Hrvatski kraljevi - BBC na hrvatski nain

Serijal "Hrvatski kraljevi" specifian je igranodokumentarno-obrazovni projekt, koji se sastoji od sedam 50-minutnih epizoda. Ovo je prvi put u filmskoj i medijskoj povijesti Hrvatske da se ekranizira najranije i po mnogoemu najzanimljivije razdoblje hrvatske povijesti od doseljenja u 7. stoljeu pa do kraja narodne vladarske dinastije Trpimirovia (oko 1100. godine). U ovoj jedinstvenoj seriji hrvatski vladari Trpimir, Tomislav, Stjepan Drislav, Petar Kreimir IV., Zvonimir i mnogi drugi prvi put e dobiti lica i karakter. Hrvatski e gledatelji prvi put moi vidjeti velike ranosrednjovjekovne bitke Hrvata protiv Bugara, Bizanta, Saracena i Maara, te krunidbe hrvatskih kraljeva. Za potrebe serije, prvi put u povijesti u cijelosti je rekonstruirana hrvatska kraljevska kruna, takoer prvi put u znanstvenoj i kulturnoj povijesti Hrvatske napravljene su vjerne rekonstrukcije starohrvatskih crkvi u prirodnoj veliini te glasoviti kneevski i kraljevski kameni natpisi u svojem izvornom, odavno izgubljenom obliju, to je kulturoloki pothvat koji daleko nadmauje granice pukog filmskog ili dokumentaristikog pristupa. Svrha ovog projekta jest, uz to to e biti umjetniki dragulj, stvoriti dugotrajno obrazovno tivo za sadanje i budue narataje. Serija "Hrvatski kraljevi" postavlja i nove, vrlo visoke standarde filmsko-dokumentarne produkcije, koju je ak i glasoviti BBC dosezao u samo iznimnim sluajevima. U seriji je koritena najmodernija kompjutorska 3D tehnologija (umnoavanja vojski, izrade zgrada, brodova i slinih objekata), izraeno je nekoliko stotina povijesnih kostima, napravljena su cijela izvorna srednjovjekovna sela u Lici i Zagvozdu, a koritena je HD te HD high-speed tehnologija snimanja. U izradi serije sudjelovalo je gotovo tisuu ljudi, to je ini najveim projektom u novijoj povijesti HRT-a. Iznimnost ove injenice sastoji se, meu ostalim, i od toga to je HRT na ovaj nain uinio velik iskorak, budui da su veliki projekti dosad bili redovito dramskog, zabavnog ili sportskog karaktera, dok su Hrvatski kraljevi prije svega obrazovni projekt.

1.

Vanost teme
Razdoblje od 7. do 12. stoljea poetno je i najvanije razdoblje hrvatske povijesti. U samim poecima projekta, jo 2007. godine, provedeno je malo istraivanje meu gledateljima najrazliitijih uzrasta i provenijencija, a rezultat je bio sljedei:

91% ispitanika izjasnilo se da eli gledati seriju o hrvatskim kraljevima 89% ispitanika smatra kako je HRT ve odavno trebao snimiti seriju iz ovoga povijesnog razdoblja 76% ispitanika izjavilo je da ne zna nita ili gotovo nita o ovom razdoblju
.

81% ispitanika radije bi neto nauilo o hrvatskoj povijesti putem dokumentarnog

televizijskog serijala nego putem knjige

99% ispitanika ulo je za kralja Tomislava, ali samo 27% znalo je da je on bio prvi
hrvatski kralj

29%

ispitanika ulo je za kneza Trpimira, osnivaa hrvatske vladarske dinastije i najvanijeg vladara hrvatskog srednjeg vijeka, ali samo 5% od tih 29% znalo je o njemu rei barem jedan podatak.

Dakle, situacija je bila vie nego jasna: hrvatski graani ne znaju gotovo nita o vlastitoj povijesti, ali su u golemoj veini izrazili elju da putem televizijske serije o njoj neto doznaju.

2.

Vizualni efekti
Jedna od posebnosti ove serije svakako su njezini vizualni efekti, odnosno 3D kompjutorska grafika. Openito, u hrvatskoj produkciji zahtjevnija kompjutorska grafika koristila se (i, vie-manje, jo je tako) uglavnom za potrebe reklama ili glazbenih videospotova. HRT-ov obrazovni serijal Ludi rimski carevi, koji je proizvela ista ekipa koja je radila i Hrvatske kraljeve, prvi je filmski projekt u Hrvatskoj u kojem se u veoj mjeri uporabila 3D kompjutorska tehnologija (2005. godine). rjeice Jadro poput feniksa izrasta, kamen po kamen, predivna srednjovjekovna crkva sv. Petra i Mojsija, prepuna ljudi svearski odjevenih, a na oltaru papin poslanik stavlja krunu na glavu kralja Zvonimira. Nakon ina krunidbe ljudi polako nestaju, bazilika se ponovno uruava i scena zavrava ponovno u dananjem vremenu, na potopljenim temeljima.

KRALJ TOMISLAV GLEDA FLOTU MALIH PRESRETAA

IZGRADNJA CRKVE SV. SPASA NA IZVORU CETINE

Kompjutorska tehnologija ima posebnu vanost i pri izradi scena bitki. Masovne filmske bitke danas se rade samo na jedan nain minimalan broj glumaca i statista te obilno kompjutorsko umnoavanje.

S razvojem tehnologije, i Hrvatski kraljevi otili su korak dalje. Moni softveri omoguili su nam izgradnju starohrvatskih crkvi najvanije starohrvatske crkve e se pred oima gledatelja izgraditi od temelja (koji su danas jedino to je od njih ostalo) do krova. Posebno upeatljiva scena je ona krunidbe kralja Zvonimira iz poruenih temelja potopljenih vodom

BIZANTSKA VOJSKA POD DINAROM

3.

Zahvaljujui kompjutoru gledatelji e moi vidjeti veliku bizantsku vojsku kako stupa kroz Hrvatsku, sukobljene vojske Ljudevita Posavskog i kneza Borne, vojsku kralja Tomislava kako nanosi teak poraz Bugarima. Isto tako, s pomou kompjutora su izraene i cijele flote: franako-bizantsko-slavenska flota pod zidinama arapskog Barija te flote ratobornog hrvatskog kneza Domagoja i velikoga kralja Petra Kreimira IV.

BIZANTSKA VOJSKA POD DINAROM

BOJNO POLJE NAKON TOMISLAVOVE POBJEDE NAD BUGARIMA

4.

Bitke
U seriji je posebna pozornost posveena bitkama. Iako su pojedinosti bitaka iz ovog razdoblja hrvatske povijesti gotovo potpuno nepoznate, one su esto vane za politiku povijest. Isto tako, u dosadanjoj hrvatskoj filmskoj produkciji s iznimkom npr. Seljake bune gotovo da i nema uvjerljivog i detaljnog filmskog prikaza neke srednjovjekovne bitke. Hrvatski kraljevi i u tom su pitanju pionirski projekt u seriji e biti prikazano est potpuno razraenih bitki i opsada.

BITKA NA GVOZDU, OKO 1097. GODINE

Prilikom snimanja bitki s ekipom HRT-a suraivali su najbolji hrvatski kaskaderi. Koordinator kaskadera i koreograf veine borbenih scena je Aldo Toni, koji je radio i na velikim holivudskim produkcijama, poput filma Dvanaest igosanih. Takoer, meu kaskaderima je bio i proslavljeni hrvatski kaskader Ivo Kritof, poznat po radu na blockbusteru Gladijator.

BITKA NA KUPI, 819. GODINA

Najbolje dokumentirana bitka je ona izmeu knezova Ljudevita i Borne koja se odigrala 819. godine negdje na Kupi. Franaki kroniari navode kako su kneza Bornu napustili njegovi podlonici Guduani, te da se dalmatinski knez jedva spasio, zahvaljujui svojim pretorijancima, od nadiruih trupa Ljudevita Posavskog, pobunjenika protiv Franakog Carstva.

IVO KRITOF U IZNIMNO ZAHTJEVNOJ SCENI BITKE NA GVOZDU

5.

Bitke u seriji Hrvatski kraljevi prikazane su izrazito vjerno prizori borbe su ivopisni, dinamini i nesmiljeni. Isto tako, detaljno su

prouene srednjovjekovne ratne tehnike te je to znanje pretoeno u ovu seriju prizori bitki su krajnje vjerodostojni.

LJUDEVIT POSAVSKI PREDVODI VOJSKU

6.

Kralj Dmitar Zvonimir oenio se ugarskom princezom Jelenom, zvanom Lijepa, to je nakon Zvonimirove smrti bio temelj za maarsko preuzimanje hrvatske krune. Postoje ak i teorije o Zvonimirovoj nasilnoj smrti u reiji njegovih maarskih roaka kako bi preuzeli hrvatsko kraljevstvo. Vladarski dvor ne bi bio vladarski kad u njemu ne bi bilo dvorskih spletki i urota. Iako su izvori za ovaj dio hrvatske povijesti vrlo

siromani te nam ne doputaju temeljitiju razradu detalja, ipak su se sauvali neki podaci koji se razliitim metodama mogu povezati u suvislu priu. Znamo da je ivot nekoliko hrvatskih knezova i kraljeva zavrio nasilno, bili su rtve urota (Ljudevit Posavski, Zdeslav, Miroslav, moda i Zvonimir). Poznate su i neke urote koje nisu bile uspjene, poput one protiv kneza Domagoja, koji se krvavo osvetio urotnicima.

MLETAKI DUD PETAR II ORSEOLO STUPA NA HRVATSKO TLO, OKO 1000. GODINE

TAMNICA KNEZA DOMAGOJA UROTNIK PROTIV KNEZA BIT E KANJEN SMRU

8.

Vladari, crkva i kultura

Hrvati se mogu pohvaliti neim to nema nijedan europski narod ARHIVOM U KAMENU. Imena hrvatskih vladara, kao i naroda kojim su vladali, ostala su zabiljeena na jedinstvenim kamenim natpisima koji su uglavnom bili dijelovi oltarnih pregrada u starohrvatskim crkvama. Najpoznatiji su natpisi knezova Trpimira i Branimira, te kralja Drislava i njegove majke, kraljice Jelene.
REKONSTRUIRANA OLTARNA PREGRADA S NATPISIMA KRALJA DRISLAVA U KAPITULSKOJ CRKVI PORED KNINA

to svi zamiljali, prozrane bijele boje, ve su bili areni u zlatnoj, plavoj i crvenoj boji. O razmjerima i ozbiljnosti ove HRT-ove produkcije jasno svjedoe i originalima identini odljevi spomenika poput glasovitog reljefa s prikazom hrvatskoga kralja iz 11. stoljea te zagonetne Vieslavove krstionice s

REKONSTURIRANI NATPIS KRALJICE JELENE

Za potrebe serije Hrvatski kraljevi napravljene su prve potpune rekonstrukcije kamenih natpisa, s nadograenim dijelovima koji su uniteni tijekom stoljea. To, meu ostalim, ovu seriju ini i velikim kulturolokim pothvatom bez presedana u medijskoj povijesti Hrvatske. Isto tako, gledatelji e prvi put moi vidjeti natpise u njihovim izvornim bojama naime, hrvatski kameni natpisi i pleterna plastika nisu bili, kako se na prvi pogled ini i kako smo

REKONSTRUIRANA OLTARNA PREGRADA CRKVE SV. PETRA I MOJSIJA IZ SOLINA SA SLAVNIM RELJEFOM HRVATSKOGA KRALJA

9.

KRTENJE URANJANJEM U VIESLAVOVU KRSTIONICU

SPLITSKI CRKVENI SABOR 925. GODINE, NA KOJEM SU SUDJELOVALI HRVATSKI KRALJ TOMISLAV I BISKUP HRVATA GRGUR NINSKI

poetka 9. stoljea, svi izraeni samo za potrebe ove serije. Za potrebe serije, u studijima HRT-a napravljene su rekonstrukcije interijera starohrvatskih crkvi u prirodnoj veliini, to je jedini takav pothvat u povijesti hrvatske

kulture. Tako su u naim studijima sagraene crkve sv. Dujma (vidi fotografiju iznad), sv. Petra i Mojsija, sv. Marije kod Knina, biogradske bazilike, benediktinske crkve u Riinicama, sv. Marte iz Bijaa, solinskog kraljevskog mauzoleja itd.

KNEZ BRANIMIR NADGLEDA KLESANJE SVOGA IMENA NA OLTARNU PREGRADU

POGREB KRALJICE JELENE BISKUPI KLEE PRED SARKOFAGOM KRALJICE JELENE U KRALJEVSKOM MAUZOLEJU U SOLINU

10.

Hrvatski dvor - krunidbe, brane veze, urote

Hrvatski kraljevski dvor imao je razraenu administraciju. Tako u izvorima nalazimo dvorske funkcije poput kraljeva peharnika, glavnog konjuara, dvorskog kapelana, dvorskog notara, komornika, ali i funkcije poput tepije, ija nam uloga ni do danas nije potpuno jasna.
KRUNIDBA HRVATSKOGA KRALJA STJEPANA II, OKO 1030. GODINE

KNEZ TRPIMIR (840-864) NA PRIJESTOLJU U SVOM DVORU NA KLISU

Srednjovjekovni dvor, pa tako i onaj hrvatski, bio je mjesto intenzivnog ivota, politikog i drutvenog angamana te mnogih previranja. Kralj je bio posveena osoba, Crkva ga je pomazivala u Boje ime. U oima onovremenog ovjeka, u kraljevoj osobi sjedinjavale su se najbolje ljudske osobine s natprirodnim sposobnostima. Kralj je bio apsolutni vladar, vrhovni vojskovoa i vrhovni sudac.

Hrvatski kraljevi, poput ostalih europskih vladara tog vremena, vodili su vrlo promiljenu dinastiku politiku. Tako znamo da se hrvatski kralj Mihael Kreimir II. oenio Jelenom, pripadnicom mone zadarske patricijske obitelji Madijevaca. Hrvatski kralj Stjepan II. oenio se keri mletakog duda Petra II. Orseola, Hicelom, tako da je jedan od najveih hrvatskih vladara, Petar Kreimir IV., ujedno i unuk jednoga od najmonijih mletakih dudeva.

KRUNIDBA KRALJA ZVONIMIRA (1075. GODINE)

KRUNIDBA KRALJA ZVONIMIRA (1075. GODINE)

7.

Svakodnevni ivot u srednjem vijeku

Velik dio serije zauzimaju i prie iz svakodnevnog ivota obinih ljudi srednjega vijeka. U tu svrhu serija, uz prie o kraljevima i politikoj povijesti, prati i srednjovjekovnu marginu, tj. ivote sedam srednjovjekovnih hrvatskih seljaka iz dalmatinskog sela Radun. Preko njihovih dogodovtina, esto kominih i iznimno zabavnih, gledatelji e moi saznati pregrt zanimljivih podataka iz svakodnevnoga ivota srednjega vijeka. Sedam seljaka nose i tipina starohrvatska imena, pronaena u Supetarskom kartularu iz 11. stoljea: Zula, Ljutia, itimir, Tvrdan, Radovan, Vukota i Dobrea. srednjovjekovnih kua od drveta i zemlje, koje su tvorile tipino srednjovjekovno selo. Rezultat toga napornoga rada ekipe HRT-a su dosad nevieni kadrovi seoskoga ivota u srednjem vijeku, s kojima se teko mogu usporeivati ak i slini BBC-jevi projekti.

PRIZORI IZ SVAKODNEVNOG IVOTA - IZGRAENO SELO U LICI

ITIMIR, LJUTIA, VUKOTA I DOBREA UZ RAANJ

Jedan od najambicioznijih zahvata HRT-ove produkcije u ovoj seriji bila je potpuna izgradnja izvornog srednjovjekovnog sela podno brda Zir u Lici. Napravljeno je dvadesetak tipinih
KONJANICI KNEZA BORNE PRILAZE SELU U LICI

11.

U seriji e biti rijei o jelu, alkoholizmu u srednjem vijeku, hodoaima i putovanjima, dunikom ropstvu (u koje je upao jedan od naih sedam junaka, Ljutia), ivotu u

gradovima te bolestima koje su unitavale srednjovjekovnog ovjeka, iji je prosjean ivotni vijek bio oko 30 godina.

OBOLJELI OD KUGE

12.

Ekipa
Iako je serija igrano-dokumentarnog tipa, u njoj ne glumi nijedan profesionalni glumac. Taj je redateljski potez rezultirao iznimno prirodnim i uvjerljivim reakcijama naturika koji su se izvrsno snali pred kamerama. U seriji su volonterski glumili i mnogi lanovi ue televizijske ekipe HRT-a.

Glavne uloge tumae:

Kralj Tomislav Vjeran Miurac, novinar HRT-a Knez Trpimir Boko Vladovi, sinjski alkar, Sinj Knez Branimir Mirko Peni, asnik u Hrvatskoj vojsci, Sinj Knez Borna Josip Tabak, student povijesti i arheologije, Mostar Ljudevit Posavski Tihomir Ajdukovi, asnik u Hrvatskoj vojsci, Sinj Kralj Zvonimir Aldo Toni, profesionalni kaskader Kralj Stjepan Drislav Dario Maei, majstor tona HRT-a Dud Petar Tradenik/Zula Dubravko Prugoveki, montaer serije Hrvatski kraljevi Knez Mislav/Dobrea Miro Rezi, producent serije Hrvatski kraljevi Knez Domagoj/Vukota Domagoj Buri, scenarist i redatelj Hrvatskih kraljeva Ljutia Miro Mio, producent Hrvatskih kraljeva ... i mnogi drugi Uz brojne hrvatske strunjake (Ani, Delonga, Jaki itd), kao struni sugovornici u seriji su sudjelovali ugledni svjetski povjesniari i arheolozi, predvoeni legendarnim profesorom Jacquesom Le Goffom, vjerojatno najveim strunjakom za srednji vijek ikad. U seriji gostuju profesori s Cambridgea, Oxforda, Sorbonne, sveuilita u Pragu, Varavi Beu itd. Struni savjetnici serije su dr. Neven Budak, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i najistaknutiji suvremeni hrvatski medievist, te dr. Miljenko Jurkovi, takoer s FF-a u Zagrebu, vodei hrvatski strunjak za povijest umjetnosti srednjega vijeka. Supervizor vizualnih efekata je Kristijan Mri (Ludi rimski carevi, Osnivai crkvenih redova itd), a izvoai su tvrtke Momentum i Vizije (Ludi rimski carevi, Osnivai crkvenih redova, Show must go on dobitnici Zlatne arene za najbolje vizualne efekte).
13.

DIO HRT-OVE EKIPE NA SNIMANJU HRVATSKIH KRALJEVA POKRAJ ZAGVOZDA

Kostimografkinja serije je iskusna hrvatska filmska djelatnica Vjera Ivankovi (uka Begovi, Bogorodica, Boi u Beu, to je Iva snimila..., itd) koja je uz pomo svojih kostimerki izradila nekoliko stotina prekrasnih povijesnih kostima. Kolosalne scenografije osmislio je veliki hrvatski scenograf Ivan Ivan (Duga mrana no, Duh u movari, Ne daj se Floki itd). Montaer serije je Dubravko Prugoveki, jedan od najplodnijih montaera dokumentarnih filmova u Hrvatskoj (Tajnoviti srednji vijek, Ludi rimski carevi, Rio Bravar). Direktor fotografije je proslavljeni hrvatski snimatelj Branko Cahun (Ajmo uti, Miolovka Walta Disneya, Zamrznuti kadar, Hrvatski triptih, Ludi rimski carevi itd). Producenti serije su Miroslav Rezi (Ludi rimski carevi, Osnivai crkvenih redova) i Miro Mio (Pustinje svijeta, Rijeke Hrvatske, Svete planine svijeta). Scenarist i redatelj je Boidar Domagoj Buri, (Tajnoviti srednji vijek, Ludi rimski carevi; autor kultne emisije Na rubu znanosti itd). Buri je ujedno skladao i odsvirao cjelokupnu glazbu za serijal.

Premijera Hrvatskih kraljeva odrat e se projekcijom dugometranog filma (80 minuta) u velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 12. listopada 2011., a prva epizoda bit e premijerno emitirana na HRT-u 16. listopada 2011. na Prvom programu u 21.00.
14.

Kontakt
ODJEL PRODAJE HRVATSKE TELEVIZIJE

Marketing HTV-a
Kontakt osoba: Mirela Mili, propagandist - voditelj

Prisavlje 3 10 000 Zagreb

tel: +385 1 634 2122 fax: +385 1 634 3791

mirela.milic@hrt.hr www.hrt.hr