IV LOVAKE PUKE SAMARICE

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

LOVAKEPUKESAMARICE
Lovakepukesamaricesuvrstavatrenogorujaije cijevinisuuljebljene(cijevisuglatke),astreljivo (lovakepatrone)sudrugaijegsastavaodstreljivakoje sekoristikodvatrenogorujasauljebljenimcijecima. Ispaljivanjemlovakepatroneizlovakepuke samaricenaizlazuizcijeviformirasesamenisnop, kojiimaodreenupoetnubrzinuiodreenuuboitost.

Puka bokerica
FORENZINABALISTIKA GORDANMRI 2

 Lovake puke samarice moemo podijeliti u nekoliko grupa prema broju cijevi (jednocjevne, dvocjevne i viecjevne). Prema poloaji i broju cijevi, ako su cijevi vodoravno postavljene jedna pored druge nazivaju se "poloare, ako su cijevi postavljene jedna iznad druge nazivaju se "bokerice. Puke sa tri cijevi su "driling, a sa etiri cijevi "friling. Poloaj i broj cijevi kod jedne puke, popreni ematski izgled:

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

 Sve se ove puke uglavnom "prelamaju" (izuzev posebne izvedbe "pamperice" i sl.) pa se jo nazivaju i lovake puke "prelamae". U cijevi ovih puaka moe se staviti samo jedna lovaka patrona, nema okvira ili spremnika za vie lovakih patrona, a poslije svakog ispaljivanja izbacuje se ispaljena ahura a na njeno mjesto se stavlja nova lovaka patrona

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

Lovaka puka pamperica

Poluautomatska lovaka puka samarica

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

Princip rada poluautomatskih puaka samarica.

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

ODREIVANJEKALIBRAKODLOVAKIHPUAKA SAMARICA
Kalibar se ne izraava kao promjer cijevi izraen u milimetrima (mm), ve se veliina kalibra izraava jednim odre|enim brojem, npr. 12, 16, 20. Veliima poprenog presjeka obrnuto proporcijalna veliini broja koji oznaava odre|eni kalibar. Poslije broja koji oznaava kalibar, ne stavlja se oznaka za duinu mm (milimetar). Ovakvo oznaavanje kalibra kod ovih puaka potjee iz doba njihove prve proizvodnje. Prve puke su proizvedene u Engleskoj.
FORENZINABALISTIKA GORDANMRI 10

 Uzeta je koliina olova od jedne engleske libre (453,6 g), te je od te koliine napravljeno 16 olovnih kugli istog promjera. Cijev puke iji je unutranji promjer jednak promjeru ove kugle obiljeava se sa brojem 16. U sluaju kad se od iste koliine olova izlije 12 kugli istog promjera, to znai da je unutrani promjer cijevi kalibra 12, itd. Najmanji kalibar se oznaava sa 36 (na engleskom podruju oznaka je 410).
KALIBAR 4 8 10 12 16 20 24 28 32 36 ili 410 10,2

PROMJERCIJEVIU MILIMETRIMA (mm)

23,4

20,8

19,3

18,2

16,8

15,7

14,7

13,8

12,7

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

11

STRELJIVO ZA LOVAKE PUKE SAMARICE (LOVAKA PATRONA)

Streljivo za lovake puke samarice je razliite konstrukcije od streljiva za streljako vatreno oruje sa uljebljenim cijevima. Streljivo za lovake puke samarive naziva se lovaka patrona.

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

12

 Streljivo za lovake puke samarice se sastoji od slijedeih dijelova:

kartonska ili plastina ahura, ojaanje dna ahure metalom, kapisla, barutno punjenje, ep, olovna sama i

eventualno kartonski poklopac.

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

13

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

14

 Koliina same u samenom metku ovisi o kalibru i masi punjenja. Streljivo kalibra 12/70 puni se najee sa 32 i 36 g same. Broj kuglica same jako ovisi o njenom promjeru. Sitnije kuglice imaju manju energiju ali ih vie ima pa su esto dovoljne da izazovu refleksni ok i usmrte divlja. Krupnije kuglice izazivaju ranjavanje kod ega najee dolazi do unutarnjeg krvarenja sa smrtnom posljedicom

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

15

Promjer same umm

Teinakuglica ug 12/70

Brojkuglicazakalibar 16/70 20/70

4,50 4,25 4,00 3,75 3,50 3,25 3,00 2,75 2,50 2,25 2,00

0,531 0,447 0,373 0,307 0,250 0,199 0,157 0,120 0,091 0,066 0,047

66 78 94 114 140 176 223 292 384 530 745

56 67 80 98 120 151 191 250 330 454 638

49 59 70 85 104 131 166 217 286 394 553

16

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

JEDINSTVENA TALIJANSKA OZNAKA 0(3,9mm) 1(3,7mm) 2(3,5mm) 3(3,3mm) 4(3,1mm) 5(2,9mm) 6(2,7mm) 7(2,5mm) 8(2,3mm) 9(2,1mm) 10(1,9mm) 11(1,7mm) 12(1,5mm) 13(1,3mm) 24 72 81 96 112 140 171 209 265 343 450 609 848 1229 1893 28 81 95 112 130 162 199 245 309 399 524 709 988 1437 30 87 102 120 139 173 213 263 331 427 561 759 1058 1541 32 93 109 128 148 184 227 281 353 455 598 810 1129 1644

GRAMA

33 96 112 132 153 190 234 290 364 469 617 835 1164 1695

34 99 115 136 157 196 241 299 375 483 636 860 1199 1747 2686

35 102 119 140 163 202 248 308 386 497 654 886 1234 1798 2765

36 105 122 144 168 207 255 317 397 511 673 911 1260 1849 2844 17

2211 2370 2528 2607 FORENZINA BALISTIKA GORDANMRI

Streljivo za lovake puke samarice s jedinstvenim projektilom (Breneke kugla)

Breneke kugla je jedinstveni projektil koji se umjesto samenog punjenja stavlja u ahuru i koji lovaku puku pretvara u lovaki karabin na udaljenostima do 80 metrara. Breneke kuglom moe se gaati okiranim cijevima, ukljuujui i puni ok, zahvaljujui tome to je ona izraena od olova i to ima ljebove po platu. Kod manjih okova dobiva se bolja preciznost.

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

18

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

19

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

20

IZGLED SAMENOG SNOPA NA RAZLIITIM DALJINAMA

Gustoa kuglica nije jednaka ve je vea u sredinjem dijelu snopa. Govori se o "sredinjem" i perifernom dijelu snopa. Periferni, rjei dio snopa nastaje od balistiki manje povoljnih kuglica, a to su mehaniki oteene kuglice.
FORENZINABALISTIKA GORDANMRI 21

Tijekom prolaza kroz cijev i neposredno nakon naputanja cijevi dolazi do meusobnog sudaranja i mehanikog oteenja kuglica. One vie nisu okrugle, tee se probijaju kroz zrak i bre gube brzinu tj. energiju. Sredinji dio snopa je energetski uinkovit (ubojit), dok periferni to nije i moe izazvati samo laka ranjavanja. Promatrajui "sliku pogodaka" na metama, moe se zakljuiti da sredinji dio snopa ima oblik izduene "cigare" s najveim promjerom na daljini izmeu 30 i 40 m. U sredinjem dijelu snopa ima 80 - 85 posto ukupnog broja kuglica. Osim irine, sameni snop ima i duinu koja je ovisna o daljini od usta cijevi. Na elu snopa lete balistiki najpovoljnije kuglice koje imaju i najveu brzinu. Ultrabrzim snimanjem leta kuglica utvreno je da se dvije treine ukupnog broja kuglica nalazi "na elu" snopa. Eksperimentalno je utvreno da je duina snopa 10-postotna vrijednost daljine. Primjerice, na udaljenosti od 35 m duina snopa je oko 3,5 m. Ukupna irina snopa ovisi o vie faktora: oku cijevi, krupnoi kuglica, vrsti epa i poetnoj brzini kuglica. to je manji ok, sitnija sama, ep bez koarice i vea brzina to je posip same iri. irine posipa za sitnu samu u ovisnosti o oku.
FORENZINABALISTIKA GORDANMRI 22

irina posipa za samu u ovisnosti je o oku

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

23

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

24

TORMENTACIJSKEOZNAKE
za uspjenoprovedenoispitivanje uporabnesigurnostioruja(primjer)
Prethodna proba: predtormentacija cijevi Probegotovog oruja: zavrna tormentacija za svako gotovo oruje (obvezna proba) Zavrna tormentacija bezdimnim barutom za sve vrste oruja koje jenamjenjeno uporabi nitroceluloznog baruta (obvezna proba) Pojaanatormentacijazalovakoorujasaglatkimcijevima (dobrovoljna fakultativna proba) Ispitna oznaka za streljivo Ispitneoznakezaodreenevrsteoruja,teprenosiveureajei naprave: Oznakazaelinusamukodorujas FORENZINABALISTIKA GORDANMRI glatkom cijevi
25

V Plinsko, prepravljeno, neovlateno i runo izraeno vatreno oruje

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI 26

PLINSKO I SIGNALNO ORUJE

Namjenasignalnog oruja,kaoto kazujeisamarije, sastojiseudavanju zvunogili svjetlosnogsignala. Davanjezvunog signalapostiese opaljenjem "slijepognaboja". Takovo"streljivo"punjenojeveomilimanjomkoliinom baruta,kojiizazivaefekatpucanja.Takovostreljivonijenaboju smisludefinicijeZakonaoorujujernesadrizrno,nitije namijenjenoispaljivanjuistog. Sobziromnaupotrebu,orujena"slijepe"naboje,nazivase ponekadi"startni"pitolj(ilirevolver).

 Iz oruja za signalizaciju nije mogue ispaliti neki od "otrih" naboja, jer se upravo iz tog razloga izrauje u drugaijim kalibrima a dodatno je opremljeno raznovrsnim konstruktivnim preprekama koje onemoguuju prolaz projektila zrna ili same. Nain na koji je signalno oruje izvedeno, onemoguuje njegovu preradu. Uostalom i materijal iz kojeg je izraeno ne bi podnio pritiske koji nastaju pri opaljenju "otrog" naboja. Takove naprave dakle ne predstavljaju vatreno oruje u smislu Zakona, te se gotovo svugdje nalaze u slobodnoj prodaji. Osim naboja koji izazivaju efekat pucanja, signalno oruje moe ispaljivati i "slijepe" naboje istog kalibra koji, uz potrebnu koliinu baruta, sadre i odreene koliine nadraljive tvari. Ovakovom kombinacijom nastoji se pojaati "samoobrambeni" uinak kojeg, sudei po navodima proizvoaa, omoguuje signalno odnosno plinsko oruje. Djelovanjem bezopasne i Zakonom doputene nadraljive tvari moe se, barem hipotetski, postii privremeno i prolazno onesposobljenje napadaa. Treba kazati da su sugestije o mogunostima samoobrane takovim orujem, prihvaene u irokoj javnosti, nisu utemeljene na stvarnim mogunostima.

Plinski pitolj marke "ME", cal 9 mm, kopija "Walthera" P38

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

29

Plinskostreljivo

Plinskostreljivoszvjezdastimzatvaranjemahure

Plinskostreljivosahuromzabrtvljenomkapislomodplastike

Kao pogonsko sredstvo naboja, rabe se nitrocelulozni baruti. Ranije je obilno primjenjivan crni barut, kojeg odlikuje inae poelja pojava blijeska i dima. Danas se izbjegava jer po opaljenju preostaju brojni korozivni ostaci, koji nagrizaju oruje, izazivaju zastoje i prljaju ruke. Uinkovitost streljiva za plinsko oruje ponajvie zavisi od vrste i koliine nadraljive tvari. Za civilnu upotrebu dozvoljene su samo dokazano nekodljive tvari. To je tradicionalni suzavac koji u promet dolazi pod oznakom CN, neto suvremeniji (i uinkovitiji) nadraljivac pod oznakom CS te, u ovom asu najaktivnija, nadraljiva tvar poznata pod oznakom OC Oleoreum capsicum, ekstrakt jedne egzotine vrste feferona. Zbog tekue konzistencije za sada ne pojavljuje se za punjenje plinskog streljiva. OC zato izuzetno uspjean u novim plicijskim sprejevima, koje se dri toliko uinkovitim da u odreenim prilikama mogu uspjeno nadomjestiti agresivnija i opasnija sredstva fizike prinude. U cilju lakeg razlikovanja naboja, proizvoai su uglavnom prihvatili kodiranje pomou kapica slijedeih boja: CN modra, CS uta, startni naboj zelena. Prema vaeim zakonima, vrsta aktivne tvari koja se rabi u odnosnom streljivu, treba biti istaknuta ne samo na ambalai, ve i na svakom pojedinom naboju.

Da bi se ispravno procijenile mogunosti plinskog oruja, potrebno je upoznati mehanizam djelovanja nadraljivih tvari kojima se puni njihovo streljivo: Kloracetofenon CN, je predstavnik grupe suzavaca. To je kruta tvar koja se u nabojima nalazi u obliku bezbojnih kristala. Vrlo je hlapljiv, osobito pri viim temperaturama, na kojima znatno produava svoje djelovanje i pojaava uinkovitost. Najbolji uinci se postiu eksplozivnim rasprsivanjem kristala smrvljenih na veliinu mikropraine, ali u takovom obliku CN ima vrlo mali domet. Ugodnog je mirisa koji podsjea na svijet stabla jabuke. Dejelovanje nastupa gotovo neposredno, im tvar dospije u kontakt sa dinim organima i sluzokoom. Simptomi su obilno i nezadrivo suzenje oiju koje tjera na zatvaranje kapaka, nadraaj gornjih dinih puteva i osjeaj svrbea koe, naroito ako je ona vlana. Zanimljivo je da se ve jednom postignuti, simptomi ne mogu pojaati poveanjem koncentracije. Nakon prestanka djelovanja, koje traje oko 15 minuta, ne ostaju nikakove posljedice. Ortoklorbenzilidenmalondinitril CS, je pravi nadraljivac. U nabojima dolazi u obliku bijelog, kristalinog praha. Teko hlapi a kemijski je izuzetno stabilan. Zahvaljujui tom svojstvu, dekontaminacija od CSa je vrlo oteana, naroito u zatvorenim prostorima. Mirisom, pogotovo ako je dolo do gorenja, podsjea na mljeveni papar. Djelovanje e, u odnosu na CN suzavac, nastupiti sa prilinim zakanjenjem, u vremenu duem od 15 sekundi. Simptomi poinju arenjem u oima, kihanjem te nezaustavljivim luenjem suza. Nastavljaju se dramatinim nadraajem koe i gornjih dinih puteva pa pogoena osoba ima osjeaj da joj "gore" plua. Sve je popraeno obilnim luenjem nosne sluzi i potpunim zatvaranjem onih kapaka. Poveanje doze ili produeno izlaganje djelovanju, znatno e pogorati simptome, uz nastup munine i povraanja. Primjenjen u vlro visokoj koncentraciji, koju nije mogue postii ispaljivanjem naboja za civilno plinsko oruje, CS moe, kod zahvaene osobe, potaknuti panine reakcije. Djelovanjem CSa potpuno prestaje nakon 15 do 30 minuta te ne ostavlja nikakove posljedice. Naknadnim pregledom nee biti mogue utvrditi niti postojanje nadraaja sluzokoe. Po nainu djelovanja, CN i CS su tvari koje izazivaju fizioloke (bol) i psiholoke (strah) uinke. Njima se moe pokuati zaustaviti napad kojeg vri racionalna osoba, osjetljiva na bol i koja moe shvatiti to joj se dogaa. Alkoholiari, ovisnici o drogi te izuzetno razdraene ili mentalno poremeene osobe su ponekad otporne na djelovanje CN ili CSa. Takovim je sustav osjetila oteen ili blokiran do te mjere da ne osjeaju bol ni strah. Djelovanje navedenih tvari e u takovim prigodama biti vrlo upitno, bez obzira na koncentraciju primjenjenog sredstva.

PREPRAVLJENOORUJE
Prepravljenoorujujenajeeorujetvornikeizradekodkojegje odlodoskraivanjacijeviilikundaka

Prepravljanjeplinskogoruja

Prepravljanje takozvanih plinskih pitolja na kalibar 6,35 browning uestala je pojava. Modifikacija je prilino jednostavna i izvodi se buenjem postojee cijevi, ubacivanjem odgovarajue bikse s leitem za metak i neznatnom stezanju usni spremnika streljiva. Svi ostali elementi, hod navlake, poloaj udarne igle, izbacivaa i izvlakaa odgovaraju metku kalibra 6,35 mm.

NEOVLATENOIZRAENO VATRENOORUJE
neovlatenovatrenoorujekratkecijevi (penkala,pitolje,revolvere,kubure), neovlatenovatrenoorujedugecijevi(puke saulejbljenomcijevi,samarice,nabijae, kapislareiautomate) priguivai.

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

35

NEOVLATENOIZRAENOVATRENOORUJE

Neovlateno izraeno vatreno oruje moemo uvjetno podjeliti na: 1. neovlateno vatreno oruje kratke cijevi (penkala, pitolje, revolvere, kubure), 2. neovlateno vatreno oruje duge cijevi (puke sa ulejbljenom cijevi, samarice, nabijae, kapislare i automate 3. priguivai. Penkala Penkala je naprava slina patentolovci a predstavlja neovlateno izraeno vatreno oruje, najee u kalibru 5,6 mm. Penkalo ne posjeduje uljebljenu cijev.

Pitolji
Za vrijeme domovinskog rata zabiljeeni su sluejevi izrade pitolja od kojih su neki vrlo kvalitetni kao to je pitolj marke VHS M95 u kalibru 9 mm Parabelum.

Priguivai
Priguivai su naprave koje se kod vatenog oruja postavljaju na cijev a koriste za smanjivanje (priguivanje) jaine pucnja. Priguiva se izrauje od cijevi promjera 3 6 cm u koju se umeu limene lamele.

VI Baruti i inicijalne smjese

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

39

EKSPLOZIVNE TVARI Eksplozivi su tehniki proizvodi sastavljeni iskljuivo ili preteno od eksplozivnih tvari, tj. spojeva ili smjesa koje mogu kemijskom reakcijom vrlo brzo razviti velike koliine energije u obliku topline i mehanikog rada.
Prema brzini kojom se reakcija, nakon inicijacije, rasprostire po eksplozivnoj tvari u eksplozivu, razlikuju se progresivni eksplozivi, u kojima se reakcija iri sporije, i brizantni eksplozivi koji se raspadaju odnosno reagiraju u cijeloj masi praktiki trenutno Progresivni eksplozivi upotrebljavaju se danas najvie kao pogonsko gorivo kojim se stavljaju u kretanje projektili u cijevima vatrenog oruja (propulzivi baruti) i za upalna sredstva za sve vrste eksploziva. Brizantni eksplozivi upotrebljavaju se poglavito za miniranje u rudarstvu, graevinarstvu, kamenolomima i kao razorno punjenje projektila, mina, bombi, torpeda i sl. Inicijalni eksplozivi, kao to im i ime kae, upotrebljavaju se u malim koliinama da se izazove inicijalni udar kojim se daje poticaj za raspad odnosno reakciju unutar slabije eksplozivne tvari.

Deflagracijaidetonacija

Razlika izmeu progresivnih i brizantnih eksploziva usvojena je naelnom razlikom meu mehanizmima po kojima se eksplozivna reakcija rasprostire u eksplozivima jedne ili druge vrste. Sporo rasprostiranje reakcije u progresivnim eksplozivima zbiva se mehanizmom deflagracije, a gotovo trenutno rasprostiranje brizantnih eksploziva mehanizmom detonacije.

Deflagracija je ubrzano gorenje plamenom; kad se eksploziv na jednom

mjestu inicijacijom zapali, stvara se plameni front koji napreduje time to se susjedni slojevi plamenom zagriju i to u njih difundiraju aktivne molekule i potaknu reakciju. Brzina rasprostiranja reakcije (napredovanja plamenog fronta) jednaka je po redu veliine brzini prijenosa topline provoenjem i prijenosa mase difuzijom i poput ovih velike ovisi od vanjskih uvjeta (tlak, temperatura itd.)

Detonacija, pak, nastaje time to sa mjesta inicijacije polazi i kroz masu

eksplozivne tvari prolazi udarni val pritiska; front tog vala tvori valni brijeg koji putujui nadzvunom brzinom poput jakog udara djeluje na sloj ispred vala i time u njemu povisuje temperaturu na vie tisua stupnjeva. Uslijed toga nastaje kemijska reakcija, ijim se produktima i razvitom reakcijom toplinom tlak povisi na ekstremne vrijednosti (reda veliine 105at), te se time stvara novi val. Za razliku od deflagracije, gdje se plinoviti produkti izgaranja kreu u smjeru protivnom smjeru napredovanja plamenog fronta, kod detonacije plinoviti produkti reakcije kreu se u istom smjeru kao i detonacijski val i tako mogu biti njegovi nosioci.

Deflagrantnieksplozivi

BARUTI

Baruti su eksplozivne tvari kod kojih se proces kemijskog raspadanja vri iskljuivo termikom provodljivou, pri emu je brzina sagorjevanja relativno niska (od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara u sekundi). Sve barute, bilo da se koriste za pokretanje projektila u cijevi oruja ili u autopropulziji, dijelimo na dvije osnovne vrste: 1. homogene (koloidne) barute, nastale elatinizacijom molekula nitroceluloze djelovanjem organskog otapala ili elatinizatora i 2. kompozitne barute, nastale mjeanjem kristala mineralnih spojeva bogatih kisikom i veziva koje je uvijek organskog podrijekla, a istovremeno i nosilac gorivih tvari. U ovisnosti od broja osnovnih aktivnih eksplozivnih sastojaka barutne mase (i njihovog uea sa preko 10 %) uobiajena je podjela homogenih baruta na jednoobrazne, dvoobrazne i troobrazne.

Crni barut nastaje mjeanjem sumpora, drvenog ugljena i salitre (KNO3).

Obinosesastojiod:64 80%salitre,5 25%drvenogugljenai5 30%sumpora (klasinisastavje75:15:10)