia Abu Zakaria, Da li su dogaaji od 11. septembra utjecali na vedske muslimane?, Islam today 24 Isto
166
Muslimani u Francuskoj
Suprotno vedskoj, Francuska je najgori primjer za muslimane, uprkos historijskim vezama koje povezuju Francusku sa Magrebom. Muslimansko prisustvo u Francuskoj poela je 716.godine25 kada su Arapi preli Pirineje i osvojili Narbonne, Tuluz (Toulouse), Lion (Lyon) i Bordo (Bordeaux). Njihovo osvajanje je zaustavljeno kod Poatijea (Poitiers) 732. godine. Osvajai su bili protjerani iz Francuske, a nekolicina zarobljenika je odvedena u sjevernu Francusku. Padom Andaluzije, 150. 000 Arapa je imigriralo u junu Francusku. Skoranji talasi useljavanja poeli su poetkom dvadesetog stoljea sa francuskim ohrabrivanjem magribskih radnika da dou i rade u ratnim tvornicama izmeu 1900. godine i 1905. godine. Mnogi magribljani, koji su ve ivjeli pod francuskom okupacijom, doli su u Francusku i uzeli udjela u izgradnji pariskog metroa. Izmeu dva svjetska rata, bilo je 132.000 muslimana u Francuskoj, a francuska vlada je odluila da 1926. izgradi damiju za njih u glavnome gradu. Kako god, ova nova radna snaga ivjela je u neodgovarajuim uslovima, bili su sami bez porodica i stanovali su u neuslovnim stanovima. Poslije mnogobrojnih poziva udruenja za ljudska prava, zakonsko odobrenje ujedinjenja porodica je izglasano. Useljenici su tada mogli dovesti svoje supruge i djecu. Sada, ova zajednica broji 5 do 6 miliona osoba, veina su Alirci, Marokanci i Tuniani. Od 1983. Federacija francuskih muslimanskih organizacija okuplja 200 udruenja. Sve one imaju za cilj zatitu muslimana pred francuskom vladom. Problem je to ove organizacije nisu ujedinjene, kao to je svaka pod utjecajem zemlje porijekla koju predstavlja. Tako, svaka tenzija izmeu arapskih zemalja istovremeno utjee i na njih.26 injenica je da su imigranti podijeljeni na one koji podupiru i one koji se suprotstavljaju arapskim vladama. S jedne starne, nalazimo one koji su pobjegli iz svojih zemalja iz politikih razloga, a s druge one koji su doli u Francusku iz ekonomskih razloga. Konsekventno, njihova podijeljenost teti njima samima.
25 Ahmed Nofal, Uloga arapa u Evropi (The Role of Arabs in Europe), Al-Watan Omani newspaper, 10. 10. 2004. 26 Isto.
167
POLITIKA I PRAVO
Vlada Francuske poziva na osnivanje predstavnikog vijea francuskih muslimana ve dvadeset godina.27 Dr. Fuad el- Alavi, generalni sekretar Unije francuskih muslimana,28 izjavio je: Probali smo nekoliko puta da organiziramo muslimane u Francuskoj ali bez uspjeha. Sada inicijativa ministra unutarnjih poslova je uspjeh na dugu stazu utemeljen na dijalogu. Dr. Muhamed Biari, direktor Generalne federacije francuskih muslimana,29 istakao je: Cilj ovog vijea je da postane slubeni predstavnik muslimana pred francuskom vladom i da organizira religijske poslove. Meutim, zato se ministar unutarnjih poslova bavi ovim pitanjem? Jednostavno zato to je ministar unutarnjih poslova takoer ministar vjera, on garantira slobodu primjene vjere. On odobrava muslimanima da nose ono to ele da nose/oblae, da jedu halal meso, da grade damije i da imaju vlastita mezarja i kole. Kako god, osnivanje Vijea nije dovelo do uspostave povjerenja izmeu muslimanskih organizacija i pojedinih politikih stranaka. Na posljednjim izborima za Vijee, pojedini lanovi za koje je reeno da su ekstremisti, bili su izabrani. Nikolas Sarkozi, ministar unutarnjih poslova, rekao je da on nee tolerirati da Vijee postane forum za ekstremistike islamiste koji pozivaju na nasilje i terorizam. On je izjavio da islamsko pravo nee biti primjenjivano u Francuskoj jer je to sekularna republika. Muslimani su trpili mnogo u Francuskoj tokom posljednjih godina.30 S jedne strane, Le Pen je zahtijevao njihovo protjerivanje, a s druge, jevrejski lobi, zabrinut narastajuim brojem muslimana na visokim pozicijama, ne oklijeva da ih naziva vjerskim ekstremistima. Pored toga, na njih vri pritisak francusko drutvo koje trai od njih da se pridravaju republikanskih sekularnih principa i da napuste sve vjerske znakove koji privlae panju. Zakon protiv noenja mahrame primijenjen je nekoliko puta. Francuske politike stranke su jednoglasno opravdavale iskljuenje dvije sestre iz kole koje su nosile mahramu (od oca Jevreja i majke Alirke). Nije se uo nijedan glas osporavanja ove odluke, osim organizacija za ljudska prava. Registrovano je devet stotina iskljuenja u jednoj godini.
27 Sadik Salam, u diskusiji na Al-Jazira TV. 28 Intervju na Al-Jazira TV 29 Isto. 30 Al-Riyad Newspaper, 30. oktobar 2003.
168
Mnogi muslimani ive u prigradskim naseljima velikih gradova, u kojima su kole trone i bez francuskih uenika. tavie, Francuska je jedina evropska zemlja koja odbija gradnju damija. Mnogi zahtjevi za gradnju ostaju bez odgovora. Gradonaelnik Nice je napisao31: Imam dovoljno muslimana i neu odobriti izgradnju damije u sekularnoj dravi! Kampanja protiv mahrame ima za cilj integraciju muslimana u francusko drutvo. Sve vie i vie umjetnika magrebskog porijekla ohrabruju i prave idolima. Zapravo, oni su kao drvo koje zaklanja umu. Prema pojedinim izvorima32 10% imama u Francuskoj su francuski graani. Samo polovina govori francuski, a veina dolazi iz arapskih zemalja i nisu naviknuti na sekularni francuski nain miljenja. Kako god, budunost muslimana u Francuskoj nije tako mrana! Dvije hiljade mjesta za vjerske obrede i sve vei broj onih koji dolaze u njih. Glasovi muslimana poinju teiti na francuskim izborima. Le Monde je objavio da se 69%33 francuskog naroda zanima za islam, a 40.000 osoba34 prelo je na islam u posljednjih nekoliko godina, posebno poslije 11. septembra.
Budunost muslimana na Zapadu

Bez obzira na potekoe sa kojima se sueljavaju muslimani na Zapadu, vjerujemo da njihova budunost nije tako loa zbog nekoliko razloga35, kakvi su: - Sve vei broj prelazaka na islam. - irenje islamskog uenja meu mladima. - Sve vei broj muslimana koji zauzimaju visoke drutvene poloaje. - Razvoj integracije muslimana u Zapadno drutvo. - Problem je taj to evropske vlade ne znaju kojim muslimanskim predstavnicima treba da se obraaju. Svako pretenduje da predstavlja islam, svako stvara institucije koje se zovu muslimanskim. tavie,
31 Qais Al-Azavi, Slika islama i muslimana u Francuskoj, 10. januar 2004. 32 Routers, 5. april 2004. 33 Al-Riyad Newspaper, 30. oktobar 2004. 34 Yehia Abu Zakaria, Muslimani u Francuskoj, Islam Today, 14. april 2002. 35 Nabeel Shabeeb, Budunost muslimana na Zapadu, Islam on Line
169
POLITIKA I PRAVO
mnogi od onih koji na Zapadu zovu u islam ne razumiju ga temeljito.36 Oni ak ne znaju kako da se prilagode svom novom okruenju. Konsekventno, prisustvo muslimana na Zapadu moe biti ugroeno sljedeim faktorima37: - Tendenciozno poistovjeivanje islama i terorizma, to spreava muslimanske organizacije da ostvare svoje ciljeve. - broba protiv terorizma zabranjuje sve kontakte, posebno finansijske, izmeu muslimanskih organizacija i zemalja njihova porijekla. - Kritika islama i muslimana mogla bi sabotirati napore koji su uraeni tokom posljednje decenije u cilju da se muslimanski glas uje u javnosti. - Tendencija zapadnih vlada da istope muslimanski identitet u njihovim vlastitim kalupima pod izgovorom integracije. Ameriki diplomata Timoti (Timothy) je rekao u intervjuu Washington Quarterly da se Evropa sueljava sa vanim izazovima. Ona mora integrirati muslimanske manjine koje ive u predgraima. Dokle god broj muslimana raste, njihova izolacija moe prijetiti demografskoj i socijalnoj ravnotei u Evropi. To je moe initi slabijom pred drugim silama. Pored toga, sve vie i vie rasistikih pokreta se pojavljuje u Evropi. Iako oni ne predstavljaju jo stvarnu opasnost, ako se ne preduzmu snane mjere da ih se zaustavi, Evropa e se sresti sa ozbiljnim ispadima. Preveo s engleskog: Dr.sci. Amir Kari
(Preuzeto iz hrestomatije: Muslims of The West: After September 11th (Muslimani Zapada: poslije 11. septembra), priredio: Centar za istraivanja i studije; Ministarstvo vakufa i islamskih poslova drave Katar)
36 Merzuk Abdullah, Zamjenik predsjednika Islamskog univerziteta u Holandiji u intervjuu za katarske novine Al-Watan 37 Nabeel Shabeeb, Budunost muslimana na Zapadu, Islam on Line
170
Samedin KADI
POJAM BIOPOLITIKE
Rezime
Iako se izraz biopolitika pominje ve na poetku dvadesetog stoljea u radovima veanina Rudolph Kjellna, danas postoji opa usaglaenost da je Michel Foucault u svojim seminarima iz 1975. i 1976. instalirao osnove biopolitike. Njegovo shvaanje biopolitike nalazi se u osnovi svih recentnih teorija o ivotu kao podruju dravne regulacije u modernim liberalnim demokratijama. Kako primjeuju Hardt/Negri, osnovni znaaj Foucaultovog rada lei u konceptualnom olakavanju shvatanja epohalnog prijelaza od disciplinskog drutva ka drutvu nadzora, gdje se i pojavljuje bimo-mo nad ivotom. To je drutvo koje se zainje na granici modernosti i potpuno artikulira u postmodernom ambijentu, gdje mehanizmi zapovijedanja postaju sve demokratskiji, sve imanentniji drutvenom polju.
173
POLITIKA I PRAVO
Ne postoji jednoznana, opeprihvaena definicija biopolitike. Teorije, pojmovna odreenja i kritike deskripcije se proteu od krajnje negativnih vrednovanja (biopolitka kao tanatopolitika i nekropolitika), preko manje negativnih (biopolitika kao artikulacija moi u svrhu upravljanja golim ivotima ljudi) do onih indiferentnih, prema kojima biopolitka nije inherentno ni negativna, ni afirmativna, ve to ovisi o njenoj upotrebi.1 Suprotno od ove konceptualne disperzivnosti, stoji njena nesumnjiva faktinost. Iskustvo biopolitike, kako kae arko Pai u eseju Preobrazbe biopolitike, nadilazi njeno pojmovno odreenje.2 U emu se sastoji to iskustvo? Uvodei nas u raspravu o biopolitici u djelu Bios: biopolitika i filozofija3, Roberto Esposito demonstrira pet primjera iz nedavne prolosti, pokuavajui preko njih pokazati blizinu i, takorei, trivijalnost biopolitikog iskustva u savremenom trenutku. Prvi primjer je iz novembra 2000. godine, i odnosi se na odluku francuskog apelacionog suda, koja je otvorila muni konflikt u francuskoj jurisprudenciji. Rije je o sluaju bebe (pod imenom Nicolas Perruche) koja je roena sa ozbiljnim genetikim nedostatkom i koja je dobila pravo da tui doktora jer nije prognozirao sluaj njemakih ospica tokom trudnoe Nicolasove majke. Iako se sasvim trezveno i nedvosmisleno opredijelila da abortira, bila je u tome sprijeena. U cijelom sluaju za Esposita je bitno pravo malog Nicolasa da bude ili ne bude roen. Na koji nain objasniti njegov pravni subjektivitet? Problem je jednako logiki koliko i ontoloki. Problematina je, prije svega, odluka
1 Rije koju je izmislio Foucault, pie Jean-Luc Nancy, preuzeta je od nekoliko teoretiara u razliitim znaenjima. Sam Nancy preuzima deniciju biopolitike Christiana Geyera prema kojoj se smisao rijei biopolitika zahvata u sljedeem znaenju: etiko-socio-politiko razmiljanje o problemima to ih postavlja bioloka tehnoznanost, poneka s naglaskom na politikoj moi koju zanimaju biotehnoloke mogunosti. Biopolitika, objanjanjava Nancy, oznaava poredak jedne politike koju odreuje ivot, a posveena je njegovom odravanju i nadzoru nad njim. Nadzor nad uvjetima ljudskog ivota postaje izrazito politika stvar (zdravlje, prehrana, demograja, izlaganje prirodnim i tehnikim opasnostima itd. a do 18. stoljea mo se zanimala prije svega za teritoriju.) Ovoj povijesnoj Faucaultovoj tezi Nancy dodaje alternativu propitivanja biopolitikih preokupacija predmodernih vremena (politika ita u Rimu, politika raanja u Atini). Budui da je ivot uvjetovan ekotehnikom termin koji oznaava razvijanje novog poretka prirode preko tehnike politika jeste samoupravljanje ekotehnikom, a biopolitika jeste ni ivot, ni politika. (Jean-Luc Nancy, Stvaranje svijeta ili mondijalizacija, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2004, str. 133-139) 2 arko Pai, Preobrazbe biopolitke, u Poltika misao, god. 46, br. 1, 2009., str. 7 3 Roberto Esposito, Bios, Biopolitics and Philosophy, University of Minnesota, 2008
174
POJAM BIOPOLITIKE
jednog bia o umiranju drugog. Ko moe donijeti odluku o smrti Nicolasa osim njega samog, iako, ako bude roen, moe biti ozbiljno bolestan? Ono to je indikativno kod neroenog Nicolasa jeste spoj embrionalnog biolokog ivota i pravne forme ivota. Cijeli sluaj za Esposita evocira sintagmu ivot nevrijedan ivljenja koja je bila aktualna u nacistikom kontekstu, i zato je problematian.4 Drugi sluaj Esposito locira u Afganistan, u novembar 2001. godine pokazujui kako nakon 11. septembra atribut humanitarno ne sadrava vie razloge koji su neutralni, ve oznaava instrument u konfliktu. U afganistanskom ratu humanitarni avioni pored hrane i lijekova nose i bombe na istu teritoriju u isto vrijeme. Problem ne lei, smatra Esposito, u sumnjivoj pravnoj legitimaciji rata u ime univerzalnih prava na bazi arbitrarne odluke onih koji imaju mo; najakutniji oksimoron humanitarnog bombardiranja sastoji se u deklariranoj intenciji da se brani ivot i producira aktelna smrt. Ideja humanog radikalno je transformirana ako se bazira na demarkacionoj liniji koja odvaja one koji treba da ive od onih koji treba da umru.5 Potom, Rusija, oktobar, 2002. Specijalna jedinica ruske dravne policije upala je u Dubrovska Teatar u Moskvi gdje su eenski komandosi drali skoro hiljadu talaca. Rezultat upada jeste smrt 128 talaca i skoro svih otmiara. Epizoda svjedoi o modelu vrstog upravljanja i konvergira sa dva prethodna sluaja: smrt jednih kako bi se sauvali ivoti drugih. Ono to ovaj sluaj ini specifinim lei u injenici da 128 talaca nisu ubili eeni, ve ruska policija. Smisao ovog dogaaja ne treba traiti u nemoi politike kada se suoi sa brutalnom silom ili ireducibilnoj vezi politike i zla, ve u zastraujuoj spoznaji da politika esto funkcionira kao odluka o ivotu i smrti.6 etvrti i peti sluaj se odnose na Kinu i Ruandu, iz februara 2003., odnosno aprila 2004. Godine, a Esposito ih navodi kao egzemplare pozitivne i negativne eugenike. Uprkos strogoj cenzuri kineskih vlasti, u zapadnim medijima se pojavila informacija da je u provinciji Henan vie od milion i po ljudi zaraeno, a u nekim selima, kao to je Donghu, procenat se popeo na 80%
4 Ibid., str. 3-4 5 Ibid., str. 4 6 Ibid., str. 5
175
POLITIKA I PRAVO
ukupne populacije. Kao nikad prije, u naem stoljeu, konstatira Esposito tumaei ovaj sluaj, zaraza nema prirodne ili sociokulturne uzroke, ve iskljuivo ekonomske i politike. Uzroci zaraze u provinciji Henan nisu bili u nezatienim seksualnim odnosima ili koritenju droga, ve u masovnoj prodaji krvi, koju je organizirala sama vlada. Krv koju je vlada uzela od zemljoradnika - koji su trebali novac - stavljena je u velike kontejnere, gdje je plazma razdvajana od crvenih krvnih zrnaca. Dok je prvo slato bogatim kupcima, posljednje je ponovo ubrizgavano donatorima kako bi se izbjegla anemija i, istovremeno, omoguilo ponavljanje cijelog procesa. Bilo je potrebno da samo jedan bude inficiran kako bi zarazio cjelokupnu krv koja je bila u velikim kotlovima. Tako je dolo do smrtonosne zaraze. Vlada ne samo da nije ustupila medicinska sredstva zaraenom stanovnitvu, ve je cenzurirala zarazu. Meutim, cijeli dogaaj, smatra Esposito, treba posmatrati u svjetlu ireg fenomena bioloke selekcije u Kini. Ovo se dogaalo u onom trenutku kada je dravni zakon o jednom djetetu, kao dio tehnologije manipuliranja demografijom, uzrokovao veliki broj abortusa, koji su bili ei u sluajevima kada je ultrazvuk pokazao da je beba enskog spola, to se moe uporediti s tradicionalnom praksom utapanja enske djece. Danas u Kini postoji takva disproporcija meu polovima da se pretpostavlja da e u budunosti jednom Kinezu biti veoma teko pronai suprugu. Moda iz istog razloga je omjer izmeu enskih i mukih samoubistava u Kini 5:1.7 U izvjetaju UN-a iz aprila 2004. godine stoji da je oko 10 000 djece iste dobi bioloki rezultat masovnog etnikog silovanja koje se dogodilo deset godina ranije, kada je pleme Hutu poinilo genocid nad plemenom Tutsi. Kao u Bosni i u drugim dijelovima svijeta, konstatira Esposito, ovi zloini na najdirektniji nain uspostavljaju relaciju izmeu ivota i smrti na dijametralno suprotan nain u odnosu na tradicionalne ratove. Dok se u tradicionalnim ratovima smrt izvodi iz ivota, u aktu etnikog silovanja, ivot se izvodi iz smrti, iz nasilja, iz terora nad enom, koja postaje trudna u trenutku dok joj je no pod vratom. Ovo je primjer pozitivne eugenike u odnosu na onu negativnu iz Kine. Dok su nacisti i njihovi imitatori pravili genocid unitavanjem samog roenja, u sluaju masovnih etnikih silovanja ivot se stvara kroz najbrutalnije nasilje. Generacije roene iz takvih
7 Ibid., str. 5-6
176
POJAM BIOPOLITIKE
dogaaja nose neumoljivu tragediju, kao i silovane ene: s jedne strane vole svoju djecu, a druge, ona su simbol njihovog najveeg ponienja.8 U svim ovim sluajevima, rije je o ambivalentnim fenomenima u kojima su ivot i politika udrueni u odnos ija interpretacija zahtijeva novi konceptualni jezik. U centru ovakvog jezika, izriito tvrdi Esposito, mora stajati pojam biopolitike.9 Opisani sluajevi, kao i mnogi slini koji se opiru tradicionalnim interpretacijama, naprosto se zainju u biopolitici i sadre cijeli kompleks znaenja, koji se nazire iza njihove jednostavne manifestacije. Istina je da oni pruaju jednu ekstremnu sliku dinamike koja ve ukljuuje veinu najvanijih politikih fenomena naeg vremena. Od rata protiv terorizma do masovnih migracija; od politike javnog zdravstva do demografije; od mjera sigurnosti do beskrajne savitljivosti vanrednih i hitnih legislativa ne postoji fenomen meunarodne vanosti koji ne pokazuje dvostruku tendenciju opisanih epizoda. S jedne strane, rastua bliskost izmeu domena moi ili prava i ivota; s druge strane, jednake implikacije koje mogu biti derivirane iz odnosa prema smrti. Iako se u prvim dekadama 20. stoljea, kao kontrapunkt rastuem pozitivizmu, na filozofskoj sceni javljaju autentini i snani pokuaji revitalizacije pojma ivota (A. Bergson, W. James, E. Husserl), uz instaliranje zahtjeva da se problematika uma vrati problematici ivota jer bi vraanjem ivotnom svijetu njegova umnost trebala da ponovo bude zadobijena10, sinhronizovano se u politikim i tehnolokim praksama dogaa drastino ogoljavanje ivota, redukcija egzistencije na predmet, u znanstvenotehnolokoj praksi, i goli ivot, u politikom djelovanju. Velika bioetika preorijentacija sa antropocentrizma na biocentrizam, sa etike grada na globalnu etiku odgovornosti,11 kao da, takoer, prati ovo ogoljavanje. Pitanja o smislu ivota, zamijenjena su pitanjima o najuspjenijim tehnikama ouvanja ivota ili, u radikalnim biopolitikim prostorima, o nainima preivljavanja. Kakva je svrha u postavljanju velikih filozofijskih pitanja o smislu ivota, kada se ini da se nalazimo na rubu reduciranja tog najstarijeg metafizikog pitanja na ono to je filozof Giorgio Agamben nazvao golim ivotom,
8 Ibid., str. 6-7 9 Ibid., str. 7 10 Bernhard Waldenfels, U mreama ivotnog svijeta, Veselin Maslea, Sarajevo, 1991., str. 39 11 Vidjeti: Hans Jonas, Princip odgovornost, Veselin Maslea, Sarajevo, 1990.
177
POLITIKA I PRAVO
na pitanje o tehnikim sredstvima, na izraunljiv kemijski proces?12 U svim recentnijim disciplinama iji nazivi ukljuuju prefiks bios, naglaena je, kako kae W. J. T. Mitehell , temeljna dijalektika napetost koja ukazuje na ugroenost ivota. Uporedo, dakle, sa ovim (bioetikim) fokusiranjem na vanost, iskonskost i primordijalnost ivota per se, biotehnoloka praksa, kao spajanje tehnologije i biologije, dogaa se u rasponu od svakodnevnog ivota preko privrede, koja u sebe ukljuuje transformiranje prirodnih bia, do visokih biotehnikih rijeenja u oblikovanju novog ovjeka, ali ova praksa, iako proima cijeli socijalni prostor, jo uvijek nije politika djelatnost, pa stoga ni biopolitika.13 Pored ovog neposrednog tehnolokog, biokibernetikog zahvatanja u ljudski ivot, moe se govoriti i o isto politikom manipuliranju ljudskim ivotom, i to ne u tradicionalnom politologijskom znaenju osvajanja vlasti i borbe s neprijateljem, ve artikulaciji moi kroz vladavinu golim ivotom. Rije je o takvim politikim dispozitivima koji naputaju javnu sferu i prodiru u podruje privatnog sve do puke bioloke egzistencije.14 Iako je kovanicu biopolitika prvi upotrijebio vedski autor Rudolph Kjelln15, ishodite svih recentnih rasprava o biopolitici jeste tekst ili tanije poglavlje iz Volje za znanjem pod nazivom Pravo smrti i mo nad ivotom gdje Michel Fouacault po prvi put upotrebljava naziv bio-politika
12 W. J. T. Mitehell, Umjetniko djelo u razdoblju biokibernetike reprodukcije, Tvra 1-2/2006, str. 44 13 Boris Groys, Uiniti stvari vidljivima, Muzej savremene umjetnosti, Zagreb, 2006., str. 13 u Milan Galovi, Okruje i sadraj ekologije, (predavanja). Ostali dio teksta: Ipak, u naem dobu biopolitike situacije se mijenja, zbog osnovne brige ove vrste politike za sam ivotni vijek. Biopolitiku se esto mijea sa znanstvenim i tehnolokim strategijama genetske modikacije, koje, maker na potencijalnoj razini, pokuavaju, preoblikovati individualno tijelo. U tim strategijama jo se uvijek radi o dizajnu - iako ivueg orgamizma. Pravo postignue biopolitikih lei u oblikovanju samog ivotnog vijeka - u oblikovanju ivota kao iste aktivnosti koja se odvija u vremenu. Od zaetka doivotne medicinske zatite, kroz reguliranje odnosa radnog i slobodnog vremena, sve do smrti nadzirane, ili ak donesene, medicinskom zatitom, ivot pojedinca se danas konstantno oblikuje i mijenja umjetnim putem. Mnogi autori, od Michela Foucaulta i Giorgija Agambena do Antonija Negrija i Michaela Hardta na tragu tih stajalita piu o biopolitici kao istinskoj domeni u kojoj se danas manifestiraju politika volja i tehnoloka mo oblikovanja stvari. Odnosno, ako se ivot ne poima kao prirodna pojava, kao sudbina, kao Fortuna, ve kao umjetno proizvedeno i oblikovano vrijeme, onda se ivot automatski politizira 14 Mialn Galovi, Okruje i sadraj ekologije, str. 84 15 Roberto Esposito, Bios, str. 15
178
POJAM BIOPOLITIKE
stanovnitva kako bi imenovao cijeli niz intervecija i regulativnih nadzora kojima aparature moi upravljaju biolokim procesima kao to su razmnoavanje, raanje, smrtnost, stanje zdravlja, ivotni vijek itd.16 Foucault, naime, konstatira kako se mo nad ivotom od 17. stoljea razvijala u dva glavna (komplementarna) oblika: prvi se koncentrirao na tijelo kao mainu i Foucault ovaj oblik naziva anatomo-politikom ljudskog tijela, dok se drugi oblik moi fokusirao na tijelo kao vrstu, tijelo koje slui kao podloga biolokim procesima, i ovu formu naziva biopolitikom.17 Rije je o velikoj bipolarnoj tehnologiji, anatomskoj i biolokoj (jedne okrenute pojedincu, druge koja je okrenuta vrsti), koja se konstituie u doba prosvjetiteljstva kao karakteristika moi ija se sutina, funkcija i domen vie ne ogledaju u mogunosti ubijanja, nego obuhvaanja cijelog ivota.18 Ono to karakterizira transformaciju politike u biopolitiku jeste preorijentacija od gospodarenja nad smru, gdje je simboliki bila locirana mo suverena, na upravljanje ivotom. Disciplina nad tijelom i nadzor nad stanovnitvom ozvaniuju eru bio-moi.19 Bio-mo predstavlja krajnji stepen razvitka moi; od suverene moi, preko diciplinarne pa do bio-moi koja je sveobuhvatna. Kao jedan od uvjeta za razvoj kapitalizma20, biomo se razvija kao disciplina (u institucijama) i regulisanje stanovnitva (kroz demografiju ili konstantne procjene izmeu resursa i stanovnika).21 Rije je, tvrdi Foucault, o jedinstvenom povijesnom trenutku kada se bioloko postojanje ogleda u politikom postojanju jer ... injenica ivota vie nije nedostupna osnovica koja se pomalja tek s vremena na vrijeme, po nahoenju smrti i njene zlokobnosti, ve proizilazi kao rezultat nadzora znanja i uplitanja moi.22 Zna se koliko je puta postavljeno pitanje koju je ulogu, na samom poetku stvaranja kapitalizma, imao asketski moral; ali ono to se u XVIII vijeku dogaalo u nekim zapadnim zemljama, a to je povezivao razvoj ka16 Miel Fuko, Volja za znanjem, str. 156 17 Ibid. 18 Ibid. 19 Ibid., str. 157 20 ...kapitalizam se mogao obezbediti samo po cenu kontrolisanog ulaganja tela u proizvodni aparat i uz pomo prilagoavanja fenomena populacije ekonomskim resursima. (Ibid.) 21 Ibid. 22 Ibid., str. 159
179
POLITIKA I PRAVO
pitalizma, neto je sasvim drugo, i moda utie obuhvatnije od tog novog morala za koji se inilo da obezvrijeuje tijelo; posrijedi nije bilo nita manje do ulazak ivota u istoriju - mislim ulazak pojava svojstvenih ivotu ljudske vrste u poredak znanja i moi - na podruje politikih tehnika.23 Ulaskom ivota u historiju; ulaskom vrste kao ulogom sopstvene politike strategije, dostignut je prag bioloke modernosti.24 Hiljadama godina ovjek je ostajao ono to je bio i za Aristotela: ivotinja koja ivi i koja je, uz to, sposobna i za politiko bitisanje; moderan ovjek je ivotinja u ijoj je politici u pitanju njen ivot kao ivog bia.25 Biopolitika po Foucaultu implicira, dakle, rastuu ukljuenost prirodnog ovjeka u mehanizme i kalkulacije moi.26 Ona je uz anatomo-politiku, jedna od tehnologija biomoi. Foucault biopolitiku eksplicitno definira kao ono to ivotu i njegovim mehanizmima omoguuje da zau u podruje jasnih kalkulacija a od moi-znanja tvori agens preobraaja ljudskog ivota.27 Ipak nije rije o totalnoj integraciji ivota u tehnike koje njime upravljaju, poto ivot neprestano izmie.28 Foucault e predavanja iz 1978/79 posvetiti biopolitici, njenom roenju. Svi problemi vezani za biopolitiku svoje jezgro, rei e Foucault tokom ovih predavanja, imaju u populaciji - populaciji kao politikoj kategoriji. Konstatujui kako se biopolitika analiza moe vriti samo onda kada se shvati opti reim dravnog razloga (koji se moe nazvati i reim istine)29 Foucault poduzima analizu liberalizma, kao jednog ovakvog reima (ekonomske istine) u okviru genealogije moderne drave. Vjetina upravljanja postaje referentni pojam za razumijevanje biopolitike. Pod vjetinom upravljanja Foucault misli samo na ono upravljanje ljudima koje se pokazuje kao vrenje politikog suvereniteta.30 Budui da je osnovna karakteri23 Ibid., str. 158 24 Ibid., str. 160 25 Ibid., str. 160 26 Giorgio Agamben, Homo sacer. Suverena mo i goli ivot, sa italijanskog preveo Mario Kopi, Multimedijani institut, Zagreb, 2006, str. 103 27 Volja za znanjem, str. 160 28 Ibid. 29 Miel Fuko, Raanje biopolitike: predavanja na Kole de Fransu 1978-1979, Svetovi, Novi Sad, 2005, str. 40 30 Ibid. str. 12
180
POJAM BIOPOLITIKE
tika nastupajue biopolitike epohe rasreditenje moi i njena disperzija na bezbrojne mikromoi (Drava postoji samo u mnoini, dakle kao drave31), Foucault (na temelju ovog specifinog pluralizma drave) kae kako postoje tri precizna naina upravljanja: prvo, merkantilizam kao organizacija proizvodnje i komercijalnih krugova koja zahtijeva permanentno bogaenje drave, porast stanovnitva te mir i stabilnost; drugo, reguliranje drave i drutva preko policije32; i tree, opremanje jake vojske i spretne diplomatije.33 Dakle, merkantilizam s jedne, a policijska drava s druge strane ine evropsku ravnoteu: to je ono to je predstavljalo konkretnu osnovu nove vjetine upravljanja koja se rukovodila dravnim razlogom.34 Thomas Lemke konstatuje kako Foucaultova predavanja o biopolitici i vjetini upravljanja ni danas, u vrijeme apsolutnog ekonomskog liberalizma, nisu izgubila na svjeini, iako se, zasigurno, moe govoriti o novim tehnologijama i racionalnostima koje koristi dravni razlog.35 Gdje god se radi o analizi i razumijevanju tranzicije iz sretnih reima u neoliberalna drutva, nastavlja Lemke, teoretiari se pozivaju na Foucaultovu arheologiju ekonomije, koja se pokazuje ne samo kao izvrsno analitiko orue, ve i kao veoma koristan instrument za socijalnu kritiku.36 Ukratko, jedna od najpostojanijih orijentacija u Foucaultovom radu, kae Giorgio Agamben, jest odluno naputanje tradicionalnog pristupa problemu moi, zasnovanog na pravno-institucionalnim modelima (definicija suverenosti, teorija drave), u smjeru nepristane analize konkretnih naina s kojima mo prodire u samo tijelo subjekta i u njihove forme ivota.37 Govorei o traginoj polivalentnosti prethodno opisanih savreme31 Ibid., str. 16 32 Ovaj nain upravljanja ima centralnu ulogu u Imperiju, novom svjetskom poretku, smatraju Negri/Hardt. Imperij upravlja iskljuivo na policijski nain. Iako policijske tehnologije ine kvinteesenciju novo imperijalnog prava, ne radi se ni o kakvom totalitarizmu. (Michael Hardt/Antonio Negri, Imperij, Multimedijalni institut i Arkzin d.o.o, Zagreb, 2003, str. 32-39) 33 Raanje biopolitike, str. 17 34 Ibid. 35 Thomas Lemke, "The Birth of Bio-Politics" Michel Foucault's Lecture at the Collge de France on Neo-Liberal Governmentality, na interentu dosptupno kao http:// www.thomaslemkeweb.de/engl.%20texte/The%20Birth%20of%20Biopolitics%203.pdf 36 Ibid. 37 Homo sacer
181
POLITIKA I PRAVO
nih biopolitikih epizoda, Esposito konstatuje kako je rije o identinom paradoksu kojeg je naznaio Michel Foucault u seriji predavanja sredinom 1970. godine. Zato politika ivota uvijek stoji u riziku da bude pretvorena u posao sa smru?38 Na ovo pitanje, kae Esposito, Foucault nikad nije odgovorio ili je ekvilibrirao izmeu razliitih odgovora i razliitih pristupa.39 Opozitne interpretacije biopolitike, od kojih je jedna radikalno negativna, a druga apsolutno euforina, predstavljaju dvije hermeneutike opcije izmeu kojih se Foucault nikad nije odluio. Iz ovog politikog i filozofskog orsokaka mogue je izai ako detaljno rekonstruiramo poetke biopolitike te njene aporije, koje i danas traju. Jedino tako emo moi otvoriti crnu kutiju biopolitike. Potrebno je, stoga, zakljuuje Esposito, istrajavati na kritikoj perspektivi u sagledavanju kompleksnih relacija izmeu biopolitikog reima i suverene moi. U eseju Nekropolitika, Achille Mbembe konstatuje kako savremene forme podjarmljivanja ivota koje se prostiru do moi usmrivanja (nekropolitika) dubinski rekonfiguriraju odnose izmeu otpora, rtvovanja i terora.40 Znaenje biopolitike je nedovoljno za razumijevanje savremenih formi potinjavanja. Foucaultovo pravo smrti pretrajava u oblicima moi nad ivotom. Umjesto toga, Mbembe stavlja u prvi plan pojmove nekropolitike i nekromoi kako bi objasnio razne naine na koje, u savremenom svijetu, oruje biva usmjereno ka maksimalnom razaranju ljudi i stvaranju svijeta smrti, nove i jedinstvene forme socijalne egzistencije u kojoj mnogobrojno stanovnitvo ivi u takvim uvjetima da se na njih moe primijeniti sintagma ivi mrtvaci. Nije, dakle, rije o tome da se biopolitika u vanrednom stanju preobraava u tanatopolitiku, ve o konstituiranju nekorpolitike u redovnim okolnostima. Kao polazite Mbembe uzima primjer kolonijalne okupacije kao specifine ekspoziture nekromoi. Imperijalni ratovi imali su za cilj unitenje lokalnih snaga, instaliranje trupa i instituisanje novih modela vojne kontrole nad civilnom populacijom. Lokalnom stanovnitvu je zakonom dat nii status u sklopu imperije. U ovakvim konfiguracijama, nasilje je konstituiralo izvornu formu prava, a izuzee je osiguravalo strukturu suvereniteta. Svaka faza imperijalizma takoer je ukljuivala odree38 Bios 39 Ibid. 40 Achille Mbembe, Necropolitics, na engleski preveo Libby Meintjes, Public Culture, Duke University Press, 2003.
182
POJAM BIOPOLITIKE
ne disciplinske tehnologije: utvrivanje i proirenje kontrole nad fizikim geografskim podrujem; teritorijalizacija kao specifina produkcija hijerarhija, zona, enklava i granica; klasifikacije populacije prema razliitim kategorijama; proirivanje resursa; i na kraju stvaranje kulturnih imaginarija. Ovi imaginariji su davali legitimitet ozakonjivanju razliitih prava za razne kategorije stanovnitva u razliite svrhe unutar istog prostora.41 Suverenitet je znaio okupaciju, a okupacija je znaila progon koloniziranih u neku treu zonu, ona ukljuuje parcijaliziranje prostora i razvrstavanje ljudi. Specifian primjer predstavljaju crnaka naselja (township) napravljena tokom aparthejda u Junoj Africi. Na ovim biopolitikim mjestima sve je bio regulirano jezikom iste sile i direktnom akcijom, kae Mbembe. No, to su prije svega bila mjesta na kojima je operirala nekropolitika: Grad (township) koji pripada koloniziranim ljudima... je mjesto koje bije lo glas, naseljeno ljudima loe reputacije. Oni su roeni tamo, nevano kada i kako; tamo umiru, nije bitno gdje, ni kako. To je svijet bez prostornosti; ljudi tamo ive jedni na drugima, gazei se meusobno. Rodni grad je gladni grad, eljan hljeba, mesa, cipela, uglja i svjetla. Rodni grad je mjesto koje klei na koljenima.42 Na ovim mjestima, konstatuje Mbembe, suverenitet je znaio kapacitet da se definira ko je vaan a ko nije, ko je za jednokratnu upotrebu, a ko ne. Kasna moderna kolonijalana okupacija se na mnogo naina razlikuje od opisane rane moderne okupacije koja je kombinirala disciplinu, biopolitiku i nekropolitiku. Najeklatantniji primjer savremene nekromoi je okupacija Palestine, gdje okupatorska drava derivira svoje fundamentalne tvrdnje o suverenitetu i legitimaciji iz autoriteta vlastitog narativa o historiji i identitetu.43 Ovaj narativ je poduprijet idejom da drava ima boansko pravo da postoji; isti narativ se takmii s drugim narativom za isti sveti prostor. Budui da su ova dva narativa inkompatibilna, a dvije populacije nerazmrsivo isprepletene, bilo kakva demarkacija teritorija na bazi istog identiteta je nemogua. Nasilje i suverenitet imaju boanske temelje; nacionalni identitet se temelji kao identitet protiv Drugog. Kao posljedicu imamo to da su, kae Mbembe, kolonijalno nasilje i okupacija duboku utetovirani
41 Ibid., str. 26 42 Ibid., str. 27 43 Ibid.

183
POLITIKA I PRAVO
svetim terorom ekskluzivne istine.44 Svugdje se formiraju biopolitiki prostori: logori, nova naselja, masovni izgoni, izbjegliki kampovi. Okupacija Gaze je bazian primjer primjene nekropolitike; teror, surova biopolitika praksa i nekropolitika se siju u ime proivljenog tanatopolitikog iskustva, u ime neponovljivog zloina Holokausta.45 Jedan od paradoksa biopolitike jeste, dakle, i to da je ona revitalizirana (u punom kapacitetu koji esto obuhvata i nekropolitku) kao nehumana praksa, upravo kod onih nad kojima su primjenjivane najbrutalnije tanatopolitike metode.
44 Ibid. 45 Ibid.
184
POJAM BIOPOLITIKE
Summary Biopolitics
Even though the term biopolitics was first mentioned in the early 20th century in the works of the Swede Rudolph Kjellen, today there is a unanimous opinion that Michael Foucault laid the foundations of biopolitics in his seminars held in 1975 and 1976. His understanding of biopolitics is found in the basics of all the recent theories of life as a field of government regulations in the modern liberal democracies. As noticed by Hardt and Negri, the essential significance of Foucaults work lies in the conceptual simplification in terms of understanding of epochal transition from the disciplinary society towards the society of control where we can find biopower- power over other peoples lives. Thats the society founded on the borders of modernity and is totally articulated in the postmodern ambiance where the authority mechanisms are becoming more democratic and more immanent in all aspects of society.
Literatura
1. Giorgio Agamben, Homo sacer. Suverena mo i goli ivot, sa italijanskog preveo Mario Kopi, Multimedijani institut, Zagreb, 2006. 2. Jean-Luc Nancy, Stvaranje svijeta ili mondijalizacija, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2004. 3. arko Pai, Preobrazbe biopolitke, u Poltika misao, god. 46, br. 1, 2009. 4. Roberto Esposito, Bios, Biopolitics and Philosophy, University of Minnesota, 2008 5. Bernhard Waldenfels, U mreama ivotnog svijeta, Veselin Maslea, Sarajevo, 1991. 6. Hans Jonas, Princip odgovornost, Veselin Maslea, Sarajevo, 1990. 7. W. J. T. Mitehell, Umjetniko djelo u razdoblju biokibernetike reprodukcije, Tvra 1-2/2006. 8. Boris Groys, Uiniti stvari vidljivima, Muzej savremene umjetnosti, Zagreb, 2006. 9. Fuko, Miel, Volja za znanjem, (Pravo smrti i mo nad ivotom) 10. Achille Mbembe, Necropolitics, na engleski preveo Libby Meintjes, Public Culture, Duke University Press, 2003. 11. Michael Hardt/Antonio Negri, Imperij, Multimedijalni institut i Arkzin d.o.o, Zagreb, 2003.
185
POLITIKA I PRAVO
12. Thomas Lemke, The Birth of Bio-Politics Michel Foucaults Lecture at the Collge de France on Neo-Liberal Governmentality, na interentu dosptupno kao http://www.thomaslemkeweb.de/engl.%20texte/ The%20Birth%20of%20Biopolitics%203.pdf 13. Miel Fuko, Raanje biopolitike: predavanja na Kole de Fransu 19781979, Svetovi, Novi Sad, 2005.
186
KOMPARATIVNA SAGLEDAVANJA
Mensur HUSI
DIJALOG RELIGIJSKIH RAZLIITOSTI KAO OSNOVA SUIVOTA MEU NACIONALNIM ZAJEDNICAMA U BOSNI I HERCEGOVINI
Rezime Dijalog religijskih razliitosti kao osnova suivota meu nacionalnim zajednicama u BiH
Bosna i Hercegovina je multilateralno drutvo i drava. Multilateralna sadrajnost njenog drutva moe se pratiti jo od ranog srednjeg vijeka, a nastala je susretom najveih svjetskih civilizacija, kultura i religija na njenom prostoru. Drutvene podjele i antagonizmi, danas prisutni u bosanskohercegovakom drutvu, a koji usporavaju razvoj drutva i drave na svim poljima, uzrokovani su ratnim deavanjima. Etno-teritorijalni model dravne organizacije nije u skladu s povijesnim biem Bosne i Hercegovine. U Bosni i Hercegovini nikada nisu postojale meusobno odvojene i udaljene kulture oko ijeg diverziteta je trebalo iznalaziti neki konsocijacijski kompromis. Suivot meu nacionalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini ima viestoljetnu tradiciju, koju je neophodno afirmirati, sa ciljem prevazilaenja postojeih etnikih distanci, uzrokovanih, prije svega, izvanbosanskim utjecajima. Uloga religijskih zajednica, koje batine viestoljetnu tradiciju suivota, veoma je znaajna pretpostavka afirmacije suivota nakon posljednjih ratnih deavanja. U bosanskohercegovakom drutvu, koje je multikulturalno, multireligijsko i multiGODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA
191
nacionalno, religijske zajednice imaju ulogu odgoja vjernika za toleranciju prema pripadnicima drugih religija. Aksiom altruizma, prisutan u uenju monoteistikih religija, zahtijeva od sljedbenika ovih religija da ne ine drugima ono to ne ele da njima drugi ine. Meureligijski dijalog je dio dijaloga izmeu civilizacija. Meureligijski dijalog je oblik dijaloga imanentan ovjeku, kao Boijem stvorenju. Monoteistike religije su uvijek bile zagovornici dijaloga i susreta civilizacija.
Uvod
Bosna i Hercegovina je drutvo i drava s viestoljetnim multikulturalnim kontinuitetom. Tradicija bosanskohercegovake multikulturalnosti moe se pratiti od ranog srednjeg vijeka.1 Na teritoriji Bosne i Hercegovine susrele su se najvee svjetske religije, kulture i civilizacije. Trima konfesionalnim kontekstima: muslimansko-bonjakom, pravoslavno-srpskom i katolikohrvatskom, pridodat je u 16. stoljeu i etvrti sefardsko-idovski.2 Meu
1 Piui o drugom pohodu cara Manojla protiv Rake 1150. godine, za vrijeme vladavine bana Boria, bizantski historiar Kinam (Cinnamus) je zabiljeio: Bosna nije potinjena velikom upanu Srba, nego narod u njoj ima poseban nain ivota i upravljanja. (Mustafa Imamovi, Historija Bonjaka, Preporod, Sarajevo, 1997, str. 21.) Piui o Bosni, ljetopisac Kinam opisuje dogaaje iz druge polovine XII stoljea i navodi da ban Bori nije podanik ugarskom kralju, nego njegov saveznik. Rijeka Drina je predstavljala granicu Bosne prema Srbiji, tako da bosanski vladar nije bio potinjen ni srpskom velikom upanu. Narod u Bosni je ivio samostalno, prema svojim obiajima i imao svog vladara. (D. auevi, Pravno-politiki razvitak Bosne i Hercegovine, Magistrat, Sarajevo, 2005, str. 27.) 2 Izgon iz panjolske ostao je kljuni dogaaj za prognane idove. Poslije unitenja multikulturalnog karaktera panjolske, koja je uplovila izravno u inkviziciju, idovi su se uputili u drugu multikulturalnu zemlju Otomansko carstvo. Od 160 tisua idova protjeranih iz panjolske, njih 20-ak tisua umrlo je na putu, a 90 tisua nastanilo se u Otomanskom carstvu. Bosna nije bila njihovo odredite. Jedva da su i znali za ovu malu provinciju, kada su kretali put Turske carevine. U mnogim kasnijim generacijama ponavljane su rijei sultana Sulejmana Velianstvenog da su idovi dobrodoli u njegovo carstvo. Ali za ovo nema potvrde u turskim izvorima i prije bih rekao da se radilo o elji idova da negdje budu primljeni s ljubavlju i naklonou. A u Turskoj, u novoj sredini, dobro su doekani. Sefardi dolaze u Sarajevo kada je otomanska uprava ve u potpunosti uspostavljena, a grad se poeo razvijati u trgovaki centar. Najstariji zapisi o idovima u Bosni potjeu iz sidila, zapisnika erijatskoga suda u Sarajevu datiranih 1551. godinom. Iz tih je zapisnika oito da su se idovi obraali muslimanskom sudu, da su ve tada bili etablirani trgovci, da su sami sebe zastupali pred sudom, to sve govori u prilog tezi da su se razumjeli u zakone i dobro poznavali jezik. A sve to ne ui se preko noi, kae Predrag Finci, koji zakljuuje da su idovi stigli u Bosnu najmanje desetak, a vjerojatno i vie desetaka godina prije nego se spominju u zapisni-
192
DIJALOG RELIGIJSKIH RAZLIITOSTI KAO OSNOVA SUIVOTA MEU NACIONALNIM ZAJEDNICAMA U BIH
sljedbenicima ovih religija producirana je klima u kojoj se afirmirao osjeaj prihvatanja i priznavanja drugog i drugaijeg kao pozitivnog ivotnog sadraja. Tradicija suivota idova, krana i muslimana u Bosni i Hercegovini prisutna je vie od 500 godina. Pripadnici ove tri objavljene religije su ivjeli zajedno, jedni s drugima, istom gradu, ulici, stambenom bloku... Neprekinuta viestoljetna simbioza razliitih duhovno-kulturnih i civilizacijskih tokova, to su se susreli u Bosni i Hercegovini, uslovili su nastanak i razvoj bosanskohercegovakog drutva, kao drutveno-historijskog i kulturnog subjekta, kakvog ne susreemo u susjednim drutvima. Sakralni objekti religijskih zajednica: sinagoge, crkve i damije, koji se uzdiu jedna pored druge su materijalni pokazatelj koegzistencije pripadnika razliitih nacionalnih zajednica na prostoru Bosne i Hercegovine. Prije agresije (1992-2995.) u Bosni i Hercegovini nisu postojali nacinalno, kulturno i konfesionalno homogeni prostori. Na udaru osvajake ratne mainerije nali su se cijeli gradovi, sela, kulturni i vjerski objekti. O broju unitenih damija i crkava za vrijeme ratnih deavanja Andras Riedlmayer, ameriki strunjak za otomansko kulturno naslijee Balkana je rekao: Ukoliko bih morao dati procjenu broja unitenih damija i mesdida ili znaajno oteenih od 1992. do 1995. godine, rekao bih da se radi o brojci od preko 1.000, dok je broj unitenih ili oteenih katolikih crkava blizu 4003, istiui da je veina unitena u prvoj godini rata. Neposredna posljedica ratnih deavanja u Bosni i Hercegovini, izazvanih izvanbosanskim utjecajima, su etnike i konfesionalne distance, iji se proces prevazilaenja odvija veoma sporo. Naprotiv, Bosna i Hercegovina posjeduje bogatu kulturnu tradiciju koja moe doprinijeti prevazilaenju ovih distanci i afirmiranju meukonfesionalnih mostova. Temeljne etike vrijednosti monoteistikih religija predstavljaju pouzdanu bazu u nastojanju da tri nacionalne zajednice postignu konsenzus o temeljnim naelima njihove koegzistencije u multietnikom i multireligijskom drutvu, jer meu stanovnicima Bosne i Hercegovine postoji visokodelarativna religijska samoidentifikacija. Nuno je naglasiti da islam, kranstvo i judaizam u svojoj osnovi nisu konfliktne religije.
cima erijatskoga suda. No manje vanim od godine dolaska danas smatramo duhovne tragove idovske kulture u Bosni. (P. Finci, O sefardskoj kulturi u Bosni, <http:// www.elmundosefarad.eu/wiki/wiki/index.php>. Pristupljeno 25.06. 2010.) 3 E. Maki, Historijske odluke suda u Banja Luci, Justice report, http://www.bim. ba/bh/192/10/23630.
193
Uloga religije u procesu pacifikaciji javne sfere i u afirmaciji zajednikog dobra za sve narode u Bosni i Hercegovini moe imati vanu ulogu, samo ukoliko politici bude kritika, a ne izvor legitimacije. Prema miljenju Durkema i Malinovskog, zastupnika funkcionalistike teorije o religiji, religija je sredstvo jaanja drutvenih normi. Religija,4 kao obuhvatan pogled na svijet, moe politici dati ono to joj trenutno nedostaje: supstancijalno dobro. Tolerancija prema drugom i uvaavanje drugog utemeljena je u svetim predanjima, koja se u bosanskohercegovakom drutvu isprepliu kao meusobne zavisnosti i uslovljenosti. Religijska tolerancija, prakticirana u svim periodima povijesti Bosne i Hercegovine, predstavlja stabilnu jezgru iz koje je potrebno akceptirati implicitno prisutne temeljne ideje i principe i razviti ih u koherentnu politiku koncepciju pravde.5 Religijska tolerancija je princip Bosne, formula njenog identiteta i njenog opstanka. Meu razliitim faktorima koji poveavaju anse etnikog preivljavanja zajednice, religijske tradicije i obiaji su na prvom mjestu, jer su na Balkanu, uprkos doktrinarnom poricanju etniciteta, monoteistike religije dobile neskri4 Deniranje pojmova je prvo i osnovno naelo u sociologijskim istraivanjima. Religija (lat. religio), vjera, vjeroispovjest, religijski, vjeroispovjedni, religiozan, predan vjeri, poboan, bogomoljaki, bogobojazan. (B. Klaji, Rjenik stranih rijei, Zora, Zagreb, 1958. god., str. 1075). Etimoloki, M. T. Cixeron (106-43. p.n.e.) izvodio je pojam 'religija' iz latinskog glagola 'relegare', to bi znailo 'odraavati, brino se odnositi, izraavati potovanja'. Laktancije (240-320) je izvodio pojam 'religija' iz latinskog glagola 'religare', to znai 'vezati, povezati'. Tako religija povezuje Boga i ovjeka, na odreeni nain i sljedbenike iste religije...(I. Cvitkovi, Sociologija religije, DES, Sarajevo, 2007, str. 14.) 5 U Ahdnami, prema prijevodu Hazima abanovia, navedeno je sljedee: On (Bog) je Jedini Pomonik Ja sultan Mehmed-han, dajem na znanje svome puku i odlinjacima, da su posjednici ovog carskog fermana, bosanski duhovnici, nali moju veliku milost, pa zapovijedam: Neka niko ne smeta i uznemiruje spomenute ni njihove crkve. Neka mirno stanuju u mom carstvu. A oni koji su izbjegli, neka budu slobodni i sigurni... Ni moje visoko visoanstvo, ni moji veziri, ni moji slubenici, ni moji podanici, niti iko od stanovnika moga carstva neka ih ne vrijea i ne uznemiruje. Neka niko ne napada, niti vrijea i ugroava ni njih, ni njihov ivot, ni njihov imetak, ni njihove crkve. Budui da sam spomenutima milostivo dao ovu carsku Zapovijed, kunem se sljedeom velikom zakletvom: Tako mi Stvoritelja zemlje i nebesa, Koji hrani Svoja stvorenja, i tako mi sedam mushafa, i tako mi naeg velikog Poslanika, i tako mi 124.000 vjerovjesnika, i tako mi sablje kojom se paem, niko nee protivno uiniti ovomu to je napisano, dok ovi budu pokorni mojoj slubi i vjerni mojoj zapovijedi. (H. abanovi, Turski dokumenti u Bosni i Hercegovini iz druge polovine XV stoljea, u: Istorijskopravni zbornik, sv. 2, Sarajevo, 1949, str. 200-206)
194
ven etniki profil. One su svojim ritualima, obiajima, svetim jezikom, svetim tekstovima i svojim sveenstvom bile glavni faktor oblikovanja i ouvanja etnikog identiteta. Svete knjige judaizma, kranstva i islama pozivaju svoje pripadnike da iskorae izvan svojih zatvorenih krugova i da promisle i prihvate razliitosti kao Boiji dar. Demokratski sekularizam, kao nain na koji je ureen odnos drave i religije u Bosni i Hercegovini, osigurava prostor svim religijama da uestvuju u procesu izgradnje sigurnog i slobodnog drutva. Sekularna drava Bosna i Hercegovina koja garantuje pojedinanu i kolektivnu slobodu religije, odnosi se prema pojedincima kao prema graanima, bez obzira na njihovu religiju, nije ustavno povezana ni sa kakvom religijom niti nastoji da promovie ili se mijea u religiju.6 Te vrste odnosa su u sekularnoj dravi: 1. religija i pojedinac, gdje vai princip slobode religije; 2. drava i pojedinac, gdje vai princip graanstva; 3. drava i religija, gdje vai princip odvajanja. Bosna i Hercegovina, kao sekularna drava,7 garantira pojedinanu i kolektivnu slobodu religije. Drava se prema pojedincima odnosi kao prema graanima, bez obzira na njihovu religiju. Ona nije ustavno povezana ni s jednom religijom, niti nastoji promovirati religiju ili se mijeati u nju.
6 D. E. Smith, India as a Secular State, Princeton University Press, Princeton 1963, str. 4 7 Prvi princip sekularne drave sloboda religije jeste pravno i u dovoljnoj mjeri garantiran u relevantnom pravnom aktu Bosne i Hercegovine. Pored ovog zakona, ustav BiH garantira slobodu misli, savjesti i vjere, a Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njeni protokoli (aneks IV lan ii t. 3.) neposredno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prioritet nad svakim drugim zakonom. Obim prava i obaveza pojedinca ne zavisi od njegove religije ili uvjerenja. Zabranjena je svaka diskriminacija, ukljuujui i onu na osnovu religije (Aneks IV, lan II, t. 4.). lanom 14. Zakona o slobodi vjere i pravnom poloaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini se proglaava da su crkve i vjerske zajednice odvojene od drave, a to znai: drava ne moe priznati status dravne vjere ni jednoj vjeri, niti status dravne crkve ili vjerske zajednice ni jednoj crkvi ili vjerskoj zajednici; drava nema pravo mijeati se u unutranju organizaciju i poslove crkava i vjerskih zajednica; nijedna crkva ili vjerska zajednica ne moe dobiti posebne privilegije od drave, niti njeni slubenici mogu formalno uestvovati u radu politikih ustanova. (F. Kari, navedeno djelo, str. 29)
195
Zato religije mogu doprinijeti pomirenju? Neophodno je prevazii sve uzroke antagonizama meu nacionalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini, jer je samokritika religije put ka pomirenju. Mjerila za ovo postavila je Izjava o svjetskom ethosu, koju je izglasao Parlament svjetskih religija 4. rujna 1993. godine u ikagu. Ova Izjava, koju su potpisali predstavnici svih svjetskih religija (takoer krani, idovi i muslimani), smjera na to da se, bez obzira na nepremostive doktrinarne razlike (Boija jednoa u islamu i trinitarna dogma u kranstvu), barem u podruju etosa, objasni temeljni konsenzus: konsenzus s obzirom na obavezujue vrijednosti, stalna mjerila i osobna temeljna dranja. ikaka Deklaracija polazi odatle da u svim velikim religijama unato svim sadranim razlikama ve postoje isti ili slini etiki temeljni zahtjevi i stalne upute koje bi trebalo osvijetliti jae nego ranije.8 Na ovom temelju, sve tri religijske zajednice u Bosni i Hercegovini mogu obrazovati svoje sljedbenike na sljedeim principima: obavezati se na kulturu nenasilja i potivanje ivota; obavezati se na kulturu solidarnosti i pravednosti svjetskog ekonomskog poretka; obavezati se na kulturu tolerancije i ivota u istinitosti; obavezati se na kulturu jednakopravnosti i partnerstva mukarca i ene.9 ovjek je, po prirodi, religiozno bie. Veliki broj vjernika je u naoj zajednici, s razliitim stepenom ispoljavanja religioznosti. U Bosni i Hercegovini, u principu, musliman je Bonjak, pravoslavac je Srbin, a katolik Hrvat. Nekada su stanovnici Bosne i Hercegovine bili Bonjani pravoslavne, katolike i islamske vjeroispovijesti. Religija je upotrijebljena za potcrtavanje etnikih razlika meu njima. Esencijalna pretpostavka tolerancije i suivota meu etnikim zajednicama u Bosni i Hercegovini je vei nivo poznavanja principa religije drugih nacionalnih zajednica. Ovo znanje e pomoi da se prevlada uskogrudnost vlastitog stava i miljenja prema sljedbenicima drugih religija, u ijim svetim spisima se posebno naglaava afirmiranje drugog i razliitog. Multikulturalnost i multikonfesionalnost e u tom sluaju biti poimani kao komparativne prednosti.
8 K. Josef-Kuschel, Spor oko Abrahama, Svjetlo rijei, Sarajevo, 2001, str. 219. 9 K. Josef-Kuschel, navedeno djelo, str. 219.
196
U monoteistikim religijama osnovu za dijalog ine etiri principa: uvjerenje da je Bog Kreator svijeta, uvjerenje da je Bog ovjeanstvo stvorio od jednog ovjeka i jedne ene, etiki principi: ne ubij, ne kradi, ne lai, ne ini preljubu; vjera u eshatoloku odgovornost za vlastita djela. Svjedoanstvo o ekumeni u smislu uzajamnog uenja, studiranja i duhovnog tretiranja predstavlja Abrahamovo bratstvo, koje od 1967. godine u Francuskoj promovira meureligijski rad na razumijevanju. Pod pokroviteljstvom voa triju velikih religijskih tradicija u Francuskoj, ova je Fraternite d Abraham nametnula sebi zadau promicanja duhovnih, moralnih i kulturnih vrijednosti Ibrahimovske/Abrahamovske tradicije, produbljivanje uzajamnog razumijevanja, kao i socijalne pravednosti i moralnih vrednota, zatite i promicanja mira.10 To su zajedniki etiki korijeni, kao i zajednika genealogija od poslanika Ibrahima/Abrahama.11
Zajedniki doprinos dijalogu triju objavljenih religija

Osnovna svrha postojanja razlika meu ljudima je da jedni druge upoznaju i priznaju, da jedni drugima budu nadopuna, a ne nedostatak, a da se arenilo ljudskih rasa, jezika, kultura, civilizacija i karaktera prepoznaje kao manifestacija neograniene Boije mudrosti i savrenosti. Dijalog meu pripadnicima objavljenih religija je mogue ostvariti na razini ethosa. Razliito poimanje teolokih pitanja nuno ne mora i ne treba biti polazina taka dijaloga, jer su islamsko uenje o Bogu i kranska trinitarna dogma u potpunosti suprotni. Potrebno je naglasiti da se u svetim knjigama akcentira potivanje ivota, imovine i dostojanstva drugih ljudi. Prema kuranskom kazivanju, svi ljudi i ene su potomci jednog ovjeka i jedne ene: O ljudi, Mi vas od jednog ovjeka i jedne ene stvaramo, i na narode i plemena vas dijelimo, da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najvie boji. Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno nita. (Al-Hudurat, 13)
10 K. Josef-Kuschel, navedeno djelo, str. 270. 11 J. Chittister, M. S. Shakur Chishti, R. A. Waskow, The Tent of Abraham, Stories of Hope and Peace for Jews, Christians and Muslims, Beacon Press, Boston, 2006, str. 183.
197
U Starom zavjetu idovima se nareuje: Ne ubij!(Pnz, 5,17) Slinu odredbu imaju krani, zapisanu u Novom zavjetu: Ne ubij! Ko ubije, bit e odgovoran sudu. (Mt, 5,21) Zapovijed vam novu dajem: ljubite jedni drug! (Iv,13,34) U sljedeoj zapovijedi se sugerira jo prisniji odnos prema drugom: Sve to elite da vama ljudi ine, inite i vi njima! (Mt,7,12) Naelo pravednosti u odnosima meu ljudima je izraeno u sljedeim biblijskim reenicama i kuranskim ajetima: Ne poeli kue blinjeg svoga... niti ita to je blinjeg tvojega.(2. Mojsijeva, 20,17) A vama vaa vjera, a meni moja. (Al-Kafirun, 6) Ako oni budu skloni miru, budi i ti sklon. (Al-Anfal, 61) Onome ko od odmazde odustane, bit e mu to od grijeha iskupljenje. (El-Bekare, 208) Reci: O sljedbenici Knjige, doite da se okupimo oko jedne rijei, i nama i vama zajednike: da se nikome osim jednom Bogu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim ne smatramo, i da jedni druge, pored jednog Boga, bogovima ne drimo! Pa, ako oni ne prestanu, vi recite: Budite svjedoci da smo mi muslimani! (Alu Imran, 64) I sa sljebenicima Knjige raspravljajte na najljepi nain ne s onima meu njima koji su nepravedni i recite: Mi vjerujemo u ono to se objavljuje nama i u ono to je objavljeno vama, a na Bog i va Bog jeste Jedan i mi se Njemu pokoravamo. (El-Ankebut, 46) Od muslimana se trai da s drugima raspravlja na najbolji nain, da im ne ini fesada, jer Allah ne voli one koji nered siju. Istinski musliman je onaj koji ne uznemirava druge ljude jezikom svojim i postupkom svojim (El-Buhari, 23/4, Hifzu el-lisan, br.6090) Zbog toga smo Mi propisali sinovima Israilovim: Ko ubije jednog ovjeka kao da je pobio cijelo ovjeanstvo, a ko spasi jedan ljudski ivot kao da je spasio cijeli ljudski rod. (El-Maide, 45) Ustav islamske drave (grada Medine), poznat kao Medinska povelja, sadravao je paragrafe u kojima se reguliraju graanska, kulturna i vjerska prava krana i idova i jedan je od najranijih drutvenih ugovora koji sadri princip tolerancije.12 Ukratko, dokument koji neki smatraju i prvim
12 Medinski ustav je pretea svih deklaracija i konvencija u kojima se naglaavaju ljudska prava.
198
pisanim ustavom uope, nemuslimanima je garantirao slobodu savjesti, vjeroispovijesti i suenja, prema zakonima vlastite vjere, ili, savremenim rjenikom kazano, kulturnu, vjersku i pravnu samostalnost/autonomiju u okrilju islamske drave.13 O pretpostavkama dijaloga meu sljedbenicima knjige Smail Bali kae: Unato razliitim stavovima koje islam, s jedne strane, a kranstvo i idovstvo, s druge, imaju o odreenim centralnim pitanjiima, moe se, po teologiji islama, zastupati miroljubivi suivot objavljenih religija. To je u odreenom smislu i vjerska zapovijed. Islam je rado spreman za dijalog i otvoren za zajednike potrebe. Mogua je suradnja. Ona je danas neodgodivi zahtjev.14 Dosadanjem dijalogu najvie je doprinijela religija, mada je ona, u vrijeme ratnih sukoba, bila upotrijebljena u ideoloke svrhe. Meureligijski dijalog je dio dijaloga izmeu civilizacija. Meureligijski dijalog je oblik dijaloga imanentan ovjeku, kao Boijem stvorenju. Monoteistike religije su uvijek bile zagovornici dijaloga i susreta civilizacija. Univerzalni primjer dijaloga je Sarajevo, kao na evropski Jerusalem. Stoljeima tu egzistiraju razliite religije i civilizacije. Dakle, bitna odrednica bosanskohercegovakog drutva u povijesti je otvorenost. Ovu otvorenost dr. Demaludin Lati predstavlja na sljedei nain: Ipak je ovdje, u Bosni, bilo mnogo vie tolerancije i mnogo due su trajali periodi prosperiteta i mira nego povremena klanja i ubijanja. Kada su ovdje, u esnaestom i sedamnaestom stoljeu, bili na jedan prirodan nain, uspostavljeni takvi drutveni odnosi u kojima je svaka kultura i nacionalnost ivjela unutar same sebe i istovremeno, u prirodnoj mjeri, okrenute drugome, svaka vjerska i narodna skupina je prosperirala i tada smo imali, istina zahvaljujui velikom kiobranu jedne svjetske imperije nad Bosnom, zlatno doba Bosne. UNESCO je, prije nekoliko godina, objavio svoj separat o pluralnoj paniji, pluralnoj dravi u kojoj su studirali i pisali zajedno, Ibn Rud, Majmonides i Roder Becon, musliman, Jevrej i kranin, potpomagali se i razumijevali, jer to drutvo nije bilo bogato samo po svojoj kulturi, nego je bilo i ekonomski prosperitetno drutvo.15 U periodu izmeu dva svjetska rata Bosna i Hercegovina, i pored diskon13 R. Hazovi, Muslimani u dijalogu s drugima i sa sobom: svetopovijesne i hijeropovijesne paradigme, El-Kalem, Sarajevo, 2002, str. 102. 14 K. Josef-Kuschel, navedeno djelo, str, 233. 15 D. Lati$$, Duh Bosne, u Zborniku: Bosanski duh, Odbor savjetovanja Bosna i Hercegovina mogunosti i perspektive razvoja, Sarajevo 1999, str. 26.
199
tinuiteta svoje dravnosti, sauvala je obiljeja multikulturalnog drutva. O tome svjedoe i izvjetaj novinara Johna Gobbsona, koji je pribiljeio 1930. godine da se muslimani izdvajaju na sarajevskim ulicama svojom tradicionalnom nonjom. Meni je ipak bilo najudnije od svega, dodao je, kako se oni svi skupa tako savreno slau jedni s drugima. 16 Tri godine prije toga slino miljenje je iznio i jedan ameriki autor: Ovdje ovjek moe vidjeti bosanskog seljaka pravoslavne vjere kako ubacuje milodar u alicu slijepog muslimana koji ui i svira gusle pred ulazom u damiju. Gledajui one mirne male prodavnice u kojima se poslovno drue krani, muslimani i idovi, a svaki od njih poslije odlazi svojim putem u katedralu, damiju ili sinagogu, upitao sam se nije li tolerancija jedna od najveih ljudskih vrlina. 17 Kao izraz ove duhovne samobitnosti i otvorenosti za drugo i drugaije moglo se desiti da Osman-paa Bonjak u svom rodnom selu Kazancima u Hercegovini sagradi damiju i crkvu,18 jer jedna drugoj nisu smetale; da se Muftija Kurt suprotstavi proganjanju Srba iz Srpske varoi u Tuzli19; da
16 N. Malkom, navedeno djelo, str. 180. 17 N. Malkom, navedeno djelo, str. 153. 18 Ova svetita su bila potrebna jedna drugom da bi se prepoznali i identicirali kao identiteti. 19 Koliko je uvaeni muftija Kurt bio poznat i omiljen u narodu, bez razlike na vjeru i naciju, najbolje je potvrdila njegova velika denaza 23. juna 1963. kojoj su pored desetak hiljada graana prisustvovali elnici sreske i optinske skuptine u Tuzli, lan i izlaslanik Komisije za vjerska pitanja izvrnog vijea BiH. Jedan od onih koji su se opratali je i proto ore Jovanovi, opisujui njegove ogromne i neprocjenjive zasluge pravoslavnom stanovnitvu. On je iznio par detalja koji veoma uvjerljivo ilustruju patriotsku svijest Kurta kada je svojim velikim autoritetom, ugledom i smjelou sauvao pravoslavnu crkvu od faistikog okupatora. Prof. dr. Mustafa ehovi je rekao: Ima linosti koje u kriznim situacijama reaguju ljudski, nevoeni nikakvom ideologijom osim svog linog potenja. Takav je bio muftija Kurt. Znao je da su u jednom periodu nae istorije osjeanja vjerskog i nacionalnog bila bioloka nunost, a da nikako vjerska osjeanja nisu i nacionalna. Rat je harao naom zemljom. Najvea nesrea je zaprijetila njegovim Tuzlacima Srbima potpuno unitenje srpske varoi i pravoslavne crkve. Otiao je u Gestapo i po cijenu svog ivota zaprijetio da e svi Muslimani u umu ako bude odmazde nad Srbima. Uspio je. Nije pakleni plan ustaa i Nijemaca ispunjen. Njemu to nije bilo teko, jer je govorio uvijek u Aljinoj kafani da je lo ovjek za koga ne postoji neto zbog ega je spreman da umre. Ostavio je za sobom neizbrisiv trag dobrog i potenog ovjeka. On je bio astan primjer koji treba da slui, a dobrim djelima da se pomogne drugima. Sa ovog svijeta otiao je ista obraza (D. Trifkovi, Vremeplov II, Beograd, 1981, str. 150.)
200
se Mehmed-ef. Handi suprotstavi proganjanju srpskog stanovnitva iz Sarajeva,20 a da Dervi Korkut 1941. godine, kustos Zemaljskog muzeja Sarajevo, skloni idovsku Hagadu21 od Nijemaca, koji su prvo nju zatraili.
Temeljito religijsko obrazovanje primarna pretpostavka suivota

Mladima u Bosni i Hercegovini je potrebno iroko religijsko obrazovanje. iroko religiozno, moralno i estetsko obrazovanje je u komunistikom sistemu u Bosni i Hercegovini bilo zaputeno u korist ideolokog, tako da su iz kola izlazili nedovreni ljudi. Zajednica se gradi na temeljnim vrijednostima vjere, i ba te vrijednosti omoguavaju njeno duhovno jedinstvo. Danas je potrebno graditi ovjeka meu pripadnicima religijskih zajednica u Bosni i Hercegovini. Ukoliko se postigne uspjeh na tom planu, izgradit emo mostove saradnje jednih s drugima. Da bi se poveo uspjean interreligijski dijalog, ne bi valjalo, u ime dobre volje, vjetaki ublaavati i eliminirati razlike. Njih valja prihvatiti kao injenice od kojih e se u dijalogu poi. Cilj interreligijskog dijaloga mora biti realan; on prema tome ne moe biti u prevazilaenju razlika, nego u sagledavanju one istosti, ili
20 Kada je 1941. godine, Paveliev izaslanik doao kod njega da potpie progon Srba iz Sarajeva, on je sa police uzeo Kur'an i kazao:' Recite gospodinu Poglavniku da sam se zakleo nad ovom Knjigom da nikome neu zlo uiniti. Poklonite mu ovo, zamolite neka proita i neka vidi na emu je moja zakletva. Nikoga neu progoniti pa makar meni prvom otila glava...' ( E. ampara, navedeno djelo, str. 9) 21 Nikada Hagada nije bila javno izloena. Uvijek se uvala na posebnom mjestu i bila dostupna samo oima izabranih. Nije se vidjela, ali se za nju znalo, pa je u aprilu 1941, nakon ulaska njemake vojske u Sarajevo, jedan od prvih predmeta koji su zatraili bila upravo Sarajevska Hagada. Dovitljivou Joze Petrovia, tadanjeg direktora i Dervia Korkuta, kustosa Zemaljskog muzeja, Hagada im nije predata. Obertrunbanrer Fortner je ostao zbunjen kada su mu rekli da je neki njemaki ocir "upravo bio tu i odnio knjigu... a ko zna kako se zove, kako se to smije i pitati" (...) Tako je Hagada ostala u Sarajevu da 1992. doeka novi rat i da ponovo bude spaena na misteriozan nain. Ovag puta heroj spaavanja je bio dr Enver Imamovi, direktor Muzeja, koji je sa nekoliko hrabrih policajaca i pripadnika teritorijalne odbrane izvukao Hagadu iz Muzeja, sa prve linije fronta, u sigurnost trezora Narodne banke.(J. Finci, Misterija Sarajevske Hagade<http://www.benevolencija.eu.org>. Pristupljeno 16. 09.2010.)
201
barem slinosti, koja proizlazi iz injenice da se u sreditu svake religije nalazi homo religiosus.22
Naini utjecaja religijskih zajednica na proces pomirenja u Bosni i Hercegovini

Religijske zajednice mogu doprinijeti pomirenju na sljedei nain: Uiti mlade narataje vjernosti vlastitoj tradiciji uz, istovremeno, potivanje tradicija drugih; prihvatanje drugog kakav jeste, u njegovoj drugosti. Odgajati mlade narataje na asovima vjeronauke u kolama za promicanje kulture mira i tolerancije. Predstavnici religijskih zajednica zajedniki treba da osude zlo koje se javlja u drutvu, bez obzira na to ko ga inio. Promovirati potivanje pripadnika drugih religijskih zajednica kao Boijih stvorenja. Odgajati i obrazovati svoje sljedbenike za dijalog, jer se samo dijalogom moe doi do zajednitva u razliitostima. Dijalog traga za zajednikim takama koje mogu biti zajednika osnova pomirenja. Osnovati meureligijska vijea u svim veim gradovima Bosne i Hercegovine, koja e promovirati suivot i toleranciju meu pripadnicima religijskih zajednica u Bosni i Hercegovini Potrebno je da doe do oprosta, povjerenja i pomirenja u Bosni i Hercegovini, jer su oprost, povjerenje i pomirenje visoko moralni inovi. Oprostiti ne znai zaboraviti, nego samo ukloniti jednu smetnju koja ne bi kvarila budue odnose s blinjim. Oprostiti ne znai blinjega osloboditi njegove krivice, greha i odgovornosti.23 Meutim, vrlo este prepreke razumijevanju su konsante naeg mentaliteta, koje se pokazuju kao smetnja razumijevanju, povjerenju i pomirenju. Neophodno je odvojiti moralnu odgovornost naroda od krivine i pravne odgovornosti pojedinca. Pozitivna percepcija religije akceptira religije kao mostove, spone meu ljudima.
22 M. Baki-Hayden, O mogunostima za dijalog izmeu razliitih religija, u Zborniku: Interreligijski dijalog kao vid pomirenja u jugoistonoj Evropi, Beogradska otvorena kola, Beograd, 2001, str. 196. 23 . unji, Religija I, igoja tampa, Beograd, 1998, str. 238
202
Predefiniranje pojma tradicija moe doprinijeti pomirenju meu pripadnicima razliitih religijskih zajednica. Ako je tradicija najbolji izbor iz prolosti, Bosna i Hercegovina ima mnogo toga to bi moglo biti osnova suivota meu razliitim nacionalnim zajednicama. Neophodno je iz tradicije preuzeti sve ono to je istinito, pozitivno to je za nas dragocjeno. Ne bi trebalo iz nje zaboraviti i ono negativno, sa ciljem da se ono ne ponovi. Potrebno je uvati se tradicionalizma, ideologije koja potomcima namee ideje, vjerovanja, vrijednosti i norme njihovih predaka da ih slijede bez pogovora i prigovora, ne obazirui se na promjene u spoljanjoj sredini ili unutranjem iskustvu. Tradicionalizam ili zatvorena svijest stoji na putu pomirenju. Etniki sukobi su poveali etniku i religijsku koheziju grupe za vrijeme ratnih deavanja u Bosni i Hercegovini. Nunost dijaloga meu sljedbenicima Knjige namee i 21. stoljee, za koje mnogi teoretiari smatraju da e biti stoljee vjere, u kojem e vei broj ljudi izvjesnost traiti u sferi vjere. Posebno treba imati u vidu i injenicu da tehnologija, koja je svoj uspon doivjela u 20. stoljeu i ponudila enormne materijalne mogunosti, nije ovjeka ispunila odlikom koja mu ini ivot na ovom svijetu smislenim. Bez potpune spoznaje u vjeri nema dijaloga i tolerancije, a time ni suivota. Ova spoznaja je put pomirenja. Ona podstie ljude da sva stvorenja prihvataju kao Boija. Vjerske zajednice ne smiju dozvoliti da se zlo prepusti zaboravu, nego e analizirati uzroke koji su doveli do njega. Nee dozvoliti ni dalju upotrebu vjere za rjeavanje problema koji pripadaju drugim nivoima drutva. Ako u poslijekonfliktnom drutvu, kao to je bosanskohercegovako, imamo jednu takvu intelektualnu konfuziju, dakle ne razlikujemo religijski i etniki identitet, onda potkopavamo legitimnost religije kao instrumenta mira, a njen unutarnji potencijalni za razrjeenje konflikta biva ozbiljno ugroen. Stoga, moda iz upravo najsebinijih razloga po kojima elimo da vjera ili pripadnost etnikoj grupi budu jedini razlog postojanja ovjeka, moramo dopustiti da na susjed, isto tako u miru, gradi svoj identitet, i to u pravcu u kome on to eli. Ekumenska svijest pretpostavlja volju za istinom i spremnost na suprotstavljanje ignoriranju drugog i drugaije. Potrebna je jedna nova teologija, koja e ljudima u religijama argumentirano omoguiti odravanje vlastitoga polaganja prava na istinu, bez iskljuivanja ili sataniziranja zahtjeva drugih za istinom. Svaki narod - bez obzira na dob, spol, rasu, boju koe,
203
tjelesnu i duhovnu sposobnost, jezik, religiju, politiki nazor, nacionalno ili socijalno podrijetlo - posjeduje neotuivo i nedodirljivo dostojanstvo... svaki narod treba drugome, svaka rasa treba drugoj, svaka religija treba drugoj doi u susret s tolerancijom, respektom i dubokim potovanjem. Manjine - bile one rasne, etnike ili religiozne vrste - trebaju nai zatitu i poticaj.24 Svaa u abrahamovskoj kui moe se prevazii vraanjem na zajednike iskone. Nijedna od tri monoteistike religije nije istroila svoje mirovne energije, a vjerovatno ih jo mnogo nije ni otkrila. Na iskonu svih triju religija lei jedan izvor mira, koji su fundamentalizam i iskljuivost na svim stranama zatrpavali. Ovaj se izvor zove Abraham/Ibrahim, a.s. Ipak, danas smo svjedoci da slubeni glasovi iz vrhova vjerskih zajednica upozoravaju na neprihvatljivu nacionalnu (zlo)upotrebu religija i alju ekumenske poruke, koje mogu bitno doprinijeti saniranju teko naruenih nacionalnih odnosa, obnovi povjerenja i pomirenja. Velike svjetske religije su oduvijek uile ljude, prije svega, dijalogu s Dragim Bogom, a zatim i dijalogu sa svijetom prirode i svijetom povijesti. Nedostatak ove vrste dijaloga uvijek je producirao konflikt ne samo meu pripadnicima drugih religijskih zajednica, nego i unutar iste religijske zajednice.
24 K. Josef Kuschel, navedeno djelo, str. 220.
204
Summary The dialogue between the religious differences as the basis for the coexistence of different ethnic communities in BiH
Bosnia and Herzegovina is a multilateral society and country. The Multilateral content of its population can be traced back to the early medieval centuries, and it was triggered by the meeting of different world civilizations, cultures and religions on its land. The social fractioning and antagonism that are present today in BH society and which slow down the development of our society and the country in all the possible spheres have been caused by the war happenings. The ethno-territorial model of the organization of the country does not match the historical spirit of Bosnia and Herzegovina. In Bosnia and Herzegovina, there have never existed mutually separated and distanced cultures whose diversity demanded a compromise. The coexistence of the ethnic communities in Bosnia and Herzegovina has many centuries long tradition, which needs to be reaffirmed in order to overcome the existing ethnic distances, mainly caused by the influences from outside of Bosnia and Herzegovina. The role of religious communities, which have cherished the tradition of coexistence for centuries, is a very important condition for affirmation of the coexistence after the previous war happenings. In the BH society, which is multi- cultural, multi- religious and multi- national in its nature, religious communities have the greatest responsibility in the spiritual upbringing of their followers and guiding them to be tolerant of the followers of other religions. The axiom of altruism, which is present in the teachings of all monotheistic religions, demands from their followers not to do to others that which we do not want them to do to us. The interreligious dialogue is a part of the dialogue between civilizations. The interreligious dialogue is a form of dialogue that is immanent within a man as a human being. The monotheistic religions have always been for the interreligious dialogue and the coexistence of civilizations.
205
Muamer JUSI
ISUS POVIJESTI I(lI) KRIST VJERE
Rezime
Mit ili stvarnost? Kakvo je Isusovo porijeklo? Je li samo ovjek ili je moda imao i neku drugu narav? Koja je njegova uloga bila u ovom pojavnom svijetu? Sr Isusovog uenja mogla bi se saeti u etiri proroke reenice: Ispunilo se vrijeme; Kraljevstvo Boije je blizu; Obratite se; i Vjerujte evanelju. Krani vjeruju da je Isus Krist ujedno Sin Boiji i Sin ovjeiji, boansko i ljudsko bie. Uzeo je za sebe ljudsku narav, te svojom smru preuzeo grijehe svih ljudi, nainivi na taj nain pomirenje ljudi s Bogom. Bit kranske vjere sastoji se od tri dijela: vjera u Boga, Isusa Krista i Svetog Duha. Analiza te problematike predmet je istraivanja koje nosi naslov Isus povijesti ili Krisr vjere.
207
ISUS POVIJESTI
Mit ili stvarnost? Kakvo je Isusovo porijeklo? Je li samo ovjek ili je moda imao i neku drugu narav? Koja je njegova uloga bila u ovom pojavnom svijetu? Ova i mnoga druga pitanja su sebi postavljale generacije poslije Isusove smrti. Sa ovakvim pitanjima susreemo se i danas. Ona su dovela do velikih razmimoilaenja izmeu krana, muslimana i idova. Krani mu pridodaju i boansku narav, idovi su oekivali Mesiju, muslimani ga smatraju samo jednim u nizu Boijih poslanika, dok su pojedini teolozi dananjice miljenja da je linost Isusa ipak samo mit. Kranstvo je jedna od najveih svjetskih religija. Unutar njega postoje druge brojne religije koje se meusobno razlikuju u bitnim doktrinarnim pogledima, iako sve one poivaju na zajednikom temelju: tovanju, vjerovanju u Isusa Krista, po kome je ova religija dobila svoje ime. Pogledi na prirodu Kristove osobe izazvali su brojne rasprave i razilaenja izmeu Jevreja i krana, te na kraju i izmeu muslimana i krana. Prije nego iznesem ostala vjerovanja kranske religije o naravi Kristove osobe, neophodno je da se upoznamo sa ivotom i uenjem Isusa Krista. Krani vjeruju da je Isus Krist Sin Boiji i Sin ovjeji potpuno ljudsko bie i potpuno boansko, savreno i bezgrijeno. Isus je na sebe uzeo ogranienja ljudske naravi. Takoer je preuzeo odgovornost za grijehe itavog ljudskog roda, pomirujui Boga s ljudima i ljude s Bogom. To se naziva pomirenje, koje je Isus postigao svojom smru. Sutina Isusova uenja mogla bi se saeti u etiri njegove proroke reenice: Ispunilo se vrijeme; Kraljevstvo Boije je blizu; Obratite se; i Vjerujte evanelju.Isus je nauavao da je on taj s kojim se ispunjava Vrijeme, da s njime dolazi spasenje Boijeg naroda na Zemlji. Pozivao je Jevreje da uu u kraljevstvo Boije, to je podrazumijevalo poziv da prihvate Boije vodstvo i da ive kao Njegovi podanici. Pozivao ih je da se vrate istinskoj odanosti Bogu i da odbace pretjerani materijalizam zbog koga su poricali postojanje due i Boga. Isusova poruka bila je univerzalna.1
1 Lati, Demaludin, Svjetske religije II, Bosanica print i Bosanski kulturni centar, Sarajevo, 1999., str. 74.
208
ISUS POVIJESTI I(LI) KRIST VJERE
Fundamentalna teologija
Teologija je, snagom znaenja rijei, znanost o Bogu. Po definiciji sv. Anselma ona je fides quaerens intellectum - vjera koja trai razumijevanje. Fundamentalna oznauje da je ona traenje temeljnoga opravdanja vjere ili istraivanje temelja vjere. Povijesna injenica Isusa Krista temeljni je uvjet kranske vjere. Crkva vjeruje da je Isus Bog i ovjek. S uvjerenjem da je on Bog i da je ivio na zemlji kranstvo stoji i pada. Teologija razumski izrie ono to vjernik vjeruje. Ona je nastojanje da se razumom shvati ono to je dostupno samo vjeri. Objekt fundamentalne teologije jest objava i Crkva. Isus Krist je utemeljitelj Crkve, on sam je objava, subjekt i objekt kranske vjere. Subjekt, ukoliko je kao ovjek prvi bio vjerno posluan Ocu do smrti na kriu, a objekt ukoliko je onaj u koga krani vjeruju. Isusa Krista posreduje Crkva.2
Nauk Crkve o Isusu

Kranstvo je povijesna stvarnost, a Crkva zajednica koja ima svoj historijski razvoj. Njezin je utemeljitelj i osniva Isus iz Nazareta. Za Crkvu je od znaajne vanosti istina da je Isus Krist povijesna osoba, da je ivio i da ju je utemeljio. U Crkvi nije najvaniji nauk, nego Isus iz Nazareta. Crkva ivi od njegove rijei, njegovih djela, njegovog poduavanja apostola kerigmi, njegove smrti i misterioznog uskrsnua, ona ide njemu ususret oekujui njegov pojavak na kraju vremena kao Mesije, ona je njegovo Tijelo, njegova zarunica. Kao to je Bog glava Isusu, tako je i on glava Crkvi.Crkva nije skup vjernika koji vjeruju u Boga, nego zajednica koja vjeruje u bogoovjeka. U njemu ona vidi Boga, najavu kraljevstva Boijeg, po njemu kao osobi ona dolazi k Ocu koji je cilj ovjeanstva, u njemu vidi onoga koga je Bog poslao za otkup grijeha, njegovo izmirenje ljudi s Bogom. Crkveno uenje se razlikuje od religija. U religijama je Bog nedokuiv, nepovijestan. U Crkvi je Bog postao ovjekom, dokuiv je povijesnim sredstvima istraivanja. Prema uenju Crkve, Isus Krist je vjena boanska rije Logos, Sin Boiji koji je uao u nae vrijeme i prostor, postao ovjekom, ivio s nama, umro i uskrsnuo da bi tako vjeno, ne samo kao Bog nego i kao ovjek, vladao svom stvarnou. Crkva je izravno Boije djelo.
2 Ivani, Tomislav, Isus iz Nazareta povijesna osoba, Teovizija, Zagreb, 1995., str. 7.
209
Nauk Crkve je da je Isus istodobno Bog i ovjek. Odijeli li se u njemu Boga od ovjeka ili ovjeka od Boga, Crkva nestaje. S obzirom na to da je porijeklom idov, Jevreji nisu nikada sumnjali u njegovu povijesnu opstojnost, ali su odbacili injenicu da je Bog. Nisu mogli vjerovati da Bog moe umrijeti, biti bievan, izrugivan i raspet. Tokom ljudske povijesti neki su pokuali zanijekati njegovo boanstvo, drugi njegovu povijesnost, a trei i jedno i drugo. Meu suvremenim vjernicima esto je nedovoljno naglaena ljudskost i povijesnost Isusa iz Nazareta, kao i korjenita razliitost Crkve i Isusa Krista od religija i njihovih utemeljitelja. Stoga, u narednom poglavlju iznijeu miljenja o povijesnosti Kristove osobe, prve Crkve, historijske zapise o ivotu i nauku Isusa, te obrazloiti pravu prirodu Isusa i zakljuke Crkve po tom pitanju.
Evanelja
Obzirom da evanelja predstavljaju jedan od glavnih izvora za Isusov ivot, za njegov ministerij, osvrnut u se na injenice o Isusovoj povijesnosti o kojima govore evanelja, ta evanelja u osnovi znae, te kako su nastajala i zbog kojih razloga nisu odmah po Isusovoj smrti napisana. Izraz evanelje ili radosna vijest, potjee ve iz Staroga zavjeta. Izaija 52, 7 govori o nositeljima radosne vijesti. Isus je istovremeno navjestitelj Radosne vijesti i osobno Radosna vijest. On nagovijeta dolazak kraljevstva Boijeg i sve avolske sile moraju odstupiti gdje se ono pojavi. Isus je mesijanski kralj, uspostavljen inom svoje smrti i uskrsnua. On je onaj koji spaava, koji donosi Radosnu vijest i spasenje. Upravo Marko svoje evanelje poinje rijeima: Poetak evanelja, radosne vijesti o Isusu Kristu (Mk 1, 1). Kao to vidimo Marko svoje evanelje ne poinje rodoslovljem Isusa, kao to to ini Matej, ne poinje svoje pisanje kao povijesni izvjetaj o onome ta je Isus radio, kako je ivio, nego kao dolazak Radosne vijesti koju nosi Isus. On poinje odmah sa Isusovim ministerijem, javnim djelovanjem, jer time zapoinje vrijeme spasa. Prva Crkva tek u 2. stoljeu upotrebljava izraz evanelje za kanonske tekstove.3 Jedno od brojnih pitanja jeste, kako to da se prva Crkva nije interesovala za dogaaje i osobu Isusa Krista, nego je od samih poetaka nagovijetala Radosnu vijest o spasu, iskupljenu Isusa za sve ljude, a najvie
3 Ibid., str.46.
210
je naglaena Isusova smrt i uskrsnue, njegovo pomirenje Boga s ljudima i ljudi s Bogom. Tomislav Ivani navodi da ...Neki teolozi, poput Latourellea, smatraju da je razlog u tome to je u prvim desetljeima nakon Kristove smrti i uskrsnua u prvoj zajednici jo uvijek bila iva usmena i osobna predaja onih koji su vidjeli Isusa Krista. No, ubrzo, nakon polovice 1. stoljea, sve je manje oevidaca i ini se da Crkva tada osjea potrebu da opie zemaljski ivot, djela i poruku Isusa Krista. Drugi smatraju da je razlog i u tome to je kranstvo dolo u opasnost da se zatvori u sebe, da postane mistino, samo duhovno, a premalo povijesno, te je trebalo duhovnom i unutranjem za protuteu iznijeti stvarno dogaanje, navijetanje udesa i osobe Isusa Krista.4 Protekom vremena, sve je vie poeo rasti interes za zemaljski ivot Isusa. U nekim zemljama poeli su se javljati razni spisi o Isusovom ivotu, djelu, udesima. Da bi se prva Crkva oduprijela takvim pokuajima iskrivljavanja Isusovog djelovanja, intenzivirala se potreba da se pismeno prikae ministerij zemaljskog Isusa. Naravno, na taj nain Crkva je mogla da o Isusovom ivotu i djelovanju pie onako kako ga je ona shvatila i doivjela, te da zvanina evanelja predstavi kao nadahnuta od Boga. Pokazujui povijesnost onoga to se zbivalo u to vrijeme, Crkvi je naroito vano bilo dokazati da to nije rezultat nikakve ljudske sposobnosti, nego da je to Boiji dar ovjeanstvu. Problemi kako kroz Krista vjere doi do povijesnoga Isusa, rjeavaju se kriterijima povijesnoga suda o tradicijama koje govore o Isusu. Bitni kriteriji za pristup povijesnom Isusu su: 1. Polaziti od to starijih, tj. sigurnijih izvora. 2. Uzeti u obzir osobitu vrstu evaneoskih tekstova. 3. Tekstovi koji Isusa izdvajaju od zajednice i od idovskog ambijenta izvorne su crte Isusove predaje. 4. Polazei od Isusovih rijei i gesta koji zadovoljavaju prva tri navedena kriterija, moe se, uz neke uvjete, prepoznati i druge autentine sadraje u evaneljima. 5. Na taj je nain mogue oblikovati grubi opi okvir Isusovih rijei i djela. 6. Isusove rijei i djela, za koje se utvrdi da su izvorni, onda se vrednuju u usporedbi jednih s drugima i s reenim opim okvirom.
4 Ibid., str.46.
211
7. Rezultate i radne pretpostavke treba kritiki suprotstavljati jedne drugima i preispitivati ih prema opem okviru.5
Posredstvo prve Crkve

Istraivai evaneoskih spisa, u pokuaju pronalaenja pisanih i usmenih izvora kojima su se sluili evanelisti, koriste nekoliko metoda: kritika izvora (Quellenkritik QK), povijest oblika (Formgeschichte FG) i povijest redakcija (Redaktionsgeschichte RG). Kritika izvora ukazuje da su sinoptici svoje podatke crpili iz dvaju izvora, Matej i Luka u narativnom dijelu ovise o Marku, a u vezi Mateju i Luki zajednikih dijelova i o Quelle. Glavni predstavnici FG kole su K. L. Schmidt, M. Dibelius, R. Bultmann, G. Bertram, M. Albertz. Oni su zapoeli istraivanja 1919. i 1922. S Conzelmannom 1954. i Marxsenom 1956. pojavila se tzv. RG.6 FG je prvenstveno prouavala knjievne oblike i njihov razvoj. Osim pokuaja da pokae tzv. horizontalnu dimenziju u evaneljima, ona je to pokuala i na okomitoj dimenziji, to znai da je pokuala od dananjih zvaninih pisanih evanelja dospjeti do usmenih evanelja, a potom od Isusovih uenika do samog Isusa. FG opisuje pretpovijest evanelja, te time ukazuje da su ona najprije bila propovijedana, a onda i zapisana. Iz istraivanja FG zakljuuje se da evanelja imaju neke dijelove koji su povijesni i koji realno opisuju prostor u kome su se ti dogaaji zbivali. Meutim, veina evaneoskih tekstova nije usklaena vremenski ni prostorno. T. Ivani pie: FG pretjeruje kada pretpostavlja raskid izmeu Isusa i Krista, izmeu prijepashalne i poslijepashalne zajednice. Jednako pretjeruje, kada prenaglaava kreativnu mo prve zajednice, te je time deformirala sliku Crkve. FG je ignorirala ulogu pisaca evanelja i stoga je metoda povijesti redakcije svojevrsna reakcija i dopuna istraivanju evaneoskih spisa.7 Kritika izvora (QK) pokuava da identifikuje izvore za sinoptika evanelja. Povijest oblika (FG) onda objanjava kako takvi izvori prevazilaze
5 Ibid., str.48. 6 Ibid., str.69. 7 Ibid., str.70-71.
212
kreativne usmene tradicije u odnosu na Isusa. I na kraju, povijest redakcija (RG) pojanjava kako su ih evanelisti sve zajedno spojili, izmjenjujui i stvarajui kako odgovara njihovim teologijskim predrasudama.
Isusova ljudskost
Zapisi evanelja nude brojne primjere toga kako je Isus imao potpuno ljudsku prirodu. U Ivanovom evanelju, 4:6 stoji: Ondje bijae zdenac Jakovljev. I umoran od putovanja, Isus je sjedio pokraj zdenca.8 Najoitije, zapis njegovih zadnjih muka treba biti dovoljan dokaz njegove ljudskosti: Dua mi je sada uzdrmana. I ta da reem? Oe, spasi me od ovog asa! (Iv. 12:27).9 Matej u svom evanelju pie: ... Oe moj! Ako je mogue, neka me mimoie ova aa! Ali ne kako ja hou, nego kako hoe ti (Mt. 26:39).10 Ovo na neki nain ukazuje da Isusova volja nije bila jednaka Boijoj. itavog svog ivota Isus je potinjavao svoju volju Boijoj u pripremi za posljedni ispit na kriu: Ja ne mogu sam od sebe initi nita. Kako ujem, sudim, i sud je moj pravedan, jer ne traim volju svoju, nego volju Onoga koji me posla (Iv. 5:30).11 Uporedo sa Kristovim fizikim razvojem tekao je i njegov duhovni napredak (usp. Lk. 2:40). Zbog svoje prirode, Isus je iskusio i manje bolesti, kao to je umor. U ovom smislu, Isusu je trebalo Boije spasenje od smrti. Sama injenica da se Isus trebao moliti Bogu za spasenje, iskljuuje bilo kakvu mogunost da je bio Bog. Po Kristovu uskrsnuu smrt nad njime vie ne gospodari (Rim. 6:9),12 implicirajui da je prije toga gospodarila. Muhammed Ata al-Rahim u djelu Jesus a prophet of islam, pozivajui se na Isusa pie: A ako je Isus zaista bio Sin Boiji, onda slijedi da je otac morao egzistirati prije sina. Prema tome, moralo je postojati vrijeme kada sin nije egzistirao. Zato, slijedi da je sin stvorenje koje je stvoreno od esencije ili bie koje nije nikad postojalo. Obzirom da je Bog u svojoj esenciji Vjean i Svepostojei, Isus nije mogao imati istu bit poput Boga.13
8 Novi zavjet, prijevod s grkog izvornika: Ruben Kneevi, DD ''DOM TAMPE'', Zenica i biblijsko drutvo u Federaciji BiH, Sarajevo, 2001, str. 163. 9 Ibid., str.184. 10 Ibid., str.52. 11 Ibid., str.167. 12 Ibid., str.267. 13Ata'al-Rahim,Muhammad, JesusaProphetof Islam,KitabBhavan,NewDelhi,1994,str.102.
213
Mnogi smatraju da Isus ima slinosti sa Esenima, da njegovo uenje ima odreenu osnovu u esenskom nauku. Primjer toga je sljedee: Eseni su govorili da treba voljeti brata kao samoga sebe. To je i Isus govorio. Eseni su govorili o svetom Duhu, to je i Isus govorio. Eseni su propovijedali krotkost i poniznost, kao i Isus. Eseni su slavili zajedniki obrok moljenjem za stolom kao i Isus veeru. Kod Esena je bila instanca monaki savjet od dvanaest lanova, a Isus je imao dvanaest uenika. S obzirom na to da je Isus imao ljudsku prirodu, bio je iskuavan grijehom kao i drugi ljudi. Meutim, razlika izmeu njega i ostalih ljudi je ta da je on u potpunosti savladao grijeh. U Novom zavjetu se istie taj Isusov karakter: On ne upozna grijeha (2Kor. 5:21), ...grijeha u njemu nema (1Iv. 3:5).14
Isus Sin ovjeiji

Oznaka ili titula o kojoj se najvie raspravljalo, a koja se pripisuje Isusu, jest Sin ovjeiji (aramejski bar (e) naa). Jedno od brojnih pitanja koja su se postavljala i na koje, takoer, postoje mnogi odgovori, jeste da li je povijesni Isus upotrebljavao ovu titulu za sebe, i ako jest, u kojem smislu? Neki tvrde da je Isus upotrebljavao naziv Sin ovjeiji u sva tri smisla koje nalazimo u sinoptikim evaneljima: u ozraju svoga zemaljskog ministerija, zatim smrti i uskrsnua te budueg uzvienja ili skorog suda... Drugi, meutim, kao R. Bultmann, naginju miljenju da je Isus upotrebljavao Sin ovjeiji kad je govorio o nekom eshatonskom liku koji ne bi bio on sam.15 Umjereniji stav doputa da je Isus koristio Sin ovjeiji ne kao titulu, nego kao edni nain govora o sebi, govorei o sebi kao jednom od lanova grupe ili jednostavno kao o ovjeku. Ipak, postoje izvjesni problemi. Danas se pretpostavlja da Sin ovjeiji nije postojao kao titula u idovstvu prije vremena Isusa i prve Crkve. Opet moemo postaviti pitanja: ako je tako, ta je nagnalo Crkvu da izmisli ovu titulu i primijeni na Isusa? Zato u Novom zavjetu najee ovaj termin dolazi direktno od Isusa?
14 Novi Zavjet, Sarajevo, 2001. str.310-412. 15 D. J. Harrington, Komentar evanelja i djela apostolskih, Vrhbosanska katolika teologija, Sarajevo, 1997.str. 665.
214
Crkva istie da je Sin ovjeiji kao i Sin Boiji, neto to je nedjeljivo. Upravo je kalcedonski koncil 451., ustanovio da je Kristova priroda neodvojiva od Boije. To je uticalo na papu Honorija u zakljuivanju da je u Kristu postojala samo jedna volja. Zato, on dokazuje da je Krist uzeo ljudsku prirodu, slobodnu od kletve o prvotnom grijehu. Prema njegovom miljenju, Krist je imao ljudsku volju, koju je potinjavao jedino Bogu. Problem s objanjenjem da je Isus upotrebljavao taj izraz u znaenju ja ili ovjek u mom poloaju, jest to nemamo sigurnog dokaza o takvom znaenju aramejskog izraza bar (e) naa u Isusovo doba... Stoga se ini da je Isus kao pripovjeda parabola upotrebljavao zagonetnu i parabolinu oznaku Sin ovjeiji da bi na neki nain naznaio sebe kao neznatnog i neuglednog glasnika monog kraljevstva Boijeg.16 Izreke kao Mk. 8: 38: Doista, ko se postidi mene i mojih rijei u ovom preljubnikom i grjenikom narataju, i Sin ovjeiji postidjet e se njega kada doe u slavi Oca svojega zajedno sa svetim anelima; te Lk. 12: 8: I kaem vam, ko god se prizna mojim pred ljudima, i Sin ovjeiji priznat e se njegovim pred anelima Boijim, po svoj prilici odraavaju autentine eshatoloke Isusove izjave o Sinu ovjeijem... Ne moe se, naime, dokazati da je takav apokaliptiki lik postojao u idovskoj misli prije Isusova vremena, a Isus nije pokazivao znakova da sebe smatra preteom ikoga osim jedino Boga. to vie, prizor posljednjeg suda, okuplja sve znaajne djelatnike apokaliptike drame: Boga, anele, priznavatelje, poricatelje Sina ovjeijega... Stoga je Isus mogao upotrebljavati zagonetni naziv Sin ovjeiji za svoju paradoksalnu situaciju... To moe biti razlog zato naziv Sin ovjeiji ne dolazi u izrekama o kraljevstvu Boijem, jer su Sin ovjeiji i kraljevstvo Boije dva alternativna zgusnuta simbola za isti paradoks o neemu to ve jest sada, ali jo nije sasvim.17
Razlike izmeu Boga i Isusa - Isus kao posrednik

Postoji odreena razlika koja se moe povui izmeu onih pasusa koji naglaavaju stupanj do kojeg je Bog bio u Kristu, i onih koji istiu njegovu ljudskost. Posljednja grupa pasusa onemoguuje biblijski opravdati ideju da je Isus Sami Bog, kao to uenje triniteta navodi. Jedan od najjasnijih
16 Ibid., str.666. 17 Ibid., str.666-667.
215
saetaka odnosa izmeu Boga i Isusa se nalazi u 1Tim. 2: 5: Jer jedan je Bog i jedan posrednik izmeu Boga i ljudi ovjek, Krist Isus.18 Iz ovog se mogu izvui neki zakljuci: Samo je jedan Bog, nemogue je da bi Isus mogao biti Bog; Kao dodatak ovom jednom Bogu, tu je posrednik, ovjek Isus Krist. Slovo i pokazuje postojanje razlike izmeu Boga i Isusa; Krist da je posrednik znai da je on relacija izmeu Boga i ljudi. Posrednik izmeu grenih ljudi i bezgrenog Boga ne moe biti sami Bog, morao je to biti greni ovjek, grene ljudske naravi. Isus Krist je jasno sin ovjeji, kao to je esto nazivan u Novom zavjetu, ovjek Krist Isus. On je bio Sin Svevinjega (Lk. 1: 32).19 injenica da je Bog Svevinji ukazuje da samo On ima krajnju visinu; Isus da je Sin Svevinjega pokazuje da on nije mogao biti navlastito Sami Bog. Postoji jedan broj razlika izmeu Boga i Isusa, koje oito pokazuju da Isus nije bio Bog: BOG ... koji jedini ima besmrtnost, prebiva u svjetlu nedostupnu... (1Tim. 6: 16). ... koga niko od ljudi ne vidje niti ga vidjeti moe (1Tim. 6:16). ISUS ... da bude ubijen i treega dana uskrien (Mt. 16: 21). ... to smo uli, to smo svojim oima vidjeli... (1Iv. 1:1).
S obzirom na to da je ovjek stalno po dloan iskuenjima, imamo mogunost da izaberemo izmeu grijeha i pokornosti Bogu. Krist je uvijek imao iste izbore, ali je uvijek bio pokoran Bogu. Mogao je pogrijeiti, ali to nije nikad uinio, jer je uvijek stavljao Boiju volju ispred svoje. Nezamislivo je da Bog ima bilo kakvu mogunost grijeiti. Obeanje koje Bog daje Davidu, definitivno ukazuje na Krista: Kada su tvoji proli, i odmara se sa oevima svojim, Ja u podii tvoje potomstvo da te naslijedi, koje e potei iz tvog vlastitog tijela, i Ja u osnovati kraljevstvo njegovo. On je jedan koji e sagraditi kuu u Moje ime, i zauvijek u utemeljiti tron
18 Novi Zavjet., Sarajevo, 2001., str.357. 19 Ibid., str.96.
216
njegovog kraljevstva. Biu njegov otac, a on e biti moj sin. Ako uini zlo, kazniu ga prutom.20 Osnov istraivanja povijesnoga Isusa je prva kranska zajednica kao njegova refleksija. Meutim, ta zajednica ne opisuje Isusa objektivno, kakav je bio, ta je radio, propovijedao, nego ta je on znaio za njih. Oni koji su doivjeli Isusa kao Spasitelja, toliko su ga cijenili da su poeli njegovim rijeima i djelima davati neki vii smisao, pojmove koji su postojali kako u idovskom miljeu, tako i u paganskom svijetu: Sin Boiji, Sin ovjeiji, Mesija, Krist, Sin Davidov, Gospod, Jaganjac, itd. Sve to je Isus ostavio bila je iva zajednica vjernika, koja je postala svjesna toga da su prvijenci sabiranja cjelokupnoga Izraela, i na kraju cijeloga ovjeanstva. To znai da svaki od naslova koji su pripisivani Isusu, ne kazuje sve o njegovim rijeima, djelima, ivotu, ali to je ono to i kako je prva zajednica razumjela o njemu. Ono to tadanja zajednica nije mogla dokuiti o pravom znaenju Isusa, stavljala je u termine: Mesija ili Sin Boiji. Ipak, rasprave se vode oko toga, da li je za te naslove Isus sam dao povoda ili je tomu bila povod sredina u kojoj je ivio. Crkva je stajalita da se ne mogu odvajati vjerski od povijesnih podataka o Isusu.
KRIST VJERE
Isus iz Nazareta nazvan je Krist (od grkog Hristos, prijevod hebrejskog Maijah to znai Pomazani, Pomazanik) zbog uskrienja od mrtvih.21 Isusov odnos prema Bogu Izraela nalazi najdublji izraz u nazivanju Boga Abba i u sredinjoj ulozi kraljevstva Boga u njegovom javnom propovijedanju. Izraz Abba izraavao je njegovu izuzetnu bliskost s Bogom. Na prvom opem saboru u Niceji 325., Crkva je ustvrdila da je Rije koja je postala tijelom u Isusu sve ono to je Bog Otac osim to Rije nije Otac (istobitan ili konsupstancijalan s Ocem). Na taj je nain utvren nauk o boanstvu Krista... Sljedei sabori utvrdili su daljne kristoloke istine. Efeki sabor 431. donio je definiciju da je Kristova ljudskost dostojna
20 The Holy Bible, str. 269. 21 Michael Glazier, Monika K. Hellwig, Suvremena katolika enciklopedija, LAUS, Split, 1998, str.389.
217
punog liturgijskog tovanja jer je sjedinjena s boanskom Rijei... Sabor u Kalcedonu 451. definirao je jednotu osobe Krista u dvije razliite, nepomijeane, nedjeljive i neodvojive naravi boanskoj i ljudskoj. Ovaj je sabor takoer definirao Kristovu konsupstancijalnost s nama ljudskim biima (poput nas u svemu osim u grijehu). Nestorijanci i monofiziti suprotstavili su se jedni drugima u pitanju je li o Kristu najbolje razmiljati kao da posjeduje dvije naravi ili jednu. Nakon Kalcedona jedna osoba Krista prepoznavat e se kao osoba boanske Rijei Trojstva (neokalcedonizam).22 Od prvih dana krani su shvatali Isusa kao onoga po ijem se imenu cijelo ovjeanstvo moe spaavati. Nazivali su ga mnogim imenima, od kojih je veina izraavala odreeni vid spasenja: Isus Krist (Mesija), Gospodin, Izbavitelj, Spasitelj, Jaganjac Boiji, Objavitelj, itd. Zapadne Crkve naglaavaju mnogo vie svjetovni, povijesni karakter dogaaja Krista, nasuprot istonim Crkvama koje naglaavaju silaznu kristologiju (Krist je uzvieni Sin Boiji, Kralj svijeta i Veliki Sveenik nebeske liturgije kojoj je povijesna liturgija Crkve tamni nagovjetaj). Katolika kristologija razvila se konano unutar kalcedonske perspektive: dvije naravi u jednoj (boanskoj) osobi. Boanska osoba, druga osoba Trojstva, se potvruje kao nosilac ljudske naravi, stvarajui je i ujedinjujui samim aktom stvaranja s boanskom osobom. Suvremeni teolozi pokuavaju obrnuti kalcedonski obrazac te misliti o Isusu prvenstveno kao o ljudskoj osobi, ovjeku. Isus je prvoroenac novog ovjeanstva. Bog je u Kristu unaprijed odredio da ovjek doe do punine Kristove veliine, pod uslovom da sarauje s milou koja isti, sjedinjuje i djeluje unutar svijeta koji treba tek da se razvije. Velike se rasprave vode o Kristu. Drugi vatikanski koncil otvorio je novu eru doputanjem da se Boija milost i spasenje mogu nai i u drugim religijama i Crkvama, iako je prava Kristova Crkva katolika Crkva. Teolozi koji podravaju stajalite Sabora tvrdit e da je Isus Krist ukljuivi i konstitutivni Spasitelj cijelog ovjeanstva... Krist je ukljuiv jer de facto nudi spasenje svima. Krist je konstitutivan u smislu da ne bi bilo spasenja za ljudsku rasu da se dogaaj Krista nije zbio. Neki katoliki teolozi zauzimaju kontroverzniji stav... Oni tvrde da je Krist ukljuiv i normativan, ali ne konstitutivan za spasenje. To znai da Krist ne iskljuuje nikoga iz spasenja i prvenstveni je primjer spasenjskog procesa, ali drugi putovi spasenja ne crpe svoju uinkovitost iz dogaaja Krista.23
22 Ibid., str.391. 23 Ibid., str.393.
218
Ko je Isus Krist
Postoji nekoliko vrsta kristologija: 1. Po vremenu: - Preduskrsna - Pouskrsna (NZ, srednjovjekovna, reformatorska i novovjekovna teologija) 2. Po formi: - Indirektna (U zgodama Isusova ivota) - Direktna (Izriiti govor o Isusu: Ti si Kralj idovski) 3. Po porijeklu: - idovska - Helenistika 4. Po obaveznosti prihvaanja: - Dogmatska (Koncilske definicije) - Spekulativna (Pojedini teolozi) 5. Po metodi: - Odozdo (Polazi se od zemaljskog Isusa) - Odozgo (Polazi se od nebeskog Isusa).24 Ivan u svoj uvod unosi kristologiju o Logosu. Time kazuje o predegzistenciji koja ukljuuje da je Isus osobno s Bogom. Spominjanje Isusovog povratka u slavu koju je imao kod Oca: Ja tebe proslavih na zemlji dovrivi djelo koje si mi dao da izvrim. A sada, Oe, proslavi ti mene kod sebe slavom koju imadoh kod tebe prije negoli je svijeta bilo,25 naglaava Ivan da je Isus doao da objavljuje Oca. U NZ nosi Krist samo u spisima sv. Ivana ime Logos, najprije u prologu evanelja (1: 1-14), zatim u prvoj poslanici (1: 1), gdje je Rije ivota najvjerojatnije sam Krist osobno, napokon jo u Apokalipsi (19: 13). U Apokalipsi Logos je sigurno povijesni Krist... No u prologu evanelja taj naziv pripada vie preegzistentnomu Sinu Bojemu, premda, oito, Logos ne prestaje biti Logos poto se utjelovio. Ipak sam Isus nikad ne naziva sebe tim imenom, niti ga tako naziva sv. Ivan u evanelju izvan prologa.26
24 Luka Raa, Natuknice s vjeronauka u Palmi, 2002, str.1. 25 Novi Zavjet.,Sarajevo, 2001., str.192. 26 krinjar, Albin, Teologija sv. Ivana, Filozofsko-teoloki institut drube Isusove, Zagreb, 1975, str.113.
219
Postoje tri najpoznatija tumaenja o ovom Kristovom nazivu. Kao to je Krist istina jer ui istini, ivot jer daje ivot, tako je i Rije, jer govori, nastupa kao Objavitelj. Upravo je njegovo nastupanje kao Objavitelja prvo tumaenje. Drugo tumaenje daje Rudolf Bultmann. Prema njemu, Logos bi bio gnostika figura, posrednik izmeu transcendentnoga Boga i svijeta; kao demiurg on ini, uz Boju transcendenciju, stvaranje svijeta moguim, a nastupa takoer kao spasitelj, vodei ovjeka iz ovoga svijeta natrag k Bogu.27 Tree tumaenje je dugo vremena bilo raireno meu katolicima. Ivanov se Logos ovdje tumai kao Mudrost. Kada pojanjava prvo tumaenje, A. krinjar pie: Ne personificira se u SZ ba objaviteljska Boija rije, a to je ono to bismo trebali kao paralelu Ivanovu Logosu... Ako je to formalno znaenje Logosa u Iv. 1, meni je udno jo i to to je Logos u Iv 1 u prvom redu preegzistentni Sin Boiji, a Objavitelj inae u evanelju povijesni Isus... a ipak se ini da je prema Iv. 1: 1 Logos bio odvijeka Logos, neovisno tako bih ja rekao o stvaranju i o objavi.28 R. Bultmann govori o drugom tumaenju Rijei Logosa, te smatra da je Logos neko boansko bie, onaj koji posreduje izmeu Boga i svijeta prilikom stvaranja, izbavitelj ljudi od ovoga svijeta. On dalje smatra da je ovo gnostiki mit, stariji od Ivanovog evanelja, te mu je sluio kao izvor. Staro katoliko tumaenje je na stanovitu Logos = Boija mudrost. Pavao kae: .. ali onima koji su pozvani, i idovima i Grcima, Krista, Boiju silu i Boiju mudrost.29 Ovdje je primjetno identificiranje Boije Mudrosti s Kristom, da je Krist prvoroenac svih stvorenja, da je preegzistentan svemu, kao to se kae u Kol. 15-17: On je slika Boga nevidljiva, prvoroenac svega stvorenja, jer u njemu bi stvoreno sve na nebesima i na zemlji, vidljivo i nevidljivo... on je prije svega, i sve se u njemu dri zajedno.30 Kod Ivana Logos je svjetlo ljudima, kao unutranja rije, kao Boija Mudrost. Ivanov je Logos osoba koja je razliita od osobe Oca. Ivanov je Logos, takoer, pravi Bog, jednak Ocu.
27 Ibid., str.114. 28 Ibid., str.115. 29 Novi Zavjet.,Sarajevo, 2001., str.284. 30 Ibid, str. 342-343.
220
Tendencije dananje kristologije

Na kalcedonskom saboru je definirana za sva vremena vjera u Krista. Proglaena je dogma, koja se stoljeima nije dirala. Nakon toga slijede nova tumaenja kalcedonske dogme. Pitanje od kojeg se krenulo je: kako jedan ovjek istovremeno moe biti i Bog i time zahtijevati univerzalno znaenje? Tri su osnovna odgovora: 1. Promatra se Krista u kozmolokom obzoru. Jo su apologete u 2. st. vidjeli u svijetu, povijesti, filozofiji, poganskim religijama fragmente jednog Logosa, a koji se u Isusu Kristu oitovao u svojoj punini. 2. Promatra se Krista u antropolokom obzoru. Krist je odgovor novovjekovnom ateistikom humanizmu po kojem Bog mora biti mrtav da bi ovjek mogao biti slobodan. Utjelovljenje Boga je ispunjenje biti ovjekove. Kristologija je ispunjenje antropologije. Isus Krist je ovjek koji je doao k sebi. 3. Promatra se Krista u univerzalno-povijesnom obzoru. Isus je odgovor na pitanje o smislu cjelokupne povijesti. To je odgovor onima koji tvrde da ovjeka kao takvog uope nema, te da ga susreemo tek u sklopu psiholokih, biolokih, ekonomskih, drutvenih i duhovnih uvjeta. Pitanje smisla i spasenja ovjeka sada postaje pitanjem o smislu i spasenju sveukupne povijesti. Odgovor je da se u Isusu Kristu unaprijed dogodila sva povijest.31
Savremena idovska literatura o Isusu Kristu

Isus je idov. Zato ga njegov narod moe najbolje prosuditi. Da li je ivio, gdje je ivio, ta i kako je propovijedao, da li je zaista uskrsnuo, je li on oekivani Mesija, su pitanja ije odgovore treba potraiti u idovskoj povijesti. Suvremeni autor idovske povijesti je Joseph Klausner, a njegovo djelo je Isus Nazareanin. T. Ivani pie: Klausner zatim naglaava da je Isusova veliina u njegovoj etici... Njegova je posebnost u tome to je produbio biblijski etos gotovo do utopije, naglaavao je moral naime jednostrano, na raun prava. Klausner smatra da Isus nikad nije postao dio Izraela, ali da je za ostali svijet zaista bio.32
31 Luka Raa, Natuknice s vjeronauka u Palmi, 2002, str. 2. 32 Ivani, Tomislav, Isus iz Nazareta povijesna osoba, Teovizija, Zagreb, 1995., str.100.
221
Drugi poznati idovski istraitelj Isusovog ivota je David Flusser. T. Ivani navodi o Flusserovom tumaenju Isusove povijesnosti: Prema njemu, Isus je razvio osobitu vrstu mesijanskoga iekivanja, koje je meutim veoma dobro ukorijenjeno u mislima njegova naroda... Bio je farizej, smatra on, ali s kritikim stavom prema njima... Isus je navijetao i oekivao kraljevstvo Boje, kao i rabini, i ono je za njega bila nada... D. Flusser stavlja Isusa u red idovskih udotvoraca, kao to su bili Hilkia, Hanina ben Doza... Njihov odnos prema farizejima slian je Isusovu. U tom kontekstu stavlja D. Flusser Isusa u red pobonih (hasidima). On se ak, premda je pravovjeran idov, usuuje Isusa nazvati Bogoovjekom. Kranima preporua da Isusa gledaju kao idovskoga brata, a idovima da ga ue gledati kao jedinstvenoga idova, dapae boanskoga.33
Zakljuak
Kranstvo je jedna od najveih religija svijeta, unutar koga postoje ostali brojni ogranci koji se razlikuju u temeljnim pitanjima. Meutim, i pored tih razlika, one sve poivaju na zajednikoj osnovi: vjerovanju u Isusa Krista, Spasitelja ljudi. Prema kranskim izvorima, Isus je roen u Betlehemu, u provinciji Judeji izmeu 6. i 4. godine prije Krista, od majke Marije i oca Josipa, pobone idovske obitelji. Odrastao je u Nazaretu u Galileji. Do svoje tridesete godine ivio je od tesarskog zanata, a Pismu se poduavao u lokalnoj sinagogi. Kada ga je Ivan Krstitelj krstio u rijeci Jordan, Isus preuzima njegovu ulogu i poinje pozivati izraelski narod da se obrate i vrate Bogu. Jevreji su u to vrijeme oekivali Mesiju koji e ih izbaviti iz rimskog jarma. Tog Mesiju narod je shvatao dvojako: kao duhovnu osobu i proroka, te kao politikog osloboditelja. Ovakva oekivanja su uveliko predodredili Isusov ivot. Okupivi oko sebe dvanaest uenika (apostola), poeo je propovijedati i pozivati narod obraenju, da se pokaju za svoje grijehe, nudei spaenima kraljevstvo Boije. Istovremeno, meu politikim vladarima i sveenicima, poinje rasti bijes. Politiki monici su u njemu vidjeli osobu koja eli sruiti rimsku vlast, dok su ga drugi optuivali da kri ustaljene zakone i da je bogohulnik. Ipak, na kraju, Isus je osuen prema idovskom zakonu, zbog tvrdnje da je Sin Boiji i Mesija. Pogubljen je raspeem, posebnom vrstom kazne kojom su kanjavani robovi i politiki
33 Ibid., str.101.
222
pobunjenici. Tijelo mu je kasnije prebaeno u grob, da bi trei dan uskrsnuo, i prema uenju Crkve sjeo desno od Oca. Sr Isusovog uenja mogla bi se saeti u etiri proroke reenice: Ispunilo se vrijeme; Kraljevstvo Boije je blizu; Obratite se; i Vjerujte evanelju. Isus je nauavao da s njegovim dolaskom nastupa spasenje naroda, te da e u kraljevstvo Boije ui oni koji se pokaju i obrate, te odbace materijalizam zbog koga su poricali postojanje Boga. Govorio je da ljudi trebaju vjerovati radosnoj vijesti, koju e i nakon njega iriti njegovi vjerni sljedbenici. Krani vjeruju da je Isus Krist ujedno Sin Boiji i Sin ovjeiji, boansko i ljudsko bie. Uzeo je za sebe ljudsku narav, te svojom smru preuzeo grijehe svih ljudi, nainivi na taj nain pomirenje ljudi s Bogom. Bit kranske vjere sastoji se od tri dijela: vjera u Boga, Isusa Krista i Svetog Duha. Crkva je zajednica koja ima svoj historijski razvoj, a njen utemeljitelj je Isus iz Nazareta, te je stoga za Crkvu od velike vanosti injenica da je Isus povijesna osoba. U njemu Crkva vidi najavu kraljevstva Boijeg, u njemu vidi onoga koji je poslan za otkup grijeha. Upravo je prema kranskom uenju, Isus Krist boanska rije-Logos koji je siao, postao ovjekom, ivio, umro, da bi konano uskrsnuo. Crkva ui da je Isus istovremeno Bog i ovjek, da ima dvije naravi i one se ne mogu nikako odijeliti. Obzirom da je idov, Jevreji nisu nikad sumnjali u njegovu povijesnost, ali su odbacivali da ga prihvate kao Boga, jer nisu mogli uzvjerovati da Bog moe biti raspet. Mnogo je historijskih izvora koji govore o Isusu, njegovom ivotu i djelovanju. Prije svega tu su rimski izvori, poput Kornelija Tacita, Gaja Svetonija, Plinija Mlaeg, Celza i drugih. Zatim, postoje idovski izvori, jer je nedvojbeno da se glas o Isusu morao prvo u Palestini uti. Josip Flavije spominje Isusa, potom Talmud kao zbornik idovske uenosti i predaje. Ono u emu se Talmud ne slae s evaneljima je da se na izvrenje Isusove osude ekalo etrdeset dana, te da se javno pozivalo onoga ko e stati u odbranu Isusa. Evanelja navode da je Isus odmah po osudi razapet, te ovu injenicu brane time da je idovskim vladarima bilo u interesu da ga odmah razapnu, jer je sutradan bio blagdan Pashe i da ne bi izazvali pobunu narod. Ipak, Talmud Isusa prihvata kao povijesnu osobu koja je zaista ivjela, te su kasnije nastojali na sve naine opravdati njegovu smrt.
223
Evanelja nude brojne primjere o Isusovoj ljudskoj naravi. Primjer toga je trenutak njegovih posljednjih muka (Mt. 26: 39). Takoer, injenica da Isus moli Boga da mu otkloni muke, govori da je Isus cijeli ivot svoju volju potinjavao Boijoj (Iv. 5: 30). Mnogi usporeuju Isusa sa Esenima, da njegov nauk ima osnovu u njihovom uenju. Eseni su govorili o Svetom Duhu kao to je i Isus; kod Esena je bio monaki savjet od dvanaest lanova, a Isus je imao dvanaest uenika. Marko svoje evanelje poinje najavom radosne vijesti, Isusa Krista, te je kozmikim znakovima popraen kljuni dogaaj - dolazak Sina ovjeijega (Mk. 13: 24-27). I Matej slino Marku spominje kozmike znakove kao nagovjetaj dolaska Sina ovjeijeg. Meutim, razlika je u tome to Matej smatra da je upravo Sin ovjeiji taj znak. Vjerovanje Crkve da je Isus zaet bez oca, sadri ideju o Isusu kao Davidovom potomku, koji e tek sa uskrsnuem biti postavljen za Sina Boijeg. Luka, naprotiv, smatra da je Isus od samog zaea Sin Boiji po Duhu Svetom. Kada navodi rodoslovlje Isusovo, Luka nastoji da prikae ko je zaista Isus, da on ima sveope znaenje za cijelo ovjeanstvo. Titula Sin ovjeiji (aram. bar(e)naa), a koja se pripisuje Isusu, najvie je raspravljana. Takoer, jedno od brojnih pitanja je i da li je sam Isus ovu titulu upotrebljavao za sebe. Umjereno miljenje je da je on koristio ovu oznaku ne kao titulu, ve jednostavno govorei o sebi kao ovjeku. Pretpostavlja se da izraz Sin ovjeiji kao titula nije postojao u idovstvu prije pojave Isusa i prve Crkve. Naime, Crkva smatra da se Sin ovjeiji i Sin Boiji ne mogu dijeliti. To je zvanino ustanovljeno kalcedonskim koncilom 451. godine, da Isus ima dvije nedjeljive prirode. Neki smatraju da je Isus ovu oznaku koristio da bi i o sebi govorio kao o nekom neznatnom, a koji navjeta Boije kraljevstvo. U prvoj poslanici Timoteju, 2-5, stoji: Jer jedan je Bog i jedan posrednik izmeu Boga i ljudi ovjek, Isus Krist. Iz ovog moemo zakljuiti da je Jedan Bog, da Isus nikako ne moe biti Bog. Isus je kao i svi ljudi imao izbor izmeu pokornosti Bogu i grijeenja, ali je uvijek izabirao prvo, uvijek je stavljao Boiju volju ispred svoje. Isus je nazvan Kristom (od gr. Hristos, prijevod hebr. Maijah), to znai Pomazani. Na prvom saboru u Niceji 325., utvren je nauk Crkve o boanstvu Krista, jer je, tvrdi Crkva, Rije koja je tijelom postala u Isusu sve ono to je Bog Otac, osim to Rije nije Otac, nije istobitan ili konsupstancijalan s Ocem. Konano, kalcedonski sabor 451. je definirao je224
dinstvo Krista u dvije neodvojive naravi boanskoj i ljudskoj. Od samog poetka, krani Isusa razumijevaju kao onoga koji e spasiti cijelo ovjeanstvo, te ga stoga poinju nazivati imenima, od kojih veina naglaava odreeni vid spasenja: Jaganjac, Izbavitelj, Spasitelj, Gospodin. Za mnoge ljude, prije svega krane, Isus je Sin Boiji, za druge je bio opsjednut i zavodnik naroda, za muslimane Isus (Isa a. s. ) bio je Boiji Poslanik. S druge strane, evanelja uvijek nastoje da na osobu Isusa Krista primijene spasiteljske naslove. U tome se naroito istie Ivanovo evanelje. Odazivajui se Isusu i prihvatajui ga vjerom, uenici otkrivaju pravu ulogu Isusa, te mu tako pripisuju brojne titule, shodno sredini svakog od uenika u kojoj su ivjeli. Kraljevstvo Boije sredite je Markove teologije i on nam govori da u Isusu prepoznamo Spasitelja ovjeanstva. Bitna karakteristika Markove kristologije je da on na nekoliko mjesta u evanelju navodi kako Isus govori uenicima da se uzdravaju glede otkrivanja njegovog pravog identiteta (Mk. 1: 44). Iz ovoga se moe zakljuiti da Marko smatra kako je istinsko znaenje Isusovog mesijanstva otkriveno tek njegovom smru i uskrsnuem. Matejevo evanelje dostie vrhunac u uskrslom Kristu, gdje Isus dobija od Boga svu vlast, te da je raspeem pobijedio svoje neprijatelje. Ovo evanelje ima dva glavna dijela: Isusa kao Krista i bliski dolazak kraljevstva Boijeg. U svom evanelju, odlomak 22: 54-71, Luka pie o suenju Isusu pred Vijeem. Ovaj odlomak on zavrava priznanjem sveenika da je Isus Sin Boiji. Upravo ovim zavrnim rijeima, Luka smatra da Isusovi neprijatelji krivo shvataju njegov identitet, te ga osuuju zbog bogohuljenja,ali ipak nehotice priznaju ga onim ko zaista jest. Kada Ivan govori o Isusu, najee istie Isusovu boansku i ljudsku narav, jer njegovo evanelje govori da je Isus doao s neba s Objavom o Bogu koju ne poznaje niko drugi. Ivan upotrebljava kategorije koje su ranije smatrane dostojnim jedino za Boiju zbilju, te ih on primjenjuje na dogaaje u vezi sa jednim zemaljskim biem Isusom. On poinje svoje evanelje govorom o Rijei: U poetku bijae Rije.... Ivan smatra da je Krist Rije-Logos, te time ukazuje na predegzistenciju Isusa koji je bio osobno s Bogom. Postoje tri tumaenja o ovom Kristovom nazivu. Naime, A. krinjar smatra, kao to je Krist istina jer ui istini, ivot jer daje ivot, tako je i Rije, jer govori, nastupa kao Objavitelj. S druge strane,
225
Bultmann je miljenja da je Logos gnostika figura, posrednik izmeu transcendentnog Boga i svijeta. Najee spominjani naziv u Ivanovom evanelju jeste Sin Boiji. Ovaj naslov je temelj Ivanove kristologije, jer on smatra da je Sin jednak Ocu, ne samo po funkcijama, ve i po svojoj boanskoj naravi, te da svi ljudi mogu postati djeca Boija preko Isusa, ali pravi razliku izmeu toga i Isusa kao Sina, jer je jedino Isus Prvoroeni. Vie od ostala tri evanelja, Ivan govori o Isusu kao Boijem Poslaniku, kao onome koga Otac alje da ljudima pribavi boanske darove. Krist kao Poslanik, radi Boija djela, jer ga je Bog ovlastio da ih on ini. Ivan jo naglaava da Krist uvijek izvrava Boiju volju, jer je Bog taj koji ga alje, te da nikad nije svoju volju stavljao ispred Boije. Predmet Objave kod Ivana su Otac i Sin, u jedinstvu, jer je, svrha dolaska Isusa da ljudi upoznaju Boga, da se spase, da uzvjeruju u Krista, koji je njihov Spasitelj. Ipak, Ivan Isusovu smrt posmatra kao proslavu, kao rtvu pomirnicu, a ne unitenje. Miljenja velikog broja dananjih prouavalaca Isusa i njegovog ivota su podijeljena. Mnogi smatraju da je Isus zaista imao dvije naravi, drugi to negiraju, jer se stalno nametalo pitanje kako ovjek moe biti i Bog? Takoer, postoje i miljenja da Isus nije uope ni postojao, da je izmiljen lik. Francis David smatra da je Bog samo Jedan, a da crkveni Bogo-ovjek nije nigdje spomenut u Svetim pismima. U ovom pravcu ide i John Biddle, koji kategorino tvrdi da je Isus imao samo ljudsku narav i da ne mogu postojati dva Boga. W. E. Channing je miljenja da je Krist izriito jedan duh, jedno bie, savim razliito od Boga, te navodi da je Isus stalno u svom poduavanju govorio o Bogu. Channing istovremeno postavlja pitanje da li je Isus,govorei o Bogu, mislio na sebe? Odgovor je, nikad, jer je uvijek pravio razliku izmeu Boga i sebe.
226
Summary The Jesus of History or the Christ of Faith

A myth or reality? What is Jesus origin? Was he just a human or did he maybe have some other characteristics? What was his role in this material world? The essence of Jesus teachings could be summarized in four prophetic sentences: The time is fulfilled, and the kingdom of God is at hand; repent and believe in the gospel. Christians believe that Jesus Christ was Gods son and mans son at the same time, a deity and a human being. He exhibited human qualities, and with his death he paid for the sins of all mankind, thus reconciling people with God. The essence of the Christian faith is made up of three parts: belief in God, Jesus Christ and the Holy Spirit. The analysis of this problem is the subject of the research entitled The Jesus of history or the Christ of faith.
Primarna literatura
1. The Holy Bible, International Bible Society, 1992, Colorado Springs, USA 2. Novi Zavjet, prijevod s grkog izvornika: Ruben Kneevi, DD DOM TAMPE Zenica, BDFBH, Sarajevo, 2001. 3. Ivani, Tomislav, Isus iz Nazareta povijesna osoba, Teovizija, Zagreb, 1995. 4. krinjar, Albin, Teologija svetog Ivana, Filozofsko-teoloki institut drube Isusove, Zagreb, 1975. 5. D. J. Harringnton, B. V. Viviano, R. J. Karris, R. J. Dillon, Ph. Perkins, Komentar evanelja i djela apostolskih, s engleskkog preveo dr. Mato Zovki, Vrhbosanska katolika teologija, Sarajevo, 1997. 6. Atau-r-Rahim, Muhammad, JESUS, a Prophet of Islam, Kitab Bhavan, New Delhi, 1994.
Sekundarna literatura
1. Grupa autora, Isus 2000 godina povijesti vjere i kulture, preveli: s njemakog Milan Pelc, s talijanskog Adalbert Rebi, Kranska sadanjost, Zagreb, 1999. 2. Lati, Demaludin, Svjetske religije I i II, Bosanica print i Bosanski kulturni centar, Sarajevo, 1994.
227
3. Karl Jaspers, DIE MASSGEBENDEN MENSCHEN SOKRATES BUDA KONFUZIUS JESUS, prijevod: Slobodan Grubii, Vuk Karadi, Beograd, 1980. 4. Pekari, Hajrudin Dino, Isus/ Isa (a. s.) u kranstvu i islamu, PrintCom, Tuzla, 2005. 5. Majkl Bejdent i Riard Li, Spisi mrtvog mora obmana, s engleskog preveo Ivan Bokovi, METAPHYSICA, Beograd, 2005. 6. Xaver-Dufour, Rjenik bibllijske teologije, Kranska sadanjost, 1980. 7. Michael Glazier i Monika K. Hellwig, Suvremena katolika enciklopedija, LAUS, Split, 1998. 8. Grabner-Haider, Anton, Praktini biblijski leksikon, prijevod: Boo Luji i Ladislav Fii, Kranska sadanjost, Zagreb, 1997. 9. Leksikon temeljnih religijskih pojmova - idovstvo,kranstvo,islam, priredio von Adel Theodor Khoury, preveli s njemakog: Nedeljka Paravi (idovstvo), Ljiljana Matkovi-Vlai (kranstvo), eljko Pavi (islam), PROMETEJ, Zagreb, 2005. 10. The new shorter Oxford English dictionary, Clarendon press-Oxford, 1993.
228
Muamer HASANBAI
OSNOVNA NAELA ISLAMA U DOKTORSKOJ DISERTACIJI TOMISLAVA JABLANOVIA

Rezime
Rad Tomislava Jablanovia, Islamska apologetska argumentacija kojeje nastalo kao posljedica Drugog vatikanskog sabora pruilo je mogunost otvorenog dijaloga, tim prije to je ovo djelo napisao ovjek koji je obnaao najvie dunosti u hijerarhiji katolikog klera, obnaajui funkciju biskupa. U svojoj disertaciji prof. Jablanovi se pozabavio osnovnim pojmovima islamske apologetske argumentacije ije je osnovno polazite bio pojam Boijeg govoraObjave.Njegova razmiljanja o sadraju i naravi islama poinje davajui opi prikaz pojmova islamske apologetske argumentacije polazei od pojma Objave , zatim udesima-mudizama kojima se Muhammed a.s.morao koristiti da bi dokazao istinitost Objave koja ujedno predstavlja najvei znak i poslaniko udo koje je Muhammed a.s. pruio u vidu knjige- Kurana, to je do dananjih dana ostao najvei dokaz islamske apologetske argumentacije i glavnim predmetom Jablanovievih rasprava.Posebno poglavlje posveuje linosti Muhammeda a.s.kao uporinoj taki islamskog svjetonazora.Nakon iznoenja argumenata islamske apologetske argumentacije kojima islamska teologija dokazuje nadnaravnu objavljenost islamske vjere, u radnji je kontinuirano slijedio odgovor zato se isti apologetski argumenti gledano iz ugla katolike vjere ne mogu prihvatiti tj. nemogunost priznanja islama kao objavljene religije.
231
Uvod
Principijelno govorei, muslimani i krani(katolici) su kroz povijest bili u iskuenju dvostrukog izazova:historijskog(irenje islama u prostore grkorimske kulture i uope zemalja sredozemnog kulturnog prostora te kriarski ratovi i konolijanizam) i doktrinarno- teologijskog (istovjetno transcedentno religijsko poelo odnosno brojni likovi zajedniki Bibliji i Kuranu).1 Ve preko etrnaest stoljea islamska i kranska religija egzistiraju jedna uz drugu. To vrijeme je obiljeeno razliitim povijesnim previranjima koja su esto poprimala negativne tokove, mada nisu izostala ni odreena pozitivna iskustva. Generalno, povijest odnosa ova dva religijska corpusa u znaku je netrpeljivosti i neprijateljstva. Gledano iz katolike perspektive Drugi vatikanski sabor u ovom pogledu predstavlja svojevrsnu prekretnicu. Tada je po prvi put u povijesti Katolika Crkva zauzela slubeni stav prema islamu u Dogmatskoj konstituciji o Crkvi (Lumen Gentium), koja glasi: Oni nisu strani Objavi Oeva, sinovi Ismailovi koji prihvaaju Abrahama kao Oca, vjeruju, takoer, u Abrahamova Boga. Odluka o spasenju obuhvata i one koji priznaju Stvoritelja, meu kojima su u prvom redu muslimani, koji se, ispovijedajui da dre vjeru Abrahamovu, klanjaju sa nama jedinom, milosrdnom Bogu, koji e suditi ljude na Sudnji dan2. Crkva, dakle, nije mogla niti smjela da iz vida izgubi 800 miliona Muhammedovih sljedbenika koji su u vremenu Drugog vatikanskog koncila inili islamski svijet. Postavlja se pitanje:zato je Crkva morala toliko dugo da eka? Moda je problem bio u tome to se kao vrhovna institucija kranstva nalazila pod snanim i direktnim uticajem sekularne vlasti, pa je morala doekati trenutak da se od nje oslobodi kako bi pokazala svoje pravo evaneosko lice. Drugim vatikanskim koncilom odnos izmeu dvije religije krenuo je u jednom sasvim novom pravcu, koji se do tada samo u nejasnim obrisima mogao nasluivati. Mogunost otvorenog dijaloga, kao i kritikog propitivanja vlastitih stajalita, donijela je mnotvo rasprava i studija koje su se bavile mnogobrojnim, nagomilanim svjetskim i teolokim problemima, to je u mnogome doprinijelo da se odrede relevantni inioci koji su uticali na povijesne odnose dviju religija.
1 Adnan Silajdi Potreba i mogunosti muslimansko-kranskog dijaloga, Vrhbos nensia,Sarajevo,1999,str.205. 2 Rudolf Rraji,Mato Zovki,Dogmatska konstitucija o Crkvi ,Zagreb, 1977,str.303304.
232
Pod direktnim uticajem Drugog vatikanskog koncila, prof. Tomislav Jablanovi pie doktorsku disertaciju na temu Islamska apologetska argumentacija, koja ujedno predstavlja i prvo djelo ovakve vrste na naim prostorima. Ovo djelo tim vie dobija na vanosti to je pisano na prostorima koji simboliziraju zajedniko bitisanje abrahamovskog religijskog stabla kroz stoljea. Osim vanosti njegovog djela za meureligijski dijalog danas jako vana i nezaobilazna injenica je i to to je ovo djelo napisao ovjek koji je obnaao najvie dunosti u hijerarhiji katolikog klera. On je izmeu ostalog vrio i slubu biskupa. Traei glavnu dodirnu taku meu ovim religijama, Jablanovi polazi od pojma Boijeg govora, odnosno Boijeg govora po Objavi,to predstavlja iskonsko polazite obje religije. U ovome radu izloit u temeljne islamske pojmove kojima se prof. Jablanovi bavio u svojoj disertaciji, te prikazati njegova razmiljanja o naravi i sadraju islama kao religije, te o liku Muhammeda a.s. kao uporinoj taci islamskog svjetonazora. Jo preciznije, izloit u sva pitanja koja u sebi sadri islamski credo Ja vjerujem. Jablanovieva gledita nastojat u da elaboriram opisno i komparativno, tako da u najprije iznositi njegove stavove i miljenja, a potom ih uporeeivati sa islamskim autorima i meni raspoloivim znanjima iz date oblasti. Najprije u nainiti opi prikaz disertacije, a potom u prei na izlaganje pojedinih tema.
Opi prikaz disertacije

Samim pojavljivanjem islam se naao u dodiru sa razliitim religijama, prije svega paganstvom, a zatim idovstvom i kranstvom. Da se uoiti da kroz povijest islam gaji poseban odnos prema ovim dvjema religijama, svrstavajui ih u kategoriju monoteistikih religija. S tim to je potrebno naglasiti da je Muhammed a.s. odbacio kranski misterij Triniteta i Utjelovljenja, dok za krane ovaj misterij povijesno ostaje via tajna vjerovanja o kojoj ne treba raspravljati, u koju ne treba sumnjati, nego je prihvatiti takvom kakva jeste. Dananji krani je na taj nain i prihvataju. Muhammed a.s. nastupajui kao Boiji poslanik i donosilac objave, imao je zadatak da proklamira isti monoteizam, pruajui najjai dokaz svoga boanskog poslanja u ogledalu Kurana , koji je bio i ostao dokaz broj jedan islamske apologetike. Pitanje je, meutim, da li se uope moe govoriti o zasebnim apologetskim dokazima budui da se u islamskoj teoGODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA
233
logiji apologetika nije emancipirala kao zasebna disciplina nego je pronala svoje mjesto unutar teologije kao cjeline. Jablanovi daje prikaz opih pojmova u kategorijalnom aparatu islamske apologetske argumentacije, polazei od pojma Objave. Tumaei pojam Objave dolazi do pojma Boga koji govori, to i ini jedno od Njegovih svojstava. Autor govori najprije o nepreciznosti definicije Objave, te da islamska teologija nije u dovoljnoj mjeri razradila pojmove naravnog i nadnaravnog.3 Miljenja sam da islamska tradicija, kako ona konstitutivna tako i interpretativna, mnogo govori o pojmu Objave, ta vie ak precizira kako je do Objave dolazilo u razliitim situacijama, u razgovoru, ekstatinim doivljajima, za vrijeme jahanja, a takve je opise mogue pronai i kod ukaza Objave drugim Boijim poslanicima. Primljenu Objavu Poslanik je morao u doslovnom smislu prenijeti ljudima, bez uplitanja vlastitog vokabulara i stila, to se kosi sa kranskim shvatanjem Objave, unutar koga se operira sa pojmovima kao to su Ivanov ili Pavlov stil i vokabular. Kako bi pokazao i dokazao istinitost Objave Muhammed a.s.je morao, uostalom kao i njegovi prethodnici, koristiti se udesima da bi njegovi savremenici povjerovali u njegovu poslaniku misiju. Uobiajen naziv za ta uda - mudize, ne spominje se u Kuranu. Taj izraz potie od islamskih apologeta (mutekellima) i koriten je u svrhu islamske apologetske argumentacije. Jablanovi u svom djelu navodi miljenja muslimanskih teologa, Handia, te Duvejnija o pojmu mudize, u smislu ta je sve potrebno da bi jedan in poprimio to obiljeje. Veoma je zanimljiv njegov zakljuak, da islamska i kranska teologija s pravom svode mogunost uda na Boiju svemo, mudrost i slobodu.4 Za razliku od drugih monoteistikih religija islam, smatra Jablanovi, sa sobom donosi nauno udo dok su udesa ranijih poslanika bila vie metafizika. Sa Muhammedom a.s. nastaje period naunih uda.5 Sama podjela udesa na dvije kategorije, metafizika i nauna, uslovna je i moe dovesti do odreenih zabluda, pa i do pogrenog razumijevanja i vrednovanja datih. uda su rezultat istog Boijeg nauma i iste svemoi u Mojsijevom, Isusovom kao i Muhammedovom vremenu, dakako sa istim
3 Tomislav Jablanovi,Islamska apologetska argumentacija,Zagreb,1969,str.52. 4 Jablanovi,nav.djelo,str.61. 5 Ibidem,str.64.
234
ciljem, pa je veoma diskutabilno govoriti o vrednovanju istih. Pogreno bi bilo shvatiti kako metafizika uda umanjuju vrijednost udesa, niti se ovim sugerira da ona manje vrijede zato to ih prepoznajemo kao biblijska uda. Mogue je govoriti samo o udesima koja su obiljeila odreene epohe i koja su imala svoje odreene ciljeve, posjedovala karakteristike nadnaravnosti i realizirana preko odreenih poslanika. Po uenju Kurana prvotna svrha zarad ega Bog ljudima alje poslanika je u tome da on ljude opominje. Otud za poslanike i naziv nazir, opominjatelj6. U svom djelu Jablanovi ne zaobilazi ni pitanje da li je Bog duan slati poslanike. S tim u vezi navodi miljenja aaritske i mutezilitske kole, koje o ovome pitanju imaju razliita miljenja. Tvrdi pri tom da ortodoksna islamska kola, mislei na aaaritsku, dri da Bog nije duan slati poslanike. Poslanici su bili okarakterizirani kao bezgrijena bia, tako da je islamska teologija gradila zgradu na bezgrijenosti Boijih poslanika. Pojedini tekstovi, meutim, govore o prigovorima na ime ponaanja i postupaka pojedinih poslanika, pa i samog Muhammeda a.s. Jablanovi navodi miljenja islamskih teologa, Razija npr., koji je drao da i poslanici mogu poiniti grijeh, pa i veliki grijeh, te time postati (fsik) nevaljalac, ali odbacuje mogunost da bi poslanik mogao poiniti grijeh idolopoklonstva i nevjere i time postati (kfir) nevjernik.7 Potrebno je, ipak, naglasiti da o pitanju bezgrijenosti postoji ope pravilo, a to je da bezgrijenost obuhvata poslanikov ivot od poetka poslanike misije. Bezgrijenost treba stoga shvatiti kao Boiji dar poslanicima. Sama injenica da ih je sam Bog izabrao za tu misiju sauvat e ih i od grijeha. Jablanovi navodi injenicu da poslanici u pogledu dostojanstva nisu jednaki i da je odreenim poslanicima data izvjesna prednost nad drugima. Oni su slati kroz povijest u razliitim periodima i u svakom se poslanju ogleda Boija milost. Takoer navodi da se ak devetnaestorica kao biblijske linosti spominju u Kuranu. Ilustracije radi uz ime odreenog poslanika navodi i kratke ajete iz Kurana koji govore o toj linosti, poevi od Adema a.s. i zavravajui sa Muhammedom a.s. kao dovriteljem Rijei Boije.
6 Ibidem,str.73. 7 Ibidem,str.73.
235
Zanimljiv dio je posveen Isusu. O njemu Jablanovi u tezi govori tako da iznosi one apologetske dokaze kojima se koriste muslimani kako bi dokazali da je po srijedi samo jedan u nizu Boijih poslanika i to iz reda vjerovjesnika ( nabiyy) i poslanika (rasl) koji je primio Boiju Objavu, a ona sa vremenom izgubila vlastitu dimenziju i autentinost. U ovom dijelu disertacije nije iznio ni jedan protuargument u odnosu na islamsko stajalite. On zapravo govori o Isa a.s., o poslaniku kako dolii dokazima islamske apologetske argumentacije. Svoje kronoloko izlaganje o najvanijim poslanicima koji su spomenuti u Kuranu zavrava sa Muhammedom a.s. ijim poslanjem Objava doivljava svoju puninu. Najprije izlae Muhammedovu a.s. geneologiju, piui o tome kako je u njemu bilo krvi svih ljudskih rasa i narodnosti, ne samo arapske, nego i babilonske, egipatske, grke, to je predstavljalo fiziki osnov da se Muhammed a.s. ve roenjem legitimira kao predstavnik itavog ovjeanstva8, nagovjetavajui njegovu poslaniku misiju koja e imati univerzalan karakter. Kao osnov islamske apologetske argumentacije usmjerene na dokazivanje poslanja, Muhammeda a.s. Jablanovi navodi i nagovjetaje prijanjih Boijih poslanika. Nakon izlaganja apologetske argumentacije poinje (a time je manje vie proeta itava radnja) govoriti o protuargumentima i tekoama sa kojima se Muhammed a.s. susretao za vrijeme svoje poslanike misije. Tako navodi protivljenja kitabija (idova i krana) koji su smatrali da oni posjeduju Objavu i svete knjige. Naravno, takvo stajalite Muhammed a.s.nije nijekao, samo je bio duboko svjestan da su dotadanje objave izgubile na svojoj autentinosti. Nailazei na ovakvu vrstu problema, Muhammed a.s. je morao svoje poslanje zatititi odreenim znakovima (udima), kao to je, uostalom, i bio sluaj sa svim ranijim poslanicima. Najvei znak, odnosno poslaniko udo, Muhammed a.s. pruio je u vidu knjige Kurana, koji opstoji kao najvei dokaz islamske apologetske argumentacije i vjerodostojnosti Muhammedovog a.s. poslanja. U drugom dijelu teze, Jablanovi analizira pojmovnik to ga je u svom povijesnom hodu nainila islamska teoloka misao, a u cilju afirmiranja i legitimiranja Muhammedovog a.s. poslanstva. Nakon to je ukratko prikazan sadraj njegove disertacije, ostaje nam da se pozabavimo temeljnim apologetskim islamskim pojmovima, koji su bili predmetom Jablanovievog istraivanja.
8 Ibidem, str.114.
236
Izbor tema
U drugom djelu disertacije Jablanovi otpoinje sa konkretnim izlaganjem islamskog apologetskog pojmovlja u kontekstu razmatranja Muhammedovog a.s. poslanstva, odnosno njegovih udesa. On se ponajprije osvre na pojmove keramet i mudiza,9 jasno stavljajui do znanja da samo drugi termin u apologetskom smislu korespondira sa kranskim terminom udo. Mudiza Muhammedovog a.s. boanskog poslanja je njegova sveta knjiga Kuran.10 Govorei o Kuranu kao prvom i najveem udu ili dokazu islamske apologetske argumentacije, Jablanovi izlae opepoznate stvari: da islamska sveta knjiga sebe naziva Kuranom, da je objavljena, i to na arapskom jeziku, to je po sebi logino budui da je Poslanik Arap. Uz naziv Kuran govori i o drugim nazivima koji se koriste kada ova knjiga samu sebe naziva odreenim imenima. On nadalje pie o udesnom znaenju Kurana, koje se ogleda u injenici da Muhammedovi a.s. protivnici nikada nisu uspjeli stvoriti djelo koje bi po literarnoj vrijednosti bilo jednako Kuranu, pa makar i u opsegu jedne jedine sure, iako im je i sam Muhammed a.s.nekoliko puta upuivao takav izazov.11 Upravo je za puno znaenje pojma udo u apologetskom smislu vano istai da je ono trebalo da bude proreeno, na to e muslimanski apologeti odgovoriti da je Muhammed a.s. unaprijed najavio da njegovi protivnici nee biti u stanju sastaviti neto to e biti slino Kuranu. To se kroz povijest i pokazalo. Svi neprijatelji ostajali su nemoni pred ovim izazovom, to se potpuno uklapa u pojam mudize odnosno uda. Neosnovano je tvrditi da islam spoitava Isusovim biblijskim udesima njihovu usku funkciju i vrijednost. Ta udesa bljesnula su na trenutak i imala su veliki broj oevidaca. Ona su sa jedne strane odgovarala datom vremenu, ali sa druge strane, kada bi se tim udesima priznala ona vrijednost koja im ne pripada, tj., da ona imaju univerzalnu i trajnu vrijednost, onda bi to predstavljalo potkopavanje temelja vlastite apologetske argumentacije i teko da bi se tada moglo govoriti o Kuranu kao trajnom,
9 Mudiza u apologetskom smislu znai znaksa kojim su Boiji poslanici legitimirali svoje poslanstvo.Da bi ovaj znak imao svojstvo mudize mora se unaprijed najaviti, i naravno da se dogodi njegovo ispunjenje. 10 Ibidem,str.110. 11 Ibidem,str.126.
237
najveem i najjaem udu i trajnom dokazu Muhammedovog a.s. poslanja. elimo rei da su udesa Isaa a.s. dokazi koji imaju svoju ogranienost u vremenu i prostoru, premda ih, naravno, kranska apologetska misao zarad odbrane vlastitih pozicija dri trajnim dokazima nadnaravnosti kranstva. Jablanovi iznosi stav tradicionalnog islamskog teologa Ebu Bekr Bakilanija, po kojem sam tekst Kurana u sebi nosi odrednice udesnosti, koje obesnauju argumente protivnika. Ali prema njegovom miljenju islamska argumentacija boluje od slabosti, jer polazi od kuranskih rijei kao boanskih, te da bi dokazala njihovo boansko porijeklo. Naravno da je ova argumentacija nelogina, jer jedini dokaz i polazna osnova je boanski govor, pa je samim tim on i polazna osnova boanskog porijekla. Zapravo, temeljna razlika Indila i Tevrata u odnosu na Kuran je u tome to ove dvije prethodno objavljene knjige nisu same po sebi uda. Njihovo boansko porijeklo se dokazuje udima koja su vezana za same Boije poslanike, kojima su bile upuene objave. Jablanovi, meutim, iznosi injenicu da kranski dokazni postupak ide drugim smjerom, to e rei, da umjesto islamskog apriornog postupka kranska apologetika je u svojoj metodologiji strogo aposteriorna.12 Time se sugerira da je ona blie zakonima logike i psihologije, dok islamski teolozi hoe kazati da unutarnji zakon treba biti najjai unutarnji dokaz. Kao vanjski dokaz Jablanovi istie pojam tahadi, to doslovno znai izazov, koji prema njemu ujedno ini i vrhunski dokaz islamske apologetike u potvrivanju boanskog porijekla Kurana, a time i poslanike misije Muhammeda a.s. Jer, kao to je naglaeno, Muhammed a.s. je prorekao da ljudi nee moi stvoriti nita slino Kuranu, a pogotovo bolje od Kurana. Gledano kroz povijest jasno je da se proroanstvo ispunilo. Ostaje kuriozitet to je on protivnicima nudio izazov da se okuaju, dok je istovremeno bio siguran u njihov neuspjen. Jablanovi navodi da je tahadi13 povijesna injenica14. Protivnici Muhammeda a.s. zasigurno ne bi ostali nijemi pred ovim izazovom, da su bili kadri na njega odgovoriti. Zapitamo li se zato to nisu uradili, odgovor e ii u prilog islamske apologetske argumentacije. Shvatili su, naime, da je Kuran nenadmaan i po
12 Ibidem,str.141. 13 Tahadi: Rije Tahadioznaava nemogunost oponaanja Kuranskog teksta koji ostaje izazov ljudima kroz povijest 14 Ibidem,str.151.
238
sadraju i po formi, ime dokazuje da je rezultat boanskog poslanja, pa time i objavljenosti vjere koju je propovijedao Muhammed a.s. Po srijedi je, dakle, vanjski dokaz udesnosti. Posebno poglavlje Jablanovi posveuje faktorima udesnosti Kurana. Na prvo mjesto, kao polaznu osnovu, stavlja idaz, tj. nenadmanost, nedostinost Kurana i to u dvjema sferama; umjetnikoj i misaonoj. Kao umjetniko djelo, Kuran predstavlja vrhunac ljepote stila i savrenosti estetskog oblika. Prema ocjeni svih islamskih teoretiara, on je u tom pogledu zaista bez presedana15. Pri tome, treba imati na umu da su oblici umjetnikog izraavanja u vrijeme Muhammeda a.s. bili na visokoj razini i da kroz sva stoljea, od objavljivanja do danas, Kuran ostaje djelo koje u pogledu umjetnike vrijednosti ima nedostinu i neprocjenjivu vrijednost. Ovdje treba pridodati i injenicu da teolozi iz drugih religijskih corpusa takoer Kuranu priznaju veliku umjetniku vrijednost, mada ne u onoj mjeri u kojoj to ine islamski teolozi. Jablanovi napokon dolazi do prave vrijednosti Kurana koja se krije u njegovoj misaonosti. S tim u vezi, navodi miljenje islamskih teologa o upuenosti Kurana ljudskom rodu tj. da su u Kuranu principi, misli i uenja koja je Svemogui saopio ljudima. Prema apologetskoj argumentaciji, povijesno gledano, misaona snaga asne knjige jo je intenzivnija u dananjem vremenu, vremenu velikih naunih otkria i tehnolokog napretka. tavie, tehnika su postignua posvjedoila u prilog kuranske poruke, upuene ovjeanstvu prije etrnaest stoljea. To je jasna potvrda vjeite suvremenosti i nedostinosti kuranske misli. U nenadmaivost Kurana svakako ulazi i injenica da je kuranski tekst pisan na arapskom jeziku, kojeg muslimani smatraju metajezikom, pa svaki prijevod Kurana ne predstavla nita drugo do samo jedan njegov komentar. Stoga je prevoenje smatrano nepravdom prema Kuranu, jer se time gubila njegova izvornost, bez koje ga je nemogue u potpunosti razumjeti. Autor potom navodi miljenje Rodinsona, koji polazei od injenice da kod predislamskih Arapa nisu poznata nikakva djela u prozi, tvrdi da je dolo do stvaranja jedne nove literarne forme, te se bez prethodne tradicije u datoj formi, pojava Kurana ne moe ni protumaiti drugije nego kao udo.
15 Ibidem,str.157.
239
Teko je okarakterisati Kuran sa knjievnog aspekta, bilo kao prozno bilo kao pjesniko djelo. Na toj liniji promiljanja tek je nesporna injenica da stil i jezik Kurana nadmauju sva napisana knjievna djela, bez obzira o kojem se anru radilo. Jablanovi esto citira u djelu Bakilanija kada ovaj govori da osim vanjskog jezika i stila, koji svojom nedostinou trebaju dokazati boansko porijeklo Kurana, istu zadau imaju kuranska proroanstva koja su se ispunila.16 Kao primjer uzima se poraz Vizantinaca u Siriji, te da e oni nakon poraza biti pobjednici za nekoliko godina. Nakon ovog apologetskog argumenta, kao i u veini drugih stvari, ako je i postojala sumnja ona je nestala. No, Jablanovi ipak postavlja pitanje je li u datom sluaju bilo teko prorei tok dogaaja, s obzirom na to da je Bizantsko carstvo bilo kulturnije i naprednije, pa je logino pretpostaviti da nee dugo ekati na osvetu i pobjedu protiv neprijatelja Perzijanaca. Svoju sumnju dodatno uveava insistiranjem na podatku da su se svi pomenuti dogaaji hronoloki gledano izredali nekoliko desetljea prije kodifikacije kuranskog tiva. Jablanovi, potom, nastavlja sa navoenjem islamskih autora koji govore u prilog kuranskih proroanstava koja su trebala da dokau boansko porijeklo Kurana. Navodi proroanstvo koje predvia pobjedu islama i njegovo dalje irenje diljem svijeta, iako nailazi na snaan otpor neprijatelja, poglavito idova i krana. Gledano kroz prizmu povijesti nije teko uvidjeti da se proroanstvo ispunilo i da se i dalje svakodnevno ispunjava irom zemaljske kugle. I ovdje, meutim, Jablanovi daje prostora sumnji, istiui da tekst datira iz vremena kada je Muhammed a.s. bio na vrhuncu svjetovne moi, kada je njegova vojska nadirala na sve strane. Zar svaki vojskovoa u povijesti, pita se on, nije podizao moral svojih boraca predvianjem pobjede i obeanjima. Kao sljedei dokaz islamske apologetske argumentacije navodi da se u Kuranu govori o Boijim poslanicima prije Muhammeda a.s. i da je ponajvie rije o biblijskim linostima poput Adama, Abrahama, Mojsija, Isusa itd. Stav islamskih apologeta u vezi sa ovim pitanjem jeste da se Muhammed a.s. nikada nije bavio istraivanjem povijesnih dogaaja, a takoer je poznato da ga u tome niko nije ni poduavao. Iz toga jasno proizilazi da do spoznaje o datim linostima nije moglo doi naravnim putem, nego boanskim nadahnuem. Kao i u prethodnim sluajevima, uslijedie
16 Ibidem,str.166.
240
u Jablanovievom izlaganju faza opovrgavanja kroz izraavanje sumnje. Tako e kazati da je Muhammed a.s. imao mogunosti upoznati se sa uenjem idova i krana, tim prije to su oni bili itelji njegove domovine, a u prilog tome mogu posvjedoiti i susreti sa monasima. Kao argument navodi Muhammedovo a.s. zanimanje trgovakog putnika, to mu je olakavalo kontakte sa dvjema spomenutim vjerskim skupinama. Potom se prelazi na problematiziranje dokaza islamske apologetske argumentacije u prilog boanskom porijeklu Svete Knjige a vezano za tvrdnju da u njoj nema nikakve proturjenosti.17 Prema miljenju islamskih apologeta, to se ne moe rei za druge svete knjige, to pokazuju na primjeru evanelja. Zatim slijedi, po pravilu, Jablanovieva kranska protuargumentacija na islamske dokaze. Kao primjere proturijenosti u tekstu Kurana navodi vie dokaza. Ilustrativan je onaj koji govori o zabrani konzumiranja alkoholnih pia. Nije li proturijenost u tome da Kuran zabranjuje alkohol, a u raju obeava rijeke vina, pita se Jablanovi. Ne moemo se sloiti da je ovo proturjenost u Kuranu. Naravno da Kuran izriito zabranjuje alkohol, ali to ini sukcesivno, to kao takvo ne stvara problem oko date zabrane. Definitivni sadraj tog propisa je konana zabrana. Kao nagrada onima koji su se ustezali konzumiranja alkohola na ovom svijetu, uslijedit e sloboda pijenja vina na onom svijetu, ali vina koje nije opskrbljeno opojnim svojstvima. Sljedei problem koji Jablanovi aktualizira povodom argumenata kojim islamski apologeti dokazuju udesnost i boansko porijeklo Kurana, jeste pitanje nepismenosti Muhammeda a.s.i tvrdnja da je on bio umiyy. Islamski autori izvode iz ovoga zakljuke sa dvojakim efektima. Prvenstveno dokazuju da je Muhammed a.s. kao nepismen ovjek morao biti nadahnut direktno od Boga da bi iza sebe ostavio Kuran kao najsavrenije jeziko udo, a s druge strane iz nepismenosti proizilazi nemogunost Muhammedova a.s. da prouava i gradi svoje uenje na osnovu jevrejsko-kranskih knjiga. Praksa da se nakon islamskih dokaza posegne za protuargumentima, ne izostaje ni ovdje. Put sumnji je prokren tvrdnjom da se ovo pitanje sve vie pretresa i da se meu nemuslimanima poveava broj autora koji su skloni miljenju da je Muhammed a.s. bio pismen. Na osnovu reenog ve je sasvim jasno da Kuran ostaje udo pred kojim svi protivnici moraju priznati vlastiti poraz. Posebno u tom pogledu, Kuranu
17 Ibidem,str.171.
241
i njegovom uenju u prilog idu mnoga znanstvena otkria u dananjem vremenu. Stoga je i Jablanovi posebno poglavlje svoje radnje posvetio odnosu Kurana i znanosti. Kuran je o saznanjima do kojih dolazi moderna nauka govorio prije mnogo vijekova. I to je,dakako, jedan od jakih aduta islamske apologetske argumentacije. Poznato je da islam daje veliko znaenje uenju i prouavanju,dakle,znanosti. Prema tekstu Kurana ukupnost svih znanja i saznanja, svako novo dostignue znanosti, predstavlja, zapravo, samo otkrivanje onoga to je ve sadrano u Kuranu. Jablanovi pri tom navodi teme iz oblasti medicine kojima se danas slue islamski apologete, kao to su zabrana konzumiranja alkoholnoh pia, zabrana upotrebe svinjskog mesa u ishrani, propisi ritualnih pranja, obrezivanje mukarca. Kao protuargument islamskoj apologetici kuranski se tekst pokuava dovesti u kontradikciju sa znanstvenim saznanjima, pa time i pobiti nadnaravnost Kurana. Jablanovi pokuava ukazati na odreenu neloginost u kuranskoj zabrani konzumiranja svinjskog mesa, kazavi da ako medicina upozorava na opasnost koje za sobom povlai jedenje svinjetine, to ne znai da je svinjsko meso u sebi neto tetno18. Naravno, ova vratolomna konstrukcija, koja osim to je igra rijei, ne predstavlja nikakvu misaonu vrijednost. Poslije iznoenja ove argumentacije Jablanovi postavlja pitanje:Kako to da ljudi od struke: medicine, sociologije, biologije itd., ne vide u kuranskim ajetima ono to u njima vide islamski apologete.19 Ali, upravo meu navedenim skupinama veliki je broj ljudi preao na islam, to ne predstavlja nikakvo udo. Fascinirani kuranskim dokazima intelektualci i znanstvenici sve vie prihvataju islam. Jaina ideje koju u sebi nosi Kuran ostaje najvei i najjai dokaz u rukama islamskih apologeta. On je apologetski dokaz broj jedan, iju autentinost su kroz povijest mnogi nastojali osporiti, ali u toj nakani nisu uspjeli. Sljedee poglavlje Jablanovi zapoinje navoenjem nekih po njemu pretjerivanja islamskih teologa. Citira stav Ebu Muhammeda Mustafe Ganabija, koji kae da je u samom Kuranu identifikovao preko 60.000 Muhammedovih a.s. udesa. To bi znailo da se u svakom retku nalazi njih deset. Premda i sam priznaje da dananja islamska teologija uglavnom odbacuje argumentaciju ovom vrstomdokaza, a Jablanovi je ipak spo18 Ibidem,str.185. 19 Ibidem,str.187.
242
minje budui da pripada islamskoj teolokoj tradiciji, a ujedno je prisutna i u svijesti vjernika. Navest u jo neke dokaze koje spominje Jablanovi, a pripisuju se islamskim autorima: drvee se kree i pravi hlad Muhammedu a.s., zatim voda, hrana, datule, i ito udesno umnoeno, kamenje koje ga pozdravlja, a u ratu leti na neprijateljsku vojsku. U nastavku se govori o proroanstvima koja se vezuju za Muhammeda a.s. te njihovim ispunjenjima, a polazi pri tom od sadraja neislamskih knjiga. Ve je reeno da istinska vjera, odnosno isti monoteizam, ne datira od pojave Muhammeda a.s., nego je ta vjera stara koliko i ovjeanstvo tj.od prvog poslanika Adema a.s., koji je vjerovao u jednog Boga. Najizrazitiji Muhammedov monoteistiki pretea je Abraham (Ibrahim), koji je ispovijedao isti monoteizam. Svoju puninu monoteizam doivljava sa Muhammedom a.s.. Analogno tome, Kuran nije jedina objava upuena od Boga. Objave su posjedovali idovi i krani, i te objave u svojim autentinim formama nagovjetavaju dolazak Muhammeda a.s. Na alost, ti su tekstovi podlegli zlobi iskrivljenja, tako da danas ne postoji autentian tekst Tevrata i Indila. Jablanovi u korist kranske argumentacije navodi da postoje islamski teolozi koji doputaju autentinost biblijskog teksta kakav je danas pred nama, ali dre da ga krani pogreno tumae. Takvo je miljenje zastupao i jedan od najveih islamskih teologa Al-Gazali, a ono ima sve vie pristaa, navodi Jablanovi. Meutim, mi se slobodno moemo zapitati, ako je tekst priznat kao autentian koja je onda svrha njegovog pogrenog tumaenja. Kuranski tekst je izriit u tvrdnji da je Muhammedov a.s. dolazak bio nagovjeten idovskim i kranskim svetim knjigama. To moe posvjedoiti injenica da su mnogi sljedbenici knjige u poetku objavljivanja Kurana prelazili na islam ne vidjevi ispunjenje proroanstva svojih svetih knjiga. Argumenti se ipak nalaze i u postojeem tekstu Starog i Novog zavjeta. U Matejevom evanelju se kae da e mnogi prvi biti posljednji, a mnogi posljednji e biti prvi. Mesija tu misli na muslimane, koji su povijesno gledajui posljednji od onih kojima je dola Boija objava, ali su postali prvi, jer oni koji su bili prvi, tj. idovi i krani, pokazali su se nedostojnima.20 Od svih biblijskih obeanja, odnosno proroanstava koje muslimani navode kao dokaz o proroenosti Muhammeda a.s., najvanije su Isusove
20 Biblija,Mt,20,1-16str.
243
rijei kojima obeava da e doi Parakletos. Islamski teolozi tvrde da obeani Parakletos nije niko drugi do Muhammed a.s. Ibn Tejmije navodi da su krani i ovo ime iskrivili, jer ono treba da glasi Periklytos, to bi znailo isto to na arapskom znai Muhammed. Isto potvruje i Evanelje (IV.14,15-16)21: A ja u moliti Oca i dat u vam drugog Parakletosa da ostane s vama dovijeka. Ovaj drugi Parakletos, po rijeima samog Krista, treba da ostane dovijeka. Budui da je i ovaj drugi, ovjek, logiki slijedi da ni on ne moe ostati zauvijek na ovom svijetu, ali moe ostati zahvaljujui nauku koji bude propovijedao. Mesija je takoer najavljivao da e Parakletos opominjati ljude zbog grijeha, a povijest ne poznaje nikoga ko je to radio u veoj mjeri od Muhammeda a.s. Njegova je opomena, k tome, prvenstveno bila upuena idovima i kranima. Muhammed je o Mesiji rekao pravu istinu: Mesija nije laac kako su govorili idovi, a nije ni Bog kakvim su ga proglasili krani. idovi o Mesiji kau manje no to je istina, dok krani o njemu govore vie od onog to je istina, dok muslimani u tome dre pravu sredinu.22 Ova je konstatacija jedan od kapitalnih dokaza islamske apologetske argumentacije u odnosu na evaneoska proroanstva. Kod muslimanskih apologeta mogu se nai biblijski tekstovi i proroanstva kojih nema u Bibliji. Konkretno se misli na Barnabino evanelje. Kranska literatura, pak,kritiki odbija postojanje ovakvog spisa i pod tim imenom.U tom spisu lik Isusa Krista i njegova nauka predstavljeni su tano prema islamskom shvatanju. U tom apokrifu Isus najavljuje dolazak Muhammedov, i to po imenu. Nadalje to evanelje govori da Isus nije razapet na kriu, ve da se radilo o njegovom dvojniku Judi. Autor ovog spisa je Barnaba koji pripada grupi dvanaestorice Isusovih uenika. U odbrani kranskog stajalita u tom evanelju Jablanovi tvrdi da ga je sastavio Mediteranac, najvjerovatnije Italijan, koji je po prilici preao na islam, pa o motivima pisanja evanelja ne bi trebalo sumnjati, jer je ono nastalo kao in osvete. Nama ne ostaje nita drugo ve da se zapitamo kakav bi bio smjer povijesti i kako bi ovjeanstvo izgledalo kada bi krani priznali ovo evanelje. Ovo pitanje sa pravom postavljam, jer Barnabino evanelje ne govori o Isa a.s.nita vie od onoga to o njemu kau islamski izvori dok sa druge strane u datom evanelju jasno se najavljuje
21 Ibidem,str.37. 22 Ibidem,str.235.
244
dolazak Muhammeda a.s. kao dovritelja Rijei Boije. Nakon Jablanovievog pristupa pojmovima kerameta i mudize unutar islamske apologetske argumentacije, sada se uvodimo u jedan isto tako veoma znaajan aspektMuhammedovog a.s. poslanstva. Rije je o njegovoj linosti.
Muhammedova linost
Posljedni dio svoje doktorske radnje prof. Jablanovi posveuje linosti Muhammeda a.s. i raznim nasrtajima nevjernika na njega. Prvi poznati polemiki spis protiv Muhammeda a.s. napisao je nestorijanac Abdul Mesih. Muhammed a.s. je u tom pamfletu okarakterisan kao laac, gramziv ovjek, predan uicima. Muslimanske apologete imali su na raspolaganju mnogobrojne tekstove iz konstitutivne i interpretativne tradicije islama, koji svjedoe o linosti Muhammeda a.s.i njegovoj bezgrenosti (ismet). Allah d.. u Kuranu kae: Vi imate u Boijem poslaniku najljepi uzor(33;21), to e rei da se u liku Boijeg poslanika ovaplouje visok stupanj savrenstva do koga je nemogue doi bez Boije pomoi. A u savrenstvu se zapravo i ogleda Boija pomo kao najjai argument Boijeg poslanja. Dovoljno je uzeti u obzir injenicu da se radi o ovjeku koji je ivio prije etrnaest stoljea, u jednom tako primitvnom drutvu, a uao je tako duboko u svijest ljudi koji i danas gledaju na njegov lik sa ogromnim potovanjem. Nije li to samo po sebi jedno veliko udo i dokaz Boijeg poslanja. Mnogobrojne su predaje koje govore da je Muhammed a.s. jo prije svog javnog proklamiranja vjere stekao veliki ugled meu svojim sugraanima. Jo prije poslanike misije prozvali su ga El-Emin (povjerljivi). Zna se i to da prije poslanstva Muhammed a.s. nikada nije bio mnogoboac. Jablanovi navodi da je prva osoba koja je u pozitivnom svjetlu opisala lik Muhammeda a.s. bio Muhammed Tirmizi. On osim moralnih kvaliteta i moralne savrenosti Boijeg poslanika govori i o njegovoj fizikoj ljepoti. Istie tri Poslanikove kreposti, posveujui svakoj posebno poglavlje, a to su:dareljivost, poniznost i stidljivost.23 Tradicionalna literatura prepuna je primjera koji govore o navedenim moralnim kvalitetima Muhammeda a.s..Ilustracije radi, navest u predaju Ebu Seida Hudrija r.a. koji pripovijeda: Allahov Poslanik a.s. je bio stid23 Ibidem,str.250.
245
ljiviji od djevice, kada neto ne bi odobravao vidjelo bi mu se na licu.24 Moglo bi se generalno zakljuiti da islamska tradicija prikazuje Muhammeda a.s. kao otjelotvorenje nedostinih ideala svih kreposti. O linosti Muhammeda a.s. Jablanovi navodi injenice koje ni jedna apologetska argumentacija ne moe zasjeniti: nezamislivo je da neko moe imati tako sveobuhvatno znanje, a da ne zna ni itati ni pisati.25 Poznata je injenica da je veoma rano ostao siroe, pa bi prirodni slijed u razvoju linosti bio da poprimi sve (vie negativne nego pozitivne osobine ) od sredine u kojom je bio okruen. K tome, nije imao ni uitelja koji bi u njemu razvio prirodne sposobnosti. Ipak je, uprkos svemu, ostavio iza sebe to nijedan ovjek u povijesti nee, sve zahvaljujui boanskoj uputi i odgoju u okrilju boanske pedagogije. Meutim, ono to je pratilo radnju prof. Jablanovia od samog poetka, manifestira se i u zavrnom dijelu. Nakon iznoenja islamskih argumenata, trait e dokaze koji bi osporili i poslaniki lik Muhammeda a.s. On ide ak i do te mjere da svoj stav potkrepljuje Kuranom. Po njegovom miljenju mufessiri nailaze na potekoe u odbrani Muhammedove bezgrjenosti (ismet), a navodi pri tom i miljenje Abdul Mesiha o Muhammedovoj a.s. okrutnosti, gramizivosti i neudorednosti, a u novije vrijeme pridodati su i novi prigovori, osobito na raun njegove psihike uravnoteenosti. Poglavlje o linosti Muhammeda a.s. zavrava pomalo ciniki, postavljajui pitanje: je li mogue takvog ovjeka, koji se ak i ne ograuje od svega toga, nego opravdava te svoje postupke i prikazuje ih dobrim, smatrati ovjekom iza koga stoji Bog i svjedoi za njega:Ti si na najviem udorednom stupnju(68, 4), ili Vi imate u Boijem poslaniku najljepi uzor.26 Posebno zanimljivo poglavlje u radnji predstavlja stav islama prema kranstvu. Islam kransku vjeru na temelju Kurana shvata kao parcijalnu i privremenu, vaeu samo za jedno vrijeme, vjeru iza koje e doi islam sa puninom i univerzalnou svoje Objave,27 to konvergira kuranskom pojmu pravi kranin, koji upravo oznaava osobu svjesnu privremenosti kranstva, osobu koja eka Objavu univerzalne vrijednosti. Islam, k tome,
24 Imam Tirmizi,Vrline Allahovog Poslanika,Sarajevo,1997,str.121. 25 Ibidem,str.269. 26 Ibidem,str.269. 27 Ibidem,str.297.
246
odrie pravo kranima pozivati se na evanelje kakvo je danas pred nama, jer ono ne predstavlja prvotni, izvorni tekst.28 Opovrgavajui tekst evanelja, muslimani pribjegavaju racionalistikoj kritici, te smatraju da su neke stvari iz evanelja namjerno izbacivane, dok su druge umetane, posebno one koje su vezane za osobu Muhammeda a.s. i nagovjetaje njegove poslanike misije. U prilog tome, kao dokaz, moe posluiti neslaganje pojedinih evanelja o istim dogaajima. Kao kljunu ulogu u sklopu kranske apologetske argumentacije imaju Isusova udesa, to takoer ni Kuran ne negira: muslimani superiornost svoje vjere vide u odnosu na kranstvo u njenoj racionalnosti a nasuprot apsurdnim uenjima kranstva , u emu se u prvom redu misli na na misterij Trojstva i Utjelovljenja.29 Za ovakvo nauavanje muslimani najvie krive Pavla iz Tarza, jer je poznato kako je ovaj prepredeni idov mrzio Mesijinu vjeru i progonio krane, te svojom lanom misijom teko naudio kranstvu. Takoe muslimani odbacuju vjerodostojnost pripovijesti da je Isus umro na kriu, kao iskupitelj naslijeenog grijeha, ime odbacuje svaku ideju posrednitva izmeeu Boga i ovjeka, kao neto posve suvino. Cijela disertacija Jablanovieva proeta je citatima i prenoenjem argumenata islamskih apologeta, ali uvijek sa dozom sumnjienja prema datim dokazima uz odbranu kranskih pozicija.
Umjesto zakljuka
Nakon to smo izloili Jablanovievu misao, ideje i kransko stajalite naspram osnovnih naela islamske vjere, analizirajui ih iz islamske perspektive, moemo iznijeti nekoliko sljedeih zakljuaka. Radnja sadri mnogobrojne argumente kojima islamska teologija dokazuje nadnaravnu objavljenost islama. Nakon citiranja islamskih dokaza slijedio je uvijek odgovor zato se isti dokazi iz katolike perspektive ne mogu prihvatiti, pa analogno tome krani ne mogu priznati islamu znaaj objavljene religije.
28 Ibidem,str.298 29 Ibidem,str.300.
247
Jablanovi je u svojoj radnji, inae napisanu pod uticajem II Vatikanskog sabora, imao namjeru predstaviti islam u jednom novom ruhu, gledano iz ugla vjernika katolika, to posebno biva izraeno u temama koje govore o linosti Muhammeda a.s. kao vanoj taci islamske vjere. S tim je u vezi vano istai da je Jablanovi bio pod direktnim uticajem francuskih orijentalista poput Louisa Gardeta, P.Michel Hayeka, Abdel Jalila, Anawatia, R. Caspera, koji na islam motre iz perspektive druge duhovne i kulturne batine, sa odreenim predrasudama, unato koracima koje je Crkva inila sa Vatikanskim koncilom. Meutim, Jablanovi je pokuao da islam predstavi u sasvim jednom novom ruhu, na ije stavove, ideje i misli je itekako uticao i sam Vatikanski sabor, i njegovo opredjeljenje naspram islama. Njegovom pozitivnijem uklonu prema muslimanima imalo je druenje sa grupom Mladih muslimana i islamskih vjerskih slubenika za vrijeme sluenja kazne u Zenikom zatvoru. Tu posebno treba izdvojiti njegove kontakte i debate sa Husein ef. ozom. Kada je po srijedi citiranje islamskih teologa, bez obzira da li se radilo o citiranju domaih, poput Handia, Hukia, kaljia, ili teologa drugog podneblja poput Bakilanija, Hamidullaha, Abduhua itd., Jablanoviu se ne moe prigovoriti korektnost kako u citiranju tako i u odabiru tema koje se za njih vezuju. Jedini je prigovor to pri citiranju nekih islamskih teologa (Bakilanija, Abduhua, Hamidullaha) usljed nepoznavanja arapskog jezika nije koristio izvorna djela, nego je citirao iz prijevoda, uglavnom francuskih, to je ozbiljan nedostatak pri samom razumijevanju istih. I pored pozitivnih gledanaja na islam ipak se osjea da je jedan od snanih motiva Jablanovievog bavljenja islamskom apologetskom argumentacijom bio da dokae kako je kranstvo nadnaravno objavljena religija, te da je objava u Isusu Kristu dosegla svoj vrhunac. Piui ovo djelo Jablanovi je, uvjereni smo, imao dobre namjere, ali i pored toga emo naii na niz sadraja i ideja koje se sa islamskog stajalita ne mogu prihvatiti. Dobre namjere su vjerovatno plod Drugog vatikanskog sabora i obnaanja veoma vanih funkcija unutar hijerarhije katolikog klera, dok sadraji koji se ne mogu prihvatiti gledano iz islamske perspektive su posljedica uticaja francuskih autora koji islamu pristupaju sa starim i uvrijeenim predrasudama.Nakon to sam imao uvida u biblioteku na Katolikom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, iji znaajan dio ini njegova privatna biblioteka, da se uoiti da je od ukupnog broja knjiga oko 80% francuskih mislilaca, to jasno ukazuje pod kojim uticajem je bio
248
Jablanovi. Zbog toga Jablanovi najee citira Anawatija, Caspera, Louisa Gardeta i dr. ije su ideje, stavovi i misli itekako uticali na formiranje Jablanovievog gledanja na sadraje islama. Motrei osnovna naela islamske vjere nalazio je mnogo razloga zato islamu, toboe, ne pristaje atribut objavljene religije. Moda je ovakav stav bio posljedica pogrenog razumijevanja islamskih autora. No, bez obzira na to to se njemu moe mnogo toga prigovoriti vrijednost disertacije je mnogostruka. Vrijednost disertacije ogleda se prije svega u tome to je pisana u vremenu potpune duhovne i politike marginalizacije Bonjaka na ovim prostorima. Rad prof. Jablanovia u mnogome je doprinio razvijanju jedne sasvim nove klime, ije reflekse moemo uoiti i kod novijih kranskih teologa poput Mate Zovkia, Franje Topia, Bone Zvonimira agija i drugih. Meutim, realno gledajui da se zakljuiti da Drugi vatikanski sabor, pod ijim uticajem i neposredno nakon njegovog odravanja je i napisan ovaj rad, nije sutinski rijeio svoj odnos prema islamu, ali je nakon stoljea ignorisanja napokon poeo naputati klieizirani pogled na islam i druge nekranske religije. Koncil u Deklaraciji u odnosu Crkve prema drugim religijama (Nostra Aetate) definira svoj stav prema islamu i muslimanima: Crkva sa potovanjem gleda na muslimane koji se klanjaju jednome Bogu, kome se nastoje podloiti u svim Njegovim skrivenim odlukama. Koncil se takoe poziva na zajednikog pretka sve tri monoteistike religije, Abrahama, na koga se muslimanska vjera rado poziva. Islam se rado poziva i na Isusa (Isa a.s.), ali ga kao kranska tradicija ne prizna Bogom. Uvaava ga u punom kapacitetu kao Boijeg poslanika, kao i njegovu djeviansku majku Mariju. Muslimani takoer iekuju dan Suad, kada e Bog naplatiti svim uskrslim ljudima. Koncil takoe priznaje da muslimani cijene moralni ivot, a Boga tuju molitvom, postom i milostinjom. Budui da je tokom stoljea izmeu krana i muslimana dolazilo do estih sukoba i neprijateljstava, Sveti sabor poziva sve da se zaboravivi ta je bilo, iskreno trude oko meusobnog razumijevanja i da zajedniki tite i promiu socijalnu pravdu, udoredna dobra, mir i slobodu za sve ljude.30
30 Vidi komentar pomenute deklaracije u djelu ,Adnan Silajdi,Islam u otkriu kranske Evrope,Sarajevo,2003,str.62.
249
Summary The basic principles of Islam in the PhD thesis by Tomislav Jablanovic
The thesis by Tomislav Jablanovic, Islamic Apologetics, which was written as the result of the Second Vatican Congress, offers the platform for the open dialogue, especially because the person who wrote it had the highest positions in the hierarchy of the Catholic clergy being a bishop. In his thesis, prof. Jablanovic addressed the basic terms of Islamic apologetics, whose basis was Gods speech- the Revelation. He starts his thinking about the content and the nature of Islam giving the general overview of the terms in Islamic apologetics, namely the Revelation, the main subject of Jablanovics discussion, and the miracles (mujizas). The prophet Muhammad s.a.w.s. had to use them in order to show the truthfulness of the Revelation, which at the same time represents the greatest sign and the prophetic miracle that Muhammad offered to his people in the form of a book- the Quran, and which still remains one of the biggest proofs of Islamic apologetics. A special unit is dedicated to the personality of the prophet Muhammad s.a.w.s. as the central figure in the Islamic worldview. After presenting his findings about Islamic apologetics, he continues with the answer to why the same apologetic arguments cannot be accepted from the point of view of the Catholic faith, or why Islam cannot be accepted as a revealed religion.
LITERATURA:
1. Kuran, preveo Besim Korkut, Zenica,1993. 2. Biblija ili Sveto pismo Starog i Novog Zavjeta,prevod uro Dani i Vuk Stefanovi Karadi,Zagreb,1995. 3. Tomislav Jablanovi,Islamska apologetska argumentacija,Zagreb,1969. 4. Adnan Silajdi,Potreba i mogunost muslimansko kranskog dijaloga, Vrhbosnensia,Sarajevo,2003. 5. Rudolf Braji,Mato Zovki,Dogmatska konstitucija o Crkvi,Zagreb,Filozofsko teoloki institut Drube Isusove u Zagrebu, Zagreb,1997. 6. Adnan Silajdi, Islam u otkriu islamske Evrope,sarajevo,2003. 7. Safijjurrahman El-Mubarekfuri, Zapeaeni denetski napitak,Sarajevo,1996. 8. Fethul Bari, komentar ELAskelani, obrada muhammed Fuad El Baki, Risaletu idaretil buhusil illmijjeti vel iftai ved daveti vel irad, Riad.
250
9. M.M. Sharif,Historija islamske filozofijeI, Zagreb,1990. 10. Imam Tirmizi,Vrline Allahovog Poslanika, Sarajevo,1997.
251
ISTAKNUTE LINOSTI
Sifet SULJI
MUNIR GAVRANKAPETANOVI IVOT I DJELO
Rezime
Rahmetli Munir Gavrakapetanovi je bio veliki borac za osvjeenje i buenje islamskog, a ujedno i bonjakog duha kod Bonjaka ovih prostora. Bio je rtva i primjer ustrajnosti u permanentnoj borbi dobra nad zlom. Kada se itatelj upozna sa milju s kojom je rahmetli Munir izlazio u pisanom tivu, uvidjet e snagu koju je imao. Vjerske teme mu nisu bile nimalo strane i o njima je pisao da itatelju nije ostavljao nedoumicu. ivotni put kojim je proao ukazao je na njegovu snagu koju je imao kao individua. On je dobro uskladio ova dva puta, svjetovni i duhovni, naao je srednji put i sintezu kako uspjeti u ivotu. To nam je kazao, biti olienje ljudskosti, s kojom e biti zadovoljan Gospodar svjetova, Allah, d.., i ljudi s kojima se ivi.
255
ISTAKNUTE LINOSTI
Uvod
Munir Gavrankapetanovi je roen u Sarajevu 14. juna 1928. Otac mu je Ismet-beg, a majka Ismeta-hanuma roena Kapetanovi. Porodica Gavrankapetanovi je rodom iz Poitelja na Neretvi. Osnovnu kolu i gimnaziju Munir Gavrankapetanovi zavrio je u Sarajevu. Petnaestog juna 1943. pristupio je organizaciji Mladi Muslimani. U septembru 1947. upisao se na Graevinski fakultet u Zagrebu. Dvadeset i petog maja 1949. uhapen je zbog uea u organizaciji Mladi Muslimani. U toku istrage bio je podvrgnut tekoj torturi. U oktobru 1949. na Okrunom sudu u Sarajevu u grupi sa Devadom uriem, studentom medicine, i Zuhdijom Njuhoviem, studentom agronomije, osuen kao drugooptueni na osam godina lienja slobode sa prinudnim radom i gubitkom graanskih prava u trajanju od dvije godine. U aprilu 1951. zadobio je vrlo teke tjelesne povrede u montiranoj eljeznikoj nesrei pri transportu zatvorenika iz Zenice u Sremsku Mitrovicu.1 Diplomirao je na Graevinskom fakultetu 1958. Specijalizirao iz oblasti sanitarna hidrotehnika u Parizu i Strasbourgu 1956/66. Govorio je francuski jezik. Od 1960. pa nadalje, hronina upala meningijalnih opni se rasplamsava, to postepeno dovodi do potpune nepokretnosti. Od izlaska iz zatvora, sve do jeseni 1988., neprekidno je bio izvrgnut raznim vrstama maltretiranja od komunistike policije.
Objavljena djela i radovi

Svoj doprinos Bonjacima ovih prostora, rahmetli Munir je pruio na intelektualnom planu tj. piui i pretakajui svoje misli na papir. Budui da u vrijeme svoga kolovanja nije mogao pisati, jer je UDB-a kontrolisala svaki Munirov korak, pribjegavao je pseudonimima kao to su: Ismet ehibrahimovi, Ismet Ibrahimovi, te inicijali M.G. Munir je napisao poprilian broj djela. Pisao je u Preporodu, Glasniku, Zemzemu, Takvimu. Najznaajnija djela su:
1 Munir Gavrankapetanovi, Mladi e mjesec opet blistati, Sarajevo, Ljiljan, 1996., str. 176-179.
256
MUNIR GAVRANKAPETANOVI - IVOT I DJELO
najranije djelo tj. manja brourica koju je napisao 1970. pod inicijalima M.G. je Oprosni had, 1984. objavio je Snagom vjere do savrenstva due pod pseudonimom Ismet U. ehibrahimovi. Isto djelo e biti kasnije prepisano i objavljeno pod njegovim imenom, djela U plamenu kunje, 1991. i Bez klonua i bez straha su objavljena kao proirena kazivanja u Mladi e mjesec opet blistati 1996., Kako sam obavio i doivio had manja broura, 1997., Problem abortusa (pobaaja), 1994. Putevi duhovne obnove i preporoda Bonjaka muslimana 1996. Zapis iz opkoljenog ali nepokorenog Sarajeva, 1997. Poitelj tvrava i grad na Neretvi, 1997. U Takvimima je objavljivao: 1967. Islam i seksualni problemi; 1970. Uspomena na Muhammeda a.s. str. 42; 1971. Nauna saznanja i Kuran str 14., i Zadnji trenuci Boijeg poslanika Muhammeda a.s. str. 54; 1972. Istina o islamu str. 62; 1977. ta je karakter? (Ismet Ibrahimovi); 1983. Alkohol i droga str. 47602; 1991. Bitka na Bedru (Ismet ehibrahimovi); 1992. Jedan pogled na islamsko shvaanje o problemu zaea str. 85; 1995. Prilog objanjenja islamskog pogleda na borbu protiv neprijatelja str. 51.; 1996. O ispunjenju preuzetih emaneta str. 63.3; 1997. Poziv na Boiji put str 161.; 1998. Islam je protiv nasilja terora i nepravde str. 225., Poroci koji vode u oganj Dehennema str. 29.; 2001. Iskuenje na Uhudu str. 223.4 U Glasnicima je objavljivao: 1996. O biti islama str. 550. br. 1012; 1996. Putevi duhovne obnove i preporoda Bonjaka muslimana; 1997. Kratak prilog povijesnom prikazu nastanka, razvoja i ciljava organizacija -mladi mulimani- str. 217. br. 3-4; 1997. Islam i ovjekovo zdravlje str. 697. br. 7-8. U Preporodu je objavljivao: 15. februar 1992. godine pripovijetka Vaz; 15. avgust 1992. Dramatina no na Ortopedskoj klinici;
2 Ovaj rad nije potpisan. Rad je koristio u Glasniku br. 7-8, naslovljen: Islam i ovjekovo zdravlje, str. 697. 3 Ovaj rad je objavljen i u knjizi ovjeka trebamo, Izabrani radovi Mladih Muslimana, str. 125. 4 Isti ovaj tekst je objavljen u Takvimu 1972. str. 151.
257
ISTAKNUTE LINOSTI
15. oktobar i 1. novembar 1992. Oni su nas izdali; 15. decembar 1992. Ne ubijajmo svoju budunost i svoj opstanak; februar 1993. Na jedini put. Naa borba prilog razumijevanja odbrane Bonjaka muslimana od agresije, Sarajevo, 1995.5
Mladost provedena u zatvorskim elijama

Jo kao dijete je uio o islamu od svojih roditelja. Odgajan je u muslimanskoj porodici. Ipak, vrijeme u kojem je ivio nije bilo naklonjeno vjerskim slobodama. Bilo kakav vid okupljanja i propagiranja ideja, koje bude vjersku svijest, kanjavane su zatvorom. Tako se i saznalo da je rahmetli Munir bio ukljuen u organizaciju Mladi Muslimani, te je bio uhapen u dvadeset prvoj godini ivota, u Zagrebu. Odveden je u zatvor na Savskoj cesti. Ubrzo je prebaen u Centralni zatvor u Sarajevu. Od jedne do druge zatvorske sobe, poeo je zatvorski ivot i muenja. Zatvorski uvjeti su bili nesnoljivi. Slaba hrana je bila neto to je lagano unitavalo tijelo. Bazen s vodom za one najteih prijestupa. Dugo udaranje te vrijeanje i psovke. Prozivka svakih petnaest minuta. Ui i buhe... U tom periodu, Munir je dobio dizenteriju. Iako bolestan, ubrzo je dobio i optunicu, suenje je bilo zakazano za 26. 10. 1949. Javni tuilac ga je teretio za ilegalni rad u organizaciji Mladi Muslimani. Optunica je glasila:Poetkom januara 1947. u Sarajevu stupio u ilegalnu teroristiku Organizaciju Mladi Muslimani u kojoj je sa kraim prekidom ostao kao lan sve do dana hapenja i znajui za cilj i karakter ovo organizacije uestvovao u radu iste na sljedei nain: u Sarajevu i Zagrebu bio lan jedne osnovane grupe u kojoj je radio na preradi ilegalne tampe, radio referate po pojedinim temama, uestvovao u diskusijama na sastancima koji su odravani u njegovom stanu i u stanovima ostalih iz grupe, plaao lanarinu, upravljao se po propisima Pravila ove Organizacije i davao miljenja po organizacionim pitanjima, radei na proirenju Organizacije vrbovao druge da u istu stupe i bio kurir i veza izmeu Organizacije u Zagrebu i Sarajevu. Kao odgovor na sudijino pitanje ta su bili ciljevi vaeg pokreta? Munir je odgovorio: Mi smo propovjednici vjere u jednog Boga. Kuran je na
5 Ovaj rad je objavljen u Munirovoj knjizi Zapis iz opkoljenog ali nepokorenog Sarajeva, 1997. str. 124.
258
ustav. Mi smo zapoeli velik i ambiciozan pohod na osvajanje ljudskih srca. Ali, prije toga mi smo navijestili borbu nama samima, borbu protiv svega loeg to se nalazi u nama. eljeli smo odgojiti to vie mladih ljudi, koji bi po svojim unutarnjim duhovnim vrijednostima predstavljali uzore, koji bi mogli razgorjeti plamenove vjere u hiljadama novih mladia i djevojaka. Na pohod na osvajanje due i srca nije imao granice. Cilj nam je bio da kuransku Rije prenesemo u sve krajeve svijeta.6 U junu 1951. je amnestiran tano na svoj roendan. Nakon izlaska iz zatvora pokuao je da se upie na fakultet u Zagreb, ali zbog gubljenja graanskih prava to nije mogao uiniti. Zatvorska muenja su ostavila trajne posljedice. Bolovi u rebrima su se poeli javljati kao tupi bol. Meutim, stanje se sve vie pogoravalo. Temperatura je rasla. Iz Poitelja kree za Sarajevo uvidjevi sve loije stanje. Munir je esto govorio da ga krevet prati kao zla kob7. Ni u bolesnikoj postelji nije ostavljen na miru. este su bile posjete i pozivi da se javi u Udbu. Na poziv H. oze postaje suradnik Takvima 1967. Tada objavljuje rad O postojanosti Boijoj. Munirova predavanja su itana u Carevoj damiji, jer se on bojao da javno istupi. I pored svega to su mi uinili, ja ih ne mrzim, ali mrzim zlo koje je duboko usaeno u njihovom biu. U meni nema elje za osvetom. Nema ni gnjeva. Oni su grjenici koje mogu samo saalijevati zbog njihovih besmislenih i promaenih ivota,8 ovo su bile Munirove rijei i komentari kada bi se prisjeao svega onoga to je pretrpio od nevjernike ruke.
Osnovne ideje u tekstovima Munira Gavrankapetanovia

Vjera zabranjuje ono to je tetno
Kuran i poruke Boijeg vjerovjesnika Muhammeda, a.s., jasno su dali uputu kako ovjek da osigura fiziko i duevno zdravlje. Jedna od prvih uputa u tom smislu je zabrana upotrebe alkohola. Kad je dola zabrana
6 Munir Gavrankapetanovi, Mladi e mjesec opet blistati, Ljiljan, Sarajevo, 1996. str., 115. 7 Ibid., str. 224. 8 Ibid., str. 419.
259
ISTAKNUTE LINOSTI
alkohola, muslimani su ga prosuli iz posuda da bi i vreve porazbijali u kojima je alkohol stajao. Oni su primijenili kuransku poruku: ujemo i pokoravamo se. Danas pouzdano znamo da alkohol izaziva upalu sluznica, drijela, jednjaka, gubitak apetita i ope propadanje organizma. Oboljenje jetre i krvnih sudova. Delirijum tremens je esto i vrlo opasno oboljenje alkoholiara, smrtnost je velika i procjenjuje se 30% oboljelih od alkoholizma. Uz alkohol danas ovjeanstvu prijeti nova opasnost: droga. Ona prodire nezadrivo, posebno meu omladinom, koji postaju njeni robovi. Iza toga slijedi duevna i tjelesna propast, raskid sa porodicom, gubi se volja za rad, dolazi do moralne degradacije, vrlo lahko postaju kradljivci, prevaranti, zloinci i ubice. Danas se u svijetu svugdje vodi borba protiv ovog poroka, gdje su rezultati vrlo slabi u suzbijanju istog. U pogledu ishrane Allah, d.., je objavio: On vam zabranjuje jedino strv, i krv, i svinjsko meso.9 Ovim ajetom se zabranjuje svinjsko meso, kao to je bilo zabranjeno i u prethodnim Objavama. Dananja saznanja o svinjskom mesu su: ona sadri prekomjerne koliine masti, koja izaziva povien tlak i zakrenje krvnih sudova, te prekomjernu gojaznost. Ovo su ujedno smetnje za nastajanje sranog infarkta i modanog udara. Ustanovljeno je da se holesterin nalazi u omotau elije raka, svinjsko meso je bogato hormonima rasta koji pospjeuju narastanju elije raka. Tkivo svinjskog mesa sadri vee koliine sumpora i eera, to mu daje sluzav karakter. Ono prouzrokuje svrbe, koji je posljedica prisutnog histamina, to uzrokuje nastanak raznih upala: irevi na koi, u stomaku itd. Toksini faktor u svinjskom mesu je virus gripe, koji se nalazi u svinjskim pluima u neaktivnom stanju, jedenjem ovog mesa on se aktivira. Svinje su vrlo podlone zarazi parazita trihinele spiralis to izaziva bolest trihinoze. Jo jedno zlo u nizu zala koje pogaa dananje ovjeanstvo je duhan. On je vidno prisutan osobito kod mlade populacije. Utvrena je uzrona veza izmeu raka bubrega, mokranog mjehura i puenja. Visoka stopa smrtnosti se javlja zbog raka usne upljine, jednjaka, grla i plua. Zbog puenja obolijevaju srce i krvni sudovi sa pogubnim posljedicama. Strast za puenjem nanosi tetu plodu u majinoj utrobi. Moemo slobodno rei da ne postoji organ u ovjejem tijelu , a da ne trpi posljedice zbog puenja. Duhan je oito zlo.
9 Kur'an, XVI:114-115.
260
Ni Kuran ni Hadis nisu izriito zabranili upotrebu duhana, zato to se duhan do tada nije pojavio na podruja tada poznatog svijeta. Tek otkriem Amerike u XVI stoljeu duhan i puenje dolaze na ostale kontinente. Iz islamskog uenja na osnovu Kurana i Hadisa moe se jasno vidjeti da je upotreba duhana protiv islamskog uenja. Ajet: a zabranjuje vam bestidno djelo, sve to je zlo i nasilje.10 U islamskom uenju mi vidimo iroku brigu za ovjeka i njegovu sreu. Islam upozorava ljude da se uvaju koritenja svega to bi moglo da im teti. Na kraju ovog rada autor zakljuuje da su vjera u Boga, i pridravanje i provoenje islamskih propisan siguran put ka ovjekovom fizikom i duevnom zdravlju, a time i ka njegovoj srei na oba svijeta.
Univerzalne poruke islama sa svetih mjesta

Budui da je Munir obavio had, nekoliko lanaka je posvetio tom islamskom artu. Nastojao je da prenese itatelju poruku Oprosnog hada. To je bila jedna od posljednjih poruka Poslanika, a.s. svome ummetu, puna divnih islamskih ideja, obaveza, humanistikih misli, etike, sva protkana vjerom u jednog Boga. Muhammed, a.s., je od prisutnih zatraio da usvoje njegovu poruku i da je unesu kroz praksu u svoje ivote. Da se njegove rijei prenesu onima koji nisu uli. Taj zadatak je i na nama dananjim muslimanima da tu vijest irimo dok boravimo na ovom svijetu. Ovdje nas autor podsjea da bi bilo lijepo stalno se prisjeati ovih rijei i poruka, prilikom islamskih blagdana. Time bi se muslimani oduili svome uitelju, a njegova plemenita rije bi se irila, obnavljala svake godine i inila da ljudi budu bolji i plemenitiji. Muslimani, braa po ideji islama, svi jednaki, ujedinjeni kao jedan, stajali su na nogama u bijelim ihramima, gologlavi i bosi. Iz njihovih srca i dua izbijala je neizmjerna ljubav prema Bogu i ovom ovjeku, koji je stajao pred njima, koji ih je pozvao na put spasa, koji ih je vodio kroz borbe i pobjede, i koji je traio rtve i sam se rtvovao za sveto uvjerenje i koji se s njima oprata.
10 Kur'an, CXVI: 90.

261
ISTAKNUTE LINOSTI
Kako, po Munirovu miljenju, da proslavljamo Oprosni had

Sveanost poinje uenjem kraeg odlomka iz Kurana. Hor snano ui tri tekbira. Imam ili neko drugi govorit e o znaaju Muhammedove a.s. poruke po tekstu. Zatim hor ui salavate, iza toga dva uesnika ili dvije uesnice itaju tekst o hadu. Potom se ue opet tri tekbira ili neka kasida. Govor na Arefatu itaju dva uesnika. Prvi uesnik ita jednu reenicu laganim, ali ujnim i osjeajnim glasom. Iza toga drugi uesnik gromkim glasom ponavlja istu reenicu. Veoma je vano da reenice budu prenoene istim, zvonkim i jasnim glasom. Kad se u tekstu, po zavretku govora,spomene Bilalovo uenje ezana, jedan uesnik e prouiti dio ezana do hajje-alessalah. Na kraju e se prouiti: Lebbejkel-lahumme lebbejk. Lebbejke la erike leke lebbejk. Innel-hamde ven-nimete leke velmulk. La erike leke!, a zatim prigodne ilahije koje slave i veliaju Boije ime i Boijeg poslanika Muhammeda a.s. Sveanost se zavrava uenjem aereta. Na kraju svi uesnici i prisutni zajedniki, glasno, ue Fatihu, izgovarajui jasno, isto i lagano rije po rije.
San je etrdeseti dio polanstva

Sredinom aprila, pred samu zoru, usnio sam san, za koga sam bio uvjeren da predstavlja nadnaravnu poruku. Sada u proljee, ove 1994., kad sam saznao za neoekivani put na had, jo sam uvjereniji u istinitost i znaajnost sna sanjao sam kako se nalazim u sred Neretve na malom otoiu od tzv. kamena obuljaka. Stojei na prijespi ugledao sam pet-est debelih zmija kako izlaze iz vode i idu prema meni. Lijevo od mene vidim ljubiasti dragi kamen iz koga su isijavali ljubiasti zraci, as veim, as manjim intenzitetom. Zmije su prole i izgubile se. Pogledam prema poiteljskoj strani Neretve. Na obali gust niz grmova od vrba, izrazito sive boje. Moj pogled je iao dalje. Iza se prostirala ravna pustinja. Samo uti pijesak kao u Sahari. Na kraju pustinje se uzdizalo pjeano brdo. Tik uz brdo vidim dvije krune oznake razmaknute jedna od druge. Uz oznake su bili natpisi Mekka i Medina. Na onom mjestu gdje je pisalo Mekka, preda mnom izraste Kaba, upravo onakva kakvu sam gledao na slikama. Oko Kabe je bilo mnogo ljudi, inili su tawaf. uo sam jasno tekbire. Osjetio sam zanos, pravo ushienje.
262
Odjednom, kao da iz neba dopre, ujem gotovo nadnaravan, vrlo, vrlo jak glas: Eto, to je Kaba!. Neobina snaga glasa me probudi. Nisam vie mogao zaspati razmiljajui o onome ta sam sanjao.11
Dola je istina, a nestalo je lai

Kao uvod u ovaj rad autor e nam predstaviti krizu duha i morala u odreenim povijesnim razdobljima. Ti uzroci se moraju iskorijeniti iz temelja da bi se zaustavile te negativnosti. Ne ulazei u daljne detalje, autor radnju ili priu prenosi u nau stvarnost. Nakon navoenja veeg broja razloga, koji su doprinijeli dekadenciji muslimana, autor e dati svoj doprinos ovoj temi, tako to e nam ponuditi rjeenje. Duhovna obnova i preporod se prostiru na dva karakteristina podruja: Domovina i Inozemstvo (dijaspora) Rad u domovini vidi kao prvo, da se u svim dematima organizira vjerska pouka u mektebima, iji bi nosioci bili mallimi i mallime, koji imaju stvarnu elju sa misionarskim radom meu djecom. Autor predlae da se krene sa temeljnom kuranskom odrednicom, Bog ima, On postoji, On jedan nema drugog boga osim Njega. Da svaki demat organizuje obuku za odrasle, koju bi predvodio imam tog demata. Demati koji su dalje trebali bi da se poveu i koordiniraju svoje aktivnosti. Oni mladi koji su stekli znanja moraju ih realizirati u ivotu kroz kuransku maksimu: Pozivaj na Boiji put! Svaki od aktivista iz omladinskog demata treba da ocijeni ko je u njegovoj sredini najzreliji da prihvati poziv i da ga onda pozove u islam. Omladinski demat bi trebao da djeluje na socijalnom planu. U dematu organizirati razne kurseve, predavanja iz raznih oblasti, a u vezi sa islamom. Posjete drugim dematima, organizirati zajednike izlete u okolini, sportske akcije u sekcijama, kao i takmienje s drugim dematima. Svaki demat bi trebao da ima svoju biblioteku. Demat mora postati ognjite islama iz kojeg bi se irio plamen islamskog Nauka.
11 Munir Gavrankapetanovi, Kako sam obavio i doivio had, Svjetlost, Sarajevo, 1994., str. 12-14.
263
ISTAKNUTE LINOSTI
U naem hodu stazama duhovne obnove moramo biti svjesni injenice da je sada ovdje prava invazija raznih utjecaja koji oekuju da e ubirati plodove nae izgubljenosti i nesnalaenja poslije ovih uasa ratova, koji su upravo prohujali. Naa omladina moe postati lahak plijen tih utjecaja. Bosanskohercegovaki muslimani mogu biti spona izmeu zapadnog svijeta i Istoka. Pravi islam, nenatrunjen i ist, prikazan u svom punom sjaju, bio bi siguran doprinos miru i meusobnoj toleranciji u Bosni i susjednim zemljama, pa i ire.
Kuran i Hadis su opi putokazi islamske ekonomije

Islam poklanja znaajno mjesto ekonomiji kao vanom dijelu ivota. ovjeanstvo oduvijek pati od tog nerijeenog problema. U svim epohama ovjeanstva su na jednoj strani oni koji umiru od gladi, a na drugoj oni koji se rasipaju zlatom. Ta konfrontacija siromanih i bogatih oduvijek je muila ljudski rod. Plemeniti ljudi su ustajali i upozoravali ljude da treba rjeavati taj problem. I na veliki uitelj Muhammed, a.s., kroz Boije Rijei i kroz svoje postupke ustanovio je temelje islamskog ekonomskog sistema. Osnovne islamske ekonomske postavke mogu se svesti na dva openita stava: Sve ekonomske aktivnosti su bezuvjetno vezane za etika uvjerenja, za vjeru u jednog Boga. Islam ovjekov ivot vidi kao kompoziciju etikih elemenata. Islam daje samo osnovna rjeenja, openito odreuje i postavlja ciljeve i principe ekonomskog ivota ne ulazei u detalje i ne specificirajui metode u detaljima proizvodnje i raspodjele. Tako se svi metodi u detaljima mogu rjeavati vodei rauna o konkretnim uvjetima razvoja proizvodnje i njene moi. Kuran i Hadis su opi putokazi islamske ekonomije, koji trebaju posluiti kao baza za rjeavanje ekonomske strane ivota kroz rane faze razvoja drutva. Na ovim putokazima treba biti izgraeno ekonomski sretno i pravedno islamsko drutvo.
264
Ti opi putokazi bi bili: 1. Pravo ovjeka na vlasnitvo ekonomskih dobara je samo privremeno i ima obiljeje samo koritenja, jer itav svemir i sve to je u njemu pripada Vjenom Tvorcu. Materijalne stvari ovog svijeta su nam na usluzi samo dok smo na ovome svijetu. Smru ostavljamo sve, bez obzira koliko bili bogati. Boije je sve to je na nebu i na Zemlji12 2. Pojedinci i zajednica su povjerenici i korisnici Boijeg dobra na Zemlji. Ljudi su namjesnici Njegovi na Zemlji. Svi ljudi jednako trebaju koristiti ta dobra. Pravda je svugdje, pa i u koritenju dobara, vjena zapovijest Boija: i dijelite od svog (imetka) to vas je Bog uinio namjesnicima u njemu13 3. Sve to osoba zaradi legalnim radom to njoj pripada. Mukarcima pripada ono to su oni stekli, a enama ono to one steknu14 To je islamska koncepcija o privatnom vlasnitvu. Ovo vlasnitvo mora biti asno i poteno steeno, zasnovano na koristi ovjeka, a ne na njegovu tetu. 4. Poteno steeno materijalno dobro je baza socijalnog progresa, njegova tekovina. Islam zahtijeva poten rad i poteno sticanje bogatstva i zabranjuje tetnu akumulaciju dobara u jednim rukama na raun drugih. Poslanik a.s. je rekao: Neka je blagoslovljeno poteno steeno materijalno dobro u rukama potenog ovjeka. 5. Muslimanima je nareeno da ue, da ire nauku, da istrauju prirodu i njena bogatstva i da koriste te prirodne izvore i Boije darove, koje nam je Bog ponudio i rasprostro irom Zemlje i svemira. Zar ne vidite da vam je Bog podvrgao ono to je na nebesima i Zemlji?15 6. Koristiti Boije darove je sveto pravo za sve ljude, oni su dati svim ljudima podjednako i svi imaju ista prava na njih. Islamsko drutvo mora otkloniti sve prepreke i izbjei sve oblike diskriminacije koji bi mogli sprijeiti ovjeka u koritenju njegovih prava. 7. Pravo svake osobe ja da stie materijalna dobra i zarauje do granice koje su u skladu s interesima drutva. Tako je zabranjen profit
12 Kur'an, III:189. 13 Kur'an, LVII:7. 14 Kur'an, IV:32. 15 Kur'an, XXXI:20.
265
ISTAKNUTE LINOSTI
kojim se vrijeaju moralni i materijalni interesi drugih. Muhammed a.s. kae: Ne inite zlo i ne tolerirajte zlo. 8. Zekat i jo neki zakonski propisi su, u stvari, doprinos na imetak. Ovo se ne preputa na volju pojedinca i islamska drava ima pravo progoniti one koji odbijaju davanje zekata. Smanjenje razlike meu bogatim i siromanim se ogledaju i kroz sljedea davanja kao to su: sadekatu-l-fitr, pravina raspodjela nasljedstva, raspodjela ratne dobiti, kurban itd. 9. Pravda i pravinost igraju presudnu ulogu u ustanovi prava i dunosti. Cilj je islama da ieznu sve razlike, da se poboljaju uvjeti siromanih, bolesnih i nemonih. Ibn Omer je uspostavio velike porezne takse na groe, jer je ono bilo luksuz koji su mogli da koriste samo bogati ljudi, dok je oslobodio svih poreza hurme, jer to bila osnovna hrana siromanih. 10. Islam apsolutno osuuje sve ugovore koji se zasnivaju na kamati kao vidu eksploatacije i uspostavlja drutvo gdje krediti nee zavisiti od plaanja i naplate kamate. Allah d.. kae: O vjernici! Bojte se Boga i napustite kamatu koja vam je preostala, ako ste pravi vjernici16 11. U islamskom drutvu svi zdravi i sposobni ljudi su duni da rade i doprinose opem dobru svojim mogunostima. Rad predstavlja ast, ponos i sreu svakog muslimana. Rad u islamu je blagoslov. Za svaki rad u ime Boga obeana je nagrada na ovom i buduem svijetu. Islam je uzdigao koristan rad na najvei stepen, dao mu smisao i svrhovitost. Musliman treba u radu nalaziti ljepotu i radost. Islam prezire neradnike i lijenine. Muhammed a.s. u hadisu kae: Zaraivati sebi i svojima opskrbu na dozvoljen nain je dunost svakog muslimana. Najvie se bojim svojim nasljednicima od ugojenih velikih trbuha, trajnog spavanja i lijenosti. 12. Dobrovoljni materijalni doprinos u korist zajednice predstavlja jednu od najuzvienijih dunosti svakog muslimana.
16 Kur'an, II:278.
266
Zakljuak
Iako su ivotni uvjeti Munira Gavrankapetanovia bili surovi i neeljeni, on je nalazio snage da razmilja afirmativno i djeluje progresivno. Snaga vjere i svijest o vrijednosti nauke dali su mu neophodnu inspiraciju i ustrajnost da, iako iscpljen i izmuen stalnim napadima, presretanjima i hapenjima, okona svoje formalno obrazovanje i stekne akademsko zvanje. Meutim, neponovljiv znaaj Munirovog djelovanja krije se u injenici da, iako formalno educiran u oblasti tehnikih i pirodno-matematikih nauka, svojim vaninstitucionalnim obrazovanjem stjee zavidan uvid u samu sutinu islamskog uenja, te u najteim uvjetima opstojnosti i ouvanja muslimanskog identiteta u Bosni i Hercegovini, tumai i iri svoje vienje sutine vjerskih propisa meu bosanskim muslimanima, koji su vapili za novim tivom o svojoj vjeri. Spremnost na vlastitu rtvu, ostaje najsnaniji znak Munirove iskrenosti u borbi za istinu, domovinu i vjeru islam.
Summary The prominent Bosniak, Munir Gavrankapetanovic

Munir Gavrankapetanovic, Gods mercy be upon him, was a great fighter for wakening and regaining of Islamic Consciousness and the Bosniak spirit among the Bosniaks living in this region. He was the victim and the example of determination in the permanent battle between good and evil. When the readers get introduced with the thoughts that Munir expressed in his written works, they will realize what strength he had. The religious subjects were not alien to him, and he wrote about them in such a way that he left no uncertainties to the reader. His life path shows the strength he had as an individual. He harmonized both dimensions, the material and the spiritual, and he found the middle way and the synthesis as how to succeed in life. He told us how to be the personification of humanity and decency, with which God, the Creator of the worlds, and the people we live with will be satisfied.
267
demografija
Ramiz BAJI
FAKTORI RAZVOJA STANOVNITVA OPINE GRAANICA
Rezime
Opina Graanica se nalazi u sjeveroistonoj Bosni i Hercegovini, na dodiru dinarskih planina i oboda Panonske nizije.Do agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine, graanika opina je imala povrinu od 387 km. Sa ovom povrinom zauzimala je oko 0,7% od ukupne povrine Bosne i Hercegovine. Na razvoj stanovnitva opine Graanica uticali su sljedei faktori: geografski poloaj opine u BiH, prirodni resursi, ekonomska razvijenost, drutvena sredina opine i ireg okruenja, adekvatna iskoritenost kako prirodnih tako i drutvenih resursa. Najvei uticaj na razvoj stanovnitva opine Graanica imali su geografski poloaj i drutveno-ekonomska razvijenost. Ukupan privredni razvoj u opini Graanica u 1991. godini bio je nepovoljniji od istog u BiH i negativno je uticao na razvoj naseljenosti u opini, pa je radno sposobno stanovnitvo naputalo prostor opine traei zaposlenje u drugim opinama BiH i ex-Jugoslavije, kao i u inostranstvu. Drutveno historijski uslovi, prije svega agresija na BiH, doveli su do: promjene opinskih granica, smanjenja ukupnog broja stanovnika, poveanja ope gustoe naseljenosti, imigriranja prognanikog stanovnitva, izmjene spolne strukture, smanjenja broja mukog u ukupnom stanovnitvu, porasta broja nezaposlenih, poveanja broja bonjakog i smanjenja broja stanovnika srpske nacionalnosti.
271
DEMOGRAFIJA
Uvod
Graanica je jedna od trinaest opina Tuzlanskog kantona. Povrina opine Graanica danas iznosi oko 219,5 km2 ili 21 496,6 ha1, to ini 8,11 % povrine Tuzlanskog kantona (2649 km2)2, odnosno 0,42 % povrine Bosne i Hercegovine. Na razvoj stanovnitva opine Graanica uticali su sljedei faktori: geografski poloaj opine u BiH, prirodni resursi, ekonomska razvijenost, drutvena sredina opine i ireg okruenja, adekvatna iskoritenost kako prirodnih tako i drutvenih resursa. Prirodno-geografski uslovi (reljef, klima, vode, tlo) na podruju opine Graanica uticali su na cjelokupni drutveno-ekonomski razvoj. Oni su uticali kako na razmjetaj stanovnitva i njegovu gustou, tako i na naine iskoritavanja postojeih resursa. Najvei uticaj na razvoj stanovnitva opine Graanica imali su geografski poloaj i drutveno-ekonomska razvijenost. Povoljan geografski poloaj opine Graanica u okviru BiH uticao je na migriranje stanovnitva unutar opine. Takoer, na razvoj stanovnitva opine veliki uticaj su imale kvalitetne prometnice. Granina opinska podruja su: Gradaac, Srebrenik, Lukavac, Petrovo, Doboj-Istok i Doboj, sa kojima je Graanika opina, u prometnom pogledu, izuzetno dobro povezana.
Geografski poloaj opine Graanica kao faktor naseljenosti

Opina Graanica se nalazi u sjeveroistonoj Bosni i Hercegovini, na dodiru dinarskih planina i oboda Panonske nizije. Zahvata vei prostor doline Spree u njenom donjem toku, zatim dijelove planina Ozren i Trebava.3 Granii s opinom Gradaac na sjeveru, Srebrenikom na istoku, Lukavcem na jugoistoku, te opinama Petrovo Selo i Doboj Istok na jugu i zapadu. Naziv Graanica potie od rijei Gradanica, koja je izvedena od stare slavenske rijei grad 4, to znai grad. Do agresije na Bosnu i Herce1 Prostorni plan opine Graanica 2001-2021, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje, Sarajevo, str.17. 2 Federalni zavod za statistiku, Tuzlanski kanton u brojkama, Sarajevo 2004, str. 5. 3 Kulenovi Salih, Graanica i okolina, Antropogeografske i etnoloke odlike, Muzej istone Bosne, Tuzla 1994., str. 8-9. 4 Ibid str.8
272
govinu 1992., graanika opina je imala povrinu od 387 km2. Sa ovom povrinom zauzimala je oko 0,7% od ukupne povrine Bosne i Hercegovine. Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. reducirana povrina iznosi 219,5 km. Tokom rata od 1992 1995. u Graanici, i pored tekih prilika, privredni i kulturni ivot nije stao. Sauvana je veina privrednih kapaciteta za proizvodnju hrane, mesa, metalnih i drugih proizvoda.
Karta 1. Putevi u okolini Graanice za vrijeme turske i austrougarske uprave
Izvor: Graaniki glasnik, br. 1, Graanica 1996, str. 58. GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA
273
DEMOGRAFIJA
Geografski i geoprometni poloaj graanike kotline je vrlo povoljan. Preko nje se odvija saobraajna komunikacija sa dolinom Drine na istoku i dolinom Bosne na zapadu. Osim vanog magistralnog puta Zvornik Doboj, vrlo je znaajan put koji ide od Graanice preko Sokola, Bukve i Srnica, te se povezuje s putnim pravcem Tuzla upanja i Ormanica Gradaac. U prometnom pogledu, prostor dananje opine Graanica se jo od turskog perioda nalazio na raskru dva znaajna putna pravca.(Karta br.1) Jedan je od Maglaja iao prema Tuzli i Zvorniku, a drugi preko dananjih Drafnia, Vranovia i Doborovaca prema Brkom. Austrougarska vlast je u graanikom kraju obnavljala stare turske puteve, gradila nove (Graanica-Bukva-Doborovci i Graanica-Maleii-Lukavica-Buleti), a osim toga je grad Graanicu jednim eljeznikim krakom povezala s prugom Doboj-Tuzla. Nakon Drugog svjetskog rata najznaajniji putni pravci se asfaltiraju, a njihova obnova i asfaltiranje se odvija i danas. Dolinom Spree ostvaruje se veza (drumska i eljeznika) izmeu doline rijeke Bosne na zapadu i doline Drine na istoku. Osim magistralnog puta Tuzla-Doboj, graaniku opinu sa dolinom Bosne povezuje i lokalni put Graanica-Maleii-Lukavica-Buleti. Od posebnog su znaaja i regionalni putevi Graanica-Bukva-Sladna-Srebrenik i Graanica-Bukva-Doborovci-Srnice, koji su najkraa veza Graanice sa Srebrenikom i Gradacem, a povezuju se s putnim pravcem Tuzla-upanja. Teritorija opine Graanica, odnosno, upravno-teritorijalna jedinica u kojoj grad Graanica predstavlja svojevrsno sredite, u prolosti je esto mijenjala svoje granice i veliinu. To se direktno odraavalo na demografske, privredne, kulturne, vjerske i druge promjene.
Prirodna sredina opine Graanica kao faktor naseljenosti

Prirodno-geografske osobine podruja opine Graanica nastale su pod uticajem neprekidnog i dugotrajnog rada unutranjih i vanjskih sila koje djeluju na Zemljinoj povrini. Prirodno-geografski uslovi (reljef, klima, vode, tlo) na podruju opine Graanica uticali su na cjelokupni drutveno-ekonomski razvoj. Oni su uticali kako na razmjetaj stanovnitva i njegovu gustou, tako i na naine iskoritavanja postojeih resursa.
274
U geolokom sastavu teritorije graanike opine sudjeluju stijene razliite geoloke starosti. One su preteno stvarane u mezozoiku, a dijelom u tercijaru i kvartaru,5 a njihov genetski slijed tee od jugozapada prema sjeveroistoku.6 Sjeverni dio terena graanike opine (Lukavica, Prijeko Brdo, Dakule, Donji Doborovci) izgraen je od sedimenata eocenskog flia, a sastoji se od laporaca, ploastih krenjaka, glinovitih pjeara i glina. Neogeni sedimenti su naroito rasprostranjeni s desne strane rijeke Spree u Piskavici, Lohinji, Orahovici, Raljevi i Miriini. U sastavu ovih sedimenata uestvuju laporci, pjeari, konglomerati sitnozrni i krupnozrni kvarcni pijesci i smee i prljavozelene gline. Pijesci, ljunci i kriljave gline najzastupljenije su u Stjepan Polju, koje se nalazi sjeverozapadno od Graanice, zatim na jugoistoku od Pribave do Orahovice kao i na jugozapadnom rubnom dijelu doline Spree. U dolini Spree, u najnioj rijenoj terasi su kvartarni sedimenti i aluvijalni nanosi (ljunak, pijesak i glina).(Karta br. 2) U ovom kratkom predstavljanju geolokog sastava teritorije graanike opine uoljivo je prisustvo stijena razliite geoloke starosti. Od mineralnih sirovina ovdje su otkrivena nalazita azbesta, kaolinske gline, graevinskog i arhitektonsko-ukrasnog kamena, termalnih i termomineralnih voda, a utvrene su i rudne pojave magnezita, talkita, uglja, eljeza, bakra, olovno-cinanih ruda, titana i drugih rijetkih metala. Takoe, pri zavretku, veoma su opseni projekti da se termomineralne vode koriste za toplifikaciju Graanice i okoline kao i u poljoprivrednoj proizvodnji ranog povra.7 Iz prethodnog uoavamo da su na podruju graanike opine najzastupljeniji genetski tipovi reljefa: povri, terase i kotline nastale fluviodenudacionim i fluvijalnim procesima. Od krakog reljefa u manjim partijama mezozojskih i eocenskih krenjaka prisutne su vrtae manjeg obima, potkapine i manje peine. Zaravni i jezerske terase imaju poseban hidrografski znaaj zato to se obino na njihovim odsjecima nalaze izvori. To su takoe najpogodniji predjeli za poljoprivredu, a njima su odreeni rasporedi naselja, kao i pravci saobraaja.
5 Prostorni plan opine Graanica 2001-2021, Ibid., str. 4. 6 Kulenovi S. Op. cit., str. 10. 7 Kulenovi S. Op. cit., str. 10-11.
275
DEMOGRAFIJA Karta 2. Geoloka karta opine Graanica
Izvor: Osnovna geoloka karta 1:100 000, Geoloki zavod, Beograd 1982.
Od krupnijih reljefnih oblika na jugu i jugozapadu istie se planina Ozren (917 m), na istoku Rati (569 m), a izmeu njih je dolina Spree (150-180 m), koja zahvata srednji dio opinske teritorije. Na ovom teritoriju su prisutni i suvremeni geomorfoloki procesi, kao to su: erozija, pojava bujica, klienje tla i dr. Erozija je uglavnom prisutna na terenima sa strmim padovima, mekim i rastresitijim stijenama kao i na obeumljenom zemljitu. Ovdje takoe ima dosta klizita koja su osim erozije uzrokovana i antropogenim faktorom (krenje uma, izgradnja saobraajnica i drugo).8 Od ukupne opinske teritorije najveu povrinu zauzima brdovito zemljite (od 200-500 m nadmorske visine), na koje otpada 174 km2 ili 80,93%
8 Kulenovi S. Op. Cit., str. 11-13.
276
FAKTORI RAZVOJA STANOVNITVA OPINE GRAANICA Karta 3. Hipsometrijska karta opine Graanica
Izvor: Topografska karta 1:200000, Vojnogeografski institut, Beograd 1972. godine. GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA
277
DEMOGRAFIJA
od ukupne povrine. Povrina aluvijalne ravni Spree, u okviru izohipse do 200 m nadmorske visine iznosi 24 km2, to ini 11,16 % opinske teritorije, a preostalih oko 17 km2 odnosno 7,9 % od ukupne povrine otpada na brdsko-planinsko zemljite sa preko 500 m nadmorske visine (karta 3). Opina Graanica zajedno sa irom okolinom ima umjereno kontinentalnu klimu, koja prema Kepenovoj klasifikaciji pripada Cfb klimatu, tj. umjereno toploj i vlanoj klimi sa toplim ljetom, sa primjetnim prelazima izmeu godinjih doba. Karakteristika godinjih kretanja temperature vazduha je da imaju nagli porast od januara do jula, a postepen pad ka decembru (Gafikon 1).
Grafikon 1. Godinji hod srednje mjesene temperature zraka (u C) u Graanici Izvor: Prostorni plan opine Graanica 2001-2021, Ibid., str. 10.
Najhladniji mjesec u Graanici, tokom dugogodinjeg niza osmatranja je januar sa prosjenom temperaturom od 0,9 C, dok je najtopliji mjesec juli sa prosjenom temperaturom od 19,6 C. Prosjena godinja temperatura zraka iznosi 10 C. Godinja kolebanja temperature zraka su velika i iznose 20,5 C. Jesen je toplija od proljea za 0,3 C. U pogledu padavina ovo podruje je karakteristino po malim koliinama, jer prosjene godinje koliine padavina iznose 830 mm/m. Ono to je pozitivno da se padavine izluuju u vrijeme kada su najpotrebnije. Maksimum padavina je u maju (121 mm) i junu (101 mm), a minimum u martu (41 mm). Snijene padavine se ovdje javljaju najvie u januaru, februaru i martu. U prosjeku u toku godine ima 50 snijenih dana. Snijeg se neto due zadrava na veim nadmorskim visinama, a u ovom sluaju to je Ozren i Trebava, gdje je prosjena visina snijega izmeu 30 i 40 cm. Vazduna strujanja su
278
najintenzivnija u dolini rijeke Spree. U toku godine najvie pue sjeverozapadni vjetar (57 dana), zatim jugoistoni (44 dana) i sjeveroistoni (29 dana). U jesenjem i zimskom periodu usljed poveane vlanosti i nie temperature, u dolini Spree se javljaju guste magle koje ometaju saobraaj u pravcu Tuzle i Doboja.9 Opina Graanica je bogata povrinskim i podzemnim vodama, to je uslovljeno geolokim, klimatskim, hipsometrijskim i drugim karakteristikama, klimatskim faktorima i dr. Vodotoci opine Graanica su stalnog karaktera, a pripadaju slivovima Spree, Bosne i Tinje. Najznaajniji vodotok na prostoru opine je rijeka Sprea, desna pritoka rijeke Bosne. Sprea izvire na sjevernim padinama planine Velja glava, koja se nalazi oko 3 km od Zvornika.10 Kroz podruje opine Graanica rijeka Sprea protie u duini od 37,5 km. Poto vazduno rastojanje od ulaza do izlaza iz opinske teritorije iznosi 20,6 km, oigledno je da se Sprea, u ovom dijelu svoga toka, odlikuje meandriranjem. Osnovni uzrok pojave meandriranja predstavlja mali pad terena. Visinska razlika od Miriine (173,7 m nadmorske visine), gdje Sprea ulazi u graaniku opinu, do Stjepan Polja (147,3 m nadmorske visine) gdje je naputa, iznosi 26,4 m, odnosno 1,42/1km.11 Na graanikom podruju rijeka Sprea prima nekoliko desnih pritoka, od kojih su najznaajnije: Miriinska rijeka, Orahovika rijeka, Lohinjska rijeka i Sokolua. Izvorita ovih rijeka ne prelaze nadmorsku visinu od 500 metara. Ukupna duina vodotoka koje Sprea prima sa graanike teritorije iznosi 57,3 km, a povrina sliva 66,5 km.2 Najveu duinu ima rijeka Sokolua, od 10,5 km 12. Krajnji sjeverozapadni dio opine Graanica je slivno podruje rijeke Lukavice. Ova rijeka pripada slivu rijeke Bosne. Izvire u Gornjem Skipovcu, na nadmorskoj visini od oko 640 m, a u rijeku Bosnu se ulijeva sjeverno od Doboja. Povrina sliva rijeke Lukavice iznosi oko 45 km2. Ukupna duina vodotoka je 34 km, a samo manjim dijelom protie kroz podruje opine Graanica. Slivu rijeke Tinje pripada Dakulska rijeka, iji sliv zahvata sjeveroistoni dio opinske teritorije. Izvorite ove rijeke je ispod kote Vis (692 m) na Trebavi. Povrina sliva Dakulske rijeke iznosi oko
9 Kulenovi S. Op. Cit., str. 14-15. 10 Kulenovi S. Op. Cit., str. 16. 11 Prostorni plan opine Graanica 2001-2021, Ibid., str.13. 12 Kulenovi S. Op. Cit., str. 17.
279
DEMOGRAFIJA
34 km2. Ukupna duina vodotoka je 22 km, od ega u duini od oko 10 km protie kroz teritoriju graanike opine, odnosno kroz sela Prijeko Brdo, Trnovce i Dakule (vidi kartu br. 4). Prisustvo termalnih i termomineralnih voda u dolini Spree je od posebnog znaaja za graaniku opinu kako zbog lijeenja, rekreacije, zdravstvenog turizma, tako i kao izvor geotermalne energije koja zauzima sve istaknutije mjesto u cjelini napora ovjeanstva da pronae zadovoljavajue rjeenje za problem obezbjeenja dovoljnih koliina energije13. Osim toga, na podruju opine Graanica konstantovano je i nekoliko izvora mineralnih voda iji je mineraloki sastav izuzetno povoljan, pa su pogodne za flairanje (u Miriini, etoviji, Lendiima, Babiima i dr.)14.
Karta 4. Hidrografska karta opine Graanica
Izvor: Topografska karta 1:200000, Vojnogeografski institut, Beograd 1972. godine.
13 Barakovi A. Geotermalna energija sa potencijalom termomineralnih voda Graanice, Graaniki glasnik, br. 17, Graanica, maj 2004. str. 12. 14 Ali F. Termomineralne i mineralne vode na podruju opine Graanica i mogunosti njihovog koritenja. Graaniki glasnik, br. 3., Graanica, maj 1997., str. 74-76.
280
Zemljite ili tlo, pod kojim se podrazumijeva rastresiti povrinski sloj litosfere koji se odlikuje plodnou, ima presudan znaaj za opstanak ivog svijeta na zemlji.15 Proces stvaranja tla iz litosfere je veoma dug, a zavisi od djelovanja razliitih faktora: atmosfere, hidrosfere i biosfere. Neprekidnim djelovanjem tih faktora zemljite se poboljava ili degradira. ovjek, svojim radom, uz primjenu agrotehnikih mjera utie na osobine prirodnog zemljita, popravlja ga i poboljava njegovu plodnost.16 Na podruju graanike opine vremenom su formirane razliite vrste tala, koja su podijeljena u dvije osnovne skupine i to: dolinska i bregovita tla (vidi karta br. 5). Dolinska tla zahvataju manji dio opinske teritorije, prvenstveno uz znaajnije vodotoke. Od tih tala najzastupljenija su aluvijalna karbonatna pjeskovita tla, koja zahvataju najvei dio doline Spree, te dijelove dolina Sokolue, Lukavice i Dakulske rijeke. Nizvodno Spreom, od Graanice prema Stjepan Polju, dijelom su zastupljena aluvijalna karbonatna glinovita tla, a uzvodno, izmeu Pribave i Miriine, aluvijalno deluvijalna kisela tla. Sjeverno od Spree, do oko 250 metara nadmorske visine, protee se pojas dolinskih tala, meu kojima dominiraju: smea karbonatna, smea beskarbonatna, smea beskarbonatna glejna i smea degradirana tla. Bregovita tla su zastupljena u najveem dijelu opinske teritorije. Na dolinska tla doline rijeke Spree naslanjaju se, idui prema sjeveru, smea degradirana tla na glinama i smea beskarbonatna tla na glinama. Znaajne prostore zahvataju i smea tla na jedrim krenjacima, smea karbonatna tla na tronim krenjacima i smea beskarbonatna tla na tronim krenjacima. Od ostalih bregovitih tala, u manjoj mjeri, su zastupljena: smea beskarbonatna tla na karbonatnoj troini (oko Babia), smea kisela tla na tufitnim kriljcima i pjearima (izmeu Babia i Maleia) te uto-smea tla na pijescima (oko Stjepan Polja i Graanice). Posmatrajui floristike karakteristike planete Zemlje te njenu podjelu na floristike oblasti, uoavamo da podruje opine Graanica lei u holarktikoj floristikoj oblasti (holarctis), odnosno u evrosibirskoj floristikoj podoblasti.17 Uopteno uzevi, u ovoj oblasti masovno su razvijene drvena15 iri M. Pedologija, Svjetlost, Sarajevo 1994, str. 1. 16 Rodi D.P. Geograja Jugoslavije, 1, Nauna knjiga, Beograd 1981., str. 262. 17 Jankovi M. i Atanackovi B. Biogeograja sa pedologijom, Beograd 1999., str. 247-252.
281
DEMOGRAFIJA Karta 5. Pedoloka karta Graanice
Izvor: Pedoloka karta 1:50000, Zavod za agropedologiju, Sarajevo 1969. godine.
282
ste vrste razliitih etinarskih i liarskih rodova, kao to su: smra, jela, bor, bukva, hrast, grab, lipa, topola, vrba i dr.18 Podruje opine Graanica lei u Eurosibirsko-boreoamerikoj biogeografskoj regiji, koja je zastupljena ilirskom i mezijskom provincijom.19 Najvei dio opinske teritorije obuhvata pojas mezofilnih uma kitnjaka i obinog graba (Carpinion betuli illyricum). Ova uma izbjegava izrazito strme padine i veoma kisela i vlana zemljita. Povoljni klimatski i stanini uslovi odraavaju se u vitalnosti ume, sloenoj grai i zastupljenosti velikog broja vrsta, zbog ega se ova uma smatra kao jedna od najbogatijih uma ovog tipa u Evropi.20 Dolinu rijeke Spree karakterie ekosistem mezohidrofilnih uma sa lunjakom (Quercion roboris), a vie dijelove Trebave ekosistem subalpskih bukovih uma (Fegation moesiacea subalpinum)-(vidi karta br. 6). Pored umske vegetacije, veliki dio opinskog podruja zahvata livadska vegetacija, koja je zastupljena, kako na aluvijalnim zemljitima u dolini Spree (dolinske livade), tako i na padinama brdskog reljefa (brdske livade).21 ivotinjski svijet opine Graanica veoma je raznovrstan. Ovo podruje pripada holarktikoj zoogeografskoj oblasti, odnosno evropsko-sibirskoj podoblasti.22 Od mnogobrojnih ivotinjskih vrsta koje karakteriu ovu podoblast, na podruju opine Graanica ive: divlja svinja, srna, lisica, jazavac, tvor, lasica, krtica, vjeverica, zec, kuna; zatim razliite vrste ptica (vrana, svraka, zeba, umska eva, poljska jarebica i dr.); gmizavaca (zelemba, guter, sljepi, arka i dr.); vodozemaca (areni dadevnjak, kreketua, umska aba i dr.) i mnoge druge.23 Od domaih ivotinja uzgajaju se: goveda, ovce, koze, konji, perad i dr.
18 Ibid., str. 253. 19 Lakui R. Klimatogeni ekosistemi Bosne i Hercegovine (1), Geografski pregled, br. 25, Sarajevo 1981. str. 48-50. 20 Stefanovi V. Fitocenologija sa pregledom umskih tocenoza Jugoslavije, Svjetlost, Sarajevo 1977., str. 137. 21 Kulenovi S. Op. cit., str. 21. 22 Borbinski N.A. Zoogeograja, Beograd 1956., str. 161-170. 23 Kulenovi S. Ibid., str. 21.
283
DEMOGRAFIJA Karta 6. Vegetacijska karta opine Graanica
Izvor: R. Lakui, Klimatogeni ekosistemi Bosne i Hercegovine (I), Geografsko drutvo BiH, Geografski pregled, br. 25, Sarajevo 1981.
284
Drutvena sredina opine Graanica kao faktor naseljenosti

Podruje opine Graanica bilo je nastanjeno jo u prahistoriji, to potvruju pronaena naselja na lokalitetu Koria Han i lokalitetu Borik u Graanici, zatim na lokalitetu Brijeg, Osoje i Dolovi u Donjem Skipovcu i na lokalitetu Lug u Kakmuu.24 Do sada je najistraenije praistorijsko naselje na lokalitetu Koria Han koje lei na lijevoj strani starog puta Tuzla-Doboj, a od centra Graanice udaljeno je 2 km. Ovo naselje pripada tipu neolitskih naselja vinanske kulture srednjeg i mlaeg perioda.25 Njegov poloaj u blizini rijeka Spree i Bosne pruao je povoljne uslove za ivot kroz dui period. Prirodne saobraajnice koje su ile dolinama ovih rijeka omoguavale su kontakt sa bliim i daljim oblastima, pa je na taj nain dolazilo do prodora i mijeanja elemenata drugih kulturnih grupa.26 Poslije propasti Zapadnog Rimskog carstva 476. godine, ovi krajevi su na kratko vrijeme pripali dravama istonih Gota27, a zatim Avara sa kojima dolaze i Sloveni. Tokom 6. i 7. vijeka ovdje se naseljavaju Sloveni, koji do formiranja feudalnih drava ive u plemenskim zajednicama po manjim teritorijalnim jedinicama upama. Podruje sjeveroistone Bosne i bosanske Posavine u periodu od 9. do 11. vijeka osvajali su Bugari, Vizantinci, Maari, kneevi Zete, a Maari su je tokom itave istorije srednjovjekovne Bosne smatrali svojim posjedom. Doseljavajui se sa sjevera, Sloveni su potiskivali ili asimilirali stanovnitvo zateenih etnikih grupa romaniziranih ilirsko-panonskih plemena. Dok su zaposjedali prostor u novim krajevima, Sloveni su se dijelili prema svom plemenskom ureenju i rodovskim zajednicama. Kao i ranije u novoj sredini bave se stoarstvom i ratarstvom. Istorijski dokumenti pokazuju da su upe Usora i Soli u pogledu konfesionalnog sastava stanovnitva bile meu najjaim uporitima bogumila od 12. pa sve do sredine 15. vijeka. Ima dosta dokaza o prisustvu ovog stanovnitva u tom periodu i u okolini Graanice, Sokola i Srebrenika. Prije
24 Kulenovi S. Op. cit., str. 97. 25 Kosori M. Praistorijska naselja na podruju Spree, lanci i graa za kulturnu istoriju istone Bosne, knj. XIII, str., 107. Tuzla 1980. 26 Ibid str. 107. 27 Na podruju opine Graanica pronaeno je dosta metalnog novca koji pripada istonim Gotima, iako su se oni u Bosni zadrali svega etrdesetak godina.
285
DEMOGRAFIJA
svega, to su bogumilski nadgrobni spomenici ili steci pronaeni na razliitim lokacijama na Ozrenu i Trebavi.28 Bogumilsko stanovnitvo koji su bili pripadnici bosanske crkve najvie je stradalo u opsenim i nemilosrdnim progonima koje je 1450. godine, na zahtjev pape, preduzeo kralj Stjepan Toma (1443-1461) poto je prethodno preao na katolianstvo. Bilo je to prvo vee pomjeranje stanovnitva iz ovih krajeva, koje je ispred progona iz Usore i Soli, zajedno sa svojim starjeinama, bjealo pod zatitu Turaka ili na posjede turskog vazala hercega Stjepana Vukia Kosae. U kasnom srednjem vijeku Graanica je bila vee rudarsko naselje, gdje se vadila ruda i talilo eljezo. Naselje se razvijalo na istonim padinama graanike kotline, na prostoru dananjih Drafnia. U najranijim turskim popisima spominje se i selo Drenovac kao rudnik eljeza u blizini Graanice, iji su prihodi evidentirani tokom itavog 16. vijeka pa i 1604.29 Poetkom maja 1463. godine sultan Mehmed II preduzeo je veliku ofanzivu i zauzeo najvanije bosanske gradove ukljuujui Jajce i Klju. Sjeverne krajeve Bosne Turci su zauzeli prilikom prodora njihove glavnine kroz upu Usoru, prije zauzimanja Jajca i Kljua. U svojim rukama su imali gradove Srebrenik, vjerovatno Soko i ostala utvrenja u Usori.30 Dananji grad Graanica prvi put se spominje u turskim izvorima 1528. kao selo Graanica31 u nahiji Soko.32 Nahija Soko, koja se nalazila u Zvornikom sandaku, obuhvatala je ukupno 17 naselja: Soko, Graanicu, Drenovac, Orahovicu, Gornju Lohinju, Donju Lohinju, Brijesnicu Klokotnicu, Stjepan Polje, Sjeninu, Svjetliu, Stani Rijeku, Donju Lukavicu, Meeu, Zelinju, Palenicu i Grapsku.33 U nahiji Soko do 1528. Vlasi su se naselili u 9 od ukupno 17 naselja.
28 Tihi E. Hamzi O., Graanica i okolina u NOB-u i revoluciji, Graanica, 1988. str. 16-22. 29 Ibid, str. 24. 30 Ibid, str. 25. 31 Kulenovi S., Op. cit., str. 7. 32 Srednjovjekovni grad, danas selo, Soko nalazi se oko 5 km sjeverno od Graanice. Prvi put se spominje u historijskim izvorima 1429. godine. O tome detaljnije: Balta, I.: Novovjekovna diplomatika analiza (XIX i XX vijeka) prve latinske isprave o gradu Sokolu kod Graanice, Graaniki glasnik, br. 13, Graanica, maj 2002, str. 28. 33 Handi A., Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Svjetlost, Sarajevo 1975., str. 131.
286
Poznati turski putopisac Evlija elebi, koji je doao u Bosnu oko 1660., nije boravio na ovom prostoru, kao uostalom to nije proao ni kroz druga mjesta u sjeveroistonoj Bosni sjeverno od Zvornika, osim Bijeljine, da bi nam ostavio svoje zabiljeke. U vakufskim evidencijama iz druge polovine 18. vijeka mogli su se utvrditi nazivi pojedinih mahala. Tu se navodi po imenu osam mahala i u svima muslimanski kultni objekti, i to: etiri damije i etiri mesdida.34 U ove krajeve koji su krajem 17. i poetkom 18. vijeka bili opustjeli, od polovine 18. vijeka pristiu mnogi doseljenici iz stoarskih krajeva na jugu i jugoistoku (pravoslavni) i muslimanske izbjeglice iz krajeva sjeverno od Save i neto kasnije iz Srbije. Tako dolazi do obnavljanja starijih i opustjelih naselja, ije nazive donose doseljenici. U vrijeme austrougarske uprave u BiH Graanica je bila sredite Graanikog kotara u Zvornikom okrugu. Graaniki kotar naslijedio je tursku Graaniku kazu obuhvatajui prostor izmeu rijeka Spree, Tinje i Bosne, te planine Trebave. Pripadalo mu je 37 naselja i to: Graanica, Babii, Babunovii, Brijesnica, Buleti, ekanii, ivije, Doborovci, Dakule, Grapska Srpska, Grapska Turska, Klokotnica, Kostajnica, Kouhe, Lendii, Lohinja Srpska, Lohinja Turska, Lukavica, Maleii Srpski, Maleii Turski, Orahovica, Osjeani Donji, Osjeani Gornji, Palenica, Piskavica, Poturice, Rapatnica, Sjenina, kahovica, Skipovac, Sladna, Sokol, StaniRijeka, Stjepan Polje, Svjetlia, pionica i Vranovii. Od tih naselja jedno je bilo gradsko (Graanica), dok su ostala bila seoska.35 Izmeu dva svjetska rata Graanica je bila sredite Graanikog sreza koji se nalazio u Tuzlanskoj oblasti, a od 1929. godine u Vrbaskoj banovini. Srez Graanica se prostirao na povrini od 61 913 ha, odnosno 619,13 km2 obuhvatajui 42 naselja rasporeena u 9 optina, a to su: Graanica, Doborovci, Karanovac, Lukavica, Osjeani, Srnice, Stani-Rijeka, pionica i Zelinja.36 Zakonom o administrativno teritorijalnom ustrojstvu BiH iz 1945., BiH je podijeljena na 7 okruga, 77 srezova i 1280 podruja mjesnih narodnih odbora. Graaniki srez je pripao Dobojskom okrugu. Teritorija sreza je obuhvatala 34 naselja rasporeena u 16 mjesnih narodnih odbora i to: Bo34 Handi A., Op. cit. str. 158-159. 35 Ibid, str. 49. 36 Ibid, str. 51.
287
DEMOGRAFIJA
ljani, Brijesnica Velika, Doborovci, Graanica, Lukavica, Maleii, Gornji Moranjci, Orahovica Donja, Orahovica Gornja, Petrovo Selo, Rapatnica, Skipovac, Sladna, Sokovac, Soko i Stjepan Polje. Ovakva administrativno-teritorijalna organizacija zadrala se do 1. maja 1947. kada su okruzi ukinuti, a neka naselja Graanikog sreza pripojena susjednim srezovima. Graaniki srez su inila 23 naselja: Bosansko Petrovo Selo, Velika Brijesnica, Mala Brijesnica, Donja Orahovica, Gornja Orahovica, Raljeva, Boljani, Doborovci, Lukavica, Graanica, Soko, Kakmu, Vranovii Miriina, Stjepan Polje, Klokotnica, Palenica, Donja Lohinja, Gornja Lohinja, Gornji Moranjci, Sladna, Donji Skipovac i Gornji Skipovac.37 Novom administrativnom reformom ukinut je srez Graanica, a 1955. konstituisana opina Graanica u okviru Tuzlanskog sreza. Podruje tadanje optine Graanica obuhvatalo je 18 naselja: Babii, Doborovci, Donji Skipovac, Gornji Skipovac, Donja Lohinja, Gornja Lohinja, Graanica, Karanovac, Lendii, Lukavica, Maleii, Piskavica, Sokovac, Soko, Stjepan Polje, kahovica, Trnovci i Vranovii.38 Neto kasnije, uslijed nove reorganizacije, teritorija opine Graanica zahvatila je granice unutar kojih e doekati agresiju na RBiH 1992. godine. Povrina opinske teritorije iznosila je 387 km2, a na tom prostoru nalazilo se 28 naselja i to: Graanica, Pribava, Piskavica, Donja Lohinja, Gornja Lohinja, Donja Orahovica, Gornja Orahovica, Raljeva, Miriina, Vranovii, Doborovci, Dakule, Prijeko Brdo, kahovica, Soko, Babii, Maleii, Lendii, Stjepan Polje, Lukavica, Gornji Skipovac, Donji Skipovac, Boljani, Karanovac, Kakmu, Sokovac, Bosansko Petrovo Selo i Porjeina. Dejtonskim mirovnim sporazumom i teritorijalnom organizacijom Bosne i Hercegovine u skladu sa Dejtonskim ustavom, teritorija opine Graanica je smanjena za 172 km2 ili 44,45 % u odnosu na stanje prije 1992. godine. Tako su podozrenska naselja na lijevoj obali Spree (Boljani, Kakmu, Karanovac, Sokovac, Bosansko Petrovo Selo i Porjeina), te dva trebavska naselja (Gornji i Donji Skipovac) pripala manjem bosanskohercegovakom entitetu, dok su ostala naselja i dalje u sastavu opine Graanica.39 Povrina opine Graanica da37 Hamzi O., Privredne prilike na podruju graanikog sreza u periodu od 1945 do 1952. Godine, Graaniki glasnik, br. 17. Graanica, maj 2004., str. 85. 38 Ibid., str. 85. 39 Danas opinske slube, za razliku od predratnog perioda, naselje Lendie evidentiraju kao sastavni dio grada Graanice, a Donju i Gornju Lohinju kao jedno naselje (Lohinja).
288
nas iznosi oko 219,5 km2 ili 21 496,6 ha40, to ini 8,11 % povrine Tuzlanskog kantona (2649 km2)41, odnosno 0,42 % povrine Bosne i Hercegovine. Opinu Graanica ini 18 mjesnih zajednica i to: Graanica, Pribava, Piskavica, Lohinja, Donja Orahovica, Gornja Orahovica, Raljeva, Miriina, Vranovii, Doborovci, Dakule, Prijeko Brdo, kahovica, Soko, Babii, Maleii, Stjepan Polje i Lukavica. (karta br. 7)
Karta 7. Karta podruja opine Graanica nakon Dejtona.
Izvor: Karta naselja Bosne i Hercegovine, 1:200 000, Geodetski zavod BiH, 1985. godine.
40 Prostorni plan opine Graanica 2001-2021, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje, Sarajevo, str.17. 41 Federalni zavod za statistiku, Tuzlanski kanton u brojkama, Sarajevo 2004, str. 5.
289
DEMOGRAFIJA
Privredni razvoj u opini Graanica kao faktor naseljenosti

U periodu izmeu dva svjetska rata Graanica je spadala meu 40 od ukupno 54 sreza u Bosni i Hercegovini koji su inili najnerazvijenije srezove, skoro bez i jednog znaajnog industrijskog preduzee. Intenzivniji razvoj Graanica doivljava posljednjih 30 godina prolog stoljea. Iz zanatskoproizvodnih zadruga i malih dravnih zanatsko-uslunih, ugostiteljskih radnji i trgovake mree bivih zemljoradnikih zadruga nastaju snane dravne firme kao: Tvornica modne obue Fortuna, Tvornica konfekcije Olimp, Drvna industrija Jadrina, Metalna industrija Fering, prerada plastike Graplast. Ove firme postaju generator razvoja u opini Graanica. Uporedo s razvojem pomenutih preduzea, u Graanici se razvija i privatno poduzetnitvo. Lokalna vlast, prije svega administrativnim mjerama iz svoje nadlenosti, kao to su dodjela lokacija pod povoljnim uslovima, te poreske olakice, snano podstie razvoj privatnog sektora. Dostignuti nivo razvoja privatnog poduzetnitva, poslije okonanja rata u BiH, te privatizacija dravnih preduzea predstavljali su solidnu osnovu za oporavak i nastavak razvoja privrednih djelatnosti u opini Graanica. Privredni razvoj opine Graanica uticao je na demografske promjene u ovoj opini. Prema popisu stanovnitva 1961. u opini Graanica bila su 12.153 aktivna stanovnika, ili 40,2 % u ukupnom stanovnitvu (u BiH 1.285.841 aktivni stanovnik ili 39,2 % u ukupnom stanovnitvu). U poljoprivredi bilo je zaposleno 70,4% aktivnog stanovnitva opine (u BiH 58,1%), u industriji i rudarstvu bilo je zaposleno 5,9% aktivnog stanovnitva opine (u BiH 13,0%), u saobraaju 2,7% (u BiH 3,3%), u zanatstvu 5,2% (u BiH 2,7%), u trgovini i ugostiteljstvu bilo je zaposleno 2,1% aktivnog stanovnitva opine (u BiH 2,8%). Iz prethodnih podataka moe se vidjeti da je nivo razvoja opine u cjelini bio slabiji nego u BiH. (vidjeti tabela 54 i graf. 23) Jedan od pokazatelja ekonomskog razvoja opine jeste broj ljekara i zdravstvenih objekata. U 1991. godini u opini Graanica bio je 61 ljekar, odnosno 1 ljekar na 968 stanovnika (u BiH 7037 ljekara, ili 622 stanovnika na jednog ljekara), i jedna zdravstvena ustanova dom zdravlja sa jo 12 sektorskih ambulanti po mjesnim zajednicama (u BiH 79). Iz navedenih podataka moemo zakljuiti da je zdravstvena zatita stanovnitva opine Graanica bila loija od iste na nivou BiH.42
42 Izvor: SG BiH 92., str. 261-267. Podaci prema stanju iz 31.12.1991. godine
290
U kolskoj 1991/92. u opini Graanica bilo je 28 osnovnih kola sa 285 odjeljenja, ili 284 uenika na jednu kolu (u BiH 2531 osnovna kola sa 19280 odjeljenja, ili 210,4 uenika na jednu kolu). Opina je u 1991/92. imala i jedan srednjokolski centar sa 63 odjeljenja i 2215 uenika (u BiH 241 sa 5567 odjeljenja i 165807 uenika), kao i 102 nastavnika (u BiH 9120).43 Iz navedenih podataka moemo zakljuiti da je nivo i kvalitet obrazovanja bio manji u opini Graanica nego na nivou cijele drave Bosne i Hercegovine. U opini Graanica bilo je 1991. 94 ugostiteljska objekta (u BiH 7957) u kojima je bilo uposleno 545 radnika (u BiH 32000).44 Prodavnica je bilo 195 (u BiH 22652) u kojima je bilo zaposleno 585 radnika (u BiH 64000).45 Ukupan privredni razvoj u opini Graanica u 1991. bio je nepovoljniji od istog u BiH i negativno je uticao na razvoj naseljenosti u opini, pa je radno sposobno stanovnitvo naputalo prostor opine traei zaposlenje u drugim opinama BiH i ex-Jugoslavije, kao i u inostranstvu. Ekonomsko-geografske prilike nisu bile povoljne za razvoj naseljenosti, prije svega iz razloga to opina nije bila ekonomski razvijena, veina stanovnitva bavila se poljoprivredom, obrazovna struktura bila je ispod BiH prosjeka, nedovoljan broj kulturno-obrazovnih centara kao to su kole, biblioteke, pozorita i dr. Moemo rei da su ekonomska nerazvijenost i loa obrazovna struktura stanovnitva opine negativno uticali na razvoj naseljenosti. Veliki udio obrazovanog u ukupnom stanovnitvu doprinosi brem drutveno-ekonomskom napretku i primjeni mnogih savremenih dostignua u svim vidovima ivota. Podaci u tabeli br. 2 su oigledan pokazatelj loeg obrazovnog stanja stanovnitva opine Graanica. Iz podataka u tabeli broj 1 moemo vidjeti da je udio nepismenog stanovnitva starog 10 i vie godina u ukupnom stanovnitvu u opini Graanica bio vei nego na nivou cijele BiH. Ono to je po naem miljenju poraavajue, jeste to da je udio nepismenog enskog stanovnitva u ukupnom stanovnitvu opine Graanica, ali i BiH, bio nekoliko puta vei od udjela nepismenog mukog stanovnitva. Iako se udio nepismenog stanovnitva smanjivao, ipak su to za 20. vijek upozoravajue brojke.
43 Isto., str. 235, 136, 393. 44 Isto., str. 221, 382. 45 Isto., str. 202, 379.
291
DEMOGRAFIJA Tabela 1. Udio nepismenog stanovnitva starog 10 i vie godina u opini Graanica i BiH u ukupnom stanovnitvu prema popisima stanovnitva iz 1971., 1981. i 1991. godine.
Nepismeno stanovnitvo staro 10 i vie godina Ukupno stanovnitvo staro 10 i vie godina udio nepismenog stanovnitva starog 10 i vie godina u ukupnom stanovnitvu u% 23,2 10,5 35,1 26,6 13 39,1 14,5 5,5 23,3 15,7 5,9 25,1 9,9 3,4 16,4 10,8 3,4 18
Godina
Podruje
svega
svega BiH 1971 Graanica muko ensko svega muko ensko svega BiH 1981 Graanica muko ensko svega muko ensko svega BiH 1991 Graanica muko ensko svega muko ensko
2897941 1401745 1496196 35561 16955 18606 3383159 1672135 1711024 44294 21744 22550 3697232 1835272 1861960 49519 24513 25006
671925 147084 524841 9468 2196 7272 491044 92694 398350 6950 1293 5657 367733 62659 305074 5341 845 4496
1991. Stanovnitvo- uporedni podaci 1971,1981 i 1991., Statistiki biltenbr. 265, FZS, Sarajevo, 1998., str. 58-59,92-93.
Izvor: Popis stanovnitva, domainstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava
292
Podaci u tabeli br. 2 jo oiglednije pokazuju nivo obrazovanosti stanovnitva u opini Graanica. Analiziranjem statistikih pokazatelja u kretanju kolovanosti stanovnitva opine Graanica u periodu 1971-1991. uoavamo velike pozitivne promjene. Popis 1971. godine pokazuje da je, od ukupnog stanovnitva starijeg od 15 godina, 13994 ili 39,4% bez kolske spreme (u BiH 51,4%), osnovnu kolu ima 2790 ili 7,8% stanovnika opine (BiH 4,1%), a svega 160 ili 0,4% ima viu (u BiH 0,4%) , a 90 ili 0,3% visoku kolu i fakultet (BiH 0,5%). Popisom iz 1981. godine vidimo broj stanovnika opine Graanica sa osnovnom 9724 ili 25,1%, srednjom 6341 ili 16,3% i viom kolom i fakultetom 922 ili 2,4%, dok se smanjio procenat stanovnika bez kolske spreme na 9453 ili 24,4%. (tabela br. 2.) Prema popisu stanovnitva iz 1991. godine opina Graanica je imala 59134 stanovnika od kojih je 44695 bilo starije od 15 godina. Od toga je 7108 ili 15,9% bilo bez kolske sprema (u BiH 471.182 ili 14,1%), 10076 ili 22,5% bez potpune osnovne kole (u BiH 1388.356 ili 41,4%), 11446 ili 25,6% sa zavrenom osnovnom kolom (u BiH 818.361ili 24,4%), 13208 ili 29,6% sa srednjom kolom (u BiH 1.092.372 ili 32,6%), 966 ili 2,2% sa viom kolom (u BiH 92.501 ili 2,8%) i 757 ili 1,7% sa visokom kolom (u BiH 122.967 ili 3,7%). (tabela br. 2) Opina Graanica je prema ovom popisu imala slabiju obrazovnu strukturu kada je rije o srednjem, viem i visokom obrazovanju od prosjeka BiH. Posmatrajui spolnu strukturu vidimo da je ensko stanovnitvo bilo manje zastupljeno u obrazovanju u odnosu na muko, a posebno kada je rije o srednjem, viem i visokom obrazovanju.
Tabela 2. Stanovnitvo opine Graanica i BiH staro 15 i vie godina prema kolskoj spremi prema popisima 1971,1981. i 1991. godina.
Godina
Podruje
Bez kolske spreme 1049515 13994 664557 9453
Zavrena kola - obrazovanje osnovno srednje 313126 2556 649410 6341 vie 23982 160 60000 611 visoko 27898 90 67159 311 293
1971 1981
BiH Graanica BiH Graanica
303581 2790 722192 9724
DEMOGRAFIJA
1991
BiH Graanica
471182 7108
818361 11446
1092372 13208
92501 966
122967 757
Izvor: Popis stanovnitva i stanova 1971, Stanovnitvo (etnika, prosvetna i ekonomska obeleja stanovnitva i domainstava prema broju lanova), Rezultati po optinama, SZS, Beograd, 1974. Str. 3, 22; Statistiki bilten br. 265. FZS, Sarajevo, 1998, str. 58-59, 94-95.
Zakljuak
Povoljan geografski poloaj opine Graanica i prirodna bogatstva znaajno su uticali na rano formiranje naselja na ovom podruju. Proces industrijalizacije koji je znaajnije zahvatio Graanicu u socijalistikom periodu, doveo je do breg teritorijalnog i populacionog razvoja opine. Drutveno historijski uslovi, prije svega agresija na BiH, doveli su do: promjene opinskih granica, smanjenja ukupnog broja stanovnika, poveanja ope gustoe naseljenosti, imigriranja prognanikog stanovnitva, izmjene spolne strukture, smanjenja broja mukog u ukupnom stanovnitvu, porasta broja nezaposlenih, poveanja broja bonjakog i smanjenja broja stanovnika srpske nacionalnosti itd.
294
Summary The factors that determined the development of population Municipality Gracanica
Municipality Gracanica is located in northeastern part of Bosnia and Herzegovina, in the place where the Dinarids and the Pannonic plain meet. Prior to the aggression on Bosnia and Herzegovina in 1992, Municipality Gracanica covered the area of 387 km2. With this area, it encompassed approximately 0,7% of the total area of Bosnia and Herzegovina. The following factors have affected the development of the population in Municipality Gracanica: geographical location of the municipality, the natural resources, economic development, the social climate in the municipality and the surrounding, the adequate usability of the natural and social resources. The greatest impact on the development of the population in Municipality Gracanica was made by its geographical location and socio-economic development. The total industrial development in Municipality Gracanica in 1991 was less satisfactory than it was in whole BiH and it made a negative impact on the development of the settlement in the municipality. Due to this, a big number of people fit for work have left the territory of the municipality, looking for work in other municipalities in BiH and the former Yugoslavia, as well as abroad. The socio-historical conditions, the aggression on BiH more than anything else, have led to: the change of the Municipality borders, decrease in the total number of the population, increase of the overall settlement density, emigration of the refugees, the change of the gender structure, decrease in the number of male population as compared to the total number of the population, increase in the number of the unemployed, increase in the number of Bosniaks and decrease in the number of the people with Serbian ethnic background.
Izvori i literatura:
Objavljeni izvori:
1. Federalni zavod za statistiku, Tuzlanski kanton u brojkama, Sarajevo 2004. 2. Statistiki Godinjak, BiH 92., str. 261-267. Podaci prema stanju iz 31.12.1991.
Neobjavljeni izvori:
1. Prostorni plan opine Graanica 2001-2021, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje, Sarajevo 2001.
295
DEMOGRAFIJA
Literatura:
1. Ali F., Termomineralne i mineralne vode na podruju opine Graanica i mogunosti njihovog koritenja, Graaniki glasnik, br. 3, Graanica maj 1997. 2. Barakovi A., Geotermalna energija sa potencijalom termomineralnih voda Graanice, Graaniki glasnik, br. 17, Graanica maj 2004. 3. elebi E., Putopis, Odlomci o jugoslovenskim zemljama, Sarajevo-Publishing, Sarajevo 1996. 4. iri M., Pedologija, Svjetlost, Sarajevo 1984. 5. Hamzi O., Razvoj zdravstvene djelatnosti u Graanici-od ambulante do opte bolnice, Graaniki glasnik, br. 10, Graanica novembar 2000. 6. Handi A., Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Svjetlost, Sarajevo, 1975. 7. Handi A., Urbani razvoj Graanice u XVI i XVII vijeku, Graaniki glasnik, br. 12, Graanica novembar 2001. 8. Kosori M., Praistorijska naselja na podruju Spree, lanci i graa za kulturnu istoriju istone Bosne, knj. XIII, Tuzla 1980. 9. Kulenovi S., Graanica i okolina, antropogeografske i etnoloke odlike, Muzej istone Bosne, Tuzla 1994. 10. Lakui R., Klimatogeni ekosistemi Bosne i Hercegovine (I), Geografski pregled, br. 25, Sarajevo 1981, str. 41-69. Macura Milo, 1965.: Razmatranja o odnosima izmeu stanovnitva i privrede, Stanovnitvo, Broj 1., Godina III, Beograd. 11. Tihi E., Hamzi O., Graanica i okolina u NOB-u i revoluciji, Grafopak, Graanica 1988.
296
DODATAK
Izvjetaj o radu Administrativnopravne slube u 1431-32/2010. godini
sloenih predmeta u vezi s transformacijom vakufske imovine, ime je ta imovina unaprijeena. Administrativno-pravnu slubu ine: sekretar, referent za vakufe, geometar i tehniki sekretar. Izvrni odbor Medlisa Islamske zajednice Tuzla je u 2010. godine odrao etiri redovne sjednice. Na tim sjednicama su tretirana pitanja administrativno-pravne, vjerskoprosvjetne, finansijske i druge prirode, a usvajani su i odgovarajui zakljuci i odluke. Izmeu ostalih, tretirana su sljedea pitanja: Usvajanje Izvjetaja o radu za 2009. godinu, Usvajanje Plana rada za 2010. godinu, Razmatranje uputstava i dopisa viih organa Islamske zajednice u BiH i njihovo provoenje, Izmjene i dopune Pravilnika o plaama, Pravilnika o stimulacijama, Pravilnika o mezarjima u vlasnitvu Medlisa Islamske zajednice Tuzla, Izmjene i dopune Odluke o cijenama usluga, Donoenje odluke o otvaranju knjiare u vakufskoj zgradi u centru Tuzle (vraena je na koritenje izvornom vlasniku vakufu Tahira hanume Tuzli, do donoenja zakona o restituciji),
301
Administrativno-pravno poslovanje Izvrnog odbora Medlisa Islamske zajednice Tuzla odvijalo se u skladu s normativnim aktima Islamske zajednice u BiH. U toku 1431/2010. godine ova sluba je obradila 1.380 predmeta. U izvjetajnoj godini obraeni su predmeti razliite prirode, koji su se odnosili na realizaciju donesenih zakljuaka na sjednicama Izvrnog odbora, koji su upueni od strane viih organa Islamske zajednice u BiH, privrednih subjekata, fizikih lica, dematlija, dematskih odbora i dr. Efikasnost ove Slube i njenih zaposlenika, kao i ostalih slubi u Medlisu, te stalna koordinacija meu slubama doprinijeli su uspjenom rjeavanju i pravovremenoj realizaciji predmeta. Ove godine je uspjeno rijeeno nekoliko
DODATAK
Donoenje zakljuka o zaposlenju na neodreeno vrijeme imama u dematima Vrape i Mihatovii, Oitovanje po zahtjevima, molbama i drugim aktima fizikih i pravnih lica, zaposlenika, opinskih i drugih dravnih slubi, Ustanovljenje nagrade Muhamed Hevai Uskufi za doprinos u razvoju bosanskohercegovake lingvistike i filologije, Usvajanje izvjetaja o mektebskom takmienju 2010, Usvajanje programa obiljeavanja Dana damija. Razmatrane su i prihvaene informacije o provoenju aktivnosti slubi Medlisa Islamske zajednice Tuzla, posebno povodom mevluda, tokom ramazana, povodom Ramazanskog i Kurban-bajrama, Nove hidretske godine, zavretka i poetka mektebske nastave i mektebskog takmienja, organizacija odlaska na had, odravanje programa Veer Kur`ana i dr., Razmatrane su i prihvaene informacije o prikupljenim sredstvima od zekjata, sadekatul-fitra i kurbanskih koica, a razmatran je i prijedlog za unapreenje prikupljanja
sredstava po ovom osnovu, Razmatrane se informacije o aktivnostima na rekonstrukciji i restauraciji objekta Gazi Turali-begove damije u Tuzli, Razmatrane su informacije o aktivnostima na vanjskom ureenju kompleksa administrativnog centra Gazi Turali-begova vakufa u Tuzli, Aktivnosti na otvaranju novih i opremanju novim sredstvima postojeih mekteba, potrebnih za kvalitetniji rad.
Medlis Islamske zajednice Tuzla je tokom 2010. godine izdvajao novana sredstva i organizirao njihovo prikupljanje za pomo po zahtjevima graana i raznih institucija. Ukupan iznos prikupljenih i izdvojenih novanih sredstava po pomenutom osnovu je 52.484,15 KM. Ovo su samo neka od vanijih pitanja i odluka koje je donio Izvrni odbor Medlisa Islamske zajednice Tuzla na svojim sjednicama u izvjetajnoj godini. Administrativno-pravna sluba je tokom izvjetajnog perioda obraivala predmete sljedee prirode:
302
IZVJETAJ O RADU ADMINISTRATIVNO-PRAVNE SLUBE U 1431-32/2010. GODINI
Molbe
1. Molbe privrednim subjektima za doniranje sredstava za izgradnju i zagrijavanje damija; 2. Molbe nadlenim opinskim slubama u vezi s rjeavanjem infrastrukturnih pitanja.
Obavijesti
Obavijest poduzetnicima kamenorescima o odluci Izvrnog odbora o visini taksi za postavljanje niana i izradu okolica; Obavijest o izboru najpovoljnijeg ponuaa za osiguranje lanova Medlisa IZ-e Tuzla: - Bosna Sunce Osiguranje DD, - Triglav BH osiguranje DD, - Sarajevo osiguranje DD.
Odgovori na molbe i zahtjeve fizikih i pravnih lica

Administrativno-pravna sluba izradila je veliki broj odgovora na zahtjeve fizikih i pravnih lica, a neki od njih su: Odgovor Damiru api na albu na pruanje usluga denaze;
Odgovor Ibrahim-ef. Saletoviu na zahtjev za odobrenje jemstva za kredit; Odgovor Demili i Seadu Isoviu iz Tuzle na molbu za objanjenje odredaba Pravilnika o lanstvu; Odgovor Opinskom sudu na poziv za raspravu; Odgovor Triglav BH osiguranju DD na albu na postupak izbora najpovoljnijeg ponuaa za osiguranje lanova Medlisa; Odgovor na zahtjev Muftijstva tuzlanskog da se predloi kandidat iz reda mutevelija za nagradu Hadi Salim abi; Odgovor Rijasetu na zahtjev za dostavljanje podataka o inozemnim donacijama; Odgovor Triglav BH osiguranju DD povodom urgencije za dostavu podataka o umrlim lanovima; Odgovor firmi Nargali komerc DOO Tuzla, Odgovor Sparkasse banci DD Sarajevo na zahtjev za izjanjenje o ugovoru o cesiji zakljuenom izmeu Sparkasse bank d.d. Sarajevo, Filijala Tuzla, Medlisa Islamske zajednice Tuzla i firme Nargali komerc DOO Tuzla.
303
DODATAK
Odgovor na molbu Edina orhodia iz Gornje Tuzle za organiziranje sergije; Odgovor na molbu Fate Beganovi iz Tuzle za organiziranje sergije; Odgovor na molbu Mujezinovi Nijaza iz ivinica za organiziranje sergije.
avionom je putovalo 24, a autobusom 19 hadija. Avionom su putovali sljedei hadije: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. Izet Hadi Muhamed Sultanovi Nermin Osmanovi Enisa Osmanovi Denan Rahmanovi Jasmina Rahmanovi Sakib Rizvi Bahrija Dervievi Muradif Brki Esma Imirovi evala Jakubovi Redep Sedi Sadeta Sedi Demal Zoni Himzo Halilovi Refik Hurti Safija Hurti Suljo Tursum Adnana Tursum Adil Brki Salka Brki Zineta osiki Raida Mehmedovi Paa Memi
Odluke
Sluba je tokom izvjetajnog perioda sainjavala odluke po raznim predmetima, a neke od njih su: 1. Odluka o osnivanju komisije za procjenu nekretnina u predmetu zamjene vakufske parcele na Stupinama za poslovne prostore; 2. Odluka o nagraivanju zaposlenika; 3. Odluka o isplati sredstava za pomo Medlisu IZ-e Trebinje; 4. Odluka o prodaji motornog vozila Golf II.
Organizacija hadda 1431/2010. godine

Sluba je, u skladu s uputstvima Ureda za hadd RIZ-a, uspjeno provela sve potrebne pripreme za odlazak hadija s naeg podruja na hadd. Ukupan broj hadija ove godine je 43. Od ovog broja,
304
Autobusom su putovali sljedei hadije: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. Fadila Emki Rusmir Berbi Aja Veli emsa Beguni Safeta Ahmetovi Jusuf Alji Tahira Alji Saliha Demirovi Hasiba Beirovi Nezira Kostjerevac Alefendi Hasnija Muharem Brki Vahida Brki Ajka Hrnji Bida Smajlovi Tesmija Selmanovi Nazif abi Muhamed Smajlovi Musa Bajraktarevi
Ovlatenje izmi Rasimu za prikupljanje dobrovoljnih priloga za demat D. Obodnica, Ovlatenje Dafi Asimu za prikupljanje dobrovoljnih priloga za demat D. Obodnica, Ovlatenje Joldi Fadilu i Joldi Rami za prikupljanje dobrovoljnih priloga u svrhu izgradnje mekteba u Repuevcu, Ovlatenje Joldi Mehi i Fazli Samiru za prikupljanje dobrovoljnih priloga u svrhu izgradnje mekteba u Repuevcu, Ovlatenje Kovaevi Kenadu za prikupljanje novanih sredstava.
Opomene/Otkazi
Upueni su: Opomena pred tubu kamenorescu ILI iz Bukinja, Otkaz ugovora o zakupu vakufskog zemljita firmi Nargali-komerc DOO Tuzla.
Ovlatenja/Odobrenja
Izraeni su i izdati, izmeu ostalih, sljedei dokumenti u ovoj kategoriji Odobrenje za prodaju starih tepiha u Arslan-aginoj damiji;
Potvrde
Potvrde o trokovima denaze
Sluba je izradila potvrde o trokovima denaze za umrle osobe:
305
DODATAK
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36.
306
Beki Ramiza Bori Devad ori Selim Deli Zineta Hamzabegovi Devad Saletovi Demila Hamidovi Fuad Hasanbai Ismet Hasanovi Hajrudin Hasanovi Hanka Hodi Smail Huremovi Hilmo Isi Avdo Jahi Sadbera Javri Hamza Joldi Hadaga Jusufovi ulaga Kunosi Zumra Mehmedovi Safer Mujabai Ajia Mujesira Sadi Mujezinovi aban Mujkanovi Hanka Rami Mumin Muminovi Naza Paoi Muharem Piri Uzejr Reki Vahid Hasi Samid Sari Zada Sarunovi Rabija Delji Sevlija Spahi Asif Sulji Nezir igi Hanifa Jusi Redo
Potvrde za dovoz umrlih osoba iz inozemstva

Sluba je izradila potvrde za dovoz umrlih iz inozemstva za sljedee osobe: 1. 2. 3. 4. 5. Ibrahim Kalabalukovi (Austrija) Tarik Kravi (Luksemburg) Kasim Musi (Austrija) evala Halilovi (Hrvatska) Ibrahim Krdali (Luksemburg)
Osim navedenih, sluba je izraeno je i 17 potvrda o linim primanjima zaposlenika za razliite svrhe, kao i odreeni broj potvrda kojima se dokazuje lanstvo u Medlisu Islamske zajednice Tuzla i rezervacija ukopnog mjesta.
Rjeenja
Administrativno-pravna sluba je u okviru svoga rada u toku 2010. godine izraivala rjeenja od kojih je najvei broj onih za godinje odmore zaposlenika.
Ugovori
Sainjeno je 18 ugovora razliite prirode: ugovori o radu, ugovori o zakupu, ugovori o djelu, ugovori o izvoenju graevinskih radova.
Zahtjevi
Tokom izvjetajnog perioda sainjeno je 39 razliitih zahtjeva, sa ciljem rjeavanja mnogih pitanja i zadataka iz djelatnosti Medlisa. U prvom redu su zahtjevi upuivani institucijama Islamske zajednice u BiH (Rijaset, Muftijstvo tuzlansko, Vakufska direkcija i dr.), zatim ministarstvima, nadlenim opinskim slubama i drugim pravnim subjektima.
4. 5. 6. 7. 8. 9.
10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21.
Zaposlenja
Provedene su propisane radnje i aktivnosti na zapoljavanju na neodreeno vrijeme imama Nedim-ef. Dervievia (demat Vrape) i Sabit-ef. Mehidia (demat Mihatovii).
Vjenanja
Sluba je evidentirala i pripremila potrebnu dokumentaciju za 71 erijatsko vjenanje, obavljene tokom izvjetajnog perioda. Vjenani su sljedei parovi: 1. 2. 3. MOHAMMED HAMZA i TUHI BEGZADA HADIEFENDI ELDAR i HALILEVI SELMA BOSNALI HAKKI UGUR i DAUTOVI EDINA
BEIROVI ELVIR i DELALI AMELA HRUSTI AZUR i BRKOVI EDINA AJAZAJ MUAMER I MEHI ADISA REHI EMIR I DAFI EMINA OSMANOVI SEMIR I ALII MERISA MAHMUTBEGOVI MERSUDIN I MURATOVI EJLA OMERBEGOVI DENAN I BIJEDI ALMA TUPAJI SANEL I IMAMOVI LEJLA SELIMOVI DEVAD I LJUBINI MUJESIRA BAJI AMIR I HASI JASMINA SULJI ELVEDIN I DEDI MELISA HASANBAI ADNAN I ALII AMELA FEJZI NEVZET I SALKI SUADA OLI ADMIR I TERZI JASMINA ILIMKOVI EMIR I NURI SELMA BAI VAHID I KAJI MEDIHA SMAJLOVI DENIS I HALILOVI MELISA SELIMOVI HRUSTO I HABIBOVI AMELA
307
DODATAK
22. BAJRAMOVI FAHRUDIN I UVALI HALIDA 23. EERBEGOVI ELMIR I IBRAHIMEFENDI ALMA 24. POEGI ELVIS I IMAMOVI MERIMA 25. HUSEJNOVI SEJD I SULEJMANOVI MUBINA 26. KUNI SENAID I BEI NERMINA 27. ERKEZOVI ELVIR I BEI SELMA 28. TERZI MALIK I TOSUNBEGOVI LEJLA 29. MEHMEDOVI ADMIR I HADI SABINA 30. SMAJI ASMIR I ZUKI MIRNESA 31. MUSTAFI EMIN I HUSEINOVI SENIDA 32. OLI AHMED I JAHI MERIMA 33. GURDI SELVEDIN I OMEROVI SUMEJA 34. SELIMOVI SEMIR I MUJINOVI KADIRA 35. IZMI MIREL I KARAJBI SEDINA 36. OMEROVI SEAD I RAMI MIRELA 37. BORI AMIR I LJUBI AMRA 38. H A D I M U H A M E D OV I ENES I SELIMOVI VERNESA 39. FERHATBEGOVI TARIK I MUHOVI MIRSADA
308
40. DIZDAR NASER I HODI MELISA 41. HANDI JASMIN I ZILDI MAIDA 42. HADI EDIN I HURI MIRELA 43. KADI MIRZA I TUTI JASMINA 44. MUANOVI ELVIR I SALIHOVI LEJLA 45. SULJKANOVI AZEM I SINANOVI EDISA 46. DURGUTOVI MUAMER I ISI DINKA 47. ZAHIROVI EDIN I BAI ALDINA 48. MORANJAKI AMER I FATI AMELA 49. KARAHASANOVI SADIK I ARIFOVI ZEMIRA 50. MASLI HAJRUDIN I MASLI HATIDA 51. IBRIIMOVI NERMIN I JAHI ALMA 52. HIDANOVI EMIR I OMERI DINKA 53. SULJI BENJAMIN I MUJKI AMRA 54. PALAVRI IRVIN I BEHAROVI AMELA 55. HUSI AMER I SMJEANIN EMINA 56. DANANOVI ALEN I HASANBAI BELMA 57. KURALI EMIR I MEHMEDOVI SULMINA
58. HALILOVI JASMIN I OSMANOVI DINA 59. IRAK ZEHRUDIN I HALILEVI JASMINA 60. TOROMANOVI JASMIN I DANKO ALDIJANA 61. ABI MEHDIN I SINANOVI JASMINA 62. AHMETOVI DEMSAD I MEMI KANITA 63. JULARDIJA JASMIN I AHMETOVI MERIMA 64. ATI MURIZ I OLI ZINAIDA 65. MUJI ENES I MUJI AMINA 66. OSI SENAD I DAUTOVI ELMA 67. JAHI ADNAN I ZILDI ZILHA 68. IBRI NERMIN I DUBII EMINA 69. OMEROVI SEAD I RAMI MIRELA 70. SULJKANOVI AZEM I SINANOVI EDISA 71. OMEROVI ARMIN I LIPNIEVI SANIDA
Vakufska imovina
IZDAVANJE U ZAKUP VAKUFSKIH NEKRETNINA
O licitaciji vakufskog zemljita 14. 2. 2010. god. Medlis Islamske zajednice Tuzla je organizirao licitaciju vakufskih zemljita 14. februara za tekuu 2010. godinu. RTV TK, Radio Tuzla i RTV Slon su emitirali obavijest o licitaciji, a poziv je upuen i putem hutbe u petak 12.2.2010.godine. Licitaciju je provodila Vakufska komisija u prostorijama Medlisa u sastavu: 1. Pezerovi h. Adil, predsjednik komisije 2. Kravi h. Edib, lan komisije 3. Avdibai h. Elmedin, referent za vakufe. Zakljueno je 14 ugovora o zakupu zemljita za 2010. O dva zahtjeva se Komisija nije mogla izjasniti, pa e zainteresirane strane uputiti zahtjeve prema Medlisu Islamske zajednice Tuzla na dalje razmatranje. Evidentirano je pet usmenih zahtjeva za izlazak na lice mjesta i to na sljedee vakufske parcele: Oranica Dol, Kicelj, Lihovo Krevina, Oranica Dragodol i Kreevac III.
309
DODATAK
Zakljuak komisije je, da u narednom periodu obie sva vakufska zemljita i da se kontinuirano radi na tome da svaki vakuf ima korisnika. RTVTK je ovu aktivnost Medlisa pratila u cijelosti, izvijestivi o tome i u dnevniku. Tokom 2010. godine zakljueno je 58 ugovora s fizikim licima i 5 ugovora s pravnim licima o zakupu vakufskog zemljita, te 1 ugovor o iznajmljivanju vakufskog stana.
1. 2. 3. 4.
Moranjaki Zadom Muji Suadom Huki Amirom i Mumi Devadom.
Odreivanje rasporeda ukopavanja umrlih na mezarju u i Selu Dematski odbor Damije Princa Abdulaha obratio se Medlisu sa zahtjevom za odreivanje rasporeda ukopavanja na mezarju i Selo. Komisija Medlisa, u sastavu emso Kadri, Bahrudin Hadihrusti i Elmedin Avdibai obila je mezarje 31. 8. 2010. godine, skupa s predstavnikom Dematskog odbora h. Fadilom Jahiem. Konstatirano je da su kaburovi s kraja 70-ih godina prolog stoljea okrenuti na propisan nain. S obzirom na to da su kasnije iskop kabura vrile lokalne kaburdije, vremenom je dolo do odstupanja od pravca ukopavanja. Naime, pravac okretanja kaburova je pratio pravac susjednog puta, tako da je dolo do zakrivljenja redova i odstupanja od prvobitnog pravca. Na istonom dijelu ovog mezarja je ista povrina na kojoj do sada nije vreno ukopavanje, pa je tu ustanovljen ispravan pravac, identian s pravcem na poetku mezarja. Usaena su tri betonska menika, kao orijentiri kaburdijama za
AKTIVNOSTI NA POJEDINIM VAKUFSKIM PARCELAMA

Obilazak vakufske parcele Dragodol 21.1.2010. Postupajui po dojavi i pozivu od strane Mumi Devada iz Tuzle, izaslanstvo Medlisa IZ-e Tuzla, u sastavu emso Kadri i Denan Rahmanovi, obilo je u ulici Paage Mandia br. 107 vakufsku parcelu Dragodol, upisanu u PL 2237 KO Tuzla I, i ustanovilo da se bez novane nadoknade njome koristi nekoliko osoba. U kasnijim kontaktima, ostvarenim pojedinano s korisnicima ove vakufske parcele, dogovoreno je da se potpiu ugovori o zakupu. Tako su zakljueni ugovori s etiri nova zakupca:
310
uspostavljanje novih redova. Usaglaeno je da se ukopavanje nastavi na novom dijelu mezarja, a da se na starom dijelu obustavi, osim na mjestima koja su ve ranije rezervirana. Usaglaeno je i da se odreivanje ukopnih mjesta vri iskljuivo u prisustvu predstavnika Dematskog odbora. Obeteenje za postavljanje dalekovoda na vakufskoj parceli Lihovo Na vakufskoj parceli Lihovo 2007. godine je Elektroprenos BiH rekonstruirao svoju visokonaponsku mreu i postojei dalekovod zamijenio veim. Tada je Medlis Islamske zajednice Tuzla obeteen djelimino, a konano obeteenje je trebalo da bude izvreno nakon to se zavre svi radovi na visokonaponskoj mrei. Kako se to nije desilo, zbog nerijeenih imovinsko-pravnih odnosa na susjednim parcelama, niti je predvidiv neki rok za to, Medlis Islamske zajednice se 30. 4. 2010. god. pismeno obratio Elektroprenosu BiH, Operativno podruje Tuzla, sa zahtjevom za utvrivanje tete. Uz to, visoko-naponska mrea se zavrava upravo na ovoj vakufskoj parceli i nije bilo nikakvih radova na produenju ove trase. Obete-
ene u 2007. godini se odnosilo na dio sanacionih radova, a konano obeteenje i sanacija parcele, kao i uklanjanje dijelova starog dalekovoda, bilo je planirano nakon putanja u rad nove elektro-trase. S obzirom na to da su prole tri godine i da su radovi na trasi obustavljeni, a nije poznato kada e biti nastavljeni, zahtijevano je da procjenitelj iz Elektroprenosa, skupa s referentom za vakufe Medlisa Islamske zajednice Tuzla, utvrdi visinu obeteenja, potrebnog za provoenje potpune sanacije te parcele. Procjena je izvrena i postignut dogovor, na osnovu ega je Elektroprenos BiH 13. 9. 2010. godine, na ime odtete, na raun Medlisa Islamske zajednice Tuzla uplatio iznos od 2.650,00 KM. Obilazak vakufske parcele Talijanua Na osnovu pisanog zahtjeva Ramiza Muia iz Tuzle, u kojem trai da mu se dodijeli na koritenje dio vakufske parcele Talijanua, u povrini cca 200 m2, izaslanstvo Medlisa IZ Tuzla (emso Kadri i Elmedin Avdibai) obilo je tu parcelu 14. 01. 2010. godine. Vakufsku parcelu Talijanua, ukupne povrine 2775 m2, a koja je vakuf Jalske-osende damije (k..
311
DODATAK
836, KO Tuzla III PL broj 1259), zakupio je Muharem Mehinovi. Navedenog datuma se izaslanstvo MIZ-a sastalo s njime i Muiem, te saslualo njihove prijedloge. Mui je zainteresiran samo za dio parcele (200 m2), dok ostatak ne bi uzeo u zakup. Mehinovi se protivi cijepanju parcele i prihvata da i dalje bude zakupac, ako se to ne desi. Po zahtijevu Mui Ramiza izaslanstvo se izjasnilo nepovoljno. Na parceli bi trebalo uloiti i dosta truda na odstranjivanju korova. Uz to, evidentno je i razlivanje otpadnih (fekalnih) voda iz susjedstva. To je zakupac Mehinovi 28.9.2009. godine prijavio Slubi za inspekcijske poslove opine Tuzla. No, inspekcijska intervencija je izostala i nakon to je Medlis IZ Tuzla uputio svoj zahtjev istoj slubi 22.01.2010. godine. Izaslanstvo je ustanovilo da ova parcela nema pristupnog puta i da su potencijalni zakupci vlasnici susjednih parcela. Izaslanstvo je predloilo MIZ-u da se to prevazie kupnjom neke od susjednih parcela, ime bi vrijednost Talijanue bila uveana. Zakupac Mehinovi je usmeno izvijestio da je inspekcija izlazila na lice mjesta, ali zapisnik o tom izlasku nije dostavljen.
Radni sastanci Predsjednik Medlisa Islamske zajednice Tuzla Hasanef. Spahi i glavni imam dr. Amir-ef. Kari u martu 2010. godine posjetili su Medlis Islamske zajednice Srebrenik, gdje su postigli dogovor u vezi s formiranjem zajednike komisije za utvrivanje granice izmeu demata Previle (Medlis Srebrenik) i demata Osoje (Medlis Tuzla). Sekretar Medlisa Islamske zajednice Tuzla Denan Rahmanovi i referent za vakufe Elmedin Avdibai posjetili su demat Dobrnja 31. 03. 2010. godine. Na radnom sastanku su razgovarali s predsjednicima dematskih odbora Dobrnja i Mramor o izgradnji damije u Mramoru iodravanju vakufskih parcela u dematu Dobrnja. Za 6. april 2010. godine dogovorena je posjeta predstavnika iranske humanitarne organizacije Birds iz Sarajevaovome dematu.
Postavljanje rukohvata na mezarju Tuanj Medlis Islamske zajednice Tuzla je dana 14. 5. 2010. godine zakljuio
312
Ugovor o postavljanju rukohvata na mezarju Tuanj s izvoaem radova Gazibegovi Senadom iz Tuzle. Naruilac radova provodi aktivnosti postavljanja metalnih rukohvata na mezarju Tuanj, te e za te potrebe izvriti iskop i betoniranje postolja za rukohvate. Izvoa radova obavezuje se da izvri izradu metalnih stubova, profila 40 visine 90 cm, po cijeni od 20,00 KM po komadu i izradu rukohvata profila 40 po cijeni od 10,00 KM/m. za te radove je predvieno 1.000,00 KM. Radovi su izvreni po dogovoru. Na ovaj nain je olakan pristup gornjim parcelama na gradskom mezarju Tuanj. Obilazak mekteba u Hidanima (26.5.2010.) Po zahtjevu predstavnika mekteba u Hidanima (demat Solina), komisija Medlisa IZ Tuzla je izvrila identifikaciju toga mekteba. Medlis su predstavljali emso Kadri i Elmedin Avdibai, a mekteb Dervi Hidanovi (lan DO Solina), Hamid Hidanovi, Salko Hidanovi i Ramiz Hodi. Zadatak je bio identificirati vakufsku parcelu k.. br. 1586/7 KO Breke, upisane u PL br 530, u povrini od 100 m2, vakuf mekteba Donje Breke. Identifikaciji je prisustvovao i Midhat Boguni, ije zemljite s tri
strane granii s pomenutom vakufskom parcelom. Na licu mjesta su konstatirane mee prema Kopiji plana, odnosno prema skici snimanja iz decembra 1992. godine. Stepenite, u duini od 15 m, koje omoguuje pristup ovom mektebu, nalazi se na parceli Safere Boguni, koju zastupa Midhat Boguni. On je usmeno obeao da se upotreba toga stepenita moe regulirati internim ugovorom. Obilazak vakufske parcele Blata Dana 26. 1. 2010. god. komisija MIZ-a (Pezerovi h. Adil, Kadri emso, Rahmanovi Denan i Avdibai Elmedin) na lokalitetu Crno Blato je obila vakufske parcele Blata k.. 1841 u povrini 10.699 m2 (njiva) i k.. 1842 u povrini 10.960 m2 (uma), obje upisane u KO Breke PL broj 112, na zahtjev zainteresirane stranke Rami Miralema. Komisija je na licu mjesta ustanovila da se vri bespravna eksploatacija vakufske ume od strane nepoznatih lica. Radi prevencije i zatite od dalje nekontrolirane sjee ume, komisija je IO MIZ-a predloila da se pribavi saglasnost na zvaninu eksploataciju i sjeu godinjeg prirasta i da se, putem
313
DODATAK
neposredne pogodbe, uz adekvatnu novanu nadoknadu, ustupi zainteresiranim licima. Komisia je predloila i iskoliavanje ovih parcela i njihovo obiljeavanje, kao i iznalaenje novog zakupca, koji bi kultivirao postojeu parcelu (njivu), a ujedno i vodio rauna da se ne vri bespravna sjea vakufske ume. Procjenu kvaliteta drveta bi izvrilo struno lice, a sva zrela stabla bi se isjekla. Obilazak parcela pogodnih za viegodinje zasade U septembru 2010. god. je izvren obilazak nekoliko vakufskih parcela, pogodnih za podizanje viegodinjih zasada. Vakufske parcele je obiao dipl. ing. poljoprivrede Mustafa Redi, referent za vakufe Elmedin Avdibai, kao i predstavnici demata u kojima se nalaze pomenute parcele. Nakon toga je sainjenja i kalkulacija trokova podizanja viegodinjih zasada na jednom hektaru. Formiranje viegodinjih zasada ljive Trokovi zasnivanja 1 ha ljive (razmak 5 x 3)
oranje i taniranje sadnice 660 x 3,00KM kopanje rupa i sadnja postavljanje koljia i mreice plastina mreica 660 x 0,20 ubrivo 7:20:30 500 x 0,90 Trokovi zasnivanja 1 ha ljive
300,00 KM 1.800,00 KM 1.320,00 KM 660,00 KM 132,00 KM 450,00 KM 4.662,00 KM
Odravanje i njega 1 ha ljive u prvoj godini

Formiranje kronje i drugi radovi agronoma Herbicidi protiv korova frezanje 2 x insekticidi i fungicidi ubrivo KAN (prehrana) Trokovi odravanja 1 ha ljive u prvoj godini iznose
1.200,00 KM 60,00 KM 200,00 KM 90,00 KM 200,00 KM 1.750,00 KM
Odravanje i njega 1 ha ljive u prve tri godine
314
Trokovi odravanja 1 ha ljive u prvoj godini Trokovi odravanja 1 ha ljive u drugoj godini Trokovi odravanja 1 ha ljive u treoj godini 50% Ukupno dravanja 1 ha ljive u tri godine do dospijevanja prvih plodova
1.750,00 KM
oranje i taniranje sadnice 1250 x 3,0 0KM
300,00 KM 3.750,00 KM 2.500,00 KM 1.250,00 KM 250,00 KM 450,00 KM 8.500,00 KM
1.750,00 KM
kopanje rupa i sadnja postavljanje koljia i mreice plastina mreica 1250 x 0,20 ubrivo 7:20:30 500 x 0,90
Trokovi zasnivanja 1 ha kruke
875,00 KM
4.375,00 KM
Ukupni trokovi formiranja viegodinjeg zasada 1 ha ljive s trokovima odravanja i formiranja u periodu od tri godine iznose 9.037,00 KM Oekivani urod vonjaka u treoj godini iznosi 15-20 kg po stablu, a od pete godine 30-40 kg po stablu. Oekivani urod vonjaka od 1 ha od 660 sadnica iznosi 19.800 kg26.400 kg Formiranje viegodinjih zasada kruke Trokovi zasnivanja 1 ha kruke (razmak 4 x 2)
Odravanja i njega 1 ha kruke u prvoj godini

Formiranje kronje i drugi radovi agronoma Herbicidi protiv korova frezanje 2 x insekticidi i fungicidi ubrivo KAN (prehrana) Trokovi odravanja 1 ha kruke u prvoj godini iznose
1.200,00 KM 60,00 KM 200,00 KM 90,00 KM 200,00 KM 1.750,00 KM
Odravanja i njega 1 ha kruke u prve tri godine

315
DODATAK
Trokovi odravanja 1 ha kruke u prvoj godini Trokovi odravanja 1 ha kruke u drugoj godini Trokovi odravanja 1 ha kruke u treoj godini 50% Ukupno dravanje 1 ha kruke za tri godine do dospijevanja prvih plodova
1.750,00 KM 1.750,00 KM 875,00 KM
VONJAK JASEN
Pregledom vonjaka na vakufskoj parceli Jasen u martu 2010. god. utvreno je: Zemljite na kome je zasaen vonjak je s vrlo blagim nagibom na pojedinim dijelovima, ali i podvodno. Prisutne su i depresije, gdje se oborinska voda due zadrava. Zemljite je vrlo teko za obradu. Vonjak je star 4 godine, razmak sadnje je 5m x 2,5 m. Meuredna obrada zemljita nije raena od vremena podizanja zasada. Trava u vonjaku je koena i koritena za spravljanje sijena. Nisu raene nikakve intervencije na formiranju kronje, iako je to bilo neophodno zbog samog razmaka sadnje koji je za ljivu vrlo mali. ljiva je kalemljena na danariku, i na veini sadnica prisutni su izdanci danarike koji nisu otklanjani od vremena sadnje, te su na pojedinim sadnicama razvijeniji izdanci danarike od same sadnice ljive. Vei dio vonjaka je saen na nain da su rupe za sadnice kopane tekim mainama (ba-
4.375,00 KM
Ukupni trokovi formiranja viegodinjeg zasada 1 ha kruke s trokovima odravanja i formiranja u periodu od tri godine iznose: 12.875,00KM Oekivani urod vonjaka od etvrte godine iznosi cca 10 kg po stablu, to znai da oekivani urod vonjaka od 1 ha s 1.250 sadnica iznosi 12.500 kg. Sve potencijalne vakufske parcele imaju prohodne prilazne puteve, od kojih su neki i asfaltirani, kao to je sluaj s parcelom Desetine strane u Moluhama, i parcela Njiva u Pascima. Pristupni putevi za ostale vakufske parcele su tvrdi, kamenom nasuti, putevi, koji su prohodni tokom cijele godine. Ove vakufske parcele su osunane, s blagim nagibima i, kao takve, pogodne su za voarstvo.
316
gerom), kopane su prevelike rupe i zemlja nije vraena u njih, tako da pored sadnica imamo manja uzvienja, a mjesta gdje su posaene sadnice su udubljena. Sadnice imaju vrlo mali godinji prirast zbog nebrige, a veliki broj se i osuio (cca 180 kom). Veliki broj sadnica je prilikom koenja trave ozlijeen i oteen.
Ureenje i odravanje vonjaka u 2010. god. Nakon snimanja stanja u kojem se nalazi vonjak, samim poslovima na njegovom ureenju pristupljeno je krajem marta, kada su izvreni poslovi orezivanja sadnica. U ovom periodu je odmah izvrena prehrana vonjaka s 300 kg umjetnog ubriva urea. Nakon prehranjivanja vonjaka, uslijedilo je rezanje izdanaka danarike, te iznoenje iz vonjaka orezanih grana. Za formiranje kronje bili su neophodni tegovi, te je za te potrebe napravljeno 1.600 komada betonskih tegova raznih veliina. Tegovi su postavljani na deblje grane da bi dobili dobar ugao grananja.
Deblje grane koje se nisu mogle saviti tegovima, savijane su pomou kanapa od 1 kg. Za formiranje uglova grananja kod mladih granica koritene su akalice, te je za taj posao utroeno 30 paketa akalica. Povijanje grana, pomjeranje tegova i postavljanje akalica se odvijalo sve do kraja vegetacije Krajem aprila izvreno je prskanje protiv korova, u pojasu uz retke od 1 m irine, s totalnim herbicidom. Isto tretiranje protiv korova je uraeno i u julu. Za ovaj tretman je utroeno 4 litra totalnog herbicida. Za bolji rast sadnica i razvoj vonjaka u cjelini izvrena je i jedna prehrana sadnica preko lista, te je za taj tretman utroeno 1 litar Folitentila. Zbog pojave lisnih uiju izvreno je i jedno prskanje sadnica sredstvom Actara i utroeno je 40 grama. Tokom cijele vegetacije otklanjani su izdanci danarike. U jesen je zasaeno 180 novih sadnica ljive, na slobodnim mjestima na kojima su ranije bile sadnice koje su se osuile. Zasaene su sorte aanska nova i aanska ljepotica.
317
DODATAK
U oktobru mjesecu kompletan vonjak je prehranjen s 500 kg vjetakog gnojiva 8:20:30. Ove radove je vrio dipl. ing. poljoprivrede Mustafa Redi.
Plan za 2011. god. Oranje parcele niz redove, irine 1,5 m; Orezivanje vonjaka; Prskanje vonjaka crvenim uljem u fazi bubrenja pupoljaka (mart); Prehrana vonjaka s 300 kg vjetakog gnojiva KAN (prva prehrana krajem marta); Postavljanje tegova i akalica radi formiranja kronje (aktivnost tokom cijele vegetacije); Otklanjanje izdanaka danarike na sadnicama (aktivnost tokom cijele vegetacije); Prskanje kronje vonjaka neposredno pred cvjetanje, kao zatita od bolesti. Prskanje pojasa, koji je van domaaja freze totalnim herbicidom (aktivnost u periodu april-juni, dva puta); Prskanje vonjaka protiv bolesti i tetoina u fazi od zametanja ploda pa do promjene boje ploda (2-3 puta);
Frezanje vonjaka dva puta u toku godine; Koenje trave s ostalih povrina u vonjaku koje nisu obuhvaene oranjem ili tretiranjem totalnim herbicidom; Stavljanje pokoene trave na zemljite koje se freza (radi uvanja vlage, prirodnog ubrenja i protiv korova).
VONJAK NA KICELJU
Vakufska parcela Kicelj, na kojoj je zasaen vonjak prije pet godina, ima povrinu cca 1.2000 m2. U 2010. godini ovaj vonjak je izdat pod zakup etverici zakupaca. U martu 2010. godine, Mustafa Redi je obiao ovaj vonjak i izvrio proljetno obrezivanje kronje. Jedan dio ove parcele (cca 3000 m2) obraivan je kao baa, pa su se voke naroito razrasle i dobro formirale kronju. S obzirom na to da je vonjak na dijelovima koji su orani pokazao bolje rezultate i da su stabla na tom dijelu vea i s boljom kronjom, planirano je da se u zakup ustupi jo jedan dio ove parcele u 2011. god., koji bi se orao i koristio kao baa. U 2010. god. je na ovom vonjaku bio znaajniji prinos voa (ljive). Izvrene su pripreme na zemljitu (iskopane rupe) i bit e zasaene nove sadnice na mjestima gdje nedostaju voke.
318
SVEANA DODJELA VAKUFNAMA U DAMIJI PRINCA ABDULAHA U TUZLI 9. 8. 2010. GOD.

Medlis Islamske zajednice Tuzla je organizirao sveanu dodjelu vakufnama ovogodinjim vakifima, koja je odrana u sali damije Princa Abdulaha 9. 8. 2010. god. Sveanosti su prisustvovali: vakifi sa svojim porodicama i gostima, Predstavnici Medlisa Islamske zajednice Tuzla: prof. Hasan-ef. Spahi, predsjednik, dr. Amir-ef. Kari, glavni imam, Denan Rahmanovi, sekretar, lanovi Izvrnog odbora Medlisa Islamske zajednice Tuzla, delegacije iz demata kojima su darovani vakufi s dematskim imamima. Ovom prilikom su uruene vakufname vakifima: Paali Edina, Durmi Enver i Durmi Nedad, Mujagi Hasan, Hamidovi Rasim, Saglik Varlik. Oni su vakifi u sljedeim dematima: 1. Durmi Enver demat aklovii
2. 3.
4.
5. 6. 7.
Durmi Nedad demat aklovii Durmi Enver i Nedad (za roditelje) demat Solina Paali Edina (za sina Korajki Aladina) demat Turalibegova damija Hamidovi Rasim demat Simin Han Mujagi Hasan demat Dobrnja Saglik Varlik demat Turalibegova damija.
Demate kojima su darovana uvakufljenja predstavljali su: 1. Pai Mersed-ef. Demat aklovii 2. Mumi Nezir Demat aklovii 3. Saletovi Ibrahim-ef. Demat Solina 4. Dedi Dervi Demat Solina 5. Kuranovi Nedad Demat Solina 6. Huskanovi hfz. Ahmed-ef. Demat Prineve damije 7. Ali Alem-ef. Demat Simin Han 8. Smaji Zaim Demat Simin Han 9. Softi Ibrahim-ef. Demat Dobrnja 10. Mujagi Senad Demat Dobrnja
319
DODATAK
Prigodnom besjedom se skupu obratio Hasan ef. Spahi, koji je u ime Medlisa Islamske zajednice Tuzla i uruio vakufname, te dr. Amir-ef. Kari koji je prisutne ire upoznao sa historijom vakufa na naim prostorima. Mediji su blagovremeno obavijeteni i uz poziv dobili rezime sadraja i glavnu poruku sa same sveanosti. O ovom dogaaju su izvijestili RTVTK, RTV SLON, RADIO BIR, RADIO TUZLA, RADIO BM, LIST PREPOROD. Sveanost su organizirali hfz. Ahmed Huskanovi, hfz. Merim ulovi i Elmedin Avdibai. Administrativno-pravna sluba MIZ-a je izradila Prijedlog za obiljeavanje Dana vakifa. U tome prijedlogu je istaknuto miljenje da se ovakva praksa treba ustaliti i da se centralna promocija vakifa organizira jedanput godinje za Dan vakifa (27. redep) za one koji uvakufe nekretnine i pokretnine u vrijednosti veoj od 5.000,00 KM. Za uvakufljenja manje vrijednosti bit e upriliena promocija u dematu u kojem se zasniva vakuf.
AKTIVNOSTI NA VJERSKIM OBJEKTIMA

Sveano otvorenje damije u Sepetarima
Dematu Sepetari je u organizaciji sveanog otvorenja novoizgraene damije u ovom dematu pruena pomo i usluga koja je bila u domenu slubi Medlisa Islamske zajednice Tuzla. Administrativno-pravna sluba za ovu priliku obratila se JZU Dom zdravlja Tuzla, sa zahtjevom da se angaira sanitetsko vozilo u terminu predvienom za odravanje manifestacija u ovom dematu 16. i 17. jula 2010. godine. Zahtjev je upuen i nadlenoj Policijskoj stanici Istok, u kome se trailo da se dodatnim policijskim patrolama osigura mevlud uoi sveanog otvorenja, ali i da se na sam dan otvorenja regulira saobraaj u ovom naselju i putevi uine prohodnijim za dematlije i goste. Profesionalna vatrogasna brigada Tuzla je pozvana da postavi vatrogasno vozilo.
320
Sveano otvorenje Kulturnog centra Muhamed Hevai Uskufi

Kulturni centar Muhamed Hevai Uskufi ima korisne povrine 160 m2, a u njemu se nalaze sljedei sadraji: mektebska uionica, pogodna za razne oblike edukacije, biblioteka Muhamed Hevai Uskufi, koja je otvorena za uenike i graane, kiraethana javna itaonica u kojoj e se itati knjige, asopisi i struna literature i odravati razni korisni skupovi. pratei sadraji (hol, kuhinja, natkriveni trijem povrine 80 m2) i dvorite ine boravak i rad u Centru ugodnim i pruaju i mogunost dodatne relaksacije posjetilaca.
vinovii, pred kraj 2010. god. je otvoreno novo mezarje u dematu Slavinovii.
Adaptacija Behram-begove (arene) damije

Behram-begova damija u Tuzli je u Slubenom glasniku BiH br. 50, od 21. 6. 2010. god., proglaena zatienim nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Medlis Islamske zajednice Tuzla je 15. 7. 2010. god. poslao izvjetaj o tekuem odravanju, ove damije Zavodu za zatitu spomenika Ministarstva kulture i sporta Federacije BiH. U pomenutom izvjetaju je naznaeno da se harem esto upotrebljava za organiziranje ispraaja umrlih muslimana u Tuzli. S obzirom na to da je fasada predulaza ove damije bila u veoma tronom stanju, to je ostavljalo lo dojam i utisak o samom objektu, nekoliko je dematlija ove damije pokrenulo i organiziralo akciju kreenja. Pokrenuta je i procedura za davanje saglasnosti na idejno rjeenje adrvan s esmom u dvoritu arene damije u Tuzli 21. 7. 2010. god. kod nadlenog Zavoda za zatitu i koritenje kulturno-historijskog i prirodnog nasljea Tuzlanskog
321
Novosti u dematu Krojica

U dematu Krojica zavreni su radovi na izgradnji mekteba i imamskog stana i u ovoj godini stavljeni u funkciju.
Novo mezarje u dematu Slavinovii

Na vakufskoj parceli k.. broj 2911/1 povrine 8044 m2, KO Sla-
DODATAK
kantona. U dobivenom odgovoru su navedeni neki uslovi, koje vakif, pokreta ideje izgradnje adrvana, nije mogao ispotovati, pa je realizacija projekta prolongirana.
kao aktivnosti demata arijske damije u 2011. god.
Arslan-agina damija
Zahtjev za prikljuenje Vikaljske damije na gradsku toplovodnu mreu Medlis Islamske zajednice Tuzla je uputio Centralnom grijanju DD Tuzla u februaru 2010. god. Nakon to je firma Termotehnika iz Tuzle obavila radove na spajanju ove damije s podstanicom, ispunjeni su svi preduslovi i za prikljuak na gradski sistem grijanja. Potpisivanjem ugovora izmeu MIZ-a Tuzla i Centralnog grijanja ovaj posao je uspjeno okonan i damija je zagrijavana u zadnjoj sezoni.
arijska damija
U starom dijelu Tuzle, u pjeakoj zoni, nekoliko damija nema ureenih sofa, na kojima bi se, izvan vremena predvienog za redovne namaze, mogao obaviti namaz. S obzirom na uestalost zahtjeva dematlija da se to promijeni, Medlis Islamske zajednice Tuzla je preduzeo radnje kako bi sofa u arijskoj damiji dobila ovu funkciju. Zahtjev za davanje saglasnosti za taj posao je 13. 7. 2010. god. upuen JU Zavod za zatitu i koritenje kulturno-historijskog i prirodnog nasljea Tuzlanskog kantona, s obrazloenjem da su predviene drvene ispune (muebci), izmeu betonskih stubova predulaza, montanog tipa i bile bi postavljene, ispred postojee metalne ograde, samo u ljetnom periodu. Na njima su uvrteni i motivi s ulaznih drvenih vrata, to ovom idejnom rjeenju daje sklad s ve postojeim drvenim elementima predulaza. Na ovaj zahtjev je odgovoreno pozitivno i aktivnosti na predulazu arijske damije u Tuzli su u toku i planirano je da budu realizirane
322
Kulturno-obrazovni centar Tuanj-Slatina

Medlis Islamske zajednice Tuzla se 29.06.2010. godine obratio Zahtjevom za davanje naelne saglasnosti Centralnom grijanju dd Tuzla. S obzirom na to da je Opina Tuzla investirala znaajna sredstva u vrelovodnu mreu u ovom dijelu grada, dopis iste sadrine je upuen i opinskoj slubi za komunalne poslove. Tokom 2010. godine su se desile i dvije slubene posjete JKP-u Vodovod i kanalizacija, a vezano za
davanje saglasnosti za prikljuenje objekata Kulturno-obrazovnog centra Tuanj-Slatina i Administrativnog centra Turalibegovog vakufa u Tuzli. Projektnom dokumentacijom je bila predviena velika dnevna potronju sanitarne vode, to je rezultiralo i izuzetno velikim taksama za prikljuak ovih objekata. Predsjednik MIZ-a prof. Hasanef. Spahi je sazvao sastanak, koji je odran u prostorijama MIZ-a 16. 12. 2010. god, na kome su uestvovali i predstavnici JKP Vodovod i kanalizacija, AA Ambijent Tuzla. Na ovom sastanku je dogovoreno da Arhitektonski atelje Ambijent za objekte Kulturno-obrazovnog centra Tuanj-Slatina i Administrativnog centra Turali-begovog vakufa izradi i dostavi novi proraun dnevne potronje sanitarne vode. To je i uinjeno, a Vodovodu je taj proraun dostavljen 22. 12. 2010. god.
Obnova Gazi Turali-begova vakufa

Obnova Gazi Turali-begovog vakufa je najvei i najznaajniji poslijeratni projekat kojeg Medlis Islamske zajednice Tuzla pokuava realizirati. Podrku njegovoj realizaciji pruaju Muftijstvo tuzlansko i Vakuf-
ska direkcija Sarajevo. Projekat obnove Gazi Turali-begovog vakufa sainjava: Obnova Gazi Turali-begove damije, sagraene izmeu 1548.g. i 1572. g. Izgradnja administrativnoposlovnih prostora Lamele A B i C Izgradnja Fakulteta islamskih nauka Izgradnja bezistana Ukupna povrina navedenih objekata iznosi 7.073 m2. Od te povrine, oko 4.000 m2 je predvieno za izdavanje u kratkorone i dugorone zakupe, iz ijih prihoda e se finansirati djelatnosti predviene vakufnamom, projekti islamske dawe, koja e obuhvatiti sve starosne uzraste muslimana u ovom gradu, te dalje uveavanje vakufske imovine. Izgradnja Gazi Turalibegovog vakufa predviena je u dvije faze. Do sada je realizirana I faza, s preko 2.718 m2, a u toku je obnova damije, na koju se odnosi manja povrina od 130 m2 ali ija je rekonstrukcija vrlo zahtjevna i skupa. U II fazi su predvieni: Izgradnja dijela administrativno-poslovnog prostora (Lamela C) povrine 844m2 Izgradnja Fakulteta islamskih nauka, povrine 2.456 m2
323
DODATAK
Izgradnja bezistana, povrine 1.054 m2
KORESPONDENCIJA S VAKUFSKOM DIREKCIJOM U SARAJEVU Izdavanje vakufnama

Pripremajui se za obiljeavanje Dana vakifa, Medlis Islamske zajednice Tuzla je zatraio od Vakufske direkcije Sarajevo da izda vakufname za sljedee vakife: Mujagi Hasan iz Dobrnje je Ugovorom o poklonu nekretnina, oznake OPU-IP: 162/2010, poklonio Medlisu IZ Tuzla svoje pravo vlasnitva i posjeda nad katastarskom parcelom k..br. 3006 KO Dobrnja, zv. Mila, kua povrine 18 m2, i dvorite povrine 52 m2. Pomenutu parcelu je vakif dao dematu Dobrnja na koritenje prije rata, radi lakeg pristupa vakufskoj parceli k. br. 3007 i k.. br. 3008 KO Dobrnja, na kojoj je sagraena vakufska kua. Paali Edina iz Tuzle u rekonstrukciji i restauraciji Turali-begove damije finansira u cijelosti izgradnju dvije e-
sme. Za potrebe izgradnje tih esmi, koje su predviene na stubovima koji nose trijem damije, ova vakifa vakufi za sina rahmetli Korajki Aladina iznos od 5.000,00 KM. Hamidovi h. Rasim-ef. iz Tuzle je svojim novanim prilogom u iznosu od 35.000,00KM pomogao izgradnju damije u Simin Hanu. U ovom dematu ranije nije bilo damije. Nedad i Enver Durmi iz Tuzle su donirali sredstva za kupovinu mihraba u novoizgraenoj damiji u dematu Solina. Mihrab je kotao 3.000,00 KM, a po elji brae to je vakuf za njihove rahmetli roditelje Durmi Faika i Almasu. Saglik Varlik iz Turske je pomogao aktivnosti na rekonstrukciji i obnovi Turali-begove damije u Tuzli novanim prilogom od 5.000,00 . Nedad i Enver Durmi iz Tuzle su putem Ugovora o poklonu nekretnina, OPU: 412/09 zakljuenog kod notara Muhameda Mustafia dana 16. 10. 2009. godine, poklonili Medlisu Islamske zajednice Tuzla svoje pravo vlasnitva i posjeda nad katastarskim parcelama k. . br. 2936/3, zv. Banjevci, vonjaci 4. kla-
324
se, povrine 338 m2, k. . br. 2936/3, zv. Banjevci, vonjaci 5. klase, povrine 402 m2, k. . br. 2937/2, zv. Banjevci, uma 4. klase, povrine 889 m2, sve upisane u PL br. 1312 K.O. Simin Han, k. . br. 2937/3,zv. Banjevci, uma 4. klase, povrine 249 m2, upisana u PL br 1311 K.O. Simin Han. Na zahtjev iz demata Lipnica da se oda priznanje jednom od velikih dobroinitelja u ovom dematu, Medlis Islamske zajednice Tuzla je zatraio 16. 08. 2010. god. od Vakufske direkcije Sarajevo da izda vakufnamu i branom paru Djedovi Ismetu i erifi iz Tuzle, demat Lipnica. Naime, demat Lipnica je u 2009/10.godini vrio vanjsko i unutranje ureenje damije. Akciju su provodile dematlije Lipnice svojim novanim prilozima. Brani par Djedovi Ismet i erifa obezbijedili su novu prostirku . Vrijednost prostirke za cijelu damiju je 5.000,00 KM. Sveano uruenje vakufname ovim vrijednim vakifima uprilieno je poslije teravih-namaza u damiji u Lipnici. Vakufnamu je uruio glavni imam dr. Amir-ef. Kari.
Transformacija vakufskih nekretnina

Transformaciji vakufske parcele k..4396/1 zv. Moluka Rijeka prethodilo je nekoliko aktivnosti Administrativno-pravne slube. U januaru je bilo nekoliko suoenja s korisnicima te parcele.. Da bi se rijeili svi njihovi zahtjevi izvreno je cijepanje ove jedne na etiri nove parcele. Nakon postizanja dogovora koji je zadovoljio interese Medlisa Islamske zajednice Tuzla, zatraena je saglasnost za transformaciju ove parcele od Muftijstva tuzlanskog i Vakufske direkcije. Zahtjev za davanje saglasnosti za transformaciju poslovnog prostora u administrativnom centru Gazi Turali-begovog vakufa u Tuzli Medlis Islamske zajednice Tuzla je 24. 8. 2010. god. uputio Vakufskoj direkciji Sarajevo. U ovom zahtjevu je objanjen historijat odnosa s Elektrodistribucijom Tuzla, vezanih za izgradnju administrativnog centra Gazi Turali-begovog vakufa u Tuzli. Na poetku izgradnje ovoga vakufsog kompleksa moralo se izvriti izmijetanje transformatorske stanice bts 10/0,4 kV Express s prikljunim kablovskim srednjenaponskim i niskonaponskim vodovima.
325
DODATAK
S obzirom na visinu naknade za prikljuenje administrativnog centra Gazi Turali-begovog vakufa IO Medlisa IZ-e Tuzla je odluio da izvri transformaciju dijela ovog vakufa tako to e prostor od 11,46 m2 namijenjen za transformatorsku stanicu, uz novanu nadoknadu uknjiiti u vlasnitvo JP Elektroprivreda BiH. Tako je sklpljen ugovor broj 2068064/09 12. 7. 2010. god. kojim je to i ozvanieno. Projekat transformacije vakufske parcele Stupine Vakuf Behram-begove damije u Tuzli traje ve nekoliko godina, a ponovno je aktualiziran polovinom 2010. godine. Nakon to je proao redovne procedure na nivou Medlisa Islamske zajednice Tuzla, te dobio podrku lanova IO MIZ-a, pismeno je zatraena saglasnost Vakufske direkcije za transformaciju parcele Stupine povrine 6.290 m2 u Tuzli. Mogunost transformacije ove parcele aktualizirana je Ugovorom o zajednikoj gradnji od 11. 11. 2008. godine s firmom Giprom DOO Tuzla, to je podrazumijevalo zajedniku izgradnju poslovnih prostora, garaa i parkinga. S obzirom na utjecaj ekonomske recesije i na sektor graevinarstva i imajui u vidu da je neizvjesno kada bi poela izgradnja ovih po326
slovnih prostora, garaa i parkinga, prijedlog Medlisa Islamske zajednice Tuzla je bio da se vakufsko zemljite zamijeni za neke druge nekretnine u vlasnitvu firme Giprom DOO Tuzla. Medlis islamske zajednice Tuzla je 24. 02. 2010. godine Vakufskoj direkciji Sarajevo uputio zahtjev za izradu prijedloga predugovora za transformaciju vakufa Luka s firmom Zejirovi doo eli.
Uvakufljenja
Vakufskoj direkciji Sarajevo je 11. 8. 2010. god. upuen zahtjev za davanje saglasnosti za uvakufljenje parcele k.. br. 705/2 Mila, upisana u PL 390 KO Osoje, upisane u zk ul. 13 KO Osoje, i k..br. 705/8 Mila prilazni put upisane u PL 394 KO Osoje, zk ul. 93 KO Osoje. Demat D. Obodnica je mektebsku nastavu na svom podruju organizirao na tri punkta: u damiji u D. Obodnici, u mektebu u naselju Kamenjai i privatnoj kui u naselju Repuevac. Mektebska nastava u privatnoj kui u naselju Repuevac odvija se ve tri godine, pa su dematlije izrazili spremnost da se izgradi objekat koji bi mogao zadovoljiti i druge potrebe muslimana u ovom naselju. Za potrebe izgradnje mekteba
dematlija Joldi (Saliha) Ramo je spreman uvakufiti parcelu navedene parcele. S obzirom da se navedena parcela nalazi u samom centru naselja Repuevac i da njen poloaj i povrina zadovoljava kriterije potrebne za izgradnju mekteba u Repuevcu, dematski odbor D. Obodnica je prihvatio prijedlog Joldi Rame za uvakufljenje ove parcele. Nakon provedene procedure, sainjen je Ugovor o poklonu kod notara Azra Koval iz Tuzle. Vakufskoj direkciji Sarajevo se obratio Medlis Islamske zajednice Tuzla 29. 7. 2010. god. zahtjevom za davanje saglasnosti za uvakufljenje parcele k.. 2798/19 upisanu u KO Tuzla III PL br 1234 (stari premjer k.. br 35/41 KO Tuzla, zk.ul. 1119). To je parcela Bara livada, povrine 440 m2, a posjed je Beki (Mustafe) Azema, Seada, Ekrema i ahbaza. Ova parcela se granii i naslanja na vakufsku parcelu k.. 2804 i 2806 (obje upisane u PL br. 2175 KO Tuzla III), a koje se koriste kao mjesno mezarje u dematu i Selo, rahmetli Beki (ro. ugi) Hamida iz Tuzle je 1980-ih godina poklonila Odboru Islamske zajednice Tuzla, ali procedura uvakufljenja i provedba u zemljinim knjigama nije provedena. Njeni sadanji posjednici i vla-
snici su sinovi rah. Beki Hamide i ne osporavaju da se kao posjednik i vlasnik ove parcele upie Medlis Islamske zajednice Tuzla Vakuf Beki Hamide. Za navedenuo uvakufljenje dobivena je saglasnost te su aktivnosti oko realizacije ovog uvakufljenja u toku.
Zamjena vakufskih nekretnina

Medlis Islamske zajednice Tuzla se 8. 2. 2010. god. obratio Vakufskoj direkciji Sarajevo zahtjevom za davanje saglasnosti za zamjenu vakufskog zemljita. Ovim zahtjevom je traena saglasnosti za zamjenu vakufskog zemljita za odgovarajue zemljite opine Tuzla. Vakuf Amber Hatun damije i Vakuf Sagrdijan damije su nosioci prava koritenja na zemljitu u blizini stadiona Tuanj oznaenom kao: k.. broj 2255/3 deminac panjaci, povrine 832 m2 upisana u PL 2239 KO Tuzla I, posjed Vakuf damije Amberhatun (stari premjer: k..broj 1/687 upisana u zk.ul. 6409 KO Tuzla, dravno vlasnitvo, pravo koritenja Vakuf Amber Hatun damije sa 1/1
327
DODATAK

328
i k.. broj 1982/3, upisana u zk.ul. 328/10 (elektronski), dravna svojina, pravo koritenja Vakuf Sagrdijan damije sa 1/1); k.. broj 2253/1 deminac, njiva, povrine 1104 m2, upisana u PL 2239 KO Tuzla I, posjed Vakuf damije Amberhatun sa 1/1 (stari premjer: k.. broj 1/688 upisana u zk.ul. 6409 KO Tuzla i 1982/1 upisana u zk.ul. 328/10 (elektronski), dravno vlasnitvo, pravo koritenja Vakuf Sagrdijan damije sa 1 /1); k.. broj 2253/2, deminac njive, povrine 218 m2, upisana u PL 2239 KO Tuzla I, posjed Vakuf damije Amberhatun sa 1/1 (stari premjer k.. broj 1/608 upisana u zk.ul. 6409 KO Tuzla, dravna svojina, pravo koritenja Vakuf Amber Hatun damije sa 1/1 i k.. broj 1982/4 upisana u zk.ul. 328/10 (elektronski) KO Tuzla, dravno vlasnitvo, pravo koritenja Vakuf Sagrdijan damije sa 1/1); k.. broj 2253/3, deminacnjiva, povrine 5 m2, upisana u PL 2239 KO Tuzla I, posjed Vakufa damije Amberhatun sa 1/1 (stari premjer k..
broj 1982/5, upisana u zk.ul. 328/10 (elektronski) KO Tuzla, dravno vlasnitvo, pravo koritenja Vakuf Amber Hatun damije sa 1/1); Ukupna povrina vakufskog zemljita iznosi 2.159 m2. Za navedeno zemljite opina Tuzla bi ustupila navedenim vakufima svoje zemljite na kojem ima pravo raspolaganja, a oznaeno po novom premjeru kao: k.. broj 2389/2 Imamovo brdo, povrine 96 m2 i k.. broj 2391/3 ,,i Selo, njiva, povrine 101 m2, obje upisane u PL 290 KO Tuzla III, posjed Opine Tuzla (stari premjer k.. broj 1543/3, dravna svojina, pravo koritenja Opina Tuzla sa 1/1 ) k.. broj 2389/3 Imamovo brdo, uma, povrine 18 m2 , upisana u PL 290 posjed Opine Tuzla sa 1/1 i k.. broj 2391/4 i Selo, njiva povrine 156 m2 obje upisane u PL 290 KO Tuzla III, posjed Opine Tuzla sa 1/1 (stari premjer k..broj 1543/4, drutvena svojina, sa 1/1 pravo koritenja Opina Tuzla) k.. broj 2391/5 i Selo, njiva povrine 203 m2, upi-
sana u PL 290 KO Tuzla III, posjed Opine Tuzla sa 1/1 (stari premjer k..broj 1543/5, drutvena svojina sa 1/1, pravo koritenja Opina Tuzla) k.. broj 2391/6 i Selo, njiva povrine 231 m2 upisana u PL 290 KO Tuzla III, posjed Opine Tuzla sa 1/1 (stari premjer k.. broj 1543/6, drutvena svojina sa 1/1, pravo koritenja Opina Tuzla), k.. broj 2391/7 i Selo, njiva povrine 806 m2 upisana u PL 290 KO Tuzla III, posjed Opine Tuzla sa 1/1 (stari premjer k.. broj 1543/7, drutvena svojina sa 1/1, pravo koritenja Opina Tuzla), k.. broj 2121/5 i Selo, njiva povrine 257 m2 upisana u PL 287 KO Tuzla III, posjed Osnovna kola Braa Ribar sa 1/1 (stari premjer k.. broj 1538/11 optenarodna imovina sa 1/1) Ukupna povrina opinskog zemljita iznosi 1.868 m2. Na osnovu Saglasnosti Rijaseta Islamske zajednice u BiH izvrena je zamjena ovih vakufskih parcela, te je Ugovor o zamjeni nekretnina OPU-IP: 215/10 zakljuen kod no-
tara Jadranke karica dana 1. 7. 2010. god.
KORESPONDENCIJA S MUFTIJSTVOM TUZLANSKIM

Po Pravilima koja je usvojila Vakufska direkcija Sarajevo, za sve aktivnosti na trasformaciji postojeih vakufskih dobara neophodno je imati pozitivno miljenje nadlenog muftijstva. Potujui Pravila Vakufske direkcije, Medlis Islamske zajednice Tuzla se Muftijstvu tuzlanskom obraao zahtjevima za transformaciju vakufa.
KORESPODENCIJA S PRIVREDNIM SUBJEKTIMA NA PODRUJU OPINE TUZLA

JKP Saobraaj i komunikacije Tuzla
Medlis Islamske zajednice Tuzla se dana 24. 2. 2010. god. obratio preduzeu JKP Saobraaj i komunikacije Tuzla, sa zahtjevom za obiljeavanje parking mjesta. Zahtjevom je traeno ispravljanje greke, nastala nepostojanjem komunikacije prilikom obiljeavanja
329
DODATAK
parking mjesta u ulici Sead-bega Kulovia. Korespodencija s ovim preduzeem je nastavljena tokom godine. U toku ramazana, vrijeme teravih namaza je bilo u vremenu kada se vri naplata za parkiranje na obiljeenim parking mjestima. Vjernici koji su posjeivali arijsku damiju alili su se na ove trokove. Tokom razgovora s direktorom postignut je dogovor da dematlije koji dolazile na teravih namaz u arijsku damiju parking u ulici Sead-bega Kulovia u navedenom terminu nisu duni plaat.
i Hercegovini investirati u revitalizaciju vakufa i konkretne vakufske investicione projekte. To je bila preporuka MIZ-u Tuzla da stupi u vezu s nadlenima u Bosna Bank International u Sarajevu. To je i uinjeno i organiziran je sastanak s predstavnicima BBI banke, s Mirsadom engi, direktoricom sektora sredstava i Osmanom Softiem, predstavnikom kabineta direktora BBI-a.
Korespodencija sa Centralnim grijanjem dd Tuzla

Medlisu IZ Tuzla se zahtjevima za davanje saglasnosti za prikljuak na toplinsku podstanicu administrativnog centra Gazi Turali-begovog vakufa u Tuzli obratili Marjanovi Dominko i Jahi Rijad. Dopisom od 29. 6. 2010. god. koji je upuen Centralnom grijanju dd Tuzla data je saglasnost za to, ukoliko ima dovoljno toplinske energije na podstanici.
Radna posjeta Termoelektrani Tuzla

Predsjednik Medlisa Islamske zajednice Tuzla prof. Hasan-ef. Spahi je u oktobru imao zvanian susret s direktorom Termoelektrane Tuzla Fadilom Nadareviem, na kome je bilo govora o unapreenju odnosa i saradnje koje imaju Medlis Islamske zajednice i ova firma. Medlis IZ Tuzla je potom uputio molbu za dodjelu energenta za grijanje.
Saradnja s BBI bankom Sarajevo

Vakufska direkcija Sarajevo je dola do saznanja da Islamska banka za razvoj Jedda (IDB) eli u Bosni
330
AKTIVNOSTI I PRIPREME ZA OTVARANJE KNJIARE VJERSKE LITERATURE

Na ureenju poslovnog prostora u Trgovakoj ulici br. 10 angairane
su dvije firme. Ureenje i moleraj zidova radio je Dekor doo Tuzla. Prostor je bio u loem stanju, jer je krov prokinjavao, to je otetilo unutranjost i moleraj. Dekor doo je svoje poslove uradio bez nadoknade, kao donaciju Medlisu IZ-e Tuzla. Opremanje prostora stalaama, pultom i izlogom izvrila je firma Kraning doo, koja je bila najpovoljniji ponua za te usluge. Ova firma je po zavrenim poslovima donirala tepih, dvije stolice i dva manja stola. Uz navedne radove, u ovome prostoru su izmijenjene i elektroinstalacije, nakon ega je poslovni prostor generalno oien i stavljen u funkciju knjiare islamske literature.
UPRAVU, DRUTVENE DJELATNOSTI I POVRATAK, SLUBOM ZA PROSTORNO UREENJE I ZATITU OKOLINE, SLUBOM ZA GEODETSKE I IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE, SLUBOM ZA STAMBENE POSLOVE.
KORESPODENCIJA S HUMANITARNIM ORGANIZACIJAMA

Zahtjevom za donaciju poljoprivredne maine i sadnica voa Medlis Islamske zajednice Tuzla se obratio Iranskoj humanitarnoj organizaciji BIRDS Sarajevo.
KORESPODENCIJA SA SLUBAMA OPINE TUZLA

Administrativno-pravna sluba je vodila korespondenciju sa sljedeim opinskim slubama: SLUBOM ZA KOMUNALNE POSLOVE, IZGRADNJU I POSLOVE MJESNIH ZAJEDNICA, SLUBOM ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE, SLUBOM ZA OPU
AKCIJA PRIKUPLJANJA KURBANSKIH KOICA

Medlis Islamske zajednice Tuzla je akciju prikupljanja kurbanskih koica na svom podruju organizirao tokom prva tri dana Kurban-bajrama. Aktivnost je uspjeno provedena, a na sabirnim punktovima su deurali predstavnici demata. Podugovor o kupoprodaji kurbanskih koa je zakljuen s firmom Kotex-Derma Tuzla dana 15. 11.
331
DODATAK
2010. god, a po ovlatenju firme Koteks d.o.o. Teanj. U tabeli su prikazani rezultati ove akcije: Uporeujui rezultate koji su ostvareni proteklih godina moe se izvesti zakljuak da je ovogodinja realizacija vea od ostvarene u 2009. god, te da je u blagom porastu posljednjih nekoliko godina.
PROVOENJE I I II KRUGA IZBORA

Na osnovu Raspisa Okrune izborne komisije za provoenje izbora u Islamskoj zajednici na podruju Muftijstva tuzlanskog broj 03-03593/10 od 11. 11. 2010. god., Administrativno-pravna sluba je organizirala izbore na podruju Medlisa Islamske zajednice Tuzla. Za sve demate su za 10. 12. 2010. god. pripremani sljedei materijali: Rjeenja o imenovanju birakog odbora Biraki spiskove Ovjereni glasaki listovi Zapisnici Izbori su 10. 12. 2010. god. provedeni u svim dematima u predvieno vrijeme i nije bilo nikakvih propusta niti prigovora.
Drugi krug izbora je zakazan za 25. 12. 2010. god. Imenovana je Komisija za provoenje izbora za izbor lanova Izvrnog odbora Medlisa Islamske zajednice Tuzla u sastavu: Ahmet Smajovi, predsjednik komisije Elmedin Avdibai, lan i Enes Zaimovi, lan. Glasanju 25. 12. 2010. god. pristupilo je 110 zastupnika Skuptine, to predstavlja izlaznost od 84,61%. Od 110 glasakih listova, nevaeih je bilo tri, dok je vaeih bilo stotinu sedam. Na kandidatskoj listi za izbor lanova Izvrnog odbora Medlisa Islamske zajednice Tuzla, predloeno je 28 kandidata, a izabrano 14 kandidata. Prema broju dobivenih glasova za lanove Izvrnog odbora Medlisa Islamske zajednice Tuzla izabrani su sljedei kandidati:
Red. br. 1 2 3 4 5 6 7 Prezime i ime Aliehovi Jusuf Kravi Edib Huskanovi hfz Ahmed-ef. Spahi Hasan-ef. Hasanbai Muamer-ef. Baji Ramiz-ef. Muhamed Ali Mahmud
332
8 9 10 11 12 13 14
Berbi Rusmir Gurda Vedad Huremovi Benjamin Musi Elvir Husi Mensur Dubii Zekir Pezi Murat
uspjeh u ouvanju i afirmaciji vlastitih vrijednosti i identiteta. Nakon akademije delegacija Islamske zajednice BiH posjetila je Odbor IsIamske zajednice Prizren, a o njegovom radu i djelovanju razgovarali su s predsjednikom Lutfijem Ballakom i imamima.
Delegacija je takoer posjetila demate Gornja Lubinja, Gornje Selo i Munikovo.Za potrebe bibliDelegacija Islamske zajednice u oteke bonjake zajednice u PrizreBosni i Hercegovini, predvoena nu poklonjenoje nekoliko desetina izaslanikom Reisu-l- uleme dr. knjiga, a data su i obeanja za dalju Amir-ef. Kariem, glavnim imasaradnju ovog Medlisa u pogledu mom Medlisa Islamske zajednice mektebskih udbenika i priruniTuzla, a u kojoj su bili i Hasan-ef. ka za potrebe mektebske nastaSpahi, predsjednik Medlisa Tuve na bosanskom jeziku. zla i Adil-ef. Pezerovi, predsjednik regionalnog odbora Merhameta Predsjednik Tuzla, posjetila je bonjaku zaProf. Hasan-ef. Spahi jednicu u Prizrenu, R Kosovo, povodom obiljeavanja Dana Bonjaka Kosova. Naime, 28. septembar se oficijelno obiljeava kao Dan Bonjaka, jer je na taj dan 1993. godine Bonjaki sabor, odran u Sarajevu donio odluku o povratku historijskog imena Bonjak.
POSJETE
Centralna sveana akademija odrana je u Domu kulture u Prizrenu, na kojoj je govor odrao i dr. Amir-ef. Kari, estitajui Bonjacima praznik i zaelivi im
333
Izvod iz Izvjetaja o radu Vjersko-prosvjetne slube za 2010/1431-32. g.
SAETAK
Vjerski ivot na podruju Medlisa Islamske zajednice Tuzla odvijao se u trideset demata. Mektebska nastava je realizirana u etrdeset mekteba. U Vjersko-prosvjetnoj slubi Medlisa uposleno je dvadeset i osam imama, hatiba i muallima, a dvadeset i osam vanjskih saradnika angairano je na poslovima imameta, hatabeta ili muallimata. U mektebskoj 2009/10. u mektebe je upisano 1.752 polaznika, a nastavu redovno pohaa 1.231 polaznik. Kuransko pismo ui 492 polaznika, a Kuran ui 354 polaznika mektebske nastave. Tokom izvjetajne godine u nekoliko mekteba zamijenjen je ili postavljen novi inventar. U ovoj godini primijenjeni su propisani uvjeti za dodjelu svje-
dodbe o zavrenoj hatmi. U skladu s potrebama, mektebska uenika knjiica je redizajnirana. Za internu potrebu Medlis je izdao i Mektebsku radnu svesku koja je sainjena na osnovu novih mektebskih udbenika. U nekoliko demata redovno se odvijao program vjerskog odgoja i edukacije mladih i punoljetnih dematlija i to: halka Kurana, dersovi i drugi oblici edukacije. Povodom 12. rebiul-evvela 1431. h. g. organizirano je est predavanja u Damiji princa Abdullaha na temu Poslanik, a.s. na uitelj. Takoer, promovirana je knjiga Fethulaha Gulena Beskrajna svjetlost Muhammed, a.s., a izvedena je i sveana akademija u Kongresnoj sali Bosanskog kulturnog centra u Tuzli. U dematu Sepetari je otvorena novoizgraena damija, a u Dobrnji Kulturni centar Muhamed Hevai Uskufi. Povodom Dana damija upriliena je radna posjeta Medlisu Trebinje. Drugi dan Ramazanskog bajrama, u skladu s Protokolom Rijaseta, obiljeen je kao Dan ehida. Na odgovarajui nain i prikladnim programima obiljeeni su: 12. rebiulevvel (Mevlud), 1. muharrem (Hidra), 7. maj (Dan damija), te mubarek-noi. Zajednikom Ikrar-dovom na had su ispraeni 43 hadije s podruja Medlisa IZ-e Tuzla. U sedamnaest demata tokom ljeta odrani su mevludski programi, kao i dove na Tauanu i u Dobrnji. Asocijacija ena i Omladinski krug su u ovoj godini organizirali nekoliko programa. U junu je, u organizaciji Asocijacije ena, odrana konferencija 335
DODATAK
s meunarodnim ueem pod nazivom Poloaj muslimanke u Evropi, s posebnim osvrtom na zemlje Balkana. Petu godinu zaredom Medlis Tuzla, s grupom volontera, organizira Kurs matematike za uenike osnovne kole, a od ove godine i za uenike srednje kole. U damiji princa Abdullaha 31. 12. 2010. godine organiziran je program revijalnog karaktera Veer Kurana. Priznanje za doprinos izuavanju Kurana i kuranskih znanosti dodijeljeno je akademiku Enesu Kariu. Od vjerskih programa, na elektronskim medijima se emitira snimak hutbe petkom u poslijepodnevnim satima na TVTK i polusatna emisija petkom u 18:00 na Radio Tuzli. Medlis je ostvario uspjenu suradnju s medijima, posebno s radijom Bir, u nekoliko prilika objavljujui saopenja za javnost kao i nekoliko javnih poziva i oglasa. U saradnji s redakcijama elektronskih medija dogovoren je nastup veeg broja imama u njihovim programima. Webportal svakodnevno aurira vijesti, a redakcija je izdala i pet brojeva Biltena Medlisa Islamske zajednice Tuzla. Odrano je jedanaest redovnih sastanaka Vjersko-prosvjetne slube Medlisa. Na sastancima su razmatrane teme iz domena funkcioniranja slube i organizacije vjerskog ivota openito. U izvjetajnom periodu je nastavljeno s izgradnjom etiriju damija. Nastavljeni su i radovi na vakufskom kompleksu Turali-begovog vakufa.
Mektebska nastava
Mektebska nastava je jedna od najznaajnih aktivnosti Vjersko-prosvjetne slube. Velika panja je u izvjetajnom periodu posveena ovom vidu odgoja i obrazovanja. Sa ciljem dinamiziranja rada s angairanim polaznicima izvan redovne mektebske nastave, prije svega tokom samostalnog utvrivanja gradiva, tampana je radna sveska. Izvjetaj o mektebskoj nastavi se moe podijeliti na dva dijela: izvjetaj za period januar-juni 2010. godine, koji obuhvata dio mektebske 2009/10. godine, izvjetaj za period septembar-decembar 2010. godine, koji ulazi u 2010/11. mektebsku godinu.
Mektebska 2009/10. godina (razdoblje januar-juni 2010.)

U mektebskoj 2009/10. godini nastava se odvijala u 40 mekteba. Izvodila su je 34 muallima/muallime. U mektebu Hidani nastava se odvijala samo u ljetnom periodu i to od 15.aprila do 15.oktobra. U izvjetajnom perodu otvorena su tri nova mektebska punkta: u naselju Vasii (demat Simin Han),
336
IZVOD IZ IZVJETAJA O RADU VJERSKO-PROSVJETNE SLUBE ZA 2010/1431-32. G.
u naselju Gornji aklovii i naselju Osoje. U ranijim izvjetajima je rad s djecom u Domu za djecu bez roditeljskog staranja prikazivan kao mektebski. No, shodno okolnostima u kojima se radi, bit e tretiran kao poseban program Medlisa IZ-e Tuzla. Nastava se izvodila po Pravilniku o mektebima i mektebskoj nastavi, a najei oblik rada je grupa s kombinovanim odjeljenima. U nastavnom procesu koriteni su novi ilmihali, koje su polaznici i ove godine dobijali u mektebima na revers. U ovom periodu pristupilo se redizajniranju mektebskih knjiica koje polaznici mektebske nastave dobivaju na kraju mektebske godine. Promjene su uvedene u rubrikama o ocjenjivanju, a shodno Odluci o hatmama redizajniran je i taj dio knjiice.
Podaci o upisanim uenicima u 2009/10. godini

Prema zbirnim podacima, na kraju ove mektebske godine je bilo upisano 1.752 polaznika, to je za 66 polaznika manje nego u proloj mektebskoj godini. Razlog za manji broj je u tome to je i u mnogim osnovnim kolama evidentiran manji broj upisane djece. Od ukupnog broja upisanih, njih 1.231 je bilo redovno, to izno-
si 70,26 %. Ovaj podatak je ohrabrujui, jer je u odnosu na prolu godinu, iako je bilo manje upisanih polaznika, vei broj onih koji redovno pohaaju mektebsku nastavu. Naime u proloj mektebskoj godini procenat redovnih polaznika je bio 64,35 %. U dosadanjim poreenjima procenat redovnih polaznika je opadao u odnosu na broj upisanih. U ovoj mektebskoj godini javlja se najbolji procenat redovnih polaznika u odnosu na broj upisanih, to svakako ohrabruje. U ovoj mektebskoj godini sufaru je uilo 466 polaznika, to je, u odnosu na prolu godinu, za 111 polaznika vie. U Kuranu su uila 354 polaznika, to je u odnosu na prolu godinu manje za 50 polaznika mektebske nastave. Diplomu o zavrenoj hatmi dobilo je 56 polaznika mektebske nastave, to je u odnosu na prolu godinu manje za 33 polaznika. Razlog smanjenja broja onih koji ue Kuran je u smanjenom broju polaznika koji su uili sufaru prethodnih godina, odnosno zbog slabije redovnosti polaznika. Oekivati je da e povean broj redovnih polaznika i vei broj polaznika koji ue sufaru u ovoj i proloj godini narednih godina dati rezultate, te da e broj onih koji ue Kuran imati tendenciju porasta. Smanjenje broja onih koji su zavr337
DODATAK
ili hatmu je zbog promjene u nainu dodjele svjedodbi o zavrenim hatmama. Nakon donoenja Odluke o hatmama rijetki su bili mektebi u kojima je bilo mogue za to kratko vrijeme osposobiti polaznika za dobivanje svjedodbe o zavrenoj drugoj hatmi. Osim ovoga, u toku trajanja mektebske godine nisu svi polaznici pristupili polaganju ispita za dodjelu svjedodbe o zavrenoj hatmi, nego su to naknadno, poslije kraja mektebske godine, uinili, to e biti prikazano u sljedeoj mektebskoj godini. Od 40 mekteba u kojima se odravala mektebska nastava njih 28 je opremljeno. Pod opremljenim mektebom se podrazumijeva da ima zasebnu prostoriju u dematu, klupe, stolice, plou za pisanje, pribor za pisanje, katedru i stolicu za muallima/u, da se na odgovarajui nain zagrijava, da ispunjava higijenske uslove (da ima vodu, sanitarni vor), da ima audio-ureaje, kolekciju CD/DVD-ova i mektebsku biblioteku. Tako opremljeni mektebi na kraju 2009/10. mektebske godine su bili: Simin Han, Slavinovii, Tuanj, Plane, Vrabe, Branska Malta, Krojica, Mihatovii, ii, Lipnica, Moluhe, evar, Jalska damija, Damija princa Abdullaha, arijska damija, Hadijska damija, Donji aklovii, Cerik, Pasci, Donje Petrovice, Bukinje, Dobrnja,
338
Mileii, arena damija, Mejdanska damija, Kuii, Irac i Donja Obodnica. Tokom 2010. godine u nekoliko mekteba izvrena je nabavka ili zamjena dijela inventara. Poetkom aprila nastava u mektebu Krojica se poela izvoditi u novoj mektebskoj uionici.
Mektebsko sportsko takmienje

Na osnovu Pravilnika o mektebima i mektebskoj nastavi, Medlis Islamske zajednice Tuzla je organizirao mektebske sportske susrete. Za provedbu ovih takmienja imenovana je komisija, iji je zadatak bio da osmisli i koordinira mektebsko sportsko takmienje. U komisiju su imenovani: Memsudin-ef. Gobelji, predsjednik komisije Sadif-ef. Mahmutovi, lan Amir-ef. Saletovi, lan. Na jednom sastanku Vjerskoprosvjetne slube zakljueno je da se organizaciji sportskog takmienja pristupi drukije u odnosu na prethodne godine. Odlueno je da se radi bolje sigurnosti mektebske djece, kao i finansijskih uteda, ovogodinje mektebsko takmienje odri u dematu Avdibaii i to samo za one mektebe koji pokau interes za uee. Shodno broju pri-
javljenih ekipa mekteba, Komisija je donijela preporuke i zakljuke po kojima se organiziralo navedeno takmienje. Takmienja su odrana 11. aprila 2010. godine. Na sportskim susretima je uestvovalo 18 mekteba u malom nogometu i 12 mekteba s ekipom djevojica za takmienje u odbojci. U malom nogometu prvo mjesto je osvojio mekteb Avdibaii, drugo Sepetari, a tree mjesto mekteb Pasci. U odbojci su prvo mjesto zauzele djevojice mekteba Donja Obodnica, drugo mjesto mekteba aklovii, a tree uenice mekteba Lipnica. Najuspjenijima su urueni pehari, priznanja i nagrade.
Mektebsko takmienje
Na osnovu Pravilnika o mektebima i mektebskoj nastavi, organizirano je takmienje u znanju polaznika mektebske nastave. Takmienje je organizirano po uputama Muftijstva tuzlanskog i Vjersko-prosvjetne slube Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Mektebsko takmienje na nivou Medlisa Islamske zajednice Tuzla odrano je 18. aprila 2010. godine. Ove godine je ostavljena je mogunost da se u kategoriju kiraet od 13 do 15 godina mogu prijaviti i kandidati mlai od 13 godina.
U sistem ocjenjivanja su uvedene promjene u kategorijama kiraeta. Umjesto dosadanjih trolanih komisija angairani su profesori kiraeta u Behram-begovoj medresi, po jedan u obje kategorije. Osim toga, utvren je taan sistem bodovanja za svakog uesnika (sistem oduzimanja bodova za uinjenu greku). Ispitivanje kandidata u kategoriji kiraet 13-15 godina izvrio je hfz. Mirnes-ef. Spahi, a u kategoriji kiraeta do 12 godina hfz. Edin-ef. Dedi. Na osnovu odluke Savjeta Muftije tuzlanskog ove godine je, zajedno s mektebskim takmienjem, provedeno i takmienje iz islamske vjeronauke za uenike petog razreda. Komisija za provoenje ovog takmienja bila je u sastavu: Jusi Muamer (predsjednik), Hadimehmedovi Fuad (lan) i Hadi Nedmija (lan). Samo takmienje je odrano u Behram-begovoj medresi, a takmienje iz islamske vjeronauke u biblioteci Behram-beg. Na takmienje su se prijavila 33 mekteba, to je za jedan mekteb manje u odnosu na prolu godinu (mekteb Mehmedagine/Jalske damije nije prijavljen). Iz ovih mekteba takmienju je pristupilo 126 polaznika mektebske nastave, i to po kategorijama:
339
DODATAK
Test: 65 takmiara Kiraet 13-15 godina: 31 takmiar Kiraet do 12 godina 30 takmiara Od 33 prijavljena mekteba, kompletnu ekipu od 4 lana imalo je 29 mekteba, dok 4 mekteba to nisu imali: Grabovica 3 takmiara, Sepetari 3 takmiara, Bukinje 3 takmiara, Vrabe 1 takmiar. Broj nepotpunih ekipa je valjan pokazatelj napredovanja mektebske nastave. Prije samo dvije godine, pola od prijavljenih mekteba nije imalo kompletne ekipe. Velikim trudom muallima ovaj broj je sveden na tri mekteba. Za razliku od prolih godina, kada je samo prvih pet mekteba osvajalo preko 50 % moguih bodova, ove godine je taj rezultat uspjelo ostvariti 16 mekteba, to je najvie od kako se odrava mektebsko takmienje. U kategoriji kiraet stariji uzrast poredak je bio sljedei: 1. Fazlovi Ismail, mekteb Damije princa Abdulaha 59,30 bodova 2. Pajevi Ahmed, mekteb Hadijske damije 58,40 bodova 3. Imamovi Mirza,mekteb Branska Malta 53,60 bodova Prvo mjesto su podijelila dva takmiera. Kasnijim dodatnim ispi340
tom na takmienje na nivou Muftijstva tuzlanskog plasirao se Ismail Fazlovi. U kategoriji kiraet-mlai uzrast poredak je bio sljedei: 1. Omerovi Abdulkadir, mekteb Solina 59,40 2. Spahi Vedad, Damija princa Abdulaha 58,30 3. Huki Kanita, Mekteb Hadijske damije 57,70 U kategoriji test znanja poredak je bio sljedei: 1. Smaji Zerina, mekteb Simin Han 54 2. Jahi Semija, Damija princa Abdulaha 52 3. Paariz Denana, mekteb Branska Malta 51 Konani poredak mekteba na mektebskom takmienju 2010. godine je: 1. Mekteb Damije princa Abdulaha 220,6 2. Mekteb Branska Malta 210,4 3. Mekteb Behram-begove damije 187,5
Na takmienju na nivou Muftijstva tuzlanskog Medlis IZ-e Tuzla predstavljali su: Smaji Zerina - test Fazlovi Ismail - kiraet stariji uzrast Omerovi Abdulkadir - kiraet mlai uzrast
Dodjela priznanja takmiarima
U nedjelju 25. aprila 2010. godine u damiji Behram-begove medrese odraana je sveana dodjela priznanja i nagrada uesnicima na mektebskom takmienju na nivou Medlisa Islamske zajednice Tuzla. U takmienju iz islamske vjeroZa realizaciju ove manifestacije nauke poredak je bio sljedei: odgovorna je bila radna grupa u sa1. Hodi Lejla O Lipnica stavu: Sifet-ef. Sulji, Alem-ef. Ali 58,5, i Edin-ef. Petali. 2. Paariz Lejla O Branska Drugu godinu je na dan takmiMalta enja organizirano pojedinano fo57, tografiranje uesnika takmienja, a 3. Hrnji Mahmud O Slavino- potom i izrada almanaha s fotogravii fijama i osnovnim biografskim po50,5. dacima takmiara. Fotografiranje Takmienje na nivou Muftijstva je izveo Sulejman Muratovi. Na tuzlanskog odrano je u Behram- sveanoj dodjeli priznanja pored begovoj medresi. Medlis Islamske diploma i nagrada za najuspjenizajednice Tuzla ekipno je osvojio je takmiare i mektebe svi uesnici drugo mjesto. mektebskog takmienja dobili su po U kategoriji kiraet starij uzrast primjerak almanaha. prvo mjesto pripalo je predstavniku Najuspjenijim takmiarima Medlisa Islamske zajednice Tuzla iz islamske vjeronauke nagrade su Fazlovi Ismailu, te se tako plasirao uruene u kolama. na takmienje u istoj kategoriji na nivou Rijaseta Islamske zajednice u Zavrni ispiti Bosni i Hercegovini. U kategoriji kiraet mlai uzrast Na osnovu Pravilnika o mektebima predstavnik Medlisa Islamske za- i mektebskoj nastavi, muallimi su jednice Tuzla Omerovi Abdulkadir duni na kraju mektebske godine zauzeo je drugo mjesto. organizirati zavrne ispite za pola-
znike mektebske nastave. Potujui ovu odredbu, Savjet Muftije tuzlan341
DODATAK
skog je usvojio inicijativu da se u svim medlisima organiziraju zavrni ispiti, barem u nekoliko mekteba. S obzirom na to da je i Medlis Islamske zajednice Tuzla jedan od onih u kojima nije bila prisutna ova praksa, na sastanku Vjersko-prosvjetne slube pozvani su muallimi da ovakve manifestacije provedu u svojim mektebima i dematima. Na zavrnim ispitima polaznici mektebske nastave su izvodili prigodne mevludske programe (akademije), a na kraju su svima uruene mektebske knjiice.
Radnu svesku, sainjenu od vjebi i rjeenja, a na osnovu novih ilmihala, kao udbenika po kojima se odvija mektebska nastava.
Vjeronauka u koli
Po pitanju nastavnog predmeta islamska vjeronauka u kolama Medlis Islamske zajednice Tuzla samo vodi evidenciju o vjerouiteljima i o tome u kojim kolama rade. Medlisi nemaju nikakvu nadlenost po bilo kom drugom pitanju vjeronauke u koli. U izvjetajnom periodu radilo se na uspostavljanju vre saradnje izmeu vjerouitelja i mualima. S tim ciljem, povodom Mevluda, uprilien je prijem za vjerouitelje koji rade u kolama na podruju Medlisa IZ-e Tuzla.
Mektebska nastava u 2010/11. godini (razdoblje septembar-decembar 2010.)

Mektebska 2010/11. godina poela je 12. septembra 2010. godine. U augustu je na sastanku Vjerskoprosvjetne slube zakljueno da se na vrijeme urade sve pripreme za uspjean poetak nastave.
Ostali edukativni programi

Dematski programi rada sa odraslima
Na osnovu odluke Savjeta Muftije tuzlanskog i Vjersko-prosvjetne slube Medlisa Islamske zajednice Tuzla o uvoenju jednog sedminog programa za odrasle osobe, u veini naih demata uvedeni su takvi edukativni programi. Najee se
Mektebi, muallimi-e i vrijeme odravanja mektebske nastave u mektebskoj 2010/11. godini

U ovom periodu nastava je izvoena u 40 mekteba. Za potrebe mektebske nastave i rada s nadarenim polaznicima Medlis je tampao i
342
na tim programima ui Kuran ili uvod u kuransko pismo (sufara). Detaljnije o vrsti rada s odraslima moe se vidjeti u rubrici izvjetaji iz demata.
ef. Mumi, a kao predavai u ovoj godini bili su angairani prof. Mensur-ef. Husi, Edin-ef. Petali, Ramiz-ef. Baji i hfz. Merim-ef. ulovi.
Program tahfiza
Ve nekoliko godina Medlis Islamske zajenice Tuzla organizirao je program tahfiza u nekoliko demata i mekteba. Program je bio namijenjen djeci polaznicima mektebske nastave. Program je vodio hafiz Ebu Jasir Abdu-l-Munim.
Obiljeavanje znaajnih datuma

Mevlud
Povodom 12. rebiu-l-evvela, roenja Boijeg poslanika Muhammeda, a.s., Medlis Islamske zajednice Tuzla je organizirao niz programa pod nazivom Tvoje ime Resule budi snove najljepe. Program je poeo predavanjima u Damiji princa Abdulaha u periodu 19-24. 2. 2010. god. Predavai su bili: prof. Ramiz-ef. Baji, prof. Mensur-ef. Husi, prof. Sifet-ef. Sulji, prof. Rijad-ef. estan, prof. Rusmir-ef. adi i prof. Nasih-ef. Osmanovi. U mektebima su 20. i 21. februara odrane kreativne radionice, u kojima su polaznici mektebske nastave izraivali panoe, pripremali akademije na temu Boiji poslanik Muhammed, a.s. Centralna mevludska sveanost upriliena je 26. 2. 2010. godine u Damiji princa Abdulaha, a mevludski program su izveli uenici Behram-begove medrese.
343
Kurs matematike
Ve etvrtu godinu u organizaciji Medlisa Islamske zajednice Tuzla uspjeno se realizira Kurs matematike.Koordinator kursa je Nedad Junuzovi. Svi angairani profesori su volonteri, to je omoguilo da kurs bude besplatan. Od ove godine program kursa je proiren i na uenike srednjih kola. Ova grupa je pokrenula i webstranicu www.matematica.com
Kurs islama
Kurs islama je edukativni program namijenjen odraslima. Kurs egzistira ve petu godinu, a preko 200 polaznika je do sada prolo sve tri stepena. Kursom rukovodi Mumin-
DODATAK
U organizaciji Asocijacije ena upriliena je sveana akademija u Kongresnoj sali Bosanskog kulturnog centra, a povodom mevluda upriliena je i promocija knjige Beskrajna svjetlost Muhammed a.s. od Fethullaha Gulena. Sve navedene aktivnosti su zapaeno praene u medijima.
Ramazan 1431. h.g.

Predramazanske pripreme Sastanak Vjersko-prosvjetne slube U sklopu predramazanskih aktivnosti Vjersko-prosvjetna sluba Medlisa Islamske zajednice je odrala sastanak, na kojem je usvojen Plan predramazanskih i ramazanskih aktivnosti. Planom su precizirane obaveze koje je potrebno ispuniti, kao i nosioci aktivnosti. Sastanak s uenicima i studentima angairanim na ramazanskoj praksi U arijskoj damiji u Tuzli je uprilien sastanak sa studentima i uenicima koji su rasporeeni na ramazansku praksu. Teravih-imamima su uruena rjeenja. U skladu s Planom ramazanskih aktivnosti Muftijstva tuzlanskog, rasporeeni su svi uenici i uenice medresa koji su zatraili ramzansku praksu, njih 32. Pored njih, dodatno je rasporeeno jo devet studenata na ramazansku praksu. Teravih- namaz Teravih-namaz je klanjan na 42 mjesta.
Dan damija
Povodom Dana damija, Medlis Islamske zajednice Tuzla organizirao je nekoliko manifestacija kojima je obiljeio ovaj dogaaj. Upriliena je promocija knjige Cvjetovi iz bae Muhammeda s.a.v.s., zbirke hadisa koju je preveo dr. Demaludin Lati Promotori su bili doc.dr. Zuhdija Hasanovi i mr. Osman-ef. Kozli. Ve petu godinu povodom Dana damija Medlis Islamske zajednice Tuzla organizira radnu posjetu jednom od Medlisa Islamske zajednice na podruju manjeg entiteta. Ove godine je za tu posjetu odabran Medlis Islamske zajednice Trebinje.
344
Vazovi i predavanja Tokom ramazana Medlis su posjetili akademik Enes Kari i Mustafa Spahi. U ime Muftijstva tuzlanskog, Medlis su posjetili Bekir-ef. abi, Muamer Zuki i mr. Osmanef. Kozli.Glavni imam i predsjednik Medlisa obili su 20 demata. Iftari Tokom ramazana, Medlis je upriliio iftar za svrenike medresa koji nisu zaposleni u ustanovama Islamske zajednice u BiH. Hafiske mukabele Hafiska mukabela u Damiji princa Abdulaha Ova mukabela je uena poslije podne-namaza, a uili su je: hfz. Mirnes-ef. Spahi, hfz. Ahmed-ef. Huskanovi, hfz. Edis Mujagi, Edinef. Petali i hfz. Ahmed-ef. Rahmanovi. Mukabelu je pratilo oko 65 dematlija. Hafiska mukabela u arijskoj damiji u Tuzli Uena je poslije ikindije-namaza, a uili su je: hfz. Sabahudin-ef. Skeji, hfz. Merim-ef. ulovi, hfz. Mersad-ef. Nuhanovi, hfz. Edin Smaji i hfz. Ahmed-ef. Rahmanovi.
Obiljeavanje mubarek-noi U svim dematima su mubarek-noi obiljeene prigodnim programima. U nekim dematima programe su izveli i polaznici mektebske nastave. Centralne sveanosti na podruju Medlisa Tuzla bile su u Damiji princa Abdulaha. U noi Lejletul-kadr vaiz je bio prof. Vahid-ef. Fazlovi. Bajram-namaz Bajram-namaz je klanjan u svim damijama na podruju Medlisa Islamske zajednice Tuzla. Centralna bajramska sveanost odrana je u Damiji princa Abdulaha, gdje je bajramsku hutbu odrao muftija tuzlanski Husein-ef. Kavazovi. Bajramski vaz odrao je glavni imam. Ovu bajramsku sveanost direktno je prenosila Televizija Tuzlanskog kantona, uz komentar Sevreta Mehmedehajia. U sklopu obiljeavanja Bajrama, Medlis Islamske zajednice Tuzla je djeci zaposlenika podijelio bajramske paketie. Preko Asocijacije ena Medlisa Islamske zajednice Tuzla Medlis je pomogao nabavku paketia za djecu tienike centra Koraci nade.
345
DODATAK
Dan ehida U skladu s odlukom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, drugi dan Bajrama obiljeen je kao Dan ehida. Imami su u prigradskim dematima na podruju Medlisa Islamske zajednice Tuzla, zajedno sa svojim dematlijama, obili mezarja na kojima se nalaze ehitluci. U gradskim dematima je ovaj dan obiljeen na sljedei nain: U 14:00 sati je uprilien centralni program obiljeavanja Dana ehida. Na mezarju Bori bili su glavni imam, predsjednik Medlisa, imami gradskih demata i dematlije. Zekat i sadekatu-l-fitr
Ramazanski izvjetaj Asocijacije ena Dana 17. 8. u prostorijama Asocijacije ena MIZ Tuzla na Ircu prireen je iftar za lanice Hora Asocijacijei lanove Hora MIZ Tuzla. U petak 20. 8. Asocijacija je organizirala i iftar u prostorijama biblioteke Behram-beg. Iftar su pripremila lanice Asocijacije. U petak 17. ramazana, odnosno 27.8. ove godine, na Dan Bitke na Bedru u nekoliko demata je prouena sura Jasin za sve ehide, posebno ehide Bedra i ehide Bosne i Hercegovine. Suru su uile maullime, zajedno s dematlijkama u dematima: Damija princa Abdu-
llaha, Sepetari, Kuii, Krojica i Mihatovii.

346
lanice Asocijacije ena Medlisa Islamske zajednice Tuzla posjetile su 6. 9. 2010. god.Dom penzionera u Tuzli i podijelile 138 hedijasvimosobama koje borave u Domu. Novana sredstva, koja su bila potrebna za ovu humanitarnu akciju,prikljupljena suod doborovoljnih priloga, kao i dijelom iz budeta Asocijacije. Na licima nana i djedova mogla se vidjeti samo srea i zahvalnost to ih se neko sjetio, jer, kako kau, veina ih nema nikoga i preputeni su sami sebi. U utorak 7. 9. 2010. god. podijeljeni su i iftari za etrnaest postaa u Domu penzionera. Dio iftara je donirao Restoran Sedra. Iftar se sastojao: ria, meso, lepina, 1/2 kg pite, jogurt i sok. Istog dana je prireen iftar i za volonterke koje su uestvovale u kupovini, pakovanju i podjeli hedija i iftara u Domu penzionera.
U veini demata prigodnim programima obiljeen je dolazak nove 1432. h.g. Drugu godinu zaredom u dematu Pasci odrava se Veer Kurana na kojoj nastupaju uenici Behrambegove medrese. Na sveanosti je nastupio i hor iz Osnovne kole u Pascima.
Had 2010. godine.

Medlis Islamske zajednice Tuzla je postupio po dopisima Ureda za had Rijaseta IZ-e u BiH i na vrijeme obavio sve potrebne pripreme, kada je u pitanju prijem prijava za odlazak na had. Ove godine na had su se preko Medlisa Islamske zajednice Tuzla prijaviloe 44 prijavile 44 osobe. Povodom odlaska ovogodinjih hadija na had iz Medlisa Islamske zajednice Tuzla prouena je zajednika ikrar dova u Hadijskoj damiji u Novom naselju Solina. Na tu dovu su pozvani svi koji su se prijavili za odlazak na had, kao i hadije koji su tu dunost obavili prethodnih godina.
Nova hidretska 1432. godina

Povodom nove 1432. hidretske godine, Medlis Islamske zajednice Tuzla pripremio je nekoliko programa. Centralna mevludska sveanost odrana je u Hadijskoj damiji, a poslije jacije namaza uprilien je bogat kulturni program na platou ispred damije.
Saradnja s medijima
Tokom 2010. godine Medlis IZ-e Tuzla je ostvario uspjenu saradnju sa svim medijima u Tuzli, kako elektronskim, tako i printanim.
347
DODATAK
Mediji su sve znaajnije aktivnosti Medlisa pratili i izvjetavali o njima. Veliki broj tuzlanskih medija podravali su mnoge projekte blagovremenim obavjetavanjem javnosti o njima. Posebno dobru saradnju Medlis je ostvario s radijom BIR koji je emitirao reportae o svim aktivnostima Medlisa. Medlis Islamske zajednice Tuzla ima redovnu emisiju na Radio Tuzli. Urednik ove emisije je Sevret Mehmedehaji. Televizija Tuzlanskog kantona emitira svakog petka snimak hutbe iz damije Behram-begove medrese. Povodom mubarek dana mediji su emitirali prigodne programe u kojima je uee uzeo veliki broj imama. Medlis Islamske zajednice Tuzla je u 2010. godini izdao pet brojeva svoga Biltena, sa ciljem boljeg upoznavanja dematlija s aktivnostima Medlisa. Redakciju Biltena ine: Emina Muratovi, Merim-ef. ulovi, Denan Rahmanovi, Rusmir adi, Haris Ferizovi, Sifet-ef. Sulji, Edin-ef. Petali, Emir-ef. ei i Elmedina Osmi. Tehniki prijelom i dizajn su povjereni Elvedinu Kozareviu.
Web portal www.miztuzla.com

Svoj rad Medlis Islamske zajednice Tuzla prezentirao je i putem svog web-portala. U ovoj godini portal je reklamiran na internet portalu www.bosnjaci.net, kao i na facebook-grupi Medlisa Islamske zajednice Tuzla i grupi Asocijacije ena Medlisa Islamske zajednice Tuzla. U 2010. godini portal je posjetila od 27.742 osoba s 33.986 ulaza. Otvoreno je 27.5571 stranica iz 104 drave.
Aktivnosti Asocijacija ena

U nedjelju 24. januara 2010. godine u sali Narodne i univerzitetske biblioteke Dervi Sui u Tuzli odrana je tribina pod naslovom Potencijali ene. Ovo je jedna od 5 tribina koje je organizirala Asocijacija ena, a o ovoj temi govorile su prof. Sehija Dedovi, direktorica enskog edukativnog centra Nahla u Sarajevu i psiholog prof. Aida Tule. U ponedjeljak 22. februara u Velikoj sali BKC Tuzla odrana je sveana akademija pod nazivom Tvoje ime Resule budi snove najljepe, iji organizatori su bili Asocijacija
348
ena i Omladinski krug Medlisa Islamske zajednice Tuzla. Dana 6. februara tekue godine u kongresnoj dvorani hotela Evropa u Sarajevu odran je seminar u organizaciji enske edukacione organizacije Kewser. Tema ovog seminara bila je Poticanje na aktivizam. Na seminaru su bile prisutne predstavnice iz 24 organizacije ili asocijacije, koje u svom radu na bilo koji nain okupljaju ene, a s kojima je Kewser uspostavio saradnju u svom dosadanjem radu. Predstavnice Asocijacije ena Medlisa Islamske zajednice Tuzla su uestvovale na ovom seminaru. U srijedu 24. februara u Plavoj sali Bosanskog kulturnog centra u Tuzli upriliena je tribina na temu Sjeanje na Vjerovjesnika - Beskrajna svjetlost Muhammed a.s. Na ovoj tribini predstavljena je knjiga Fethullaha Gulena Beskrajna svjetlost Muhammed a.s., a uestvovale su lanice Hora Asocijacije ena. Moderatorica tribine je bila lanica Asocijacije prof. Edina Toki. U nedjelju, 21. marta, u Plavoj sali BKC-a Tuzla, u organizaciji Asocijacije ena, odrana je tribina za enu i porodicu. Tema ove tribine bila je: Zdravlje ene. O ovoj temi govorile su dr. Zehra VeliMehmedovi i prof. Azra Fazlovi. U aprilu je Asocijacija orga-
nizirala odlazak na manifestaciju Proljee srca moga, koja se ve 5 godinu odrava u Kaknju. Na ovoj manifestaciji svoj nastup su imale i lanice hora Asocijacije ena MIZ Tuzla. U aprilu je Asocijacija ena pomogla organiziranje programa obiljeavanja 10. godinjice izlaenja asopisa Bosanska Sumejja. Asocijacija ena je odluila podrati ovaj asopis tako to e ga distribuirati posredstvom svojih lanica, ali i pomoi u organizaciji programa obiljeavanja godinjice. Tako su lanice Asocijacija organizirale obilazak Tuzle za goe iz drugih gradova, koje su dole na ovu manifestaciju. Program obilaska grada sastojao se od posjete Dindijskoj damiji, portalu stare zgrade Behram-begove medrese, arenoj damiji, Trgu slobode, Sonom trgu i Kapiji. lanice hora Asocijacije su uestvovale u programu koji je, nakon obilaska grada, odran u Damiji princa Abdulaha. U okviru ciklusa tribina za enu i porodicu 10. maja je odrana tribina pod nazivom Halal hranazdrava hrana. Uvodniari su bili mr. Osman Kozli, dr. Midhat Jai i prof. Amir Saki. lanice Asocijacije su uenjem Fatihe i polaganjem cvijea uestvovale u obljeavanju 25. maja, dana masakra na tuzlanskoj Kapiji.
349
DODATAK
Povodom Drugih susreta muslimanki u Tuzli 31. 5. 2010. u biblioteci Behram-begorganiziran je susret svrenica medresa iz svih generacija. Cilj susreta bio je meusobno upoznavanje i razmjena iskustava, a posebno se razgovaralo o realizaciji nekih novih projekata od kojih bi drutvo imalo koristi. Drug susreti muslimanki u Tuzli odrani su u znaku jednodnevne konferencije u nedjelju 6. 6. 2010. godine u hotelu Senad od Bosne. Konferencija je bila meunarodnog karaktera, s temom Poloaj muslimanke u Evropi, s posebnim osvrtom na zemlje Balkana. Na konferenciji je uestvovalo 40-ak intelektualki iz BiH i oklnih zemalja, a otvorenju su prisustvovali: muftija tuzlanski Husein-ef. Kavazovi, glavni imam Medlisa Islamske zajednice zajednice Tuzla dr. Amir-ef. Kari i predsjednik Izvrnog odbora Medlisa IZ Tuzla Hasan-ef. Spahi. Uvodna izlaganja na konferenciji su odrale: Nadira Mirza, dekanesa na Edukacijskom fakultetu UniverzitetaBredford u Bredfordu, Anjum Anwar, prva muslimanka zaposlena u Blackburn katedrali u Blackburnu, odsjek za meureligijsku razmjenu i dijalog i profesorica drutvenih nauka, Azra Omanovi, ininjer graevinarstva i predsjednica Vijea ena Medlisa Islamske
350
zajednice Zagreb, ermana eta, magistrica religijskih nauka, Edina Toki, profesorica u Behram-begovoj medresi. Konferenciju je vodila Elmedina Osmi. Dana 17. 8. u prostorijama Asocijacije ena MIZ Tuzla na Ircu prireen je iftar za lanice Hora Asocijacijei lanove Hora MIZ Tuzla. U petak 20. 8. Asocijacija je organizirala i iftar u prostorijama biblioteke Behram-beg. Iftar su pripremila lanice Asocijacije. U petak 17. ramazana, odnosno 27.8. ove godine, na Dan Bitke na Bedru u nekoliko demata je prouena sura Jasin za sve ehide, posebno ehide Bedra i ehide Bosne i Hercegovine. Suru su uile maullime, zajedno s dematlijkama u dematima: Damija princa Abdullaha, Sepetari, Kuii, Krojica i Mihatovii. lanice Asocijacije ena Medlisa Islamske zajednice Tuzla posjetile su 6. 9. 2010. god.Dom penzionera u Tuzli i podijelile 138 hedijasvimosobama koje borave u Domu. Novana sredstva, koja su bila potrebna za ovu humanitarnu akciju,prikljupljena suod doborovoljnih priloga, kao i dijelom iz budeta Asocijacije. Na licima nana i djedova mogla se vidjeti samo srea i zahvalnost to ih se neko sjetio, jer, kako kau, veina ih nema nikoga i preputeni su sami sebi.
U utorak 7. 9. 2010. god. podijeljeni su i iftari za etrnaest postaa u Domu penzionera. Dio iftara je donirao Restoran Sedra. Iftar se sastojao: ria, meso, lepina, 1/2 kg pite, jogurt i sok. Istog dana je prireen iftar i za volonterke koje su uestvovale u kupovini, pakovanju i podjeli hedija i iftara u Domu penzionera. Dan rozog hidaba osmiljen je sa ciljem ohrabrivanja muslimanki irom svijeta da aktivnije uestvuju u podizanju svijesti o tumoru dojke. Asocijacija ena je za ovaj dan tampala letak, koji je podijeljen graanima Tuzle. U biblioteci Behram-beg je 27. 10. 2010. godineodrana diskusija o temi Borba protiv raka dojke koju je organizirala Asocijacija, a uestvovalo je 50-ak ena. Dr. Zehra VeliMehmedovi odrala je kratko predavanje o ovom oboljenju kod ene. U aktivnoj diskusiji uestvovale su i predstavnice udruenja Prijateljice iz Tuzle. Obiljeavanju Dana rozog hidaba pridruile su se i uenice Behram-begove medrese, koje suu rozim hidabima proetale Tuzlom. Asocijacija ena Medlisa Islamske zajednice Tuzla zapoela je realizaciju prvog ciklusa seminara iz pozitivne psihologije. Rije je o viemjesenom projektu koji se sastoji od seminara na kojima e biti
rijei o raznim temama. Sve teme koje e se obraivati na ovim seminarima iz oblasti su pozitivne psihologije, a seminar vodi diplomirani psiholog Aida Tule. Realizacija prvog ciklusa seminara zapoela je 27. novembra tekue godine. Pronai smisao ivota - unutranja ispunjenost i zadovoljstvo i Ko su dobri ljudi teme su o kojima se govorilo. U ponedjeljak 29. novembra tekue godine u edukativnom dijelu Damije Behram-begove medrese uprilieno je druenje s poznatom bosanskohercegovakom dizajnerkom Amnom Kunovac-Zeki. Na poziv profesorica Behram-begove medrese ovom toplom i korisnom susretu prisustvovale su i lanice Asocijacije ena. Krajem decembra uprilien je susret lanica Asocijacije koje svojim volonterskim radom doprinose realizaciji projekata Asocijacije. Volonterke Asocijacije su veinom studentice koje ive u Tuzli i drugim mjestima. I pored velikog broja svojih studentskih, ali i drugih obaveza, niti jedna aktivnost Asocijacije ne protie bez njih. Njima su na ovome sastanku uruene skromne hedije.
351

Godišnjak Medžlisa Islamske Zajednice Tuzla 2011

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Godišnjak Medžlisa Islamske Zajednice Tuzla 2011

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

Godinjak

medlisa Islamske zajednice Tuzla

Tefsirske i hadiske teme

Dr. Sead SELJUBAC

Umotani i pokriveni (Komentar dvije kuranske sure)

EL-MUZZEMMIL / UMOTANI (73)

TEFSIRSKE I HADISKE TEME

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

UmOtaNi i POkriVeNi (Komentar dvije kuranske sure)

TEFSIRSKE I HADISKE TEME

UmOtaNi i POkriVeNi (Komentar dvije kuranske sure)

TEFSIRSKE I HADISKE TEME

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

UmOtaNi i POkriVeNi (Komentar dvije kuranske sure)

TEFSIRSKE I HADISKE TEME

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

UmOtaNi i POkriVeNi (Komentar dvije kuranske sure)

EL-MUDDESSIR / POKRIVENI (74)

8 Vehbe ez-Zuhajli, Et-Tefsir el-vediz; Damask, 1994, str. 575.

TEFSIRSKE I HADISKE TEME

UmOtaNi i POkriVeNi (Komentar dvije kuranske sure)

TEFSIRSKE I HADISKE TEME

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

UmOtaNi i POkriVeNi (Komentar dvije kuranske sure)

TEFSIRSKE I HADISKE TEME

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

UmOtaNi i POkriVeNi (Komentar dvije kuranske sure)

TEFSIRSKE I HADISKE TEME

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

UmOtaNi i POkriVeNi (Komentar dvije kuranske sure)

TEFSIRSKE I HADISKE TEME

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

UmOtaNi i POkriVeNi (Komentar dvije kuranske sure)

TEFSIRSKE I HADISKE TEME

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

UmOtaNi i POkriVeNi (Komentar dvije kuranske sure)

Summary The wrapped up and the covered

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

Muhammed ibn Muhammed Abu Hamid Al-Gazali

O vrijednosti stjecanja ZNANJA

TEFSIRSKE I HADISKE TEME

Vrijednost traenja znanja i naukovanja

O VRIJEDNOSTI STJECANJA ZNANJA

TEFSIRSKE I HADISKE TEME

asnost znanja i poduavanja sa stanovita razuma

O VRIJEDNOSTI STJECANJA ZNANJA

TEFSIRSKE I HADISKE TEME

O VRIJEDNOSTI STJECANJA ZNANJA

1 Abu Hamid Al-Gazali, Fatih al-'ulum, prvo izdanje, 1322., str.4-6.

FEnomenologija srca iz perspektive islamskog eZOterIZmA

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

FENOMENOLOGIJA SRCA IZ PERSPEKTIVE ISLAMSKOG EZOTERIZMA

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

FENOMENOLOGIJA SRCA IZ PERSPEKTIVE ISLAMSKOG EZOTERIZMA

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

FENOMENOLOGIJA SRCA IZ PERSPEKTIVE ISLAMSKOG EZOTERIZMA

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA

FENOMENOLOGIJA SRCA IZ PERSPEKTIVE ISLAMSKOG EZOTERIZMA

Summary The phenomenology of heart from the perspective of Islamic Esotericism

17 Qur'an, XXVI, 88-89.

Mr. Fuad HADIMEHMEDOVI

DERVIKI RED HAMZEVIJA

GODINJAK MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA