Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
Phylum Mollusca Classis Gastropoda Subclassis Pulmonata Ordo Stylomatophora Familia Helicidae Genus Helix
Telo pua se sastoji iz: ljuture, glave, stopala i utrobne kese (sl.- telo pua bez ljuture)
Ljutura: uplja, konusna, spiralno uvijena oko centralne ose ( sl. - presek ljuture pua)
Slojevi ljuture : tanki spoljanji obojeni sloj je periostracum (A) , koji je izgraen od proteina konhiolina, slinog hitinu insekata; slede debeli krenjaki slojevi ljuture (B i C) ; poslednji, unutranji sloj sainjen je od sedefa (D) organski deo ljuture ini 1-2%, a mineralni 98 - 99 % ukupnog sadraja.
Boja ljuture zavisi od pigmenata unutar periostrakuma ili krenjakog sloja, a koji su poreklom iz hrane pua.
Neki pluai (Helix spp.) obrazuju krenjaki zimski poklopi ljuture, hibernakulum.
Prozobranhijatni puevi imaju stalni poklopi operkulum, privren na stopalu (sl.- Viviparus sp.)
U nepovoljnim vremenskim prilikama, leti (estivacija) ili zimi (hibernacija), pluai izlue opnastu epifragmu pomou koje zatvori otvor ljuture.
Familije pueva golaa imaju manje ili vie redukovanu ljuturu, skrivenu ispod lenog tita, odnosno plata (sl. Limax maximus)
Glava - nosi dva para pipaka: par velikih onih pipaka i par manjih olfaktornih pipaka. Ispod malih pipaka je usni otvor ogranien usnama. Sa desne strane ivotinje, odmah iza glave je genitalni otvor. Stopalo - omoguava kretanje, snaan muskulozni organ, donja povrina proirena u obliku tabana. Na tabanu stopala - brojne sluzne lezde koji obilato lue sluz pri kretanju. Na gornjoj desnoj strani stopala u blizini ivice ljuture dva otvora: respiratorni (pneumostoma) i analni otvor. Sa leve strane stopala nema nikakvih otvora. Povrina stopala pua je zatiena jednoslojnim epitelom sa kutikulom.
Stopalo pua se uvlai u ljuturu radom jakog miia koji se omotan du stubia ljuture (musculus columellaris)
Utrobna kesa spiralno je uvijena, smetena u ljuturi, okruena platom ka stopalu. Plat kesast, bogato vaskularizovan. Deo plata u kontaktu sa peristomom gradi ispupenje: palealnu upljinu koja ima ulogu plua. Iza plua se nalazi bubreg, ukaste boje i srce koje se sastoji iz komore i pretkomore. Najvei i najtamniji deo visceralne mase je digestivna lezda, odnosno hepatopankreas, na kome se uoava beliasta zona - belanevinasta lezda. U utrobnoj kesi je nekoliko organskih sistema: digestivni, krvni, reproduktivni, respiratorni.
1. Ljutura, 2. Stopalo, 3. Oni pipci, 4. Utrobna kesa, 5. Plat, 6. Plua, 7. Respiratorni kanal, 8. Glavni mii retraktor, 9. Vilica, 10. Hrskaviavo telo radule, 11. Radula, 12. Pljuvana lezda, 13. eludac, 14. Crevo, 15. Digestivna lezda, 16. Srce, 17. Bubreg, 18. Cerebralna ganglija.
Helix pomatia otvorena platana duplja: 1-pretkomora srca, 2-komora srca, 3-bubreg, 4-primarni mokrovod, 5-pluna vena, 6-zadnje crevo, 7-sekundarni mokrovod, 8-spirakulum, 9-analni otvor, 10-ekskretorni otvor, 11-plat, 12-drelo, 13-cerebralna ganglija, 14- voljka, 15-pljuvane lezde, 16-jetra
Sistem organa za disanje Palealna upljina igra ulogu plua, komunicira sa povrinom tela preko pneumostome, koja regulie protok vazduha. Sistem organa za varenje - usni otvor na ventralnoj strani prednjeg dela glave sa organom za sitnjenje hrane radula sa hitinskim zubiima, drelo. Pljuvane lezde izluuju svoje sekrete (mekaju hranu, sadre i digestivne enzime) u drelo, na koje se nastavlja jednjak sa voljkom. Za poetnim delom srednjeg creva proirenim u eludac sledi tanko crevo, koje prelazi u zadnje i zavrava se analnim otvorom, u blizini platane duplje. U vezi sa crevnim kanalom je i jetra, odnosno, hepatopankreas, koji lui enzime za varenje.
usna duplja + pljuvane lezde jednjak voljka, ingluvies eludac + digestivna lezda tanko crevo, intestinum zadnje crevo, rectum analni otvor
vilica pua
Konzumiranje neke hrane je kod pueva uslovljeno pre svega sposobnou usnog aparata da je usitni i proguta.
Varenje hrane u voljci i elucu ide mnogo lake, jer puevi dobro vare ak i celulozu, a ponekad se hrane hartijom ili deliima suvog drveta.
Voljka je krupna, ona odreuje veliinu obroka, eludac je mali a crevo relativno kratko.
..crevo
..voljka
eludac
Krvni sistem pueva je otvoren i sastoji se iz dvokomornog srca, i aorte koja se odmah grana na dva krvna suda - prednji koji snabdeva stopalo, i zadnji koji snabdeva visceralnu masu. Ovi krvni sudovi se dalje granaju i izlivaju u sinuse, iz sinusa u vene, a one u dovodne plune krvne sudove u kojima se krv oksiduje, odakle ide u plunu venu i pretkomoru. Krv pueva je bleda, na vazduhu plaviasta, sadri hemocijanin i naziva se hemolimfa. Sistem za izluivanje, - bubreg - jedna nefridije jednim krajem komunicira sa unutranjom masom, a drugim se otvara u spoljanju sredinu, ispod ivice palealne upljine.
Nervni sistem u pueva je ganglionaran, sastoji se iz est pari ganglija (cerebralne, usne, pedalne, pleuralne, parijetalne i visceralne) od kojih polaze brojni ivci i inerviu pojedine delove tela. ulni sistem najbrojnija taktilna ula - elije razbacane po celoj povrini tela, a naroito u glavenom regionu, ivicama stopala i plata. Oi na jednom od parova pipaka. ulo ravnotee - statociste, mehurasti parni organi, smeteni u stopalu.
Helix pomatia nervi sistem: 1-usta, 2-usna ganglija, 3-cerebralna komisura, 4-cerebralna ganglija, 5- cerebropedalni konektiv, 6- cerebropleuralni konektiv, 7-pedalna ganglija, 8-pedalna komisura, 9-parijetalna ganglija, 10-ljutura, 11-pleuralna ganglija, 12-abdominalna ganglija, 13-jednjak, 14-stopalno
ulo dodira (pod koom, ganglije, kratki pipci, usna duplja) oseaj za ravnoteu (statociste) ulo mirisa i ukusa (pipci, usne)
orijentacija i procena udaljenosti kontaktna hemorecepcija
Polni sistem. - hermafroditi, jedinka poseduje istovremeno i muki i enski polni aparat - polne lezde u kojima se formiraju i jajne elije i spermatozoidi. Od lezde polazi izvodni kanal sa kojim je u vezi belanevinasta lezda i koji se nastavlja proirenim ovispermiduktom koji se na kraju kanala deli na dva dela - muki deo, spermidukt se zavrava mukim kopulatornim organom, penisom. Spermatozoidi se prikupljaju u dugom spermatoforu. enski deo kanala sadi ovidukt koji prelazi u vaginu koja se otvara u zajedniki genitalni otvor, sa desne strane ivotinje u blizini pipaka. U blizini vaginalnog otvora je ljubavni tobolac sa kalcijumskom strelom koja igra ulogu u oploenju.
Helix pomatia polni sistem: 1-hermafroditna lezda, 2- hermafroditni kanal, 3-belenevinasta lezda, 4-semejajovod, 5-jajovod, 6-vagina, 7-ljubavni tobolac, 8-prstaste lezde, 9- receptakulum seminalis, 10-semeprijemnik, 11-semevod, 12-penis, 13-mii retraktor penisa, 14-flagelum, 15-polna kloaka, 16-genitalna pora
RAZMNOAVANJE PUEVA U naim uslovima odvija se uglavnom od aprila do septembra, zavisno od klimatskih prilika. Puevi sposobni za reprodukciju su polno zreli i oivieni. Krupni vinogradski pu se pari posle 3 godine, a mali sivi posle 2 godine. Po pravilu sitnije vrste pueva i golaa bre sazrevaju i imaju vie generacija godinje. Parenje Odvija se u mukoj fazi jedinki. Ritualno opipavanje i grickanje prethode veoma dugom koitusu koji traje preko deset sati. Tokom parenja zabadaju otre kalcijumske Amorove strele sa strane u telo partnera, a zatim se izmene spermatozoidi.
Parenje
Kalcijumska strela
Poto se odvoje, muki deo polnog sistema se resorbuje a enski se razvija. Spermatozoidi se penju uz genitalni trakt do spermateke, odakle ih pu periodino isputa da bi oplodili pristiglu jajnu eliju. Vreme izmeu parenja i polaganja jaja zavisi od individua i od vrste i klimatskih uslova - od 10 dana do 4 nedelje. Oploenje je unakrsno i svaka funkcionie i kao mujak i kao enka. jedinka
Polaganje jaja
Krajem maja meseca, mogue i krajem avgusta. Pu bui rupu od 5 - 8 cm, glavom nadole, u vertikalnom poloaju za sve vreme trajanja polaganja jaja (12 48 h). U rupu postavlja jaja, okrugla, sa beliastim, elatinoznim omotaem, zatim ih pokriva zemljom. U prirodi, vinogradski pu polae 30 - 60 jaja, a areni 60 - 150. Leti, ako su klimatski uslovi povoljni i ima dovoljno hrane mogue je jo jedno polaganje jaja.
45
Inkubacija - izleganje
U prirodi 20 - 30 dana za vinogradskog, a 12 - 25 za malog sivog i turskog. Duina inkubacije je u funkciji temperature, odnosno oko 380 stepeni/dana, to znai da je: na 100C = 38 dana, na 150C = 25-26 dana, na 180C = 21 dan, na 200C = 19 dana. Puevi izleeni iz jaja ostaju u gnezdu 6 10 dana. Od izleganja, mlada ivotinja se kree i hrani. Ona tada ve poseduje membranoznu, veoma tanku ljuturu koja e postepeno biti kalcifikovana.
46
Inkubacija - izleganje Traje 20 - 30 dana za vinogradskog pua. Duina inkubacije je u funkciji temperature, odnosno oko 380 stepeni/dana, to znai da je: na 100C = 38 dana, na 150C = 25-26 dana, na 180C = 21 dan, na 200C = 19 dana. Puevi izleeni iz jaja ostaju u gnezdu 6 10 dana. Od izleganja, mlada ivotinja se kree i hrani. Ona tada ve poseduje membranoznu, veoma tanku ljuturu koja e postepeno biti kalcifikovana.
Razmnoavanje i razvie
Rast Brzina rasta se postepeno usporava dok ivotinja ne dostigne veliinu adulta. Faze rasta: Infantilna faza sa brzom stopom rasta. Trajanje zavisno od uslova sredine, oko 1 do 2 meseca. Juvenilna faza je kada se organizuje genitalni aparat, a brzina rasta se smanjuje. Na kraju ove faze, pu je dostigao svoju maksimalnu veliinu, ljutura je dobro formirana i oiviena. H. pomatia dostie adultnu veliinu posle 27 28 meseci, a H. aspersa posle 18 meseci. Adultna faza ivotinja se pari. Vinogradski pu posle minimum 3 godine, a areni posle 2 godine. Izgleda da ima samo jedan period reprodukcije za vreme koga dva, retko tri puta polau jaja. Senilna faza Usled fizioloke reprodukciju i gube na teini. starosti obustavljaju
50
Kretanje - troenje vode luenjem sluzi; sluz je vana za lokomociju i adheziju, i neophodan je tanak sloj sluzi izmeu stopala i podloge; tokom kretanja intenzivno je isparavanje i gubitak telesne tenosti usled pojaanog disanja. Mirovanje uglavnom mehanizam za uvanje telesne tenosti i izbegavanje nepovoljnih uslova sredine.
ISHRANA PUEVA
HRANA PUEVA
1. Gajene biljke u kohlearu 2. Dopunska zelena hrana 3. Druga dopunska hrana i koncentrati
OSTALE KUPUSNJAE
LEGUMINOZE
PEPELJUGE
Blitva Cvekla Repa Spana
GLAVOIKE
BILJKE KOJE SE DODAJU KAO SVEA ZELENA HRANA Mrkva, praziluk, perun, krastavac, bostan, krompir, celer, patlidan, tikve, jabuka, kajsija, trenja, ljiva, dud, breskva itd. Otkos lucerke, suncokreta, uljane repice, blitve itd.
Pu dnevno jede oko 5 g hrane, odnosno najvie do 40 % svoje mase, u fazi pune aktivnosti.
NUTRITIVNE POTREBE koeficijent asimilacije 40-90% potronja: 60% disanje 40% rast i reprodukcija znaaj aminokiselina, eera, skroba, kazeina i sterola manjak azota u biljnoj hrani esencijalni vitamini A, B i D i kalcijum
Proteini : Sojino brano sadri oko 40%, ostale mahunarke oko 20%, penino brano <15%, lucerka <10%, dok krastavac sadri <1%! Ugljeni hidrati : veina sveeg povra sadri <5%, krompir i svee voe sadre do 20%, sojino brano oko 30%, druge mahunarke oko 60%, a kukuruzno i penino oko 70%. Masti : Najvie je masti u suncokretu (do 50%) i soji (do 20%), malo ih je u ostaloj hrani. Veina ivotinja voli masne materije, pa i puevi. Na tome se i zasniva tov. Pored toga to su energetski najbogatije, prenose i vitamine A,E,D i K (rastvorljive u mastima), zadravaju vodu u telu a skladite se sa malo vode, i imaju "dobar ukus" za pua.
Najvanije je da ima dovoljno kalcijuma. Izvor Ca: krenjak, mlevene ljuske jaja, mlevene kuice pueva, Ca akumulirajue biljke (detelina, lucerka, kupus, kelj, pasulj)
Potklasa PULMONATA, Arionidae, batenski gola Arion hortensis (levo) i panski gola A. lusitanicus (desno)