ETIKA SOCIJALNOG RADA

Literatura: Ajdukovi, D. (2001) Etika naela i standardi socijalnog rada. Ljeto is !tudijskog centra socijalnog rada, " (2), 22#$2%&. A'ra(son, ). (1**+) ,o-ard a )ore .olistic /nderstanding o0 Et1ics in !ocial 2ork. !ocial 2ork in .ealt1 3are, 2%(2), 1$1&. 4anks, !. (1*""a) 5ro0essional Et1ics in !ocial 2ork 6 21at 7uture. 4ritis1 8ournal o0 !ocial 2ork, 2"(2), 21%$2%1. 4anks, !. (1*""') 3odes o0 Et1ics and Et1ical 3onduct 6 A 9ie- 0ro( t1e 3aring 5ro0essions. 5u'lic )one: ; )anage(ent, 1"(1), 2#$%0. 4raj<a =ganec, A., =ganec, > (200%) >eka etika itanja u istra?ivanji(a s djeco( s(je<teno( u ustanove socijalne skr'i. Dijete i dru<tvo, @(1), 2%$%@. Ae1ok, B.C Do rek, B. ur. (1**+) Etika 6 5rirunik jedne disci lineC Ekolska knjiga Fea(er, 7.G. (1**") ,1e Evolution o0 !ocial 2ork Et1ics. !ocial 2ork, &%(+), &""$@00. =ganec, >. (1***) Etika o(a?ui1 ro0esija 6 ri(jer socijalnog rada. Ljeto is !tudijskog centra socijalnog rada, =i?ak, A., Doller$,r'ovi, >. (200%) !udjelovanje djeteta u rocesu rocjene otre'a i laniranja intervencija. Dijete i dru<tvo, @(1), 11*$1%+.

!DFB5,A1: E,BADE DB)E>HB8E L8/D!DE AD3B8E

I>e(ogue je ne ko(uniciratiJ E,.K! (gr.) $ odreLen do'ar o'iaj ili navada, us(jerena odgovori(a na itanja o to(e koja je akcija (oralno o ravdana te kako 'i odreLene stvari tre'alo initi $ etiki kodeks, sankcije

$ o a etika 6 o a etika stajali<ta, generalna stajali<ta o a itanja raMliiti1 (do'rovoljni1) ravila koje jedna oso'a i(a re(a drugoj $ ro0esionalna etika 6 oMicija, ona<anje ri adnika etike E,K 8E E,BDAN Etika u uuje na standarde ona<anja koji na( govore o to(e kako 'i se oso'a tre'ala ona<ati u raMliiti( situacija(a u koji(a se nalaMi kao rijatelj, roditelj, dijete, graLanin, uitelj, strunjak itd. E,K E,BDA >B8EN
u

Etika nije isto <to i osjeaji. Ksjeaji na( ru?aju va?ne in0or(acije Ma na< etiki iM'or. >eke oso'e i(aju visoko raMvijen osjeaj nelagode kad god ine ne<to <to je lo<e, no neki ljudi se osjeaju do'ro ak i kad ine lo<e. Aesto e na( osjeaji rei kako je neudo'no initi is ravne stvari ukoliko su te<ke. Etika nije religija. )nogi ljudi nisu religioMni, no etika va?i Ma sve. 9eina religija Mastu a visoke etike standarde, no onekad se ne dotie svi1 vrsta ro'le(a s koji(a se inae susree(o. Etika nije ostu anje u skladu s ravo(. Do'ar ravni sustav ukljuuje (noge etike standarde no ravo (o?e Mao'ii etiku. 5ravo (o?e ostati etiki koru( irano kao <to je sluaj u neki( totalitarni( re?i(i(a. 5ravo (o?e 'iti u slu?'i centara (oi o'likovano da slu?i interesi(a uske gru e. 5ravo (o?e i(ati ote<koe u o'likovanju ili osna?ivanju standarda u neki( va?ni( odruji(a i (o?e 'iti s oro u doticaju novi1 ideja. Etika nije sa(o usvajanje kulturalno va?ei1 nor(i. >eke kulture su ot uno etine no neke druge ostaju koru( irane ili slije e na odreLene etike ro'le(e. BMreka IDad si u Fi(u ostu aj kao <to ine Fi(ljaniJ nije Madovoljavajui etiki standard. Etika nije Mnanost. Dru<tvene i rirodne Mnanosti (ogu ru?iti va?ne odatke kako 'i

o(ogle u 'olje( etiko( iM'oru. >o Mnanost sa(a ne (o?e rei <to tre'a(o initi. Hnanost (o?e ru?iti o'ja<njenje Ma to <to je ovjek. >o etika ru?a raMloge Ma to kako ovjek tre'a ostu ati. B 'a< Mato <to su neke stvari Mnanstveno ili te1nolo<ki (ogue (o?e 'iti ne etino initi.

Eti(ologija rijei $ gr. et1os: 'oravi<te, Maviaj, ud, ona<anje, vladanje $ 5raksu ljudskog ona<anja, nauku ili Mnanost o ona<anju stari Grci naMivaju ethike tehne $ Fi(ljani latiniMiraju ter(in (et1ica) te u njegov osjed dolaMi veina euro ski1 naroda (etica, et1niOue, et1is...) $ U meunarodnom moralnom argonu ponaanje je e o!" a nau#a $l$ %nano! o ponaanju je e $#a $ / isto korijensko i se(antiko olje s adaju iMraMi etiar ((oralist) koji oMnaava strunjaka u itanju udoreLa $ etinost ( (oralnost ) P a) udoredni kvalitet ina ili ostu ka nekog ovjeka ') stvarno (oralno stanje ojedinca, gru a ili dru<tva

Etika i (oral 6 gotovo istoMnani ter(ini lat. I(osJ i(a isto Mnaenje kao gr. Etos .rvatski iMraM IudoreLeJ $ ud i red 6 da se ljudska ud ne 'i retvorila u udljivost otre'no ju je stalno stavljati u red. /reLivanje udi je ud(o)reLe i ot uno odgovara oj(ovi(a etike i (orala. $ IestitostJ takoLer 1rv. iMraM

u u

Grki korijeni etike su 0iloMo0ski, ro0ani i racionalistiki )oral kao lod ri(ske kulture nastaje u vrije(e kad je latinska kultura kristijaniMiranaC ored 0iloMo0ske etike latinski kr<ani (oralisti njeguju i teolo<ku etiku ili (oral ,ijeko( ovijesti etici se ridaje Mnaenje ro0ane i racionalne disci line, a (oralno(

Mnaenju vjerske ili religijske nauke o udoreLu

E,BDA B 9FB8ED>K!,B

9FB8ED>K!,B 6 ne<to <to je do'ro, odnosno o?eljno, a <to na raMini dru<tva rete?no odreLuje ili do(inirajua sku ina ili ak rete?no roiMlaMi iM tradicije tog dru<tva Etika odgovara na itanja o ravdanosti i is ravnosti nekog djelovanja 5ro0esionalna etika odreLuje etiki is ravan nain djelovanja ri adnika ro0esije IHdrav raMu(J odnosno I(udrost rakseJ $ dostatnost strune ko( etencije, s eci0inosti svakog konkretnog sluaja u rocesu o(aganja, instinkta i do'rog osjeaja >edostatak vre(ena Ma 'avljenje etiki( rinci i(a, neujednaenost etiki1 rinci a u raMliiti( 0iloMo0ski( ostu ci(a...

u u u

E,BADA DBLE)A

K'ino se ojavljuje ri o'avljanju neke djelatnosti kad ostoji !/DK4 ili >EFA9>K,E=A iM(eLu neki1 od ele(enata koji je ine Fje<avanje etiki1 dile(a je oveMano s raMliiti( raMina(a ljudskog ?ivota De0iniranje etiki1 rinci a o(a?ui1 ro0esija u slo?enosti ovjeka, njegovog ona<anja i njegovi1 vrijednosti, ukljuujui vrijednost <ireg okru?enja u koje( se ga nalaMi

u u

ELE)E>,BQFAHB>E E,BADE DBLE)E:

5ret ostavke o ljudskoj naravi, vrijednosti(a, ro'le(i(a, raMina(a sustava, teorija(a ro0esije (kako vidjeti stvarnost, svatko i(a svoju erce ciju stvarnosti) Dlijent ( acijent)C tko je, kako (u o(oi... ostali lanovi, o'itelj, Majednica, ro0esija, dru<tvo, ustanova De0inicija ro'le(aC ciljevi i reMultati, rioriteti, vrste strategija

5K!,A9L8A>8E E,BADB. !,A>DAFDA 2 te(eljna ro'le(a u ostavljanju etiki1 standarada:

u u

>a e(u Masniva(o etike standardeN Dako se ti etiki standardi u s eci0ini( situacija(a s koji(a se suoava(oN

!tandard koristi(o da li da na<teti(o ili da (anje na<teti(o klijentu. Ako etika nije Masnovana niti na osjeaji(a, religiji, ravu, ri1vaenoj dru<tvenoj raksi ili Mnanosti na e(u je onda MasnovanaN )nogi 0iloMo0i i etiari o(a?u odgovoriti na to su<tinsko itanje te redla?u naj(anje @ raMliiti1 iMvora etiki1 standarda koje tre'a(o koristiti. ,i1 @ iMvora su: 1) /,BLB,AFB!,BADB 5FB!,/5 $ neki etiari istiu da je etika akcija ona koja ru?a najvi<e do'ra i ini naj(anje <tete tj. roiMvodi najvei 'alans do'rog i lo<eg $ ovaj ristu uinke 2) 5FB!,/5 5FA9A $ drugi 0iloMo0i i etiari redla?u da je etika akcija ona koja naj'olje <titi i o<tuje (oralna rava oni1 koji su ugro?eni $ ristu oinje s vjerovanje( da ovjek i(a dostojanstvo Masnovano na njegovoj ljudskoj rirodi, jer se i o oslo'odi iM'ora u to(e <to e uiniti sa svoji( ?ivoto( re(a to(e ostu a s osljedica(a i oku<ava oveati do're i s(anjiti lo<e

$ na te(elju takvog dostojanstva ovjek i(a ravo da se s nji( ostu a kao s krajnji( cilje(, a ne kao sredstvo( koji( se dolaMi do krajnjeg cilja $ lista (oralni1 rava ukljuuje rava vr<enja vlastiti1 iM'ora o to(e kakav ?ivot ?ivjeti, saMnati istinu, ne 'iti ovrijeLen na stu nju rivatnosti $ esto se s o(inje da rava i(a(o i o'veMe uva?avanja rava drugi1 %) 5FB!,/5 5KE,E>8A B 5FA9DE $ Aristotel i drugi grki 0iloMo0i raMvili su ideju o to(e da se sa svi( jednaki( tre'a ostu ati jednako $ danas koristi(o ovu ideju kako 'is(o istaknuli da etike akcije tretiraju sva ljudska 'ia jednako ili ukoliko je to nejednako tada je to Masnovano na neki( o ravdani( raMloMi(a &) 5FB!,/5 K5REG DK4FA $ grki 0iloMo0i s(atrali su da je ?ivot u Majednici do'ar sa( o se'i, da 'i na<e akcije tre'ale ridonijeti to( ?ivotu $ ovaj ristu reMoniranja $ u oMorava na o e uvjete koji su va?ni Ma do'ro'it svakoga $ to (o?e 'iti ravni sustav, us je<ni olicijski ili vatrogasni odjel, Mdravstvena skr', o'raMovni sustav ili odruje rekreacije @) 9FB8ED>K!>B (9BF,/AL>B) 5FB!,/5 $ drevni ristu etici je onaj da etike akcije tre'aju 'iti konMistentne s odreLeni( vrijednosni( idealo( redla?e da su (eLuso'no oveMani odnosi u dru<tvu te(elj etikog reMoniranja, te da je res ekt re(a drugi(a, oso'ito re(a ranjivi(a ret ostavka takvog

!5A8A>8E 5FB!,/5A
u

!vaki od ristu a o(a?e na( odrediti koji su standardi ona<anja koji se (ogu s(atrati etini( 5ostoje i drugi ro'le(i koje tre'a rije<iti 5rvi ro'le( je ukoliko se: >e (o?e(o odluiti o sadr?aju nekog od s eci0ini1 ristu a >e (o?e(o se slo?iti (o sadr?aju) s odreLeni( dijelo( ljudski1 ili graLanski1 rava >e (o?e(o se slo?iti oko toga <to redstavlja o e do'ro'it (o?e(o se slo?iti oko toga <to je do'ro, a <to lo<e

u u

Drugi ro'le( je ukoliko raMliiti ristu i ne (ogu odgovoriti na itanje IEto je etinoNJ na odreLen nain 4eM o'Mira na sve svaki na( ristu daje va?nu in0or(aciju uM o(o koje 'i tre'ali (oi odrediti <to je etino u odreLeni( okolnosti(a FaMliiti ristu i vode slini( odgovori(a

K!>K9>B ,EKFB8!DB 5FB!,/5

1) E,BADB FELA,B9BHA) $ od'acuje 'ilo kakva vrsta (oralna ravila $ relativisti u svo( ristu u nagla<avaju nu?nost dono<enja odluka o'Miro( na kontekst koje stvaraju, odnosno na osljedice koje se stvaraju $ odreLena odluka donosi se na te(elju reMultata koji se ?eli ostii ili se od'acuje jer 'i vodila reMultatu koji se ne ?eli 5KD8ELA$ a) E,BADB EGKB!,B $ $ ojedinac (ora (aksi(iMirati ono <to je do'ro Ma njega 'eM o'Mira na to kakve e to osljedice i(ati na ostale ') E,BADB /,BLB,AFB!,B $ $ najva?nije je ronai najveu korist Ma najvei 'roj oso'a

2) E,BADB A5!KL/,B!,B $ istiu va?nost vrsti1 (oralni1 ravila $ s(atraju da je neka akcija sa(a o se'i do'ra ili lo<a 'eM o'Mira na osljedice koje 'i (ogla rouMroiti $ istiu va?nost etiki1 ravila koja tre'a 0or(ulirati u svako( sluaju $ Mastu nici ovog ristu a su DEK>,KLKHB

E,BADB 5FA93B 1) DLB>BADB 5FAG)A,BHA)

$ ri(arna Madaa ro0esionalnog o(agaa je ru?anje visokog stu nja ro0esionalne o(oi $ ri adnici o(a?ue ro0esije u svo( se oslu vi<e tre'a voditi vrijednosti(a koje ro isuje do(inirajue dru<tvena gru a (dru<tveno( etiko(), a (anje oso'ni( etiki( stajali<ti(a 2) ./)A>B!,BADA E,BDA $ va?nost ojedinca (nogo vi<e Mnai nego institucije ili ideologije $ ro0esionalni o(aga u svo( se radu tre'a voditi naeli(a slo'ode ojedinca te raMvoju njegovog sa(o o<tovanja $ osnovu ristu a ine idealistiki na ljudsku rirodu kao su<tinsku oMitivnu Majedno sa o ti(istiki( ogledo( na 'udunost $ od ro0esionalnog ro(atraa tra?i se akcija us(jerena ro(jeni (dru<tveni1) uvjeta koji one(oguuju raMvoj ojedinca %) !B,/A3B8!DA E,BDA $ od'acuje a solutna ravila i univerMalne kriterije te tra?i rje<avanje etiki1 dile(a raMliito od sluaja do sluaja $ s(atra da raMliite situacije koje se stalno (ijenjaju i raMliiti kontekst tra?e i raMliite etike kriterijeQetike odluke &) FELBGB8!DA E,BDA $ oiva na ret ostavciQvjerovanju u ostojanje 'o?anskog 'ia koji je tvorac vjeni1 vrijednosti i (oralni1 ravila $ s(atra da su etika i vjera neraMdvojni te da etika (eLuljudski1 odnosa oiva na ri1vaanju 'o?jeg autoriteta

K!,ALB 5FB!,/5B 1) 5ristu Inovog konMu(eniM(aJ i rava korisnika

$ us(jeren re(a te1niki( vje<tina(a koje osjeduje strunjak (a u(anjuje va?nost ro0esionalne etike) 2) 5ristu Inovog radikaliM(aJ $ istie strunjakovu oso'nu ili olitiku rivr?enost, te (odalnu (oralnu odgovornost (kao su rotnost na(etnuto( etiko( kodeksu)

A'ra(son (1**+.) o isuje dodatna & ristu a:

ristu

rinci a

etiku vrlina 0e(inistiku etiku a rocentriMa(

5FK7E!BK>AL>A E,BDA

$ ini je niM isani1 (kodi0icirani1) o'veMa koje o'raLuju etike as ekte ro0esionalne rakse $ glavni rinci i ro0esionalne etike sa?i(aju sve u etiki kodeks odreLene ro0esije $ o(o raktiari(a da re oMnaju ravi ((oralno o ravdani) ut u o'avljanje svoje djelatnosti

E,BADB DKDED! 5K)A=/RB. 5FK7E!B8A $ utjecaj 'aMini1 etiki1 olaMi<ta esto je vidljiv us rkos vrsto ostavljeni( i o e va?ei( ro0esionalni( kriteriji(a struke

kako 'i se kriteriji rosuLivanja unutar ro0esije iMjednaili, a korisnici usluga o(agaa Ma<titili od volunatiM(aC odnosno neujednaeni1 etiki1 rinci a u nadu, ri adnici ro0esionalne sku ine o'ino de0iniraju va?ee etike rinci e ute( etikog kodeksa stvaranje etikog kodeksa slu?i raMliiti( ciljevi(a struke: a) slu?i kao vodi u rovoLenju ro0esionalne djelatnosti ') koristi se u o'likovanju 0unkcija ro0esionalnog o(agaa c) redstavlja sku kriterija koji1 se o(a?ua djelatnost (o?e vrednovati (evidentirati)

/loga kodeksa $

ostavljeni etiki rinci i <tite ro0esije, njene lanove i korisnike usluga (o?e(o vr<iti korisnu 0unkciju u oticanju etike re0leksije i ras rave ri e(u on ne (ora redstavljati rigidnu knjigu ravila koja sa(o ro isuje ravila ro0esionalnog ostu anja

Dijelovi kodeksa $ Etiki kodeks o(a?ui1 ro0esija o'ino ukljuuje:

raM(atranja olo?aja ro0esionalca ( o(agaa) u o'avljanju njego*ve djelatnosti olo?aj klijenta ( acijenta) kao korisnika raMliiti1 usluga ulogu tree strane ukljuene i Mainteresirane Ma o(a?ui odnos o(agaa i klijenta o'ilje?ja dru<tva u koje( se roces o(aganja odvija uloga oslodavca odnos re(a kolega(a

E,BDA !K3B8AL>KG FADA

osljednji1 100 godina socijalni rad ro<ao je ut od rvenstvenog 'avljenja klijentovo( (oralno<u i vrijednosti(a Ma iMradu o se?ni1 etiki1 u uta Ma ro0esionalno ostu anje govorei o etiko( kodeksu socijalnog rada uvijek se radi o nacionalno( etiko( kodeksu neke Me(lje no te(eljna naela i sastavnice etike socijalnog rada nadilaMe okvire nacionalni1 s eci0inosti te je (ogue govoriti o etici ro0esije o enito raMvoj etiki1 nor(i, rinci a i standarda u socijalno( radu (o?e se ratiti tijeko( & ovijesne 0aMe: 1. FaMdo'lje (orala 2. FaMdo'lje vrijednosti %. FaMdo'lje Etike teorije &. FaMdo'lje etiki1 standarda

sustavno 0or(ulirana etika socijalnog rada otie socijalnog radnika na raM(atranje oni1 itanja koja (oraju 'iti uMeta u o'Mir rije dono<enja konanog iM'ora Ma akciju akcija socijalni1 radnika uvijek je veMana uM njegovu strunu ko( etenciju koja se ute(

etike dodu<e ne standardiMira, ali se ute( nje Ma1tjeva

struna ko( etencija ne rijetko se okaMuje nedovoljno( u rje<avanju ro'le(a ro0esionalna etika o(a?e u odreLenju kada strunu ko( etenciju tre'a u otrije'iti, iji interes Ma<tititi, odnosno na koji nain iM'jei neis ravnu odluku

E,BADA 5B,A>8A / !K3B8AL>K) FAD/ 1. Eiroki s ektar ljudski1 otre'a 6 'rojni konkretni etiki iMaMovi, su(iranje Ikljuni1 odrujaJ kroM etiki kodeks 2. 5itanje ovjerenja %. >eosuLivanje klijenta &. DaMivanje istine klijentu @. ras odjela ogranieni1 resursa +. 5rioritiMacija interesa #. 5ro0esionalno Mnanje i klijentova rava ". !uko'ljene o'aveMe i oekivanja *. Kdnosi s kolega(a 10. 11. 12. Kgranieni ro0esionalni odnosa BM'or djelotvorne rocjene (dijagnoMa) intervencijske (etode 5ri1vaanje rava i o'aveMa

E,BADK KDL/AB9A>8E / !K3B8AL>K) FAD/

esto se te(elji na iM'oru raMliiti1 alternativaC red socijalni( radniko( otvara se itanje naela, rioriteta i rocesa takvog iM'ora raMliite strane i(aju raMliite vrijednosti odruje Majedniki1 vrijednosti Ma socijalnog radnika esto redstavlja jedno (ogue odruje rje<avanja etiki1 itanja

DK>KEE>8E KDL/DA

dono<enje do'ri1 etiki1 odluka tra?i uvje?'anu osjetljivost na etika itanja i iMvje?'anu (etodu Ma istra?ivanje etiki1 as ekata odluka ostojanje (etode Ma etiko odluivanje je a solutno su<tinsko ukoliko se rakticira redovito, (etoda na( ostaje tako oMnata da je koristi(o auto(atski 'eM ose'nog osvrtanja na ojedine korake noviji i te?i etiki iM'ori s koji(a se suoava(o tra?e vi<e vre(ena Ma nji1ovu ras ravu i dijalog s ostali(a sa(o ute( a?ljivog istra?ivanja ro'le(a te uM o(o uvida u raMliite ers ektive drugi1 (o?e(o donijeti etiku odluku u takvi( situacija(a

KD9BFB HA DK>KEE>8E E,BADB. KDL/DA

re oMnavanje etiki1 ro'le(a da li je ne<to ro'le(atino na oso'noj, inter ersonalnoj ili dru<tvenoj raMini (o?e li suko', situaciji ili odluka 'iti <tetna Ma ljude u Majednici relaMi li ro'le( ravni ili individualni okvir 'avljenja kakav utjecaj i(a na ljude koji i(aju ravo i nadu Ma 'olji ?ivot u Majednici

5FBD/5L8A>8E AB>8E>B3A

koje su relevantne injenice u veMi sluaja koje su injenice ne oMnate koji ojedinci i gru e i(aju va?an udio u sluaju i(aju li neki vei udio M'og toga <to i(aju ose'ne otre'e ili M'og toga <to (i i(a(o vee o'veMe re(a nji(a koje su o cije djelovanja da li su konMultirane sve oso'e i gru e kad 'i okaMali va<u listu o cija neko(e koga o<tujete, <to 'i ta oso'a rekla riku ljat e(o injenice ako Mna(o gdje i1 tra?iti i i(ati neko saMnanje o nji(a

9FED>K9A>8E AL,EF>A,B9>B. AD3B8A DFKH FALBAB,E E,BADE 5EF!5ED,B9E

koja o cija e roiMvesti najvi<e do'rog i naj(anje <tete o cija: savjeti, Mnanje, (aterijalna o(o.... utilitaristiki ristu : Etika akcija je ona koja e proizvesti najbolji smjer koristi nad tetom $ ak ukoliko svatko do'ije ono <to ?eli, 1oe li ravo i dostojanstvo svakoga 'iti uva?eno ristu rava:

Etika akcija je ona koja najdosljednije uvaava prava onih koji su zahvaeni problemom - koja je o cija o<tena Ma svakog ojedincaN

ristu

o<tenja i ravde:

Etika je akcija ona koja ljude tretira jednako ili ukoliko nejednako, tada tretira ljude proporcionalno i poteno $ koja 'i o cija o(ogla svi(a da sudjeluju ot unije u ?ivotu koji dijeli(o u o'itelji, Majednici, dru<tvuN

ristu o eg do'ra: Etika akcija je ona koja najvie pridonosi kvaliteti zajednikog ivota - ?elite li ostati oso'a koja djeluje na taj nain(oso'a koja i(a 1ra'rosti i o?rtvovnosti)N

FaM(atrajui sve ers ektive, koja je o cija 'olja ili is ravna Ma oduMeti jeN Ako ka?ete neko(e koga o<tujete Ma<to ste oda'rali neku o ciju, <ta e ta oso'a reiN Ako 'i svoju odluku (orali o'jasniti na televiMiji, 'i li se osjeali do'roN

,EKFB8!DB )KDELB F8EEA9A>8A 5FK4LE)A

u rocesu rje<avanja etiki1 itanja socijalni radnici se esto oslanjaju na raMliite teorijske (odele 11 0aMni o i (odel dono<enja odluka:

1. 7AHA 6 identi0ikacija ro'le(a i 0aktora koji ridonose njegovo( ostojanju 2. 7AHA 6 identi0ikacija oso'a i institucija ukljueni1 u ro'le(, to (ogu 'iti klijenti... %. 7AHA 6 identi0ikacija relevantni1 vrijednosti, oso'a i institucija identi0icirani1 u 0aMi 2, ukljuujui dru<tvene vrijednosti, ro0esionalne vrijednosti, oso'ne vrijednosti... &. 7AHA 6 identi0ikacija ciljeva i Madataka Ma koje se vjeruje da (ogu rije<iti ili 'are( u(anjiti ro'le( @. 7AHA 6 identi0ikacija alternativni1 strategija Ma intervenciju +. 7AHA 6 rocjena us je<nosti i djelotvornosti svake alternative #. 7AHA 6 oda'ir strana koje tre'aju 'iti ukljuene u dono<enje odluka ". 7AHA 6 oda'ir ri(jerene strategije *. 7AHA 6 ri(jena oda'rane strategije 10. 11. 7AHA 6 raenje ro(jena i o'raanje a?nje na ne redvidive osljedice 7AHA 6 vrednovanje reMultata i identi0iciranje dodatni1 ro'le(a

5KDF/A8A 8A9L8A>8A E,BADB. DBLE)A

a) odruje individualni1 klijentovi1 rava ') odruja o i1 interesa i do'ro'iti c) odruje nejednakosti i strukturalne otlaenosti

a) Bndividualna klijentova rava i do'ro'iti

rava klijenta da sa( donese odluke i iM'ore odgovornost o(agaa da una rijedi do'ro'it klijenta korisnika ers ektiva oj(a do'rote

') K i interesi i o e do'ro'iti

rava i interesi drugi1 ukljueni1 strana odgovornost o(agaa re(a ustanovi koja ga Ma o<ljava i dru<tvu o enito odgovornost o(agaa da una rijedi i uini dostu ni(a raMliite usluge i do'ra najvee( (ogue( 'roju korisnika

c) >ejednakosti i strukturalna otlaenost

odgovornost o(agaa da odgovori iMaMovi(a agresivne olitike re(a odreLeni( klijenti(a ili gru a(a klijenata odgovornost o(agaa da radi na ro(jena(a olitike ustanove javnosti u s(jeru rovoLenja antidiskri(itivne rakse

E,BADB DKDED! !K3B8AL>B. FAD>BDA !LK9E>B8E

o<tivanje ljudski1 rava i slo'oda ri1vaanje raMliitosti o<tivanje kodeksa ro0esionalne etike ravno ravnost do'rovoljnog rada o(o do sa(ostalnosti, (eLuso'na o(o, sa(o o(o nes ojivost uloga o<tivanje odluka ojedinca (ogunost iM'ora o(oi du?nost ru?anja o(oi ouvanje sa(ostalnosti u rirodno( ?ivotno( okru?enju o<tivanje ovjekove jedinstvenosti dostojanstva kriterij ko(uniciranja s javnosti s reavanje oso'nog uMne(iravanja nasilja uva?avanje i Ma<tita rivatnosti u socijalni( ustanova(a otvorenost ustanova ovjerenje i Ma<tita odataka o'veMa istra?ivanja i usavr<avanja sudjelovanje i (eLuso'na o(o (eLu djelatnici(a socijalne Ma<tite

B!5B,>A 5B,A>8A: A GF/5A

u u u u u u u u u

Eto je etikaN Eto je etika dile(aN >a'roji @ iMvora etiki1 standarda Doji su ro'le(i u oda'iru iMvora etiki1 standarda Doja je raMlika iM(eLu a solutista i relativistaN !ituacijska i relativistika etikaN & dodatna ristu a etici ( o A'ra(sonu) Doji( ciljevi(a slu?i stvaranje etikog kodeksaN Doja itanja je otre'no raM(otriti u 0aMi etiki1 ro'le(aN

4 GF/5A
u u u u u u u u u

5oj(ovne, ovijesne raMlike u ter(ini(a etike i (oralaN Eto su vrijednostiN ! koji( raMlika(a ljudskog ?ivota se o'ino ve?e etika dile(aN /tilitaristiki ristu o eg do'raN Etiki ravciN Etiki utilitaristi i egoistiN Eto o'ino ukljuuje etiki kodeks o(a?ui1 ro0esijaN >a e(u se te(elji etiko odluivanje u socijalno( raduN >a'roji neka etika itanja u socijalno( radu.

3 GF/5A
u u u u u u u

Eto etika nijeN K a i ro0esionalna etikaN 5ristu rava i ristu o<tenja i ravdeN Glavni teorijski ristu iN Dlinika rag(atika i 1u(ana etikaN >ovi konMu(eriMa( i novi radikaliMa(N Doje ovijesne 0aMe rate raMvoj etiki1 nor(i, rinci a i standarda u soc.raduN

u u

Eto je otre'no Ma donosenje do'ri1 etiki1 odlukaN Doja su itanja otre'na raM(otriti u 0aMi riku ljanja injenica unutar okvira Ma dono<enje etiki1 odlukaN

& JO' (ITANJA KOJA SE )OGU (OJA*ITI

u

etika akcija re(a utilitaristicko( ristu u, ristu u rava, ristu u ostenja i rave, ristu u o ceg do'raN na'roji 11 0aMni o i (odel dono<enja odlukaS